View
261
Download
6
Category
Preview:
Citation preview
37 GODINA III ZAGREB
13. srpnja 1994.
GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb
NAGLASAK
V I S O K STUPANJ ZNANOSTI U NAŠIM RADOVIMA Komisija za znanstvenoistraživački rad usvojila Plan znanstvenoistraživačkog rada za 1994. godinu, usmjeravajući istraživače i njihove suradnike prema temama i ciljevima istraživanja čiji će rezultati po-moći u pronalaženju najboljih načina gospodarenja šumskim ekosustavima koji postaju iz dana u dan sve ugroženiji
Dana 28. srpnja ove godine u TV emisiji »ZNANOST I Ml« sudjeluju eminentni šumarski stručnjaci s temom »Problematika gospodarenja lužnjakovim šumama i šumama jele«
13. srpnja 1994.
ODNOSI NA RELACIJI SAVEZ SSS -ŠUMARSKI SINDIKAT
OSTATI ILI ISTUPITI? R
azgovori o teritorijalnom ustroju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, vodeni u par navrata na sastancima Glavnog odbora Hrvatskog sindikata šumarstva završavali su obično općim razmatranjem odnosa SSSH i HSS u smislu
korektnosti međusobnih davanja i primanja sredstava i usluga. Bitno različito nije bilo ni na posljednjoj sjednici Glavnog odbora prilikom razmatranja odluke Vijeća SSSH o usvajanju dokumenata o teritorijalnom ustroju. Na sjednici Vijeća, istakla je Gordana Colnar, zahtjev šumarskog sindikata za posebnim statusom obzirom na teritorijalni ustroj Hrvatskih šuma, nije prihvaćen. Izazvao je čak i nezadovoljstvo. Ponovile su se tvrdnje kako organi Saveza SSH na terenu i te kako sudjeluju i pomažu u radu šumarskih sindikalnih podružnica. A mi znamo da podružnice uglavnom rade same. Stav je Vijeća SSH da šumarski sindikat još jednom raspravi odluku o ustroju Saveza te o tome izvjesti vijeće.
Za neke članove Glavnog odbora bio je to znak da bi se konačno trebalo postaviti pitanje daljnjeg ostanka u Savezu, i pokušati djelovati zajedno sa sindikatima ostalih javnih poduzeća, dok su drugi sugerirali da se još jednom pokuša pronaći zajednički jezik i zajednički intresi sa Savezom SSH. Nije bilo ni za očekivati da će kod takvog raspoloženja proći zahtjev vijeća SSSH za povećanjem članarine. Glatko je odbijen s tim, kako je istakao povjerenik bjelovarske podružnice Željko Cutvarić, »da se ne prihvaća članarina od 0,6 iz brutta već 1 posto na netto, a od toga 8 posto Savez. Jer i to je pitanje vezano za prethodno, za daljnje članstvo u Savezu«. M. M.
SINDIKALNI KOLAČIĆI PLAĆA
- Ako netko, a to su naše sindikalne središnjice, potpisuje najnižu osnovnu plaću (u Ugovoru) na 667 K sebi u sindikatu odobri t.000 K onda ne znam kako da to nazovem. Istina je da su sindikalnim središnjicama visoke plaće. A u ime nas potpisuju ovakve, pa onda i povećanje mase plaće za posto...
Ne može čistačica u sindikatu imati 1.000 K negdje su to smanjili, a kod nas u šumariji 400 K. Ako je tome tako onda je vrijeme da se razmisli o daljnjem ostanku u takvoj sindikalnoj središnjici..
{Željko Cutvarić povjerenik bjelovarske podružnice na sastanku Glavnog odbora)
REPLIKA Nakon što je Vlatka Drakulić
Štiglić još jednom podsjetila da su dvije sobe iz njihovog odmarališta u M. Lošinju dodijeljenje radnoj organizaciji Drvenjača, i kako bi se tim pitanjem trebao pozabaviti i sindikat, repliku je za-htjevao Filip Šabić (Split).
»Nitko ne može više govoriti o svojim odmaralištima, svi imaju ista prava u svim odmaralištima koja nisu sindikalna već njima raspolažu Hrvatske šume. Može se eventualno u ovom prijelaznom razdoblju govoriti o tome da uprave koje su ih gradile imaju neke prednosti...«
V. D. Štiglić:« Stažem se s tim, no protiv sam da se iz svih ovih aktivnosti izuzme sindikat, a to je upravo učinjeno«.
IZ UPRAVE ŠUMA POŽEGA
NAJVIŠE PRIJAVA ZA SELCE Iove godine zaposleni u požeškoj
Upravi šuma imat će organizirano ljetovanje na moru i u toplicama. Oni radnici koji su se odlučili za more izabrali su u jednoj od osam smjena odmarališta u Selcu (404 radnika i članova njihovih obitelji), na Malom Lošinju (33), Vrsaru (12), Dugoj uvali (10), Bar-barigi (8) i u Njivicama (4). Za more se prijavio 471 radnik i članova njegove obitelji a od toga je najveći interes za Selce kod Crikvenice. Naime, u ovom slikovitom primorskom mjestu bit će 86% ukupnog broja korisnika.
U toplicama je odlučilo provesti godišnji odmor 24 korisnika a zanimljiva je mogućnost boravka u inozemstvu pa je 17 ljudi iskoristilo ovu prigodu prijavivši se za Harkanj (11) i Češku (6). Za domaće, bizovačke toplice želju je izrazilo njih sedmero.
Ukupno se s požeškog i novogra-diškog područja prijavilo 500 ljudi (5000 pansionskih dana) od čega je 145 uposlenih i 355 članova njihovih obitelji. Od 720 radnika u Upravi šuma Požega, njih 20 posto koristit će organiziran način godišnjeg odmora, koji počinje s prvom smjenom 20. lipnja a završava s osmom, 8. rujna. Cijene dnevnih pansionskih usluga su formirane prema vrsti objekta pa su u odmaralištima i toplicama 15 DEM u apartmanima 8 DEM a 'u kamp-kući-cama 6 DEM. Ako zaposleni radnik ima prihod po članu domaćinstva manji od 235,84 K mjesečno može koristiti popust 50 posto od navedenih cijena. Budući da požeška Uprava kao ni zagrebačka i našička, nema vlastiti kapacitet, nakon odobrenja Upravnog odbora, zakupit će odgovarajući prostor. Postoji mogućnost da zajedno s Upravom šuma Zagreb zakupi prostor na otoku Cresu.
U mjesto ljetovanja s najvećim brojem korisnika bit će organiziran prijevoz a u ostale objekte za njega se svatko sam mora pobrinuti.
I. TOMIĆ
Prva bitnica 10-tog topničkog diviziona za vrijeme svečanosti na Medvedgradu.
POHVALA GENERALA BOBETKA TO JE NAŠA BITNICA!
Za Dan državnosti
je, kao što je poznato, na Medvedgradu bilo vrlo svečano-, dr.
Franjo Tuđman je otvorio »Oltar domovine«. Mnogi znani i neznani sudjelovali su u svečanosti, a medu njima i jedna postrojba HV: Prva bitnica 10-tog topničkog diviziona iz Karlovca, u kojoj su dobar dio svojih ratnih godina za domovinskog rata proveli i neki od djelatnika Uprave šuma Karlovac i s kojom i nadalje održavaju čvrste veze, posjećujući vojnike koji i dalje borave u HV i čekaju kraj rata. Ova je bitnica dobila čast da izvede počasni pucanj na svečanosti na Medvedgradu, a temeljem toga je dobila i pohvalu od generala Bobetka.
— Prva smo i zasada jedina postrojba koja je to izvela — kaže Dejan Bockaj, zapovjednik. — Izveli smo 25 pucnjeva kao simbol 25 po
lja u grbu. To je za nas bila velika čast i svi smo se posvetili tom zadatku, jer smo imali i pripreme, uglavnom logističke prirode. Osjećali smo odgovornost i trudili se da sve to ispadne kako treba, u čemu smo i uspjeli. Začudo, sve što je planira.-. no ispalo je besprijekorno. Mnogo možemo zahvaliti i zapovjedniku diviziona bojniku Marjanu Bastjančiću — dodaje zapovjednik bitnice, koji je i osobno pohvaljen od generala Janka Bobetka.
»Rezevni vojnici« ovog diviziona iz Uprave šuma Karlovac su nedavno posjetili članove bitnice, čestitali im na pohvali i naravno — počastili ih janjetinom. Uz njih, vojnike su posjetili i neki od djelatnika »Karlovačke pivovare«, s kojom su veze također vrlo čvrste. Nepotrebno je reći što su oni donijeli u bitnicu.
V. C.
UKRATKO IZ KOPRIVNICE
SINDIKALNI IZLET indikalna podružnica Uprave šuma Koprivnica, organizirala je
• trodnevni izlet u Mađarsku i Austriju, odnosno glavne gradove tih susjednih i prijateljskih država, Budimpeštu i Beč.
Na izletu je bilo 32 djelatnika ove uprave, koji su u tim starim prijestolnicama, bogatim povijesno kulturnim spomenicima, sa velikim zanimanjem razgledali glavne znamenitosti tih metropola.
Tako su u budimpešti razgledali; TRG HEROJA, PARLAMENT, BUDIM, CITADELA, NEP STADION i ostale znamenitosti. U Beču su između ostalog razgledani; KATEDRALA SV. STJEPANA, KARTNER-STRASSE, HOFBURG, BELVEDERE, RINGSTRASSE i naravno dvorac SCHONBRUNN.
Svi sudionici izleta vratili su se zadovoljni i prepuni dojmova, jer su razgledali i dio naše povijesti. M oOMOVIĆ
Ispred zgrade Parlamenta u Beču
GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb
Izdavač: »HRVATSKEŠUME« p.o. Zagreb Lj. F. Vukotinoviča 2. JP »Hrvatske šume« organizirane su u Direkciju Zagreb i IS Uprava šuma i to: Vinkovci, Osijek. Našice, Požega, Bjelovar. Koprivnica, Zagreb. Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split. Direktor poduzeća: Josip Dundović, dipl. ing. šumarstva Savjet lista: Prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), dr. Joso Graian, Marijan Kolić, dipl. ing. Milan Krmpotič, dipl. ing. Tomislav Starčevie,
Filip Šabić, prof. dr, Josip Vukelić Glavni i odgomrtti urednik: Antun-Zlatko Lonćarii, dipl. ing. Uređivački odbor: Petar Jurjević, dipl. ing. (predsjednik), Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Vesna Hrkalović, dipl. pol. han Hill. dipl. iur. Gordana Colnar Grafički urednik: Miijenko Bogdanić Redakcija lista: Marijan Domović. dipl. polit. Vesna Hrkalović, dipl. polit.. Arnun-Ztatko Lončarić, dipl. ing., MirosUi Mrkobrad, dipl. polit Vesna Pleše, dipl. polit, i Zvonko Peičević
Adresa redakcije: Lj. F. Vnkotinorića 2, Zagreb. Tel. 041/448-ffli, 448-034 List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta Zagreb dobivaju ga besplatno na kućne adrese. Tisak: Hrvatska tiskara Zagreb, Slavonska aveniia 4 Naklada: 12.000 primjeraka Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športa btoj 532-03-1 7-93-01 glasilo je oslobođeno plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.
13. srpnja 1994.
SA KOMISDE ZA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD
VISOK STUPANJ ZNANOSTI U NAŠIM RADOVIMA N
a sjednici Komisije za znanstvenoistraživački rad »Hrvatskih šuma«, održa
noj nedavno u Zagrebu, našao se je na razmatranju još jednom Plan znanstvenoistraživačkog rada za ovu godinu. O projektima i podpro-jektima, odnosno o temama iz ovog Plana pisali smo u br. 33. »Hrvatskih šuma«. Kompletan Plan se sastoji od 3 projekta sa 7 podprojekta, odnosno ukupno 80 tema, medu kojima ima i vrlo zanimljivih za »Hrvatske šume«, poput tema: »Uzgojni zahvati njege i obnove kao mjera povećanja kvalitete, stabilnosti i produktivnosti nizinskih šuma«, "Utjecaj načina gospodarenja na stabilnost, produktivnost i mogućnost obnove brdskih i viso-koplaninskih šuma«, »Bio-tehnologija i ekonomika lovnog gospodarenja u Republici Hrvatskoj« i drugih.
