View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
UNSKO-SANSKI KANTON
Javna ustanova Gimnazija ˝Bihać˝ Bihać
ELABORAT O društveno-ekonomskoj opravdanosti uvođenja Računarsko-informatičkog smjera u
J. U. Gimnazija ˝Bihać˝ u Bihaću
Bihać, april 2018. godine
SADRŽAJ Uvod ........................................................................................................................................................ 1
Registrovana nezaposlenost u USK-u ..................................................................................................... 2
Deficitarne kategorije poslova za koje je ponuda poslova bila veća od potražnje su:............................. 4
Značaj uvođenja Računarsko-informatičkog smjera za lokalnu zajednicu ............................................. 5
Analiza potreba i mogućnosti s osvrtom na strateške ciljeve Gimnazije ................................................ 6
Prostorni i ljudski kapaciteti .................................................................................................................... 6
NASTAVNI PLAN I PROGRAM GIMNAZIJE .................................................................................... 8
INFORMATIKA ................................................................................................................................... 12
UVOD U PROGRAMIRANJE ............................................................................................................. 17
PROGRAMSKI JEZICI ........................................................................................................................ 20
OPERATIVNI SISTEMI ...................................................................................................................... 26
PRIMJENA RAČUNARA .................................................................................................................... 28
RAČUNARSKE MREŽE ..................................................................................................................... 30
WEB TEHNOLOGIJE .......................................................................................................................... 36
INFORMACIONI SISTEMI I BAZE PODATAKA ............................................................................ 39
WEB DIZAJN ....................................................................................................................................... 42
ODABRANE OBLASTI MATEMATIKE ........................................................................................... 44
MATEMATIKA .................................................................................................................................... 53
BIOLOGIJA .......................................................................................................................................... 55
HEMIJA ................................................................................................................................................ 62
GEOGRAFIJA ...................................................................................................................................... 68
HISTORIJA ........................................................................................................................................... 74
FIZIKA .................................................................................................................................................. 80
Metodičke napomene ........................................................................................................................... 844
Populacija učenika devetih razreda osnovnih škola na ciljnom području ............................................. 85
Biografije trenutno angažovanih profesora informatike i matematike u J.U. Gimnazija ,,Bihać“ u
Bihaću .................................................................................................................................................... 87
PRILOZI ................................................................................................................................................ 89
1
Uvod Ubrzan razvoj interneta i informacionih tehnologija općenito dovodi do stalnog
deficita osposobljenog stručnog kadra koji može zadovoljiti sve veće potrebe na tržištu radne
snage. Ovakvoj situaciji u najvećoj mjeri doprinosi ubrzan razvoj interneta koji u posljednjih
nekoliko godina dovodi do pojave sve većeg broja novih online servisa. Od prvobitnih
mogućnosti i osnovnih servisa koji su stajali na raspolaganju korisnicima (Mail i Web)
internet je prerastao u veliku globalnu mrežu, sa velikim brojem različitih servisa, tehnoloških
rješenja i prostor na kome se sreću gotovo svi privredni subjekti širom planete.
U tom smislu, mogućnosti koje nudi internet u savremenom poslovanju ne mogu se
porediti ni sa jednim dosadašnjim rješenjem. Prostor i mogućnosti za uspješan poslovni nastup
isti su za sve poslovne ljude u bilo kom kraju svijeta da se nalaze. Državne granice i
uobičajene barijere konvencionalnog poslovanja ne postoje, na internetu su svi ravnopravni.
Upravo iz tog razloga gotovo svakodnevno se pojavljuju novi internet proizvodi, nova
softverska rješenja, web alati i tehnologije, mjesta za online kupovinu i prodaju, mjesta gdje
ljudi vide svoju šansu za uspješan nastup. Nagli razvoj interneta neminovno vodi i do
potražnje za novim kompetencijama i do pojave novih radnih mjesta.
Pored online-sevisa, u stalnom porastu je i potreba za programerima u svim sferama
poslovnih djelatnosti, od industrijskih mašina i postrojenja, programa za kontrolu i nadzor
različitih sistema do uslužnih aplikacija i industrije zabave.
Također je nemoguće zamisliti bilo koju ozbiljnu kompaniju ili instituciju čiji rad se ne
oslanja na sistem umreženih kompjutera za čiju instalaciju, administriranje i održavanje je
neophodna kvalifikovana radna snaga.
Sve je veći broj firmi koje prelaze na elektronsko poslovanje, otvaraju svoje
korporativne domene, postavljaju web prezentacije, promovišu svoje proizvode preko
interneta, pokreću online prodaju stvarajući na taj način preduslove za uspješno poslovanje u
21. vijeku.
Glavnu ulogu na tehničkom dijelu ovog posla vodit će upravo programeri i web-
developeri. Njihov je zadatak da podignu internet-sajtove, povežu ih na odgovarajuću bazu
podataka, omoguće automatizaciju objavljivanja sadržaja, kreiraju ''Content management
servere'', pišu web-servlete, ostvare komunikaciju na internetu, kreiraju web-aplikacije
različitih namjena, ostvare tehničke preduvjete za online-prodaju i promociju, pišu internetske
skripte i dr.
Budući da je evidentiran veliki broj nezaposlenih osoba na području Unsko-sanskog
kantona i da se među njima nalazi znatan broj mladih koji su završili srednju školu ili neki od
fakulteta, neminovno se nameće potreba za uvođenje novih zanimanja u srednje škole na
području Unsko-sanskog kantona. O strukturi nezaposlenih osoba na području Kantona
2
govore sljedeći podaci prema pregledu zapošljavanja i lica koja traže zaposlenje na kraju
januara 2018.godine:1
Registrovana nezaposlenost u USK-u
Pregled broja nezaposlenih lica prema zanimanju koja se dobiju završavanjem srednjih škola
na nivou Kantona i grada Bihaća:
NAZIV ZANIMANJA UKUPNO BIRO RADA
BIHAĆ
Maturant gimnazije 1086 241
Računarski tehničar 143 13
Mašinski tehničar 1003 158
Elektrotehničar 296 76
Ekonomski tehničar 970 450
Hemijski tehničar 272 95
Medicinska sestra 450 266
Šumarski tehničar 260 13
Tehničar drumskog saobraćaja 266 143
1 Podaci su preuzeti od Službe za zapošljavanje USK-a.
Nezaposlena lica Od kolone - Ukupno Novoprijavljena lica
Ukupno prvi put traže zaposlenje u toku mjeseca
USK UKUPNO 41256 17139
1021
Stručna lica - ukupno
KV 12132 4693 324
VKV 130 5 0
SSS 8532 3624 280
VŠS 382 62 10
VSS 1866 818 77
Ukupno 23042 9202 691
Nestručna lica –
ukupno
NKV 17767 7569 308
PKV 1381 353 22
NSS 66 15 0
Ukupno 19214 7937 330
3
Analizom podataka u tabeli vidimo da se trenutno školuje kadar sa zanimanjima,od kojih je velik broj
nezaposlenih osoba. Uvođenjem Računarsko-infromatičkog smjera omogućili bismo učenicima da se
školuju i pripremaju za školovanje sa zanimanjima koja su deficitarna na birou rada, kao što su:
NAZIV ZANIMANJA UKUPNO BIRO RADA
BIHAĆ
Programer 20 0
Tehničar za programiranje 9 0
Administrator baze podataka 1 0
IT programer 1 0
Nabrojana zanimanja najbliža su nastavnom planu i programu ovog smjera. Učenik koji završi ovaj
smjer ne dobija specijalno zvanje, nego bi u svjedočanstvu pisalo: ''Srednja škola Gimnazija, smjer
Računarsko-informatički''.
Zaposlenost
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u januaru 2017. godine na području Unsko-
sanskog kantona bilo je zaposleno 29.933 radnika, dok je nezaposlenih bilo 41.257 lica.
Nezaposlenih završenih maturanata gimnazije općeg smjera bilo je 1.086, dok na evidenciji nije bilo
lica sa zanimanjem programer, tehničar za programiranje ili informatičar.
Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica u navedenom periodu vidljivo je da je
veoma malo onih koji su se osposobili u IT sektoru.
Ponuda poslova
Rezultati polugodišnje analize tržišta rada portala ''Posao.ba'' pokazuju da je u drugoj
polovini 2017. godine objavljeno ukupno 5.973 oglasa u okviru kojih je objavljeno 11.241
poslova. U odnosu na isti period 2016. godine, broj oglasa je porastao za 14% dok je u odnosu
na isti period 2015. godine porastao za čak 30%, istaknuto je na konferenciji za medije
portala ''Posao.ba'' na kojoj je prezentirana analiza tržišta rada za prvu polovinu 2017. godine.
Najveći broj oglasa za posao se i ove godine odnosio na područje Sarajeva (37.9%), a
zatim od većih gradova slijede Banja Luka (10.3%), Mostar, Tuzla sa po (7.9%), Bihać
(4,2%), što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast. Na portalu ''Posao.ba''
oglašeno 11.241 radnih pozicija.
Poslodavci su u 2017. godini najveći broj oglasa objavili u sljedećim kategorijama:
• Komercijala – Prodaja 28.5%
• Informatika - Software 5.9%
• Menadžment i upravljanje – 5.9%
4
• Ugostiteljstvo 5.0%
• Ekonomija i finansije 5.0%
• Elektrotehnika – Mašinstvo 4.8%
• Administrativne i slične usluge 4.8%
• Zanatske usluge 4.2%
• Proizvodnja 3.8%
• Transport – Skladištenje i logistika 3.6%
Poslodavci su, kao i u ranijem periodu, pored ključnih kvalifikacija i kompetencija
koje kandidat treba da ima, najviše insistirali na poznavanju stranih jezika (najtraženiji je bio
engleski jezik 27.5%), poznavanju rada na računaru (19.4%) i posjedovanju vozačke dozvole
(16.7%). Među najplaćenijim zanimanjima u kategoriji 10 najtraženijih zanimanja u prvom
kvartalu 2017. godine su programer (1.350 KM) i komercijalista (800 KM). Za sva ostala
tražena zanimanja (prodavač/trgovac, kuhar, konobar/šanker, vozač, frizer, itd.) plate su se
kretale od 500 do 550 KM. Ovi iznosi se odnose na prosječne osnovne plate i ne uključuju
bonuse.
Deficitarne kategorije poslova za koje je ponuda poslova bila veća od
potražnje su:
1. Zdravstvo
2. Zanatske usluge
3. Informatika – Hardware
4. Turizam Informatika – Software
5. Elektrotehnika – Mašinstvo
6. Telekomunikacije
7. Policija – Zaštitarske usluge
8. Energetika i rudarstvo
9. Građevinarstvo
U suficitarne kategorije spadaju zanimanja iz sljedećih oblasti:
1. Računovodstvo – Revizija
2. Administrativne i slične usluge
3. Menadžment i upravljanje
4. Ekonomija, bankarstvo i finansije
5. Marketing – PR
6. Komercijala – Prodaja
Iz ovoga je vidljivo da postoji velika potražnja za radnicima koji poznaju programiranje,
upravljanje bazom podataka, dizajnerima i sl.
U posljednjih šest mjeseci na portalu Posao.ba u potrazi za novim radnicima iz oblasti
informacionih tehnologija oglašavali su se mnogi pravni subjekti.
5
Značaj uvođenja Računarsko-informatičkog smjera za lokalnu
zajednicu
Grad Bihać pripada Unsko-sanskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Grad se
prostire na oko 900 km2 i graniči sa općinama: Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, te
općinama koje pripadaju Republici Hravatskoj - Donji Lapac i Plitvička jezera.
Grad Bihać preduzima značajne korake u planiranju vlastitog održivog razvoja u
skladu sa postojećim zakonskim okvirima i savremenim evropskim i svjetskim tokovima.
Danas je suštinski element u bilo kojoj zemlji jačanje lokalnih kapaciteta i razvijanje svijesti u
cilju lokalnog održivog razvoja. Vizija je zasnovana na fundamentalnim vrijednostima
stanovnika Bihaća koje predstavljaju osnovu daljeg razvoja grada. Polazeći od vizije razvoja,
te na osnovu velikog broja diskusija i zaključaka izvedenih iz analize četiri prioritetna
područja djelovanja koja su obuhvaćena procesom planiranja (ekonomija; socijalna i
zdravstvena zaštita; infrastruktura i zaštita okoliša; obrazovanje, kultura i sport), utvrđeni su
razvojni i operativni ciljevi.
Ekonomski pristup obrazovanju je aspekt koji zahtijeva pažnju kako bi se osiguralo da
obrazovanje bude jednako pristupačno za svu djecu, te da sektor srednjeg obrazovanja bude
što bolje uvezan sa potrebama privrede na lokalnom nivou.
Prema podacima popisa stanovništva grad Bihać broji 60 707 stanovnika. Godišnje u
prosjeku osnovno obrazovanje završi 450 učenika.
Veliki broj učenika nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje u školama na području
Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Iako se tržište promijenilo, i dalje se nude isti smjerovi i ista
zanimanja iz godine u godinu. Jedno od mogućih rješenja je da se učenicima ponude
odgovarajući obrazovni profili u okviru JU Gimnazija „Bihać“ koji će učenicima po završetku
srednjoškolskog školovanja ponuditi realne izglede da pronađu posao u svojoj struci.
Računarsko-informatički smjer bi bio jedinstven u ovom dijelu zemlje ali i jedini u zemlji s
uvođenjem novih tehnologija u obrazovanje, te bi učenici mogli znanjem i vještinama
odgovoriti tržištu rada i pokriti deficitarna zanimanja kao što su programer, tehničar
programiranja i dr.
6
Analiza potreba i mogućnosti s osvrtom na strateške ciljeve Gimnazije
Kontinuiran razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija neizostavno zahtijeva
poučavanje mlade populacije i razvijanje određenih vještina kako bi u svakodnevnom životu i
daljem obrazovanju koristili moderne tehnologije i alate iz oblasti ICT. Stoga se sistemu
obrazovanja nameće potreba osposobljavanja kadrova koji se mogu nositi sa ICT razvojem.
Na području USK-a ima 27 srednjih škola. U svim srednjim školama predmet
informatika izučava se u prva dva razreda sedmično po dva časa. Prema podacima
Pedagoškog zavoda za 2016/2017. školsku godinu na području Kantona u 1. razredu ima 111
odjeljenja, a u 2. razredu 131 odjeljenje. Sedmična norma nastavnika informatike u srednjoj
školi je 20 časova. Prema podacima dobijenih od Pedagoškog zavoda u srednjim školama
nastavu iz ovog predmeta izvodi kadar koji ima potrebno stručno zvanje i kompetencije.
U današnjim nastavnim planovima i programima gimnazijskog obrazovanja zastupljeni
su svi nastavni predmeti iz prethodnih gimnazija. Iako je ubrzan ravoj tehnologije i
informatičkog društva, u gimnazijama USK-a informatika se izučava dva časa u prve dvije
godine. Ubrzan razvoj nauke i stalne tehnološke inovacije nameću potrebu saradnje između
obrazovanja i industrije, te gimnazije ovog tipa nisu konkurentne na tržištu zbog čega su
potrebne promjene. U prilog tome govori pozitivna praksa iz evropskih zemalja. U
Mađarskoj u nastavnom planu gimnazija postoji predmet "Tehnologija" (u I i II razredu po 2
časa sedmično), u Njemačkoj imaju četiri tipa gimnazija od kojih je jedna tehnička gimnazija
(Berufliches Gymnasium). U Portugalu su gimnazije kao i u drugim zemljama škole koje
pripremaju učenike za studije. U njima od pet obaveznih odgojno-obrazovnih područja jedno
je "Tehnološke nauke". I ovo je jedan od razloga opravdanosti uvođenja Računarsko-
informatičkog smjera.
Prostorni i ljudski kapaciteti
Struktura srednjošolskog programa integriše teorijsku i praktičnu nastavu u vidu
vježbi, video prezentacija i demonstracija u nastavnim kabinetima škole. Savremeni nastavni
plan i program, profesionalni i renomirani nastavni kadar sa dugogodišnjim iskustvom
garantuju optimalnu edukaciju ovog profila informatičara. Nastavni plan i program je
koncipiran, također, da osim što učenici steknu određena znanja i vještine, razviju i svijest i
potrebu za stalnim, kontinuiranim učenjem i usavršavanjem. Znanje i vještine stečene u
računarsko-informatičkom smjeru gimnazije, omogućit će maturantima da brzo i lako dođu
do posla ili da uspješno nastave studirati.
Stručno aplikativni dijelovi programa realizovaće se u informatičkim kabinetima gdje
se učenicima omogućava da praktično rade sve aspekte njihove buduće profesije, od
samostalnog dizajniranja, servisiranja mreža i računara, programiranja do uspješne saradnje u
timu za izradu sofisticiranih programa i aktivnosti na polju menadžmenta. Cjelokupni nastavni
7
proces vodit će učenika od dirigovanog, kontrolisanog i vođenog obrazovanja do
samoobrazovanja i progresivnog učenja.
Škola posjeduje opremljena dva kabineta informatike. Kabineti su opremljeni u
prosjeku sa po 15 računara, sa instaliranim savremenim programima, povazani su u mrežu i
imaju internet konekciju zadovoljavajuće brzine. Osim toga, kabineti su opremljeni
projektorima i štampačima, a planiramo tražiti mjesto u budžetu Grada Bihaća i Kantona da se
pokušaju predvidjeti sredstva za modernizaciju informatičkih kabineta.
Škola trenutno ima zaposlena dva profesora informatike sa završenim Pedagoškim
fakultetom, smjer matematika i informatika u stalnom radnom odnosu, koji mogu u
potpunosti odgovoriti postavljenim ciljevima i zadacima za uspješno izvođenje nastave.
Dva profesora koji su trenutno zaposleni u našoj školi mogu stručno i adekvatno
zadovoljiti potrebe za stručnim nastavnim kadrom kroz sve četiri godine školovanja odjeljenja
Računarsko-informatičkog smjera gimnazije.
