Plinio Cuccurin, kandidat „Ladonje – saveza za još bolju Istru“ za župana

ZA JOŠ BOLJU ISTRU

Izborni program

Poreč, 7. veljače 2009.

  2

Uvod

Ovaj program pripremljen je u skladu s Okvirnim pravilima o organizaciji i provedbi postupka „Predizbori 2008.“ liste Ladonja – savez za još bolju Istru i obvezama koje proizlaze iz tih Pravila, a prema kojima je kandidat koji u predizborima za kandidata za istarskog župana dobije najviše glasova i postane kandidat Ladonje – saveza za još bolju Istru dužan u roku od 60 dana od provedenih predizbora pripremiti i prezentirati svoj izborni program. Ovaj program predstavlja temeljni dokument, a sačinjen je poštujući i polazeći od ostalih dokumenata, koji čini okosnicu političkog djelovanja Ladonje – saveza za još bolju Istru za predstojeće regionalne i lokalne izbore 2009. godine.

Program je koncipiran u dva dijela. U prvom su dijelu date temeljna načela i opće postavke politike koju namjeravam provoditi na čelu Županije, a potom prioriteti u djelovanju koje je nametnula globalna financijska i ekonomska kriza odnosno potreba što bržeg i hitnijeg suočavanja s njenim učincima radi ublažavanja posljedica krize na istarske građane i njezino gospodarstvo. Također, u tom dijelu Programa data su osnovna usmjerenja i politike po pojedinim područjima koje će u srednjem roku od četiri godine predstavljati okosnicu daljnjeg djelovanja „Ladonje – saveza za još bolju Istru“.

U drugom dijelu Programa navedeni su prioritetni projekti koje namjeravamo pokrenuti u Istarskoj županiji.

Program će se dopuniti i izmijeniti u skladu s prijedlozima građana i prihvaćenim stajalištima nezavisnih lista i udruga koje čine sastav Ladonje – saveza za još bolju Istru.

  3

Sadržaj:

Uvod ..................................................................................................................................... 2

I. Temeljna načela Programa ................................................................................................. 4

Efikasna lokalna samouprava – uvjet za daljnji razvitak demokracije i samouprave u Istri............ 8

Međusobna suradnja i koordinacija aktivnosti jedinica i tijela županijske i lokalne samouprave. 9

II. Prioriteti .......................................................................................................................... 12

III. Politike po pojedinim područjima ................................................................................... 15

Načela politike poduzetništva i ekonomskog rasta Istre................................................................ 15

Obrazovanje i usavršavanje .......................................................................................................... 18

Politika socijalne uključenosti ........................................................................................................ 20

Cjeloživotno učenje i doškolovanje – jamstvo opstanka na tržištu rada ................................... 20

Briga o djeci, starijim i nemoćnim – odraz naše ljudskosti i naše savjesti ................................. 21

Stambeno zbrinjavanje .............................................................................................................. 22

Zdravstvo................................................................................................................................... 23

Zaštita i očuvanje okoliša .............................................................................................................. 24

Kultura i očuvanje baštine ............................................................................................................. 27

  4

I. Temeljna načela Programa

NOVO VRIJEME TRAŽI VIŠE – NOVE LJUDE I DRUKČIJI PRISTUP….

Preuzimanje veće odgovornosti i kontrole nad vlastitom sudbinom i sudbinom sredine u

kojoj živimo i radimo, stvaramo obitelj i odgajamo djecu imperativ je vremena u kojem

živimo. Kao pojedinci ili kao članovi uže i šire društvene zajednice i u Istri - hrvatskoj

županiji i europskoj regiji, svakim danom postajemo sve ovisniji jedni o drugima, potrebniji

jedni drugima.

Danas smo više nego ikad svjesni da bez međusobne suradnje, dogovora ili čak

konsenzusa o najvažnijim pitanjima i problemima sredine u kojoj živimo, stalnog dijaloga i

jačanja komunikacije te razmjene iskustva ne možemo postići viši životni standard, pomoći

najugroženijima članovima naše zajednice i osigurati budući napredak naše Istre i svih

njenih građana. Premda smo kao ljudi različiti po mnogočemu, živimo u gradovima i

općinama čija razvijenost nije jednaka, ipak dijelimo istu sudbinu. A ona ovisi o nama i

našoj snazi, našoj volji i našem znanju da shvatimo, a zatim i pokrenemo aktivnosti koje će

naše danas učiniti boljim, a naše sutra sigurnijim i prosperitetnijim.

UNATOČ IZAZOVIMA I KRIZAMA…..

Promjene do kojih dolazi u prirodnom okolišu zbog globalnog zatopljenja, zagađivanja i

drugih, klimatskim prilikama uvjetovanih razloga, globalni fenomeni, kao što su financijske i

ekonomske krize ili energetski poremećaji, skoro članstvo Republike Hrvatske u Europskoj

uniji, sve to izravno ili neizravno utječe na naše okruženje i doprinosi neizvjesnosti o tome

što donosi budućnost. Znam da mnogi, kao što sam to i sam često činio, postavljaju pitanje

– Može li se uopće nešto učiniti?

Kako danas mijenjati stvari koje prije, u mnogo povoljnijim uvjetima nismo uspjeli

promijeniti?

Naš je odgovor: NISMO NEMOĆNI…

Istina je, novi uvjeti i vrijeme zahtijevaju više - aktivniji i angažiraniji pristup svakog

pojedinca, jačanje društvene kohezije i zajedništva kako bismo bili sposobniji i spremniji

uhvatiti se u koštac s onim što donosi budućnost.

  5

Premda na mnogo toga ne možemo utjecati, a osobito na rješavanje globalnih pitanja i

savladavanje velikih kriza, ipak nismo nemoćni. Možemo i moramo sami, vlastitim snagama

znatno aktivnije nego do sada rješavati one probleme koji su dio naše svakodnevnice i

našeg okruženja, ne čekajući da to netko drugi čini za nas. Dužni smo i odgovorni prema

svojoj djeci, zajednici pa i samima sebi, svojim znanjem i iskustvom, stručnošću i

zalaganjem pokrenuti promjene i unijeti nužne novine kako bi nam već danas bilo bolje,

kako bismo stvorili sigurniju i izvjesniju budućnost za našu djecu, naš kraj i prostor u kojem

živimo. Naša budućnost ovisi i o načinu na koji ćemo MI, ljudi današnjice upravljati, koristiti i

kako ćemo očuvati resurse s kojima raspolažemo – okoliš, prirodnu, kulturnu i društvenu

baštinu, ljude i njihovo znanje i vještine te ostvariti interakciju među njima, čiji rezultat mora

biti održivi rast i razvoj. MI MORAMO I MOŽEMO DRUKČIJE….

Zato što se ekonomska aktivnost i rast koji stvara novu vrijednost i osigurava veće

zapošljavanje događa na određenom mjestu i prostoru, na određenom lokalitetu, u

određenoj sredini. Ovdje, u Istri, njenim gradovima i općinama. Svaki je naš poduzetnik

„proizvod“ sredine u kojoj obavlja svoju djelatnost, oličenje naše poduzetničke kulture,

„dijete“ naše sredine koje je sposobno i dovoljno odvažno da preuzima poduzetničke rizike

i odgovornost za svoju ali i sudbinu te sredine i pridonese njenom blagostanju.

Zato što socijalnu pravdu i borbu protiv siromaštva, veću socijalnu uključenost i brigu prema

najugroženijima dijelovima stanovništva vodimo na lokalnoj razini, u našim lokalnim

institucijama, za naše susjede, roditelje i prijatelje, mi gradimo škole za našu djecu i mi

smo, ovdje i sada, oni koji možemo i moramo učiniti sve kako bi njihove živote učinili

kvalitetnijim i dostojanstvenijim.

Zato što su prirodni resursi, ljepote flore i faune dio našeg neposrednog okruženja, onog u

kojem živimo i radimo, u kojem uživamo, pa je na nama i najveća odgovornost da ih

zaštitimo i sačuvamo za budućnost.

NA TEMELJU VLASTITIH RESURSA I POTENCIJALA….

U Istri raspolažemo jedinstvenim prirodnim i društvenim resursima od kojih su mnogi još

neistraženi i skriveni. Oni se od jednog do drugog dijela Istre razlikuju po mnogim

značajkama, pa u svakom njenom kraju i mjestu nalazimo specifična i autohtona obilježja i

posebnosti, bilo da se radi o prirodnim ljepotama, povijesnom nasljeđu ili kulturnoj baštini.

Ljudi koji ovdje žive različitog su porijekla, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.

  6

Raznolikost i različitost su istarske osobine, njena vrijednost i snaga.

A istarski napredak i budućnost ovise o našoj vlastitoj sposobnosti da ih prepoznamo i

pažljivim korištenjem ujedinimo u jedinstven i neponovljiv brand – Istru – poduzetnički

dinamičnu i inovativnu, društveno odgovornu i socijalno osjetljivu, odlučnu da zaštiti

svoja prirodna bogatstva i očuva svoj okoliš i za generacije iza nas. Drugim riječima,

koncept razvoja mora zadovoljiti potrebe današnje Istre u ekonomskom, socijalnom i

društvenom pogledu, ali ne smije dovesti u pitanje mogućnost budućih generacija za

zadovolje svoje potrebe posebno kada se radi o okruženju u kojem će živjeti - prirodi i

okolišu. .. ISTRI MORAMO DATI NOVU SNAGU…NOVO SUTRA….

Konsenzus i suradnja, jačanju kulture dogovora i pregovora, međusobno uvažavanje i

tolerancija, partnerstvo i dijalog temelji su na kojima ćemo graditi budućnost Istre.

Uključivanjem građana, uvažavanjem njihovih interesa, rješavanjem njihovih životnih

problema stvorit ćemo uvjete za unapređenje kvalitete života i poboljšanje standarda naših

građana, osnažiti demokratske standarde, razviti jaku participativnu demokraciju i interes

zajednice postaviti na prvo mjesto - ispred interesa pojedinca ili određene interesne

skupine.

Zajedno, okupljanjem i uključivanjem svih ljudi koji žele, mogu i hoće dati vlastiti doprinos

daljnjem razvitku Istre na spomenutim načelima osigurat ćemo bolje sutra našoj djeci i

generacijama iza njihove.

Konačno, jačanjem unutarnje kohezije stvarno ćemo osnažiti i stupanj vlastite, istarske

autonomije u nacionalnim okvirima, a prelijevanjem i prenošenjem istarskih iskustava na

ostatak Hrvatske te promicanjem politike suradnje i povezivanja s ostalim županijama

doprinijeti ukupnom društvenom razvitku države i procesu decentralizacije. … JER ZNAMO DA SAMO ZAJEDNIŠTVOM I PARTNERSTVOM MOŽEMO POBIJEDITI NESIGURNOST I STRAH I OTVORITI NOVE PERSPEKTIVE..

Istra mora postati zajednica sa snažnom društvenom kohezijom koja će jačati njenu

unutarnju snagu i neovisnost prema utjecajima izvana. Moramo stvoriti zajednički sustav

vrijednosti koji će se temeljiti na većoj suradnji, povezivanju, interakciji i stvaranju

međusobnog povjerenja između svih segmenata i dijelova našeg društva, od poduzetnika,

udruga, pojedinaca pa do predstavnika vlasti jedinica lokalne samouprave.

  7

Posebna je zadaća osigurati otvorenost tijela jedinica lokalne samouprave prema

građanima i povratiti njihovo povjerenje u njenu vjerodostojnost, nepristranost i objektivnost.

Kako bi se to postiglo uvjet su pravovremeno i kvalitetno informiranje građana o

aktivnostima lokalne samouprave, osiguranje sudjelovanja građana pri donošenju odluka o

važnim projektima i osobito pri utvrđivanju proračuna jedinica lokalne samouprave, stalno

praćenje realizacije odluka i utroška proračunskog novca, uvažavanje ideja i prijedloga

građana, a nadasve povećanje efikasnosti i djelotvornosti njihova rada. Tijela lokalne i

županijske vlasti moraju znati poduzimati inicijative kada je to potrebno (nikad neću reći:

„Moja su vam vrata otvorena“ već ću ih sam otvoriti – pozivanjem i organiziranjem susreta,

traženjem sugestija i prijedloga od svih onih koji znaju više i žele doprinijeti zajedničkom

boljitku).

… ISTRI TREBA KOALICIJA ZA PROMJENE JER ISTRA MOŽE JOŠ BOLJE I ZASLUŽUJE VIŠE

Naša je vizija budućnost Istre kao zemlje u kojoj se živi još bolje, još sigurnije i sretnije

nego danas. Naš je cilj da Istra postane gospodarski najkonkurentnija hrvatska

županija, s nultom stopom nezaposlenosti, uvjetima života i standardom istarskih

građana na razini najprosperitetnijih europskih regija, očuvanom baštinom i

okolišem. Za ostvarenje tog cilja potrebna nam je koalicija i potpora građana – istarskih

žena i muškaraca različitih profesija i različitih znanja, bez obzira na godine i uzrast,

socijalni status ili političko opredjeljenje – koalicija za promjene, nove ljude i nove ideje.

Ova koalicija mora uspjeti jer je to koalicija koja polazi od onog što je najbolje i najvrednije u

svakom od nas, a to je pripadnost i ljubav, briga za boljitak Istre i svih onih koji ovdje žive i

rade zato jer to žele i jer vole Istru, a ne zato što nemaju drugog izbora ili drugih

mogućnosti. Istra je naša snaga, naša inspiracija, ona nas poziva da se okrenemo oko

sebe, pogledamo, prepoznamo i otkrijemo kod naših sugrađana i u našem okruženju,

vrijednosti i vlastitu snagu s kojima ćemo biti u stanju pobijediti za

još bolju Istru.

  8

Efikasna lokalna samouprava – uvjet za daljnji razvitak demokracije i samouprave u Istri

Polazeći od Ustavom Republike Hrvatske danih zadaća, regionalna i lokalna samouprava

moraju osigurati uvjete za ostvarivanje osnovnih potreba i rješavanje životnih problema

građana te im omogućiti uključivanje u politički život svoje sredine.

