View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
1.12.2016
1
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
Distribucijska logistika
SUDIONICI DISTRIBUCIJE
1.12.2016
2
Proizvodna poduzeća kao sudionici u distribuciji imaju značajnomjesto, bez obzira, radi li se o pomoćnoj karici sa snažnim utjecajemna ostale sudionike distribucije ili o nastojanju da se što izravnijestupi u kontakt s kupcima vlastitih proizvoda.
Sudjelovanje proizvodnih poduzeća u procesu distribucije imaprednosti i nedostataka.
Prednost je, što proizvodna poduzeća izravnom prodajom robepotrošačima imaju bolju kontrolu prodaje, ostvaruju izravan uvid uponašanje potrošača i njihove zahtjeve u pogledu kvalitete iasortimana robe. Nedostatak je, što često imaju veće troškovedistribucije, nego, da su je povjerili posredniku i što slabi njihovangažman u proizvodnji.
U razvijenim tržišnim gospodarstvima sve se češće disribucijskafunkcija prepušta specijaliziranim tvrtkama ili drugim posrednicima.
Proizvodna poduzeća proces distribucije
obavljaju putem:
odjela (ili službi) nabave i
odjela (ili službi) prodaje putem narudžbi,
trgovačkih putnika, vlastitih prodavaonica, "od
vrata do vrata ", kataloga, intemeta itd.
1.12.2016
3
Trgovačka poduzeća su najvažniji
nositelji distribucije.
Javljaju se u obliku:
trgovačkih poduzeća na veliko (grosisti),
trgovačkih poduzeća na malo (detaljisti), i
trgovačkih poduzeća na veliko i malo
(angrodetaljisti).
Trgovačka poduzeća na veliko
Trgovačka poduzeća na veliko pružaju trgovinske usluge
proizvođačima, trgovačkim poduzećima na malo i velikim
potrošačima (bolnice, radnički restorani, domovi i dr.).
Ti sudionici procesa distribucije, kroz držanje znatne količine zaliha
različite robe, omogućuju ravnomjerno odvijanje proizvodnje i
prodaje.
Postojanje ovih poduzeća ima svoje opravdanje, samo, ako
doprinose bržem i ekonomičnijem odvijanju proizvodnje i potrošnje,
tj. ukoliko pojeftinjuju i ubrzavaju cirkulaciju robe i usluga u procesu
distribucije.
1.12.2016
4
Trgovačka poduzeća na veliko
Trgovačka poduzeća na veliko predstavljaju jednu razinu
više u kanalu distribucije između proizvođača i krajnjih
potrošača, te je njihova korisnost u podmirivanju potreba
trgovine na malo i velikih potrošača opravdana u
slijedećim okolnostima:- kada na tržištu ima mnogo manjih potrošača,
- kada na tržištu ima mnogo malih detaljista koji s malim narudžbama se ne
mogu pojaviti izravno kod proizvođača,
- kada su u stanju formirati asortiman za svoje kupce i osloboditi ih velikog
broja kontakata s raznim specijaliziranim proizvonačima,
- kada kupcima omogućuju kupnju u manjim količinama,
Trgovačka poduzeća na veliko-nastavak
- kada drže robu na zalihama, a trgovcima na malo omogućuju kupnju u
potrebnom vremenu, smanjujući im troškove zaliha, a i rizik koji može nastati
gubicima na robi ili zbog zastarjelosti,
- kada osiguravaju bržu isporuku,
- kada financiraju svoje kupce prodajom na kredit,
- kada svojim kupcima dajući informacije o novim proizvodima, cijenama,
postupcima konkurenata pružaju transparentnost tržišta nabave,
- kada trgovcima na malo pružaju pomoć u poslovanju npr. podučavanjem
prodajnog osoblja, pružanje promotivnih usluga naročito unaprenenjem
prodaje.
1.12.2016
5
Uloga trgovačkih poduzeća na veliko postaje sve manja:
- jer se na strani prodavatelja javljaju veliki proizvođači koji mogu organizirati
svoju maloprodajnu mrežu,
- jer se trgovačka društva na malo udružuju i s velikim narudžbama izravno
povezuju s proizvođačima.
Zbog ovog razloga i sve veće konkurencije trgovačka poduzeća na veliko traže izlaz:
- većim angažiranjem u opskrbljivanju proizvođača sirovinama i drugim
repromaterijalom, držanjem zaliha, davanjem kredita i dostavama prema
potrebi,
- u tranzitnoj trgovini, bez preuzimanja fizičkih tokova robe, već samo
informacijskih i novčanih jer im je cilj zaračunati razliku u cijeni; prikupljanje
narudžbi kupaca prosljeđuju proizvođačima koji realiziraju i funkciju isporuke
robe kupcu; redukcijom vremenskog posredovanja kao i manipulativne
funkcije isporuke smanjuju investiranja u skladišne kapacitete i opremu
- modernizacijom poslovanja primjenom suvremenih i racionalnih metoda
prodaje npr: Cash&Carry kao prodajno skladište samoposlužne veletrgovine
eliminira funkcije poput prodaje na kredit i otprema robe, kupac sam otprema
robu, a prodaja je za gotovinu. Osim što su bitni kao dobavljači u opskrbi
trgovaca na malo, tzv. velikih potrošača, obrtnika, restorana, hotela,
podmiruju i potrebe malih kupaca..
1.12.2016
6
Trgovačka poduzeća na malo
Trgovačka poduzeća na malo prodaju robu izravno
potrošačima. To čine kroz različite institucionalne oblike koji
su izloženi stalnim promjenama. Najčešće se spominju:
klasične prodavaonice, pokretne prodavaonice, samoposluge,
supermarketi, hipermarketi, robne kuće, kataloške kuće,
diskontne kuće i robni automati.
Broj maloprodajnih objekata ovisi o slijedećim elementima:
- obujam proizvodnje
- kretanje broja stanovnika i njihove kupovne moći,
- migracije stanovništva u nova područja,
- specijalizacija i trgovina na malo,
-lakoća ulaska na tržište i težnja za neovisnošću
- kretanje troškova poslovanja u maloprodajnim objektima u gradskim
sredinama
1.12.2016
7
Trgovačka poduzeća na malo nabavljaju robu:
- od trgovačkih poduzeća na veliko,
- izravno od proizvođača,
- izravno iz uvoza,
- na veletržnicama,
- u distributivnim centrima,
- u C&C skladištima.
a prodaju je u malim količinama:
- potrošačima i
- pravnim osobama (obrtnicima, ustanovama) u obliku sitnih
nabavki.
Obilježja tipa prodavaonice:
- mikro i makro lokacija
- način posluživanja potrošača
- kombinacija asortimana robe i usluga te cijena
- dimenzije i organizacija (veličina prodajnog prostora,
skladišnog prostora, broj artikala u asortimanu)
- vanjska organizacija (položaj u odnosu na trgovinsku ili neku
drugu organizaciju u čijem se sastavu nalazi)
1.12.2016
8
Klasična prodavaonica
Klasične prodavaonice su manji prodajni objekti čija je organizacija i
tehnika rada temelji na izravnom posluživanju kupaca. One mogu biti više
ili manje specijalizirane za prodaju tekstila, obuće, prehrambene robe,
kristala i si. Klasična prodavaonica je karakteristična po skromnoj opremi
i inventaru.