Članovi Komisije su i ovog puta »pretresli« sve teme (sagledavajući dosadašnje rezultate i planove daljnjeg rada), te dali svoja mišljenja i primjedbe na predložene planove. Jedna od zanimljivijih primjedbi odnosila se je na plan rada na temi: »Primjena daljinskih istraživanja u šumarstvu«, na koju je i na posljednjoj sjednici bilo primjedbi. Naime, riječ je o ae-rosnimkama, na osnovu kojih se fotointerpretacijskim metodama mogu izlučiti tipovi šuma i izvršiti njihovo kartiranje, ali i pratiti degradiranje sastojina. Primjedba se je odnosila na područje na kome je potrebno izvršiti ova istraživanja. Istraživači su željeli snimati šume hrasta lužnjaka, a Komisija traži
podatke za priobalno područje, odnosno krš. Ujedno su preporučili da se u ova istraživanja uključe i djelatnici »Hrvatskih šuma« iz Direkcije i zainteresiranih uprava šuma, posebno UŠ Split.
Komentirajući ovu i druge primjedbe prof. dr. Slavko Matić je rekao:
— Ovo što radimo na Šumarskom fakultetu, odnosno u našem Zavodu za istraživanja u šumarstvu i na Šumarskom institutu jest znanost i to visoki stupanj znanosti i znanstvenih disciplina, ali moramo raditi istraživanja koja će naći svoju primjenu u praksi. Mislim da je bolje naći metode uzgajanja u pri
rodnim šumama nego objaviti naučni rad u američkom časopisu, iako je u nas stanje takovo da se znanstvenika više priznaje kad uspije objaviti nešto u stranim časopisima...
Plan znanstvenoistraživačkog rada za ovu godinu je prihvaćen uz nekoliko primjedbi i dopuna koje je dala Komisija, a suštinu rasprave izrazila su dva člana Komisije:
— Za »Hrvatske šume« je bitno da dobiju rezultate koje mogu koristiti — rekao je mr. Juraj Zelić, član Komisije iz Uprave šuma Požega — na primjer — odgovor na pita-
Članovi Komisije za znanstvenoistraživački rad su
usvojili Plan znanstvenoistraživačkog rada za ovu
godinu, usmjeravajući istraživače i njihove suradnike prema temama i ciljevima istraživanja čiji će rezultati pomoći u pronalaženju najboljih načina gospodarenja šumskim ekosustavima, koji postaju
sve ugroženijima...
nje: zašto panjaču ne mogu prevesti u visoku šumu?
Inž. Vlatko Skorup, član Komisije iz UŠ Senj, bio je još konkretniji:
— Istraživanje »Metode obnove i njege prirodnih sastojina i šumskih kultura Mediterana«, koje se provodi na Krku i bavi istraživanjima strukturnih osobina degradi-
ranih medunčevih šuma, a na plohama se vrši njega i zaštita biljaka lijep je primjer istraživanja koje će nam pomoći u gospodarenju krškim šumama i utjecati na promjenu 500-godišnje tradicije gospodarenja. Više ovakvih ploha i njihova praćenja dalo bi i bolje rezultate gospodarenja šumama na kršu...
Komisija je na svom dnevnom redu imala i nekoliko redovnih tema, poput Financijskog plana za ovu godinu, izbora ponuđača za tiskanje »Izvješća za 1993. g.« i priprema za izradu prijedloga srednjoročnog plana znanstvenoistraživačkog rada za vrijeme od 1996.—2000. g. Nakon usvajanja financijskog plana i donošenja drugih redovnih odluka, tijekom rasprave o srednjoročnom planu, istaknuto je da znanstvenoistraživački rad treba pri-
" avati potrebama fk\\\ šuma«, odnosno
BrVati ih s promjenama i stanjem u šumskom ekosustavu. Stoga je predloženo da se imenuje Radna grupa koja će pripremiti projekte i dati osnovene ideje za vrijeme od 1996.—2000. g. U radnu grupu su izabrani: dr. Joso Cračan, dr. Slavko Matić, dr. Milan Glavaš, mr. Ivan Mrzljak, mr. Petar Jurjević, mr. Juraj Zelić i inž. Vlatko Skorup.
V. GUNIĆ
IZ PLANA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA ZA 1994. Prostorno uređivanje šuma u Hrvatskoj
Voditelj: Prof. dr. se. Šime Meštrović Pravilnik za uređivanje šuma predviđa pro
storno uređivanje šuma Hrvatske na novim principima bez obzira na vlasništvo. Šumsko-gospodarska osnova područja 1996. g. izradit će se na novoj prostornoj podjeli, pa je u tom pravcu neophodno pripremiti sve potrebno tijekom 1994. i 1995. godine.
Tijekom 1994. g. donijeti kriterije za gospodarsku podjelu na osnovi stvarnog stanja svih šuma.
Napraviti prijedlog rostornog uređivanja na svim upravama šuma i to prema utvrđenim kriterijima. Gospodarske jedinice i odjeli će biti upravno gospodarske kategorije.
Izvršiti kategorizaciju šuma prema uređaj-nim razredima, te naznačiti osnovne smjernice, cilj i način gospodarenja, kako državnih, tako i privatnih šuma u okviru jedinstvenog propisa za gospodarsku jedinicu kao cjelinu.
Područje istraživanja je područje cijele Hrvatske, odnosno svih šuma i šumskih tala.
Istraživanje staništa u cilju unapređenja šumske proizvodnje
Voditelj: Dr. se. Branimir Mayer Tijekom 1994. g. predviđa se kompleksna pe
dološka, uzgojna i biljnohranidbena istraživanja staništa sa ciljem unapređenja šumske proizvodnje provesti na površinama pojedinih up-
(dijelovi teksta) rava »Hrvatskih šuma« prema prijavama. Do sada su prijavljene površine kod UŠ Našice.
Do sada se okvirna površina kretala oko 400 ha, što predstavlja grubu orijentaciju, jer se terenska i laboratorijska istraživanja po toj temi na zahtjev operative provode sve detaljnije, poput Varaždinskih podravskih šuma, tako da se planirana sredstva utroše na manje površine, uz znatno detaljniju obradu...
Istraživanje uzroka izostanka uroda žira
Voditelj: Dr. se. Miroslav Harapin Pregled sastojina hrasta s obzirom na cvat
nju i urod žira. Fenološka opažanja i registracija pojave cvatnje, muških i ženskih cvijetova na g ranama tijekom zime, kako bi se mogao prognozirati urod. Istraživanje biljnih bolesti i štetne entomofaune, osobito defolijatora i drugih konzumenata žira. Postavljanje dijagnoze ugroženosti uroda. Poduzimanje preventivnog i represivnog suzbijanja radi očuvanja uroda žira.
Unapređenje gospodarenja nizinskih šuma bazena
Voditelji: Prof. dr. se. Zvonimir Seletković, Dr. se. Branimir Mayer
Objediniti višegodišnja hidropedološka istraživanja, te uz primjenu GIS tenike izraditi hidropedološku kartu istraživanog područja.
Završiti fitocenološke radove, usporediti iste sa stanjem šumskih zajednica s prijašnjim istraživanjem te utvrditi odstupanja od tipičnog flor-nog sastava i vegetacijske strukture u pojedinim biljnim zajednicama.
Na osnovu provedenih biološko-ekoloških istraživanja prikazati stanje u rizosferi i nastale promjene, te analizirati zdravstveno stanje i vitalnost stabala. Usporediti ista s rezultatima opterećenosti tala teškim metalima i dinamikom hranjiva u Ušću hrasta lužnjaka.
Prikazati tečajni prirast i na temelju promjena koje su nastale tijekom utvrdivanog razdoblja, ustanoviti korelaciju između prirasta i ostalih zbivanja unutar ekosustava.
Analizirati pojave biljnih bolesti i štetne entomofaune s procjenom utjecaja biotičkih činitelja na stanje ovih šuma, te preporučiti mjere za povećanje stabilnosti ekosustava.
Analizirati dosadašnje rezultate iz postojećeg pokusa s različitim provenijencijama hrasta lužnjaka na ovim prostorima, koji mogu biti od značajne pomoći kod obnove ovih šuma.
Dovršiti istraživanja u svezi s uzgajanjem šuma, te dati detaljne smjernice u obnovi i gospodarenju ovim šumama.
Predviđa se izrada prijedloga za ustanovljavanje jednog lovišta na prostoru Pokupskog bazena. Načinit će se osnovne smjernice gospodarenja tim lovištem, snimit će se površine koje su redovito poplavljivane, kako bi se za njih odredio poseban način gospodarenja s divljači.
Pokrenut će se zakonske i administrativne radnje s ciljem osnivanja lovišta.
13. srpnja 1994.
ŠTI DONOCI SPREGA PLANA I INFORMATIKE?
PLAN JE PROJEKT ZA UPRAVLJANJE PODUZEĆEM Ubroju 30 našeg glasila
»Hrvatske šume« od 2. veljače ove godine iznesena je tvrdnja:
»PLAN JE SLIKA PODUZEĆA«!
Sada je u tijeku skok u razvoju sistema planiranja, koji nas uvodi u novo doba planiranja i dopušta tvrdnju: »PLAN JE PROJEKT ZA UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE PODUZEĆEM!«
Od opisnog, statičkog planiranja prelazimo na funkcionalno, dinamičko planiranje. Kako se ostvaruje ovaj kvalitetan napredak?
Radom zajedničkog Radnog tima Razvojno-planske i Informatičke službe 1., (Mr. M. Zdjelar, V. Bank i Z. Lne-niček), izrađen je »Projekt informatičkog sustava planira-
— jedinstvena klasifikacija obračunskih jedinica
— jedinstveni šifarski sustav
— jedinstvene baze podataka
— jedinstveni postupci s podacima
— jedinstvena kontrola podataka.
Analizom informacijskog sustava Poduzeća utvrđeno je da neki sektori nisu još dovoljno standardizirani da bi se mogli informatizirati. Moralo se odustati od Pripremnih planova (planovi pripreme rada u proizvodnji), tako da će se oni morati za sada izrađivati kao i do sada — ručno! Dakle, sada se »Projektom...« rješava samo podsustav Planova poslovanja.
nja poslovanja« i promoviran na sastanku šefova Raz-vojno-planskih odjela uprava šuma u Senju 6. svibnja o.g. (slika l.). Projektom je razrađen način informatičke podrške izradi Plana poslovanja od razine šumarije do razine cijelog Poduzeća. Već Plan poslovanja za 1995. godinu izradivat će se na novi način!
Što nam donosi novi način?
Prije svega, korištenjem informatičkih sredstava olakšava se i ubrzava posao izrade planova uz povećanu točnost i preciznost. Dakle, smanjiti će se rutinski poslovi izrade i obrade tablica, te će tako više vremena ostati za osmišljavanje planova. Slijedeće, ali ne manje važno je da se podaci samo jednom unose u sustav, obrađivati se mogu više puta na željene načine a uz to trajno ostaju na raspolaganju. Osim toga, sve planske informacije su dostupne širem krugu korisnika.
Da se postigne ovaj rezultat, bilo je potrebno prilikom projektiranja zadovoljiti zahtjeve koje traži informacijski sustav. Osnovni zahtjev je standardizacija svih podataka i postupaka obrade, a to znači:
Planovi poslovanja su se i do sada izrađivali kao cjeloviti sustav za potrebe Poduzeća, pa ih je moguće uspješno informatizirati. Ipak, morali su se usavršiti a neki detalji precizirati:
— definirana je osnovna organizaciona jedinica — odsjek (radilište kao tehnološka jedinica);
— definirana je osnovna razina unosa podataka — Šumarija i Radna jedinica;
— definirana je čvršća organizacija planiranja određivanjem poimenice onoga tko obraduje, unosi, kontrolira i verificira podatke po određenoj proceduri.