Kvalitetna i efikasna administracija na regionalnoj i lokalnoj razini, pa i u Istri, je nezamjenjiv

uvjet za ostvarivanje ciljeva bržeg gospodarskog rasta i povećanja standarda građana ali i

za osiguranje uvjeta koji se odnose na zaštitu i očuvanje okoliša. Međutim, u današnjim

uvjetima značaj regionalne i lokalne samouprave i njihovih službi, kao što to pokazuju

iskustva razvijenih zemalja, osobito članica Europske Unije nadilazi te, osnovne i

tradicionalne funkcije. Lokalna i područna samouprava dobivaju novu dimenziju i nove

zadaće. Oni postaju partner i suradnik, kako građanima, tako i poduzetništvu. Pri tome,

otvorenost i transparentnost u radu i konsenzus pri donošenju važnih odluka, poput onih

koje se odnose na utvrđivanje proračuna i način korištenja proračunskih sredstava, ulazak

u velike infrastrukturne projekte ili investicije, postaju njezin stil i način rada.

Zato i u Istri želimo razvijati lokalnu samoupravu koja će biti u stanju preuzimati sve veću

odgovornost za razvitak vlastite zajednice i regije u cjelini, koja će, neovisno o stranačkoj

pripadnosti ili drugim sličnim kriterijima, na isti način i polazeći od volje građana služiti svim

građanima, usmjeravati svoje aktivnosti na traženje najboljih rješenja u odnosu na potrebe

građana, od onih osnovnih i egzistencijalnih pa do onih na području poticanja

poduzetništva, kulturnih, sportskih, itd. Kako bi to stvarno i postala, naša lokalna

samouprava i njezina izvršna tijela, službenici i namještenici koji izravno provode i

izvršavaju njene poslove, moraju zato biti motivirani i dobro organizirani.

Kao što ključ uspjeha svakog uspješnog poduzeća nije ni u tehnologiji, pa čak ni u

produktivnosti, već u dobroj organizaciji i menadžmentu, tako će i naša samouprava postati

bolja, a građani zadovoljni samo ako njome upravlja „menadžment“ koji joj zna dati smjer i

postaviti ciljeve i zadatke, uspostaviti kriterije i „benchmarke“ za mjerenje rezultata njezinog

rada. Tek tada će se ostvariti istinska decentralizacija i zaživjeti efikasna lokalna samouprava.

Za takvu preobrazbu lokalne samouprave nužno je mijenjati njezin naslijeđeni mentalitet,

jačati svijest administracije o zajedničkim interesima, o važnosti njene uloge u stvaranju

uvjeta za konkurentnost vlastite zajednice, ukupan održivi rast i razvoj te zajednice, te

ulagati u njeno znanje i osigurati uvjete za njezin rad.

  9

Kroz stvaranje svijesti o zajedništvu i pripadnosti istom sustavu i vrijednostima lokalne

zajednice s vremenom ćemo izmijeniti i ojačati njenu vjerodostojnost i kvalitetu.

U želji da u našoj Županiji iskoristimo sve pozitivne učinke političke i financijske

decentralizacije koju nam pruža postojeći sustav i važeće zakonodavstvo ali i da se

pripremimo za vrijeme u kom će se stupanj decentralizacije i povećati, potrebno je jačanjem

suradnje tijela jedinica lokalne samouprave, objedinjavanjem određenih poslova ili

osnivanjem zajedničkih upravnih tijela, osigurati veću efikasnost, racionalnost, a time i

uštede i onako nedovoljnih sredstava i ljudskih resursa kojima raspolažemo, osobito u

manje razvijenim dijelovima Istre.

Mogućnosti i potencijali za suradnju su neistraženi i nepoznati, ali zasigurno bez toga, bez

sinergije, dijaloga i međusobne koordinacije aktivnosti, uključivanja građana, širenja

partnerstva i snažnijeg povezivanja sa svima onima koji su uključeni u život svake lokalne

zajednice, nije moguće na zadovoljavajući način i u mjeri u kojoj to od nas očekuju naši

sugrađani služiti njihovim interesima i osigurati napredak i prosperitet naše zajednice.

Međusobna suradnja i koordinacija aktivnosti jedinica i tijela županijske i lokalne samouprave

U svojim aktivnostima i politici koju namjeravamo provoditi, ono što čini okosnicu našeg

budućeg djelovanja je uspostava intenzivne i redovne međusobne suradnje i koordinacije

između institucija, poduzetnika, nevladinih organizacija, a osobito jedinica lokalne

samouprave unutar Istarske županije jer:

- veličina i ekonomska snaga većine gradova i općina koje se svrstavaju u kategoriju malih

gradova i općina, ukazuje na postojanje vrlo sličnih problema i izazova koji bi se lakše i

uspješnije – efikasnije i brže mogli rješavati kroz međusobnu suradnju i koordinaciju

aktivnosti nego izolirano i pojedinačno kao što je sada slučaj, osobito, s obzirom na

ograničene resurse, materijalne i ljudske, u najmanjim ili najnerazvijenijim općinama;

- razlike u stupnju gospodarske razvijenosti između jedinica lokalne samouprave u

Županiji, uzrokovane dosadašnjim odnosom i razvojnim prioritetima Županije, kao obvezu

nameću veće angažiranje i aktivnost, kako Županije, tako i onih razvijenijih gradova i općina

u poticanju i pomoći razvoju manje razvijenim gradovima i općinama s ciljem

ravnomjernijeg i ujednačenog razvoja regije u cjelini;

- rastuća mobilnost resursa, kao i integracijski procesi na nacionalnoj razini, proširuju

potrebu i mogućnosti međusobne suradnje između istarskih gradova i općina ali i širenje te

  10

suradnje izvan regije (županije) s drugim županijama u Hrvatskoj te regijama izvan granica

naše zemlje;

- sve veća i bolja prometna povezanost te suvremeni način komunikacije smanjuju

udaljenosti i omogućuju povezivanje i suradnju na konkretnim projektima, zapošljavanju i

ostalim aktivnostima izvan sjedišta poduzetnika odnosno mjesta boravka građana.

Svrha uspostavljanja čvršće suradnje i povezivanja jedinica lokalne samouprave unutar

Županije je stjecanje i prenošenje iskustava, ohrabrivanje razmjene znanja i ideja,

umrežavanje, postizanje nove kvalitete u radu tijela jedinica lokalne samouprave, osobito

njene administracije i širenje svijesti o tome da se određeni problemi mogu bolje i brže

rješavati zajedničkim akcijama i aktivnostima, što doprinosi jačanju svake JLS uključene u

tu suradnju ali i Istre u cjelini. Stoga je stvaranje povoljnog okvira (okruženja) za suradnju

među svim JLS, ali i drugim akterima na razini županije jedan od temeljnih ciljeva ovog

Programa.

Važno je imati u vidu da će se njegovati i zagovarati suradnja između svih jedinica lokalne

samouprave, koje za to iskažu interes, te da će ona nadilaziti stranačke okvire.

Potreba za suradnjom polazi od «win – win» načela prema kojem su svi njeni učesnici - dobitnici i ona svima donosi korist.

Premda važna, čvršća suradnja i koordinacija aktivnosti se neće ostvariti samo zato jer mi

to želimo, sama po sebi. Svjesni činjenice da se radi o iznimno zahtjevnom procesu

promjene pristupa i izgradnji atmosfere međusobnog povjerenja, moramo pokrenuti

aktivnosti koje će taj proces učiniti mogućim i provedivim. Stoga će se najprije identificirati

područja moguće suradnje i uspostaviti izravna komunikacija s tijelima jedinica lokalne

samouprave i drugim institucijama pri čemu će ih se upoznati s ciljevima i prednostima

jačanja suradnje na pojedinim područjima.

Suradnja se temelji na povjerenju, a ono se ne može propisati formalnim aktom ili

naredbom već se uspostavlja iskazivanjem slobodne volje i željom ljudi da zajednički

doprinesu ostvarenju određenog cilja. U isto vrijeme, suradnja ne znači potpunu

suglasnost ili dogovor o svim pitanjima, jer će uvijek postojati područja od posebne

važnosti za određenu jedinicu lokalne samouprave ili područja u kojima će se među

njima pojaviti konkurencija i različiti interesi.

  11

Kako namjeravamo uspostaviti i širiti suradnju?

Aktivnim uključivanjem župana i Županije koji moraju biti nositelji, pokretači i glavni zagovornici te suradnje:

– osnivanjem stalnih radnih tijela i foruma na kojima će se:

a) župan-gradonačelnici-načelnici ali i predstavnici predstavničkih tijela županije, općina i gradova redovno sastajati i razmjenjivati informacije, razmatrati određena pitanja i predlagati rješenja određenih problema,

b) predstavnici jedinica lokalne samouprave baviti pitanjima po pojedinim područjima (okoliš i prostorno uređenje, promet, turizam, itd.), a na razini pročelnika, načelnika ili voditelja službi);

- poticanjem i stvaranjem uvjeta za uspostavu izravne suradnje između pojedinih jedinica lokalne samouprave na područjima od zajedničkog interesa, sa ili bez uključivanja regionalne (županijske) vlasti u tu suradnju (Projekti e-uprava i dr.);

- poticanjem i pozivanjem odnosno davanjem inicijativa poduzetnicima, udrugama građana i ostalim građanskih inicijativama, kulturnim i sličnim institucija u jedinicama lokalne samouprave na uspostavu suradnju s ciljem identificiranja zajedničkih interesa, a potom i pokretanja zajedničkih projekata – u gospodarstvu, turizmu i kulturi, itd.

- osnivanjem stručnih savjetodavnih tijela pri uredu župana koje će činiti stručnjaci iz različitih društvenih struktura, primjerice znanstvene zajednice (Sveučilište Pula ali i drugi znanstvenici koji su zainteresirani za razvoj Istre), gospodarstva (veliko i malo/obrtnici), gospodarskih udruženja, profesionalnih udruga, pojedinaca i slično, kako bi se otvorio prostor za uspostavu stalnog dijalog i stvorili uvjeti za jačanje demokratske kulture vođenja „pregovora“ o bitnim temama i pitanjima budućeg razvoja Istre, načinu rješavanja problema na onim područjima koja određuju uvjete života i rada u Istri. Takva tijela osobitu važnost imat će u pripremi za donošenje odluka o velikim projektima, primjerice u infrastrukturi, velikim investicijskim gospodarskim projektima koje poduzimaju privatni investitori a utječu na okoliš i slično.

Suradnja i koordinacija aktivnosti na iznesenim osnovama imaju za cilj jačati:

- otvorenost za nove inicijative i nove oblike suradnje unutar ali i izvan Županije,

- dijalog i s onima koji imaju drukčije mišljenje,

- povjerenja u institucije i u one koji obavljaju poslove za opće dobro svih građana Istre,

- suvremena znanja i prakse u radu te u profesionalizaciji lokalne samouprave,

- jedinstvo građana bez obzira na stranačku pripadnost i pojedinačne interese.

  12

II. Prioriteti

Zadaće koje postavlja vrijeme u kojem živimo – suočavanje s krizom i izazovima koje donosi ne trpe odgodu već traže akciju

Promjene u užem i širem okruženju, a osobito one koje donosi globalna financijska i

ekonomska kriza, a kojih još nismo u potpunosti ni svjesni ali ćemo posljedice zasigurno

osjećati niz godina tjeraju nas da mijenjamo prioritete svog djelovanja, da se okrenemo oko

sebe i barem pokušamo najprije sagledati, koliko je to god moguće, posljedice tih promjena,

a zatim i da pokrenemo aktivnosti, akcije i korake kako bi ublažili one negativne, sveli ih na

najmanju moguću mjeru i pomogli onima koje one najviše ugrožavaju.

U takvim vremenima, uloga države na svim razinama vlasti je bitno drukčija nego u

„dobrim“ vremenima. Drugim riječima, u kriznim razdobljima moramo se angažirati i nalaziti

načina kako pomoći gospodarstvu, kako spriječiti pad zaposlenosti, kako poticati rast, i u

konačnici kako minimizirati negativne efekte recesije na naše građane, osobito

najugroženije kategorije s najnižim dohocima i kako zadržati istu razinu socijalnih prava,

standarda u zdravstvu, školstvu i slično.

Vrijeme krize je vrijeme za hrabre i odlučne poteze, a ne za panične i ishitrene. Vrijeme krize, više nego bilo koje drugo zahtijeva zajedništvo, partnerstvo i suglasnost oko utvrđivanja vizije, potom i strategije budućeg razvoja. To je vrijeme koje nosi opasnosti, izazove, ali i prilike.

Što nam je činiti?

Suočiti se s kriznim vremenima možemo samo ako usporedo pokušamo odmah odgovoriti

na trenutne negativne učinke krize mjerama koje djeluju brzo i efikasno, te ako na drugoj

strani stvorimo uvjete da na duži rok postanemo manje osjetljivi na ovakve i slične krize

odnosno da unaprijedimo ukupnu konkurentnost istarskog gospodarstva. Polazeći od ovog

pristupa treba bez odgađanja:

1. sagledati i analizirati učinke krize na gospodarstvo Istarske županije, a zatim

mjerama koje županiji, gradovima i općinama stoje na raspolaganju što prije,

djelovati na ublažavanje tih učinaka i konkretnim mjerama pomoći gospodarstvu i

građanima. Sve mjere moraju biti usmjerene tako da olakšaju poslovanje, umanje

terete i namete gospodarstvu i stanovništvu. One moraju također pokazati brigu

vlasti za teškoće s kojima se građani svakodnevno suočavaju i jačati njihovo

povjerenje u sposobnost, znanje i volju da se problemi rješavaju:

  13

a) uvesti politiku štednje i racionalizacije proračuna - preispitati i smanjiti postojeće naknade i druga davanja poduzetnika, a koje su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te pokrenuti aktivnosti međusobne suradnje i zajedničkih projekata na razini gradova i općina, primjerice kroz projekt objedinjene javne nabave i slične,

b) osigurati financijske potpore onim kategorijama gospodarstva kojima su one najpotrebnije (osobito malom poduzetništvu) kako bi ublažili ili barem djelomično umanjili utjecaj krize na njihovo poslovanje (naknade za ceste i sl.) i olakšao pristup kapitalu. Zato treba pripremiti ciljane programe subvencija kamata, jamstava ili izravnih subvencija za one djelatnosti koje najviše trpe od posljedica krize ( sektorsko povezivanje u cilju povećanja konkurentske sposobnosti),

c) rasteretiti plaće zaposlenika kroz smanjivanje ili ukidanje prireza,odnosno ne povećanje komunalnih naknada kako bi se umanjio pad realnih dohodaka građana,

d) zajedno s nadležnim institucijama i poslodavcima pripremiti programe zbrinjavanja i ponovnog povratka na tržište rada viška zaposlenika te smanjiti utjecaj ekonomske krize na najranjivije kategorije građana kao što su umirovljenici, starije i nemoćne osobe, nezaposleni, djeca i slično.

