SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI OET dr. Mijo Mirković

KULTURA I TURIZAM

SUBLIMINALNE PORUKE U IGRANOM FILMU

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Uvod u masovne medije Izradila: Lucija Perkov Mentor: prof.Tijana Vukić-Stjelja

Pula, 01.veljače, 2012.

Sadržaj:

1.Uvod ………………………………….................……………….. 2

2.Mediji ………………………………..................………………….. 3

2.1.Mediji ..................................................................................... 3

2.2.Masovni mediji ........................................................................ 3

3.Komunikacija ......................................................................... 3

3.1.Definicija komunikacije ......................................................................... 3

3.2.Masovna komunikacija ..................................................................,,,,..... 3

4.Medijski marketing- reklame,

oglašavanje .................................................................................................... 4

5.Branding- stvaranje robnih marki ............................................................. 5

6.Film kao umjetnost i medij ....................................................... 5

6.1.Film ......................................................................................................... 5

6.2.Igrani film ................................................................................................ 5

7.Subliminacija medija ............................................................... 6

7.1.Subliminalne poruke ........................................................................ 6

7.2.Subliminalne poruke u medijima ................................................... 6

8.Subliminalne poruke u filmu

i prikriveno oglašavanje .............................................................................. 7

9.Zaključak .................................................................................................. 9

10. Literatura ................................................................................................... 10

1.Uvod

Premda nismo toga svjesni, filmovi mogu sadržavati suptilne poruke, koje na golim

okom nevidljivi naćin kontroliraju naše ponašanje. Takve poruke se nazivaju subliminalne

poruke i zastupljene su u svakodnevnom životu svakog od nas i samim tim utjeću na naše

svakodnevne odluke.

Najbolje objašnjenje pojave i funkcije subliminalnih poruka (oglasa) nalazi se u

dokumentarnom filmu Behind the screens: Hollywood goes hypercommercial koji se može

pronaći na Youtub-u, govori o prikrivenom oglašavanju kroz filmove.

U marketinškom kontekstu, tj. u svrhu reklamiranja, film je medij ravan masovnim medijima

koji su nam poznati kao tisak, radio, televizija i internet.

Film ima veću mogućnost marketinške manipulacije jer kroz naše poistovječivanje sa glavnim

glumcem/glumicom, koji su nekakav pojam ideala, gledaoc filma koji je ujedno i potrošač teži

tome da se poistovjeti s onim što je prikazano na filmu tj. sa životnim standardom koji

nameću mediji i film u ovom smislu.

Optimalno komercijaliziranje određenog „brand-a“ (marke) dovodi do većeg interesa

potrošača za određenim proizvodima, veće potražnje za tim proizvodom, kupnje isključivo tih

proizvoda i u konačnici lojalnost potrošaća nad proizvodima upravo tih marki. Baš iz tog

razloga su marketinški menadžeri pronašli u filmu najoptimalnije medijsko sredstvo.

Kako je svima poznato, da bi se film uopće snimio potreban je određeni budžet koji pokriva

troškove koji nastaju stvaranjem tog filma, da bi se prikupio novac koji pokriva te troškove

potrebni su tzv. sponzori koji doniraju određenu svotu novca. Obično su to goleme kompanije

koje imaju vodeće marke proizvoda na svjetskom tržištu. Za uzvrat se u filmu bilo direktno

preko glavnog/ne glumca/ice ili neposredno kroz razne kadrove prikazuju razni markirani

proizvodi koje inače nude na tržištu sponzori tog filma. Na ovom uzorku se jasno vidi

korelacija filma i marketinga.

Fenomen oglašavanja u filmskoj industriji je zastupljen gotovo 6 desetljeća i trajati će toliko

dugo koliko film ima svoju publiku, dakle vrlo lako moguće zauvijek, samo uz napredniju

tehnologiju, a kroz film će i trajati taj način manipulacije – subliminalnim porukama.

