Misli o umjetnom svjetskom jeziku

T. Maretić10. Prosinca 1891.

Zamisao jednog općenog svjetskog jezika

- oko te velike blagodati počeli su ljudi raditi u zadnja dva decenija XIX stoljeća

- suvremenici su se smijali i rugali ideji umjetnog svjetkog jezika

Mogu li se svi dosadašnji pokušaji odbaciti kao puste tlapnje?

Ili ideja nije loša?

Ozbiljni jezikoslovci smatraju:

• Da nije dostojno pisati nauke o takvoj fantaziji

• Izuzetak je bio samo gradački profesor Hugo Schuchard sa svojom knjižicom

Auf Anlass des Volapuks, Berlin 1888Mnogi jezikoslovci ne diraju u rečeno pitanje zato, što su zauzeti drugim poslovima, za koje misle da su im važniji.No čovjeku neće ponestati dostojanstva ako se izjasni o navedenoj temi barem u namjeri da dokaže kako je ona ništavna.

Protivi li se ili ne protivi ljudskom razumu misao umjetnog jezika?

Umjetnih jezika ima na svijetu i oni ne postoje samo na papiru nego ih upotrebljavaju “stotine i hiljade ljudi”

U umjetne jezike brojimo t.z.Mješovite jezikeDogovorne jezike

Mješoviti jezici

• Nastaju tamo gdje se sastanu dva naroda, koji govore posve različitim jezicima – oni pomiješaju svoja dva jezika pa tako nastane treći novi jezik - LINGUA FRANCA / upotrebljava se na istoku – to je pokvareni talijanski jezik, nastao u srednjem vijeku “kada su Mlečići i Genovlani trgovali s narodima po Levantu.

• Crnačko – engleski jezik u zapadnoj Indiji

• Pokvareni portugalski jezik – kada su portugalci došli u doticaj s Kinezima, Malajima, Tamulima, Indijancima

• Kinesko – engleski jezik – pidgin kojim se služe Kinezi i Evropljani

• Rusko – kineski – majmačinski jezik po kineskom gradu Majmačinu. Nalazi se blizu reuske grarnice nedaleko od sibirskog ruskog grada Kjahte.

“Rusi i Kinezi se druže poradi trgovine i govore majmačiinskijem jezikom”

Dogovorni jezici- sastavili su ih ljudi raznog staleža

• Lupeški jezik Rotwelsch ili Gauenersprache, franc. Argot, talij., gergo, češki hantyrka itd.

– sastavljen je od velikog mnoštva tuđih riječi, osobito jevrejskih, i od domaćih što pravih, što skovanih riječi te čitavih fraza kojima smisao zna samo onaj kojemu je poznat lupeški jezik

Dogovorni jezik u našem narodu

• Gegavački jezik o kojem piše Vuk da njime katkad govore slijepci. Neke gegavačke riječi su jasne jer potječu iz narodnog jezika. Možda i samo ime gegavački potječe od plemenskog imena Gege t. j. sjeverni Arnauti.

• Osaćanski jezik – u Bosni na srpskoj granici kut koji čini rijeka Drina kod Rače blizu Ludoviđe. Taj se kut zove Osat, a ljudi u njemu Osaćani. Oni su zidari.

Na svijetu ima umjetnih jezika. Otuda pitanje:

• Ako lupeži, slijepci i zidari mogu sebi stvoriti nov jezik, zar je onda nesmisao reći, da nov jezik može složiti kakav pametan i učen čovjek, koji gramatičkijim i u opće jezičnijim znanjem stoji vrlo visoko nad svijem lupežima,, slijepcima i zidarima?

Postoji li savršen jezik?

• Savršen jezik morao bi biti kao savršeni pravopis, u kojemu svaki glas ima svoje osobito slovo, a svako slovo odgovara samo jednom glasu; savršen bi dakle jezik bio onaj , u kojemu bi isti odnošaj bio među popjmovima i riječima, koji je u savršenu pravopisu među glasovima i slovima. Ali takav jezik je samo filozofski desiderat.

Kakav mora biti umjetni jezik?

• Prirodni jezici su nepotpuni i nesavršeni kad je riječ o pogreškama koje se protive zdravom ljudskom razumu.ciknu zora, plus de pain = ‘nema kruha’, a zapravo ‘ima kruha’

• Mora li se izumitelj umjetnog jezika čuvati ovakvih pogrešaka da bi njegov jezik bio savršeniji od prirodnog jezika?

Umjetni jezik može i mora biti lakši od ikojeg prirodnog jezika: njegovi glasovi moraju biti takvi, da ih svi narodi, kojima je namijenjen, mogu tako lako izgovarati kao i svoje domaće glasove.A koji je prirodni jezik takav da ga mogu drugi narodi lijepo i glatko izgovarati? Gotovo nijedan!Osim glasova i gramatike ima nešto treće što zadaje veliku muku onome tko uči strani jezik – r iječnik.

Kako bi izgledao izmišljeni jezik?

• Njegovi bi korijeni svakako bili originalni, ali riječi iz tih korijena bile bi načinjene ili prema uzoru kojeg kulturnog jezika ili isto onako originalno, kakvi su i korijeni.

• Romanska osnova – gramatika je vrlo jednostavna i kratka, ali takav jezik će najlakše naučiti romanski narodi dok će Germani, Slaveni i drugi narodi kojima nije poznat nijedan romanski jezik učiti teže.