2. Usvojiti Strategiju daljnjeg razvitka Istarske županije na temeljima održivosti polazeći od potrebe stvaranja uvjeta za dugoročni ekonomski rast, očuvanja i zaštite okoliša te jačanja socijalne pravde. Strategija mora biti sveobuhvatna kako bi odgovorila na pitanja kako se nositi s izazovima koje donosi „sutra“ i zahtjevi novog doba te kako osigurati: ravnomjeran i uravnotežen gospodarski razvitak svih dijelova Županije, razvoj infrastrukture, uvođenje novih „čistih“ tehnologija, zaštitu i očuvanje okoliša, kako osigurati dovoljno energije iz tradicionalnih i alternativnih izvora, kako postići veću energetsku efikasnost i uštede energije, kako koristiti prirodne resurse i osigurati dovoljno ljudskog kapitala za realizaciju budućih projekata, itd. Strategija mora odgovoriti i na pitanje kako osigurati sinergijsko djelovanje gospodarske i obrazovne politike u svjetlu demografskih kretanja, kako jačati povezivanje i bolje usklađivanje obrazovnih programa i potreba gospodarstva, na jednoj strani, a na drugoj, na koji način poticati suradnju poduzetnika u našoj županiji, stvarati uvjete za razvoj klastera, kako u tradicionalnim sektorima, tako i u novim, inovativnim i tehnološki naprednim segmentima industrije i usluga, za što u Istri postoje temelji ali i potreba jer turizam i poljoprivreda, te postojeći industrijski sektor nisu dovoljan jamac budućeg ekonomskog rasta.

Strategija se mora temeljiti i biti donesena uz konsenzus svih steakholdera.

3. Uvjet bez kojeg se ne može je povećanje učinkovitosti i kvalitete javnog sektora, odnosno administracije u našim općinama i gradovima, koje moraju biti servis u funkciji olakšanja života građanima i poslovanja poduzetnicima. Pritom, sustavno i odlučno spriječiti negativnu selekciju kadrova, nepotizam i korupciju (Projekt javna uprava).

  14

Sada je vrijeme za akciju

Moramo pokazati da imamo dovoljno snage, znanja, odlučnosti za suočavanje s izazovima i prijetnjama koje donosi financijska i ekonomska kriza koja se s globalne razine „prelijeva“ i zahvaća sve, ne ostavljajući nikog pa ni nas po strani. S obzirom na strukturu istarskog gospodarstva u kojem prevladava turizam i prerađivačka industrija koje su izvozno orijentirane zasigurno ne možemo izbjeći njezine negativne učinke. Zato ne smijemo čekati Vladu ili bilo koga drugog da nam ponudi rješenja kako se s nositi s krizom, kako sanirati štete i osigurati oporavak. Premda će naravno biti potrebno osigurati suradnju i koherenciju mjera i tijela na nacionalnoj razini s onima na županijskoj i lokalnoj nužno je da Županija žurno i odlučno sa svim raspoloživim mjerama ali prije svega na osnovi dogovora i suradnje pokrene i koordinira sve spomenute aktivnosti na županijskoj razini postigne unutarnji konsenzus i platformu za te aktivnosti. Zato ćemo:

a) okupiti sve gospodarstvenike i s njima dogovoriti buduće aktivnosti i poteze, njihove prioritete i redoslijed aktivnosti kojima im moramo pomoći u rješavanju problema koje donose novi izazovi,

b) „mobilizirati“ jedinice lokalne samouprave (gradove i općine), razmotriti mogućnosti i dogovoriti poduzimanje navedenih mjera i aktivnosti, bilo da se radi o proračunskim i financijskim mjerama, racionalizaciji, povećanju učinkovitosti rada uprave, bilo o međusobnoj koordinaciji i poduzimanju socijalnih i drugih mjera za najugroženije kategorije građana, pripremiti aktivnosti za slučaj povećanja nezaposlenosti i slično.

  15

III. Politike po pojedinim područjima

Načela politike poduzetništva i ekonomskog rasta Istre

Dinamičan ekonomski rast i jačanje konkurentnosti Istre u nacionalnim okvirima i

međunarodnom tržištu uvjet su bez kojeg nije moguće razviti Istru blagostanja i visoke

zaposlenosti. U današnjim uvjetima i globalnom okruženju to zahtijeva – visoku kvalitetu

proizvoda i usluga, dobar dizajn i tehničku izvrsnost proizvoda i posebnost u pružanju

usluga. Poduzetnici, njihovo znanje i sposobnosti su oni koji moraju te zahtjeve ispuniti. Ali

poduzetnici su dio naše zajednice, bilo da se radi o određenom lokalitetu ili u Istri u cjelini.

Svaki je poduzetnik, mali ili veliki, onaj koji ovdje posluje desetljećima ili onaj tek osnovani

naš „proizvod“, odraz našeg podneblja i naše kulture. On u sebi nosi sve specifičnosti i

obilježja naše zajednice. Na poduzetnika utječu i na njemu se „prelamaju“ svi naši problemi

i nedostaci, bilo da se radi o infrastrukturi, radnoj snazi ili administrativnim preprekama koje

priječe efikasno i nesmetano poslovanje. S druge strane, od poduzetnika s pravom

očekujemo da otvara radna mjesta, bude društveno odgovoran i „kvalitetan“ partner našoj

zajednici kada se radi o zaštiti i očuvanju okoliša ali i ekonomski održiv kako bi se osiguralo

blagostanje i zaposlenost na dugi rok.

Premda ne možemo utjecati na tokove globalne ekonomije ili globalne krize i premda nismo

u mogućnosti određivati makroekonomske uvjete poslovanja, ipak možemo i moramo

djelovati na okruženje, stvarati atmosferu i ohrabrivati jačanje poduzetništva u Istri,

međusobno povezivanje i umrežavanje, partnerstvo i suradnju među poduzetnicima. Još

važnije od toga je da shvatimo kako je dijalog, otvorenost i spremnost na suradnju, pomoć i

potporu poduzetništvu, jedna od ključnih zadaća tijela svih jedinica naše samouprave,

osobito kada se radi o izdavanju dozvola ili drugim oblicima administriranja.

Naš je cilj ohrabrivati i poticati razvitak poduzetništva, stvarati dinamične poduzetničke sustave i razvijati poduzetničke potencijale koji se temelje na posebnostima i resursima naše zajednice – Istre i njenih lokaliteta i koji ih dalje unapređuju i na odgovarajući način vrednuju.

Mi nećemo i ne želimo dopustiti razvitak industrija i poduzetništva koje ne uvažava i ne

cijeni naše nasljeđe, povijesnu ili prirodnu baštinu, koje predstavlja opasnost za naš okoliš.

Istra je za sve nas, njene stanovnike jedinstvena i neponovljiva i zato ne prihvaćamo

razvojne politike koje promiču prosto oponašanje i kopiranje tuđih iskustava, te prijenos

prakse drugih krajeva i regija, bez obzira otkud one dolaze, ne vodeći računa o interesima i

posebnostima ove regije.

  16

Svaki je poduzetnički poduhvat rizik i odgovornost samog poduzetnika ali on je i znak da na određenom prostoru i okruženju, u svakoj našoj sredini postoji interes ljudi da svojim radom i poduzetničkom aktivnosti doprinesu razvoju te sredine, postanu njezin produktivan član. Zato je svaki takav uspješan poduhvat i naš uspjeh kojeg moramo poduprijeti i cijeniti. Gospodarsku i poduzetničku strukturu Istre obilježavaju djelatnosti prerađivačke industrije, trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo čiji zajednički udio u prihodima gospodarstva iznosi oko 80%, dok sektor poslovnih i ostalih profesionalnih usluga ne prelazi 10%. Kako bi očuvala i povećala svoju konkurentnost za Istru je imperativ, s jedne strane unapređivati konkurentnost postojećih sektora, prije svega kroz unos novih tehnologija i inovacija, povećanje kvalitete, te povećanje produktivnosti, novih ulaganja te osiguranja kvalitetnih kadrova, ali i stvarati uvjete za razvoj novih industrija temeljenih na korištenju znanja i inovacija, bilo da se radi o uslužnom sektoru ili prerađivačkoj industriji. U Istri postoji veliki broj poduzetničkih zona (24) ali su rezultati njihova postojanja vrlo mali, dok ne postoji niti jedan tehnološki park ili klaster temeljen na korištenju znanja i inovacija.

Županija i tijela jedinica lokalne samouprave dužna su planski i programirano, u međusobnoj suradnji i sinergiji, biti pokretači projekata kojima se to omogućuje, podržavati razvoj potrebne infrastrukture ali i kroz zajednički rad s poduzetnicima i onima koji to žele postati, biti nositelji projekata kojima se za ove svrhe osiguravaju sredstva iz fondova EU ili onih koje je moguće realizirati kroz bilateralne programe pomoći zainteresiranih država članica EU.

Nove industrijske sadržaje i nove usluge, obogaćenu ponudu u postojećim sektorima vidimo u istarskim resursima – prirodnim ali i onim društvenim, povijesnom i industrijskom nasljeđu, kulturnoj baštini i autohtonim obilježjima. Oživljavanje zapuštenih ili napuštenih vojnih, tvorničkih prostora i ostalih gospodarskih objekata koji više nisu u funkciji, njihova prenamjena u turističko-kulturne, sportske ali i druge svrhe (poduzetničke inkubatore, umjetničke galerije, atelje i slično) povećat će raznovrsnost istarske turističke ponude ali i njenu konkurentnost temeljenu na inovativnosti i novim sadržajima u hrvatskim ali i međunarodnim razmjerima, a ono što je još važnije, obogatit će kulturni, gospodarski i društveni život naše zajednice. U ovom slučaju očekujemo inicijative i poticaje odnosno sudjelovanje građana neposredno, njihovih civilnih udruga i stručnjaka za pojedina područja (arhitekti, projektanti i slično). Kroz uključivanje svih njih u ovakve vidove „inovativnog restauriranja“ kao i suradnjom nadležnih tijela gradova i općina osigurat ćemo oživotvorenje i provedbu ovakvih projekata.

Nov pristup turizmu, kroz razvoj kulturnog turizma, oživljavanje istarskih gradova i naselja poticanjem razvoja koncepta gradova-hotela ili kroz njihovo obogaćivanje trajnim kulturnim sadržajima (art cities). Takvi projekti ne mogu uspjeti, ne mogu se uspješno razvijati bez svekolike podrške i potpore Županije i njene intenzivne suradnje s istarskim gradovima i općinama ( Projekt osnove strategije razvoja turizma).

  17

Želeći dati novi impuls poduzetništvu i poboljšati uvjete za njegov rast nužno je sljedeće:

- U središte pozornosti postaviti znanje koje je temeljni gospodarski resurs današnjice, pa prema tome najvažnije što želimo mijenjati i unapređivati su uvjeti za jačanje obrazovnog sustava, kako redovnog tako i onog koje podrazumijeva snažniji iskorak prema stalnom profesionalnom usavršavanju, te prihvaćanju i provedbi koncepta cjeloživotnog učenja.

- Promijeniti odnos administracije, lokalne, županijske ili državne u Istri, koja mora biti brža i djelotvornija, s više razumijevanja, kako prema građanima, tako i prema poduzetnicima. Radi se o promjeni koja se ne događa „preko noći“ i za koju se mora osigurati niz preduvjeta, među kojima su stalno obrazovanje i stručno usavršavanje, uspostava stručnih kriterija vrednovanja određenih poslova, organizacija nadležnih službi, itd. Zato je i tu nužna dobra koordinacija aktivnosti i ujednačen pristup među nadležnim tijelima svih jedinica lokalne samouprave u Županiji, zajednička odlučnost i svijest da se radi o potrebi ispunjenja istog cilja – stvaranju vjerodostojne, pouzdane i efikasne lokalne samouprave u službi građana i razvoja svake lokalne zajednice posebno, te u konačnici, Istre u cjelini. Radi ušteda i racionalnijeg korištenja novca poreznih obveznika nužno je pokrenuti projekte objedinjene javne nabave, vođenja zajedničkog računa i slično (detaljan plan u dijelu Projekti).

- Jačanje partnerstva i međusobne suradnje Županije i jedinca lokalne samouprave u stvaranju uvjeta za rast i razvoj gospodarstva i poticanja ulaska građana u poduzetništvo uz posebne programe poticaja namijenjene samozapošljavanju, razvitku novih djelatnosti ili diversifikaciji postojećih, ženskom poduzetništvu i slično.

- Intenzivniji razvitak infrastrukture s naglaskom na programe kojima se potiče i ubrzava plinofikacija Istre, poboljšava komunalna i druga nužna infrastruktura što je moguće postići uključivanjem kapitala građana u izgradnju pojedinih infrastrukturnih projekata te ulaskom u projekte koji se temelje na javno-privatnom partnerstvu (detaljni projekti u dijelu Projekti).

- Poticati projekte kojima se povećava udio energije iz obnovljivih izvora i postupno napraviti zaokret u energetskoj politici kako bi u budućnosti ti izvori energije sudjelovali daleko više nego danas u ukupnoj opskrbi energijom. Cilj nam je ubrzati razvoj ovog sektora koji će se temeljiti na više manjih malih energetskih postrojenja na obnovljive izvore energije. Istra raspolaže mogućnostima za korištenje vjetra, sunca i resursa za biogoriva koji se mogu u daleko većoj mjeri nego danas koristiti radi zadovoljenja potrebe za energijom kako gospodarstva, osobito turizma, tako i domaćinstava.Kako prelazak na nove izvore energije odnosno masovnija gradnja kogeneracija na obnovljive izvore energije zahtijevaju sustavan pristup i dobro razrađene projekte te angažiranje financijskih sredstava pokrenut ćemo suradnju Županije s nadležnim državnim institucijama, gradovima i općinama, gospodarskim subjektima ali i građanima radi postupnog prihvaćanja i ulaska u ove projekte. Njihovo sufinanciranje dijelom ćemo osigurati iz odgovarajućih europskih fondova namijenjenim za ove svrhe.