Poseban problem je klasifikacija podataka (šifarnici), te je projektiran opći »Model klasifikacije obračunskih jedinica«
Model je definiran s tri karakteristične skupine obračunskih jedinica: I Obračunska mjesta (loka
cija); II Tehnološke jedinice (rad
ne operacije); IUPoslovni događaji (aktiv
nosti). Teoretski, svaka odabrana
obračunska jedinica je definirana točkom na sjecištu triju ravnina u prostoru (I, II i III).
Na osnovu ovog »Modela...« moguće je izraditi jedinstveni informacijski sustav za sve poslovne događaje u Poduzeću. To znači da se projektirani Sustav planiranja uklapa u opći model, a zatim i da je moguće kompatibilno razviti i ostale sustave u Poduzeću:
— sustav osnovnih planova gospodarenja,
— sustav pripremnih planova,
— sustav praćenja izvršenja planova (knjigovodstvo proizvodnje),
— sustav analize — i druge sustave.
MODEL KLASIFIKACIJE OBRAČUNSKIH JEDINICA ZA LOCIRANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA
I OBRAČUNSKA ' MJESTA
1. PODUZEĆE 2. UPRAVA ŠUMA
01. Vinkovci 02. Osijek 03. Našice 04. Požega 05. Bjelovar 06. Koprivnica 07. Zagreb 08. Sisak 09. Karlovac 10. Ogulin 11, Delnice 12. Senj 13. Gospić 14. Buzet 15. Split
3. ŠUMARIJE I RADNE JEDINICE (1. - 20)
1,0. Radilišta
2.0. Transport i mehanizacija
3.0. Ostalo
4.0. Stručne službe
II TEHNOLOŠKE JEDINICE
1. DJELATNOSTI 01. Uzgajanje šuma
02. Iskorišćivanje šuma
03. Šumski transporti i i mehanizacija
04. Šumsko građevinarstvo
05. Lovstvo 06. Uređivanje šuma 07. Ribnjačarstvo 08. Prerada drva 09. Kamenolom 10. Tehnička radionica 11. Hortikuhura 12. Ugostiteljstvo 13. Trgovina 14. Poljoprivreda
2. PODDJELATNOSTI 1.1. Jednostavna
biološka reprodukcija (JBR)
1.2. Proširena biološka reprodukcija (PBR)
1.3. Rasadnička proizvodnja
1.4 Privatne šume
2.1. Proizvodnja drv. sort.
2.2. Samoizrada 2.3. Sporedni proizvodi
3.1. Prijevoz
3.2. Utovar-istovar
3.3. Mehanička radionica 3.4. STP
3.5. Ostalo
4,1. Građevinska operativa /
4.2. Građevinski strojevi 4.3. Transport 4.4. Mehanička radionica 4.5. Kamen-Šljunčara 4.6. Ostalo
III POSLOVNI DOGAĐAJI
1. KAPACITET
2. PROIZVODNJA
3. ORGANIZACIJA
4. RASHODI
5. PRIHODI
6. DOBIT
7. FINANCIJSKA SREDSTVA
A. Veri f ikaci ja programa
Organizirat će se u izabrane četiri uprave šuma: Osijek, Bjelovar, Delnice i Buzet, po programu realizacije: - probna instalacija programa za šumariju - do 15. 06. 1994.
0. Meštrić i Informatički odjeli Uš) - probna instalacija programa za radnu jedinicu — do 22. 06.
1994. 0. Meštrić i Informatički odjeli UŠ)
- probna instalacija programa za upravu šuma - do 15. 07. 1994. (B. Meštrić i Informatički odjeli UŠ)
- probni rad — testiranje — do 30. 07. 1994. (Tim za verifikaciju i organizatori po upravama šuma)
- dorada programa — do 30. 08. 1994. (B. Meštrić i V. Kovačević)
B. Instalaci ja programa Nakon verifikacije i dorade, gotov program će biti instaliran
prema programu: - instalacija programa u svim UŠ - do 01. 09. 1994.
(B. Meštrić i Informatički odjeli UŠ) - osposobljavanje planera u UŠ - do 15. 09. 1994.
(Radni tim po planu) - osposobljavanje unositelja podataka u UŠ upravitelja, knji
govođa i revirnika u šumarijama - do 30. 09. 1994. (šefovi Razvojno-planskih odjela UŠ)
Za izvršenje »Projekta...« se izrađuje Izvedbeni program. Izrađuje ga Informatička služba (rukovoditelj Branko Meštrić), a glavni programer je Veljko Kovačević (uz suradnike).
Tim za verifikaciju, ocjenu i primjenu Projekta je na sastanku u Đurđevcu, 25. svibnja o.g. prihvatio prijedloge Informatičke službe za korekciju rokova predviđenih Projektnim zadatkom i utvrdio operativni Program realizacije informacijskog sustava planiranja poslovanja.
Ovim programom je predviđena verifikacija izvedbenog programa u četiri uprave šuma: Osijek, Bjelovar, Delnice i Buzet tokom lipnja i srpnja.
Najprije će se testirati program za planiranje šumarija i Radnih jedinica. Verificira
ni program za ove jedinice će se instalirati u sve Uprave šuma do 1. 9. 1994. godine (Informatička služba).
Tokom rujna će se obučiti svi planeri u upravama šuma te unositelji podataka u šumarijama i radnim jedinicama (upravitelji, knjigovođe, revirnici i dr.) — ukupno 659 naših radnika.
Krajnji rok realizacije »Projekta...«, odnosno spremnost za korištenje u svim šumarijama i upravama šuma je planiran s 30. rujna 1994. godine, tako da se izrada Plana poslovanja za 1995. godinu može odvijati na nov, kvalitetan, znatno brži način što će omogućiti donošenje plana Poduzeća za vrijeme — do 30. prosinca!
Zvonimir LNENIČEK, diol. inž. šum.
13. srpnja 1994.
SA SASTANKA SLUŽBE ZA PROIZVODNJU U ISTRI
KRONIČAN PROBLEM - NEDOSTATAK CESTA I VLAKA Masiv Učke ispresijecan brojnim vrtačama i dolcima, zahtjeva gustu mrežu cesta i vlaka, koje se nažalost posljednjih dvadesetak godina nisu izgrađivale, tako da je zaostatak ogroman i predstavlja osnovnu poteškoću u radu sadašnjim šumarijama
R; edovni mjesečni sastanak Službe za proizvodnju sa šefovima odjela za proizvodnju Uprava
»šuma u mjesecu svibnju održan je na području Uprave šuma Buzet. Sastanak je trajao dva dana.
Prvog dana održan je razgovor sa stručnjacima Službe za proizvodnju vezano za problematiku gospodarenja šumama na obroncima masiva Učke. O specifičnostima gospodarenja na masivu Učke kao i općenit im podacima o Šumariji Opatija koja gospodari tim područjem dao je prisutnima upravitelj Šumarije inž. Mihajlo Merle .
S obzirom na okolnost da šumarija Opatija iskazuje velike t roškove proizvodnje, stručnjake je _s__raziozima..-za njihovu visinu opš i rno upoznao i naveo zaostatak u izgradenosti šumskih cesta i vlaka za privlačenje drvnih sor-timenata. Teren masiva Učke ispresje-can brojnim vrtačama i dolcima zahtijeva gus tu mrežu i cesta i vlaka, a one u razdoblju dok je šumarija bila »općinska« od negdje 1965 pa do 1984.
godine nisu uopće izgrađivane. Normalno da se taj zaostatak danas osjeća u potrebi osiguravanja dovoljnih novčanih iznosa.
Značajan su problem na ovom području česti šumski požari i organizacije pot rebne pro tupožarne službe, fluktuacija radnika zbog politike plaća u JP »Hrvatske šume« te nedovoljna novčana sredstva za nabavku potrebnih vozila za prijevoz radnika diljem radilišta na području Šumarije.
Obilazak masiva Učke, sudionici sastanka iskoristili su kao priliku da posjete i najviši vrh Učke 1.396 m sa kojeg se pruža prekrasan pogled na Kvarner i Istru i karakteristike reljefa
—centrsirtc istr«.— U znak sjećanja ovjekovječen je taj
posjet j ednom zajedničkom fotografijom. Nakon masiva Učke put je goste vodio kroz Istru do Turističkog naselja »Duga Uvala« kraj Pule. Tom prilikom pregledani su objekti u kojima su obavljeni razni šumsko uzgojni zahvati, pregledano je čišćenje i proreda u
Tipična poljska kućica »kaiun« koja služi za sklonište od nevremena ili jake iege. U pozadini niska šuma hrasta uništena požarom ljeti 1993. g.
Jedna od rijetkih cesta je i ova što vodi do TV tornja na Učki
Zajednički snimak na vrhu Učke na 1.396 m.
Nakon obilaska povijesnih spomenika u Puli, zajednički snimak ispred slavoluka Sergijevaca
predjelu »Lovrin« Šumarije Pazin, čišćenje mladika u predjelu »Pripovida« Šumarije Pula, sanacija požarom uništene borove kul ture u predjelu »Divšić Vale«.
Os im stručnih objekata upozoreni su kolege i na d ruge karakteristične istarske objekte, medu kojima je za južnu Istru naikarakterističniji način građenja po jskih kućica u suhozidu bez podupirača ili greda, samo slaganjem kamenih ploča tzv. »kažun« (od Časa = kuća).
Prvi dan sastanka zaključen je obilaskom grada Pula i njegovih kul turno povijesnih spomenika . Tom prilikom obišli smo Arenu, kao najznačajniji pulski spomenik, zatim rimski mozaik, Kaštel utvrdu na vrhu iznad grada pa do slavoluka Sergijevaca. I tom je zgodom na običaje iz s tudentskih dana jedan od kolega uzviknuo »slikaj — oki-ni jedan kipec Luka«.
Dugogodišnj i upravitelj šumarije Pula, sada šef odjela za proizvodnju Uprave šuma Buzet upoznao je tokom šetnje gradom sa povijesnim podacima te između ostalog pokazao i uklesani tekst na palači gradskog poglavarstva Pula, koji govori o zabrani sječe i paše u određenim predjelima.
Drugog dana održan je stručni sastanak šefova odjela za proizvodnju sa s tručnim suradnjcima Službe za proizvodnju. Tema sastanka bila je ostvarenje planom zadanih količina proizvodnje i plasmana drvnih sort imenata te izvršenje radova jednos tavne i proširene biološke reprodukcije te druga pitanja vezana za prozvodnju.
Nakon sastanka upravitelj šumari je Pula inž. Valter Buršić poveo je dugu kolonu na put do požarom uniš tene šume u predjelu Marčanska prošt ina, zatim do turističkog naselja hotela i bungalova Medul in . oko kojih je hort i-kul turno uređenje izvodila šumarija Pula, pa sve do predjela Mon te Ma-donna u kojem je izvršeno čišćenje i prorjeda u sastojini hrasta crnike.
Posjet tako velikog broja stručnjaka iz cijele Hrvatske iskoristili su šumari Istre da pokažu svoje rezultate i opravdaju velike t roškove gospodarenja šumama u kojima sort imenti deblji od 30 cm predstavljaju veliku rijetkost, naravno izuzev područje šumari je Opat i ja.
Iskoristili smo i priliku da brojnim stručnjacima pokažemo sastojinu hrasta crnike staru 50 godina u kojoj je izmjerena zaliha od 264 nr1 po ha u starosti od 45 godina, koja je predviđena za pokusnu plohu.
Nedaleko od navedene sastojine sudionicima je »teta Lucia« priredila ručak u obliku »radničkih orada« ili narodski rečeno »sardele na gradele« uz »istarsku supu«.
Unatoč lijepom vremenu , nije nam bilo dano uživati u u g o d n o m društvu kolega jer su zbog udaljenosti svojih domova morali rano napusti t i naše područje.
Nadamo se da nose iz Istre lijepe u s p o m e n e i utiske te se nadamo ponovnom susretu tijekom 1995. godine . Dobro došli nam ponovo!
Tekst i snimci: Radovan LUKAČIĆ
13. srpnja 1994.
Posla uvijek ima: Mikele Vižintin, Severio Bonara, Marino Panzin i Milan Vižintin na poslovima Cvijeće iz bujskog rasadnika za potrebe turizma: Marina Petretić i Ariela Kindler pljevljenja svakodnevno brinu da Umag, Poreč i ostali turistički centri dobiju kvalitetno ukrasno bilje.