Ovaj seminarski rad će reći nešto više o tom pojmu, filmskoj industriji, medijima općenito,

medijskom menađmentu, o komunikaciji kao sistemu putem kojeg se primaju informacije, te

načinu na koji funkcioniraju mediji (u ovom slučaju film) i subliminalne poruke kao

suplementi.1

2.Vrste medija

2.1.Mediji

Mediji su kompleksni pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za

raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja,

obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva. Prema Zakonu o medijima iz 2003.

godine, mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih

agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog

objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili

slike. Mediji nisu knjige, udžbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja

informacija koji su namijenjeni isključivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu,

oglašavanju, poslovnoj komunikaciji, unutarnjem radu trgovačkih društava, zavoda i

ustanova, udruga, političkih stranaka, vjerskih i ostalih organizacija, školska glasila, "Narodne

novine" Republike Hrvatske, službena glasila jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave i ostala službena priopćenja, plakati, letci, prospekti i transparenti, te video

stranice bez žive slike i druge besplatne obavijesti, osim ako Zakonom nije drukčije

propisano.2

Najšira podjela je prema načinu distribucije:

1 Ideja preuzeta iz dokumentarnog filma Behind the screens: Hollywood goes hypercommercial 2 Narodne novine d.d , službeno glasilo republike Hrvatske

Tiskani mediji (tiskovine) jesu novine i druga povremena izdanja koja izlaze u

razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500 primjeraka. Tiskano

djelo koje izlazi povremeno u nakladi manjoj od 500 primjeraka smatra se tiskom

ako je namijenjeno raspačavanju.

Elektronički mediji (televizija, radio i internetski portali)

2.2.Masovni mediji

Masovne medije ili skraćeno masmedije, nazivamo medije široke potrošnje i širokog

opsega, među njima su najpozntiji: internet, dnevne novine, radio i televizija.3

3.Komunikacija

3.1.Definicija komunikacija

Komunikacija je proces odašiljanja, prenošenja i primanja poruka, signala ili

informacija.

U taj proces uključena su najmanje tri elementa: izvor informacije, komunikacijski kanal i

odredište.

Poruka se prenosi komunikacijskim kanalom u nekom fizikalnom obliku, koji nazivamo

signalom; signal je dakle fizikalno utjelovljenje poruke. Procesom kodiranja poruka se

pretvara u signal. Obratni proces pretvaranja signala u poruku u kojim se obnavlja izvorno

priopćenje, naziva se dekodiranje.

Svaki proces komunikacije podložan je i određenim smetnjama ili interferencijama, koje se

nazivaju šumom (ili bukom) u kanalu.

Prema tome komunikacija bi bila sredstvo prenošenja raznih informacija koje se koristi kao

posrednik između pošiljatelja i primatelja. 4

3.2.Masovna komunikacija

3 NN 4 Šverko S : Psihologijski riječnik, 2. izdanje, str. 207

Masovna komunikacija je posredni naćin komunikacije koji uključuje masovni medij kao

posrednika u prenošenju komunikacijskog sadržaja. Onemogućuje davanje povratne

informacije, jer su primatelj poruke i masovni medij odvojeni prostorno i vremenski.

Primatelji poruke su publika. Oni mogu biti pojedinci ili grupe ljudi koji gledaju, slušaju ili

čitaju ponuđeni sadržaj i njime su međusobno povezani.

Masovna komunikacija se izvodi pomoću suvremeni medija (novina, radija, televizije i

intrneta). Vlast nad masovnim medijima ima država ili skupina interesom povezanih

predstavnika i samim time nadziru i utječu na komunikacijski sadržaj. Takva komunikacija

javno izlaže svoj sadržaj i samim time se izlaže javnom mišljenju, zato struktura i sadržaj

moraju biti prilagođeni širokom i heterogenom krugu primatelja. 5

4.Medijski marketing – reklame , oglašavanje

Umnažanjem električnih (kino, radio), elektroničkih (televizija) i digitalnih medija

(internet), dvadeseto stolječe je stvorilo široku platformu za oglašavanje, a reklama je tako

postala dominantnim oblikom komunikacije kojim je u razdoblju kasnog kapitalizma

suvremeni čovjek okružen u svakom trenutku svog života. 6

Bilo da se radi o plakatu, „clipu“ ili sloganu, reklamna poruka uvijek predstavlja neki

materijalni proizvod putem simbola, znaka ili koda, a mediji su najplodnije tlo za širenje

„informacija“ o proizvodu, odnosno za posredovanje proizvoda društveno prihvatljivim

simbolima, ali i onima koje ćemo ponavljanjem učiniti društveno prihvatljivim. 7

Reklamom se potiče, stvara ili usmjerava želja na određene proizvode, dok se potrošnja

povezuje s ljudskim željama društva s kojima zapravo ne postoji stvarna veza (Raymond

Williams).