  18

Obrazovanje i usavršavanje

Razvitak poduzetništva, njegova vitalnost ali i kvaliteta proizvoda i usluga koju ono generira

nezamislivi su bez odgovarajućih vještina i znanja radnika koji su nezamjenjiv dio svakog

poduzetničkog poduhvata i posla. Drugim riječima, zaposlenik 21. stoljeća mora neprekidno

stjecati nova znanja i spoznaje, savladavati prepreke koje mu stoje na putu kako bi ovladao

novim tehnološkim dostignućima i odgovorio zahtjevima tržišta – potrošača i pritom bio bolji

od konkurencije.

Istru, kao Hrvatsku u cjelini, obilježava starenje stanovništva, pa unatoč imigracijskim

kretanjima i u europskim okvirima još uvijek visokom stopom nezaposlenosti od oko 13%,

se već suočava s nedostatkom radne snage ili njenom neodgovarajućom strukturom.

Naime, postojeća struktura kvalifikacija kao što pokazuju podaci o tržištu rada i pokazatelji

zahtjeva industrije, ne može zadovoljiti ni postojeće potrebe industrije, turizma i

poljoprivrede, a o onim budućim da se i ne govori. Obavljanje istih poslova duži niz godina,

sigurnost zaposlenja, dostatnost školske naobrazbe postignute kroz redovno školovanje, u

uvjetima dinamične ekonomije i intenzivnog društvenog razvitka, polako ali sigurno odlaze u

povijest.

Naš je cilj daljnji rast i dinamiziranje poduzetništva. Ostvarenje tog cilja zahtijeva prilagodbe

i od strane poduzetnika, zaposlenika ali i svih onih kojima je dužnost stvarati uvjete za

daljnji društveni razvoj, dakle i tijela javne vlasti.

Država, ali znatno aktivnije nego do sada i Županija, pa čak i jedinica lokalne samouprave moraju zato osigurati uvjete i poticaje kako bi se razvila dovoljna ponuda različitih oblika usavršavanja, školovanja i doškolovanja.

Zato je nužno, uz postojeći klasičan obrazovni sustav, razvijati sustav profesionalnog

usavršavanja i cjeloživotnog učenja.

Sustav profesionalnog usavršavanja mora biti znatno poticajniji i usmjereniji prema

određenim kategorijama zaposlenika nego što je to danas. U prvom se redu mora biti

usmjeren prema mladim ljudima, tek izašlim iz redovnog školovanja, čija su znanja gotovo

isključivo teoretska, zaposlenicima koji nakon određenog staža, s obzirom na stečeno

iskustvo i vještine, mogu kroz profesionalno usavršavanje steći i formalne kvalifikacije i tako

povećati vrijednost na tržištu rada, ženama, itd. Istovremeno, kontinuirana potreba za

ovladavanjem novim tehnologijama i znanjima, a posebno prožimanje postojećih i novih

znanja ili inovacija, uključivanje aspekta zaštite okoliša u proizvodne i tehnološke procese i

slično nameću potrebu stalnog i neprekidnog profesionalnog usavršavanja i povećanja

vještina i znanja.

  19

Kontinuirano profesionalno usavršavanje podjednako je važno za sve gospodarske sektore,

međutim, u nekim s obzirom na njihovu izloženost konkurenciji ili s obzirom na prirodu

djelatnosti ono je posebno važno. U slučaju turističke i ugostiteljske djelatnosti od koje se u

Istri zahtijeva da bez odgode prati najsuvremenija dostignuća i trendove u hotelskoj

industriji, te da svoju ponudu i kvalitetu usluge tome prilagodi kako bi privukla one

kategorije gostiju koji su spremni i platežno sposobni takvu vrstu usluge i platiti. Kako bi to

osigurala danas veći dio istarskih hotelskih poduzeća svoje djelatnike redovno šalje na

edukacije u inozemstvo ili izvan Istre.

Želeći i u našoj županiji ostvariti uvjete za stalnu edukaciju zaposlenika i osigurati mogućnost da što veći broj djelatnika turističkog sektora, osobito malih i srednjih poduzetnika koji nemaju sredstava svoje zaposlenike slati na skupe seminare, bude obuhvaćen takvim vidom obrazovanja pokrenut ćemo aktivnosti kojima bi se ovaj sustav institucionalizirao kroz osnivanje centra za kontinuirano obrazovanje i usavršavanje djelatnika u turizmu, a na temeljima javno-privatnog partnerstva.

Također, u interesu je županije i u ostalim djelatnostima poticati povećanje kvalifikacijske

strukture, novih vještina i znanja zaposlenika pa i menadžmenta u poduzetništvu, osobito

malom i srednjem ali i poticati samozapošljavanje i stvarati uvjete za razvoj novih,

inovativnih djelatnosti. Stoga je jedna od prvih zadaća pokrenuti projekte kojima će se

najprije realno sagledati potrebe za određenim kvalifikacijama po djelatnostima, a potom s

poduzetnicima dogovarati buduće programe usavršavanja postojećih djelatnika i

doškolovanja nezaposlenih dinamika i prioriteti njihove realizacije. Pored koordinativne

uloge, županija će i svojim sredstvima i na drugi način sudjelovati u provedbi tih programa,

a pri tom će i druga tijela i institucije, sami poduzetnici i njihove udruge dogovoriti optimalni

načini sudjelovanja.

  20

Politika socijalne uključenosti

Premda je Istra jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija još uvijek značajan dio naših

građana živi na granici siromaštva, a dio i ispod te granice. Kako bi se siromaštvo u Istri

iskorijenilo, a građanima osigurali uvjeti za dostojanstven život, nužno je stalno unapređivati

i stvarati nove uvjete za rast i razvitak gospodarstva koje će osigurati zaposlenost i nova

radna mjesta za sve radno sposobno stanovništvo naše Županije. Pritom, kao što je to

naglašeno već prije, uz razvitak prijateljskog i poduzetništvu naklonjenog okruženja, koje će

svim onima koji ulaze u poduzetništvo jamčiti predvidivost, pravnu sigurnost i zaštitu,

posebnim mjerama i programima, osobito na razini Županije, poticat ćemo razvitak

poduzetništva i početno zapošljavanje:

- Žena, naročito kada se radi o ulasku u poduzetništvu ali i pri zapošljavanju s

fleksibilnim radnim vremenom, radom kod kuće (tzv. virtualni uredi), koje

omogućuje usklađivanje poslovnih obveza s brigom za djecu i kućanskim

poslovima, te uvoditi mjere radi stimuliranja poslodavaca na izmjene ugovora o

radu na određeno radno vrijeme u ugovore o radu na neodređeno radno vrijeme,

- Samohranih roditelja jednog ili više djece,

- Invalida, ne samo pri zapošljavanju već tijekom cijelog radnog odnosa,

- Ostalih osoba koje se teže zapošljavaju i koje teško ulaze na tržište rada, kao što

su osobe mlađe od 25 godina koje po prvi put traže posao, osoba starijih od 50

godina koje nemaju zaposlenje ili će ga izgubiti radi okolnosti na koje oni ne

mogu utjecati.

Radi umanjivanja posljedica ekonomske krize i što manjeg gubitka radnih mjesta, u

dogovoru s poslodavcima određenim mjerama (najbolje učinke mogu dati ako su

koordinirane s mjerama na nacionalnoj razini) poticat ćemo otvaranje novih radnih mjesta

ali i očuvanje postojećih, barem na ograničeno vremensko razdoblje i za određene

najugroženije kategorije zaposlenika.

Cjeloživotno učenje i doškolovanje – jamstvo opstanka na tržištu rada

Kako bi se na minimalnu mjeru svele mogućnosti širenja jaza između onih koji imaju pristup znanju i onih kojima je on otežan iz raznih razloga (dob, raspoloživa financijska sredstva, vrijeme, itd.) te uspješno prevladao ovaj problem potrebno je restrukturirati mjere socijalne politike i preuzeti veću odgovornost za stanje zaposlenosti u Županiji poduzimanjem mjera koje potiču obrazovanje bez obzira na životnu dob, omogućuju pristup znanju i aktivno su usmjerene protiv rasta nezaposlenosti.

  21

Polazeći od spomenutog, mjere socijalne politike koje namjeravamo postupno uvoditi bit će prvenstveno usmjerene na sigurnost zapošljavanja, očuvanje ili traženja novih radnih mjesta na način da se nezaposlene ili one za koje postoji velika vjerojatnost gubitka radnih mjesta potiče na traženje novog posla i učenje za vrijeme dok traže posao.

Zato ćemo u suradnji s obrazovnim institucijama, gospodarskim udrugama, poslodavcima

tražiti mogućnost širenja svih oblika doškolovanja i to kroz programe cjeloživotnog učenja i

stalnog profesionalnog usavršavanja za zaposlene kojima radi uvođenja novih tehnologija,

napuštanja određenih proizvodnji, povećanja kvalitete pružanja određenih usluga, treba

omogućiti da se dodatno obrazuju.

Programe i projekte cjeloživotnog učenja širit ćemo na svim razinama i podupirati

obrazovne institucije i jedinice lokalne samouprave ali i poslodavce na području cijele

županije da se uključuju i sudjeluju u njihovu osmišljavanju i provedbi. Uz sredstva koja

možemo sami osigurati, ovdje su i fondovi iz EU predpristupnih i pristupnih programa, vrlo

izgledan izvor financiranja naših programa i projekata.

Redovno obrazovanje, stalno profesionalno usavršavanje i uvođenje koncepta cjeloživotnog učenja za nas su jedina investicija za koju unaprijed znamo da donosi sigurnu dobit građanima i gospodarstvu te istarskom društvu u cjelini.

Briga o djeci, starijim i nemoćnim – odraz naše ljudskosti i naše savjesti

U okviru mjera socijalne politike koje namjeravamo uvoditi posebna će pažnja biti

usmjerena daljnjoj dogradnji sustava predškolskog odgoja i brige o djeci predškolskog i

školskog uzrasta. Mreža predškolskih ustanova i u uvjetima recesije mora se i dalje

povećavati novim kapacitetima i inovativnijim pristupom, ulaskom u projekte na temelju

javno – privatnog partnerstva. Unaprijedit ćemo brigu o djeci školske dobi, osobito kada se

radi o organiziranju školskih i izvanškolskih aktivnosti kojima je cilj uključiti što veći broj te

djece u sportske, kulturne i slične programe, poticati ih da svoje slobodno vrijeme provode

u sportskim dvoranama i terenima, kao i da se uključe u druge društveno korisne projekte

uključivo i one humanitarne kako bi se kod njih, uz aktivno provedeno slobodno vrijeme

razvijao i pozitivan odnos prema zajednici u kojoj živi, te od malih nogu jačala svijest o

potrebi i mogućnostima davanja vlastitog doprinosa napretku sredine u kojoj žive.

Jednako tako, brigu o umirovljenicima, starijim i nemoćnim osobama jačat ćemo, s jedne

strane, gradnjom domova, pa i naselja namijenjenih tim osobama uključivanjem privatnog

  22

kapitala,prenstveno korisnika,kako bi se osigurala veća dostupnost tih ustanova svim

starijim osobama koje za tim imaju potrebu i bez obzira na njihovo imovinsko stanje (projekt

u dijelu Projekti), a vodeći računa o tome da takvom skrbi budu obuhvaćeni oni kojima ona

treba povremeno, na dnevnoj ili tjednoj osnovi (radi društvenog života, obroka i slično) ili

stalno. Takve ustanove ne smiju biti geto, glomazne institucije bez „duše“, već izgledom i

kapacitetima prilagođene korisnicima ali i sredini u koje su ili će biti locirane. Njihovi

optimalni kapaciteti kretat će se od 30-50 kreveta. Kao za bolnice njihovo poslovanje bit će

racionalnije i troškovi niži ako se organiziraju tako da koriste usluge vanjskih davatelja

nužne za osiguranje funkcioniranja (kuhinja, čišćenje, održavanje...).

S druge strane, aktivnijom ulogom i povećanom suradnjom socijalnih i drugih službi u

općinama i gradovima, širenjem sustava volontera i slično osigurat ćemo pomoć i brigu o

starijim i nemoćnim koji ne žele napuštati svoje domove i naći mogućnosti da njihovu

starost učinimo dostojanstvenom i da im olakšamo pristup liječnicima, održavanje čistoće i

urednosti njihovih domova, brigu o osobnoj higijeni, neophodnim namirnicima i slično.

Posebnu skrb i stalnu brigu zaslužuju ustanove za boravak i rehabilitaciju pojedinih

ugroženih kategorija građana kao što su osobe sa smetnjama u psihofizičkom razvoju

(Down sindrom, cerebralnih bolesti,, gluhi, nijemi, slijepi,) osobe oboljele od progresivnih

bolesti (multipla skleroza, ALS,...), tjelesni invalidi koje moraju biti organizirane za prihvat

navedenih kategorija građana na bazi polu/cjelodnevnog boravka ali i 24-satnog boravka.

Stambeno zbrinjavanje

Visoke cijene na tržištu nekretnina u Istri (građevinsko zemljište, stanovi) predstavljaju

nepremostivu prepreku za mlade obitelji i socijalno ugroženo stanovništvo prilikom

rješavanja stambenih pitanja. Stoga bi pomoć pri stambenom zbrinjavanju u Istri trebala

postati jedna od zadaća županijske i lokalnih vlasti, koji bi zajednički morali naći načina za

lakše i povoljnije rješavanje ovog problema. Naime, sami građani – pojedinci s prosječnim i

ispod prosječnim primanjima imaju vrlo male šanse da taj problem sami riješe, osobito kad

im je to najpotrebnije - dok su mladi i pokušavaju stvoriti uvjete za ulazak u obiteljski život.

Zato je, neovisno o tržišnim uvjetima, tu nužna pomoć zajednice kojoj mora biti u interesu

zadržati mlade i perspektivne ljude u Istri, te poticati natalitet i interes za osnivanje obitelji.

Neke jedince lokalne samouprave već su prepoznale značaj i važnost ovog problema i

pokušavaju naći odgovarajuća inovativna rješenja, koja, uz potporu građanima, prednost

daju izgradnji kuća za stanovanje umjesto do sada uobičajenih stambenih zgrada.

Njihova iskustva mogla bi poslužiti kao jedan od modela koji se može primijeniti u većem

broju gradova i općina u Županiji, osobito kada se radi o mladom radno aktivnom

stanovništvu.