Ima li smisla izmišljati nove korijene?

• Baviti se takvim poslom imalo bi svrhe samo onda ako bi se mogli izmisliti korijeni koje je dosta samo čuti, pa da ih odmah znaš i za svagda zapamtiš značenje. Ali to je nemoguće.

• Apsurdno je mislilti da bi itko mogao izmisliti korijene ili, što je isto, rječnik, koji bi se mogao za kratko vrijeme od nekoliko dana naučiti.

Izumitelji umjetnog jezikauzimaju leksičko blago iz prirodnih jezika

• Jedni postavljaju za temelj latinski jezik• Drugi aktualne romanske jezike• Treći engleski jezik s romanskim i s

njemačkim jezikom• Četvrti dodaju k tome još i slavenske

jezike

Ideja o svjetskom jeziku

• Prvi put pojavila se u XVII st. U umovima filozofa Descartesa i Leibnitza

• Ideja se nastavila razvijati u XVII i u XIX st. Rezultati su bili neznatni

• Ivan Martin Šlajer prvi izdaje 1879 gotovu izradbu umjetnog svjetskog jezika – Volapük – ‘svjetski jezik’; ‘vol’ = svijet, ‘pük’ = jezik ili govor

Volapük• Gramatika mora imati što manje pravila a

nikakvih izuzetaka• Deklinacija je u volapüku samo jedna,

broja su dva, a padeža četiri• Leksičko blago: najčešće iz engleskog,

pokoje riječi iz romanskih j. I iz njem. Malo iz slavenskih jezika

• Sintaksa: volapükovac ne zna koje bi se sintakse držao pa primjenjuje onu iz vlastitog jezika

Pasilingua

• P. Steiner 1885 – 1888 izdaje četiri knjižice o svojem jeziku. Dok volapük želi biti jezik čitavog kulturnog svijeta Pasilingua pretendira biti jezik zapadne Europe ili romansko-germanskog svijeta.

• Leksičko blago za pasilingu dolazi iz engleskog, francuskog i njemačkog jezka.

Spelin

• U nastojanju oko izuma svjetskog jezika istako se i jedan Hrvat – J. Bauer. Bio je volapükovac i napisao je gramatiku tog jezika.

• 1888 izdaje knjižicu na njemačkom pod naslovom Spelin, eine Allsprache auf allgemeinen Grundlagen.

‘lin’ – lingua, ‘pe’ (grč. pas) – svaki, ‘spelin’ – paslingua Allsprache

Ostali pokušaji

• I. Eichhorn 1887• A. Liptay, Eine Gemeinesprache der

Kulturvöker, Leipzig 1891• J. Henderson, Lingua, an international

language, London 1888• E. A. Lauda 1888• Dr. Esperanto, 1888• D. Rosa, Le nov latin, Torino 1890

Ostali pokušaji

• A. Liptay – najdeblja ali i najkonfuznija knjiga, njegov se jezik zove lingua catolica, t.j. sveopći jezik

• Laudin cosmos hoće da bude potpuno latinski jezik sa vrlo jednostavnom fleksijom

• Rosin jezik ‘nov latin’, ima samo one glasove koji se nalaze u latinskom jeziku

Neolatin – najbolji umjetni jezik

• Substantivi sg./pl.• Genitiv – prijedlozi de i ad• Znak plurala – es• Određeni član: le / les• Tvorba substantiva: od latinskih, genitivu

sg. odbaci se –e, -i, -is, -us; tabula, domin, libr, die, corpor, fruct

• Adjektivi se tvore na isti način

Neolatin – najbolji umjetni jezik

• Komparativ i superlativ: s adverbima plus, mult, vere

• Ordinalni br. nastavkom esim: duesim, treesim, quatresim, distributivnih br nema, multiplikativni su semel, bis, ter

• Glagoli u inf svršavaju na ar, er, ir• Osim inf. Present, imperf, part praes aktiv,

part pres pass. Present se ne razlikuje od inf.

Neolatin

• Sintaksa vrlo kratka: “neka se piše po pravilima engleske ili koje druge romanske sintakse pazeći na:

1. red riječi neka je logičan2. neka se ne uzimaju idiotizmi i metafore koje nisu općenito poznate3. neka se izostavljaju sve riječi koje nisu nužne za razumijevanje.”

Neolatin – pokvareni latinski?

• Le latin sta mult seculs le universal lingua de les doctes, il haber nunc sta relinque ob mult causas, praesertim ob le sui difficultat et quia il non staba apt ad exprimer le modern forma de cogitation.

• Latina lingua fuit multa saecula universalis lingua doctorum, ea nunc relicta est ob multas causas, praesertim ob suam difficultatem et quia non erat apta ad exprimendum modernam formam cogitationis.

Nefilologično mišljenje

• Hrvatima se čini, da je češki jezik pokvareni hrvatski

• Španjolcima, da je portugalski jezik pokvareni španjolski

• Ne zaslužuju li današnji romanski jezici prijekor, da su pokvareni iz latinskog?

Noviji izumitelji

• Bernhard, Lingua franca nuova, 1888, (svjetski jezik na talijanskoj osnovi)

• F. W. Dyer, Lingualumina• Mladant, Lingue naturelle, 1886• A. Melville Bell, World-English• Menet, Lingue universelle 1886• Bauer navodi još dva autora: Verheggen,

Sotos-Ochando