OKRUŽENI MOREM S TRI STRANE... — Najvažnije zadatak nam je adekvatno riješiti sistem navodnjavanja: inž. Ester
Brajković-Vladilo
Udaljen od mora tek ki lometar i po i sa tri s t rane okružen morem, osim s istočne, rasadnik
Franceskija u Savudriji (šumarija Buje) svojevrstan je zbir posebnosti i zanimljivosti. Ovaj centralni rasadnik buzetske uprave šuma srce je šumars tva ovog kraja, oaza koja u šumars tvu krša život znači. Treba reći i rasadnik s iznimno izglednom budućnošću. Jer ovo je područje centar hrvatskoga tur izma, u ovom t renutku i više od toga, u kome je u rbano šumars tvo našlo svoje zapaženo mjesto.
Mlada inženjerka Ester Brajković Vladilo rukovodi rasadnikom tek godinu dana.
— Morali bi još neke stvari napraviti kako bi stvorili prave uvjete za rad i razvoj rasadnika, kaže ona. Prije svega još više se mehanizirat i , j e r dosad se relativno malo ulagalo, te adekvatno riješiti sistem navodnjavanja. Zasad koris t imo
vodu iz gradskog vodovoda a to u vrijeme pune turističke sezone, dakle kad nam je voda najpotrebnija, znači restrikciju i smanjenu potrošnju. Istina, ovdje imamo i vlastiti buna r koji je i ispitan, no nije u funkciji. S is temom pumpi i to bi se moglo riješiti.
Savudrijska crvenica bujskog rasadnika vrlo je plodna i — vodopiopusna . To znači, vode nikad dosta!
Rasadnik se proteže na površini od 20 ha od čega je 10 ha , proizvodnih površina. Tu je i staklenik s grijanjem (1000 m2) te plastični koridor u kom se po sistemu paperpol linije vrši sjetva sadnih klijanaca. U okviru rasadnika je i plastenik veličine 2.700 m2.
Za potrebe šumarske proizvodnje, pošumljavanja, popunjavanja, konverzije u okviru jednostavne i proši rene biološke reprodukcije, u rasadniku se proizvode sadnice pr imorskog, alepskog, crnog bora (prošle godine 130.000 sadnica), te raslinje hor t ikul turnog sadržaja.
Inž. Brajković-Vladilo ističe također da ima dosta problema s radnom snagom. Čim nade neki bolje plaćen posao, neki od osmero stalno zaposlenih, uglavnom NKV radnika, napusti rasadnik. A to u Istri , pogotovo u turističkoj sezoni nije teško pronaći. Stoga je fluktuacija radne snage izuzetno velika. Isto tako
Tijekom godine ima dosta posla i na slobodnim površinama u rasadniku, posebno na parcelama brucijskog i primorskog bora
vrlo je teško doći do sezonskih radnika koji ovdje imaju vrlo različite (i bolje plaćene) sezonske poslove.
Marinu Petretić i Arielu Kindler zatekli smo u plasteniku, kod cvijeća, dok su Mikele Vižintin, Severio Bonaza, Marino Panzin i Milan Vižintin radili na parcelama
ovogodišnje sjetve brucijskog i pr imorskog bora.
Kad bi plaća bila bolja, svi su se složili, ni tko se ne bi žalio na posao. A njega je uvijek dosta.
Bolje i to nego da ga nema, misli Mikele Vižintin, jer i to je neka sigurnost . A raditi se mora...
Tekst i sn imci : M. MRKOBRAD
SAM NA ZGARIŠTU / JOZO PONJARIĆ
GDJE ME NAĐOSTE... gdje ste me ovdje našli, Bože mili! Ja
•mislio nitko ovamo neće navraćati, u ovu osamu...
Tim riječima s mo-torkom u jednoj ruci, a drugom nad očima iščekujući tko se to iz daljine približava, dočekao nas u 86. odjelu gospodarske jedinice Pula pulske šumarije Jozo Ponjarić. Obarao je posljednja nagorje-la i pocrnjela stabla i dovršavao obiman
posao saniranja dijela površine borove sastojine zahvaćene prošle godine velikim požarom.
Rodom Istrian sa stanom u Labinu Jozo je stari poznanik Istarskih šuma.
— Jašta da je teško, kako neće biti. Najgora je ova vrućina, a i sam sam. Pogodili ovaj posao, u tom bili pozvani u vojsku. Bio sam neko vrijeme, po-
,tom se vratio, mora se raditi.
U Istri je već 10-ak godina, no radio je i po Bosni, Sloveniji.
— Ljeti je ovdje strašno vruće i to je najveći problem. Zbog toga sam u to vrijeme obično znao raditi negdje drugdje. No sad sam tu i ovo treba dovršiti.
Da se tyar nešto iskoristi, kažu u šumariji. Dio drveta će u Italiju kao celulozno drvo, ^dio kao rudno drvo u° rudnike. — Raditi se svugdje mora, no ljeti je ovdje prevruće: Jozo Ponjarić u 86.
odjelu kojim je »prošao« veliki požar.
RASADNIK FRANČESKIJA U ŠUMARIJI BUJE
13. srpnja 1994.
ŠUMA KAO POLITIČKO PITANJE
G. J. GRAČAC - LUČELNICA, CESTE I DENACIONALIZACIJA
Zabrana sječa u G.J. Gračac - Lučelnica poprimila je razmjere političkog pitanja, pa se tim sredstvima nastoji i razriješiti, jer su sva ostala sredstva (stručna, pravna, pa i ona ljudska) - postala uzaludnima.
Odgađanje sječe, rasprave s mještani-ma i sudski procesi vezani uz Gospo
darsku jedinicu Grača-c —Lučelnica, kojom gospodari Šumarija Pisarovina (u sastavu Uprave šuma Karlovac) traju već nekoliko godina. Za to su vrijeme djelatnici Šumarije u više navrata pokušali urediti ono što je bilo predviđeno Osnovom gospodarenja i godišnjim planovima — posjeći drvnu masu u zreloj bukovoj šumi, u kojoj je pomladak već toliko veliki da gotovo onemogućava rad u šumi. Međutim, svaki puta su naišli na otpor mještana obližnjeg sela Lučelnica, koji su uspijevali onemogućiti sječu svojim tijelima i verbalnim sukobima s djelatnicima Šumarije i Uprave šuma Karlovac. Svaki sudski proces koji je pokrenut riješen je u korist UŠ Karlovac, pa je nekima od pokušaja sječa prisustvovala i policija, ali s isključivim ciljem da spriječi sukob, a ne da omogući provođenje regularno donesenih sudskih odluka.
O ovom smo problemu u listu pisali u više navrata. Iako se je u međuvremenu pokušavalo uraditi i nešto više, svi su napori ostajali bez rezultata, kao i svi razgovori s mještanima i čelnicima općina na ovom području. Posljednji pokušaj rješavanja ovog, sada već političkog problema, zbivao se je krajem lipnja u prostorijama Općine Pisarovina i Mjesnog odbora Lučelnica. U Općini Pisarovina je tog dana upriličen sastanak s mještanima, na kome su sudjelovali: ministar u Vladi Hrvatske dr. Ivan Majdak, župan Zagrebačke županije dr. Ivica Gazi, direktor »Hrvatskih cesta« inž. Ivan Banjad, direktor »Hrvatskih šuma« inž. Josip Dundović, predsjednik »Hrvatske mladeži« Domagoj Margetić, načelnik Općine Pisarovina Dragutin Grbi-niček, upravitelj UŠ Karlovac inž. Josip Maradin, upravitelj Šumarije Pisarovina inž. Josip Halinčić i drugi.
Što hoće Lučelničani?
Tko je i zašto u Pisarovini i Lučelnici okupio ovako jak sastav »pregovarača« i kakvi su rezultati?
Inicijativa potiče od »Hrvatske mladeži«, koja je u ovom slučaju bila posrednik i pokušala pridonijeti razriješavanju problema u Lučelnici, čiji je Mjesni odbor sačinio i usvojio Plan razvitka svog mjesta, u kome značajno mjesto zauzimaju prometnice, restauracija nekih objekata u mjestu i poboljšanju uvjeta života u mjestu. Pridonose
ći realizaciji ovog Plana »Hrvatska mladež« je nastojala okupiti relevantne radne grupe, pa je jedan od sastanaka organiziranih s sličnim ciljem bio i ovaj sastanak. Mišljenje mještana Lučelnice izrazio je Tomo Mikulić:
Smisao Zakona o lokalnoj samoupravi - re
kao je tijekom razgovora s mještanima Lučelnice dr. Ivica Gazi, župan Zagrebačke županije - jest da inicira razvitak svakog kutka Hrvatske. On je itekako važan, a bit će sutra još važniji, jer novac koji izdvajaju građani ostaje u općinama i služi njihovu razvitku. U interesu nam je da svaki zaseok oživi i razvija se. I vaš i naš cilj je da život ovdje buja. Puno puta sam rekao da je interes Zagrebačke županije razvitak njenih nedovoljno razvijenih dijelova, posebno Pokuplja i Žumberka. Ovaj rat moramo dobiti i u gospodarskom dijelu, a da bismo to mogli - moramo biti bogati. . .
— Lučelnica je mjesto na 30 km od metropole, a zimi ima dana za kojih ne možemo otići na posao, jer nam ceste nisu raščišćene. Jedino naše bogatstvo su šume i ne možemo dozvoliti sječu do trenutka dok se ne riješe naši problemi. Ne možemo više biti građani trećeg ili četvrtog reda.. .
Tomo Smolković, mještanin Lučelnice i vijećnik Zagrebačke županije naglasio je suštinu problema: riječ je o 18 km nerazvrstanih ce
sta, koje mještani moraju održavati sami, o 2,6 km neasfaltirane ceste koju bi trebalo asfaltirati, o povezivanju desetak zaseoka, koji su povezani neadekvatnim prometnicama.. .
0 mogućim rješenjima - Mi ne bježimo od obve
za koje »Hrvatske šume« imaju u održavanju prometnica koje koriste pri izvozu drvnih sortimenata iz šuma - rekao je tijekom sastanka inž. Josip Dundović, direktor Javnog poduzeća — i nastojimo sudjelovati u njihovoj sanaciji i modernizaciji do gornjeg stroja, a ostali dio posla rješavaju »Hrvatske ceste« i »Vodoprivreda«. Spremni smo pomoći koliko možemo. ..
O stavovima »Hrvatskih cesti« govorio je inž. Ivan Banjad, direktor ovog poduzeća:
— Svjesni smo problema nekategoriziranih cesta, o kojima »Hrvatske ceste« za-dada nisu dužne voditi brigu već o njima brinu županije i općine. Međutim, pripremamo prijedlog nove kategorizacije, koji bi se trebao u svim županijama pojaviti do jeseni. Ono što u ovom trenutku možemo učiniti je izvršiti stručni očevid na terenu i pripremiti kompletan prijedlog sanacije prometnica na vašem području, a financiranje sanacije se može riješiti samo uz suradnju »Hrvatskih šuma«, »Hrvatskih cesti«, »Vodoprivrede«, Zagrebačke županije, Općine, pa čak i mještana...
Mještani su spremni sudjelovati u prikupljanju
Arhivska snimka s jednog od pokušaja sječe u šumi Lučelnica: inž. Stjepan Stavljenić, rukovoditelj proizvodnje i inž. Josip Maradin,
upravitelj UŠ Karlovac u razgovoru s mještanima Lučelnice.
sredstava i realizaciji nekih od poslova na cesti. Ipak, pojavilo se je i neizbježno pitanje denacionalizacije šuma, na koje je odgovorio inž. Josip Dundović:
— Kada se donese Zakon o denacionalizaciji kojim će biti reguliran povrat šuma i šumskih zemljišta — »Hrvatske šume« će onima koji to budu vjerodostojnim dokumentima mogli dokazati vratiti šume koje su njihovo vlasništvo i to po određenoj metodologiji, koja će osigurati da dobiju šume kakve su bile u.trenutku naciona-
Predstavnici »Hrvatske mladeži«, direktor »Hrvatskih šuma«, upravitelj UŠ Karlovac i upravitelj Šumarije Pisarovina prilikom obilaska šume Lučelnica.
lizacije, uvećane za vrijednost koju bi dobile tijekom godina kroz koje su bile oduzete. To znači da vlasnik mora dobiti vrijednost koja mu pripada, ali da to može biti šuma na drugoj površini, a ne striktno na onoj koja mu je oduzeta. Računamo da će se nakon donošenja ovog Zakona vlasnicima vraćati oko sto tisuća ha šuma. . . Ovdje nema priče!