  23

Pri tome, važno bi bilo na razini Županije postići dogovor jedinica lokalne samouprave oko

modela i kriterija koji bi trebali biti jednoobrazni i prihvatljivi za sve gradove i općine. Model

se u osnovi temelji na sljedećem:

- općine i gradovi bi kroz natječaj ponudile pravo građenja na građevinskim parcelama

za izgradnju stambenih zgrada odnosno kuća za stanovanje, koji bi bio otvoren svim

zainteresiranim građanima. Potom bi se izvršio odabir najpovoljnijih ponuda polazeći

od unaprijed definiranih kriterija (prebivalište, rješenost stambenog pitanja, imovno

stanje, stručna sprema, primici i sl.) uz odgovarajući popust i uvjete koje mora

ispuniti budući investitor,

- osnivati zajedničku tvrtku čiji bi osnivači bile sve zainteresirane jedinice lokalne

samouprave, a čija bi uloga bila koordinacija svih poslova veznih uz projektiranje,

ugovaranje izgradnje, izgradnja i održavanje stambenih objekata radi postizanja

dodatnih ušteda i osiguranja povoljnijih uvjeta gradnje,

- jedinice lokalne samouprave dodatno bi omogućile odgodu otplate komunalnog

doprinosa u slučaju ovakve organizirane gradnje.

Zdravstvo

 

Povećanje zdravstvenog standarda i kvaliteta pružanja usluga u zdravstvu uvjet su za

povećanje ukupnog standarda građana. U zdravstvenom sustavu najvažnije je osigurati

pravovremenu i kvalitetnu prevenciju od bolesti. Zato ustanove kojima su za to nadležne na

razini Županije, poput Zavoda za javno zdravstvo moraju postati potpuno neovisna

ustanova i ne ovisiti o sredstvima HZZO-a. Mora biti «super partes» i zbog svoje osnovne

uloge-prevencije bolesti i zaštita zdravlja.

Kako bi to postao Zavod mora provesti reorganizaciju svog poslovanja, a o njegovom radu i

rezultatima moraju redovito biti obavještavani građani. Drugim riječima, ovu ustanovu treba

opremiti i učiniti sposobnom da organizira i provodi prevenciju te da o rezultatima i

učincima svojih aktivnosti redovito izvješćuje javnost. Kako u javnom tako i u privatnom

zdravstvenom sektoru, radi povećanja kvaliteta pružanja usluga, edukacije osoblja poticat

će se uspostava kontinuirane suradnje sa eminentnim stručnjacima i ustanovama iz zemlje

i inozemstva, a radi razmjene iskustva i znanja te dodatnog školovanje liječnika i drugog

osoblja te jačanja menadžmenta i upravljačkih funkcija u zdravstvenim ustanovama.

Novi zahtjevi, potreba za pružanjem kvalitetnih zdravstvenih usluga traže i novi pristup kada

se radi o izgradnji i upravljanju zdravstvenim ustanovama odnosno zaokret prema javno-

privatnom partnerstvu i u ovom području.

  24

Poseban značaj za građane Istre ima opća bolnica Pula, koja već godinama unatoč

naporima zaposlenika nije u stanju odgovoriti na zahtjeve koji se pred nju postavljaju

odnosno na opravdana očekivanja građana (vidi u dijelu Projekti).

Istra je još uvijek neistražena u pogledu mogućnosti i korištenja konkurentskih prednosti

kada je u pitanju zdravstveni turizam i pružanju zdravstvenih usluga za inozemne korisnike,

s obzirom na blizinu stranih tržišta, cijene tih usluga i iskazani interes. Jedan od ciljeva

ovog Programa je pokretanje takvog interesa i privlačenje osoba zainteresiranih za razvitak

ovakvog vida turizma, kroz poticanje takvih ulaganja. U tom kontekstu treba sagledavati i

budućnost OKR «M.Horvat» koju je moguće pretvoriti u rehabilitacijsku ustanovu i

određenu vrstu elitnog klasični/ turizma za osobe starije dobi.

Zaštita i očuvanje okoliša

Održivi rast je cilj i istovremeno uvjet budućeg razvoja Istarske županije, a uz ekonomsku i

socijalnu komponentu ovaj koncept ima i treću koja se odnosi na okoliš. A okoliš je lokalni

fenomen koji ima vrlo široke dosege čak i u odnosu na ukupno globalno okruženje, što

naravno ovisi o načinu na koji se okoliš iskorištava ili o skrbi koja mu se posvećuje. Svijest

o potrebi jačanja brige za očuvanje okoliša sporo se razvija, a spoznaja da čovjek vlastitom

aktivnošću upravlja okolišem pa time i vlastitom budućnosti i sudbinom generacija koje

dolaze iza nas, još nije zaživjela. Pitanje kako koristiti, upravljati ali i sačuvati prirodni

okoliš, biljni i životinjski svijet koji nas okružuje, uz sve probleme i izazove s kojima se

danas susrećemo, za svaku lokalnu sredinu je ključno jer se ona i njeni građani, a ne netko

izvana, najneposrednije i najizravnije suočavaju s posljedicama loših odluka u odnosu na

određene gospodarske investicije, objekte ili neke druge „zagađivače“.

Zato je za Istru iznimno važno da se u odnosu na ovaj dimenziju politike održivog rasta

postigne konsenus građana, struke i politike kako i na koji način osigurati da briga o

očuvanju i zaštiti okoliša bude ugrađena u svaki budući projekt posebno i politiku daljnjeg

gospodarskog razvitka u cjelini. Zbog svog specifičnog položaja, geoloških karakteristika,

povijesti-arheološka nalazišta od prapovijesti nadalje, nacionalnih parkova, parkova prirode,

zaštićenih područja, svjetske baštine, flore i faune Istra mora naći načina da zaštiti i očuva

to nasljeđe od devastacije i uništenja. Najveću odgovornost za to ima vlast, a tek potom sve

društvene grupe i sami građani....Primjerice, zdravlje djece je izravno povezano sa stanjem

okoliša. Sasvim je izvjesno da će se problemi u okolišu, poput pogoršanja kakvoće zraka ili

podzemnih voda, izravno odraziti na zdravlje naše djece. Stoga je jedan od primarnih

dužnosti lokalne samouprave osigurati prirodne i zdrave uvjete života za sve današnje i

buduće generacije.

  25

To znači da se sadašnja kvaliteta prirode i okoliša mora ne samo sačuvati, već u mnogim

dijelovima znatno unaprijediti.

Polazeći od spomenutih ciljeva najvažnije zadaće koje nam predstoje na ovom području su

sljedeće:

1. Riješiti kritične točke zaštite okoliša u Istri

Što žurnije i uz suradnju stručnih institucija iz Istre, Hrvatske i inozemstva potrebno je

intenzivirati aktivnosti na rješavanju kritičnih točaka koje predstavljaju prijetnju za okoliš te

umanjuju kvalitetu života u Istri. Prvenstveno se radi o pitanjima vezanim uz: Rockwool –

proizvođača kamene vune, Plomin 3 na ugljen, problem zagađenja zraka u istočnoj Istri

(uspostavom lokalne mreže mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka i trenutno on-line

objavljivanje rezultata mjerenja), sanaciju divljih deponija, izgradnju odlagališta otpada,

uspostavu sustava za zbrinjavanje azbestnog otpada,financiranje istraživanja kojim bi se

pokušao utvrditi razlog relativno velikog broja karcinoma u Istri, kao i pokretanje otvorene

javne rasprave oko značajnih projekata budućeg gospodarskog razvitka Istre koji mogu

imati značajne posljedice na okoliš kao što su programi koji se planiraju poduzimati u okviru

projekta Brijuni rivijera i izgradnje golf igrališta u Istri.

2. U suradnji s građanima utvrditi dugoročne ciljeve zaštite okoliša i započeti aktivnosti na njihovom ostvarenju

U tu svrhu ćemo izraditi indikatore kvalitete okoliša, koji danas nedostaju i tako omogućiti njihovo sustavno praćenje. Jedna od osnovnih pretpostavki za realizaciju ciljeva zaštite okoliša je princip integriranja zaštite okoliša u sve sektore i u sve sfere odlučivanja. Tako zaštita prirode i okoliša neće ostati samo u domeni Upravnog odjela za održivi razvoj, već se mora ugraditi i u sve druge sektore da bi mogla postati učinkovita.

Ne postoji prostorno kompatibilan i održiv razvoj koji nema podršku lokalne zajednice. Zato ćemo prije svega nastojati uključivati što širu javnost o proces donošenja odluka koje se tiču zaštite okoliša.Cilj nam je povećati trenutno vrlo nisku razinu aktivnog sudjelovanja javnosti u donošenju odluka od javnog značaja uključivanjem zainteresirane javnosti u poroces izrade politika, planova i programa.Da bismo to postigli, najprije moramo omogućiti javnosti izravan odnosno jednostavan pristup svim informacijama o okolišu (objavljivanjem informacija na internetu i edukacijom kako bismo počeli graditi narušeni sustav povjerenja.

Načela na kojima temeljimo svoju politiku zaštite okoliša: djelovanje prvenstveno u općem interesu, djelovanje na prevenciji, razvijanje sudjelovanja građana, primjena načela zagađivač plaća, sprječavanje prodaje prirodnih resursa (poljoprivredne površine, izvori pitke vode i vodoopskrbni sustav, šume, priobalje), sprječavanje devastacije prostornih vrijednosti (priobalje, krajobrazi, graditeljska baština) većom zaštitom prirodnog, arhitektonskog i kulturnog nasljeđa.

  26

3. Provesti programa zaštite i unaprjeđenja okoliša kojima će se osigurati:

- zaštita površinskih i podzemnih voda, jednog od glavnih prirodnih resursa,

- poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, veća energetske učinkovitosti,

- smanjivanje svjetlosnog onečišćenja,

- uspostavljanje međunarodne suradnje s ciljem povećanja razine zaštite

sjevernog Jadrana,

- planiranje biološkog pročišćavanja otpadnih voda prilikom projektiranja novih

sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u gradovima na priobalju,

- zaštita prirodnih vrijednosti (nastojati ih ne samo očuvati na razini sadašnjeg

obujma i kakvoće, nego dodatno proglasiti sljedeća područja.....),

- poticanje ekološke poljoprivrede,

- poticanje eko-turizma,

- poticanje korištenja javnog prijevoza i metana i bio dizela u sredstvima javnog

gradskog prijevoza,

- društveno odgovorno poslovanje – razvijati svijest o potrebi da i sami poduzetnici

moraju doprinositi razvoju i zaštiti okoliša. Ulaganje u zaštitu okoliša nije trošak,

nego kao uvjet za rast konkurentnosti i investicija koja nema cijenu.

4. poticati okolišno prihvatljivije modele u proizvodnji i potrošnji

U provedbi politike zaštite okoliša i jačanju svijesti o njenoj važnosti za zajednicu u cjelini,

uspostava dijaloga i suradnje sa svim zainteresiranim stranama u tom procesu je nužnost.

Stoga će se polazeći od djelokruga svih jedinica lokalne samouprave i nadležnih

županijskih tijela pokrenuti pregovori s ciljem sklapanja sporazuma sa svim onim

poduzetnicima čije poslovanje ugrožava okoliš, odnosno njihovim udrugama, o

dobrovoljnim mjerama usmjerenim na dodatno smanjivanje negativnih učinaka na okoliš.

  27

Kultura i očuvanje baštine

Klimom mediteranska, duhom srednjeeuropska regija, Istra je bogata povijesnom i

kulturnom baštinom. Kultura življenja od prahistorijskih vremena, preko antičkih, rimskih,

sve do današnjih dana oslikana je i ocrtana na artefaktima, podovima, zidovima, prozorima

crkava i raznih arhitektonskih zdanja. Veliko kulturno i umjetničko bogatstvo smo naslijedili,

gradilo se u Istri i upravljalo se našim materijalnim i ljudskim resursima, baštinimo i bogata

iskustva služenja.

U kulturnoj ponudi u proteklih petnaestak godina, za svakog se ponešto smišljalo i

organiziralo, a tek tu i tamo se vlastitim snagama kreiralo i poticalo na kreativnost.

Nagledali su se Istrani i njihovi gosti uspješnih i neuspješnih kazališnih predstava, i izložbi,

i filmova i naslušali su se koncerata od rano renesansne, sakralne glazbe preko zvukova

opernih arija i baletne glazbe, do etno-jazz koncerata po kaštelima, trgovima i tako dalje. Za

sva ta događanja istarski porezni obveznici svake godine izdvajaju značajan novac kroz

županijski proračun te proračune gradova i općina! Dodatno, sve što vide i čuju Istrani (i

njihovi gosti) još dobro plate kroz visoke cijene ulaznica.

Koliko god za turiste privlačan ovakav pristup, kojim se prednost daje manifestacijskoj i

festivalskoj kulturi ipak ne pridonosi razvitku kulturnih sadržaja u samoj Istri i napretku

kulturnog života u našoj županiji. Naime, domaće kulturno-umjetničke osobnosti i dosezi po

tom načelu favoriziranja festivalske kulture se minoriziraju, omalovažavaju i stavljanju u

drugi plan.

Ne cijenimo dovoljno ono što je naše, jer je stalno prisutno, na dohvat ruke.

Ali zato istarske prazne gradiće ljeti napunimo ljudima, „umjetnošću“ i kulturom iz cijelog

svijeta jer brižna prazna i zapuštena Istra vapi da joj netko oživi njene gradiće barem na

dvadesetak dana.

Takav se pristup mora mijenjati, a budući razvitak kulture u Istri vezati uz istarske

vrijednosti i umjetničkih dostignuća, otkrivati i podupirati istarske umjetnike,

organizirano i sustavno afirmirati njihovo stvaralaštvo, s njime upoznavati i same

građane Istre, osobito mlade, „izvući“ iz anonimnosti umjetnike poput Renata Percana,

koji desetljećima, vrijedno, samozatajno sanja i mašta svoju alegorijsku, mitsku snažnu

Istru ili kompozitora i redovnog profesora Massima Brajkovića, čija glazba promovira u

svijetu naš zavičaj ….

  28

Moramo razvijati takav sustav vrijednosti u kojem će istarski kulturnjaci imati glavnu riječ, u kojem će oni, a ne politika ocjenjivati i davati vrijednosne prosudbe o tome tko i koliko vrijedi, što poticati, kakva kulturna događanja promovirati i organizirati.

Istarskim umjetnicima koji imaju iskonsku i izvornu potrebu za stvaranjem, koji nadrastaju

političke okvire, datosti i ograničenja trenutka, koji imaju svoje putove, grade svoje mostove

i ostvaraju vrijedne projekte moramo dati prostora i mogućnosti za afirmaciju, a istarskim

građanima omogućiti ponudu i kvalitetan izbor kulturnih sadržaja tijekom cijele godine.

