Koliko je učinkovita mjera Vlade Republike Hrvatske za smanjenje neuposlenosti među mladima: primjer

knjižničnog sektora

Kornelija Petr BalogBoris BadurinaJadranka Lisek

Ekonomska kriza i neuposlenost

• recesija u Hrvatskoj– kraj 2008.

• siromaštvo i društvena isključenost– zaposlenost (tržište rada)– financijska moć (prihodi)– zdravlje– obrazovanje

• stupanj neuposlenosti mladih u EU (2013.)– Grčka (57,3%), Španjolska (56%), Hrvatska (52%) … Njemačka (7.7%)

• mladi u Hrvatskoj– nestabilna situacija na tržištu rada– prekid školovanja– dugotrajno čekanje na prvi posao; nedostatak (radnog) iskustva

Mjere za poticanje zapošljavanja u RH

• Nacionalni plan(ovi) za poticanje zapošljavanja RH – Vlada RH (od 2010.- .)

• Hrvatski zavod za zapošljavanje (2014.) – paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“– paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“– paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“– paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“– paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“– paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine– paket mjera za poslodavce u teškoćama „Važno je očuvati radno mjesto“– paket mjera za žene– olakšice

„Mladi i kreativni”

• svakoj osobi mlađoj od 25 godina treba osigurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja

• niz mjera usmjerenih na mlade do 29. godine• „Rad i staž i prijevoz”

– Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

– najpopularnija mjera

Godina Broj (%) Promjena (%)

2010. 448 (0.9%)

2011. 4760 (9.7%) 962.5%

2012. 9583 (19.6%) 101.3%

2013. 19.322 (39.5%) 101.6%

UKUPNO: 48.913 (100%)

- do svibnja 2014. – 15.746 korisnika mjere

Što dobije mlada osoba?•novčana pomoć u visini neoporezivog iznosa stipendije prema posebnom propisu (HZZ)•trošak prijevoza(HZZ)•trošak stručnog ispita i mentora (poslodavac)

Istraživanje

• cilj: istražiti učinkovitost mjere „Rad i staž i prijevoz” među diplomiranim studentima iz područja informacijske i komunikacijske znanosti

• istraživačka pitanja: – Koliko su korisnici zadovoljni knjižnicom u kojoj su se

stručno usavršavali bez zasnivanja radnog odnosa?– Koliko su korisnici zadovoljni ovom Vladinom mjerom

općenito?– Kakva je percepcija ispitanika o korisnosti završenog

studija?

• metodologija: – online upitnik

• 20 pitanja: iskustvo na usavršavanju, vrsta aktivnosti, zadovoljstvo knjižnicom i mentorom, zadovoljstvo mjerom

– narodne i visokoškolske knjižnice u RH• poziv za suradnju poslan 362 knjižnice (87 visokoškolskih i 269 narodnih)

• vrijeme provođenja: – listopad – prosinac 2013.

• 2 poziva na suradnju

• 59 valjanih upitnika: – 55,9% (narodne knjižnice), 44,1% (visokoškolske)

Rezultati

3,4%

1,7%

1,7%

6,9%

24,1%

39,7%

22,4%

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45%

2004

2007

2008

2010

2011

2012

2013

Sl. 1. Godina diplomiranja u uzorku

1819

7

1 1

13

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

FFZG, Studijbibliotekarstva

FFOS, Studijknjižničarstva /informatologije

UNIZD, Studijknjižničarstva

FFRI, Studijknjižničarstva

UNIOS, Odjel zaKulturologiju, Studij

knjižničarstva

Ostali studiji

Sl. 2. Ispitanici prema dovršenom studiju

3,19

4,56

4,47

4,07

4,32

4,16

3,93

4,10

1 2 3 4 5

Nakon položenog stručnog ispita planiram posaopotražiti u nekoj od knjižnica EU-a

Želio/la bih se uposliti u knjižnici u kojoj prolazimkroz program osposobljavanja

Zadovoljan/na sam osposobljavanjem/radom uknjižnici

Knjižnica je napravila plan stručnog osposobljavanja imentor se vodi tim planom

Praktična znanja i vještine stečena tijekom studijaprimjenjujem u radu u knjižnici

Teorijska znanja stečena tijekom studijaprimjenjujem u radu u knjižnici

Knjižnica u kojoj se osposobljavam u potpunostidjeluje na načine o kojima sam slušao na studiju

Knjižnica u kojoj se osposobljavam organizirana je isređena

Sl. 3. Stavovi o knjižnici i matičnom studiju

Sl. 4. Stručni poslovi u knjižnici

4,41

4,49

4,24

1 2 3 4 5

zadovoljstvo programom stručnogosposobljavanja

zadovoljstvo radom mentora

ocijenite 'atmosferu' u kolektivuknjižnice u kojoj se osposobljavate

Sl. 5. Zadovoljstvo i ocjena

• 96,6% bi ovaj program preporučilo svojim kolegama– istom postotku dodijeljen i mentor u knjižnicama

• 94,9% bi preporučilo konkretnu knjižnicu kao mjesto osposobljavanja svojim kolegama

Komentari ispitanika

• pozitivni i negativni u omjeru 2:1• pozitivni:

– izuzetno susretljivo i strpljivo osoblje od kojeg sam puno naučila

– ima puno posla i to mi se sviđa jer mi pruža priliku da brzo naučim sve što mi je potrebno za rad

– nadopunjavanje praktičnog i teorijskog znanja stečenog na fakultetu

– od mentora pa do rada s korisnicima – sve je odlično– prihvaćanje i implementacija mojih ideja– ….

• negativni: – iskorištavanje visoko obrazovane radne snage– … svodi se na obavljanje fizičkih poslova, monotonih

poslova, a ne uvođenje u struku kroz organizirano mentorstvo…

– bez mentora sami sebe osposobljavate na tim poslovima– nemogućnost odlaska na seminare, usavršavanje– nema programa za stručno usavršavanje niti rad s

mentorom– ‘plaća’ od 1.600,00 kn

Preporuke knjižnici

• Nedostaje osoblja za rad i definitivno više prostora za studente jer imaju malo prostora za učiti.

• Nedostatak osoblja je glavni problem, s tim i obujam posla pa se mentori ne mogu kvalitetno posvetiti stručnom osposobljavanju

• Knjižnica bi trebala promijeniti pristup u poučavanju osoba na stručnom osposobljavanju. Treba bi djelovati malo više motivirajuće.

• Knjižnica u kojoj sam se stručno osposobljavala za rad je dosta dobra. Naravno, uvijek bi se moglo nešto popraviti ili poboljšati, a za to su opet potrebni prostorni i drugi materijalni uvjeti te suglasnost nadređenih. (…)

Zaključno

• u pravilu, visoka razina zadovoljstva - i vladinom mjerom i knjižnicama

• ispitanici percipiraju da studijski programi (Osijek, Zagreb, Zadar) u pravilu daju dobru osnovu za svijet rada

• mjera nedovoljno definirana – plaćanje stručnog ispita– plaćanje prijevoza– plaćanje mentorskog rada

• cca 50% korisnika programa našlo posao (ožujak, 2014.)

Hvala na pozornosti!

Pitanja?