8
NASTAVNI PLAN I PROGRAM GIMNAZIJE RAČUNARSKO-INFORMATIČKI SMJER
Javna ustanova Gimnazija „Bihać“ u Bihaću
9
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
10
Cilj i zadaci
Cilj uvođenja računarsko-informatičkog smjera je sticanje znanja, ovladavanje vještinama i
formiranje vrijednosnih stavova koji doprinose razvoju informatičke pismenosti neophodne za dalje
školovanje, život i rad u savremenom društvu, kao i osposobljavanje učenika da efikasno i racionalno
koriste računare na način koji ne ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
Zadaci nastave računarstvo i informatika su da učenici:
– razviju svijest o neophodnosti korištenja računara u svakodnevnom životu, te o radu i značaju
informatike za funkcionisanje i razvoj društva;
– ovladaju korištenjem programa za obradu teksta, tabelarnih podataka i kreiranje dokumenata u kome
su integrisani tekst, slika i tabela;
– efikasno koriste programski jezik zasnovan na prozorima za rješavanje različitih problema u daljem
obrazovanju, profesionalnom radu i svakodnevnom životu;
– steknu znanja potrebna za podešavanje parametara operativnog sistema na nivou korisničkog
interfejsa, korištenja mogućnosti operativnih sistema i sistema datoteka konkretnog operativnog
sistema;
– razumiju principe funkcionisanja interneta, lokalnih mreža i osposobe se za korištenje mrežnih
resursa, internet servisa i sistema za elektronsko učenje;
– jačaju sposobnost za precizno i koncizno definisanje problema; upoznaju se sa algoritamskim
načinom rješavanja problema i osnovnim algoritmima;
– razviju sposobnosti pisanja programa vođenih događajima i razumiju principe kreiranja modularnih i
dobro strukturiranih programa;
– upoznaju osnovni koncept i principe web dizajna i web programiranja, razumiju logiku animacije i
ovladaju njenom upotrebom u kreiranju vlastitih web projekata;
– upoznaju koncept baze podataka, njenu organizaciju, korištenje upita za dobijanje traženih podataka
iz baze, pravljenje izvještaja i distribuciju podataka;
– razviju sposobnost rješavanja problema razvojem logičkog i kritičkog mišljenja;
- upoznaju se pojmom operativnih sistema – ovladaju sa DOS, Unix/Linux, Windows, OsX desktop
operativnim sistemima, te se upoznaju sa osnovnim konceptima Android, ioS, Blackberry mobilnim
operativnim sistemima,
- postanu svjesni pojmova sigurnost, privatnost, anonimnost na internetu, modelom CIA, te
osnovnim konceptima sigurnosti informacionih sistema,
- znaju primijeniti stečeno teorijsko znanje u praksi, te se upoznaju gdje se sve i na koji način koristi
Informacijsko-komunikacijska tehnologija,
– razviju sposobnosti za brzo, efikasno i racionalno pronalaženje informacija korištenjem računara,
kao i njihovo kritičko analiziranje, skladištenje i prenošenje;
11
– razviju preciznost, racionalnost i kreativnost u radu sa računarom;
– unaprijede strategije i tehnike samostalnog učenja koristeći mogućnosti računara i razviju spremnost
za učenje tokom cijelog života;
– na adekvatan način koriste prednosti računara i društvenih mreža u udruživanju sa drugima i
pokretanju akcija čiji je cilj širenje korisnih informacija ili pružanje pomoći i podrške onima kojima je
to potrebno;
– primijene stečena znanja i vještine u savladavanju programa drugih nastavnih predmeta;
– izgrade pravilne stavove prema korištenju računara, bez zloupotrebe i pretjerivanja koje ugrožava
njihovo fizičko i mentalno zdravlje;
– upoznaju savremena ergonomska rješenja koja olakšavaju upotrebu računara i izgrade spremnost za
praćenje novih rješenja u oblasti informatičke tehnologije.
12
INFORMATIKA
Godina obrazovanja: I
(2+0 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Usvojiti osnovna znanja i vještine o informatici i njenom razvoju radi sticanja opće računarske
pismenosti i kulture te razumijevanja civilizacijskog razvoja; usvojiti i osposobiti učenike za
samostalno korištenje operativnih sistema, računarske mreže, interneta, tekstualnu obradu podataka,
numeričku obradu podataka, grafičku obradu podataka i pravljenje prezentacija, a sve navedeno kroz
razumijevanje principa rada računara i pretvaranje brojeva iz jednog brojnog sistema u druge.
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- razumjeti temeljne pojmove informacijsko‐komunikacijske tehnologije;
- poznavati osnovne dijelove računara;
- shvatiti na kojem principu radi računar;
- poznavati brojne sisteme i naučiti pretvarati brojeve iz jednog brojnog sistema u drugi;
- razumjeti i znati objasniti matematičku logiku na temelju koje radi računar;
- ovladati korištenjem različitih operativnih sistema (npr. Windows, Linux);
- koristiti namjenske programe u rješavanju problema (praktična izrada);
- ovladati korištenjem programa za obradu teksta;
- ovladati korištenjem programa za numeričku obradu podataka, te prikaz grafova;
- ovladati korištenjem programa za izradu kvalitetne multimedijalne prezentacije i video zapisa;
- razumjeti pojam mreže i topologije;
- razumjeti funkcionisanje mreža računara;
- znati koristiti lokalne mreže;
- razumjeti pojam internet i upoznati se sa pravilima korištenja interneta;
- primijeniti znanja o globalnoj mreži i znati koristiti različite usluge interneta.
13
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
OSNOVE INFORMATIKE
Informacija i informatika
Kodiranje informacija korištenjem binarnog
brojnog sistema
Predstavljanje raznih tipova informacija
(tekstualne, grafičke i zvučne)
Kodiranje karaktera, kodne sheme
Jedinice za mjerenje količine informacija
Razvoj informacionih tehnologija (prikupljanja,
skladištenja, obrade, prikazivanja i prijenosa
podataka)
Značaj i primjena računara
Karakteristike informacionog društva
Uticaj računara na zdravlje
6
II
ARHITEKTURA RAČUNARA
Historijski razvoj računara
John Von Neumannova struktura računara
Pojava mikroprocesora
Struktura i princip rada računara
Podjela (vrste) računara
Vrste memorije računara
Procesor
Matična ploča
Magistrala
Ulazno-izlazni uređaji
Uticaj komponenti na performanse računara
8
III
PROGRAMSKA PODRŠKA
RAČUNARA
Operativni sistem
Sistemski softver
Aplikativni softver
Verzije i modifikacije programa
Distribucija programskih proizvoda
(komercijalna, dijeljena /engl. shareware/,
javno dostupna /engl. freeware/, probna /engl.
trial/)
Zaštita prava na intelektualnu svojinu
4
14
IV
OSNOVE RADA U
OPERATIVNOM SISTEMU SA
GRAFIČKIM INTERFEJSOM
Osnovni elementi grafičkog interfejsa
operativnog sistema (radna površina, prozor,
ikona, dugme, panel, meni, katalog)
Pokretanje programa
Datoteka (atributi datoteke, putanja datoteke,
grupno ime datoteka) i osnovne operacije nad
datotekom
Katalog
Arhiviranje datoteka i sredstva za arhiviranje
datoteka
Osnovna podešavanja operativnog sistema:
podešavanje datuma i vremena, radne površine
(pozadine, čuvara ekrana, rezolucije ekrana),
regionalna podešavanja, promjena korisničkih
naloga
Instaliranje korisničkih programa, uklanjanje
programa, instaliranje upravljačkih programa
perifernih uređaja
Multimedijalne mogućnosti operativnog
sistema
Sredstva i metode zaštite računara i informacija
8
V
TEKST-PROCESOR
Radno okruženje tekst-procesora
Jednostavnija podešavanja radnog okruženja
Pravila slijepog kucanja
Podešavanje i promjena jezika tastature
(„pisma“)
Operacije sa dokumentima (kreiranje,
otvaranje, premještanje od jednog do drugog
otvorenog dokumenta, čuvanje, zatvaranje)
Uređivanje teksta
Korištenje simbola za formatiranje
Premještanje sadržaja između više otvorenih
dokumenata
Umetanje u tekst specijalnih simbola, datuma i
vremena, slika, tekstualnih efekata
Pronalaženje i zamjena zadatog teksta
Umetanje i pozicioniranje netekstualnih
objekata
Umetanje tabele u tekst
Formatiranje teksta (stranica, red, margine,
prored)
Ispravljanje grešaka
Numeracija stranica
Izrada stilova
Korištenje gotovih šablona i izrada sopstvenih
šablona.
Pisanje matematičkih formula.
Generisanje sadržaja i indeksa pojmova.
Štampa dokumenata
10
15
VI
RAD S TABELAMA
Osnovni pojmovi (prikupljanje podataka,
njihovo tabelarno i grafičko prikazivanje na
razne načine, kao i čitanje i tumačenje takvih
prikaza)
Osnovni pojmovi o programima za rad s
tabelama (struktura dokumenta, formati
datoteka)
Podešavanje radnog okruženja (palete alatki,
prečice, lenjir, pogled, zum itd.)
dodavanje, brisanje, premještanje i
preimenovanje radnih listova
Tipovi podataka.
Unošenje podataka u tabelu (pojedinačni
sadržaji ćelija i automatske popunjavanje)
Podešavanje dimenzija, premještanje, fiksiranje
i sakrivanje redova i kolona
Unošenje formula sa osnovnim aritmetičkim
operacijama, koristeći reference na ćelije
Kopiranje formula, relativno i apsolutno
referenciranje ćelija
Funkcije za sumiranje, srednju vrijednost,
minimum, maksimum, prebrojavanje,
zaokruživanje
Logičke funkcije
Formatiranje ćelija (broj decimalnih mjesta,
datum, valuta, procenat, poravnanje, prijelom,
orijentacija, spajanje ćelija, font, boja sadržaja i
pozadine, stil i boja rama ćelije)
Sortiranje i filtriranje
Namjena različitih tipova grafikona,
prikazivanje podataka iz tabele
Podešavanje izgleda stranice dokumenta za
štampanje (orijentacija papira, veličina,
margine, prelom, uređivanje zaglavlja i
podnožja, automatsko numerisanje strana)
pregledanje dokumenta prije štampanja,
automatsko štampanje naslovnog reda,
štampanje opsega ćelija, cijelog radnog lista,
cijelog dokumenta, grafikona i određivanje
broja kopija, štampanje dokumenta
10
VII
UVOD U MREŽNE
INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
Pojam računarske mreže
Računari – serveri i računari – klijenti
Globalna mreža (internet)
Internet-provajderi i njihove mreže
Tehnologije pristupa internetu
6
16
VIII
INTERNET
Servisi interneta: World Wide Web, FTP,
elektronska pošta, web-forumi
Web-čitači
Pretraživači, pretraživanje i korištenje
informacija s interneta
Internet-mape
Društvene mreže i njihovo korištenje
Elektronska trgovina, elektronsko poslovanje i
bankarstvo
Elekronski podržano učenje
Pravo i etika na internetu
6
IX
SLAJD-PREZENTACIJE
Prezentacije i njihova primjena
Osnovne etape pri razvoju slajd-prezentacije
Pravila dizajna prezentacije
Radno okruženje programa za izradu slajd-
prezentacija
Podešavanja radnog okruženja
Kreiranje ''foto-album'' prezentacije
Tipovi „pogleda“ na prezentaciju
Osnovne operacije sa slajdom
Dodavanje i formatiranje tekstualnih objekata
Dodavanje netekstualnih objekata (grafički,
zvučni, video)
Animacija objekata slajda
Animacija prijelaza između slajdova
Dizajn pozadine i „master“ slajda
Interaktivna prezentacija (hiperveze, akciona
dugmad).
Podešavanje parametara prikaza prezentacije
Štampanje prezentacije
6
X
MULTIMEDIJA Osnovni elementi multimedije: tekst ,
zvuk, slika, video, animacija, interaktivnost
Interaktivni multimedijski obrazovni programi:
enciklopedije, atlasi, rječnici, elektronske
knjige, obrazovne igre, simulacije
Neophodna hardverska i softverska podrška
6
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
17
UVOD U PROGRAMIRANJE
Godina obrazovanja : I
(1+2 časa sedmično, 105 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Usvojiti osnovna znanja i vještine o programskim jezicima i njihovom razvoju; usvojiti i
osposobiti učenike za samostalno rješavanje algoritamskih problema i implementaciju istih kroz
programski jezik.
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- razumjeti temeljne koncepte u programiranju, što uključuje: programiranje, algoritamsko
rješenje, gramatiku, sintaksu, semantiku programskog jezika; konceptualno razumijevanje
strategija za rješavanje problema koristeći algoritamski pristup; razumijevanje osnovne
terminologije koja se koristi u programiranju;
- dizajnirati jednostavne programe u programskom jeziku C, što uključuje: tipove podataka,
naredbe za kontrolu toka programa, nizove, strukture, funkcije i dinamičke strukture podataka;
- pisati, kompajlirati i debagirati jednostavne programe u programskom jeziku C.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD
Definicije
Primjer mašinskog jezika
Jezici visokog nivoa
Klasifikacija programskih jezika
Asembler
Prevodioci
Hibridni prevodioci
Hronologija razvoja programskih jezika
10
18
II
SINTAKSA
Definicije
Elementi gramatike
Notacija
Formalne gramatike: kontekstne, bezkontekstne,
regularne
Relacije između jezika
Bekusova Normalna forma
Primjer opisa jezika
Primjeri metalingvističkih pravila
Primjena gramatike jezika
Rekurzivna pravila
15
III
ELEMENTI JEZIKA Alfabet
Rezervisane riječi
Konstante
Promjenljive
Leksički elementi
Uloga leksičkog analizatora
Tokeni, šabloni i lekseme
10
IV
TIPOVI PODATAKA Koncept slabih tipova
Tip podatka
Koncept jakih tipova
Sistem tipova podataka
Tipovi podataka
8
V
ELEMENTARNI TIPOVI Cjelobrojni tipovi
Float
Logički tip
Znakovni tip
Tipovi podataka u C++
Izvedeni tipovi
Podtipovi
Diskretni tipovi podataka
15
VI
UPRAVLJAČKE STRUKTURE Razvoj
Minimum
Kriterij
Sekvenca naredbi i blok
Globalne i lokalne definicije
Struktura selekcije
Višestruko grananje
Iteracije
Petlje
Prekid petlje
Druge upravljačke strukture
10
19
VII
POTPROGRAMI Opće karakteristike
Elementi potprograma
Opis potprograma
Argumenti potprograma
Tipovi potprograma
Primjeri funkcija
Primjeri procedura
Prijenos argumenata
Prijenos po vrijednosti
Prijenos po referenci
Druge tehnike prijenosa
Poziv po imenu
12
VIII
REKURZIJE Definicija
Graf poziva potprograma
Fibonačijev niz
Hanojske kule
Primjeri rekurzije
10
IX
DINAMIČKE STRUKTURE
PODATAKA
Statičke i dinamičke strukture podataka
Pokazivači
Korištenje pokazivača
Pokazivači u C++
Lančane liste u C++
12
X
NIZOVI Dimenzija niza
Veza između nizova i pokazivača
Prijenos niza u funkciju
Višedimenzionalni nizovi
13
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
20
PROGRAMSKI JEZICI
Godina obrazovanja : II
(1+2 časa sedmično, 105 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Unaprijediti znanje i vještine u proceduralnom (objektno orijentisanom) programiranju sa
naprednim tehnikama programiranja; usvojiti i osposobiti učenike za samostalnu izradu kompleksnih
programa u jednom od proceduralnih (objektno orijentisanih) programskih jezika.
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- shvatiti primjenu grafičkog prikaza podataka;
- znati koristiti naredbe za jednostruko i višestruko grananje, ponavljanje i primjenu petlji;
- znati upotrijebiti složene naredbe ponavljanja i njihovu primjenu u proceduralnim
programskim zadacima;
- primijeniti grananja i složene naredbe ponavljanja na kompleksnim proceduralnim
programskim zadacima;
- znati koristiti polja;
- znati primijeniti znakovne nizove u programskim zadacima;
- steći znanja o raznim algoritmima pretraživanja i sortiranja, kao i upoznavanje rekurzivnih
postupaka primjene grananja, složenih naredbi ponavljanja i polja na kompleksnim
programskim zadacima;
- biti osposobljeni za izradu programa vezanih za primjenu u praksi;
- upoznati se sa objektno orijentisanim stilom programiranja;
- upoznati osnovne pojmove objektno orijentisane paradigme (objekta, klasa, nasljeđivanje);
- savladati osnovne elemente konkretnog objektno orijentisanog programskog jezika;
- steći znanja o elementima objektno orijentisane analize i objektno orijentisanom
projektovanju programa.
21
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD
Skalarne promjenljive
Tipovi promjenjivih
Operatori
Kontrolne strukture
If
Switch
While
Do while
For
15
II
STRUKTUIRANI DIZAJN
Bitnost struktuiranog dizajna.
Top-down metod
Strukturni dijagrami
5
III
FUNKCIJE
Model funkcije
Pisanje funkcije
Parametri funkcije
Lokalne promjenljive
Globalne promjenljive
Opseg promjenljive
Memorijska oblast
Lokalna imena
Globalna imena
Specifikator register
Eksterne promjenljive i funkcije
prototop funkcije
Reference
10
IV
STRING
Tip podataka string
Rad sa stringovima
Poređenje stringova
5
V
NIZOVI
Aritimetika sa nizovima
Inicijaliziranje nizova
Stringovi
Stringovi i nizovi karaktera
Manipulacija nizovima
Manipulacija stringovima
15
VI
SORTIRANJE Metode sortiranja
Bubble sort
Insertion sort
Selection sort
Shell sort
Heap sort
Merge sort
Quick sort
15
22
VII
POINTERI
Adresni operator
Deklaracija pokazivača
Pokazivači i nizovi
Aritmetika pokazivača
Predaja vrijednosti funkcijama
Konstante i pointeri
Pokazivači i stringovi
10
VIII
REKURZIJA
Zauzeće izvršnog stoga kod poziva rekurzivnih
funkcija
Usporedba rekurzivnih i iterativnih programa
Metoda – ''Podijeli pa vladaj'' (Divide and
Conquer)
Binarno pretraživanje niza
Iteracija kao specijalni slučaj rekurzije
10
IX
STRUKTURE
Strukture podataka
Pokazivači na strukture
Ugnježdene strukture
Definisanje tipova podataka (typedef)
Anonimne unije
Enumeracija
10
X
DATOTEKE Rad s datotekama
Modovi otvaranja datoteke
Sekvencijani i proizvoljni pristup datotekama
Funkcije za detektovanje i upravljanje greškama
pri radu s datotekama
10
23
Godina obrazovanja : III
(1+3 časa sedmično, 140 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Unaprijediti znanje i vještine u proceduralnom (objektno orijentisanom) programiranju s
naprednim tehnikama programiranja; usvojiti i osposobiti učenike za samostalnu izradu kompleksnih
programa u jednom od proceduralnih (objektno orijentisanih) programskih jezika .