Novi pristup i promjene

Istra se kao kulturni prostor treba početi promatrati kao otvoren komunikacijski sustav

unutar kojeg se prenose umjetničke informaciju o vlastitom identitetu, o društveno-kulturnim

socijalizacijama, o povijesnim uvjetima i odnosima unutar njihovih društvenih i kulturnih

sustava kao i pripadajućih ideologija.

Ideja da kultura oživljava te nosi živost i da se kroz nju otvaraju spoznajne vrijednosti, ako

se promovira multimedijalno, ili se za svaki segment priče izabire najprimjereniji umjetnički

medij, može se poništiti onoga trenutka kad se kultura formalno institucionalizira jer je u

pravilu svakoj instituciji više stalo do nje same nego do ideje na koju se poziva, prema

potrebi, najčešće u svečanim prilikama.

Do sada se nije puno ulagalo u kulturu, a naš je cilj upravo ulaganjem u kulturu poticati živost i pronalaziti zajedno s umjetnicima i kulturnjacima one sadržaje i forme uz koje bi se vezivala naša društveno-gospodarska aktivnost. Svjesni smo da u kulturu moramo sustavno ulagati kako bismo mi, današnji građani Istre ali i generacije koje će doći bili bogatiji, obrazovaniji i osvješteniji o sebi i svom identitetu.

Projekti poput: Arheologija i antičke priče Istre, Špilje i istarski podzemni hodnici, Istarske

štorice, Volte, barkuni i portuni, Sviće i ferali, Mreže, vrše i parangali, Zvijezde, komete i

planete,Bukalete, boce i bocuni…. te Reptili i leptiri, Štrige i štriguni, Zvonici i oltari, i slični

mogu biti u isto vrijeme i stručni, i turistički atraktivni i primamljivi nazivi projekata-akcija, koji

bi prije svega trebali motivirati žitelje Istre da se kreativno uključe u osmišljavanje i

domišljanje akcije, u kojima će se i umjetnici svih profila imati potrebu uključiti ako ih se

tematski zainteresiran i materijalno stimulira, te umreži sa turističkim, ekonomskim

djelatnicima, obrtnicima i zanatlijama.

Zato će ovakve i slične projekte u kulturi (navedeni u dijelu Projekti) biti potrebno pažljivo

elaborirati, pomno isplanirati i predstaviti kako bi oni u koordinaciji i suradnji sa

zainteresiranim suizvođačima i stvarno zaživjeli. Multikulturalnost, otkrivanje vlastitih

vrijednosti i njihova prezentacija uz korištenje novih izražajnih formi i kreativnih načina su

ono na čemu ćemo temeljiti svoj odnos prema kulturi i kulturnom stvaralaštvu.

  29

P R O J E K T I

  

  30

Sadržaj: 

PROJEKTI

I. UČINKOVITIJA UPRAVA ............................................................................................... 31

1. Objedinjena javna nabava......................................................................................................... 31

2. Objedinjeno vođenje računa svih trgovačkih društava i institucija u vlasništvu istarske županije

................................................................................................................................................. 32

3. Informatizacija javnih službi....................................................................................................... 32

II. PLINOFIKACIJA ISTRE................................................................................................ 33

III. DOMOVI ZA NJEGU STARIJIH OSOBA - POTENCIJAL ZA RAZVOJ JAVNO

PRIVATNOG PARTNERSTVA (JPP) ................................................................................ 35

IV. IZGRADNJA JAVNIH GARAŽA................................................................................... 36

Redoslijed aktivnosti...................................................................................................................... 36

V. ZDRAVSTVO ................................................................................................................. 37

VI. KULTURA..................................................................................................................... 39

 

ISTRA DESTINACIJA U SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI

I. Okvir ................................................................................................................................ 43

II. Koncept .......................................................................................................................... 44

III. Smjernice generalno...................................................................................................... 48

IV. Smjernice operativno (odnosi)....................................................................................... 48

  

  31

I. UČINKOVITIJA UPRAVA

1. OBJEDINJENA JAVNA NABAVA

Objedinjena javna nabava za sve tvrtke i institucije u vlasništvu Istarske županije odnosi se na:

a. Objedinjenu nabavu za investicije,

b. Objedinjenu nabavu za usluge i robu,

c. Objedinjenu nabavu za telefonske usluge,

d. Objedinjenu nabavu za ostale oblike usluga.

Način realizacije: Gradovi, općine i županija sklapaju sporazum o objedinjenoj javnoj

nabavi za određene vrste radova,usluga i robe.

Učinak objedinjene javne nabave: transparentnost postupaka, financijske uštede i veća

kvaliteta usluga/proizvoda (sezonalnost).

Zakonska osnova: Zakon o javnoj nabavi ( Članak 2. Središnje tijelo za nabavu Članak 3.

Javni naručitelji). Model koji u Hrvatskoj još nije proveden ni u jednoj županiji.

Očekivane uštede – PRIMJERI INVESTICIJA

PRIMJER I: Ukupni proračuni općina, gradova i Istarske županije u 2007. godini:

1.481.082.884,95 kuna, od čega: sredstva za investicije iznose 30% ili 444.324.865,48 kuna.

Uz provedbu objedinjene nabave 44.432.482,05 kuna procjena godišnje uštede.

PRIMJER II: UČINAK OBJEDINJENE NABAVE ZA BOLNICE, DOMOVE ZA ODRASLE,

DJEČJE VRTIĆE

Analiza stanja:

• različite nabavne cijene u institucijama u vlasništvu županije, gradova i općina za iste

proizvode,

• koriste se različiti proizvodi za istu namjenu – npr. sredstva za čišćenje

  32

Način realizacije: Potpisivanje sporazuma svih sudionika – institucija u vlasništvu IŽ,

gradova i općina.

– utvrditi popis robe i usluga te količine nabave: uredski materijal,sredstva za osobnu

higijenu, telekomunikacijske usluge u mobilnoj mreži, usluge osiguranja imovine i

odgovornosti / korištenje brokera u osiguranju, sredstva za čišćenje,prehrambeni

proizvodi,meso i mesne prerađevine,svježe voće i povrće

– pokretanje postupka nabave.

OČEKIVANE UŠTEDE: OBJEDINJENA NABAVA ZA SVE BOLNICE, DOMOVE ZA

ODRASLE, DJEČJE VRTIĆE 10% - 57% ovisno o vrsti robe i usluga, najviše se očekuje kod

telekomunikacijskih usluga u mobilnoj mreži 57%, a najmanje kod nabave mesa i mesnih

prerađevina 10%. Ukupan iznos ušteda 3.000.000,00 kuna godišnje.

Ostali pozitivni učinci:

- osigurana opskrba svježim i kvalitetnim proizvodima u svim ustanovama zbog mogućnosti

podjele nabave na nabavu svježeg voća i povrća u dvije faze,

- povećana konkurencija i veći interes za sudjelovanje u javnoj nabavi – učinak – veće

mogućnosti za domaće proizvođače.

Potrebno vrijeme za provedbu: 5 mjeseci (od analize stanja do pokretanja procesa javne

nabave).

2. OBJEDINJENO VOĐENJE RAČUNA SVIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I INSTITUCIJA U VLASNIŠTVU ISTARSKE ŽUPANIJE

a. Na ovaj način se ostvari prihod od oko 700.000,00 kuna na temelju kamata po depozitu i

viđenju – navedeni iznos može se u proračunu osigurati za socijalno ugroženi dio

stanovništva – božićnice, uskrsnice….

b. Na navedeni način mogu se financirati projekti po povoljnim uvjetima – županiju i tvrtke

u njezinom vlasništvu tretiraju se kao veliki klijenti – moguće je kroz navedeni sustav

financirati izgradnja komunalne infrastrukture u prioritetnim poslovnim zonama – povrat

PDV – a,

  33

c. Linije mikokreditiranja – do sada su takve linije dolazile od strane države i velika su bila

potraživanja za navedenim linijama. U ovom modelu mikrokreditiranje ide sa svim

općinama i gradovima u Istarskoj županiji što znači svima jednake prilike za razvoj.

Model se razlikuje sukladno razvojnim prioritetima navedene općine ili grada. Banka

zbog objedinjenog računa daje povoljnu kamatu koju subvencioniraju u jednakim

udjelima županija i općine i gradovi.

3. INFORMATIZACIJA JAVNIH SLUŽBI

Uvođenje projekta e – zdravstva;

a. Koordinacija i transparentnost kod naručivanja na specijalističke preglede,

b. Smanjenje lista čekanja – telefonska obavijest ili putem sms-a,

c. Smanjenje troškova.

Uvođenje projekta e – gospodarstvo;

d. Povezivanje gospodarskih subjekata Istarske županije i područne

samouprave,

e. Suradnja između istih – cesija, burza roba, clusteri itd…

f. Rješavanje problema – javna uprava ima uvid u probleme poduzetnika.

Uvođenje projekta e – županija;

g. Transparentnost rada Županije – običnim klikom na kompjutoru može se

vidjeti u kojoj je fazi Vaš predmet, akti doneseni na županijskim tijelima,

dogovoriti sastanak i ostalo,

h. Komunikacija sa svim tijelima Županijske uprave,

i. Izdavanje dokumenta putem weba,

j. Informatizacija cijelog sustava u sljedećih 4 godine – svi dokumenti izdani na

ovaj način postaju pravovaljani – projket u suradnji sa sudom, javnim

bilježnicima i županijskim tijelima.

  34

II. PLINOFIKACIJA ISTRE

- STANJE – Investicija za plinofikaciju Istre iznosi oko 70 mil. EUR;

- Koncesionar je Plinara d.o.o. iz Pule koja je ujedno i investitor te nositelj projekta;

- Treba podići kredit i uredno ga vraćati;

- Regulator (država) ograničava cijenu plina tako da je stopa profitabilnosti niska

(interna stopa profitabilnosti svega 8%);

- Posljedica - iz cijene plina kredit se ne može vraćati te se javlja problem urednog

servisiranja kredita;

- Pitanje izvora financiranja - mogućnosti su: proračunska sredstva; značajno veća

cijena plina koja predstavlja problem za građane i utječe na porast cijena ostalih

komunalnih usluga;

- PRIJEDLOG: OMOGUĆITI GRAĐANIMA DA POSTANU VLASNICI PODUZEĆA ZA

DISTRIBUCIJU I OPSKRBU PLINOM (prikupljanje sredstava inicijalnom javnom

ponudom – IPO);

- ODREĐIVANJE CIJENE plina koja će uravnotežiti maloprodajnu cijenu i prinos na

kapital;

ZA OČEKIVATI JE INTERES GRAĐANA BEZ OBZIRA NA TRENUTNU KRIZU ZA

SUDJELOVANJEM U PROJEKTU čija profitabilnost nije upitna jer se radi o lokalnom

monopolu – vrlo atraktivnom projektu malog rizika i sigurne zarade!

OČEKUJE SE GODIŠNJI PRIHOD OD OKO 250 MILIJUNA KUNA i otvaranje najmanje 70

novih radnih mjesta;

  35

III. DOMOVI ZA NJEGU STARIJIH OSOBA - POTENCIJAL ZA RAZVOJ JAVNO PRIVATNOG PARTNERSTVA (JPP)

Više od 1.000 građana u Puli, Novigradu, Rovinju, Raši čeka na smještaj u domovima za stare i nemoćne osobe;

Istovremeno, oko 5% stanovnika starijih od 65 godina treba, prema europskim standardima,

institucionalnu skrb i smještaj;

Problem se može riješiti investiranjem privatnog kapitala uz suradnju s Istarskom županijom,

gradovima i općinama u ovu važnu djelatnost;

• Koje su koristi za građane Istre?

– rješavanje gorućeg problema skrbi za starije i nemoćne osobe;

– istovremenom izgradnjom većeg broja domova postigla bi se niža cijena gradnje, veća

efikasnost poslovanja te pristupačnija cijena za građane;

– Istra zbog odličnog zemljopisnog smještaja i blage klime postaje atraktivna i za strane

državljane nudeći uslugu skrbi (ulaskom u EU Istra ima proizvod za europsko tržište!);

– otvaranje velikog broja radnih mjesta jer se radi o uslužnoj djelatnosti s cjelogodišnjim

radom;

– omogućilo bi se građanima Istre ulaganje u djelatnost koja osigurava stabilne i sigurne

prinose u budućnosti;

  36

IV. IZGRADNJA JAVNIH GARAŽA

KONCEPT – Gradovi (prvi projekt u gradu Puli) kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) prikupe

sredstva građana), kupi zemljište i unese ga u novoosnovano trgovačko društvo. Grad,

gdje je potrebno, obavi prenamjenu i urbanističke papire. Za tu svrhu dovoljno je 2 mil EUR

pri čemu se za pola može uzeti kredit.

Redoslijed aktivnosti:

– Javnim natječajem izabire se investitor.

– Gradi se garaža s 500 mjesta, ali se investitoru dopušta i gradnja trgovačkih prostora

površine garaže 7.000 m2, iznad garaže.

– Dogovor je da investitor izgradi sve i na ime troška zemljišta preda etažni dio garaža

novom društvu. Investitor u ovom poslu može računati s minimalno 20% zaradom.

– Tako se garaže dobivaju za cijenu zemljišta i ubire zaradu od dobiti garaže koja sigurno

dobro posluje i zbog dodatnih sadržaja (trgovački centar).

– Građani će sudjelovati u profitabilnom projektu jer se radi o vrlo atraktivnom projektu

malog rizika i sigurne zarade, stabilnog novčanog priliva.

  37

V. ZDRAVSTVO

Poseban značaj za građane Istre ima opća bolnica Pula, koja već godinama unatoč

naporima zaposlenika nije u stanju odgovoriti na zahtjeve koji se pred nju postavljaju

odnosno na opravdana očekivanja građana. Istra treba ovu ustanovu pa zato treba stvoriti

uvjete za njeno funkcioniranje, od financijskih, organizacijskih, kadrovskih do onih koji se

odnose na mogućnost nabave suvremene opreme bez koje je kvalitetna bolnička usluga

nezamisliva.