Detektiranje nekog društvenog značenja opravdava vrijednost predmeta koji se prodaje, pri

čemu upućivanje na sam predmet prelazi u drugi plan, a naglasak se stavlja na zadane i

5 Kesić T : Intergrirana marketinška komunikacija, Opinio Zagreb, str. 18 - 196 Libera Libera, časopis za književnost i dr. , M. Belina, srpanj 2004, br. 14, str. 227 Judith Williamson: Decoding advertisments: Ideology and Meaning in Advertising

ustanovljene estetike, društvene, moralne vrline ili originalna gledališta koja će nas pretvoriti

u jedinstveno biće upravo kvalitetama koje pridružuje. 8

Stvarni predmeti bivaju izvađeni iz naše fizičke realnosti te uključeni u zatvoren sustav

simbola, nadomjestak za stvarnost i stvarne emocije. Osjećaji postaju vezani uz proizvode,

kao što je to slučaj s bojom za kosu koja izaziva sreću i margarinom koji izaziva vrhunski

osjećaj. 9

Na početku je oglašavanje značilo jednostavno objavljivanje postojanja robne marke, tijekom

30-tih, 40-tih i 50-tih godina Amerikanci su se počeli okretati televiziji i kinu, udaljujući se od

novina i radija, tako da su oglašivači sve više premještali fokus s opisivanja svojih proizvoda

na stvaranje slika koje će ih predstavljati. 10

Oglašavanje se koristi kao sredstvo za reprodukciju postojećeg kapitalističkog društva. 11

Tako se na kraju sve pretvorilo u promociju brand imiđa jer su potrošači sposobni razlikovati

proizvode jedino po slikama, a ne po kvaliteti proizvoda. 12

5.Branding* -stvaranje robnih marki

Branding je, doslovno započeo kao metoda kojom su stočari prepoznavali svoju stoku u

slučaju krađe i time osiguravali dokaz o svom zakonskom vlasništvu. 13

Samo srce oglašavanja, branding, danas postaje sporan. Njegova svrha je isprva bilo stvaranje

neke trajne vrijednosti. Branding je trebao spriječiti ili čak zaustaviti ono što se smatralo

prirodnim usponom, sjajem, propadanjem te nestajanjem potrošačkih proizvoda.

Nadzor robnih marki bilo je objašnjenje koje se davalo za integracije i preuzimanja poduzeća

tijekom 1980-ih. Taj je izraz često značio da vaja kupiti i ukrotiti konkurenciju.

8 LL, str. 22 - 239 LL, str. 23 - 2410 Douglas Rushkoff : Iznuđivanje , Click and point, Zagreb 200211 D.R. , I12 David Ogilvy : Ogilvy on Advertising

* to brand – žigosati paljenjem13 D.R. , I

Darvinistički gledano, manje robnih marki znači i manje konkurencije, niže promotivne

cijene, te veću zaradu.

Uz brojne prednosti branding također omogućuje uvođenje novog proizvoda dodavanjem mu

prepoznatljivih vrijednosti nekog etabliranog proizvoda. (npr. Coca-Cola i Coca-Cola light) 14

Zaštitni znak bilo koje robne marke (pr.Coca-Cola) znači da nitko drugi nesmije staviti tu

oznaku na svoj proizvod. 15

6.Film kao umjetnost i medij

6.1.Film

Film vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena. Razlika između filma i snimke

je u tome što film gradi neko očekivanje koje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a

rijeka koja teče i zatim se ukaže brod je film). Filmska slika je ono što se pretežno razabire na

temelju projekcije filmske snimke.

