6. Neandertalci i Musterijenska Kultura

Neandertalci i musterijenska kultura

Otkriće

kolovoz 1856. otkriće u dolini Neander (Kleine Feldhofer Grotte)Johann Fuhlrott: ljudski nalazi neobične morfologijekosti predaje HermannuSchaafhausenu

Socijalni kontekst nalaza

35 godina prije otkrića H. erectusa na Javi, 68 godina prije otkrića A. africanusa (Taung)prije objave Darwinovog djela O porijeklu vrsta i ideje o evoluciji kroz prirodnu selekcijunije postojao okvir za razumijevanje ljudske evolucije

Interpretacija

H. Schaafhausen, T. H. Huxley: primitivna rasa unutar vrste H. sapiensRudolph Virhow: moderni čovjek neobične morfologije uzrokovane patologijomWilliam King: predlaže znanstveno ime Homo neanderthalensis

Nalazi koji prethode onima iz Neandera

pećina Engis u Belgiji: 1829/30. pronađen je dio lubanjeGibraltar: 1848. nalaz odraslog čovjekakasnije je prepoznat njihov značaj

Dokaz za nepatološki status i geološku starost

pećina Spy u Belgiji: 1886. otkriće dvaju gotovo kompletnih kostura u asocijaciji s kamenim artefaktima i ostacima fauneKrapina

Početak 20. stoljeća

brojni neandertalski nalazi s područja Francuske: Le Moustier, La Ferrassie, La Chapelle-aux-Saints, La QuinaP. M. Boule: monografija o skeletnim ostacima iz La Chapelle-aux-Saints pronađenim 1908. (1913)

P. M. Boule (1861-1942)

bestijalno stvorenje poluuspravna stavane smatra ga dijelom razvojnog puta ka modernom čovjeku

A. Hrdlička

A. Hrdlička: neandertalcipredstavljaju jednu fazu u razvojnom putu ka modernom čovjeku (tzv. pred-neandertalska hipoteza)neandertalci su izumrla grana koja nema ulogu u razvoju modernih ljudi (tzv. pred-sapiens hipoteza)

Hrdličkinom modelu se priklanjaju F. Weidenreich, F. Loring Brace

Neandertalci

razvijaju se iz vrste arhaični H. sapiens/H. heidelbergensiszastupljenost neandertalskih odlika povećava se tijekom vremena počevši od srednjeg pleistocena (500 – 400 000)tipična neandertalska morfologija se pojavljuje prije c. 200 000 g.

Naznake neandertalskih odlika

VértesszöllösPetralonaAragoSteinheimSwanscombe

Morfologija neandertalaca

mješavina primitivnih odlika, zajedničkih s prijašnjim populacijama srednjeg pleistocena, i razvijenijih odlika, zajedničkih s ranim morfološki modernim populacijamaneandertalci dvostruko snažniji od današnjih ljudi (snažna mišićna hvatišta)

Morfologija neandertalaca

niska, izdužena lubanjaizraženi nadočni lukovizadebljanje na zatiljnoj kostiizbočen središnji dio lica sa širokom nosnom šupljinomdonja čeljust bez izražene brade

Osobna iskaznica

prosječna težina: 80,8 kgprosječna visina: 167 cmprosječni kranijalni kapacitet: 1520 cm3

prosječni životni vijek: kasne 30-e i rane 40-e

Vremenski raspon

c. 250/200 000 – 30 000 BPZaffaraya: najmlađi neandertalci

Musterijen

industrija koju najčešće vežemo uz neandertalceime po eponimnom nalazištu LeMoustier u DordogniGabriel de Mortillet (1821-1899): prvi definirao musterijenpredložio relativnokronološki položaj musterijenskih artefakata

Musterijen – glavne karakteristike

oruđa na odbojcimavrlo česta primjena levaloaške metodeveliki broj različitih strugala

Nalazišta

EuropaKrapinaVindijaVelika pećinaVeternicaLa Chapelle-aux-SaintsLe MoustierLa FerrassieSpy

AzijaTabunKebaraAmudShanidarTeshik-Tash

F. Bordes

tipologija: definiranje, prepoznavanje i klasificiranje alatki na temelju njihove formetipologija – 63 tipastrugala su najraznovrsniji i najčešći tipovi (tipovi 9-29)