Osnovni preduvjeti za to su:

1. Osigurati upravljanje i vođenje bolnice od strane profesionalnog menadžmenta

odnosno osoba s takvim stručnih kvalifikacijama i iskustvom, koji će:

a) Provesti „pilot“ projekt racionalizacije i reorganizacije poslovanja OB Pula. Projekt

će u prvoj fazi biti postavljen tako da se razdvoji vođenje poslova ove

zdravstvene ustanove na dvije kategorije i to na: poslove koji se odnose na

pružanje zdravstvenih usluga, i na poslove koji obuhvaćaju sporedne djelatnosti

vezane uz pružanje osnovnih usluga (nabava i priprema hrane, pranje, šivanje,

održavanje, itd.) s ciljem utvrđivanja stvarnih troškova poslovanja svake od ove

dvije grupe poslova. Pritom će se izvršiti detaljna analiza i procjena troškova

poslovanja bolnice odnosno mogućih ušteda pri nabavi svih roba i usluga,

troškova rada i funkcioniranja bolničkog sustava u cjelini, kako bi se otklonile

neracionalnosti, „uska grla“ i omogućile uštede. U drugom koraku reorganizirat će

se poslovanje osnivanjem posebne pravne osobe čija će djelatnost biti odvojena

od djelatnosti pružanja bolničkih zdravstvenih usluga, odnosno „na tržištu“.

b) Suvremeni način života pokazuje potrebe za otvaranjem zdravstvenih ustanova

tipa-long staying hospital, a kojima je cilj osigurati skrb i liječnički nadzor nad

bolesnicima kojima više nije potrebno klasično bolničko liječenje, ali im je

potrebno određeno vrijeme za oporavak ili trajna skrb zbog karaktera bolesti.

Europska iskustva potvrđuju potrebu ali i financijsku isplativost ovakvog tipa

bolničkih ustanova pa će se dio OB Pula prenamijeniti u tu vrstu „B“ bolnice.

c) S obzirom na to da je kvalitetna bolnička usluga ovisna o stručnosti i znanju

liječnika i drugog medicinskog osoblja nužno je osigurati stalnu skrb o njima.

Stoga ćemo osigurati subvencije za pokriće troškova specijalizacije u zemlji i

  38

inozemstvu te dodatnu edukaciju i stalno profesionalno usavršavanje liječnika i

ostalog medicinskog osoblja OB Pula. Istovremeno, kako bismo osigurali

dovoljno liječnika i drugog medicinskog osoblja u dogovoru s gradom Pulom, ali i

ostalim gradovima i općinama osigurat ćemo povoljne mogućnosti trajnog

rješavanja njihovih stambenih pitanja.

d) Dugoročno, razmotrit će se mogućnost postupne specijalizacije OB Pula za pružanje određene vrste bolničkih usluga, te jačanju suradnje sa zdravstvenim ustanovama u susjednoj županiji i šire.

2. Nastaviti aktivnosti oko izgradnji nove bolnice.

  39

VI. KULTURA

Kultura koja se živi i promišlja jest garancija ispunjenog života, poziv na akciju i

inventivnost, poziv na promjenu i nadogradnju sebe samog i svoje okoline, svakodnevna je

to svečanost u ime ugode, blagostanja i zadovoljstva.

1. 300 animatora kulture, za 3000 godina vremešnu Istru!

Cilj projekta: ISTRA REGIJA KULTURE I TURIZMA, svojim smještajnim kapacitetima uz

more i sunce ili „vinske ceste“ te druge kvalitetne sadržaje u unutrašnjosti privlači mnoge

goste ali i međunarodne animatorske agencije, koje nastoje brzo osposobiti mlade ljude,

mahom studente da rekreiraju i zabave turiste. Interaktivni programi koji preko ljeta vladaju

u turističkim mjestima, naseljima i terasama u pravilu su imitacija i kopija programa koji

postoje u drugim turističkim odredištima, a ne originalni, posebni programi koji bi bili vezani

uz istarske specifičnosti. Polazi se od pristupa prema kojem su ležernost, opuštenost i

zabava najvažniji motiv zbog kojeg se odlazi na ljetovanje. I to je uglavnom istina. Međutim,

upravo je najizazovniji dio animacije i javnog nastupa, kako ležerno, opušteno, smisleno i

organizirano privući pozornost gosta, te ga zainteresirati za izazove i događaje koje može

doživjeti boraveći na našem poluotoku, pružiti mu priliku da doživi vrijednosti i posebnosti

Istre od onih prirodnih i autohtonih (Limski kanal, boškarin), povijesnih, kulturnih ali i

tradicijskih vezanih uz običaje i kulturu svakodnevnog života. Za prezentaciju i

osmišljavanje najboljih načina na koji se mogu doživjeti sadržaji i ljepote koje Istra nudi

treba osposobiti nekoliko stotina animatora – stručnih i obrazovanih ljudi koji će svojim

znanjem, poznavanjem istarskih vrijednosti i posebnosti promicati njene ljepote, kulturne i

druge sadržaje.

NOSITELJI PROJEKTA: Sveučilište u Puli „Juraj Dobrila“, Turistička zajednica Istre, i

Turističke zajednice gradova, Arenaturist, Valmar, Adris grupa…Umreženost jest garancija

oživotvorenja ovog edukativno kulturno-turističkog studija, za koji je potrebno okupiti

darovite mlade ljude.

  40

2. Propitivanje i testiranje darovitosti: Stvaranje darovitog kadra jest najbolji i

najstimulativniji model ulaganja, jer se poticanjem kreativnih potencijala ruše

prepreke, predrasude i zablude o nemogućnosti promjena životnih, pa samim tim i

kulturnih navika i standarda.Darovitost se za ovu vrst posla očituje se u sposobnosti

mladih da prepoznaju autentičnost i izvornost kulturne baštine, da se znaju s njom

poigrati i prezentirati je na najmanje tri jezika.

CILJ POROJEKTA: Kroz trogodišnji stručni studij, te aktivnu ljetnu praksu, omogućiti

mladima da komparativnim metodama studiraju i proanaliziraju specifičnosti kulturne i

druge ljepote i znamenitosti Istre.

3. Izgradnja pomorskog muzeja u Puli: Potrebno je napokon okončati dugogodišnje

pripreme za realizaciju ideje o otvaranju pomorskog muzeja u Puli, prvog takve vrste

u Hrvatskoj. S obzirom na već postignute inicijalne suglasnosti i dogovore nadležnih

institucija, poduzeća i građana ovaj projekt bi trebalo oživotvoriti u relativno kratkom

razdoblju.

  41 

  42

ISTRA

DESTINACIJA U SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI

Tranzicija iz masovnog u expirience turizam budućnosti

  

  43

I. Okvir

Istru karakteriziraju iznimne prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti i povoljna lokacija u neposrednoj blizini ključnih emitivnih tržišta. Danas je Istra vodeća turistička regija unutar Hrvatske koja usprkos relativno malom prostoru na kojem se nalazi zauzima gotovo jednu trećinu hrvatskog turističkog prometa međutim, turizam Istre u međunarodnim okvirima uz pojedine izuzetke, ima image relativno jeftine odmorišne destinacije sa kratkom sezonom i velikim udjelom kampova i privatnog smještaja u ukupnoj strukturi kapaciteta.

Ovakav image ne odgovara potencijalu regije i ostavlja veliki prostor za razvoj kroz segment visoko kvalitetnog i luksuznog turizma (izgradnja hotela visoke kategorije), kongresnog turizma, te turizma specijalnih interesa (gastronomija, kultura, sport...). Danas smo još uvijek duboko ukorijenjeni u masovnom turizmu uz niz negativnih lokalnih pojava nevezanih za lokalne tradicije koje u ni kojem pogledu ne mogu zadovoljiti potrebe gosta koji je u potrazi za visoko-kvalitetnom destinacijom, a upravo je rad na konceptualnom odmaku od navedenog i približavanju svjetskim trendovima ono što će u budućnosti činiti temeljitu razliku.

Postojeći Master plan razvoja turizma Istre (2004. – 2012.) nije ispunio očekivanja obzirom da nije rezultirao konsenzusom ključnih čimbenika turističkog razvoja, većim dijelom nije bio utemeljen na stvarnim mogućnostima dok je istodobno izostala stalna provjera i nadopunjavanje samog plana ovisno o novonastalim situacijama na lokalnoj, regionalnoj odnosno globalnoj razini.

Promjene na razini globalne ekonomije kojih smo svjedoci ne dozvoljavaju stvaranje dugoročnih planova bez stvaranja mehanizama pravovremenih kontrola i korekcija.

Zbog navedenog je po kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi primjene postojećeg master plana potrebno pristupiti izradi novog razvojnog okvira za buduće desetogodišnje razdoblje sa jasnim ciljevima, nositeljima i odgovornostima. Plan mora uspostaviti mjerenje učinaka u prethodno utvrđenim vremenskim okvirima te profesionalni i multidisciplinarni tim za provedbu. Uspjeh se bazira na sinergiji i konsenzusu Županije, lokalne samouprave, obrazovnog sustava, velikih kompanija te srednje i malog poduzetništva, stanovništva i države.

Svjetska turistička organizacija i dalje predviđa kontinuirane promjene, masivnu razvojnu ekspanziju i jaču globalnu konkurenciju koja će kreirati situaciju u kojoj će destinacije i hoteli morati biti vrlo kreativni i razlikovati se kako u koncepciji, tako i u pristupu tržištu, distribuciji i doživljajima koje pružaju.

Novi strateški plan razvoja već pri definiranju smjernica mora predvidjeti i sociološko ekonomski utjecaj na stanovništvo Istre koji nova dimenzija razvoja turizma nosi. Naime, veliki udio stanovništva te malog i srednjeg poduzetništva je ekonomski direktno ovisan o današnjem modelu turizma. Promjena modela mora uključiti i kontinuiranu edukaciju i stručnu i ekonomsku pomoć pri približavanju novim trendovima i potrebama „novih“ gostiju (kontrolirana tranzicija).

  44

II. Koncept

 

Istra je danas duboko ukorijenjena u masovnom turizmu čiji razvoj je započet sredinom 70-

tih godina i čiji vrhunac se desio u periodu 1985-1990 sa rastom avionskog charter

prijevoza.

Većina smještajnih kapaciteta Istre izgrađena je u periodu kada je masovni turizma bio

mainstream razvoja i izgradnje turističkih resort-a, pa su i sama obilježja turističke ponude u

Istri gotovo identična tome poput:

- slaba razlikovnost između hotela, kampova i naselja lociranih u mikro-destinacijama

regije

- niža kvaliteta usluge

- tour-operatori kao glavni i često puta jedini način prodaje

- unutrašnja konkurencija u pojedinoj hotelskoj kompaniji

- nepostojanje segmentacije tržišta i kanala prodaje

- negativna selekcija u ljudskim resursima

- dominacija cijene nad kvalitetom.

Uz navedeno, prisutan je i niz negativnih lokalnih pojava poput fish-picnic izleta, bookera po

plažama i „jeftinih pučkih veselica“ nevezanih za lokalne tradicije.

Posljednjih godina dogodile su se promjene koje su Istru, barem naznakama, pozicionirale

u nekim boljim turističkim nišama poput gastronomske (nekoliko kvalitetnih restorana, priča

oko tartufa, itd.), kulturne (revitalizacija Zlatne Arene, Motovun Film Fest, Teatar Ulysses,

itd.), i ladanjske sa istarskim vilama, ali tu je uglavnom riječ o stvarima koje globalno mogu

malo promijeniti.

U velikim hotelskim kućama su se neznatno modificirali kanali distribucije, dogodili su se

neki izleti u branding, ali je sve ostalo u okvirima masovnog turizma. Na kraju nije se

promijenila ključna stvar, a to je razina usluge u hotelima, te principi razvoja i izgradnje

hotela koji su još uvijek duboko ukorijenjeni u 80-tim godinama.

Istra je danas još uvijek malo prepoznatljiva destinacija koja duboko živi u servisnoj

ekonomiji sa vrlo lošom perspektivom ulaska u današnji dominantni trend tzv. exeperience

ekonomije. U servisnoj ekonomiji nemamo prevelike šanse za uspjeh u borbi sa

konkurencijom (Egipat, Turska, Bugarska, Tunis, Sjeverna Španjolska, itd.) jer između

ostalog imamo daleko više cijene rada uz manjak radne snage, manje atraktivnu kulturnu

baštinu, restriktivnije zakonodavstvo vezano za izgradnju hotela, lošije plaže i puno manje

financijske resurse za promociju i marketing.

  45

Prilika je brza, efikasna i kvalitetna tranzicija u experinence model turističke industrije koji će biti „skrojen po mjeri“ Istre i nositi snažna lokalna obilježja.

Experience destinacije danas možemo grubo podijeliti u dvije grupe:

1. Prenaglašene destinacije koje imitiraju obilježja pravih destinacija, naglašavaju ih do

granice (često puta i preko granice) kiča. To su destinacije kreiraju ekstremne

doživljaje, obilno se koriste tehnikama Disneylanda i često puta predstavljaju

razvojne i operativne poligone čiji eksperimenti kasnije postaju standard hospitality

industrije.

Te destinacije su uglavnom umjetne kreacije i produkti vizije jednog ili nekolicine

entuzijasta i developera. Najbolji primjeri su Dubai, Las Vegas i Macau.

2. Prave exeprience destinacije koje su obilato blagoslovljene prirodnim bogatstvima,

i/ili predstavljaju amalgam povijesne baštine, urbanog lifestyle-a, i raznih tradicija.

Takve destinacije često puta imaju i kontinuitet pružanja kvalitetnih ugostiteljskih

usluga koje su uzor i primjer koji se uči na turističkim školama. Primjeri takvih

destinacija u Cote d'Azur, Sardinija, Lugano, Kikladski Otoci, Mauritius, ili Martha's

Vineyard.

Vrlo važno je istaći da obje grupe imaju iste elemente, ali sa različitom interpretacijom

(umjetne, artificijelne u prvom slučaju, odnosno prirodne, tradicionalne u drugom), poput

shoppinga, zabave, gastronomije, itd. Dok je budućnost prvih upitna, te je njihov uspjeh

uglavnom podložan trendovima, pa čak i modi, druge su kontinuirano privlačne višim

segmentima tržišta.

Istra posjeduje istinske kvalitete i kompatibilnost sa drugom grupom destinacija i po tome pripada u tu grupu, ali da bi se to postiglo mora se napraviti konceptualni zaokret u svim elementima destinacije:

1. Razlikovnost na svim razinama od mikro-destinacija, preko događanja do svakog

smještajnog objekta. Unificiranost hotelske ponude i identičnost svih događaja u

svakom pojedinom mjestu ne privlači suvremene travellere željne doživljaja, te

dugoročno ubija destinaciju. Da bi neka destinacijska ponuda postala atraktivna ona

mora biti autentična, drugačija i samim tim atraktivna i poželjna. Najbolji primjeri

su neki od relativno novih istarskih restorana posljednjih godina koji su uspješni jer

se razlikuju od uniformne (pršut-biftek-pašta) ponude… 2. Istra mora postati istinski globalna regija u kojoj se dobro osjećaju i žive ljudi

različitih nacionalnosti, te koji aktivno sudjeluju u kreiranju ponude, u idejnim

projektima te pridonose destinacijskom korpusu znanja.