Kao i drugi oblici umjetnosti, film je namijenjen publici. Filmovi se gledaju u posebnom

prostoru za projekciju (kino), ili bilo gdje drugdje (video). Film se često spominje kao sedma

umjetnost.

14 LL , str. 4715 D.R , I

6.2.Igrani film

Igrani film je izraz koji se u najširem smislu koristi za svaki film u kojem se koristi

ljudska gluma. U užem smislu se izraz odnosi na filmovima u kojima glumljene scene čine

najveći ili najvažniji dio sadržaja, bilo da se njima predočava fikcija ili rekonstruiraju stvarni

događaji.

Zbog korištenja ljudskih glumaca umjesto animiniranih likova igrani film se razlikuje od

animiranog filma, a od dokumentarnog filma se razlikuje po tome što ne pokušava

neposredno zabilježiti stvarnost. 16

7.Subliminacija medija

7.1.Subliminalne poruke (prikrivene poruke)

Subliminalne poruke pojam je koji označava poruke koje su ispod granica ljudske

percepcije, tako da ih oko ili razum ne mogu svjesno registrirati. To su signali ili poruke

najčešće umetnuti u drugi objekat s ciljem zaobilaženja normalnih granica opažanja. 17

Percipiramo ih ispod praga svesnosti tj. naša svevideća percepcija ih uoči, ali mi nismo toga

svjesni. Tu se krije opasnost, jer tako upijamo namještene ideje ili osjećaje i doživljavamo ih

kao da su naši, mada je jasno da su nam oni nametnuti, tako da kad pričamo o subliminalnim

porukama možemo govoriti o njima kao o vrlo sofisticiranoj metodi manipulacije. 18

Još uvijek nije u potpunosti jasno, kako i koliko subliminalne poruke djeluju na našu

svjesnost, ali se njihovo djelovanje može objasniti na sljedeći naćin:

Ljudski mozak podijeljen je u dvije polovice, lijeva polovica mozga je odgovorna za

racionalne i analitičke funkcije nervnog sistema, dok je desna strana odgovorna za rad

podsvijesti, emocija i instinkta. Tako npr. skrivena poruka „lohokla jip“ (pij alkohol) ne

16 A. Peterlić: Osnove teorije filma 4. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2004. , str.68 17 Elektronski časopis o zdravlju : Alternativa za vas 18 Blog : Preko ruba znanosti, Krešimir Mišak 16.05.2010.

ostavlja nikakav trag na lijevoj polovici mozga, preko koje ulazi u svijest slušaoca. Za desnu

polovicu mozga takva poruka se pretvara u naredbu „pij alkohol“.

Zanimljivo je da se razum ovoj poruci ne može suprotstaviti, jer je ne prepoznaje.

U tome i jest opasnost subliminalnih poruka jer one zaobilaze naš razum, da bi nam dale

direktnu naredbu kojoj se ne možemo suprotstaviti. 19

7.2.Subliminalne poruke u medijima

Subliminalne poruke danas se široko koriste – u novinama, filmovima, glazbi,

reklamama na svim platformama, čak i u crtanim filmovima. Zanimljivo je kako su

najkorištenije riječi, fraze i slike vezane za seks. Objašnjenje polazi od toga da sugeriranje

ljudima na seks potiče njihovu energiju kroz više aspekata, a tako vjerojatno i kupnju

proizvoda koji se reklamiraju.

Ovdje su navedeni neki od najzanimljivijih primjera:

U jednom od Disneyevih crtanih filmova na zvjezadanom nebu iznad mora

zvijezdama je ispisana je riječ „sex“. Također, na promotivnom plakatu iste kompanije

za jedan drugi crtani film na crtežu kule jasno se vidi penis u erekciji.

U filmu Gospodar prstenova: Prstenova družina na prstenu su umjesto riječi koje se na

njemu nalaze u knjizi ispisane riječi Coca-Cola.

Na novčanici afričke države Sejšeli od 50 rupija u gornjem desnom uglu

listovima palme ispisana je riječ „sex“. 20

Nijedna subliminalna poruka nije javno priznata niti potvrđena. 