Nedostatak tipologije

regionalna ograničenostnazivi samih alatki zbunjuju

F. Bordes (1919-1981)

4 tipa musterijena na temelju učestalosti pojedinih tipova alatki:

musterijen s ašelejenskom tradicijom (tip A i B)tipični musterijenzupčasti musterijenmusterijen tipa Quina Ferrassie(šarentijen)

Tumačenje različitih tipova

F. Bordes: različiti tipovi musterijena izrađuju različita neandertalska plemenaS. i L. Binford: različiti tipovi musterijena rezultat su različitih aktivnostimusterijenska debata

Tumačenje različitih tipova

H. Dibble: prava razlika ne postoji; do nje dolazi zbog opetovane obradbe i prilagođavanja alatki prilikom dugotrajne upotrebe i zbog toga promjene oblika alatkedinamični model upotrebe alatke i tehnološke organizacije

P. Mellars (1969)

postoji određene kronološke pravilnosti (Ferrassie tip uvijek prethodi Quina tipu, MAT uvijek kasnije)prema ovome Bordova hipoteza bi bila netočna, jer različiti skupovi nalaza nisu suvremeni)

Nedostatak Binfordove hipoteze

nedostatak uvjerljivih dokaza o povezanosti određenih skupova nalaza i različitog okoliša, odnosno aktivnosti

André Leroi-Gourhan

chaine operatoire (lanac operacija)sve redukcijske faze kroz koje prolazi sirovinski materijal, od pribavljanja sirovine do odbacivanja iskorištene alatkefaze: pribavljanje sirovine, više faza proizvodnje, uporaba, dorađivanje i ponovna uporaba alatke i odbacivanje

Govor

dio znanstvenika smatra da neandertalci nisu bili sposobni proizvoditi raspon zvukova potreban za govor modernog čovjeka ili sumnjaju u kompleksnost njihovog jezikacerebralna organizacija: nema bitnih razlika između neandertalaca i anatomski modernih ljudi

Govor

špilja Kebara (Izrael): os hyoideum –jezična kost neandertalcastarost: 60 000 g.govori u prilog neandertalskomgovorunema anatomskih dokaza za manjak govornih sposobnosti neandertalaca

Krapina – Hušnjakov brijeg

istraživanja 1899-1905.Dragutin Gorjanović-Kramberger (1856-1936)smatra ih precima modernog čovjeka20-ak individuaM. Wolpoff: dentalne analize –najmanje 70 individuanajveća zbirka neandertalaca pronađena na jednom nalazištu

Krapina – Hušnjakov brijeg

D. Gorjanović-Kramberger izdvojio 4 zone:

1. Castor fiber (dabar) sloj: 1-22. Homo sapiens (čovjek) sloj: 3-43. Rhinoceros merckii (nosorog) sloj: 5-84. Ursus spelaeus (špiljski medvjed) sloj: 9

Krapina – Hušnjakov brijegD. Gorjanović-Kramberger na nalazištuostavlja zaštitni profil koji nakon njegove smrti nestajeprikupio je pored ostataka faune i 874 ljudska ostatka i 1191 kameni artefaktiskopavao je prateći prirodan slijed slojevaprvi je u svijetu primjenio fluortest za određivanje relativne starosti kostiju (pokazao istovremenost ljudskih ostataka s ostacima faune)

Krapina – Hušnjakovo brijeg

fosilne ljudske ostatke Gorjanović-Kramberger pripisuje vrsti H. sapienskasnije koristi termin H. primigeniusH. neanderthalensis termin koji je prihvatio 20ih godina 20 st.

Gorjanovićeve monografije o Krapini

Der Diluviale Mensch von Krapina in Kroatien: ein Beitrag zurPaläoanthropologie (1906)

Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj (1913)

Atribucija nalaza

Gorjanović-Kramberger ih ispravno pripisuje musterijenu

Krapina - datiranje

Gorjanović:

Riss/Würm interglacijal prvotno je sugerirao Günz/Mindel ili Mindel/Riss interglacijal

Krapina - datiranje

Malez: c. 100 000-50 000 g.apsolutno datiranje promijenilo je dotadašnje mišljenjeelectron spin resonancestarost: c. 130 000 g. (OIS 5e)tijekom zadnjeg interglacijala(Riss/Würm)

Krapina

sirovinski materijal:lokalnog porijekladominiraju tufovi

primjenjiva tipologija F. Bordesaindustrija šarentijenskog tipa musterijenastrugala >50%nazupci i udupci ~15%