Prikladne su za opskrbu područja koja nisu ekonomski isplativa za
otvaranje većih prodavaonica, kao što su samoposluge, supermarketi,
hipermarketi, robne kuće i dr. U svijetu, pa i kod nas, sve češće se, ovaj
tip prodajnih objekata modernizira i pretvara u samoposluge.
Pokretna prodavaonica
Pokretne prodavaonice su trgovinske radnje bez čvrste lokacije.
Prikladne su za opskrbu rijetko naseljenih područja i turističkih
aglomeracija za vrijeme sezone. Mogu biti u obliku kioska ili
motorizirane prodavaonice.
Samoposluga (Market)
Samoposluge su prodavaonice samoposlužnog tipa površine do 400
četvornih metara prodajnog prostora. Posluju, uglavnom, robom
široke potrošnje.
1.12.2016
9
Supermarket
Supermarket, kao tip prodavaonica, javljaju se tridesetih godina u SAD-a. Naziv jevezan uz lanac prodavaonica iz Los Angelesa kojemu je vlasnica, inače filmskazvijezda, dala atraktivno ime "super", što bi značilo "prodavaonica iznad sviju".
U današnjem poimanju supermarketa, to su veće prodavaonice samopos-Iužnog tipapovršine od 400 do 2.000 četvornih metara prodajnog prostora i širokim asortimanomprehrambene i neprehrambene robe (3000-5.000 artikla).
Za razliku od mješovitih klasičnih prodavaonica i manjih samoposluga koje prodajupretežno prehrambene proizvode (90%) i nešto malo proizvoda vezanih za higijenu,galanteriju i ostale svakidašnje potrebe, kod supermarketa, asortiman je uravnoteženizmeđu prehrambenih proizvoda (50%) i ostalih (50%).
Važno je napomenuti, roba treba biti izložena da kupcu da moguć i najbolji uvid nasvu robu koja se može kupiti, u dotičnom supermarketu.
Također je nužno voditi računa o odgovarajućim pravilima, koja se pri razmještajurobe primjenjuju. U neposrednoj blizini supermarketa treba postojati, odgovarajući,parking prostor. Jedan ili dva supermarketa, u pravilu se nalaze, u okviru trgovinskogcentra.
Hipermarket
Hipermarketi su mladi i najveći tip samoposlužnih
prodavaonica s površinom preko 2.000 četvornih metara
prodajnog prostora i vrlo širokog asortimana robe (u
većim objektima asortiman se kreće između 20.000 do
25.000 artikla).
Ovaj tip prodajnih objekata, osim što imaju veću površinu
prodajnog prostora i širi asortiman robe od
supermarketa, karakteristični su još po lokaciji. Nalaze
se na prostorno pristupačnom dijelu periferije grada i
imaju veliki parking prostor.
1.12.2016
10
Robne kuće
Robne kuće su, dosada, najveći tip prodajnih objekata i vrlo širokog asortimana robe
koja se prodaje u funkcionalno povezanom višekatnom prostoru. Karakteristične su,
što pod jednim krovom objedinjuju odjele u kojima se prodaju robu raznih robnih
struka, što čini njihovu organizacijsku strukturu odjelskom.
S obzirom na širinu i dubinu asortimana robe, postoji unverzalni i specijalizirani tip
robne kuće. Kod univerzalnog tipa robnih kuća daje se prednost širini, a kod
specijaliziranog dubini asortimana robe. Robne kuće univerzalnog tipa, koje imaju u
prodajnom asortimanu prehrambene proizvode, ti odjeli funkcioniraju po načelu
samoizbora.
Elektroničkom razmjenom podataka (EDI) uspostavaljena je integracija u poslovanju
s dobavljačima, špediterima, proizvođačima i drugim sudionicima opskrbnog lanca.
Podaci o artiklima memoriraju se u relacijskim datotekama
Kataloške kuće
Kataloške kuće su vrlo moderan tip trgovinskih objekata. Temelji se na
prodaji robe preko kataloga. Karakteristične su po tome što nemaju
prodajne prostore, već se pristigle narudžbe putem pošte, telefona,
telefaksa i osobnog računala (Internet), obrađuju na jednom mjestu, a
potom, u obliku poštanskih pošiljki, upućuju na kućnu adresu kupaca.
U nekim industrijsko razvijenim zemljama ima nekoliko kataloških kuća s
velikom tradicijom. Jedna od tih je poznata francuska katološka kuca "Trois
Suisses ", koja predstavlja diva međunarodne katološke prodaje s
prometom od 14 milIjardi francuskih franaka (preko 2.3 miljarde USD
dolara). 'Trois Suisses ima asortiman robe od oko 60.000 artikla, i odašilje 8
milijuna kataloga godišnje svojim kupcima (LJ. Nižić, 1996., str. 6). U
Njemačkoj su poznate robne kuće koje posluju po načelu kataloga "Otto
Versand" i "Neckermann". Prema procjenama, u Njemačkoj, Francuskoj i
Velikoj Britaniji se realizira putem kataloga oko 5% godišnje prodaje (EZ:
Suvremena trgovina 5-6/ 92., str. 80).
U posljednje vrijeme Internet sve više zamjenjuje klasičnu katalošku prodaju
te postaje dominirajući vid prodaje.
1.12.2016
12
Diskontne kuće
Diskontne kuće su prodavaonice koje se javljaju pedesetih godinaovog stoljeća u SAD-a, a zatim i u Europi.
Predmet njihova poslovanja su, pretežno, bila trajna potrošna dobra(električni aparati za domaćinstvo, fotoaparati, igračke, satovi i si.),koje nisu obavezni servisirati u garantnom roku.
Roba se prodaje u tvorničkom pakiranju. Naplata se vrši samo ugotovini. Na temelju posebnih ugovora s proizvođačima, zanabavljenu robu dobivaju rabat, što je ujedno i razlog prodaje ponešto nižim cijenama, od drugih tipova prodavaonica, po čemu su ipostale čuvene.
Ne predstavljaju novinu po pitanju opremljenosti i načina prodaje(pretežno samoizbor).
Diskontne kuće
U ovakvom načinu poslovanja nastoji se reducirati troškove trgovine
po jedinici prodaje proizvoda, te popustima i nižim cijenama ostvariti
veći obrtaj i povećati tržišnu konkurentnost.
Izrazit primjer oblika prodaje koji se temelji na redukciji funkcija
trgovine u maloprodaji je diskontna prodaja, a u trgovini na veliko
Cash&Carry.
U diskontnim je prostorima roba na paletama ili kutijama, odakle je
kupci uzimaju, te je najveća ušteda u diskontu manji broj zaposlenih.