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- shvatiti primjenu grafičkog prikaza podataka;
- steći sposobnost identifikacije i definiranja zahtjeva jednostavnih sistema koji zahtijevaju
računarsku podršku;
- biti sposobni primijeniti iterativni proces razvoja softvera;
- biti sposobni dizajnirati i implementirati grafički korisnički interfejs i programiranja vođena
događajima;
- steći praktična znanja iz oblasti ''C#'' i ''Java'' programskog jezika
- steći sposobnost programske implementacije višenitnosti;
- steći potrebna znanja o elementima ''klijent-server'' komunikacije i programiranja iste
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD
Vrlo kratka povijest C#
Struktura C# programa
Prvi C# program
Osobine C# programa
Ispis podataka na zaslon
Escape sekvence
Varijable
Operatori
10
II
RAZREDI (KLASE) I OBJEKTI
Objekt
Razred
Objekt – Klasa
Stvaranje i korištenje objekta
Paketi
Unos podataka s tipkovnice
Pretvaranje tipova
Osnovni operatori
15
24
III
PROGRAMSKE STRUKTURE
Slijed instrukcija
Grananje
If else
Petlja
For
While
Break i continue
20
IV
KLASE I OBJEKTI Varijable instance i lokalne varijable
Varijable razreda
Metoda
Metoda objekta
Metoda razreda
Static metode Math razreda
Overloading
Konstruktor
Uspoređivanje i reprezentacija objekata
Polje
Objekat tipa polje
String
Uspoređivanje stringova
Formatiranje polja znakova
20
V
UML I UČAHURIVANJE Unified modeling language (UML)
UML asocijacija
UML agregacija i kompozicija
Učahurivanje (enkapsulacija)
Modifikatori vidljivosti
Mutator metode
Accessor metode
Polimorfizam i sučelja
Nasljeđivanje (inheritance)
Prepisivanje (overriding) metoda
Višeobličje (polimorfizam)
Apstraktni razredi
Sučelja (interfaces)
Primjer polimorfizma: kolekcije
20
VI
RAD SA DATOTEKAMA
Ulaz i izlaz podataka
Čitanje iz tekstualnih datoteka
Obrada iznimaka (exceptions)
Pisanje u tekstualne datoteke
Dohvat podataka s weba
15
25
VII
JAVA GUI PROGRAMIRANJE Swing kontejneri i komponente
J-frame
Prvi grafički program
Uvod u upravljače razmještajem komponente
J-panel
J-label
J-textField
J-button
J-checkBox
JcomboBox
Model događaja
Hvatanje događaja
Obrada događaja
Dretve (engl. threads)
Proces i dretva
Izvođenje dretve
Više dretvi
Pauziranje dretve
Sinhronizacija dretvi
25
VIII
KLIJENT - POSLUŽITELJ Klijent - poslužitelj
Veza klijent – poslužitelj
Izrada klijenta
Izrada poslužitelja
Testiranje veze klijent – poslužitelj
Izrada poslužitelja koji obrađuje više klijenata
Serijalizacija (spremanje stanja) objekata i
deserijalizacija
15
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
26
OPERATIVNI SISTEMI
Godina obrazovanja: III
(1+1 čas sedmično, 70 časova godišnje )
Cilj predmeta:
Promjene koje se u području informaciono-komunikacionih tehnologija događaju velikom
brzinom, kao i sve značajnije mjesto koje u svim segmentima svakodnevnog života zauzimaju
tehnologije, rezultirale su time da se informatičke vještine danas smatraju jednim od osnovnih
preduslova potrebnih za lični i profesionalni razvoj pojedinca. U skladu s dinamikom razvoja
tehnoloških procesa i izvjesnih tehničkih inovacija, planirani nastavni sadržaji ovog predmeta moraju
biti podložni izmjenama i dopunama, tako da ovaj program ostavlja dosta slobode u njegovoj
realizaciji svim sudionicima procesa. Kroz različite aktivnosti i oblike rada u okviru ovog predmeta,
učenici razvijaju lične sposobnosti, a stiču znanja i vještine i navike koje im omogućavaju snalaženje u
veoma širokoj i dinamičnoj oblasti kakvi su operativni sistemi i računarske mreže. Naglasak
informatičkog dijela ovog predmeta je na praktičnom znanju pa je dobar dio nastavnih aktivnosti
baziran na praktičnim vježbama uz asistenciju nastavnika.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- znati instalirati operativni sistem
- upoznati se sa historijom operativnih sistema
- steći znanje o tipovima oprativnih sistema
- steći znanje o načinu rada operativnih sistema (procesi, memorije, datoteke)
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
SAVREMENI OPERATIVNI
SISTEMI
Funkcije, razvoj, karakteristike i vrste
savremenih operativnih sistema.
Jednokorisnički, klijent-server, monolitni,
slojeviti i modularni
OS.(Unix,Linux,Android...)
Aplikacioni programski interfejsi i OS.
Organizacija uređaja i uloga prekida kod OS.
25
II
PROCESI
Upravljanje procesima, opis procesa, stanje
procesa, konkurentni procesi, problem
upravljanja konkurentnim procesima,
raspoređivanje procesa po procesorima
12
27
III
MEMORIJE
Upravljanje memorijom, statički segmenti i
statičke stranice, virtuelna memorija, zaštita
memorije, upravljanje uređajima, serijski i
paralelni uređaji, baferovanje
12
IV
DATOTEKE
Upravljanje datotekama, logički i fizički sistemi
za upravljanje datotekama, organizacija sistema
datoteka, udaljeni sistemi datoteka, algoritmi za
dodjelu diskajena
12
V
ZAŠTITA OS
Zaštita OS, vrste napada, mehanizmi zaštite
9
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
28
PRIMJENA RAČUNARA
Godina obrazovanja :III
(2+0 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave predmeta primjena računara je osposobljavanje učenika za korišćenje
računarskih programa namijenjenih primjeni računara u različitim oblastima i osposobljavanje
za upotrebu računara u daljem obrazovanju. Zadatak nastave predmeta Primjena računara u
trećem razredu je ovladavanje korišćenjem standardnih programa za primjenu računara.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- usvojiti znanje o primjeni računara u matematici
- proširiti vidike o ugradbenim računalnim sistemima
- primjena računara u svim sferama života
- usvojiti osnovne podatke o internet stvarima
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
OSNOVNE MOGUĆNOSTI
PROGRAMA ZA PRIMJENU
RAČUNARA U MATEMATICI
Alati i razvojno okruženje pravci razvoja
oblasti,
Biblioteka matematičkih funkcija
Programski jezik
Grafika
Spoljašnji interfejsi
10
II
KORIŠĆENJE PROGRAMA ZA
OBIČNO IZRAČUNAVANJE
Tipovi podataka i objekata
Konstante i promjenljive
Aritmetički i logički operatori
Funkcije
12
III
UGRADBENI RAČUNALNI
SISTEMI
Hardware i software
Područje primjene
Složeni URS
Karakteristike i izazovi razvoja
22
29
IV
PRIMJENA RAČUNARA U
INDUSTRIJI
Automatizacija procesa mjerenja
Digitalni sistemi upravljanja
Akvizicija podataka.
Povezivanje senzora
Konverzija signala
Medijumi za prenos i kodovi
Lokalne mreže.
Zaštita podataka
12
V
INTERNET STVARI
Strateški razvoj i raspored inovacija
Internet stvari povezanih tehnologija
budućnosti
Cloud računarstvo
Kompleksnost mreža budućnosti
Rast bežičnih mreža
Mobilne mreže
14
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
30
RAČUNARSKE MREŽE
Godina obrazovanja : III
(1+1 čas sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Osposobiti učenike da analiziraju vrste, ulogu i arhitekture računarskih mreža, analiziraju OSI
model, osobine slojeva OSI modela i da izvrše poređenje sa TCP/IP modelom; osposobiti učenike da
budu u stanju vršiti podešavanja IP adresiranja, instalaciju osnovnih mrežnih uređaja, projektovati i
realizirati osnovnu računarsku mrežu sa pristupom internetu.
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- znati vrste mreža i razumjeti arhitekturu interneta kao mrežu svih mreža;
- znati od kojih se komponenata sastoji mreža, te ulogu svake od komponenti u mreži;
- znati navesti i objasniti ulogu svakog od mrežnih uređaja;
- znati vrste i tehničke karakteristike medija za prijenos podataka;
- znati napraviti i testirati UTP kabel;
- znati mjesto i ulogu mrežnih protokola u računalnim mrežama, te znati nabrojati i ukratko
objasniti neke od poznatijih protokola;
- razumjeti klijentsko-poslužiteljski model;
- razumjeti principe rada najpoznatijih internetskih servisa;
- razumjeti OSI i TCP/IP model i znati uporediti ta dva modela;
- znati bilo koju od komponenata u mreži (mrežni uređaj, medij za prijenos podataka, mrežni
protokol) postaviti na određeni sloj OSI modela;
- razumjeti enkapsulaciju podataka kroz slojeve OSI modela;
- razumjeti strukturu IP adrese;
- razumjeti razloge kreiranja podmreža i znati kreirati podmreže;
- znati odijeliti mrežni dio adrese na osnovu IP adrese ili maske podmreže;
- znati pridružiti IP adrese uređajima u mreži;
- znati smjestiti Ethernet u OSI model;
- znati osnovne principe rada Etherneta (CSMA/CD);
- razumjeti kolizijske i broadcast domene i razloge segmentacije mreže pomoću preklopnika;
- znati strukturu MAC adrese;
- znati strukturu Ethernet okvira;
- znati vezu između MAC adrese i IP adrese, te ulogu ARP protokola u povezivanju te dvije
adrese;
- znati kablirati LAN mrežu i priključiti se na WAN mrežu;
- poznavati vrste priključaka koji mogu biti u mreži;
- znati dizajnirati adresiranje u mreži;
- znati osnovnu konfiguraciju mrežnih uređaja;
- znati testirati mrežu pomoću osnovnih naredbi (Ping, Traceroute);
- znati analizirati podatke u mreži pomoću alata za praćenje podataka Wireshark;
31
- znati osnovnu arhitekturu i funkciju usmjernika;
- znati namjenu i strukturu, te znati analizirati tabelu za usmjeravanje;
- znati razlikovati i prepoznati direktno konektirane mreže, statičke i dinamičke rute;
- znati kada upotrijebiti statičko, a kada dinamičko usmjeravanje; znati konfigurirati statičke
rute;
- znati osnovne karakteristike svakog od usmjerničkih protokola;
- znati konfigurirati usmjernik sa svakim od protokola.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
OSNOVE RAČUNALNIH
MREŽA
Vrste računalnih mreža
LAN
WAN
Temeljna arhitektura interneta kao mreže svih
mreža
Komponente mreže
Mrežni uređaji
Mediji za prijenos podataka
Mrežni protokoli i servisi
Mrežni uređaji
Krajnji mrežni uređaji i njihova uloga u
prijenosu podataka
Računala, VoIP telefoni, pisači, PDA
Posrednički uređaji i njihova uloga u prijenosu
podataka
Usmjernici, preklopnici, modemi,
komunikacijski poslužitelji, bežične pristupne
tačke, firewall-i
Mediji za prijenos podataka
Koaksijalni kabal
UTP kabal
Optički kabal
RF
Mrežni protokoli
Uloga mrežnih protokola u prijenosu podataka
Klijent–poslužitelj model
TCP/IP skup protokola
IP, TCP, ICMP, UDP,HTTP, SMTP, POP3,
FTP,DNS
Mrežni servisi
WWW, E-mail, FTP, P2P,UseNet, DNS
8
II
OSI I TCP/IP MODEL
Slojevi OSI modela i pripadajući protokoli
Aplikacijski sloj, sloj prezentacije, sloj sesije,
transportni sloj, mrežni sloj, podatkovni sloj,
fizički sloj
Slojevi TCP/IP modela i pripadajući protokoli
Aplikacijski sloj, transportni sloj, internet, sloj
pristupa mreži
Poređenje OSI i TCP/IP modela
Enkapsulacija podataka pri prenosu
8
32
III
IP ADRESIRANJE U MREŽI –
I. DIO
IPv4
Struktura adrese
Klase mreža
Kreiranje podmreža i maska podmreže
Pridruživanje IP adresa
5
IV
ETHERNET
Ethernet kao standard (802.3)
Principi rada Etherneta
CSMA/CD
Broadcast domene
Kolizijske domene
Segmentacija mreže
Struktura MAC adrese
Struktura Ethernet okvira
Preklopnici u Ethernet mreži
Ethernet na fizičkom sloju
ARP protokol
8
V
PLANIRANJE,
KABLIRANJE,
KONFIGURIRANJE I
TESTIRANJE MREŽE
Faktori koji utiču na izbor mrežnih uređaja
Cijena, brzina, proširivost, upravljivost
Izbor medija za prijenos podataka
Horizontalno kabliranje
Vertikalno kabliranje
LAN priključci
WAN priključci
Kreiranje IP adresa u mreži
Konfiguriranje uređaja u mreži
Testiranje i analiza mreže
Naredbe za testiranje mreže
Ping, Traceroute, Arp, Netstat
Alati za analizu mreže
Wireshark
8
VI
UVOD U USMJERNIKE
I USMJERAVANJE
Komponente usmjerničkih uređaja
Osnovne funkcije usmjerničkih uređaja
Tabele za usmjeravanje (Routing table)
8
VII
STATIČKO I DINAMIČKO
USMJERAVANJE
Direktno konektovane mreže
Statičko usmjeravanje
Dinamičko usmjeravanje
Usmjernički protokoli
Određivanje najboljeg puta
5
VIII
USMJERNIČKI PROTOKOLI Osnovne karakteristike i konfiguracija
usmjerničkih protokola
RIPv1
RIPv2
EIGRP
OSPF
5
IX
IP ADRESIRANJE
VLSM
CIDR
Privatne adrese
NAT, PAT
DHCP
IPv6
15
33
Godina obrazovanja: IV
(1 +1 čas sedmično, 60 časova godišnje)
Cilj predmeta
Cilj nastave ovog predmeta je usvajanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja, te vještina
potrebnih za dizajniranje, izgradnju i održavanje manjih i srednjih računarskih mreža. Usvojiti
osnovna znanja o konceptu sigurnosti informacionih sistema; shvatiti važnost sigurnosti i zaštite
osobnih podataka na internetu; upoznati se sa pojmovima privatnost, cyber privatnost, sigurnost
interneta i anonimnost; naučiti osnovne koncepte CIA (povjerljivost, integritet i dostupnost) u
informacionim sistemima; upoznati se sa najčešćim „prijetnjama“ kada je u pitanju sigurnost
informacionog sistema; ovladati metodama i alatima zaštite na internetu.
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- znati kreirati podmreže unutar podmreža (VLSM) i shvatiti razlog njihove upotrebe;
- znati kreirati sumarne rute (CIDR) i shvatiti razlog njihove upotrebe;
- znati podskupove privatnih adresa unutar svake klase i razloge njihova uvođenja;
- znati princip rada i razloge uvođenja, te konfigurirati NAT;
- znati princip rada i razloge uvođenja, te konfigurirati DHCP servise;
- razumjeti osnovnu strukturu i razloge uvođenja IPv6 adresiranja;
- znati principe rada preklopnika;
- znati projektirati mrežu s preklopnicima;
- znati osnovnu konfiguraciju preklopnika;
- razumjeti potrebu kreiranja VLAN-ova;
- znati konfigurirati VLAN-ove na preklopniku;
- znati povezati iste i različite VLAN-ove u mreži;
- razumjeti neophodnost STP protokola na preklopnicima i posljedice bez STP protokola;
- znati projektirati i konfigurirati bežičnu LAN mrežu;
- shvatiti sigurnosne prijetnje u bežičnim mrežama i znati postaviti mjere zaštite od
neovlaštenog pristupa;
- znati principe rada WAN uređaja i njihovu ulogu u mreži;
- znati načine povezivanja u WAN mreži;
- znati primjenu, principe rada i osnovne tehničke karakteristike svake od tehnologija;
- razumjeti potrebu zaštite u mreži;
- znati kreirati ACL (Access Control List) na usmjerniku;
- razumjeti koncept sigurnosti informacionog sistema, sa akcentom na sigurnost na internetu;
- upoznati se sa pojmovima privatnosti i anonimnosti;
- shvatiti što je to sigurnost na internetu, kako se zaštititi na internetu;
- upoznaju sa metodama zaštite na internetu;
- znaju koristiti različite metode ali i konkretne alate kako bi zaštitili svoju imovinu i
(informaciju), ali i sebe lično u cyber prostoru.
34
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
II
VLAN
Principi VLAN-a
Konfiguracija VLAN-a
Povezivanje istih i različitih VLAN-ova
VLAN trunking
Inter-VLAN trunking
Rješavanje problema u VLAN mrežama
Sigurnost računarskih mreža
5
III
STP
Osnovne karakteristike STP protokola
Načini rješavanja preklopničkih petlji
Bridge ID, izbor korijenskog preklopnika,
kreiranje stablaste strukture
4
IV
BEŽIČNE MREŽE
Bežični LAN standardi (802.11g, 802.11n)
Komponente bežične mreže
Bežična mrežna kartica (Wireless NIC)
Bežična pristupna tačka (Wireless Access Point)
Bežični usmjernik (Wireless Router)
Topologije bežične mreže
Ad hoc
BSS
ESS
Zaštita bežične mreže
Prijetnje sigurnosti bežične mreže
Sigurnosni protokoli u bežičnoj mreži
Konfiguriranje bežične mreže
8
V
TEORIJSKA OSNOVA I
REALIZACIJA WAN MREŽA
WAN uređaji
Modem
CSU/DSU
WAN preklopnik
Usmjernik
Načini povezivanja i prijenosa podataka u
WAN mreži
4
VI
TEHNOLOGIJA WAN MREŽA Iznajmljena linija
PPP
Frame Relay
ATM
ISDN
DSL
VPN
Široko pojasni bežični pristup
4
VII
ZAŠTITA U MREŽI ACL (Access Control Lists)
Vrste ACL lista (standardne ACL, proširene
ACL, named ACL)
Kreiranje ACL lista
4
35
VIII
OSNOVNE USLUGE
INTERNETA
Upoznavanje sa konceptom CIA –
Confidentiality, Integrity i Availability
(povjerljivost, integritet i dostupnost)
Upoznavanje sa konceptima sigurnosti,
privatnosti, anonimnosti na internetu
Definiranje osnovnih usluga interneta WWW ,
e-mail, irc (chat), news grupe, gopher, ftp,
telnet, forum, socijalne mreže
10
IX
SIGURNOST NA INTERNETU
Alfabet,štetni (maliciozni) programi, virusi, crvi, trojanci, rootkit-i, najčešći načini širenja, metode zaštite
7
X ANONIMNOST I PRIVATNOST Alfabet,Šta je to anonimnost?, Zašto „biti“ anoniman na internetu?, Tehničke mjere koje omogućavaju anonimnost
Alfabet,Šta je to privatnost?, Osobni podaci, zaštita osobnih podataka, ljudska prava i slobode
Tehničke mjere zaštite osobnih podataka.Zašto čuvati osobne podatke na internetu?