Na kraju sastanka dogovoreno je da stručni tim »Hrvatskih cesti« izvrši terenski uviđaj i pripremi prijedlog sanacije prometnica s troškovnicima i dostavi ih u Općinu Lučelnica, da Šumarija Pisarovina izvuče preostalih stotinjak metara posječene drvne mase, koja je ostala u šumi nakon posljednjeg pokušaja sječe u GJ Gračac — Lučelnica, te da se dogovori o uređenju prometnica na području Lučelnice nastave.
Problemi u šumi Lučelnica su ostali, jer je pomladak u fazi u kojoj je potrebno izvršiti određene radove njege, pa je upravitelju Šumarije Pisarovina naloženo da izvuče drvnu masu, izvrši potrebne radove njege, a sječa i izvlačenje drvne mase će biti riješeni najvjerojatnije žičarom.
Pitanje Lučelnice i dalje je političko pitanje, koje je moguće riješiti jedino odgovarajućim, političkim sredstvima, a novinari s HTV i Radia Zagreb, koji su prisustvovali ovim razgovorima, mogli su konstatirati jedino — da ovdje nema priče!
Vesna CUNIĆ
13. srpnja 1994.
POTPISIVANJEM POVELJE I PRIGODNOM SVEČANOŠĆU BRATIMILE SE ŠUMARIJE VRBOVEC I KRASNO
ZA BOLJITAK ŠUMARSKE STRUKE... Može // se zamisliti ugodniji šumski ugođaj za svečanost druženja i bratimljenja šumara od ovog u Varoškom lugu
Ni natmureno nebo iz kojeg je svaki čas prijetila kiša, niti
prohladno vrijeme te lipanjske subote nisu mogli omesti veliko slavlje i druženje djelatnika šumarija Vrbovec i Krasno iz bjelovarske i senjske uprave i potpisivanje Povelje o bratimljenju tih dviju šumarija.
U prekrasnom ambijentu hrastika Varoškog luga šumarije Vrbovec, u prisutnosti brojnih uzvanika i gostiju medu kojima su bili doministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva dr Joso Vukelić, direktor »Hrvatskih šuma« inž. Josip Dundović,
upravitelji uprava šuma Bjelovar i Senj mr Ivan Volf i inž. Milan Devčić, župani Zagrebačke i Koprivničko-Križevačke županije Ivica Gazi i Ivan Stančer te brojni gosti i djelatnici obih šumarija, Povelju su potpisali upravitelj šumarije Vrbovec Inž. Duka Kauzlarić i upravitelj šumarije Krasno inž. Jurica Tomljanović.
Sam svečani čin potpisivanja Povelje, gdje su se po starom vrbovačkom i šumarskom običaju potpisnici dovezli kočijama te nakon intoniranja »Lijepe naše« potpisali Povelju, zapravo je nastavak druženja i lani započete suradnje »za boljitak šumarske struke, za mar dobroga gospodara,
za ljudovanje djelatnika, za promicanje iskonskih vrijednosti domovine nam Hrvatske«, kako u Povelji stoji.
To su u svojim pozdravnim govorima naglasili i potpisnici. — Mi ćemo ovu Povelju nastojati oživjeti, provesti u život. Naš boravak u Vrbovcu i susret s ovdašnjim djelatnicima prije svega je šumarski. Na godinu, u Krasnu, nastojat ćemo uzvratiti ovu gostoljubivost, rekao je inž. Tomljanović.
Podsjećajući na lanjski prvi susret šumara sa surog Velebita i nizinskog i pitomog vrbovečkog kraja, inž. Kauzlarić je ' nagovijestio: »Dogovorili smo se
da se i u buduće sastajemo, a potpisivanjem Povelje ovo druženje želimo proširiti i surađivati na promicanju šumarske struke.«
A dr Joso Vukelić, i sam Krasnar, pozdravljajući goste istakao je da su se kao šumari sastali ovdje, »u prekasnom kutku domovine, gdje su se spojili veličina, krasota i strahota Velebita s mirom i tišinom nizinskih hrastika. »Ovdje su se sastali djelatnici jedne od najstarijih šumarija u Hrvatskoj, šumarije Krasno, te jedne od najuspješnijih, šumarije Vrbovec. Dr Vukelić podsjetio je da je i ova suradnja dviju šumarija u ulozi
— Ovdje su se spojili veličina i krasota Velebita i mir i tišina nizinskih hrastika, rekao je, pozdravljajući djelatnike šumarija Vrbovec i Krasno, dr Joso Vukelić.
»Za boljitak šumarske struke...«: Povelju o bratimljenju, Vrbovec inženjeri Jurica Tomljanot
13. srpnja 1994.
VRBOVEC Na oko 8.000 ha Suma i šumskog zemljišta godišnji etat šumarije
Vrbovec iznosi 60.000 kubika, prosječna drvna zaliha 2,3 milijuna kubika. Ono što je još važnije, 60 posto čini hrast, 19 posto grab, 11 posto bukva... Godišnje se njega pomlatka vrši na oko 300 ha, čišćenje na oko 100 ha, pošumi se i popuni 50-ak ha u okviru jednostavne i proširene biološke reprodukcije. Ovog proljeća, na primjer, posađeno je 385.000 sadnica od čega na hrast otpada 250.000.
Medu 90 zaposlenih osam je inženje-
KRASNO Među sedam šumarija senjske uprave šumarija Krasno s 34.000
ha šuma, od čega 22.000 ha otpada na gospodarske a 12.000 ha na zaštitne šume, te prosječnim etatom c»d 85.000 kubika, spada među najveće u senjskoj upravi. To je i najstarija šumarija, osnovana 1768. godine, šumarija zauzima područje Sj. Velebita (gdje je 15 gospodarskih jedinica) te dio Velike Kapele na kojoj su još dvije gospodarske jedinice. Bukva je pretežno zastupljena vrsta (65 postoj, dok na četinjače otpada 35 posto, s najviše jele. Šumarija raspolaže vlastitim transportom od 12 kamiona s dizalicom, od 164 zaposlena, tri su inženjera šumarstva.
ukupnog promicanja šumarstva Hrvatske, koje postaje ozbiljan partner s kojim Europa može računati, o čemu će i ovdje prisutni prof. Davide Pettenella iz Padove, ekspert FAO-a imati zacijelo što reći.
Druženje šumara Vrbovca i Krasna u staroj hrastovoj šumi Varoškog luga, pod prikladnim drvenim nadstrešnicama i uz zvuke vrbovečkog sastava »Lero« potrajalo je cijeli dan. Nastavilo se u gradu gdje se uklopilo u trodnevnu vrbovečku manifestaciju »Kaj su jeli naši stari« i proslavu 750. godišnjice osnutka Vrbovca. Tekst i snimci:
Miroslav MRKOBRAD
Svečanosti u Varoškom lugu prisustvovali su i ugledni gosti: prof. dr Milan Glavaš, prof. Davide Pettenella, inž. Josip Dundović, inž, Milan Devčić, mr Ivan Volf, inž. Stjepan Tomljanović, dr Joso Vukelić, inž. Tomislav Starčević.
• -
Marljivi domaćini pobrinuli su se da ne manjka »ni ića ni pića«!
Hpisali su upravitelji šumarija Krasno i i Đuka Kauzlarić Jedan od ciljeva bratimljenja je i druženje, upoznavanje i stvaranje novih prijateljstava medu djelatnicima dviju šumarija
13. srpnja 1994.
Miroslav Harapin, Josip Maradin, Vesna Rukavina, Marija Halambek, Ante Ivanišević i Vjekoslav Kuri u Marmontovoj aleji s povećalom proučavaju štetnike na platanama
SUŠENJE PLATANA U KARLOVAČKIM ALEJAMA KAKO OČUVATI POVIJEST?
Platane u Marmontovoj aleji su dio povijesti ovog grada — rekao je inž. Josip Maradin, upravitelj Uprave šuma Karlovac na kratkom dogo
voru s doktorima iz Šumarskog instituta Miroslavom Harapinom i Marijom Halambek, predstavnikom Gradskog poglavarstva inž. Vjekoslavom Kuriem, stručnim suradnikom za zaštitu okoliša grada Karlovca i djelatnicima iz Uprave šuma koji su zajedno s njima obišli platane: inž. Antom Ivaniševićem, savjetnikom i inž. Vesnom Rukavinom, stručnim suradnikom za zaštitu šuma.
Što se dogodilo s platanama u Marmontovoj aleji, od kojih je većina posađena još 1809. g., za vrijeme francuske vladavine ovim prostorom? Ovog je proljeća primijećeno da dio platana kasni s listanjem i da su krošnje »rjeđe« nego što bi trebale biti. Naravno, postavila su se pitanja — zašto je došlo do sušenja krošnji platana i što uraditi da bi ih se spasilo? Odgovore na ova pitanja pokušali su pronaći i odgovorni ljudi u gradu, tim više što je s platanama i ranije bilo problema.
— General Marmont je posadio 112 platana — rekao nam je inž. Ante Ivanišević, donedavno direktor Javnog poduzeća »Zelenilo«, a od preuzimanja šuma na osnovi Uredbe Vlade RH, savjetnika u UŠ Karlovac — a danas ih ima 57. Godine 1967. smo vršili interpolaciju i unesli 6—7 novih platana. Tada su intervenirali urbanisti grada Karlovca i Republički zavod za zaštitu prirode i zabranili taj posao. U niz navrata smo upozoravali i tražili zabranu parkiranja u tom pojasu, poduzimali mjere sanacije, pa smo u suradnji sa stručnjacima zagrebačkog poduzeća »Zri-njevac« proveli statičku obradu platana, a radili smo i pročišćavanje krošnja. Trebalo je izvršiti i određene kirurške zahvate, za koje, nažalost, nije bilo sredstava. Kad smo primijetili da ovog proljeća vegetacija kasni — zamolili smo upravitelja Uprave šuma da pomogne...
Zanimljivo je da je u nekim od radova (statička obrada stabala) sudjelovala i Vatrogasna postrojba MUP-a pri PU Karlovac, bez koje nije bilo moguće obaviti radove na visinama od 30—35 m.
U gradu postoji i Komisija za zaštitu stabala, u kojoj su predstavnici »Zelenila«, Komunalnog fonda za stambenu izgradnju i urbanizam, Gradskog poglavarstva i povjerenik za zaštitu prirode Karlovca. Komisija na temelju zahtjeva i uviđaja odobrava tko i što može sjeći uz prometnice i na javnim površinama. Jedan od članova Komisije je i Vjekoslav Kuri, koji je rekao:
— Bilo je prijedloga da se dio platana zamijeni novima. Smatramo da prije treba vidjeti što se događa i poduzeti potrebne mjere. Provedeno je obrezivanje stabala, ali možda se još nešto može učiniti metodom kirurgije, odnosno »krpanjem«.
Platane su ovog proljeća prolistale kasnije, a imaju 30-tak posto manje lišća... Dr. Harapin se popeo na jednu od platana, kako bi uzeo
uzorke grana. Vjerojatno će biti i drugih prijedloga i tek onda ćemo odlučiti što ćemo učiniti...