U nastojanjima za povećanje prometa trgovci šire asortiman i
povećavaju usluge, ali time i troškove, te izlaze iz sfere diskontne
prodaje. To otvara prostor novim ponuđačima s istom prodajnom
strategijom niskih cijena.
1.12.2016
13
Diskontne kuće
Ova je zakonitost u promjeni maloprodajnih objekata u literaturi
poznata kao „kotač maloprodaje.“ Robna kuća“ IKEA“ je dobar
primjer jer je na početku imala vrlo jednostavan namještaj koji je
kupac spajao, a to joj je omogućilo ponuditi nisku cijenu. Kada je
uspostavila visoki tržišni udio, uredila je prodajna mjesta i proširila
ponudu na ostale proizvode.
Robni automati
Robni automati predstavljaju prodaju robe prekoautomata, pri čemu se isključuje nazočnost prodavača,kao pružatelja trgovinske usluge.
Automati se stavljaju u pogon pomoću metalnog novcau apoenima koji odgovaraju cijeni robe.
Služe za prodaju strogo selekcionirane robe koja semože standarizirati i prilagoditi tehničkim mogućnostimaautomata.
Najpovoljnije su lokacije smještaja automata javnamjesta i drugi prostori gdje je velika frekvencijapotencijalnih kupaca.
1.12.2016
14
Tržišne okolnosti koje omogućuju veću efikasnost manjih prodajnih
objekata:
- kada su prodajne mogućnosti na određenom tržištu ograničene i
veća trgovačka društva ne bi mogla rentabilno poslovati,
- kada postoje izrazito sezonske oscilacije potražnje i drugi
kratkoročni ciklusi prodaje (turistička sezona),
- kada se radi o ponudi brzo kvarljivih proizvoda ili proizvoda u kojih
je modni faktor odlučujući pri odluci o kupnji,
- kada su kupovne navike potrošača povezane s određenim
prostornim ili vremenskim zahtjevima potrošača, što veća trgovačka
poduzeća ne mogu pratiti.
Najvažniji su razvojni pravci u maloprodaji slijedeći:
- neprestana pojava novih oblika maloprodaje
- skraćenje životnog ciklusa maloprodaje,
- maloprodaja izvan prodavaonice,
- povećanje konkurencije različitih (svih) vrsta maloprodaje,
- mijenjanje pojma kupovanja u hodu; skup specijaliziranih
prodavaonica nasuprot npr. robnim kućama,
- rastuće poteškoće pri zadržavanju produktivnosti u postojećim
maloprodajnim površinama i osoblja u postojećim objektima,
- rast vertikalnih marketing sustava,
- sve veća primjena tehnologije u maloprodaji,
- pojava elektroničke prodaje - virtualno tržište (virtualne
prodavaonice),
- koncentracija i internacionalizacija kao ključni trendovi razvoja
maloprodajnih kapaciteta.
1.12.2016
15
High-end strategija
• Visoke cijene
• Ekskluzivni objekti i
usluga
• Zahtjevni korisnici
Strategija niskih cijena
• Niske cijene
• Ograničena oprema
objekata, osnovna razina
usluge
• Korisnicima važna cijena
Strategija umjerenih
cijena
• Umjerene cijene
• Specijalizirani,
prilagođeni objekti
• Široka baza korisnika
svjesnih vrijednosti
usluga za novac
Osnovne strategije prodaje vezane uz cijenu robe
Trgovinska poduzeća na malo i veliko
Trgovinska poduzeća na veliko i malo imaju određene
prednosti u odnosu na prethodne oblike trgovinskih
poduzeća.
Prednost se sastoji u tome, što povezuju proizvodnju i
potrošnju, a to uvjetuje veću proizvodnost rada i bolje
korištenje raspoloživih kapaciteta.
1.12.2016
16
Mnogofilijalna poduzeća
Mnogofilijalno poduzeće ili lanac prodavaonica - maloprodajno
poduzeće koje raspolaže većim brojem prostorno odvojenih
prodavaonica, velike prepoznatljivosti po vrsti, imenu i izgledu.
Konkurentske prednosti postižu iz prednosti ekonomije količine i
centralizacijom niza poslovnih funkcija.
Mnogofilijalna poduzeća
Više je razloga za rast ovog oblika organizacije jer im veći kapital
omogućuje:
- širi manevarski pristup na tržištu,
- više alternativa pri izboru strategije i taktike trženja,
- izbor povoljnije lokacije prodajnih objekata,
- prednosti ekonomije obujma nabavnog i skladišnog poslovanja te
fizičke distribucije,
- računalno vođeni distribucijski proces,
- stvaranje vlastitog i jedinstvenog imagea na tržištu,
- veći asortiman roba,
- razvoj svojih robnih marki,
- organizaciju prodajno promotivnih akcija,
- širenje prodajnih usluga,
- stabilne i konkurentne cijene.
1.12.2016
17
Trgovačka poduzeća za pružanje usluga u kupovini i prodaji
U sustav trgovačke mreže u širem smislu ubraja se i niz posebnih
institucija koje su organizacijsko tehnički oblikovane za pružanje
mogućnosti povezivanja ponude i potražnje odnosno prodavača i
kupaca.
One se ne bave kupnjom i prodajom robe u svoje ime i za svoj
račun, ne javljaju se kao vlasnici robe pružaju različite usluge u
procesu distribucije.
Dijele se u više kategorija:
a) Komercijalno uslužna poduzeća za:
- zastupničke usluge
- agencijske usluge
- usluge komisione prodaje
- usluge osiguranja robe
- usluge skladištenja robe
- usluge kontrole kvalitete i kvantitete robe
- usluge otpreme i dopreme robe
- usluge gospodarske propagande
- davanje tržišnih informacija
- usluge kreditiranja
1.12.2016
18
b) Poduzeća za osiguranje poslovnog prostora
- tržnice na malo i veliko,
- trgovinski centri
c) Tržišne institucije (priredbe)
- sajmovi
- sajmovi uzoraka
- privredne izložbe
- robne burze
- aukcije
Komercijalno uslužna poduzeća
Trgovačke agencije zaključuju ugovore u ime i za račun
komitenta, posreduju u robnom prometu te daju
informacije o ponudi i potražnji kao i drugim podacima sa
tržišta.
Javna skladišta preuzimaju i čuvaju robu za treće
osobe, bave se i sporednom djelatnošću kao što je
utovar, istovar, pretovar, otprema, pakiranje i osiguranje
robe.
Komisiona poduzeća prodaju tuđu robu u svoje ime, a
za račun komitenta odnosno vlasnika robe.
1.12.2016
19
Komercionalno uslužna poduzeća
Špediteri prevoze robu domaćim i međunarodnim
transportom te se bave sortiranjem, čišćenjem,
pakovanjem robe kao i plaćanjem vozarina, carina,
osiguranja, ležarina i sl.
Poduzeća za ispitivanje kvalitete i kvantitete izdaju
certifikate i ateste o stanju robe vezano uz kvalitetu i
količinu prema nalogu komitenta.
