2
O G L A S J E M I S A O Oglaavanje (ni)je umjetnost, to, ne znaLi i ne sprjeLava bilo koga da se njime bavi. Branimir Zoraja U Umjetnost sporedba oglasa mjerilima umjetnosti (makar i reprodu- ktivne i primjenjene) ima velik problem interpretaciju. Razlika izmeðu Tizianove Venere Urbinske i Popoviæeve, Iliæeve ili utejeve Gavriloviæ djevojke je u doivljaju. Logotip proizvoda mijenja doivljaj umjetniLkog djela. Kad ono pri- kazuje oglasno, vie ne moemo govoriti o umjetniLkoj interpretaciji, npr., Gavrilo- viæeve maskote (iako kreativni moment, stvoreno djelo i medij ostaju nespornima), jer umjetniLko, kao contraditio in adjecto, ovisi o interpretaciji doivljaja proizvoda samog. Zato ni jedan takav pokuaj dosad u svijetu reklame, pa ni, npr., Popoviæeve Kobasice s velikim sisama ne treba doivlja- vati kao umjetniLki eksces, ponajmanje moralni skandal ili kakvu oglasnu herezu. Zamiljajuæi eros, oglasna bi umjetnost tek bila da je umjetnik, npr., pokazao kako dugovjeLna starica danas ivi, kao to je njemaLki modni oglaivaL Steilmann po- kazao svoju majku Brittu u kampanji za ekoloku modnu liniju. Ali to je nemoguæe jer rebus oglaavanje zahtijeva iluziju da bi funkcioniralo, a imid oglaavaLa trai stvarnost u kojoj bi se ostvario. Odtud je logiLno da i sise, te vane ikone cijele oglasne civilizacije, budu idealne, a ne kakve umske jagode . oglaavanja Volim crveno rublje, a takvo treba i ostati. Persil Tek joj je 17 i veæ prvi silikon. Osiguranje AOK Koju modu prati Gavriloviæ djevojka. Klaus Steilmann Ready2shop.com prodaje i plosnate i bujne proizvode Apetit na Goethea. Weimarska kobasica M A R K E T I N G U P 48

Art of advertising, news column, Marketing UP, 2003 (Croatian language)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Series of columns in Croatian marketing magazine Marketing UP about phenomen of modern advertising. Avialable on Croatian language only!

Citation preview

Page 1: Art of advertising, news column, Marketing UP, 2003 (Croatian language)

M A R K E T I N G U P48

O G L A S J E M I S A O

Ogla�avanje (ni)je umjetnost, �to, ne znaèii ne sprjeèava bilo koga da se njime bavi.

Branimir Zoraja

U Umjetnostsporedba oglasa mjerilimaumjetnosti (makar i reprodu-ktivne i primjenjene) ima velikproblem � interpretaciju. Razlika izmeðuTizianove Venere Urbinske i Popoviæeve,Iliæeve ili �utejeve Gavriloviæ djevojke je �u do�ivljaju. Logotip proizvoda mijenjado�ivljaj umjetnièkog djela. Kad ono pri-kazuje oglasno, vi�e ne mo�emo govoritio umjetnièkoj interpretaciji, npr., Gavrilo-viæeve maskote (iako kreativni moment,stvoreno djelo i medij ostaju nespornima),jer umjetnièko, kao contraditio in adjecto,ovisi o interpretaciji do�ivljaja proizvodasamog. Zato ni jedan takav poku�aj dosadu svijetu reklame, pa ni, npr., PopoviæeveKobasice s velikim sisama ne treba do�ivlja-vati kao umjetnièki eksces, ponajmanjemoralni skandal ili kakvu oglasnu herezu.Zami�ljajuæi eros, oglasna bi umjetnost tekbila da je umjetnik, npr., pokazao kakodugovjeèna starica danas �ivi, kao �to jenjemaèki modni ogla�ivaè Steilmann po-kazao svoju majku Brittu u kampanji zaekolo�ku modnu liniju.Ali to je nemoguæe jer rebus ogla�avanjezahtijeva iluziju da bi funkcioniralo, aimid� ogla�avaèa tra�i stvarnost u kojojbi se ostvario. Odtud je logièno da i sise,te va�ne ikone cijele oglasne civilizacije,budu idealne, a ne kakve �umske jagode.

o g l a � a v a n j a

Volim crveno rublje, a takvo treba iostati. Persil Tek joj je 17 i veæ prvi silikon.Osiguranje AOK

Koju modu prati Gavriloviæ djevojka.Klaus Steilmann

Ready2shop.com prodaje i plosnate ibujne proizvode Apetit na Goethea.Weimarska kobasica

M A R K E T I N G U P48

Page 2: Art of advertising, news column, Marketing UP, 2003 (Croatian language)