10
XI
SAVJETI ZA UČENIKE
Konkretne preporuke učenicima kako se štititi, što činiti, a što ne činiti u „cyber prostoru“, koje alate i programe koristiti.
Konkretne preporuke i za roditelje,diseminacija znanja putem sastanaka, roditeljskih, konsultacija i slično.
4
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
36
WEB TEHNOLOGIJE
Godina obrazovanja: IV
(2 +2 časa sedmično, 120 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj programa predmeta je osposobiti učenike za samostalno programiranje u WEB okruženju s
naglaskom na kreiranje dinamičkih web-aplikacija koje se oslanjaju na bazu podataka te kreiranje
web-servisa.
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- usvojiti znanja o objektnom programiranju ;
- steći potrebna znanja i vještine za primjenu Jave kao objektno orijentisanog programskog
jezika;
- moći napraviti uporedbu Java -Microsoft C++ ;
- usvojiti znanja o poslužiteljskim skriptnim jezicima;
- steći vještinu potrebnu za integraciju skriptnih jezika i animacija;
- usvojiti znanja potrebna za vezu ASP-a i PHP-a prema bazama podataka;
- usvojiti znanja o klijentskim skriptnim jezicima;
- usvojiti znanja o konfiguraciji dvaju najpoznatijih web-servera: Microsoft IIS i Apache;
- usvojiti znanja o XML-u te XHTML-u;
- usvojiti znanja o Microsoft .NET platformi;
- usvojiti znanja o ASP.NET-u i ADO.NET-u;
- razumjeti klijent-server komunikacijsku arhitekturu i adekvatne protokole (da razlikuju
koncepte programiranja na klijentskoj i serverskoj strani; da samostalno koriste klasične i
savremene WEB tehnologije obrađene na predavanjima i vježbama; da aktivno proučavaju
nove WEB tehnologije i implementiraju ih u realnim situacijama i problemima; da analitički
razmišljaju pri rješavanju konkretnih problema i kreiraju efikasna rješenja primjenjiva u
praksi);
- steći vještine potrebne za izradu vlastitog web-servisa.
37
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
OBJEKTNO ORIJENTISANO
PROGRAMIRANJE
Osnovne ideje objektne orijentacije
Klase i instance
Svojstva ponašanja objekata: varijable i metode
Nasljeđivanje
Primjeri objektnih sistema
10
II
PROGRAMSKI JEZIK JAVA
Historija: od interneta do Jave
Osnovne osobine Jave
Alati za izradu Jave: Java Development Kit
Instalacija Jave na Windows platformu
Osnovni elementi jezika
Tipovi podataka, varijable i nizovi
Operatori i izrazi
Uslovi, grananja i petlje
Izrada jednostavnih apleta
Java Virtual Machine
Paketi i sučelja
Klase i metode
Strukture podataka-tokovi i datoteke-multimedija:
grafika, animacija i zvuk
Stvaranje korisničkih sučelja
AWT-Abstract Windowing Toolkit
15
III
NAPREDNE TEHNIKE
PROGRAMIRANJA U JAVI
Pristup bazama podataka
Sučelja za JDBC
Primjer pristupa SQL bazi
Java i C++ sličnosti i razlike
Optimizacija koda
Sigurnost i mogući problemi
Izrada samostalnog projekta
15
IV
KLIJENTSKI SKRIPTNI
JEZICI
Uvod u klijentsko skriptiranje
Uvod u JavaScript i VBScript
Sintaksa
Analiza gotovih skripti
Testiranje skripti u pretraživaču
Promjene parametara gotovih skripti
Elementi stranice
Događaji, forme, prozori
Kolačići
Validacija elemenata forme
Samostalna izrada skripte
10
V
JAVASCRIPT
Uvod u skriptni jezik JavaScript
Razlika Jave i JavaScripta
Svojstva JavaScripta
Praktične primjene JavaScripta
10
VI
POSLUŽITELJSKI SKRIPTNI
JEZICI
Uvod u poslužiteljske skriptne jezike
Pregled aktualnih jezika i alata (ASP, PHP, JSP,
CGI)
Razlike u odnosu na klijentsko
Skriptiranje
5
38
VII
PHP I ASP Osnove PHP-a i ASP-a
Razvojna okolina i zahtjevi web poslužitelja
Osnove jezika (sintaksa, varijable, konstante)
Izrazi, kontrolne strukture, petlje,
Funkcije, klase i objekti
Obrada obrazaca
Rad s datotekama
Upload datoteka
Rad s bazama podataka (Access, MySQL): unos,
izmjena i tablični ispis podataka
Generisanje dinamičkih statičkih slika i animacija
pomoću PHP-a
Izrada samostalnog projekta
15
VIII
XML Uvod u XML
XML shema
Uvod u XHTML
Xforms kao nasljednik HTML forme
XML i PHP
XML i baze podataka
10
IX
MICROSOFT .NET
PLATFORMA
Osnovno o .NET platformi
Upoznavanje s .NET Frameworkom
.NET Framework biblioteka klasa
.NET jezici (Visual Basic.NET, C#)
Osnove jezika (Visual Basic.NET i C#)
Ostali .NET jezici
Razvojna okolina (Microsoft Visual Studio .NET)
10
X
ASP.NET Osnove ASP.NET-a
Migracija s ASP na ASP.NET
Zahtjevi web-poslužitelja
Izrada web-forme
Kontrole web-poslužitelja
Kontrole za provjeru web-forme
Kreiranje vlastitih kontrola
Distribucija ASP.NET aplikacije
Izrada samostalnog projekta
10
XI
ADO.NET Osnove ADO.NET-a i korištenje s ASP.NET-om
(rad s bazama podataka) 5
XII
WEB SERVISI Korištenje web-servisa u ASP.NET-u
.NET XML web-servisi
Izrada vlastitog web-servisa
5
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
39
INFORMACIONI SISTEMI I BAZE PODATAKA
Godina obrazovanja: IV
(2 +2 časa sedmično, 120 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave ovoga predmeta je upoznavanje učenika s informacijskim sistemima temeljem
modela. Model informacijskog sistema temelji se na bazama podataka. To znači da učenike treba
osposobiti za: izgradnju baze podataka, rad s podacima, upotrebu formi i izvještaja, povezivanje baze
podataka sa eksternim podacima i uvoz istih.
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- razumjeti osnovne koncepte relacionih baza podataka, što uključuje: osnovnu arhitekturu
relacione baze podataka, relacijski model, entitet - veza dijagrame, relacijski upitni jezik;
- biti osposobljeni za analiziranje i primjenu osnovnih principa za kontrolu transakcije;
- biti osposobljeni za dizajniranje sheme baze podataka koja uključuje: tabele, poglede,
izvještaje itd;
- razumjeti normalizacijske forme u cilju prevazilaženja funkcionalnih zavisnosti među
podacima;
- biti osposobljeni za povezivanje baze podataka sa eksternim podacima i uvozom istih u svrhu
poboljšanja produktivnosti.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
POJAM BAZE PODATAKA
Ključni pojmovi
Organizacija baze podataka
Povezivanje
Djelovanje
10
II
KORIŠTENJE APLIKACIJE
Rad s bazom podataka
Otvaranje, zatvaranje aplikacije za rad s bazom
podataka
Otvaranje, snimanje i zatvaranje tablica, upita,
obrazaca, izvještaja
Brisanje tablice, upita, obrasca, izvještaja
Sortiranje slogova u tablici, upitu, obrascu
10
40
III
TABLICE
Slogovi
Dodavanje, brisanje slogova u tablici
Dodavanje, mijenjanje, brisanje podataka u slogu
Dizajn
Kreiranje i imenovanje tablice i određivanje polja i
tipove podataka u njima kao: tekst, broj,
datum/vrijeme, da/ne
10
IV
OSNOVNE OPERACIJE
Korištenje funkcije za traženje određene riječi, broja,
datuma u polju
Filtriranje podataka
Sortiranje podataka
10
V
RELACIJSKI MODEL
PODATAKA
Elementi relacijskog modela podataka
Tipovi veza između tabela.
Entitet - veza dijagrami
10
VI
RELACIJSKI UPITNI JEZIK
Standardi relacionog upitnog jezika
Struktuirani upitni jezik – SQL
SQL naredbe za kreiranje objekata u bazi podataka
SQL naredbe za: upisivanje, izmjenu i brisanje
podataka iz baze podataka
Ostala svojstva upita
Analiza upita i najčešće pogreške
Osnovni principi spajanja više tabela (join)
Spajanje dvije ili više tabela po uvjetu jednakosti
Spajanje dviju ili više tabela po bilo kom uvjetu osim
po uvjetu jednakosti
20
VII
NERELACIJSKE BAZE PODATAKA Osobine
Ključ
Graf
Dokument
Stupčane baze
5
VIII
OBJEKTI Obrasci
Kreiranje i imenovanje obrasca
Korištenje obrasca za unos novih slogova
Korištenje obrasca za brisanje slogova
Korištenje obrasca za dodavanje, mijenjanje,
brisanje podataka
15
IX
IZLAZNI REZULTATI Izvještaji, izvoz podataka
Kreiranje i imenovanje izvještaja baziranog na
tablici, upitu
Mijenjanje rasporeda podatkovnih polja i naslova u
izvještaju
Prikazivanje određenih polja u izvještaju grupiranih
prema kriteriju zbira, minimuma, maksimuma,
prosjeka, brojanja, na određenim tačkama prekida
10
41
X
ISPIS Mijenjanje orijentacije (portret, pejzaž) tablice,
obrasca, rezultata upita, izvještaja
Mijenjanje veličine papira
Ispis stranice, odabranoga sloga/slogova, cijele
tablice
Ispis svih slogova, određenih stranica korištenjem
izgleda obrasca
Ispis rezultata upita
Ispis određenih stranica izvještaja, ispis cijelog
izvještaja
10
XI
POBOLJŠANJE
PRODUKTIVNOSTI
Povezivanje i uvoz
Povezati vanjske podatke u bazu podataka:
proračunske tablice, tekst (.txt, .csv), postojeće baze
podataka
Uvesti proračunske tablice, tekst (.txt, .csv), XML,
postojeće baze podataka u bazu podataka
Automatizacija
Store procedure, funkcije i paketi u bazi podataka
Korisnički predefinisane store funkcije i procedure
Normalizacija
Anomalije ubacivanja, modificiranja i brisanja
podataka
10
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA:
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
42
WEB DIZAJN
Godina obrazovanja: IV
(1 +1 čas sedmično, 60 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj programa predmeta je osposobiti učenike za kreativno i funkcionalno planiranje i izradu
web-stranica.
Očekivani ishodi učenja:
Očekuje se da će nakon uspješno savladanog predmeta učenici:
- biti upoznati s načinom rada web-stranica;
- usvojiti znanja o strukturi HTML stranice;
- usvojiti znanja o osnovnim elementima HTML jezika;
- steći vještine potrebne za izradu web-stranica korištenjem HTML jezika;
- usvojiti znanja o CSS-u;
- razviti likovno-estetski senzibilitet u izradi web-stranica;
- steći vještine potrebne za izradu web-stranica korištenjem odgovarajućeg softwarea;
- usvojiti znanja o integraciji multimedijalnih elemenata u web-stranice;
- usvojiti znanja o integraciji programskih jezika JAVA i JavaScript u web-stranice;
- steći vještine za povezivanje različitih alata u izradi web-stranica.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
OSNOVNI POJMOVI VEZANI
UZ WEB-DIZAJN I IZRADU
WEB-STRANICA
Namjena web-stranica
Način rada web-stranica
Pojmovi: internet, web, WWW,
Budućnost weba
5
II
OSNOVE HTML JEZIKA I
ELEMENTI HTML JEZIKA
Šta je HTML
Kako radi
Čemu služi
Struktura HTML stranice
Osnovni elementi HTML jezika
Izrada web-stranica u tekstualnom editoru web-
stranica
Prikaz teksta
Boje
Pozadina
Unos slika i animacija
Izrada poveznica na ostale dokumente (linkovi)
Napredne mogućnosti i razvoj HTML alata
15
III
CSS
Šta je CSS
Kombinacija s HTML-om
15
43
IV
VIZUELNA IZRADA HTML
Stvaranje nove stranice
Rad s tablicama
Umetanje slika i animacija
Implementacija CSS-a
Optimalno pozicioniranje teksta i slika u
dokumentima u svrhu postizanja vizualne harmonije
Izrada sajta
Stvaranje nove web-stranice (vizualni dio) u jednom
od Grafičkih programa (npr. Photoshop-Image
Ready)
Prebacivanje u Dreamweaver
Postavljanje web-stranice na server
CMS(primjena, cms sistemi za upravljanje
sadržajima na Internetu, osobine)
10
V
INTEGRACIJA
PROGRAMSKIH JEZIKA
JAVA I JAVASCRIPT U
WEB-STRANICE
Integracija već napravljenih Java i JavaScript appleta
u stranice
Kontrola programskog ponašanja appleta uz pomoć
parametara
10
VI
TEHNOLOGIJE ZA WEB Uticaj tehnologija za web na izradu web-stranica
(CSS, XML, JavaScript, napredna multimedija)
5
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor informatike,
- Diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer informatika i
- Diplomirani inženjer informacionih tehnologija.
44
ODABRANE OBLASTI MATEMATIKE
Godina obrazovanja :I
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave predmeta je operacije sa skupovima vezati sa odgovarajućim operacijama sa
iskazima. Usvojiti pojmove strukture algebre. Produbiti znanje o brojevima i o polinomima. Usvojiti
znanje o kongruencijama, te teoremima iz teorije brojeva. Produbiti znanje iz geometrije sa akcentom
na konstruktivne zadatke.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- usvojiti znanje o skupovima i iskazima
- osposobiti se za uspješno i kvalitetno uključivanje u druge naučne oblasti
- razviti pravilno logičko i apstraktno mišljenje i zaključivanje
- izgraditi pozitivne osobine ličnosti: radne navike, upornost, sistematičnost, smisao za rad
- razvijanje sposobnosti učenika za samostalno korišćenje stručne literature i drugih izvora znanja
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
ELEMENTI MATEMATIČKE LOGIKE
Kvalifikatori
Iskazi
Iskazne operacije
Tautologija
2
II ELEMENTI TEORIJE SKUPOVA
Jednakost skupa, podskup, partitivni skup, komplementni skupovi
Operacije sa skupovima, osobine operacija, particija skupova
Binarne relacije, recipročne relacije, kompozicija relacija
Relacija ekvivalencije
Faktorski skup
Relacija poretka, uređenost skupa
10
III
OSNOVNE ALGEBARSKE STRUKTURE
Homomorfizam i izomorfizam
Grupoid, polugrupa, kvazigrupa, grupa, Abelova grupa
Lagranžev teorem
Podgrupa, prsten, tijelo, polje
Homomorfizam i izomorfizam prstena, tijela i polja
8
45
IV
ELEMENTI TEORIJE BROJEVA
Skup prirodnih brojeva
Peanovi aksiomi (matematička indukcija)
Skup cijelih brojeva
Djeljivost
Najveći zajednički djelilac
Euklidov algoritam
Teorem o najvećem zajedničkom djeliocu
Prosti brojevi
Rleativno prosti brojevi
Eratostenovo sito
Teorem o prostim brojevima
Euklidov teorem o beskonačnosti niza prostih brojeva
Kanonska faktorizacija prirodnog broja
Linearne Diofantove jednačine
Cijeli dio i razlomljeni dio broja
18
V
POLINOMI I RAZLOMLJENI ALGEBARSKI IZRAZI
Rekapitulacija važnijih osnovnih osobina polinoma i rješavanje složenijih zadataka
Svodljivost i razlaganje razlomljenih izraza na parcijalne razlomke
Uslovni identiteti
Kongruencije
Ojlerov teorem
Fermaov stav
Wilsonov teorem
Teorem o kineskim ostacima
12
VI
OSNOVNE NEJEDNAKOSTI
Osnovni stavovi o nejednakosti
Brojne sredine
Nejdnakosti s modulima
Košijeva, Bernulijeva nejednakost
Nejednakosti Koši-Bunjakovskog
Nejdnakost Ćebiševa
Njednakost među brojnim sredinama
Ciklične nejednakosti
10
VII
GEOMETRIJA U RAVNI
Složeniji konstruktivni zadaci o trouglu i četverouglu
O nejednakostima trougla i četverougla
O vketorima u ravni
Šalova teorema i njena primjena
Izometrijske transformacije
Primjene
Punktualne transformacije, recipročne, induktivne, identične geometrijske transformacije
Proizvod dviju ili više izometrijskih transformacija
Grupe izometrija
10
46
Godina obrazovanja :II
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave predmeta je da upoznaju uvodne pojmove kombinatorike, te da ih znaju primijeniti
na rješavanje problema u kombinatornoj geometriji. Prodube i prošire znanja o homotetiji. Upoznaju
opću algebarsku jednačinu i znaju rješavati jednačine višeg stepena. Da upoznaju aritemtički i
geometrijski niz.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- usvojiti znanje o kombinatorici, homotetiji, brojnim nizovima te algebarskim jednačinama n-tog
stepena
- shvatiti pojam kompleksnog broja
- moći primjenjivati znanje o nizovima
- upoznati racionalne funkcije, razlaganje racionalnih funkcija na parcijalne razlomke
- naučiti Viteove formule za jednačine n-tog stepena
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
OSNOVNI POJMOVI KLASIČNE
KOMBINATORIKE
Elementi kombinatorike
Permutacije
Varijacije sa i bez ponavljanja
Particije i kompozicije
Dokazivanje identiteta kombinatornim
metodama
10
II UVOD U KOMBINATORNU GEOMETRIJU
Uvod u kombinatornu geometriju
Konačni skupovi tačaka
10
47
III
O HOMOTETIJI, SLIČNOSTI I INVERZIJI
Rekapitulacija osnovnih pojmova o proporcijama, homotetiji i sličnosti
Ojelrova prava
Ojelrova kružnica
Menelajev teorem
Čevin teorem
Pol i polarna akružnica
Zajednička tangenta kružnice
Primjena proprocija, homotetije i sličnosti pri konstruktivnom rješavanju zadataka
Primjena algebarske metode pri rješavanju konstruktivnih zadataka
Inverzija, inverzija prave i kružnice
Fojerbahova teorema
14
IV
ALGEBARKSE JEDNAČINE n-tog STEPENA
Rješavanje jednačina n-tog stepena
Vietove formle za jednačine n-stepena
Simetrični polinomi
Racionalna rješenja algebarskih jednačina n-tog stepena
Racionalne funkcije, razlaganje racionalnih funkcija na parcijalne razlomke
10
V
NEKI PROBLEMI IZ ELEMENTARNE TEORIJE BROJEVA II
Diofantove aproksimacije, racionalni i iracionalni brojevi
Važne teoreme za uređivanje racionalnih i iracionalnih brojeva
Razlomljeni dio-teorem Jakobija
12
VI
O BROJNIM NIZOVIMA
Aritmetički i geometrijski niz
Razne sume i neke druge primjene nizova
10
VII
METODA INVARIJANTA
Problemi sa tablicama polimino
4
48
Godina obrazovanja :III
(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave predmeta je da upoznaju i prodube znanja o metodama kombinatorne geometrije pri
rješavanju raznih zadataka. Da znanju dokazivati razne geometrijske nejednakosti primjenom stečenog
znanja i trigonometrije. Da nauče rješavati neke jednostavnije Diofantove jednačine višeg reda.