  46

3. Kvaliteta svih turističkih usluga mora se podići na višu razinu, za što je ključno

kvalitetno obrazovanje, promjena percepcije turističkih zanimanja (danas se

nažalost kuhar ili konobar imaju negativan predznak), te bolja organizacija poslovnih

procesa unutar samih ugostiteljskih usluga.

4. Destinacijski management se mora promijeniti, te treba više težiti prema

kvalitetnim događanjima, a ne prema mnoštvu pučkih veselica, diskotekama i lošoj

zabavi. Destinacijski management uz to mora postati ambiciozniji, prekoračiti lokalne

i regionalne granice, te postaviti barem nekoliko događanja koja će imati barem

europski značaj.

5. Potrebno je primijeniti neke elemente prve grupe destinacija posebno u dijelu

infrastrukture koja nije vezana direktno za hotelske kuće poput aqua parkova,

parkova kulturne i prirodne baštine, shopping malla, sportske infrastrukture (posebno

golfa). Također dodatnom kvalitetom potrebno je kompenzirati neke prirodne

nedostatke posebno u nautičkom turizmu i segmentu marina (Istra nije atraktivna

poput Dalmacije, ali ima bolji prometni položaj, dužu nautičku sezonu, te mora imati

kvalitetnije marine).

6. Na kraju, nužno je pratiti trendove i na pravi način brendirati makro – destinaciju,

mikro – destinacije, te pojedine elemente. Filozofiju brendiga treba koncizno

provoditi kroz marketing i prodaju svih destinacijskih kapaciteta koji moraju biti

sukladni postavljenim principima. Ta filozofija je experience, doživljajna, a ne

cjenovno servisna (krevet i more).

Kako bi put prema svjetskom destinacijskom vrhu bio održiv i ispravan potrebno je učiniti slijedeće korake:

- Postaviti pravu infrastrukturu i pravilno je koristiti. To se u prvom redu odnosi na sve

ono što je u domeni javnog sektora i što se djelomično može napraviti kroz javno-

privatno partnerstvo: športski centri, aerodrom i promjena njegovog poslovno

modela, kongresni centar, golf igrališta, zabavi i tematski parkovi, revitalizacija i

ispravno korištenje kulturne baštine, muzeji, itd. - Generalan zaokretu turističkoj politici, posebno marketingu i partnerskim odnosima

sa avio kompanijama, sa susjednim regijama (Istri su jednako srodne talijanske

regije Veneto i Friuli kao Kvarner i Dalmacija), prezentacija i brandiranje destinacije,

itd.

  47

- Formiranje sustavne politike turističkog obrazovanja u širem smislu. Istri je nužno da

se edukacijska slika promjeni te da imamo obrazovane kadrove koji posjeduju

znanje i vještine kompatibilne razvoju destinacije. Eventualno, možemo govoriti o

osnivanju institucije u suradnji s nekom renomiranom svjetskom institucijom (Hudson

Valley Wine and Culinary Institute, French Gastronomical Academy, etc. ).

- Promišljanju drugačijih događanja i uvođenje događanja koja imaju potencijal da

dobiju europski i svjetski značaj.

- Kreiranje i implementacija realne strategije razvoja turizma koja će biti bazirana na

tržišnim zahtjevima, trendovima i realnim mogućnostima razvoja u regiji, te koja će

biti baza za sve ostale strategije i politike.

  48

III. Smjernice generalno  

Za realizaciju navedenih ciljeva imperativ postaje intenzivna i sustavna suradnja, kako na

strateškim tako i na operativnim pitanjima, između svih ključnih subjekata u Istri - lokalnih

vlasti, sustava turističkih zajednica, javnih poduzeća, raznih institucija, udruga, partnera iz

privatnog sektora, poduzetnika, umjetnika i sl…

Osnovni preduvjet za njeno ostvarenje je zajednička vizija privatnog i javnog sektora uz

konsenzus pri identificiranju ključnih komparativnih i kompetitivnih prednosti, te

ključnih aktivnosti i projekata javno-privatnog partnerstva usmjerenih njihovoj

efikasnoj turističkoj valorizaciji.

Upravo Županija u tom smislu mora preuzeti vodeću ulogu i unaprijediti sustav

destinacijskog managementa kroz stvaranje zajedničkog tijela za efikasnije operativno

djelovanje koji će objediniti sve ključne subjekte. Danas je postoji tijelo koje objedinjuje sve

ključne subjekte u destinaciji, i istodobno je uz operativni karakter poglavito usmjereno

strateškim pitanjima.

Kod operacionalizacije planiranih aktivnosti i programa postoji veliki prostor za napredak i u

tom bi dijelu osnivanje DMO-a (destination management organisation), odnosno

operativnog tima sastavljenog od predstavnika svih ključnih destinacijskih subjekata, dalo

jak doprinos efikasnijoj provedbi planiranih aktivnosti i projekata. Ovo bi tijelo intenzivno

radilo i na stvaranju jedinstvene destinacijske marketinške strategije te na koordiniranoj

provedbi operativnih marketinških aktivnosti i stvaranju kvalitetne informacijske platforme za

cjelokupnu destinaciju.

IV. Smjernice operativno (odnosi)

Država:

Kao najrazvijenija turistička regija u zemlji, Istra se mora nametnuti kao partner i sukreator

u stvaranju zakonskih preduvjeta za razvoj turizma u cijelosti, a što je i jedan od preduvjeta

realizacije master plana.

  49

Lokalna samouprava:

Donošenje planova nižeg reda koji prate master plan, donošenje lokalnih odluka o primjeni

standarda destinacije i izgleda sadržaja i objekata koji se nude u destinaciji. Navedeni

standardi su prije sve usmjereni na urbanu estetiku i opremu u destinacijama. S druge

strane su usmjereni zrnatosti i standardu djelatnosti u pojedinim zonama unutar turističkih

središta.

Komunalnu infrastrukturu u cijelosti staviti u funkciju turizma i očuvanja okoliša – uz

adekvatan plan postoji mogućnost apliciranja za bespovratna sredstva europskih pristupnih

fondova.

Promet-Infrastruktura:

Ubzan razvoj cestovne prometne infrastrukture (povezivanje istočne obale Istre je

neophodno za razvoj tog dijela poluotoka).

Sustavni i planirani razvoj zračne luke Pula – maksimalno korištenje potencijala i globalnog

razvoja zračnog prometa.

Pomorsko povezivanje desinacija uzduž Istarske obale uz veze prema Kvarneru, Dalmaciji i

Italiji.

Razvoj javnih garaža (JPP) u velikim turističkim središtima.

Marine za mega jahte (minimalno dvije lokacije u Istri).

Ekologija :

Cjelovita zaštita mora, pitkih voda i kvalitete zraka je preduvjet opstanka ne samo turizma i

na tom dijelu treba dati poseban naglasak. Ekološko osvješćivanje stanovnika i gostiju je

dio ovog programa.

Obrazovanje :

Subvencioniranje otvaranja novih poslovnih škola – međunarodni koncept. Stvaranje

preduvjeta da lokalno stanovništvo bude visoko educirano, visoko plaćeno, nosioci razvoja,

manageri i vrhunski stručnjaci u turizmu i hotelijerstvu.

  50

Srednje poduzetništvo:

Podržavanje poduzetnika vezanih uz razvoj turizma i stvaranje preduvjeta za razvoj

obrtnika koji će pružati potpuno nove usluge u 5 star destinaciji.

Poljoprivreda i ribarstvo:

Kvalitetnije povezivanje istarske poljoprivrede i turizma u kojem izvorni istarski proizvodi

moraju imati maketinški brand u hotelskim kućama (subvencije kroz marketing…).

Potrebno je podržavati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i daljnje podupiranje razvoja

temeljnih istarskih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda kao što su maslina i maslinovo

ulje, vinova loza, istarsko govedo, ovčji sir, istarski pršut, tartuf, itd.

Ribarstvo također velikim dijelom mora biti u funkciji turizma. Nužno je podržati i poboljšati

koncept ribarske tržnice na način da istarska riba služi zadovoljenju autohtone gourme

ponude u restoranima i hotelima i konceptu mediteranskog life style-a (plava riba -zdravlje,

bijela riba- doživljaj).

Ribarska i poljoprivredna tradicija je još jedan segment koji je potrebno njegovati uporedo s

podržavanjem ribarstva i poljoprivrede kao djelatnosti.

Prirodna,kulturna i graditeljska baština :

Njegovanje i poticanje ulaganja u bolju prezentaciju i integraciju tih naših vrednota u

turistički proizvod Istre je neophodno i to kroz Županijski tender za finaciranje projekata iz

tog područja.

Tranzicija direktnih turističkih proizvoda (kapaciteti):

Promjene strukture smještaja u korist čvrstih objekata visoke kategorije (podržava se samo

izgradnja novih i repozicioniranje postojećih objekata) uz uvažavanje načela održivog

razvoja te poštivanja prirodnih i kulturnih vrednota Istre.

Veliki hoteli i resorti: Podržavanje i stimuliranje sinergijskog razvoja vodećih turističkih društava u destinaciji (nositelji pojedinih clustera) – subvencioniranje razvoja u skladu sa Županijskim planovima – konsenzus.

Podržavanje ulaska etabliranih međunarodnih lanaca koji su jamstvo globalnog marketinga

destinacije (pr. Four Season, Kempinsky, Hilton, Hyatt...). Clusteri s takvim hotelima i

  51

resortima postaju nositelji međunarodnog image-a destinacije Istra i pozicioniraju je među

vodeće na mediteranu.

Mali hoteli : Podržavanje (DPU planovima) i novčano subvencioniranje izgradnje novih te

stimulacija pretvaranja dijela privatnog smještaja apartmanskog tipa u male obiteljske

hotele. Stimuliranje udruživanje u globalne marketinške alijanse na kojima se baziraju

doživljaji i life style koncept destinacije.

Kampovi: Stvaranje preduvjeta za održivost proizvoda u prvoj te pretvaranje kampova u

parkove i resorte sa dijelom čvrstih objekata u strukturi smještaja u netaknutom okruženju

s cjelovitom ponudomu drugoj fazi. Stimulirati izgradnju tematskih parkova i atrakcija koji

gravitiraju prema cjelogodišnjem poslovanju.

Vile, Stancije, Agroturizam: Poticanje razvoja Vila i Stancija (benchmark Kabola i

Menegheti) na strogo određenim područjima i uz poštivanje određenih standarda gradnje,

sadržaja i usluga mogu biti nosioci image-a mediteranskog Life style-a u 5 star okruženju.

Agroturizam iliti seljačka domaćinstva koje pružaju ugostiteljske usluge moraju doživjeti

veliku promjenu i odmak od današnjeg stihijskog u potpuno uređen, standardiziran i

kontroliran razvoj.

Privatni smještaj : Standardiziranje, okrupnjavanje i objedinjavanje tog segmenta ponude

na razini cijele Istre, zajedničko oglašavanje, promocija i prodaja kroz istarski DMC

(Županija podržava razvoj u ovom smjeru). Privatni smještaj nije negativna pojava i treba

ga stimulirati međutim kontrolirano i u skladu sa širim okvirima razvoja.

Ugostiteljstvo - Restorani: Razvoj i poticanje raznolike gastronomske ponude. Županija

se nameće u subvencioniranju vrhunskog obrazovanje osoblja ambicioznih ugostitelja koji

idu u pravcu vrhunskog restoraterstva koji je vrlo skup i često neisplativ.

Stimulirati uvođenje kriterija, diferencijaciju i promoviranje vodećih unutar pojedinog

segmenta.

Zdravstveni turizam: Istra ima kontinuitet i tradiciju u ovom dijelu (bolnice) međutim

sustavno je zanemarivan. U skladu sa međunarodnim trendovima stimulirati razvoj

  52

kombinacija bolnice i hotela. Suvremeni konzumenti lječilišnih usluga žele izbjeći osjećaj i

izgled bolnice koja je mučni dio njihovog života, i traže više osjećaj hotela i godišnjeg

odmora, pa im se to mora pružiti ali tako da se hotel gradi na bolničkoj infrastrukturi čija je

kvaliteta primarna. Vrhunska bolnička usluga, ali jednako tako i hotelska usluga građena na

bolničkim principima.

Shopping: Stvaranje adekvatnog poslovnog okvira za pozicioniranje ekskluzivnih svjetskih

brandova koji su nužna dopuna visokokvalitetnog turizma. Stimulirati razvoj u ovom smjeru

i subvencionirati sustavne i kontrolirane pomake.

Stvaranje lanca Istrian Shopa (Only Original Istrian Product) bi bila druga novina ovog

programa i otvorila bi mogućnost malim prizvođačima luksuznih istarskih dobara da izlože i

prodaju svoje artikle (u subvencioniranom lancu trgovina pod paskom DMC-a).

Eventi: Podržavanje postojećih evenata i kroz DMO (DMC) kontrolna funkcija u realizaciji i

dovođenju novih – princip Istra destinacija (program događanja usklađen na svim

razinama).

Sport: Intenzivan razvoj sportova kao što su: tennis, golf, polo, jedrenje, biking,

adrenalinski sportovi… Stimuliranje izgradnje sportskih centara za pripremu najboljih

svjetskih momčadi na otvorenome i zatvorenome. Subvencionirati razvoj ukupne sportske

infrastrukture u Županiji.

Zabava i atrakcije: Pored naglašavanje i prodavanja prirodnih atrakcija stimulirati

izgradnju zabavnog parka „Mediteranskog Disneylanda“ u cilju stvaranja dodatnih

preduvjeta za bolje popunjenje postojećih kapaciteta te cjelogodiišnje poslovanje

destinacije. Investicija kroz Javno-Privatno partnerstvo velikih kompanija i županije.

Plaže i hortikultura: Stvaranje pravnog i poslovnog okvira za razvoj. Uspostava novih

trendova i stimuliranje sinergije velikih kompanija,županije i lokalne samouprave

(mogućnost korištenja europskih predpristupnih fondova).