Prilikom obilaska starih platana dr. Miroslav Harapin iz Šumarskog instituta Jastrebarsko, najeminentniji hrvatski stručnjak za zaštitu šuma, mogao je konstatirati samo jedno:
— Svi ovi faktori koji djeluju na »umiranje« šuma u Europi i svijetu — djeluju i na platane, a dodatni faktor je gradski promet i uvjeti u gradu, medu inima i asfaltni pokrov oko drveća, što je (uz starost) dovelo do fiziološkog slabljenja stabala. Poznato je da platane propadaju posljednjih godina od insekta platanine stjenice (Ćo-rvtuca ciliata), koju smo u znatnom broju pronašli i na karlovačkim platanama. Uz takav napad ne začuđuje i daljnji napad patogene gljive (Gnomia platani Kleb). Sve ovo dovelo je do defolijacije (platane su izgubile 20—30 posto lišća). Kod jakog napada kao što je ovaj dolazi do venuća, sušenja i otpadanja lišća i do sušenja ovogodišnjih izbojaka. Što možemo učiniti? Ove godine treba pratiti stanje i sljedećeg proljeća donijeti odluke, vjerojatno će tada trebati izvršiti jako orezivanje, a ako dođe do jakog napada štetnika — preostati će jedino sječa. Preporučio bih i zimsko tretiranje bijelim uljem, neškodljivim za okoliš, koje bi moglo pomoći u smanjivanju napada štetnika.
— Motorna pila mora biti posljednje sredstvo — dodao je Josip Maradin, upravitelj Uprave šuma Karlovac — a prije toga treba pokušati uraditi sve što se može...
Za očekivati je da su pronađeni insekti i gljivično oboljenje izvor influencije i da će zaštita platana (ukoliko se pokaže uspješnom) — postati stalnom praksom...
Vesna CUNIĆ
BJELOVARSKE LJETNE TEME
UPUTNO JE TO PROVESTI. . . R
asprava o izvršenjima plana uzgojnih radova te radova^na sječi i izradi u bjelovarskoj upravi u prvih pet mjeseci ove go
dine donijela je, osim statističkih podataka, i nekoliko zanimljivih tema s kojima će se u sljedećem razdoblju trebati više pozabaviti. Kako je u ovom trenutku deplasirano iznositi već zastarjele brojke, evo dakle ostalih naglasaka sa sastanka upravitelja šumarija bjelovarske uprave.
ZAŠTITA SUMA apostrofirana je kao izuzetno važan posao, napose kad je riječ o pepelnici, i kad se radi o rasadnicima. U žir je uložen velik novac, rasadnici su puni sadnica i ne može se dogoditi da one ne budu zaštićene. Konstatirano je da je to i učinjeno, »na vrijeme i stručno«. U nekim tek rasadnicima treba povesti računa o načinu formiranja gredica, o gustoći sadnica po metru kvadratnom (da ih ne bude previše!). Kako je ova godina zbog čestih izmjena kišnih i sušnih razdoblja izuzetno povoljna za razvoj pepelnice, to će se zacijelo događati da u starim sastojinama lužnjaka niti aviotretira-nja neće u potpunosti spriječiti razvoj ove bolesti. No stare su sastojine otprije, a ni »tretirati se ne može u beskraj.«
NJEGA, odnosno žetva korova kaskaju... Drugim riječima, kasni se i tijekom srpnja i kolovoza radove će se morati intenzivirati. Ograničavajući faktor je — radna snaga. Nema je i teško se dolazi do GPO radnika, no to će u svakom slučaju biti primarni zadatak. Šumarije dakle imaju odriješene ruke u pogledu angažiranja što većeg broja GPO radnika, a ako to ne mogu riješiti same, pomoć mogu potražiti u stručnim službama...
LOMOVI STROJEVA svakodnevna su pojava i sami po sebi ne bi trebali
biti predmetom posebnog osvrta. Tim više što se radi o mehanizaciji staroj 10-ak godina. Ali...
— Još nisam vidio ni doživio da je netko sa šumarije prijavio nekog da je oštetio traktor. A traktor oštećen zbog toga što radnik na njemu izvlači dvostruko više nego što to opterećenje dopušta. I onda je jasno da se nešto mora slomiti, konstatirao je i upozorio upravitelj uprave mr Ivan Volf. v
Iz toga proizilazi da upravitelji šumarija moraju biti na licu mjesta, da moraju znati što se događa.
LICITACIJE prodaje drveta već su se pomalo udomaćile: oglašavanje u novinama, ponude, izbor (komisijski) najpovoljnije ponude. Po svemu sudeći licitacije će se useliti i kod izbora privatnih poduzetnika za izvođenje nekih šumskih radova (samarice na primjer). Inicijativa je to iz direkcije, potrebno je samo, kao i kod svih licitacija, uspostaviti pravila igre.
Neće se više moći dogoditi, rečeno je, da čovjek radi i već završava posao, a mi tek onda dogovaramo cijenu! Sve će se morati znati 15 dana unaprijed. To vrijedi i za radove na uzgoju (izbor poduzetnika), i za samaricu, i za šlajs, i za transport...
Spomenut ćemo i HŠPRO, oko koga je od početka dosta dilema i problema. Da pođemo od kraja: program se mora uvesti! To je stav iz direkcije, na upravama je da ga provedu. A to znači na šumarijama. Nekoliko šumarija koje su prve počele, odmakle su dalje od ostalih, ali, kako kažu »dosta je neriješenih stvari. Trebalo bi ih potpuno definirati, pa onda krenuti na sve šumarije« . No uputa je da sve krenu, da se poeme...
(m)
JOŠ JEDNA VLAKA NA CRESU N
a području Uprave šuma Buzet — Šumarije Cres — Lošinj u jesen 1993. godine započe
ta je izgradnja protupožarne šumske vlake u predjelu »Punta Križa« od uvale »U1« do rta »Kolorat« u dužini od 4368 metara.
Zbog klimatskih a naročito geomorfoloških uvjeta gradnja ove vlake se jako odužila. Najprije su jesenske kiše jako razmočile teren u predjelu nekadašnje morske bare pa je trebalo ukloniti mekani zemljani sloj, jer nasipavanja kame-
Na novoj trasi za uspomenu — inž. Čaleta, inž. Lukačić i predstavnik izvođača radova inž. Škorjanc iz poduzeća
»Bejgim«
nim materijalom nisu davala rezultata. S tim se radovima dakle moglo nastaviti tek u proljeće, kad se teren malo prosušio. Zanimljivost vezana uz trasu je i nalazište morskog pijeska daleko od obale mora u debelom sloju, a koji zauzima prostor širine 50—80 metara i dužine od 200—300 metara. Pijesak je vjerojatno od nanosa vjetrovima a interesantno je da i na tom području uspijeva šuma hrasta crnike kao i na susjednim tlima.
Ova protupožarna vlaka osim navedene funkcije ima važnost i zbog lakšeg pristupa radi obavljanja šumsko uzgojnih radova propisanim za okolne sastojine hrasta crnike. S vremenom moguće da zbog položaja postane interesantna i u turističke svrhe jer vodi do skrovitih uvala na istočnoj obali Cresa.
Protupožarnu vlaku izgradilo je poduzeće »BEDGIM« iz Ičići, višegodišnji kooperant Uprave šuma Buzet na ovim poslovima.
Ft. Lukačić
JUŽNI PAPUK I POLJANAČKE ŠUME PRIHVAĆENE NOVE OSNOVE GOSPODARENJA
Ministarstvo šumarstva u Zagrebu imenovalo je stručne komisije koje su pregledale Osnove gos
podarenja (uredajne elaborate) za gospodarske jedinice »Dužni Papuk« i »Poljanačke šume« te odobrile njihovu valjanost u narednom podrazdoblju od 10 godina, od 1994. do zaključno 2003. godine.
Gospodarskom jedinicom »]užni
Terezija Bošnjak te upravitelji šumarija Velika i Kutjevo, ing. Zlatko Lisjak i ing. Perica Benčić. Cjelovit pregled uredajnog elaborata obavljen je prvi dan u kancelariji a zatim drugi dan na terenu pogledalo se karakteristične sastojine. Treći dan komisija je načinila zapisnik u kojem
su iznijete stručne primjedbe i prijedlozi da bi zatim valjanost nove
je umjesto Krešimira Turka, sudjelovao mr. Ivan Đuričić a u Odjelu za Uređivanje šuma bio je prisutan i ing. Berislav Puača.
Činjenica da su oba uredajna elaborata prihvaćena govori u prilog tome da su požeški uređivači temeljito, savjesno i stručno obavili ovaj odgovoran posao.
»JttjTv I. TOMIC
13. srpnja 1994.
U PRVOM TROMJESEČJU U POŽEGI SMANJEN BROJ KVAROVA T
ijekom prvog tromjesečja požeška Uprava šuma planiranu je dnevnu normu na sječi i izradi od 7,55 ms premašila za 8 posto, ostvarivši je s 8,20 m3, Najveće ostvarenje je u šumariji Kamenska
(125%), a najmanje u šumariji Nova Kapela (91%), koja je medu osam šumarija jedina imala podbačaj. U požeškoj šumariji planirana norma je 6,26 m3, u Pleternici 9,52 m3, u Čaglinu 6,75 m3, u Kutjevu 8,14 m3, u Velikoj 5,94 m3, u Kamenskoj 7,49 m3, u Novoj Kapeli 7,10 m3 a u Novoj Gradiški 11,31 m3.
Uprava šuma Požega za potrebe izvlačenja i izvo-ženja drvne mase ima 34 traktora IMT-560, 22 traktora tipa »TORPEDO«, 12 zglobnih traktora (10 LKT-a i 2 LPKT-a), 1 ECO-traktor (šumarija Pleternica) i jednu eki-pažu »VOLVO« (šumarija Nova Gradiška), što ukupno
čini 72 traktora. Osim nabrojanih šumarija, dva »TORPEDA« nalaze se u rasadnicima. Planirana prosječna norma na izvlačenju za prvo tromjesečje je 13,82 m3 po traktorskom danu a ostvarena je 86% ili 11,96 m3. Jedino je šumarija Caglin pratila izvršenje normi sa svojih jedanaest traktora, dok je u preostalih sedam šumarija bio podbačaj.
Analizirajući uzroke podbačaja, vidljivo je iz izvješća da su traktori imali dvostruko više kvarova u promatranom razdoblju od nekog uobičajenog, planiranog, broja pa je to uz nedostatak dijelova i ostale zastoje, bitno utjecalo na izvršenje norme. Napose je to došlo do izražaja u šumarijama Nova Gradiška (svega 78% norme) i Velika (79%).
Veću pozornost treba posvetiti čuvanju i pravilnom rukovanju traktorima kako bi se preventivno djelovalo a broj kvarova bio što manji, što bi rezultiralo povećanim dnevnim učincima. Poznato je iz prakse da je uzrok većini kvarova ljudski činilac.
Također treba pozornost usmjeriti na potrošnju goriva, koja katkada znatno odstupa od neke prosječne (normirane) potrošnje po kubnom metru izvučene drvne mase. Prosječna po.trošnja od oko 1,5 l/m3 bila je u šumarijama Požega, Čaglin i Kutjevo a najveća u Novoj Gradiški (2,51 l/m3). Šumarije Nova Kapela, Pleternica, Velika i Kamenska moraju u idućem razdoblju težiti prema prosječnoj potrošnji, jer je ona do sada premašena za oko 30 posto.
I. TOMIĆ
Primjeri pojačanja felgi na traktorima Torpedo s punim i zvjezdastim srcem, izrađenih u eksperimentalnoj radionici bjelovarske uprave
U EKSPERIMENTALNO] MEHANIČKO] RADIONICI BJELOVARSKE UPRAVE RIJEŠILI
SU PROBLEM PUCANJA FELGI NA TRAKTORIMA
UGRAĐENA POJAČANJA NA FELGE Z
bog teških uvjeta rada u šumi često dolazi do lomova pojedinih dijelova strojeva, posebice onih koji su izloženi povećanom opterećenju. Čest slučaj su tako lomovi felgi na traktorima prilikom izvlačenja i uhrpavanja u teškim uvjetima. Do pucanja felgi dolazi u predjelu gdje se one vežu
na trup traktora (kod vijaka i matica). U eksperimentalnoj radionici bjelovarske uprave pri Autotransportu (meha
ničari Josip Jukić, Stjepan Tuković, Ivan Rožman) riješili su i taj problem — ugradili su pojačanja na felge. Pojačanja su ugrađena na traktore Torpedo TD 7506 A i TD 7506, na dvije različite vrste felgi (što je i mali problem), na one s punim srcem i na felge s zvjezdastim srcem.