Propagandne agencije unapređuju plasman robe i
usluga na tržištu kod promocije novih proizvoda i usluga
ili kada je zastoj u plasmanu postojećih proizvoda i
usluga.
Specijalizirana distribucijska poduzeća pružaju
distribucijske usluge (ekskluzivne, za posebne
proizvode, regionalno, itd.)
Poduzeća za osiguranje poslovnog prostora
Ovu kategoriju čine tržnice i trgovinski centri koji se oboje dijele
prema obujmu ostvarenog prometa, dakle na veliko i malo.
Obje institucije, bez obzira na promet, bave se pružanjem usluga
iznajmljivanja prostora i ostalih popratnih aktivnosti povezanih sa
okupljanjem ponuđača robe i potražnje za istom.
1.12.2016
20
Sa stanovišta distribucije mogu se razlikovati dva
pokazatelja:
- stupanj distribucije
- gustoća distribucije
Drugi su pokazatelji distribucije vezani uz pokazatelje
trgovina na malo.
Pokazatelji distribucije
Stupanj distribucije: odnos realiziranih i mogućih
prodajnih mjesta koja žele proizvođači, a očekuju
potrošači. Stupanj distribucije označava prisutnost nekog
proizvoda u trgovini ili mogućnost njegove kupovine.
U razmatranju stupnja distribucije postoji pojam kvota
distribucije koji predstavlja udio distribucijskih subjekata
koji nude određene proizvode ili ih imaju uskladištene.
1.12.2016
21
Gustoća distribucije: odnos mjesta ponude i broja
stanovnika ili površine nekog prodajnog područja. Kao
pokazatelji gustoće distribucije obično se uzimaju:
- broj stanovnika na 1 prodavaonicu
- broj prodavaonica na 1 km2 površine promatranog
područja
Umjesto prvog pokazatelja može se razmatrati i
slijedeće:
- broj prodavaonica na 10 000 stanovnika
- broj prodavaonica na 1000 stanovnika
Gornji pokazatelji su ujedno pokazatelji stupnja razvijenosti trgovine.
Pri istraživanju razvijenosti trgovine, se također koriste:
promet (u novčanom jedinicama) po stanovniku,
prodajna površina (u metrima kvadratnim) po stanovniku,
Osim navedenih pokazatelja, za iskazivanje razvijenosti trgovine,
koriste se i slijedeći pokazatelji: površina pojedinih vrsta i tipova
poslovnih subjekata, broj novouvedenih proizvoda u promet, stupanj
opremljenosti trgovine na malo i veliko (kapaciteti rashladnih uređaja
i skladišnog prostora), razina proizvodnosti rada, prosječna
profitabilnost trgovinskih poduzeća itd.
1.12.2016
22
Pri analizi gustoće distribucije bitan je i prostorni raspored
maloprodajne mreže, koji je povezan sa strukturom naselja (naselja
bez prodavaonica i naselja sa prodavaonicama).
Temeljem tih analiza traže se alternativni načini stvaranja
maloprodajnih mreža: pokretne trgovine, kataloška prodaja, e-prodaja.
Iako postoje trendovi okrupnjivanja prodajnih mjesta u smislu stvaranja
veletrgovina, dobro strukturirane prodajne mreže oslanjaju se na
srednje velika i mala maloprodajna mjesta.
Pokazatelji stupnja razvijenosti trgovine na malo
Mjerila razine trgovinske usluge su
- prodajna površina po stanovniku
- promet trgovine po prodavaču
- proizvodnost prodajne površine ili promet po 1m2 prodajne
površine
Promet po m2 prodajne površine naziva se i indeks maloprodajne
zasićenosti i koristi se u izboru makrolokacije prodavaonice.
1.12.2016
23
Indeks maloprodajne zasićenosti računa se po robnim grupama, jer iste
uvjetuju različito iskorištenje prodajne površine.
Računa se prema obrascu:
ij
2
ij
grupu Wrobnu za površine prodajne
Wgrupe robnekupcu 1 popromet pros. kupaca Broj
mWij
Prema pokazateljima razvijenosti maloprodajne strukture:
- broj maloprodajnih tvrtki na 1000 ili 10000 stanovnika,
- broj prodavaonica na 1000 ili 10000 stanovnika,
- broj stanovnika po prodavaonici,
- prodajna površina po stanovniku,
- promet po stanovniku,
- struktura prodavaonica prema njihovim pojavnim oblicima.
Tako je veličina prodajne površine po stanovniku u razvijenim zemljama
normativ uspostavljen komercijalnim urbanizmom od 1,5 do 5 m2, što je iznad
hrvatskog prosjeka od 0,5 m2.
Osnovna obilježja Hrvatske maloprodaje
1.12.2016
24
U razvijenim zemljama povećava se trend smanjenja apsolutnog broja prodajnih
objekata uz istovremeno njihovo okrupnjavanje, dok se u tranzicijskim zemljama gdje
je niža razina ekonomske razvijenosti broj maloprodajnih tvrtki i broj prodavaonica
nalazi u poziciji daljnjeg rasta.
Koncentracija kao proces koji je jako prisutan u europskoj maloprodaji, a posebno u
sferi mješovitog robnog asortimana očituje se u:
- apsolutnom smanjenu broja prodavaonica,
- jačanju značaja krupnih objekata,
- uvođenju sve suvremenijih maloprodajnih tehnologija,
- podizanju kvalitete maloprodajne usluge
Osnovna obilježja Hrvatske maloprodaje
Osnovna obilježja Hrvatske maloprodaje
1.12.2016
27
Distribucijski sustav je sastavljen niza različitih, ali međusobno povezanih elemenata, kao što su:nabava,
skladištenje,
upravljanje zalihama,
manipulacija,
prijevoz (unutrašnji i vanjski),
informacijski logistički sustav.
ELEMENTI DISTRIBUCIJE
Dostavljanje, obrada i isporuka narudžbi je osnova robnih i
informacijskih tijekova u logističkom i distribucijskom sustavu.
Najvažniji je cilj logistike i distribucije osigurati vremenski i prostorno
optimalan, a troškovno povoljan protok dobara (ili usluga) i
odgovarajućih informacija u poduzeću. Dostavljanje, obrada i isporuka
narudžbi su najznačajniji dijelovi distribucijskog menadžmenta.
1.12.2016
28
CILJEVI I ZADACI TIJEKA NARUDŽBI
Pod tijekom narudžbi podrazumijeva se kretanje dobara i uz njih,
potrebnih dokumenata od prodavatelja do kupca, uključujući prijenos i
obradu podataka i kontrolu narudžbi, od trenutka naručivanja do
isporuke narudžbe kupcu.
U cilju što učinkovitije fizičke distribucije robe i što boljeg servisa
isporuke, potrebno je:
- skratiti vrijeme od naručivanja do isporuke robe,
- uspostaviti što bolje komunikacijske veze između potrošača i
dobavljača,
- zaštititi robu od oštećenja i
- osigurati točnost isporuke.