Sistematizacija znanja za rješavanje jednačina i nejednačina. Shvate pojam matrice i determinante i
operacije i primjene istih. Steknu predožbe o raznim figurama i tijelima u prostoru. Usvoje znanja o
vektorima i primjene na rješavanje praktičnih problema.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- usvojiti nove teme iz kombinatorne geometrije i povezati sa temama iz programskog sadržaja za
II razred
- znati dokazati složenije planimetrijske nejednaosti
- znati rješavati Diofantove jednačine višeg reda
- usvojiti operacije s matricama
- produbiti znanje iz geometrije u prostoru
- proširiti znanje o vektorima i vektorskim prostorima
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD U KOMBINATORNU
GEOEMTRIJU II
Konveksni skupovi tačaka
Helijev teorem
Primjena Dirihleovog principa u rješavnju
zadataka
12
II GEOMETRIJSKE NEJEDNAKOSTI
Planimetrijske nejednakosti(trouao, četverougao i mnogougao)
Stereometrijske nejednakosti
Izometrijske nejednakosti
8
III
DIOFANTOVE JEDNAČINE VIŠEG REDA
Peleova jednačina
Metod beskonačnog spuštanja
10
49
IV
O JEDNAČINAMA I NEJEDNAČINAMA
Sistemi jednačina drugog i višeg stepena
O linearnim i kvadratnim jednačinama i nejednačinama sa dvije nepoznate
Sistemi nejednačina drugog i višeg stepena
Sistemi jednačina i nejednačina, od kojih je bar jedna iracionalna
Sistemi jednačina i nejednačina, od kojih je bar jedna eksponencijalana
Sistemi jednačina i nejednačina, od kojih je bar jedna logaritamska
Numeričko rješavanje jednačina
30
V
MATRICE I DETERMINANTE
Pojam matrice, jednakost dvije matrice, sabiranje i oduzimanje dvije matrice
Množenje matrica
Množenje matrice skalarom, pojam nula matrice i linearna kombinacija matrica
Trougaona, dijagonalna, skalarna, jedinična i transponovana matrica
Potencija kvadratne matrice i matrični polinom
Pojam determinante n-tog reda i njihove osobine
Izračunavanje vrijednosti determinante (Laplasov razvoj)
Primjena determinanti na rješavanje sistema jednačina
Pojmovi adjungovane matrice, adjungovane determinante i inverzne matrice
Određivanje inverzne matrice
Pojam ranga matrice i njegova primjena na rješavanje sistema jednačina
20
VI
O GEOMETRIJI U PROSTORU
Relacija paralelnosti ravni
Proširenje Taleosve teoreme na prostor
Prostorni četverougao
Projektovanje na osu i ravan
Površine projekcija poligona
O roglju
8
VII
O VEKTORSKIM PROSTORIMA
Pojam vektorskog prostora
Osobine i primjeri vektorskih prostora
Algebarske linearne transformacije
Primjeri linearnih transformacija u vektorskom prostoru običnih vektora
10
VIII
PRIMJENE VEKTORA U PLANIMATRIJI I STEREOMETRIJI
Stranica trougla u funkciji ostale dvije stranice i uglova
Razlika rastojanja kvadrata proizvoljne tačke
Potencija tačke u odnosu na kružnicu
Razne relacije o ivicama i njihovim odsječcima tetraedra
Uopćenje pojma srednje vrijednosti za vektore
Primjena vektora na određivanje baricentra i geometrijskog centra masa
Primjena osobina težišta za sistem od dvije ili tri tačke, na poligon, na teraedar i na sistem tačaka koji zadovoljavaju uslov
7
50
Godina obrazovanja :IV
(3 časa sedmično, 90 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave predmeta je da upoznaju i prodube znanja o geometrijskim transformacijama,
upoznajući i afinost kao jednu posebno lijepu i interesantnu transformaciju ravni. Upoznaju Bulovu
algebru, teoriju grafova, informacija i igara kao moderne oblasti matematike koje imaju sve veći
značaj u razvoju kompjuterskih i drugih novih disciplina. Da primjene stečena znanja na Jensenovu
nejednakost i polinome Čebiševa. Prošire znanja o redovima i ovladaju metodama rješavanja osnovnih
tipova diferencijalnih jednačina.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- usvojiti pojam afinosti
- usvojiti pojam Bulove funkcije i baza iskazne algebre
- znati minimizirati funkciju
- usvojiti pojam grafa, multigrafa
- upoznati se s osnovama teorije informacija
- proširiti znanje o relanim funkcijama
- naučiti rješavati diferencijalne jednačine
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
AFINOST
Pojam afinosti, recipročne afinosti i afinosti u
analitičkoj geometriji
Afinost prave
Afina transformacija kružnice
Afinost u odnosu na dvije paralelne prave
5
II
KOORDINATNI SISTEMI
Afine koordinate u ravni i prostoru, polarne koordinate, cilindrične i sferne
Transformacija jednog koordinatnog sistema u drugi
5
III
BOOLEOVA ALGEBRA
Bulove funkcije
Baza iskazne algebre
Bulova algebra i A mreža
5
51
IV
KOMBINATORIKA
Funkacija generatrise
Teorija bloka
Teorija konačnih geometrija
Terija kodova
Latinski kvadrati
Problemi razbijanja
Teorem o egzistenciji kombinatornih konfiguracija
6
V
UVODNI POJMOVI TEORIJE GRAFOVA
Pojam grafa
Razni tipovi grafova
Digraf
Multigraf
Matrica susjedstva
Elementarni i kružni put
Blok grafa
Kontura grafa
Šuma i stablo grafa
Izomorfizam grafova
4
VI
OSNOVNI POJMOVI TEORIJE INFORMACIJA I TEORIJE IGARA
Shannonov problem u teoriji informacija i veza sa jednim šahovskim problemom
Elmenti teorije igara
Matrične igre
Matrične igre sa sedlastom tačkom
Kombinovane strategije
10
VII
BROJNI NIZOVI
Rekapitulacija osnovnih pojmova o nizovima
Tačka nagomilavanja
Bolzano-Weirestrassova teorema
Konvergentni i divergentni nizovi
Racionalne operacije sa konvergentnim nizovima
Cauchyev kriterij konvergencije
Stlozova teorema
10
VII
O REALNIM FUNKCIJAMA JEDNE PROMJENLJIVE
Zadavanje funkcija
Supremum i infimum
Hiperbolne i i area funkcije
Beskonačno male i beskonačno velike veličine
Ravnomjerna neprekidnost
Teorem o neprekidnim funkcijama na segmentu
Primjena neprekidnosti u geometriji
Funkcionalne jednačine i nejednakosti
8
IX
JENSENOVA NEJEDNAKOST I PRIMJENE
Jensenova nejendakost i Jensenova poopćena nejednakost
Primjene na dokazivanje klasičnih nejednakosti
2
52
X
DIFERENCIJALNE JEDNAČINE I SISTEMI
Pojam diferencijalne jednačine
Geometrijsko tumačenje diferecijalne jednačine
Diferencijalne jednačine sa razvojenim promjenljivim
Homogene diferecijalne jednačine
Linearne jednačine prvog reda
Bernulijeva jednačina
Riccatijeva jednačina
Totalna ili egzaktna diferencijalna jednačina
Lagrangeova diferencijalna jednačina
Egzistencija i jedninstvenost rješenja
Rješavnje diferencijalnih jednačina višeg reda
Sistemi diferencijalnih jednačina
20
XI
REDOVI
Pojam i osobine brojnog reda
Redovi sa pozitivnim članovima
Obična, uslovna i apsolutna konvergencija
Alternativni redovi
Pojam funkcionalnog reda
Stepeni redovi
10
XII
POLINOMI ČEBIŠEVA LAGRANGEOV INTERPOLACIONI POLINOM
Obrazovanje polinoma Čebiševa
Interpolacija funkcija
Lagrangeov interpolacioni polinom
5
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor matematike, smjer matematika s fizikom i
- Profesor matematike.
53
MATEMATIKA
Nastavni plan i program za predmet Matematika je isti kao i za opći smjer za prvi, drugi i treći razred.
Godina obrazovanja :IV
(4 časa sedmično, 120 časova godišnje)
Cilj predmeta: Cilj nastave predmeta je da učenici shvate o ovladaju potpuno matematičkom indukcijom, da
usvoje trigonometrijski oblik kompleksnog broja i uoče neograničenost izvođenja računskih operacija
u skupu C. Učenici će usvojiti osnovna znanja iz kombinatorike, vjerovatnoće i statistike. Upoznaju i
ovladaju osnovnim pojmovima i elementima o nizovima i redovima. Sistematiziraju dosadašnja znanja
o funkcijama i usvajaju elemenate graničnih vrijednosti i neprekidnosti funkcija. Usvoje i ovladaju
elementima diferencijalnog i integralnog računa.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- shvatiti i ovladati matematičkom indukcijom
- upoznati elemente kombinatorike i ovladati izradom zadataka iz te oblasti
- upoznati i ovladati osnovnim pojmovima i elementima o nizovima i redovima
- usvojiti diferencijalni račun i primjenu istog
- usvojiti integralni račun i primijeniti u izradi zadataka.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
MATEMATIČKA INDUKCIJA
Pojam indukcije
Princip potpune matematičke indukcije
Primjena matematičke indukcije
10
II TRIGONOMETRIJSKI OBLIK KOMPLEKSNOG BROJA
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja
Operacije s kompleksnim brojevima u trigonometrijskom obliku
10
III KOMBINATORIKA
Elementi kombinatorike
Premutacije
Varijacije
Kombinacije
Binomni obrazac
7
IV
VJEROVATNOĆA I STATISTIKA
Vrste događaja
Pojam i definicija vjerovatnoće
Uslovna vjerovatnoća
Totalna vjerovatnoća
Složena vjerovatnoća
Slučajne promjenljive
Zakon raspodjele
Matematičko očekivanje
Disperzija
Standardna devijacija
Zakon velikih brojeva
8
54
V
O SKUPU R
Podskupovi skupa R
Gornja i donja granica
Supremum i infimum
Aksiom potpunosti skupa R
Tačka nagomilavanja
5
VI
NIZOVI I REDOVI
Brojni niz
Aritmetička i geometrijska progresija
Granična vrijednost niza
Monotoni nizovi
Broj e
Pojam reda, geometrijski red
10
VII
REALNE FUNKCIJE JEDNE PROMJENLJIVE
Pojam relane funkcije
Područje definisanosti i područje vrijednsoti funkcije, graf funkcije
Kompozicija funkcija, osobine funkcija, granična vrijednost funkcija
10
IX
DIFERENCIJALNI RAČUN
Izvod funkcija
Geometrijsko značenje izvoda
Tangenta i normala
Pravila diferenciranja
Izvod složene funckije
Izvod inverzne funkcije
Izvod osnovnih elementarnih funkcija
Pojam diferencijala
Izvodi i diferencijali višeg reda
Primjena izvoda
Ispitivanje toka i crtanje grafa
30
X
INTEGRALNI RAČUN
Primitivna funkcija i neodređeni integral
Tablica osnovnih neodređenih integrala
Osnovna pravila integracije
Metoda zamjene
Metoda parcijalne integracije
Razlaganje racionalnih funkcija na parcijalne razlomke
Integracija racionalnih funkcija
Određeni integral
Osobine određenog integrala
Njut-Lajbnicova formula
Primjena određenog integrala na izračunavanje površine ravnih figura i dužine lukova krivih
Zapremina i površina rotacionih tijela
30
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor matematike, smjer matematika s informatikom,
- Profesor matematike, smjer matematika s fizikom i
- Profesor matematike.
55
BIOLOGIJA
Godina obrazovanja: I
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave biologije je uvođenje učenika u osnovna područja citologije i molekularne
biologije, genetike, genetičkog inženjerstva, biotehnologije i ekologije i zaštite životne sredine, te
osposobljavanja učenika da stečena znanja iz ovih oblasti biologije s uspjehom mogu koristiti u praksi.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- biti upoznat s organizacijom i funkcijom ćelije, biohemijskim i biofizičkim procesima u njoj;
- steći potrebna znanja o priprodi biološkog nasljeđivanja;
- biti upoznat s hemijskim sastavom osnovnog genetičkog materijala koji učestvuje u
prenošenju nasljednih osobina
- biti upoznat s teorijom genetičke informacije;
- usvojiti neophodna znanja o genetičkoj kontroli i regulaciji organizacionog i funkcionalnog
integriteta i kontinuiteta živih sistema na molekulskom, ćelijskom, individualnom i
populacijskom nivou;
- biti upoznat s mogućnošću manipulacije genetičkim materijalom i genetičkim inženjerstvom;
- upoznati principe savremene biotehnološke proizvodnje i upoznavanje s primjenom bioloških
agenasa u različitim područjima ljudske djelatnosti;
- uočiti jedinstva žive i nežive prirode, odnosno međuzavisnosti živih i neživih sistema,
kruženja materije i proticanja energije u ekosistemu;
- uočiti zakonitosti distribucije klime, zemljišta i biocenoza na Zemlji;
- upoznati najvažnije izvore, vrste i posljedice (destrukcije i zagađivanja) vazduha, vode,
zemljišta i hrane;
- biti upoznat s ekološkim i drugim mjerama zaštite i udapređivanja životne sredine i njenih
dobara.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD
Biologija-nauka o životu; jedinstvo živih i neživih
sistema, najvažnije osobine žive i nežive supstance (sličnosti i razlike); osnovne biološke nauke-predmet i
problem proučavanja; položaj biologije u sistemu
prirodnih i društvenih nauka
1
56
II
OSNOVI
CITOLOGIJE I
MOLEKULSKE
BIOLOGIJE
Uvod u citologiju i njena povijest; ćelija-stanica,
osnovna jedinica života; metode proučavanja ćelije; veličina, oblik i opća građa ćelije;
Biohemijski sastav žive materije (protoplazme);
bioelementi (makro, mikro i ultramikroelementi); neorganske tvari u živoj materiji (voda i mineralni
sastojci u živoj materiji); Organske tvari u živoj materiji; ugljični hidrati-glicidi,
monosaharidi, oligosaharidi i polisaharidi (hemijska
struktura i podjela prema funkciji); lipidi, hemijska struktura, klasifikacija i podjela prema funkciji
(strukturni, rezervni i energetski); Proteini (bjelančevine), hemijska struktura i
klasifikacija; podjela prema funkciji (strukturni,
kontraktilni, sa biokatalitičkom funkcijom, hromoproteidi, nukleoproteidi); nukleinska kiselina i
ostale organske materije (adp i atp); Morfologija i organizacija prokariotske i eukariotske
ćelije; struktura stanice, stanična (citopolazmatična)
membrana, građa i funkcija; Protoplazma i njene diferencijacije, priroda, oblici i
funkcije organela: endoplazmatska mreža, ribosomi,
goldijev aparat i lisosomi; Mitohondrije, centrosom, plastidi i specijalne organele;
Jedro-jezgro (nucleus), građa (jedrova opna, jedarce,
hromatin, hromosomi-diploidan i haploidan broj);
razlike između biljne i životinjske ćelije; Osnovna fizička svojstva protoplasme-koloidni sistem,
propustljivost ćelijske membrane, diferencijalna
propustljivost, pasivni prenos (difuzija, dijaliza, osmoza); aktivan prenos supstanci u ćeliji (transport na i
k jona); Metabolizam ćelije (anabolizam i katabolizam);
biokataliza i biokatalizatori-fermenti (encimi) priroda,
struktura i podjela; Životni ciklus ćelije; amitoza i mitoza (kariokineza);
Mejoza (redukciona dioba).