Kod ovih potonjih dodatnu poteškoću predstavlja centriranje već napukle felge, pa bi, kažu stručnjaci to bilo uputnije obaviti prije nego što dođe do pucanja.
Ovim dodatnim zahvatima u mehaničkoj radionici pojačana su mjesta spajanja felge s trupom traktora te ujedno i nagazna površine felge.
U eksperimentalnoj radionici pozabavili su se još jednim problemom: pre-metanjem srca felge prema unutarnjoj strani.
Da bi se, naime, kod traktora koji se koriste za prijevoz (u traktorskoj eki-paži) i gdje je ugradnjom dizalice znatno opterećen zadnji most traktora, spriječilo osim pucanja felgi i veliko habanje guma s unutarnje strane, u radionici su srce felge pomakli s vanjskog dijela prema unutra za 70 mm i na taj način dobili zadovoljavajuću udaljenost gume od šasije dizalice na zadnjem mostu traktora. Stabilnost traktora time nije narušena.
Ovdje treba dodati da su se problemom pojačanja felgi na bjelovarskoj upravi bavili i ranije. Tako su pred desetak godina prvo križasto pojačanje na felge projektirali i izradili u šumariji Virovitica Sjepan Miškulin i Mirko Mandić.
(m)
MEHANIČKA RADIONICA ŠUMARIJE SIRAČ DOBRO JE DOK IMA DIJELOVA
Šest traktora i još poneka dizalica što su se tog dana zatekli u dvorištu mehsriiC-ke radionice šumarije Si-
rač ne znače da su svi ti strojevi u kvaru! Naprotiv, tek jedan je »teško bolestan«, ostali su tu, moglo bi se reći, na odmoru.
Inž. Goran Harambašić koji vodi mehanizaciju (i radionicu) objašnjava: »Obzirom da su radnici trenutno na poslovima uzgoja,
mehanizacija je u radionici, na kompletnom pregledu. Bez obzira Što '? oosla dosta, sve uspješno privodimo kraju. Ostala je tek jedna dizalica. Moram reći da imamo nešto nove mehanizacije, traktora Torpedo, te isto tako pohvaliti komercijalu što nam rezervni dijelovi stižu na vrijeme, tako da većih problema nema.
A da u ovoj radionici siračke šumarije, smještenoj u Grižani-
ma, kojih tri kilometra od Sirača, sve funkcionira i bude na vrijeme popravljeno, brinu se mehaničari Jožet Grčik, Zlatkc KrGnOV i Antun Kreutzer te pomoćni mehaničar Antun Vitina.
Na slici: Antun Vitina, Zlatko Krehov i Antun Kreutzer pobrinut će se da i ovaj traktor vrlo skoro bude spreman na povratak u šumu. (M. M.)
NAŠA ISTRAŽIVANJA MOTORNI ČISTAČ ILI PILA?
Ušumskom predjelu Točir šumarije Ivanska inž. Josip Knepr vrši usporedno istraživanje učinkovitosti sitne uz
gojne mehanizacije na čišćenju, konkretno, motornih čistača različitih proizvođača (Stihl, Ehlo, Shindaivva) te paralelno uspoređivanje s uzgojnom motornom pilom Stihl 0,24.
U sastojini staroj 24 godine, pod stalnim naletom komaraca tih kasnih proljetnih dana, dva radnika šumarije Ivanska, Miško Lukec (s čistačem) i Mato Rehorović (koji mu pomaže), rade »na štopericu« kojom učinke, potrebno i izgubljeno vrijeme mjeri i uredno bilježi inž. Knepr.
O tome će kasnije, kad cjelokupno istraživanje s rezultatima bude završeno, opširnije biti riječi u našim novinama. Ovom prilikom tek zapažanje inž. Knepra: »Čistači su dobri, ali ne za ovako gustu sastojinu, za sastojinu u kojoj ima i malo debljih stabalaca i za ovako velike plohe. Ovdje je lagana uzgona motorka korisnija.«
Dosta vremena se izgubi kad se
stabalce ne može odsjeći odjednom već se mora obići i zasjeci i s druge strane, dodaje Lukec.
I još: obvezna su dva radnika, s motorkom može i jedan.
(m)
Motorni čistač je dobar, ali za tanje sastojine: Miško Lukec s čistačem i Mato Rehorović
13. srpnja 1994.
TRAGOM JEDNE STARE FOTOGRAFIJE
Ploha američkog borovca, sađenog prije 30-tak godina na područiu Pačkoa Dilia
ZA I PROTIV ČETINJAČA
Na sjevernim obroncima Dilja, između sela Pake i Imrijevaca, na području čaglinske šumarije, pri
je tridesetak godina, u nekadašnjem odjelu 41 bila je sedamde-setgodišnja mješovita panjača graba, bukve i hrasta kitnjaka s primiješanim pojedinačnim stablima cera, trešnje i trepetlji-ke. Zbog slabe kvalitete ove sastojine izvršena je konverzija sječom stabala na pruge i krugove te unošenjem četinjača na površini 10 ha. Širina pruga je 25 m a isto i medupruga. Sječen je, uglavnom, najlošiji dio šume a ostavljene su kvalitetnije grupe stabala. Ustrojeno je na taj način 11 pruga i 38 krugova a sadene su obična smreka, evropski ariš, američki borovac, zelena dugla-zija i običan pačempres. Kopanje sadnih jama i sadnja navedenih četinjača izvršeni su dijelom u listopadu 1962., a dijelom u proljeće 1963. godine.
Ovo područje postaje pokusni objekt »Imrijevci« jastrebarskog
b'jmsrSrvOg uisiiLUta a stručnjaci te znanstvene ustanove obavljali su na pojedinim plohama istraživanja -o rastu i prirastu posađenih četinjača. Došli su do zaključka da su uvjeti za njihovo uspijevanje na spomenutom lokalitetu povoljni a napose za evropski ariš i američki borovac, uz razmak sadnje 3 x 3 m. Nadmorska visina 200—300 m, pseu-doglejno i smeđe tlo na laporu te fiziološko aktivna dubina tla, koja prelazi jedan metar, su čimbenici za nesmetan razvoj ovih vrsta.
Prije jedanaest godina, nepažnjom jednog seljana iz obližnjeg sela Pake, buknuo je požar, koji je zahvatio djelomice i ovaj pokusni objekt te oštetio dio stabala. Kasnije su se ona pretežno obnovila a nešto ih je posječeno. I kada se očekivalo da će se u ovoj, sada već tridesetpetogodiš-njoj dobro razvijenoj sastojini, redovno i bez zastoja obavljati pojedini šumskouzgojni zahvati, oštećuje je koncem prošle godi
ne iznenadni snijeg stvarajući prijelome i izvale, koje je opet trebalo izvući i neplanski prodati.
Unatoč provedenim znanstvenim istraživanjima o opravdanosti sadnje nabrojanih četinjača, odjednom se našao i dio šumarskih stručnjaka oštro kritizirajući ideju o njihovom unošenju. Kako kaže naš narod, poslije bitke je lako biti general, no treba u prosudbama biti objektivan. Jedan stariji umirovljeni šumar, i sam zagovornik tog ozele-njavanja, na sve te povike hladnokrvno je konstatirao: »Pa zaboga, stradale su od snijega i lis-tače«. Doista je tako, ali na području šumarije Čaglin četinjače su znatno više oštećene. Samo na oko 15 ha površine pretrpjele su totalno oštećenje, no to ne znači da ih ne treba više saditi. Ne treba smetnuti s uma da u ukupnoj drvnoj masi požeške Uprave šuma sudjeluju sa svega 4%.
I. TOMIĆ
IZ KANCELARIJE U ŠUMU Prva radna subota u mjesecu svib
nju, te lijepo i sunčano vrijeme bilo je kao stvoreno za odlazak na radnu akciju.
U organizaciji OO Sindikata djelatnici Stručnih službi Uprave šuma Delnice krenuli su na teren na područje šumarije Ravna Gora. Cilj je bio gospodarska jedinica »Višnjevica« predjel zvan »Kosica«. Akciji se odazvalo oko pedesetak djelatnika.
Tog svibanjskog dana vrijedne ruke djelatnika Stručnih službi na površini od 1 ha vršili su njegu kultura (uklanjanje drvenastih izbojaka). Unatoč tome što se većina njih po prvi put srela s ovakvim poslovima na terenu, posao je obavljen stručno, što su potvrdili i »domaćini« iz šumarije Ravna Gora, Franjo Kamber, Dražen Svetličić, Nedeljko Erjavac pomoćnici revirnika, Miljenko Majnarić revirnik i Željko Podobnik rad. na uzgoju.
Poslije održane akcije »domaćini« iz Ravnogorske šumarije pripremili su
Poslove u kancelariji, zamijenile su djelatnice Stručnih službi Uprave šuma Delnice, te prve radne subote u mjesecu terenskim poslovima,
slijeva na desno: Slavica Grgurić-Pajnić, Suzana Kezele i Nataša Delač
za svoje kolege iz Stručnih službi skromnu zakusku. Ugodno druženje
uz jelo, pilo i »zezanciju« potrajalo je do prvih večernjih sati. V. PLEŠE
DOBROVOLJNI DARIVATELJI KRVI Povodom Međunarodnog dana Crvenog Kri
ža, djelatnici UJ. Koprivnica, doborovoljni davatelji krvi, upriličili su akciju davanja krvi i time dali svoj doprinos toj humanitarnoj organizaciji, koja već više od 125 godina, u svojim mnogobrojnim akcijama ima isti cilj, a to je pomoći onima koji pate, bez diskriminacije.
U ovoj akciji najdragocjeniju tekućinu nesebično je dalo 35 djelatnika iz šumarije Koprivnica, šumarije Sokolovac i TiM Lepavlna, a to su-. Mladen Andrašić, Stjepan Bockaj, Slavko Brat-ković, Franjo Buhinjak, Dušan Car, Franjo Češ-
njaj, Branko Češnjaj, Milutin Danilović, Stjepan Domitrović, Milan. Dulikravić, Đuro Dulikravić, Miro Denadija, Vinko Glatki, Nenad Hum, Mladen Kapusta, Ivica Kolarić, Stevo Kovačić, Ivan Kovačić, Stjepan Levanić, Stjepan Markovino-vić, Miroslav Marković, Nenad Mrazovac, Pero Petani, Ivan Pintarić, Darko Podlesak, Milan Ra-jaković, Petar Ritoša, Stevo Smiljanović, Nikola Sočev, Ivan Stanin, Josip Topolko, Marijan Tur-ković, Marijan Valent, Josip Zobec i Josip Žgela.
M. D.
CIJEPLJENJE KAO PREVENTIVA
ri obavljanju terenskih poslova u šumi, a napose kada se treba provlačiti kroz mlade sastojine u stadiju mla-dika ili guštika, šumski radnici i terensko osoblje neprestano su izloženi napadu uvijek neugodnog krpelja.
Ovaj sićušan i tek naknadno zamjetljiv(i) insekt zna se pojaviti na raznim dijelovima tijela i satima biti pripijen svojim nožicama. Teško se skida a nerijetko ga neoprezno odstranjujemo čupanjem što je nepravilno, jer glava ostaje na mjestu uboda. Na glavu krpelja treba tada staviti kap ulja, petroleja ili nekih drugih kemijskih sredstava (terpentin i si.). Inače, njegovo potpuno uništenje je vrlo teško a pritom koristimo, pored nabrojanih sredstava, krezol, kloropikrin, prašak DDT i još neke druge preparate.
Neki krpelji izazivaju oboljenje koje se naziva »krpeljska groznica« odnosno ascendentna progresivna paraliza koja se javlja kod životinja i djece. Krpelji iz roda Ornitodorusi su prenosioci nekih spirohetoza nazvanih borelioze ili krpeljske povratne groznice. Neka virusna oboljenja (encefalitis i dr.) također su posljedica djelovanja krpelja koji ih prenosi.