Skraćenje vremena isporuke, može znatno povećati troškove
transporta i skladištenja, te je potrebno naći ravnotežu između
brzine isporuke robe i troškova isporuke.
Tako npr., umjesto da se za prijevoz koristi zračni promet koji je
najbrži, ali i najskuplji, može se koristiti kombinirani zračni i brodski
promet, što znatno povećava brzinu isporuke robe, ali ne u tolikoj
mjeri i cijenu isporuke
1.12.2016
29
Učinkovitost fizičke distribucije u dobroj mjeri ovisi o komunikacijskoj
povezanosti dobavljača i potrošača. Komunikacija se mora odvijati kroz
primanje i dostavu narudžbi.
Kako potrošači, sve više zahtijevaju brzu i nepogrešivu isporuku,
komunikacija među partnerima u opskrbnom lancu sve je važnija
komponenta učinkovitosti sustava.
Stoga sve više kompanija u svijetu uvodi elektroničke komunikacije u
proces dostavljanja i obrade narudžbi.
Zaštita proizvoda prvotno zavisi o adekvatnom pakiranju i pažljivom
rukovanju s robom, tijekom prijevoza.
Proizvodne tvrtke koje uključuju u distribucijski kanal veletrgovce i špeditere
moraju posvetiti veliku pozornost njihovom izboru.
Kada je u pitanju roba osjetljiva na oštećenja (npr. stakleni proizvodi i
elektronika) i opasna roba, mora se velika pozornost posvetiti izboru
prijevoznog sredstva, pakiranju i rukovanju s robom.
To se čini na način da se za prijevoz pošiljke izabere najpouzdanije
prijevozno sredstvo. Pri pakiranju i rukovanju robom, trebaju se obvezno
primijeniti posebni standardi i pravila.
1.12.2016
30
Strateški zadaci nabave:
- organizacija nabave
- predlaganje nabavne politike upravi poduzeća za određeno plansko
razdoblje te nakon usvajanja njezina provedba
- istraživanje i praćenja trendova ponude roba i potražnja na tržištu nabave
- izbor sustava nabavljanja koji osigurava i kontinuitet i ekonomičnost
opskrbe
- kontrola i analiza i troškova nabavljanja i nabavnih cijena
- optimizacija zaliha
- racionalizacija skladišnog poslovanja analiza potencijalnih dobavljača i
suradnja s dobavljačima
- izrada programa nabave po vrstama količini i vremenu
- analiza nabave i podnošena redovitih izvješća o radu i izvršavanju planova
nabave upravi poduzeća
- uspostava komunikacijskih i informacijskih odnosa u poduzeću i s
dobavljačima
-izbor kadrova nabave i njihova izobrazba
- donošenje odluka o smanjenu rizika
Operativni zadaci prema redoslijedu odvijanja procesa nabave:
- kontaktiranje s dobavljačima
- zaključivanje ugovora o nabavi i naručivanja nabave u skladu s planovima
prodaje
- kontrola izvršavanja ugovorenih termina i rokova od strane dobavljača
- kvantitativna i kvalitativna kontrola preuzimanja robe na skladištu zajedno s
skladišnom službom
- likvidacija dobavljačkih faktura i njihovo kompletiranje s prijamnom
dokumentacijom i prodaja na likvidaturu i naplatu financijskoj službi
- skladišno poslovanje
- organizacije prijevoza robe po potrebi
- vođenja evidencije upita i ponuda za nabavu robe po dobavljačima,
sklopljenih ugovora s dobavljačima o uvjetima i rokovima isporuke roba, o
plaćanju pristiglih faktura i o instrumentima plaćanja, o reklamacijama po
dobavljačima o kvaliteti robe i nepoštivanju rokova isporuke i promjena
nabavnih cijena.
1.12.2016
31
Narudžbe su veza između distribucijske logistike dobavljača i nabavne
logistike kupaca. U tijek narudžbi uključene su slijedeće aktivnosti:
- dostava narudžbi i praćenje njihova izvršenja,
- obrada narudžbi,
- priprema narudžbe,
- otprema i isporuka naručene robe,
- preuzimanje i plaćanje naručene robe.
1.12.2016
32
Proces nabave i naručivanja
Nakon odluke o nabavi i drugih aktivnosti, koje su potrebne prije
dostave narudžbe dobavljaču (istraživanje tržišta nabave, analize
kartoteka i datoteka dobavljača, dostave upita dobavljačima, usporedbe
ponuda, vođenje pregovora, izbora najpovoljnijeg dobavljača,
eventualnog sklapanja ugovora o kupnji robe i si.), kupac donosi odluku
o kupnji robe.
Naručivanje je osnovna aktivnost, a narudžba najvažniji dokument pri
kupnji robe. Narudžba se može sastaviti na temelju već zaključenog
ugovora o kupnji robe, ali i bez njega, što je u suvremenom poslovanju
češći slučaj.
DOSTAVA NARUDŽBI I PRAĆENJE NJIHOVA IZVRŠENJA
1.12.2016
33
Zbog mogućnosti spora, uslijed nesporazuma oko različitog tumačenja
pojedinih podataka navedenih u narudžbi ona mora obuhvati što jasnije
i preciznije podatke, kao što su:
- naziv i adresa poduzeća kupca (naručitelja) koje ispostavlja
narudžbe,
- broj narudžbe,
- datum narudžbe,
- znak (odnosi se na organizacijsku jedinicu koja je ispostavila
narudžbu ili referenta koji je sastavio narudžbu, a to su najčešće
kratice izražene slovima ili brojevima, a može i kombinirano).
- naziv, adresa, E-mail, broj telefona i faksa dobavljača,
- oznake i količina robe,
- cijena s PDV (jedinična i ukupna)
- uvjeti prodaje, rabat, časa popust i sl.
- način transporta (brod, kamion, željeznica, zrakoplov, ekspres,
sporovozno, brzovozno itd.),
- troškovi prijevoza,
- mjesto i rok isporuke,
- rok i način plaćanja,
- vrsta ambalaže i pakiranja,
DOSTAVA NARUDŽBI I PRAĆENJE NJIHOVA IZVRŠENJA
Ponekad se na poleđini narudžbe ili na posebnom prilogu tiskaju opći
uvjeti nabave, koji obvezuju dobavljača, ako nije drugačije dogovoreno.
Opći uvjeti nabave su zajednički većem broju roba (npr. rok i način
plaćanja, način pakiranja pojedinih roba, tehnička dokumentacija,
garancija, penali, način rješavanja sporova i si.).
Pismena narudžba može biti u obliku poslovnog pisma ili formulara, što
je najčešće.
DOSTAVA NARUDŽBI I PRAĆENJE NJIHOVA IZVRŠENJA
1.12.2016
34
Elektroničkim slanjem narudžbi osim skraćenja vremena naručivanja,
smanjuju se greške pri sastavljanju narudžbi, koje često izazivaju
određene troškove i druge probleme, što u potpunosti opravdava
ulaganja u informacijsku tehnologiju.