19
57
III
GENETIKA
Uvod u genetiku, područje i nivoi proučavanja
genetičkih pojava i procesa Hemijska struktura, organizacija i funkcija genetičkog
materijala na molekulskom nivou-dnk i rnk (kod prokariota i eukariota)
Teorija genetičke informacije: genetička kontrola sinteze bjelančevina; prepisivanje (transkripcija) i
prevođenje (translacija) genetičke poruke (šifre)
Replikacija (autoreplikacija) i popravka oštećene dnk Regulacija djelovanja genetičkog materijala
Organizacija i funkcija genetičkog materijala na mikroskopskom nivou; struktura hromosoma i
hromosomske garniture; autosomi i heterosomi, determinacija pola
Integritet, kontinuitet i promjenljivost genetičke informacije; mutacije, mutageneza, mutageni faktori
Individualni i međugeneracijski kontinuitet genetičke informacije: genetička suština mitoze i mejoze;
rekombinacija gena i genske mape Geni i osobine; genom, prototip i fenotip, probojnost i
ekspresivnost gena Genski lokusi i alei, interakcija alelnih gena;
monogensko i poligensko nasljeđivanje; polno vezano i polno kontrolisano nasljeđivanje (polno uvjetovano i
polno ograničeno)
Geni u porodici-hibridološki (ukrštanje), gemeološki (blizanački) i genealoški (redoslovni) metod
Geni u populaciji, genetička ravnoteža i struktura populacije
Genetika i društvo- genetičko savjetovanje; genetika patoloških stanja i osobina
Genski i hromosomski poremećaji kod čovjeka (genotipije i hromosomopatije)
Laboratorijski rad: posmatranje hromosoma u mitozi i mejozi; demonstriranje mandeleovih zakona u
nasljeđivanju odabranih osobina (kod biljaka, životinja i čovjeka); posmatranje normalnih i aberantnih
hromosomskih garnitura čovjeka; prepariranje barrovog tjelašca
21
58
IV
GENETIČKO
INŽENJERSTVO I
BIOTEHNOLOGIJA
Biotehnologija: definicija, tipovi i područja primjene
Aktivni agensi u biotehnološkim procesima,
biohemijsko inženjerstvo, mikroorganizmi i kultura tkiva
Klasični biotehnološki metodi i njihova primjena;
genetičko inženjerstvo-definicija, nivoi, metodi i pravci genetičko-inženjerskih istraživanja i postupaka
Genetičko inženjerstvo: prirodni i sintetizirani geni: „tehnika rekombinovane dnk“; fragmatiranje dnk,
izolacija, transfer i kloniranje gena; genetički vektori (virusi, plazmidi)
Hromosomsko inženjerstvo: transfer pojedinačnih hromosoma, konstrukcija vještačkog hromosoma;
genomsko inženjerstvo: kloniranje somatičnih genoma, hibridizacija ćelija, monoklonska antitijela
Primjena genetičkog inženjerstva u medicini, farmaciji i zaštiti životne sredine-stanje i perspektiva
8
V
EKOLOGIJA I
ZAŠTITA
ŽIVOTNE
SREDINE
Uvod u ekologiju, definicija i podjela, ekologija i druge
nauke; ekološki principi i osnovni ekološki pojmovi Geobiosfera, životne sredine i njihovo jedinstvo, životne
oblasti
Ekološki faktori i njihova podjela; toplota, vazduh i
svjetlost kao ekološki faktor Stupnjevi ekološke integracije: individua i populacija;
atributi populacije
Biocenoza: sastav, struktura, dinamika i evaulacija
Ekosistem: sastav, struktura, dinamika i evaulacija
Promet materijala i protok energije u ekosistemu;
biološki produktivitet Prirodne zakonitosti distribucije klime, zemljišta i
bioceniza na zemlji
Kopneni ekosistemi na horizontalnom i vertikalnom
profilu zemlje Vodeni ekosistemi: rijeka, bara, jezero, more i ocean
Primarni klimatogeni ekosistemi; led, polarne pustinje i
tundre; tajge i lišćarsko-listopadne šume; suptropske i
tropske šume, savane, stepe, polupustinje i žarke pustinje
Antropogeni ekosistemi-sekundarni: livade (hiodrofilne,
mezofilne i kserofilne) i pašnjaci (primorski, nizijski i planinski); tercijerni: ruralni i urbani
Degradacija i zaštita vazduha i zemljišta kao
komponenti kopnenih ekosistema; biološko-ekološki efekti degradacionih procesa u kopnenim ekosistemima
Degradacija i zaštita vodenih ekosistema-mora, oceana,
kopnenih voda; biološko-ekološki efekti degradacionih procesa u vodenim ekosistemima
Zaštita prirode kao specifičan vid zaštite životne
sredine; racionalno iskorišćavanje bioloških resursa i proizvodnja zdrave hrane
21
59
Godina obrazovanja: II
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje )
Cilj predmeta: Cilj nastave biologije je uvođenje učenika u osnovna područja fiziologije biljaka,
životinja i čovjeka, biologije razmnožavanja i razvića kao i u procese rasta i razvoja ljudskog
organizma, što će doprinijeti razvijanju biološke i zdravstvene kulture učenika.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- Shvatiti tok općih fizioloških pojava i procesa u biljnom, životinjskom i ljudskom organizmu;
- Steći nova znanja o procesima razmnožavanja i razvića živih organizama;
- Upoznati procese rasta i razvoja ljudskog organizma.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
FIZIOLOGIJA BILJAKA
Predmet, zadaci i metode proučavanja
fiziologije biljaka; biljka kao samoregulativni
otvoreni živi sistem
Voda i njen promet u biljci; apsorpcija,
transport i transpiracija vode
Metabolizam mineralnih soli; fiksacija i
metabolizam nitrogena
Ishrana biljaka: autotrofija (fotosinteza i
hemosinteza) i kratak pregled drugih tipova
ishrane biljaka (heterotrofija, parazitizam,
poluparatizam, simbioza)
Fotosinteza; fotosintetički pigmenti, njihova
funkcija i fizičko-hemijske osobine; svijetla
faza fotosinteze (fotoliza vode i ciklična
fosforilacija); tamna faza fotosinteze; Kalvinov
ciklus
Respiracija; aerobno disanje, anaerobno disanje
(vrenje)
Fiziologija rastenja i razvića biljnih organa;
fitohormoni: auksini, giberelini, citokinini i
inhibitori
Kultura biljnih tkiva in vitro i njen značaj za
biotehnologiju
Razviće biljke; stadijum jarovizacije i svjetlosni
stadij; etape organogeneze u organogenezi viših
biljaka
Fiziologija cvjetanja, fotoperiodizam;
dormancija i vernalizacija
Fiziologija sjemena i ploda; oplodnja; hemijski
sastav sjemena; dužina života i mirovanje
Klijanje sjemena i ploda; faktori koji utiču na
klijanje (fizički, hemijski, biološki); energetski
procesi pri klijanju sjemena
Laboratorijski rad: dokazi procesa fotosinteze;
izdvajanje hlorofila; klijanje sjemena u
zavisnosti o fizičkim, hemijskim i biološkim
faktorima
20
60
II FIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA I
ČOVJEKA
Uvod u animalnu fiziologiju funkcionalnih
sistema; organizam i sredina
Sistemi informacije i integracije: čula, nervni
sistem i endokrini sistem; mehanoreceptori i
hemoreceptori
Termoreceptori i elektroreceptori
(fotoreceptori)
Nervni sistem; organizacija nervnog sistema,
neuron, sinapsa; neurosekrecija
Funkcionalna podjela nervnog sistema
kičmenjaka: somatske i vegetativne funkcije
Endokrini sistem; funkcije endokrinih žlijezda;
integrativna uloga endokrinog i nervnog
sistema
Ishrana organizma i varenje hrane; varenje u
jednakostaničnih organizama; resorpcija
hranjivih sastojaka; regulacija varenja
Tjelesne tečnosti; uporedni pregled tjelesnih
tečnosti u beskičmenjaka i kičmenjaka; sastav
tjelesnih tečnosti; krvna plazma i ćelije tjelesnih
tečnosti
Funkcije tjelesnih tečnosti; transport gasova i
respiratorni pigmenti; transport ostalih
materijala i uloga u homeostazi
Cirkulacija tjelesnih tečnosti; pulzatorni organi
i zalisci; krvni pritisak i puls; regulacija
cirkulacije
Disanje; funkcionalni sistem disanja vodenih i
kopnenih organizama
Ekskrecija; opća fiziološka reakcija; ekskrecija
jednoćelijskih organizama; ekskrecija
višećelijskih organizama; tipovi ekskretornih
organa; nefron i bubreg (građa i funkcija);
regulacija ekskrecije
Funkcionalni sistem zaštite
Funkcionalni sistem potpornih organa
Fiziologija kretanja; amebiono kretanje;
cilijarno kretanje; mišićno kretanje
Biohemija, biofizika i energetika mišićne
kontrakcije; tipovi mišića: glatki i
poprečnoprugasti mišići
Promet toplote i termoregulacija; proizvodnja
toplote i energetski metabolizam; osnovni
(bazični) metabolizam; termoregulacija
(hemijska i fizička); poikilotermija i
homeotermija
Fiziologija organa za reprodukciju; pol i
polnost
Sterilnost i kontracepcija; humanizacija odnosa
među polovima; oplodnja, trudnoća i porođaj
Laboratorijski rad: fiziologija refleksa sminalne
žabe, ispitivanje insulina i adrenalina na
organizam životinja; uobičajeni elementi krvi;
mjerenje krvnog pritiska i pulsa pri različitom
fizičkom opterećenju; disanje riba i žaba pri
različitim vanjskim temp.; spirometrija u
čovjeka; uloga dijafragme u disanju; kretanje
cilijata; fizilogija mišićne kontrakcije;
kalorijska vrijednost hrane; ergometrija
30
61
III BIOLOGIJA RAZMNOŽAVANJA
I RAZVIĆA
Razmnožavanje živih bića; nespolno
(agametsko) razmnožavanje
Spolno (gametsko) razmnožavanje;
oplođivanje; smjena generacija
Razviće živih bića; embrionalno razviće;
postembrionalno razviće
Regeneracija, starenje i smrt
10
IV
RAST I RAZVOJ LJUDSKOG
ORGANIZMA
Prenatalni rast i razvoj ljudskog organizma
Postnatalni rast i razvoj ljudskog organizma
Oblici rasta
Faktori rasta
10
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- profesor biologije (Prirodno-matematički fakultet-odsjek Biologije; Filozofski fakultet-odsjek
Biologije)
62
HEMIJA
Godina obrazovanja: I
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave hemije je uvođenje učenika u područje hemijske nauke čiji su sadržaji neophodni za
razumijevanje tehnoloških, fizikalnih i bioloških procesa, a u skladu sa savremenim naučnim
dostignućima.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- prihvatiti hemiju kao prirodnu nauku; - razviti osjećaj za naučni metod i uočavanje razlike između eksperimenata, hipoteze, teorije i
zakona; - izučiti vrste tvari i klasifikaciju tvari te uočiti razliku između čvrste tvari i smjese i usvojiti
znanje o načinima razdvajanja smjese i dobijanja čvrstih tvari; - shvatiti suštinu građe tvari i moderan pristup tumačenju te građe; - upoznati i ovladati znanjima o osnovnim hemijskim zakonima i primjenu tih znanja; - usvojiti znanje o molarnim veličinama i ovladavanje osnovama stehiometrijskog izučavanja; - savladati mehanizme hemijskih reakcija i uočiti ovisnosti brzine reakcije o raznim faktorima; - izučiti hemijsku ravnotežu i primjenu zakona o djelovanju masa; - izučiti pojam, značaj i primjenu pH vrijednosti i produkta topivosti; - razlikovati disperzne sisteme i njihovo kvantitativno razmatranje; - usvojiti znanja iz područja periodnog sistema elemenata, njegove praktične primjene i
ovisnosti osobina tvari od položaja u PSE; - izučiti značajnije elemente i njihova anorganska jedinjenja.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD
Hemija u svakodnevnom životu; prirodne nauke i
hemija
Naučni metod, eksperiment, hipoteza, teorija i zakon
Klasifikacija i prečišćavanje tvari; Demonstracioni eksperimenti: filtracija rastvora krede i
vode; destilacija vode za piće
4
II
GRAĐA ATOMA
Atom, modeli atoma, kvantni brojevi, orbitale i energija
Elekntronski spin i paulijev princip
Elektronske konfiguracije elemenata
Demonstracioni eksperimenti: prikaz atomskih orbitala
pomoću modela, slike ili projekcije nastavnog filma
4
63
III
STRUKTURA
TVARI
Elektronska teorija valencije
Jonska veza, osobine jonskih spojeva
Kovalentna veza, atomske i molekulske orbitale Metalna veza, metalna kristalna rešetka
Demonstracioni eksperimenti: prikazivanje kristalnih rešetkih i modela spojeva
6
IV
ZAKONI
HEMIJSKOG
SPAJANJA
Zakon o održavanju mase
Zakoni stalnih i umnoženih omjera mase
Avogardov zakon Demonstracioni eksperimenti: reakcije otopina Na2S i
pB (NO3)2 uz mjerenje prije i poslije reakcije; spajanje Fe i S u raznim omjerima
5
V
MOL, MOLARNE
VELIČINE
Molekulska masa
Jedinica za količinu tvari-mol
Procentni sastav jedinjenja i određivanja formule
jedinjenja
Laboratorijska vježba: izračunavanje molarne mase,
broja čestica i molekulske formule; izračunavanje pomoću hemijskih formula
6
VI HEMIJSKE
REAKCIJE
Vrste hemijskih reakcija
Reakcije u otopinama
Jednačine hemijskih reakcija, osnovna pravila za
sastavljanje jednačina
Demonstracioni eksperimenti: izučavanje Cu na
željeznom predmetu iz rastvora modre galice; rastvaranje NH4Cl u vodi uz mjerenje temperature
7
VII
BRZINA
HEMIJSKIH
REAKCIJA I
HEMIJSKA
RAVNOTEŽA
Brzina hemijske reakcije; faktori koji utiču na brzinu
hemijske reakcije Ravnoteža u homogenim i heterogenim reakcijama; le
Chartelier-ov princip
Ravnoteža u reakcijama disocijacije (termička i elektrolitička disocijacija)
Jonski produkt vode i pH vrijednost; indikatori
Produkt topivosti
Demonstracioni eksperimenti: reprodukcija kalij
permanganata sa vodikom za katalizator; neutralizacija sirćetne kiseline sa NaOH uz fenolftalein; određivcanje
ph vrijednosti univerzalnim indikatorom u rastvorima kiselina, baza i soli
Laboratorijska vježba: oksidacija KJ sa HNO3 na sobnoj
temperaturi i na temperaturi 60 i 700C
10
64
VIII DISPERZNI
SISTEMI
Podjela prema stepenu disperzije, opće osobine i značaj
Molekulsko-disperzni sistemi; kvantativno izražavanje sastava otopina
Difuzija i osmoza
Koloidno disperzni sistemi
Demonstracioni eksperimenti: rasipanje svjetlosti na
koloidnoj otopini; difuzija (CuSO4 i voda) Laboratorijska vježba: izračunavanje količine i
zapremine neophodne za vaganje i pripremanje otopine
određene koncentracije (NaCl, CH3OONa)
8
IX
PERIODNI SISTEM
ELEMENATA I
ANORGANSKE
TVARI
Prikaz strukture PSE, zakon periodičnosti
Ovisnost osobina elemenata i njihovih spojeva od
položaja elemenata u PSE
Pregled osobina elemenata po grupama pse
Metali, fizičke i hemijske osobine, upotreba metala
Željezo-nalazišta, proizvodnja, osobine, upotreba; čelik
i legure čelika Aluminij-nalazišta, proizvodnja, osobine, upotreba,
legure
Bakar-osobine i upotreba Važniji spojevi željeza, aluminija i bakra
Azot (dušik), nalazište, dobijanje, upotreba; amonijak,
azotna kiselina
Sumpor-nalazište, dobijanje, upotreba; sumporna
kiselina Klor, nalazište, dobijanje, upotreba i osobine;
klorovodonična kiselina
Demonstracioni eksperimenti: djelovanje Na na vodu;
dobijanje gašenog kreča; ispitivanje fizičkih osobina metala-čvrstoća, elektroprovodljivost, boja;
rastvorljivost aluminija u kiselinama i bazama; razvijanje amonijaka iz nišadora; alotropske
modifikacije sumpora; prečišćavanje vode pomoću klornog kreča
20
65
Godina obrazovanja: II
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje )
Cilj predmeta:
Cilj nastave hemije je uvođenje učenika u područje hemijske nauke čiji su sadržaji neophodni za
razumijevanje tehnoloških, fizikalnih i bioloških procesa, a u skladu sa savremenim naučnim
dostignućima.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- uočiti razliku između spojeva koje proučava anorganska i organska hemija;
- upoznati posebnosti građe atoma ugljika i njegove sposobnosti stvaranja kovalentne hemijske
veze na različite načine;
- se upoznati sa specifičnostima izvođenja reakcija u organskoj hemiji;
- shvatiti na primjeru ugljikovodika ogromne mogućnosti stvaranja različitih spojeva od samo
dva elementa;
- ovladati znanjima i upoznati niz važnih spojeva u organskoj hemiji za žive sisteme, djelatnost
čovjeka i tehnologiju;
- uočiti specifičnosti odvijanja hemijskih reakcija u živim sistemima;
- upoznati osnovna jedinjenja žive ćelije, način njihove interakcije i održavanje međusobne
hijerarhije;
- uočiti veze između hemijske građe i biološke funkcije jedinjenja;
- upoznati način regulacije hemijskih reakcija u živim sistemima;
- na primjerima nekih kataboličkih i anaboličkih procesa upoznati osnovne principe odvijanja
biohemijskih ciklusa.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE
CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD U
ORGANSKU
HEMIJU
Osobine i sastav organskih jedinjenja, razlike između organskih
i anorganskih tvari, historijski pregled razvoja organske hemije
3
II
STRUKTURA I
REAKTIVNOST
ORGANSKIH
SPOJEVA
Osobine atoma ugljika, oblici hibridizacije, stvaranje
kovalentne veze, polarnost veze
Međusobno vezivanje atoma ugljika, vrste C atoma, pojave i
oblici izometrije
Definicija funkcionalne grupe i klasifikacija spojeva prema
funkcionalnim grupama
Demonstracioni eksperimenti: određivanje tališta benzojeve
kiseline; određivanje tačke ključanja etanola; destilacija smjese
metanola i vode; dokazivanje C, H, N, S i halogena u
organskim spojevima
Laboratorijska vježba: prikazivanje strukturnih formula
(posebno izomera) na osnovu zadano bruto-formule organskog
spoja
7
66
III
MEHANIZMI
ORGANSKIH
REAKCIJA
Homolitičko i heterolitičko cijepanje hemijske veze
Višestepene reakcije, međuprodukti, pojmovi nuklefilan,
elektrofilan, slobodni radikali
Demonstracioni eksperimenti: na osnovu zadanih reakcija
definisati tvari kao nukleofile, elektrofile, slobodne radikale, uz
naznaku cijepanja veze
6
IV
UGLJIKOVODICI
Definicija i podjela ugljikovodika; homologene serije
Predstavnici alkana, alkena i alkina, osobine, dobijanje,
upotreba
Polimerizacija, polieni, konjugirane dvostruke veze
Ciklični ugljikovodici, cikloalkani, nomenklatura, izometrija,
osobine
Aromatski ugljikovodici, benzen, struktura, pojava u prirodi,
osobine
Kondenzirani aromatski spojevi, dvočlani i tročlani ciklusi,
naftalen, antracen, fenantren, osobine
Demonstracioni eksperimenti: dobijanje i ispitivanje osobina
metana i acetilena; oksidacija dvostruke i trostruke veze sa
KMnO4; ispitivanje osobina benzena
Laboratorijska vježba: uvježbavanje čitanja i pisanja formula
ugljikovodika po IUPAC-u; vježbanje strukture aromatskih
spojeva na modelima i sastavljanje modela molekula
aromatskih spojeva
10
V
ORGANSKI
SPOJEVI SA
KISIKOM
Alkoholi, osobine veze C-OH, nomenklatura, homologna serija
zasićenih monohidroksilnih alkohola, osobine, značaj
Metanol, etanol, dobijanje, upotreba
Fenoli, nomenklatura, osobina, dietiliter
Aldehidi, osobine funkcionalne grupe, pojava u prirodi,
formaldehid
Ketoni, osobine, značaj
Karboksilne kiseline, osobine, podjela, nomenklatura,
monokarboksilne kiseline, značaj
Esteri
Demonstracioni eksperimenti: oksidacija alkohola sa
K2Cr2O7/H2SO4; reakcija fenola sa FeCl3; dobijanje
formaldehida; jodoform reakcija; reakcija karbonilnih spojeva
sa NaHSO3; ispitivanje kiselosti organskih kiselina
univerzalnim indikatorom; dobijanje estera
Laboratorijska vježba: rastvorljivost alkohola u vodi; alkoholi
kao rastvarači; dokazivanje aldehidne grupe u formaldehidu;
reakcija metala i organskih kiselina
12
VI
ORGANSKI
SPOJEVI SA
AZOTOM
Nitro-spojevi; nomenklatura, pojava u prirodi, osobine i
upotreba
Amini, vrste, osobine, dobijanje, upotreba, anilin
Demonstracioni eksperimenti: osobine nitrobenzena;
dokazivanje anilina; bojenje anilinskim crnilom
4
VII UVOD U
BIOHEMIJU
Ćelija kao osnovni matriks odvijanja biohemijskih reakcija,
voda kao osnovni životni medij;
Specifičnost i organizacija biohemijskih reakcija,
biokatalizatori, koenzimi, hormoni, povezanost živog svijeta u
ciklus međuzavisnosti
3
67
VIII AMINOKISELINE
I PROTEINI
Podjela i nomenklatura aminokiselina, osobine, peptidna veza,
reakcije
Proteini, veza između građe i fiziološke funkcije proteina,
složeni proteini
Demonstracioni eksperimenti: kvalitativne reakcije na proteine
3
IX UGLJIČNI
HIDRATI
Mono i disaharidi, klasifikacija, građa, osobine, značaj
Važniji mono i disaharidi
Polisaharidi, podjela, građa i osobine skroba i celuloze
Demonstracioni eksperimenti: dokazivanje aldehidne grupe;
hidroliza saharoze
4
X LIPIDI
Podjela i značaj lipida, masne kiseline kao funkcionalne
jedinice triglicerida, fosfolipida, sfingolipida
Masti i ulja, steroidi, steroidni hormoni
Demonstracioni eksperimenti: topivost lipida; reakcija masti sa
bromnom vodom; saponifikacija masti i ulja
3
XI
NUKLEINSKE
KISELINE I
NUKLEOTIDI
Nukleotidi, struktura, polinukleotidi
Struktura DNA, denaturacija NK, funkcija i značaj nukleinskih
kiselina
Demonstracioni eksperimenti: prikaz modela molekule DNA;
shema biosinteze bjelančevina
4
XII
REGULACIJA
BIOHEMIJSKIH
REAKCIJA
Regulacija biohemijskih reakcija, enzimi, koenzimi,
regulatorski enzimi
Demonstracioni eksperimenti: shematski prikaz djelovanja
enzima
4
XIII ANABOLIZAM I
KATABOLIZAM
Osnovni pojmovi metabolizma; glikoliza; Cerbs-ov ciklus;
fotosinteza
Demonstracioni eksperiment: shematski prikaz metabolizma
4
XIV
VITAMINI,
MINERALI,
HORMONI
Vitamini i minerali, vrste, osobine, djelovanje
Hormoni, vrste, osobine, djelovanje
Demonstracioni eksperimenti: dokazivanje C vitamina u voću
3
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- profesor hemije-Prirodno-matemački fakultet;
- diplomirani inženjer hemije s položenim ispitom iz pedagoške grupe predmeta-Prirodno-
matemački fakultet.