8.Subliminalne poruke u filmu i prikriveno oglašavanje

19 Jeruzalemska studija o subliminalnim porukama20 Invisible comercial – predavanje o subliminalnim porukama

Godine 1957. istraživač marketinške znanosti i psiholog James Vicary za vrijeme

prikazivanja filma „Piknik“ u jednom od kina u New Jerseyu proveo je jedan od najpoznatijih

eksperimenata ove vrste. Svakih 5 sekundi na platnu su se pojavljivale riječi: Gladan? „ Jedi

kokice“ i „Pij Coca-Colu“ „. Pourke su bile vješto skrivene unutar projekcije filma, a trajale

su samo 0.003 sekundi. Prodaja kokica u toj kino dvorani povećala se za 57.8 %, a Coca-

Cole za 18.1 %.

Eksperiment je nazvan„Invisible comercial“. 21

Izraz prikriveno oglašavanje podrzumijeva integriranje proizvoda i/ili marke u film.

Film kao medij ima izuzetne marketinške potencijale, pa prikazivanje robnih marki na

fiilmskom platnu polučuje mnogobrojne uspjehe.

Filmski marketing kao sustav broji četiri glavna podsustava:

Marketing filma

Marketing u filmu-prikriveno oglašavanje

Marketing iz filma

Idejni marketing u filmu 22

Marketing filma predstavlja cjeloukupnu promidžbenu aktivnost kojom se pospiješuje ukupna

prodaja filma.

Promidžbeni elementi koji se koriste u marketingu filma su:

Plakati, oglasi i tekstovi ili intervjui, u tisku, na radiju i televiziji

Specijalizirane emisije

Usmeno prenošenje

Oglasni spot filma- trailer

Web stranica

Marketing u filmu je zadavanje robne marke glumcu koji je promovira u filmu, od pića do

automobila. Takva vrsta marketinga predstavlja prikriveno oglašavanje koje može biti javno i

privatno. Javno prikriveno oglašavanje podrazumijeva ono koje prikazuje javne institucije, na

taj način potrošači se upoznaju s njima (npr.FBI). Privatno prikriveno oglašavanje integraciju

ili ubacivanje robnih marki krajnje potrošnje.

21 IC22 Panjeta L : Industrija, iluzija, film i propaganda, Heft doo. , Zagreb

Marketing iz filma je sve ono što nastaje iz popularnosti samog filma. Primjer su reklame u

kojima se pojavljuju glumci iz filma koji uz kadrove iz filma ili ime iz filma promoviraju

proizvod (pr. glavni glumac iz filma James Bond promovira Martini uz glazbu iz filma i

odjeću James Bonda iz filma).

Idejni marketing u filmu su specijalizirane strukture načina prezentacija određenih ideja koje

u svijest gledateljstva prodiru više nego obične marketinške kampanje.

Smisao takvog marketinga je što dublje ući u svijest gledateljstva.

Prema naćinu kako će marka biti istaknuta i vidljiva, razlikuju se četiri vrste prikrivenog

oglašavanja:

Klasično prikriveno oglašavanje

Korporativno prikriveno oglašavanje

Evokativno prikriveno oglašavanje

Kradljivo prikriveno oglašavanje

Klasično prikriveno oglašavanje prikazuje proizvod sa ili bez etikete robne marke.

Prikazuje se u svim vrstama plana.

U korporativnom prikrivenom oglašavanju je veći prioritet robne marke od proizvoda,

Prema tome se ne prikazuzuju sami proizvodi nego robne marke i različiti logotipi.

Evokativno prikriveno oglašavanje je diskretnije od ostalih, bitno je da marka ima lako

izgovorljivo i originalno ime tako da se marka može spomenuti i bez prikazivanja, ali također

se može i prikazati uz izgovaranje imena te marke.

Kradljivo prikriveno oglašavanje je posve diskretno, gotovo neprimjetno, marka je dobro

integrirana u samu scenu tako da predstavlja prirodan, realan aspekt koji je efektivan za

zapažanje potrošača. 23

23 Peterlić A : Osnove teorije filma, 4. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2004, str. 68

Prikriveno oglašavanje se koristi radi zasičenosti potrošaća raznim očitim načinima

oglašavanja poput promidžbenog programa tj. reklama na televiziji. 24

9.Zaključak

U početku se oglašavanje kroz medije koristilo samo za objavljivanje postojanja nekog

proizvoda i predstavljanje proizvoda publici koja je ujedno kupac. Kasnije sa pojavom

brandinga počelo je oglašavanje proizvoda sa ciljem da se prikupi određena količina kupaca

koji će odabirati isključivo proizvode one marke koja im je najpoznatija, ona koja ima

provjereno porijeklo.