Istovremeno, naručivanjem robe, kupac odlučuje i način praćenja
izvršenja isporuke naručene robe. Praćenje isporuke počinje
istovremeno s naručivanjem, a završava isporukom naručene robe.
Nakon određenog vremena po dostavi narudžbe, treba provjeri je li od
prodavatelja pristigla potvrda o njenom prihvaćanju.
DOSTAVA NARUDŽBI I PRAĆENJE NJIHOVA IZVRŠENJA
Originalna narudžba i kopije dostavljaju se :
- original narudžbe i jedna kopija prodavaocu. Original narudžbe
prodavalac zadržava za svoje potrebe, kopiju vraća kupcu, koju
potpisuje i na njoj označava datum isporuke, stoje ujedno dokaz daje
narudžba prihvaćena,
- kopija nabavnoj službi (odgovornom referentu nabave),
- kopija menadžeru za logistiku (ukoliko je organizirana logistička
služba),
- kopija planskoj službi radi evidencije i kontrole rokova isporuke
materijala,
- kopija financijskoj službi radi upoznavanja kad će biti potrebno
angažirati financijska sredstva i u kojem iznosu,
- kopija ulaznoj kontroli materijala, odnosno prijemnoj službi za
omogućavanje pripremnih radova i olakšavanja identifikacije materijala,
- kopija skladišnoj službi radi pripreme skladišnog prostora,
- kopija prodajnoj službi radi evidencije cijena i
- kopija nabavnoj službi za centralnu evidenciju ili službu za praćenje
izvršavanja narudžbi.
DOSTAVA NARUDŽBI I PRAĆENJE NJIHOVA IZVRŠENJA
1.12.2016
35
Istovremeno, naručivanjem robe, kupac odlučuje i način praćenja
izvršenja isporuke naručene robe.
Praćenje isporuke počinje istovremeno s naručivanjem, a završava
isporukom naručene robe.
Nakon određenog vremena po dostavi narudžbe, treba provjeri da lije
od prodavatelja pristigla potvrda o njenom prihvaćanju.
U pogledu praćenja narudžbe nema čvrstih pravila, koja bi vrijedila za
sva poduzeća i u svim situacijama.
DOSTAVA NARUDŽBI I PRAĆENJE NJIHOVA IZVRŠENJA
Postoje opća pravila kojih bi se trebalo, po mogućnosti, pridržavati.
Neka od tih pravila su slijedeća:
1. Praćenje izvršenja narudžbi mora biti selektivno. Obavlja se: ako je
potrebno, ako se na održavanje rokova isporuke može utjecati i ako
su koristi od praćenja veće od troškova,
2. Potrebno je pratiti izvršenje narudžbi materijala s kritičnim rokovima
isporuke, čije zakašnjenje znatno utječe na poremećaje, zastoje i
troškove proizvodnje i poslovanja (materijali s dugim rokovima
isporuke, materijali velike vrijednosti, novi proizvodi i hitne
narudžbe).
DOSTAVA NARUDŽBI I PRAĆENJE NJIHOVA IZVRŠENJA
1.12.2016
36
Dobavljač počinje obradu narudžbi kada primi narudžbu. Nakon što
narudžbu zaprimi dobavljač (prodavatelj) provjerava njenu točnost,
kredima sposobnost kupca.
Traže se i dodatne informacije, ako su potrebne.
Nakon toga, u okviru logističkog odjela, planira se realizacija
narudžbe.
Skladište dobavljača predstavlja ključnu kariku u distribucijskom
kanalu, pri čemu, lokacija, veličina, tehnička opremljenost i kvaliteta
kadrovskog sastava, može, značajno pridonijeti sposobnosti
dobavljača da pravovremeno i kvalitetno realizira narudžbu
potrošača (kupaca).
OBRADA NARUDŽBI
Međutim, ukoliko poduzeće nema dovoljnu količinu zaliha da bi se
realizirale sve prispjele narudžbe dobavljača, postavlja se pitanje:
kako postupiti? Neka od realnih rješenja su :
- dati prednost potrošačima koji uredno plaćanju,
- ispuniti narudžbe koje su prve došle,
- svakome dati samo dio od naručene količine, npr. 25%,
- dati prednost većim potrošačima,
- dati prednost novim potrošačima,
- ispuniti samo dio narudžbi čije količine omogućuju isporuku
čitave zalihe bez ostatka.
Tako npr., ako se na zalihi nalazi 20 komada proizvoda, a kupci su
ispostavili pojedinačne narudžbe od 3, 1, 2, 6,4, i 9 komada
(ukupno 32 komada), isporučit će se roba kupcima koji su
naručili 1, 2, 4, 6, i 7 komada (ukupno 20 komada).
OBRADA NARUDŽBI
1.12.2016
37
Narudžba se mora realizirati u sklopu logističkog i distribucijskog
sustava.
Temeljni je zadatak svakog poduzeća da što brže i potpunije ispuni
narudžbe kupaca. Da bi se to ostvarilo, za tijek narudžbi, neophodne
su odgovarajuće informacije.
Zato je informacijski logistički sustav "srce" kanala distribucije i
temeljna pretpostavka pravovremene realizacije narudžbi.
Prikupljanju (komisioniranju) robe za isporuku, prethodi raspored
pojedinih narudžbi, prema karakteristikama robe, hitnosti i
mogućnosti združivanja pošiljki za prijevoz u jednom transportnom
sredstvu. Temeljna je pretpostavka realizacije narudžbe,
raspolaganje isporučitelja s dovoljnom količinom zalihe robe koja je
naručena.
PRIPREMA NARUDŽBI
Otpremom narudžbi ispunjavaju se dva temeljna cilja i to: kupac
dobiva naručenu robu, a prodavač osigurava naplatu isporučene
robe.
Stoga je, u opskrbnom lancu, uz fizičko kretanja robe i za to
potrebnih informacija, potrebno i kretanje odgovarajućih dokumenata
koji prate tijek robe.
U prijevoznim dokumentima se nalaze potrebni podaci za otpremu i
isporuku robe. Odnose se na: naziv isporučitelja i primatelja robe,
mjesto isporuke, način transporta, vrstu, količinu (broj) i težinu robe,
broj tovarnih jedinica (koleta, paleta i kontejnera, itd.).
OTPREMA I ISPORUKA NARUČENE ROBE
1.12.2016
38
Nakon pregleda dokumentacije koja prati robu i njenog uspoređivanja s ostalim
priloženim ili pripremljenim dokumentima, kupac pristupa preuzimanju robe.