68
GEOGRAFIJA
Godina obrazovanja: I
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj nastave geografije je upoznavanje i ovladavanje tematskih općegeografskim sadržajima.
Kroz nastavu geografije kod učenika razvijati sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza i
odnosa prirodno-geografskih i društveno-geografskih fenomena i njihovog povezivanja u kompleksnu
cjelinu. Prilagođeni ovom uzrastu, općegeografski sadržaji objašnjavaju zakonitosti razvoja prirodnih
geosistema i njihovih geokomponenata, te uticaja društva na njihov razvoj.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- biti upoznat s definicijama geografije kao nauke, njenim razvojem i savremenim
tendencijama;
- prikupiti dovoljno informacija o Kosmosu i kosmičkim tijelima, te mjestu planete Zemlje
među drugim nebeskim tijelima u Sunčevom sistemu;
- prikupiti dovoljno objašnjenja o Zemljinim položajima pri njenom kretanju, kako bi lakše
shvatili orijentaciju na nebu i zemljinoj površini;
- steći osnovne predodžbe o Zemljinim sferama, zakonitostima i zakonomjerstvima u
geografskom omotaču;
- ovladati metodama i tehnikama kartografske pismenosti;
- prikupiti dovoljno informacija o pojedinim sferama i njihovim komponentama;
- biti upoznat s demografskim problemima savremenog svijeta;
- biti upoznat s razvojem i funkcijom ljudskog naselja;
- biti upoznat s ekonomsko-geografskim potencijalima i procesima, te njihovom prostornom
razmještaju;
- biti upoznat s osnovnim aspektima-geografskim, životne (geografske) sredine.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD U GEOGRAFIJU
Definicija, predmet i zadaci geografije
Podjela geografije i veze sa susjednim
naukama
Historijsko-geografski razvoj savremene
geografske nauke
3
69
II
NEBO I NEBESKA TIJELA
Nebo Zvijezde i sazviježđa
Galaktike Kosmos
Kosmička tijela
Sunce i Sunčev sistem
Planete
Sateliti
Ostala nebeska tijela: planetoidi, komete i
meteori Nastanak Sunčevog sistema
Sunce i Zemlja- međusobni odnosi i uticaj
5
III
ORIJENTACIJA NA NEBU
Koordinatni sistem horizonta
Koordinatni sistem ekvatora Koordinatni sistem ekliptike
3
IV
ORIJENTACIJA NA ZEMLJI
Koordinatni sistem horizonta Geografski koordinatni sistem, geografska
mreža, paralele i meridijani, geografska
dužina i širina, nadmorska visina
5
V
ZEMLJINA KRETANJA I
NJIHOVE POSLJEDICE
Prividno dnevno kretanje Sunca
Rotacija
Smjena dana i noći
Revolucija
Nejednaka dužina dana i noći
Smjena godišnjih doba
Toplotni pojasevi
4
VI PREDSTAVLJANJE ZEMLJINE
POVRŠINE
Globus
Planovi i geografske karte
Matematički elementi karte: razmjer i
razmjernik
Kartografske projekcije
Podjela karata prema vrsti i namjeni Topografske karte i njihova praktična
upotreba
Sadržaj i opća uputstva za korišćenje
topografskih karata
5
VII
GEOGRAFSKI OMOTAČ-
SASTAV, STRUKTURA I
DINAMIKA
Definicija, opće karakteristike i granice
Sastav i struktura geografskog omotača:
geokomponente, geosfere, geosistemi i geokompleksi
Zakoni i zakonitosti u geografskom
omotaču
5
70
VIII LITOSFERA
Definicija
Vertikalna struktura zemlje i njen sastav
Kontinentalna i okeanska kora
Dogeološki i geološki razvoj zemljine kore
Endogeni procesi i oblici
Orogeni procesi i oblici
Vulkanizam
Zemljotresi
Egzogeni procesi i oblici
Denudacija i denudacioni oblici Abrazija
Glacijacija na zemlji
Eolski procesi i oblici
Kraški procesi i oblici
6
IX ATMOSFERA
Definicija
Sastav, struktura i nastanak atmosfere
Podjela atmosfere
Sunčeva radijacija-osnovni izvor toplote na
zemlji Vazdušni pritisak
Cirkulacija vazduha-vjetrovi
Vlažnost vazduha
Oblačnost i oblaci
Padavine
Vazdušne mase i frontovi
Vrijeme i klima
Klimatski činioci i modifikatori
Pojasno-zonalna struktura i klasifikacija
klimata na zemlji
6
X HIDROSFERA
Definicija
Nastanak i razvoj hidrosfere
Kruženje vode u prirodi
Svjetski okean-jedinstvo i podjela
Reljef podmorja
Osnovna hemijska i fizička svojstva
morske vode
Kretanje vode u svjetskom okeanu
Značaj svjetskog okeana
Podzemne vode: vezane i slobodne podzemne vode
Izvori i vrela
Tekuće kopnene vode
Osnovni elementi vodenih tokova
Riječni sistem, riječni sliv i riječna mreža
Riječni režim i njihovi elementi
Jezera-nastanak i podjela
Osnovna fizička i hemijska svojstva
jezerske vode Dinamika jezerske vode
Bare i močvare
Led na zemlji
Značaj kopnenih voda
5
71
XI BIOSFERA
Definicija
Nastanak i razvoj biosfere
Abiotski (fizičkogeografski) i biotski
faktori
Biogeografske oblasti (biomi)
Kopneni i akvatični biomi
Kopnene biogeografske oblasti: tundre,
šume, travne oblasti i pustinje Akvatične biogeografske oblasti: kopnene i
morske
4
XII STANOVNIŠTVO SVIJETA
Stanovništvo na Zemlji
Dinamika svjetskog stanovništva
Razmještaj svjetskog stanovništva: rasna,
narodna (nacionalna), religijska i jezička
5
XIII NASELJA
Historijsko-geografski uslovi nastanka i
razvoja naselja
Tipovi naselja: ruralna i urbana naselja Urbanizacija svijeta, pravci i posljedice
3
XIV PRIVREDA I PRIVREDNE
DJELATNOSTI
Definicija i podjela privrede
Poljoprivreda
Obradive površine svijeta
Struktura poljoprivredne proizvodnje-
prirodnogeografski i društvenogeografski uslovi
Energetika i rudarstvo
Metalni i nemetalni rudni resursi
Industrija-opće tendencije razvoja i
razmještaja Podjela industrije: teška i laka industrija
Saobraćaj
Trgovina
Turizam
6
XV GEOGRAFIJA I ŽIVOTNA
SREDINA
Pojam, definicija i predmet
Prirodna sredina
Geografska sredina Životna sredina
Mjesto i uloga geografije u zaštiti i
unapređenju životne i geografske sredine
Važniji uzročnici narušavanja kvaliteta
sredine: stanovništvo, urbanizacija i privreda
Ugroženi elementi životne sredine: voda,
zrak, tlo, biljni i životinjski svijet
5
72
Godina obrazovanja: II
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje )
Cilj predmeta:
Cilj nastave geografije je upoznavanje učenika sa općim i posebnim regionalnim cjelinama
savremenog svijeta. Kroz geografske sadržaje Bosne i Hercegovine učenike upoznati sa prirodno-
geografskim osobenostima njenog prostora i kompleksnih regionalnih cjelina.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- kroz opće regionalne sadržaje shvatiti globalnu geografsku sliku savremenog svijeta, te
uočavati razliku između njih;
- kroz posebne regionalno-geografske sadržaje detaljnije se upoznati sa reprezentativnim
regijama i državama u njima;
- kroz geografske sadržaje o Bosni i Hercegovini shvate historijsko-geografski i njen prostorni
razvoj;
- se upoznati sa svim osnovnim prirodno-geografskim i društveno-geografskim
karakteristikama prostora naše zemlje;
- shvatiti princip regionalizacije i kompleksnog razvoja regija na osnovu prirodno-geografskih i
društveno-geografskih osobenosti prostora.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
EUROPA
Opće geografske karakteristike europskog
kontinenta
Geografske osobenosti Južne Europe. Europska
unija
Njemačka-geografske karakteristike
Francuska-geografske karakteristike
8
II AZIJA
Opće karakteristike azijskog kontinenta
Geografske osobenosti jugozapadne azije
Turska-geografske karakteristike
Iran- geografske karakteristike
8
III
AFRIKA
Opće geografske karakteristike afričkog
kontinenta
Geografske osobenosti sjeverne afrike
Alžir-geografske karakteristike
6
IV
ANGLO AMERIKA
Opće geografske karakteristike angloameričkog
prostora
SAD-geografske odlike
7
V
LATINSKA AMERIKA Opće odlike latinoameričkog prostora
3
73
VI AUSTRALIJA I OCEANIJA
Opće geografske karakteristike australijskog
kontinenta i Oceanije
3
VII
GEOGRAFIJA BOSNE I
HERCEGOVINE
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Državnost Republike Bosne i Hercegovine
Naziv; historijsko-geografski i teritorijalni
razvoj
Položaj, prostorni obuhvat, granice i veličina
3
VIII PRIRODNOGEOGRAFSKE
ODLIKE
Geološke i geotektonske odlike
Reljefni sklop i geomorfološke cjeline
Klima bosne i hercegovine
Klimatski faktori; klimatski tipovi
Vode bosne i hercegovine
Riječni slivovi i riječni sistemi
Podzemne vode
Jezera
More
Tla bosne i hercegovine
Floristička i vegetacijska obilježja
17
IX DRUŠTVENOGEOGRAFSKE
ODLIKE
Stanovništvo Bosne i Hercegovine; razmještaj
stanovništva; kretanje broja stanovnika
Prirodno kretanje stanovništva; migraciona
obilježja
Struktura stanovništva;
Naselja Bosne i Hercegovine
Prirodni i društveni uslovi privrednog razvoja
Poljoprivreda; rudni i energetski potencijali
Bosne i Hercegovine; razvoj važnih
industrijskih grana
10
X GEOGRAFSKE REGIJE BIH
Regija sjeverne Bosne
Regija srednje Bosne
Regija visokog krša
Mediteranska regija
5
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor geografije (završen PMF-odsjek za geografiju)
74
HISTORIJA
Godina obrazovanja :I
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Učeći historiju učenici grade razumijevanje, kompetencije i vještine na osnovu koncepata koji
su međusobno povezani a to su: vrijeme i prostor uzroci i posljedice izvori istraživanja prošlosti
kontinuitet i promjene interpretacija i perspektiva. Učenik treba usvojiti opći hronološki okvir, osnove
računanja vremena, izgraditi osjećaj za tok, slijed događaja, smjestiti događaje, osobe i pojave. On
treba razumjeti povijesne procese i njihov uticaj na sadašnjost i budućnost. Učenici trebaju shvatiti
zašto su se događaji zbili baš tako kako jesu i zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i
posljedice. Prikazom uzročno-posljedičnih veza, učenik razvija kritičko mišljenje. Učenik razlikuje
uzroke, povod i posljedice. Uočava iste i shvata da se pisanje o prošlosti temelji na pretpostavci
važnosti uzroka i posljedica u izučavanju historije. Cilj je sticanje znanja o prošlosti, razvijanje
vještina te razumijevanje stavova i međuljudskih odnosa koji proizilaze iz učenja historije.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- Prepoznaje tragove antičkog perioda na prostorima naše zemlje i regiona;
- Stiče znanja o nastanku i razvoju Bosne i Hercegovine kao države;
- Spoznaja privrednog i kulturnog razvoja Bosne;
- Bosna u europskim tokovima;
- Prepoznavanje elemenata društveno-ekonomskih i političkih odnosa kapitalizma u
savremenom društvu;
- Izgrađuje stav o odnosu Osmanskog Carstva prema Bosni.
75
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
UVOD U HISTORIJU
Upoznavanje učenika sa
historijom kao nastavnim
predmetom
Zadatak historije kao nauke,
historijski izvori, računanje
vremena i periodizacija
Prvobitna zajednica,
Prethistorijska razdoblja i
njihove karakteristike
Raspad prvobitne zajednice, metalno doba
Prethistorija na tlu Bosne i Hercegovine
14
II
STARI VIJEK
Područja prvih civilizacija, društvene i kulturne prilike
Egipat: društveno-političko uređenje, (Fenikija, Indija i Kina)
Prve civilizacije; Društvo i države starih Grka, društveni odnosi u
Sparti i Atini Grčka kultura Makedonsko Carstvo, Helenizam Društvo i države starih Grka Nastanak i razvoj rimske države, osvajačka politika
Rima Rim u doba carstva, kriza robovlasičkih odnosa Pojava kršćanstva, podjela i pad Rimskog Carstva Kultura rimske države Provjera znanja Područje današnje Bosne i Hercegovine u doba
Antike (Iliri) Organizacija rimske vlasti na Balkanskom
poluotoku. Rimska država, tematsko ponavljanje i provjera
znanja
16
76
III
SREDNJI VIJEK
Europa i svijet u ranom feudalizmu Definisanje pojma, seobe naroda,društveni sisitem,
privreda Germanske države, Franačka država, kultura Bizant, crkveni raskol Europa u ranom feudalizmu; Pojava Islama i širenje Privreda i kultura Europa i svijet u ranom feudalizmu; Balkanski narodi u ranom feudalizmu; Doseljavanje
Južnih Slavena Plemenski savezi i prve države Prvi podaci o Bosni Europa u razvij enom feudalizmu; Obilježja
proizvodnje i društveni razvoj Društveni pokreti i sukobi Križarski ratovi i njihove posljedice Bosna u razvijenom feudalizmu-začeci državnosti,
Ban Kulin i Povelja Crkva bosanska Bosna tokom 13. st. Bosansko kraljecstvo Gubitak državnosti Privreda i kultura srednjovjekovne Bosne Bosna u razvijenom feudalizmu; Kapitalistička privreda i kultura u okviru feudalnog
društva; kapitalizam i Geografska otkrića Humanizam i renesansa Reformacija Osmansko Carstvo; nastanak, razvoj, privredni i
kulturni razvoj Migracije i proces prelaska na Islam Bosna u okviru Osmanskog carstva Privreda i kultura Bosanskog ejaleta Bosna u osmanskim ratovima 17 i 18. st.
30
IV
KAPITALIZAM
Pojava i razvoj kapitalizma, Industrijska revolucija u Engleskoj Francuska građanska revolucija, društveni staleži u fatzama revolucuje Napoleonova osvajanja i posljedice Kapitalizam; ponavljanje i provjera znanja
5
V
BOSNA U BORBI ZA AUTONOMIJU
U OKVIRU OSMANKSOG CARSTVA
Bosna u borbi za autonoman položaj u okviru Osmanskog Carstva, Stanje u Bosni i reforme Osmanskog carstava
Pokret Husein-kapetana Gardaščevića Promjene u Bosanskom ejaletu poslije pokreta,
intervencija Omer-paše Latasa
5
77
Godina obrazovanja :II
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Učeći historiju učenici grade razumijevanje, kompetencije i vještine na osnovu koncepata koji
su međusobno povezani a to su: vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, izvori istraživanja prošlosti,
kontinuitet, promjene interpretacija i perspektiva. Učenik treba usvojiti opći hronološki okvir, osnove
računanja vremena, izgraditi osjećaj za tok, slijed događaja, smjestiti događaje, osobe i pojave. On
treba razumjeti povijesne procese i njihov uticaj na sadašnjost i budućnost. Učenici trebaju shvatiti
zašto su se događaji zbili baš tako kako jesu i zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i
posljedice. Prikazom uzročno-posljedičnih veza, učenik razvija kritičko mišljenje. Učenik razlikuje
uzroke, povod i posljedice. Uočava iste i shvata da se pisanje o prošlosti temelji na pretpostavci
važnosti uzroka i posljedica u izučavanju historije. Cilj je sticanje znanja o prošlosti, razvijanje vještina
te razumijevanje stavova i međuljudskih odnosa koji proizilaze iz učenja historije.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savlađivanja ovog predmeta, učenik će:
- Usvaja znanja o velikim društveno-političkim promjenama u Europi;
- Spoznaja položaja južnoslavenskih naroda i zemalja pod okupatorskom vlašću;
- Vještina prepoznavanja interesnih zona i političkih kretanja;
- Prepoznavanje kulturnog uticaja Europe u BiH -Svijest o kulturnoj baštini BiH;
- Stav o ratu kao sredstvu rješavanja kriza -Svijest o stradanju ljudi i dobara;
- Stiče znanja i razvija stavove o akterima sarajevskog atentata ;
- Spoznaja elemenata fašizma i nacizma i vještine prepoznavanja istih u društvu;
- Stav o koalicijama u II sv. ratu;
- Znanja o političko-ekonomskom razvoju BiH;
- Stav o političkim i društvenim odnosima perioda socijalizma.