Sastavljanjem oglasa, plakata, reklama i slogana se bave marketinški menadžeri i plasiraju ih

u razne masovne medije.

Televizija kao medij i filmsko platno su postali plodno tlo za oglašavanje zbog

najmnogobrojnije publike. Kako je s godinama publika postala zasićena raznim oglasima i

reklamama sa tehnološkim inovacijama poput daljinskog upravljača i velikog broja

televizijskih kanala/programa, dobila se mogućnost izbora, u ovom slučaju odbiti pregled

promidžbenog programa. Zato su stručnjanjaci marketinga morali smisliti kako da navedu

ljude da i dalje, još učinkovitije upijaju razne sugestije za punjenje potrošačke košarice.

Poznato je da publika od pojave masovnih medija (pr. televizija) želi biti poput ljudi koji se

učestalo pojavljuju u njima (pr. glumci) i teži životnom standardu koji je prikazan kao

društveni ideal. U igranom filmu glume stvarni ljudi, a šarolikost vrsta igranog filma pružila

24 LL , str. 24

je mogučnost filmu da preuzme ulogu medija u oglašavanju jer pruža ugodan osjećaj

prirodnosti i spontanosti širokoj publici.

Godine 1957. prikazan je prvi film sa subliminalnim oglasom, koji je povećao postotak

prodaje kokica i Coca-Cole  dostatno da bi se eksperiment smatrao uspiješnim.

Eksperiment je nazvan nevidljiva reklama. Nakon toga su marketinški menadžeri sve

učestalije počeli umetati prikrivene oglase u film, jer su za stvaranje filma potrebne donacije

sponzora (raznih tvrtki), a sponzorima kvalitetno oglašavanje zbog triumfa nad publikom koja

je potsvjesno izmanipulirana, jer je percipirala poruku ispod granice limena.

Budući da nitko od nas ne želi biti izmanipuliran i svatko želi odabirati svojom slobodnom

volje, publika bi trebala biti svjesna nametanja brandova velikih korporacija, koje time

stvaraju neku vrstu monopolističke konkurencije i ne ostavljaju mogućnost manjim

proizvođačima da se probiju na tržištu sa sličnim proizvodima.

Film je sam po sebi umjetnost i prema tome će uvijek imati svoju publiku, bilo da je kreiran iz

ljubavi prema filmskoj umjetnosti, bilo da je kreiran iz marketinških razloga, a na nama je da

uz svoju svjest i saznanja o takvim načinima oglašavanja, zadržimo svoj slobodan izbor toga

što ćemo staviti u svoju „košaricu“, jer najbolji marketing ne znači uvijek i najbolju kvalitetu.

Literatura:

-Šverko S: Psihologijski rječnik, 2. izdanje, str. 207

-Kesić T: Integrirana marketinška komunikacija, Opinio Zagreb, str. 18-19

-Libera Libera, časopis za kniževnost i dr. , M.Belina, br.14 , srpanj 2004., str. 22

-Judith Williamson: Decoding advertisments: Ideology and Meaning in Advertising

-Marion Boyars publishers, 1978.

-Douglas Rushkoff: Iznuđivanje

-David Ogilvy: Ogilvy on Advertising

-Jeruzalemska studija o subliminalnim porukama

-Blog: Preko ruba znanosti, Krešimir Mišak, 16.05.2010.

-Elektronski časopis o zdravlju: Alternativa za vas

-Invisible comercial-predavanje o subliminalnim porukama

-Panjeta L: Industrija, iluzija,film i propaganda, HEFT doo., Zagreb

-Peterlić A: Osnove teorije filma 4. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2004.,

str.68.

-Narodne Novine d.d. , službeno glasilo republike Hrvatske