Ovlaštena osoba za preuzimanje robe, prispjelu robu pregledava i
uspoređuje s podacima u dokumentima. Posebno treba voditi računa:
• da su komadi tereta, odnosno kolete, palete, kontejneri i omoti neoštećeni,
da nisu nasilno otvarani, i da su po vanjskom izgledu ispravni,
• da su vreće i bale pune, neoštećene i po vanjskom izgledu ispravne,
• da nema loma, napuknuća i oštećenja, kod odljevaka, otkivaka, metalnih i
drugih proizvoda,
• kod stakla, staklenih proizvoda, porculana, keramike, i ostale lako lomljive
robe valja, naročito paziti da koleta nisu oštećena. Da sadržaj koleta nije
oštećen može se provjeriti opreznim rješenjem pojedinih koleta,
• da ne curi tekućina iz cisterna i da na njima nije oštećena plomba,
• da su strojevi, transportna sredstva, uređaji, bačve, koturi s kablovima,
konstrukcije, razna kotrljajuća roba učvršćeni podmetačima i da su isti na
svom mjestu,
• da bačve i baloni ne cure i da su baloni međusobno povezani, da je gornja
površina ugljena, gorivog drva i slične robe poprskana vapnenim mlijekom.
PREUZIMANJE I PLAĆANJE NARUČENE ROBE
Ukoliko pošiljka robe tijekom transporta pretrpi šteta uslijed krađe,
požara, prometnog udesa i sl., štetu osigurane robe snosi
osiguravajući zavod. Ako roba odgovara podacima navedenim u
prijevoznom dokumentu, a preuzimač robe nije utvrdio manjak,
vanjska oštećenja robe ili neki drugi nedostatak na, robi koji se
odnosi na količinu i kvalitetu, roba se zaprima u skladište i odmah
izdaje dokument, koji se naziva skladišna primka.
PREUZIMANJE I PLAĆANJE NARUČENE ROBE
1.12.2016
39
Osnovni princip politike nabave trgovačkog poduzeća je ostvariti
planiranu prodaju sa što manjim iznosom novca vezanim u
zalihama, tj. uz što nižu razinu zaliha.
Taj se princip u segmentu upravljanja zalihama ostvaruje držanjem
samo optimalnih zaliha kod kojih je zbroj troškova naručivanja i
troškova održavanja zalihe nakon nabave minimalan.
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
U troškove naručivanja spada:
- pregovaranje
- prijevoz i osiguranje
-manipulacija, preuzimanje
Troškovi održavanja zalihe nakon nabave:
- skladištenje i rukovanje
- kamata na sredstva uložena u robu, osiguranje
- gubitak
- administracija
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
1.12.2016
40
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
Optimalna je količina robe ona kod koje su ukupni troškovi po jedinici nabavljene robe
najniži. Troškovi naručivanja su manji ako se roba kupuje rjeđe i u većim količinama, ali
će se zbog većih zaliha troškovi skladištenja i održavanja povećati po jedinci proizvoda.
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
Problem optimalne količine kao najekonomičnije može se promatrati s aspekta sigurnosti
opskrbe. Kako su ekonomičnost i sigurnost dva suprotna načela i tu se traži optimalno
rješenje u određenim okolnostima.
1.12.2016
41
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
Optimalna se zaliha samo iznimno javlja kao konkretna zaliha. Ona je u stvari jedna
pretpostavljena veličina koja služi kao instrument kontrole pri konkretnim nabavkama.
Nabavljač se trudi da konkretna zaliha bude što bliže optimalnoj zalihi tj.
da konkretna zaliha:
- ne padne ispod optimalne toliko da dođe u pitanje kontinuitet prodaje
- ne poraste iznad optimalne toliko da osjetno poveća vezana sredstva i smanji
ekonomičnost poslovanja
Minimalne zalihe se ne određuju za robu:
- sa izrazito kratkim vremenom nabave i rokom isporuke
-na raspolaganju u većim količinama u svakom vremenu i u blizini
Veličina minimalnih zaliha ovisi o: protoku vremena u danima od momenta ispostavljanja
narudžbe do momenta primitka zaliha, i veličini prosječne prodaje u određenom vremenu
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
Odlučivanje o visini minimalnih zaliha teže je kada se poduzeće mora prilagođavati:
- neizvjesnostima u potražnji i ponudi
- sezonskim oscilacijama
- raspoloživosti robe za daljnju dobavu i
- poteškoćama u nabavi npr. dužem vremenu isporuke nabavljene robe
Tada je nužno postojanje zaštitnih zaliha, sigurnosnih količina koje su manje što je
kraće prosječno vrijeme isporuke i manje oscilacije u potražnji.
gdje su:
p = prosječne godišnje potrebe
v = prosječno vrijeme dobavljanja
s = sigurnosni dodatak kojim se izražavaju prekoračenja i kašnjenja u rokovima
isporuke
Zm = izračunata prodaja u vrijeme nabave + dodatak za oscilacije u potrošnji i nabavi
)100/1( svpZm
1.12.2016
42
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
Maksimalne zalihe se primjenjuju i kada su optimalne zalihe robe veće od maksimalnih
jer ne treba ići preko potreba poduzeća. Za nabavnu službu određivanje minimalnih i
maksimalnih zaliha za pojedine proizvode je operativni instrument pomoću kojeg se što
više približava optimalnim zalihama.
RSPDPNZ )(max
Zmax=maksimalne zalihe
PN=vrijeme između dvije narudžbe
PD=vrijeme potrebno za dostavu od trenutka kada je dana narudžba do
trenutka kada je roba spremna za prodaju
S=očekivani obujam prodaje
R=planirane rezerve zalihe obzirom na očekivane oscilacije u prodaji
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
Previsoke zalihe vrijednih proizvoda mogu se smanjiti i uspostavljanjem partnerskih
odnosa s dobavljačima, te narudžbe slati u najkasnijem mogućem roku.
Za najtraženije proizvode podložne sezonskim oscilacijama potražnje nije moguće
izračunati optimalne zalihe, ali je važno utvrditi visinu maksimalnih zaliha kako bi se
spriječilo gomilanje robe koja se neće prodati.
Preporučljivo je manjom količinom tih artikala ispitati potražnju, a onda po potrebi naručiti
ostatak.
1.12.2016
43
POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE
Od optimalnih se zaliha odustaje i zbog:
- oskudice određene robe na tržištu nabave te se često odjednom kupi cijela potrebna
količina za podmirivanje budućih narudžbi
- limita u isporuci koje određuje dobavljač
- porasta cijena u narednom periodu
- pada cijena u narednom periodu
- pomanjkanja financijskih sredstava
- pomanjkanja skladišnog prostora
- ostvarivanje količinskih popusta u nabavi
- brže ispunjavanje narudžbi
- veće fleksibilnosti u prodaji.