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI BROJ
SATI
I
EUROPA SREDINOM XIX st. do 1878
god.
Upoznavanje učenika sa programskim sadržajem Revolucionarna 1848.godina Ujedinjenje Italije i Njemačke Rusija i Habzburško Carstvo Europa sredinom XIX do 1878.god
5
II
BOSNA I JUŽNOSLAVNESKE ZEMLJE
DO 1878 GOD.
Položaj Slovenije i Hrvatske u sastavu Habzburške Monarhije
Južnoslavenske zemlje pod osmanskom vlašću Bosna od sredine XIX stoljeća do 1878. godine
5
78
III
EUROPA OD 1878 DO 1914 GOD.
Europa od 1878.do 1914.god.; Istočno pitanje, Berlinski kongres Suparništva i savezništva u Europi
3
IV
BOSNA I HERCEGOVINA OD 1878.
DO 1914. GOD.
Bosna i Hercegovina od 1878.do 1914.god.; Okupacija i otpor
Uspostava austrougarske vlasti Aneksija, Bosanski sabor i Ustav
5
V
JUŽNOSALVENSKE ZEMLJE OD
1878.DO L914. GOD.
Južnoslavenske zemlje od 1878.do 1914.god. Slovenačke i hrvatske zemlje u borbi za političko i ekonomsko ujedinjenje.
Srbija i Crna Gora u vrijeme nezavisnosti, definisanje makedonskih nacionalnih interesa
3
VI
I SVJETSKI RAT
Krize pred rat, uzroci, ratna tehnika
Frontovi u Prvom svjetskom ratu
Revolucija u Rusiji Posljedice Prvog svjetskog rata
5
VII
BOSNA I HERCEGOVINA U I
SVJETSKOM RATU
Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu; Sarajevski atentat
Mobilizacija, Bosna i Hercegovina kao ratno područje
Ratna privreda, rezultati i posljedice rata u BiH
4
VIII
BOSNA I HERCEGOVINA I
JUGOSLAVENSKO PITANJE
Bosna i Hercegovina i Jugoslavensko pitanje Proglašenje Države SHS Proglašenje Kraljevine SHS
4
IX BOSNA I HERCEGOVINA U
KRALJEVINI SHS
Bosna i Hercegovina u Kraljevini SHS. Stanje u BiH do formiranja Ustavotvorne skupštine
Vidovdanski ustav 1921. godine Šestojanuarska diktatura Sporazum Cvetković-Maček Privredne i kulturne prilike Bosna i Hercegovina u Kraljevini SHS: provjera
znanja
7
X
SVIJET IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
Svijet između dva svjetska rata;Vesajska konferencija
Kriza građanske demokratije, velika ekonomska kriza
Totalitarni režimi Španski građanski rat
5
XI
DRUGI SVJETSKI RAT
Drugi svjetski rat; Prva faza, Munjeviti rat Antifašistička koalicija Prekretnice II svjetskog rata Završne operacije rata i kapitualcije.
5
79
XII
BIH U DRUGOM SVJETSKOM RATU
Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu; Aprilski rat
NDH, četnički pokret Pojava i razvoj NOP-a, Igmanski marš i bihaćka
republika 1943. - Četvrta ofanziva, I zasjedanje ZAVNOBIH-
a i II zasjedanje AVNOJ-a 1944-1945 ZAVNOBIH, II i III zasjedanje; zasjedanje AVNOJ-a Rezultati i posljedice rata
7
XIII
SVIJET NAKON DRUGOG SVJETSKOG
RATA
Svijet nakon II svjetskog rata; Nimberški proces i OUN
Hladni rat, stanje u socijalističkom svijetu Ratovi u svijetu i dekolonizacija Integrativni procesi u Europi Nauka i tehnika XX st
7
XIV
BIH NAKON DRUGOG SVJETSKOG
RATA
Bosna i Hercegovina nakon Drugog svjetskog rata; Ljudski gubici i ratna razaranja, FNRJ, Sukob Staljin-Tito Samoupravljanje, privreda i kultura Raspad SFRJ BiH kao nezavisna i međunarodno priznata država,
Dejtonski sporazum.
5
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor historije
- Profesor historije i bosanskog jezika i književnosti
80
FIZIKA
Godina obrazovanja :I
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je upoznavanje učenika sa najvažnijim znanjem mehanike, njenom primjenom u
tehnici i svakodnevnom životu, te upoznavanje učenika sa najvažnijim znanjem mehanike fluida i
termodinamike.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savladavanja gradiva fizike učenik će biti osposobljen da:
- nabroji fizikalne veličine i njihove mjerne jedinice;
- definira pojmove iz kinematike;
- prezentira Newtonove zakone mehanike;
- objasni mehanički rad i mehaničku energiju;
- rješava jednostavne kvantitativne, kvalitativne i eksperimentalne zadatke iz mehanike;
- objasni pojave mehanike fluida i termodinamike;
- rješava raznovrsne zadatke mehanike fluida i termodinamike;
- primijeni znanje mehanike i termodinamike u različitim oblastima;
Sadržaj predmeta:
RED.
BR. TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI
BROJ
SATI
I
FIZIKALNE VELIČINE I
NJHOVE JEDINICE
osnovne i izvedene fizikalne veličine i
njihove mjerne jedinice
mjerenje i greške pri mjerenju
skalarne i vektorske veličine
6
II
KINEMATIKA
relativnost mehaničkog kretanja
osnovni pojmovi: put, pomak, brzina i
ubrzanje
ravnomjerno i ravnomjerno promjenljivo
pravolinijsko kretanje
slobodan pad
vertikalni hitac
horizontalni hitac
kosi hitac
14
81
III
DINAMIKA
osnovni tipovi međudjelovanja
Newtonovi zakoni mehanike
sila teže i težina
elastična sila
sila trenja
centripetalna sila
ravnomjerno kretanje po kružnici
Newtonov zakon opće gravitacije
impuls tijela i zakon održanja impulsa
otpor sredine
inercijalne sile
obrtno kretanje
moment sile i moment inercije
18
IV
ENERGIJA I RAD
mehanički rad
mehanička energija
održanje mehaničke energije
mehanička snaga
6
V
MEHANIKA TEČNOSTI I
GASOVA
pritisak (tlak)
hidrostatički i hidraulički pritisak
sila potiska
zapreminski protok i jednačina kontinuiteta
Bernulijeva jednačina
molekulske sile kod tečnosti
površinski napon
8
VI
MOLEKULARNO -
KINETIČKA TEORIJA
idealan gas
pritisak idealnog gasa
izoprocesi
opća jednačina stanja idealnog gasa
unutrašnja energija
toplota
termičko širenje čvrstih tijela i tečnosti
10
VII TERMODINAMIKA rad i toplota
prvi zakon termodinamike
rad gasa pri izobarnom širenju
toplotne mašine
drugi zakon termodinamike
fazni prelazi
8
82
Godina obrazovanja : II
(2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Cilj predmeta: Svrha ovog predmeta je upoznavanje učenika sa najvažnijim znanjem talasa, elektrostatike i
elektrodinamike, te sticanje znanja iz optike i fizike atoma.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon uspješnog savladavanja gradiva fizike učenik će biti osposobljen da:
- prezentira nastanak i vrste mehaničkih talasa
- definiše zvuk i veličine koje opisuju zvučne talase
- objasni i primijeni osnovne pojave u elektrostatici
- objasni i primijeni osnovne pojave u elektrodinamici
- posjeduje osnovno znanje iz optike i fizike atoma
- ima razvijen interes za sticanjem znanja iz optike i fizike atoma
- osposobljen za rješavanje jednostavnih fizikalnih zadataka
- razvijanje svijesti učenika o značaju primjene znanja iz optike i fizike atoma u različitim oblastima
Sadržaj predmeta:
RED.
BR.
TEMATSKE CJELINE
PROGRAMSKI SADRŽAJI
BROJ
SATI
I
OSCILACIJE I TALASI
Oscilatorno kretanje
Matematičko klatno
Mehanički talasi
Zvuk
Ultrazvuk i infrazvuk
Dopplerov efekat
8
II
ELEKTROSTATIKA
Coulombov zakon
Električno polje
Električni potencijal i napon
Kretanje naelektrisanih čestica u
električnom polju
Električni kondenzatori
8
III
ELEKTRIČNA STRUJA
Jačina električne struje
Ohmov zakon
Električni otpor
Električno kolo
Elektromotorna sila
Rad i snaga električne struje
Kirchhoffova pravila
8
83
IV
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetno polje
Osnovne veličine u magnetnom polju
Magnetno polje električne struje
Amperova sila
Lorentzova sila
Elektromagnetna indukcija
Naizmjenična struja
Ohmov zakon za kolo naizmjenične struje
8
V
ELEKTROMAGNETNI TALASI
Elektromagnetne oscilacije
Elektromagnetni talasi
Spektar elektromagnetnih talasa
4
VI
OPTIKA
GEOMETRIJSKA OPTIKA
Priroda i brzina prostiranja svjetlosti
Osnovni zakoni geometrijske optike
Ravna i sferna ogledala
Sočiva
6
VII
FIZIKALNA OPTIKA
Interferencija svjetlosti
Difrakcija svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
4
VIII KVANTNA FIZIKA Toplotno zračenje
Zakoni zračenja crnog tijela
Fotoelektrični efekat
Čestično-talasni dualizam
6
IX
FIZIKA ATOMA
Modeli atoma
Rutherfordov, Bohrov i kvantnofozikalni
model atoma
Emisioni i apsorpcioni spektri
Rendgensko zračenje
Laser
8
X
FIZIKA JEZGRA ATOMA
Građa atomskog jezgra
Defekt mase i energija veze
Radioaktivnost
Zakon radioaktivnog raspada
Nuklearne reakcije
10
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Za potrebe izvođenja nastave iz predmeta utvrđuje se sljedeći profil i stručna sprema nastavnika:
- Profesor fizike, smjer matematika s fizikom
- Profesor fizike
Nastavni planovi i programi za predmete : Bosanski jezik i književnost (umanjen broj sati),
Njemački jezik, Engleski jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Vjeronauka, Sociologija,
Psihologija, Filozofija, Logika, Demokratija i ljudska prava su isti kao i kod općeg smjera. Nastavni
plan i program za Matematiku je isti kao kod općeg smjera za prvi, drugi i treći razreda dok je za
četvrti razred izmijenjen.
84
Metodičke napomene
Program nastave navedenih predmeta treba realizirati tako da predavanje prate primjeri i
demonstracija tehnologija. Za predmete u kojima je to predviđeno najmanje jedan čas sedmično treba
realizirati u obliku samostalnog rada učenika u laboratoriju. Vježbe treba, ukoliko je to moguće,
realizovati u bloku od po dva sata za one predmete za koje su predviđene vježbe. Rad u laboratoriju
treba izvoditi s grupama učenika, uz uvjet da rade najviše dva učenika zajedno. Pri radu izvedbenog
programa treba planirati vrijeme za kontinuiranu provjeru znanja.
Nastavu predmeta treba održavati u prostoriji u kojoj je osiguran jedan računar za najviše dva
učenika dok za izvođenje vježbi treba osigurati princip jedan učenik-jedan računar. Svi računari u
prostoriji moraju biti povezani u lokalnu mrežu s pristupom internetu.
Za izvođenje vježbi treba osigurati potrebnu opremu za svaki predmet za koji je to potrebno, npr. za
vježbu iz mreža: usmjerivače, preklopnike, pripadajuću programsku podršku, kablove za spajanje
mrežnih uređaja i računara, alat za pravljenje kablova i uređaje za provjeru ispravnosti kablova.
Nastavni plan i program je okvirni sa orijentacionim trajanjem nastavnih cjelina i isti se može
prilagođavati shodno iskustvu i znanju nastavnika.
Nastavni plan i program treba pratiti savremene trendove i tehnologije, te je kao takav podložan
reviziji, izmjeni i po potrebi dopunama u skladu sa trendovima.
85
Populacija učenika devetih razreda osnovnih škola na ciljnom
području
Na području grada Bihaća radi osam osnovnih škola (javne ustanove). Populaciju učenika
devetih razreda osnovnih škola na području Grada čini približno 500 učenika.
Za potrebe izrade ovog elaborata izvršeno je anketiranje učenika osmih i devetih razreda svih
osnovnih škola na području grada Bihaća. Anketirani učenici su odgovarali na pitanja da li bi se
upisali u neku od škola na području Unsko-sanskog kantona i da li bi se upisali u našu školu ukoliko bi
im bio ponuđen Računarsko-informatički smjer u gimnaziji.
Rezultati anketiranja su sljedeći:
JU O
.Š. ,,H
arm
ani
I''
JU O
.Š. ,,H
arm
ani
II''
JU O
.Š. ,,P
rekounje
''
JU O
.Š. ,,G
orn
je P
rekou
nje
-
Rip
ač''
JU O
.Š. ,,B
rekovic
a''
JU O
.Š. ,,K
amen
ica'
'
JU O
.Š. ,,G
ata
Ilid
ža-V
rsta
''
JU O
.Š. ,,K
ule
n V
akuf-
Ora
šac'
'
Ukupno
Broj anketiranih učenika devetih
razreda 62 95 97 54 34 63 43 24 472
Broj anketiranih učenika devetih
razreda koji se žele upisati u neku od
škola u USK 56 92 92 50 33 61 38 24 446
Broj anketiranih učenika devetih
razreda koji bi upisali Računarsko-
informatički smjer u Gimnaziji
''Bihać''
16 10 11 9 8 18 5 3 80
86
JU O
.Š. ,,H
arm
ani
I''
JU O
.Š. ,,H
arm
ani
II''
JU O
.Š. ,,P
rekounje
''
JU O
.Š. ,,G
orn
je P
rekou
nje
-
Rip
ač''
JU O
.Š. ,,B
rekovic
a''
JU O
.Š. ,,K
amen
ica'
'
JU O
.Š. ,,G
ata
Ilid
ža-V
rsta
''
JU O
.Š. ,,K
ule
n V
akuf-
Ora
šac'
'
Ukupno
Broj anketiranih učenika osmih
razreda 67 87 69 60 46 59 43 21 452
Broj anketiranih učenika osmih
razreda koji se žele upisati u neku od
škola u USK 59 82 67 57 43 53 42 21 424
Broj anketiranih učenika osmih
razreda koji bi upisali Računarsko-
informatički smjer u Gimnaziji
''Bihać''
10 4 13 11 3 10 2 2 55
Iz rezultata anketiranja može se zaključiti da nesumnjivo postoji veliki broj učenika koji bi
pohađali ovaj smjer u Gimnaziji i u znatno većem obimu nego što je jedno odjeljenje. Ukupno je
zainteresovano 80 učenika devetih razreda na nivou Grada, a velika je zainteresovanost i učenika
osmih razreda što potvrđuje opravdanost uvođenja ovog smjera.
87
Biografije trenutno angažovanih profesora informatike i matematike u
J.U. Gimnazija ,,Bihać“ u Bihaću
Jasmin Hodžić
Diplomirao na Fakultetu za informatičke i matematičke nauke Univerziteta Western Ontario u
Kanadi.
Stručni predmeti u toku osnovnih studija:
- Računarska organizacija
- Programiranje
- Baze podataka i algoritmi
- Operativni sistemi
- Objektno orijentisano programiranje
- Web-dizajn
- Linearna algebra
- Kompleksna analiza
- Modeli i simulacije
- Diferencijalne jednačine
- Numerička matematika
- Engleski jezik
Radno iskustvo:
• J.U. ''Elektrotehnička i drvoprerađivačka srednja škola Bihać'' , kao profesor matematike
i informatike 1996-1997
• NGO ''Akcija protiv mina'' , kao projektni menadžer 1997-1999
• J.U. Gimnazija „Bihać“ , kao profesor matematike i informatike od 2004. godine
88
Muharem Mušić
Diplomirao na Pedagoškom fakultetu Bihać na Odsjeku matematika i informatika.
Tema diplomskog rada: “Djeljivost brojeva“
Stručni predmeti u toku osnovnih studija:
- C++
- Uvod u računarstvo, Algoritmi i programiranje
- Teorija grafova
- Web programiranje
- Baze podataka
- Programski jezici 1 i 2
- Metodika nastave informatike
- Metodika nastave matematike
- Pedagogija
- Psihologija
- Programiranje windows i obrazovnih aplikacija
- Računarska 3D grafika
- Aplikativni softver
- Numerička matematika
- Vjerovatnoća i statistika
- Elementarna matematika
- Engleski jezik, etc.
Radno iskustvo:
• JU Gimnazija „Bosanska Krupa“ , kao profesor matematike i informatike, 2011-2012.
• JU MSŠ „Safet Krupić“ , kao profesor matematike i informatike, 2012-2013.
• JU Gimnazija „Bihać“ , kao profesor matematike i informatike od 2013.
• Pedagoški fakultet Bihać kao asistent na predmetima Uvod u računarstvo, Baze podataka,
Algoritmi i programiranje, Programirnaje windows aplikacija, Programiranje obrazovnih
aplikacija
• Islamski pedagoški fakultet i Biotehnički fakultet kao asistent na predmetu Informatika
• Tehnički fakultet kao asistent na predmetima Baze podataka, Matematika i Vjerovatnoća i
statistika
Objavljeni radovi i izrađene aplikacije
- Izrađene brojene obrazovne apliakcije
- Moodle za Smjer informatika-matematika na Pedagoškom fakultetu
- Program za statistiku o uspjehu učenika
- Objavljen rad pod nazivom „ Mogu li se na Nastavničkom fakultetu za
informatiku obrazovati developeri obrazovnog softvera?“ u časopisu ''Educa'' Mostar
89
PRILOZI
Saglasnost Ministarstva nauke, kulture i sporta za anketiranje osnovaca.
90
Mišljenje Etičkog tijela o provođenju istraživanja sa djecom i o djeci.
91
92
Recommended