M A R K E T I N G U P 49

O G L A S J E M I S A O

Ogla�avanje je ponajprije struka i za-nat, kao i proizvodnja kobasica primje-rice. Iako, naravno, svatko tko je dobaru svom poslu, poku�ava reæi da je umje-tnik. U tom je smislu razlika izmeðuumjetnosti i ogla�avanja ( a �to je bitnijeza ovo drugo) velika - kao razlika izmeðuGoethea i Schillera i Weimarske kobasicena njihovom spomeniku.�to se tièe apela na seks, oglasne sukonotacije uvijek kompliciranije. Cilj o-gla�avanja nije (samo) privuæi pozornost,iako barem pedeset posto ogla�avanja upovijesti � od hvalisavog izvikivanja tr-govaca na bagdadskim tr�nicama prije 2,5tisuæe godina do danas � to uporno poku-�ava. Cilj je � prodati proizvod. Ogla-�avanje i postoji zato �to to prodaji samojnije uspjelo. Prodaja se posti�e poticanjeminteresa i stvaranjem �elje za proizvodom.U tom je smislu, desetak kubnih centi-metara dojki veæ ostavilo duboki trag upovijesti oglasne umjetnosti. Jo� samoproizvoðaèi deterd�enata i silikonskihimplantata ne rabe ovaj apel u svojimoglasima.Otkud takva glad za �enskim torzom,mo�da nesvjesno pokazuje francuskakampanja Akcija protiv gladi. �ivotnim se

problemom mo�e èiniti to �to na svijetuima tri milijarde �ena koje ne izgledajukao supermodeli iz oglasa, jer ih je samoosam posto koje su takve, upozorava jednafeminizirana britanska kampanja kojadotièe problem.Postoje, dakako, dublji motivi feti-�izacije �enskih grudi, kako svakodnevnopokazuju razni ogla�avaèi. �enske se gru-di jo� od mitolo�kih vremena sirena,morskih èudovi�ta s glavom i grudima�ene i donjim dijelom ptice ili ribe, kojesu zavodile ribare svojom glazbom, razi-laze izmeðu �elja i skladnosti i mjere, �tosu najprije prepoznali duhanski ogla�a-vaèi.Dojke se, kao �enski princip, odnosena mjeru, za razliku od mu�kog principakoji je neogranièen, bez mjere... Obdare-ni je �enski torzo u oglasu uvijek kono-tativan kako bi podsvjesno asocirao namjeru kvalitete proizvoda i zaveo kupca.Èak se i njemaèki oglasni muzej ogla�avauz poruku (u slobodnom prijevodu): �Tko ovdje nije bio, nije se nikada ni bavioovim poslom�.Tko onda mo�e uopæe pogledati u oèiEve Herzigowe, makar se radilo i o ogla-su za Wonderbra grudnjake.�enske grudi �ele reæi i mnogo vi�e,pa i u ogla�avanju. One su simbol mate-

rinstva spram kupca i sigurnosti da æe snjegovim temeljnim potrebama sve biti uredu. Udru�ene s prirodnom plodno�æuovovjekovnih ribara ljudskih du�a ogla-�ivaèke struke i podsvijesnim prisjeæa-njem na vrijeme kad je bilo najljep�e u�ivotu (u majèinom krilu) mogu èakponekad rezultirati oglasom koji æeponuditi utoèi�te i gladnim èitateljimanovina, kako pokazuje oglas za njemaèkimagazin Max.Dojka, konaèno, svojim oglasnim obli-kom mo�e asocirati na obrnutu kupu izkoje, kao iz neba, teèe i sabire se �ivotsâm. Nije èudno da æe takav oglas izazvati�eð kupaca za cijelom gajbom mineralnevode Perrier.Da slike uvijek zavode potro�aèe vi�eod pustih rijeèi, iznova potvrðuje oglasInternet providera Pop Net. Pitanje je sa-mo kamo misle krenuti potro�aèi?Naravno, o sisatom ogla�avanju i daljesi mo�ete misliti �to �elite - i kupovati�to vam odgovara. Dobro je pratiti moduu kojoj su dopu�tene i umjetnièke kreacije.Iako tek meðu nogama oèekujte pravuzgodu, kako veæ navje�æuje oglas za Mag-num sladoled. Ali o tome mo�da nekomdrugom prigodom...

Akcija protiv gladi humanitarneorganizacije Hemisphere Droit

�to se skriva u njedrima njemaèkogWerbemuseuma?

U sladoledu za mu�karceu�ivaju ipak i �ene? Magnum

Pogledaj me u oèi i reci dame voli�. WonderbraZna du�a �to tijelo voli.Body shopMitologija pu�aèa.West cigarete

Prirodna boca mineralne vode Perrier.

Zajedno dolazi samo ono �to se zajedno sla�e. Pop NetNovine koje vas hrane. Max