VRSTE PROCESA NABAVE
Nabavna služba primjenjuje tri različita pripremna postupka i načina kupovine ovisno o
tome je li to:
- nova kupovina
- izmijenjena kupovina
- uhodana kupnja ustaljene vrste robe
Vrsta procesa nabave
Nova kupnja Izmijenjena kupnja Uhodana kupnja
Razdoblje nabave Duže Srednje Kratko
Pregled dobavljača Detaljniji Nekoliko Nema
Potrebne informacije Detaljne Nekoliko Minimalne
Utjecaji Značajni Srednja razina Mali
1.12.2016
44
VRSTE PROCESA NABAVE
Kupci često u novoj kupovnoj situaciji traže pravodobne i
pouzdane informacije iz različitih izvora:
OSNOVNE METODE NABAVE
Ovisno o tome treba li provjeravati robu prilikom kupnje, uzimati uzorke, opisati
specifikacije za naručenu robu, ili omogućiti naknadne promjene, nabavljači koriste četiri
osnovna pristupa za procjenu i kupovinu proizvoda:
a) inspekcija
b) uzimanje uzoraka
c) opis
d) ugovaranje s mogućnošću izmjene
1.12.2016
45
OSNOVNE METODE NABAVE
Inspekcijska kupovina podrazumijeva pregled svakog artikla. Primjenjuje se za
nestandardizirane proizvode. Često se prodaju na otvorenim tržištima ili na dražbi ako
postoji nekoliko potencijalnih kupaca.
Kupci provjeravaju robu i cjenkaju se sa proizvođačem ili se natječu s drugim
mogućim kupcima.
Kupnja na osnovi uzoraka znači samo pregled dijela od potencijalne kupnje jer ne postoji
mogućnost neposrednog susreta s dobavljačem.
Kupovina je po uzorku moguća kod roba koje su kvalitativno ujednačene, kod
standardiziranih proizvoda i kod kojih se iz uzorka mogu uočiti najvažnija svojstva robe.
Cijena može varirati i ovisi o kvaliteti određenog uzorka u određenom trenutku. Ovi se
načini kupnje primjenjuju u uglavnom manje razvijenim gospodarstvima.
OSNOVNE METODE NABAVE
Kupnja na osnovi specifikacije i standarda znači kupiti robu prema usmenom ili pisanom
opisu. Mnogi se tvornički, a i poljoprivredni proizvodi kao sirovine, kupuju na ovaj način.
kupnja prema opisu ili specifikaciji zadovoljava kada je unaprijed špznata očekivana
razina kvalitete, a posebno kada postoji obostrano povjerenje između kupaca i
prodavača.
Ova metoda smanjuje troškove i kupci je koriste kad god je praktično, a kod nabave
većih količina standardiziranih roba koriste se robne burze. Na ovaj se način mogu
nabavljati i tipizirani proizvodi visokih tehničkih mogućnosti poznatih svjetskih
proizvođača kao i proizvodi s poznatom markom. Usluge se kupuju prema opisu jer se
često ne mogu pokazati.
1.12.2016
46
OSNOVNE METODE NABAVE
Sklapanje ugovora o kupnji koji omogućuju promjene često je ako kupac poznaje samo
informativno svoje potrebe. Kad ne može napraviti detaljnu narudžbu unaprijed, sklapa
ugovor sa dobavljačem koji omogućuju s vremenom promjenu specifikacije ili kupovnog
zahtijeva.
Ovo je na primjer česta situacija kod narudžbi za opreme zgrada.
PLANIRANJE NABAVE
Osnova za planiranje nabave u trgovini je planiranje prodaje i istraživanje tržišta prodaje i
tržišta nabave.
Planiranjem nabave postiže se:
- organizirano pristupanje nabavama i praćenje nabave
- opskrba poduzeća ritmom koji odgovara potrebama prodaje
- primjena načela optimalnih zaliha
1.12.2016
47
PLANIRANJE NABAVE
Plan nabave kao i sama nabava ovise o:
- mogućnostima prodaje
- prodajnim kapacitetima
- skladišnim kapacitetima
- financijskim sredstvima
- stanju na tržištu nabave
- budućem stanju na tržištu nabave
- povezivanju i udruživanju kanala distribucije
PLANIRANJE NABAVE
Planovi nabave mogu biti kratkorični i dugoročni
Dugoročni se planovi nabave odnose na:
- artikle iz osnovnog asortimana trgovačkog poduzeća
- artikle značajne vrijednosti
- artikle kritične za nabavu
1.12.2016
48
PLANIRANJE NABAVE
Planirani asortiman trgovačko poduzeće ne nabavlja odjednom u ukupno potrebnoj
količini već se njegove zalihe održavaju višekratnim obnavljanjima. Zbog toga se
donose operativni planovi koji usklađuju dinamiku nabavljanja po količini i vrsti sa:
- dinamikom prodaje
- stanjem zaliha
- vremenom potrebnim za izvršenje narudžbe
Pri tome treba uzeti u obzir i:
- stanje i tendencije na tržištu nabave
- mogućnosti ostvarivanja količinskog rabata
- ekonomične količine nabave
- optimalne količine zaliha nabave robe
PLANIRANJE NABAVE
Planiranje nabavnih količina
Pri planiranju nabavnih količina pojedinih artikala utvrđuje se najviše stanje zaliha za
planski period, a u obzir se uzimaju:
- planirani obujam prodaje
- zalihe na početku planskog perioda (potrebne zalihe za početak prodaje
jednake su zalihama na kraju prethodnog razdoblja)
- planirane zalihe na kraju planskog perioda (količine potrebne za prodaju na
početku sljedećeg razdoblja) i
- planirane redukcije (kalo, rasip, kvar i lom)
1.12.2016
49
PLANIRANJE NABAVE
Planiranje nabavnih količina
Model 1
Planirane zalihe na kraju planskog perioda
150 jedinica robe
Planirani obujam prodaje 2000 jedinica robe
Planirane zalihe na početku planskog razdoblja 200 jedinica robe
Planirane redukcije 300
Potrebna količina robe 2250 jedinica robe (150+2000+300-200)
Planirani obujam prodaje 2000 jedinica robe
Planirane redukcije 300 jedinica robe
Početne zalihe 200 jedinica robe
Konačne zalihe 150 jedinica robe
Potrebna količina robe 2250 jedinica robe (2000+300-50)
Model 2
PLANIRANJE NABAVE
Planiranje nabavnih količina i financije
Trgovačka poduzeća A, B i C planirala su 600 tona prodaje neke robe u vrijednosti od
1.550.000 kuna uz ovakve zalihe:
Izračunajte potrebna novčana sredstva za pojedinačnu nabavu.
Trgovačko poduzeće A=(94+93+81+52)/4=80
Koeficijent obrtaja=600/80=7,5
Potrebna novčana sredstva za nabavu robe=1.550.000/7,5=206.667 kuna
1.12.2016
50
PLANIRANJE NABAVE
Planiranje nabavnih količina i financije
Trgovinsko poduzeće planira godišnji promet od 40.000 kuna računano po nabavnoj
cijeni. Koliko će trebati novčanih sredstava za taj promet ako je vrijeme zadržavanja
robe na skladištu 45 dana?
Najprije se računa koeficijent obrtaja zaliha: 365/45=8
Pri tome za nabavu robe treba nam 5.000 kuna ili 40.000/8=5.000 kuna
PLANIRANJE NABAVE
Planiranje nabavnih količina i financije
Iz gornjih primjera je vidljivo da količine sredstava potrebnih za pojedinačnu nabavu robe
ovisi o:
- prosječnoj količini robe na zalihi
- brzini obrtaja tih zaliha
Recommended