Vindija

Gorjanović posjećuje špilju 1926.zbog prekopanih slojeva sumnja u postojanje intaktnih slojevaStjepan Vuković 1928. posjećuje nalazišteviše od 30 godina iskopavao je u špilji i predšpiljskom prostoru, uglavnom u najgornjim slojevima

Vindija

M. Malez (1924-1990)istraživanja 1974-1986.

Vindija

višeslojno arheološko nalazište (stratigrafski profil visine 9 m)musterijen, orinjasijen, epigravetijen, keramička prapovijesna razdoblja, antika

Vindija

fosilni ostaci neandertalaca (G3 i G1) i modernih ljudikasni neandertalci (c. 33 000-32 000 g.)zauzima značajno mjesto u proučavanju prijelaza iz srednjeg u gornji paleolitik

Velika pećina

Mirko Malezprobno sodiranje 1948.sustavna istraživanja 1957-1970. (uz manje prekide)višeslojno nalazište (preko 10 m sedimenta)kao i Vindija značajna za interpretaciju prijelaza srednjeg u gornji paleolitik

Veternica

otkrivena 1951.istraživanja: 1951.-1955. i 1970.musterijenski slojeviMalez: sloj j OIS 5e (Riss/Würm interglacijal)revizija: OIS 5c ili 5a (c. 100 000-80 000)

Mujina pećina

N. Petrić: probno sondiranje krajem 1970-ih.sustavna istraživanja: 1995-2004.datiranje: ESR i 14C (AMS)starost: c. 39 000-45 000 g.

Mujina pećina

prisutne su sve faze proizvodnjelokalni sirovinski materijalmusterijenske alatke malih dimenzijauporaba malih oblutaka lokalnog sirovinskog materijala

Velika pećina u Kličevici kod Benkovca

probno sondiranje 2006.starost : c. 40 000-39 000 g. (14C AMS)oruđa malih dimenzijalokalni sirovinski materijal

Rekonstrukcija klimatskih prilika i paleookoliša

jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi kisikadugačke sekvence fosilnog peluda

Palinologija

proučava peludpeludna zrnca: karakterističan oblik i veličinavrlo precizno određenje (rod, pa i vrsta)peludna zrnca zaštićena su ovojnicom od materijala sporopoleninavodonepropusan, otporan na kiseline iz tla

Klima i paleookoliš tijekom OIS 6

OIS 6 186 00-128 000.razdoblje hladne klimetemperatura c. 10 stupnjeva niža od današnjevrlo slična klimi kasnoglacijalnogmaksimuma

Klima i paleookoliš tijekom OIS 5

OIS 5e – zadnji interglacijal126 000 – 118 000. g.porast prosječne godišnje temperature za 10-15 stupnjevaledeni pokrovi se smanjuju u odnosu na OIS 6 (slični današnjima)razina mora 5-6 m viša od današnje

Klima i paleokoliš tijekom OIS 5d-a

118 000-75 000 g.5d i 5b hladna razdoblja5c i 5a topla razdoblja5d i 5b: otvoren okoliš s travama, tundrovitim biljem, mjestimično sa šumovitim zonama breze/boraljetna temperatura u sj. Europi 8˚(8-10˚C niže od današnje)

OIS 5c i 5a

toplija razdoblja (interstadijali)temperatura nešto niža nego današnja (na sjeveru 6˚C niža, a na jugu 1-2 ˚C)

OIS 4

75 000-60 000 g.najhladnije razdoblje u prvoj polovici zadnjeg glacijalaledeni pokrov rašireniji nego tijekom OIS 5d i 5bljetna temperatura oko 5 ˚C, a godišnji prosjek daleko ispod nule

OIS 3

60 000-25 000 g.blaža klimakratke klimatske oscilacije

Pleistocenski sisavci

razvoj brojnih današnjih vrsta: slonovi, konji, govedaizumiranje brojnih vrsta: špiljski medvjed, špiljski lav, špiljska hijena, divlje govedo, vunasti nosorog etc.

Ledeni pokrov

danas 10% zemljine površine prekriveno ledenjacima (Antarktik, Grenland, sjeverna Kanada, Europa, Azija, planinski lanci)tijekom hladnih epizoda pleistocena ledenjaci zauzimaju 30% zemljine površine