Zbog svega nabrojanog treba provoditi cijepljenje kao preventivnu mjeru u borbi protiv eventualnih bolesti kojih je uzročnik ovaj napasnik. Na području požeške, a prema nekim informacijama i većine drugih Uprava šuma, dosad nije bilo organiziranog cijepljenja. Iako nisu registrirani slučajevi nekog ozbiljnijeg oboljenja, osim sporadičnih tvrdnji, bolest izazvanu ubodom krpelja moramo shvatiti ozbiljno.
Od 736 uposlenih u Upravi šuma Požega, oko 500 ih4e_pa_ prirodi sv"gpps,i^ stnln" ili pmTnmnrP m I'TVIIII •'!•! |r ~~try-n 70%. Dakle, tijekom godine ovi ljudi su više ili manje izloženi mogućnosti da »zarade« kojeg krpelja i eventualno obole. Posljedice oboljenja su krajnje neugodne a bolovanje traje i do godinu dana.
Budući da su pojedine šumarije inzistirale na cijepljenju, tim povodom je zatraženo od svih šumarija da pošalju popise radrika koji se žele cijepiti.
Postupak cijepljenja je relativno kompliciran kao i nabavka cjepiva koje se mora uvesti iz susjedne Austrije, posredovanjem zagrebačkog Imunološkog zavoda, ispostave Osijek. Cijena cjelokupnog cijepljenja je 40-50 DEM po osobi a može se obaviti u svako doba godine i to tri puta. U ljetnom periodu, nakon obavljenog prvog cijepljenja, načini se stanka od dva tjedna a onda se pristupa drugom cijepljenju. Tek poslije 10-12 mjeseci obavlja se treće cijepljenje.
Želimo li se cijepiti zimi, drugo cijepljenje slijedi s nešto većim razmakom nego ljeti (4-6 tjedana) dok za treće načinimo razmak kao i ljeti, a to znači i do godinu dana. Radnik koji je primio cjepivo stječe otpornost (imunitet) u idućih 3-5 godina, nakon čega može ponovo primiti cjepivo, ovaj put odjednom, jer ono sadrži sve tri doze. Imunitet opet traje kao i prilikom prvog tretiranja. Reakcije nakon cijepljenja su uglavnom dobre a može se eventualno pojaviti neznatno povišenje tjelesne temperature. Valja istaći da se cjepivo pohranjuje u hladnjaku, ne smije biti izloženo suncu a trajnost mu je između pet i šest mjeseci.
I. TOMIĆ
CIJEPLJENJEM PROTIV KRPELIA S
a zaštitom protiv krpeljnog meningoencefalitisa, započelo se u koprivničkom šumarstvu još 1981. S obzirom na
to da je u posljednjih nekoliko godina, a ove godine posebno, pojačana populacija krpelja, povećan je i interes djelatnika za zaštitu od tog opasnog napasnika.
Da bi zaštitili svoje djelatnike, na U.Š. Koprivnica i ovog je proljeća organizirano cijepljenje za djelatnike koji najveći dio radnog vremena provode u šumi, a to su šumski radnici i stručno šumarsko osoblje.
Nabavu cjepiva FSME-IMMUN iz Austrije i samo cijepljenje obavio je Medicinski centar Koprivnica, sa kojim U.Š. Koprivnica već dulji niz godina uspješno surađuje.
Cjepivo je primilo ukupno 150 djelatnika, od čega je 32 cijepljeno po prvi put a 118 djelatnika je docijeplje-no.
Akcija zaštite protiv krpeljnog meningoencefalitisa, nastavit će se ove jeseni.
M. D.
HUMANOST U PRAVI TRENUTAK V
eć poslovično, svake godine u ljetnim mjesecima dolazi do nestašice krvi i krvne plazme u skoro svim bolnicama i medicinskim ustanovama u Hrvatskoj. Da bi se svakodnevne potrebe za tom dragocjenom tekućinom zadovoljile, zavodi
za transfuziju su često ovog ljeta preko sredstava javnog priopćavanja, slali mnogobrojne apele dobrovoljnim davateljima krvi pozivajući ih na nove humane akcije. Tako su, tko zna po koji puta i dobrovoljni davatelji krvi iz šumarije Koprivnica, priskočili kad je bilo najpotrebnije i tom plemenitom gestom dali svoj prilog ublažavanju nestašice te najdragocjenije tekućine. Polovinom kolovoza krv je dalo 18 djelatnika šumarije Koprivnica: Željko Balaško, Franjo Buhinjak, Ivica Bunić. Franjo Češnjaj, Željko Dukarić, Stjepan Dukarić, Zlatko Gačan. Vinko Glatki, Zdravko Gradeček, Ivica Grudić, Stevo Kovačić, Stjepan Krnjak, Stjepan Markovinović, Darko Podlesak. Petar Ritoša, Nikola Sočev, Stjepan Sokač i Ivan Stanin. M. DOMOVIĆ
13. srpnja 1994.
NAPAD NA ŠUME I NJIHOVA ZAŠTITA
VELIKI KORAK NAPRIJED
KOLIKO ŠTITIMO ŠUME?
Tijekom prvog polugodišta ove godine Uprava šuma Vinkovci je povela zaštitu šuma
protiv mrazovaca i gubara aviotretiranjem na 1.750 ha šuma, te protiv pepelnice na 407 ha. Uz to — pokusno su tretirali 313 ha protiv nekih dosada netretiranih štetnika. Uprava šuma Koprivnica tretirala je 1.500 ha šuma zbog vrlo jakog napada mrazovaca, a suzbijali su i štitas-te uši na 100 ha, te pepelnicu na 1.500 ha. Jak napad mrazovca zabilježen je i u Upravi šuma Osijek, gdje je zaštićeno 9.011 ha šuma aviotretiranjem. Uprava šuma Našice provela je akciju zaštite šuma protiv mrazovca na 4.680 ha, a protiv pepelnice na 794 ha. Uprava šuma Zagreb morala je provesti akciju suzbijanja mrazovaca na 1.372 ha šuma. U Upravi šuma Delnice tretirali su jelovog moljca, a zabilježili su i jak n a p a d gubara na području Šumarije Rijeka, te jako sušenje jele i smreke na području Šumarije Prezid, što sada prate i pripremaju se za poduzimanje potrebnih mjera. Jaka sušenja bilježe i u Upravi šuma Gospić (posebno na okupiranom i nedostupnom dijelu područja kojim gospodare). U Upravi šuma Split provode akciju tretiranja borova čet-njaka, a bilježe i napad zlat-koraja na području Šumarija Zadar i Korčula...
Ove i podatke iz preostalih uprava šuma iznijeli su stručni suradnici za zaštitu šuma na sastanku održanom početkom srpnja u Direkciji, podnoseći izvješća o svom radu tijekom prvog polugodišta ove godine. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Šumarskog fakultata dr. Milan Glavaš sa suradnicima, dr. Miroslav Harapin iz Šumarskog instituta i mr. Stjepan Opalički iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH.
ZAŠTITA ŠUMA NA JADRANSKOJ OBALI
Nakon sagledavanja stanja štetnika i bolesti u šumama i poduzetnih mjera za zaštitu šuma razgovaralo se je o stanju u krškim šumama, u kojima se nije provodilo više akcija zaštite. Mišljenja su podijeljena:
Na zaštiti šuma prošle i ove godine u Hrvatskoj je urađeno mnogo, počevši od suzbijanja biljnih bolesti i štetnika do zaštite šuma od požara.
Ipak, još uvijek ima problema koje treba rješavati...
— Sa studentima smo ove godine imali terensku nastavu na Rabu — rekao je dr. Milan Glavaš sa Katedre za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Zagarebu — i ustanovili smo napad gubara. Akcija zaštite nije provedena. Mislim da bi zbog toga trebalo doći do odgovornosti... — Pratili smo stanje u Dalmaciji zajedno sa službama »Hrvatskih šuma« — odgovorio je mr. Stjepan Opalički, republički inspektor za zaštitu bilja u šumarstvu — i donosili zajednički odluke o tome što tretirati, a što ne tretirati. Pojava napada štetnika u Dalmaciji smo imali i ranijih godina. Događa se da jedne godine na određenim područjima imamo golobrst, a druge godine je stanje normalno'. Te šume ne vrše ekonomsku, već turističku funkciju i ne želimo ih tretirati ukoliko to nije neophodno, pogotovo ne kemijskim sredstvima. Osim toga, riječ je o vrlo skupim akcijama (oko 100 DEM po ha), koje ni »Hrvatske šume« ne mogu podnijeti, ukoliko se odlučuju na tretiranje svakog štetnika i bolesti koji se mogu pojaviti...
Komentirajući sve ono što je tijekom prvog polugodišta rađeno na zaštiti šuma i odgovarajući na pitanja mr. Petar Jurjević, šef Službe za zaštitu i ekologiju u »Hrvatskim šumama« je rekao:
— Zadovoljan sam s onim što sam tijekom prvog polugodišta učinili i mislim da smo učinili veliki korak naprijed u praćenju bolesti i štetnika i zaštiti šuma od njih. Za zaštitu smo se pripremali na osnovu podataka Dijagnozno-prognozne službe Šumskog instituta Jastre-barsko i mogu samo konstatirati da su prognoze bile točne. U kontinentalnom dijelu je učinjeno doslovce ono što je trebalo učiniti. Napada štetnika je bilo na površinama većim od tretiranih, ali nisu bili toliko jaki da bi zahtijevali suzbijanja. Na jadranskoj obali je na nekim područjima bilo golobrsta protiv kojeg nismo provodili akcije suzbijanja, jer se je radilo o manjim i razbacanim površinama i nije postojala
ISPRAVKA IZ PROŠLOG BROJA U prošlom broju lista »Hrvatske šume« (br. 36. od 20. lipnja
ove godine) su na strani 9 objavljena dva skraćena teksta prenesena iz »Šumarskog lista«, na kojima su greškom u štampariji ispuštena imena autora. Prvi je tekst »Oštećenost krošanja glavnih vrsta drveća«, čiji su autori doktori B. Prpić, Z. Seletković i M. Ivkov sa Šumarskog fakulteta Zagreb, a drugi je tekst »Odnos oštećenosti hrasta lužnjaka«, čiji je autor dr. Nikola Komlenović iz Šumarskog instituta Jastrebarsko.
Također se je potkrala greška i u tekstovima vezanim uz posjetu umirovljenih članova Hrvatskog šumarskog društva Zumberak, gdje je krivo napisano ime umirovljenog inž. Uprave šuma Karlovac, te stoji Zvonimir umjesto Mato Čičak.
Ispričavamo se zbog n&stalih grešaka i molimo čitatelje da prihvate ovu ispriku.
Redakcija
ekonomska opravdanost za provođenje akcije...
Što će zaštitari raditi tijekom druge polovine godine?
Dr. Miroslav Harapin je, izražavajući zadovoljstvo ostvarenom suradnjom i učinjenim tijekom prvih šest mjeseci, »podijelio zadatke« i za narednih šest mjeseci: treba prikupiti legla gubara i borova četnjaka, prikupiti trupčiće dugačke tridesetak cm radi praćenja napada po-tkornjaka i ksilofogenih in-sekata, prikupiti hrastove grane zbog praćenja štetnika na našoj najvrednijoj vrsti, ali i zbog praćenja uroda žira, prikupiti mahovinu s drveća radi praćenja jasenove pipe itd. .Naravno-,—svi' Uzorci iz različitih šumarija služiti će utvrđivanju intenziteta napada pojedinih štetnika i bolesti i potrebe za provođenjem njihova suzbijanja, ali i istraživanjima koje provode znanstvenici sa fakulteta i iz instituta. Dr. Harapin je, samo usput rekao da šuma zbog posljedica sušenja vjerojatno gubi energiju, zbog čega slabije lista i cvjeta...
ŠTO PODUZETI U PROTUPOŽARNOJ
ZAŠTITI? Jedna od trenutno najza
nimljivijih tema je zaštita šu
ma od požara. Podaci o prvih šest mjeseci su dosta dobri: u šumama Hrvatske zabilježen je »samo« 41 požar, a površine koje su gorjele tijekom tog perioda nisu veće od 600 ha. Prošlih su godina već tijekom prve polovine godine bi-lježene daleko veće štete od požara u šumama. Zato se je uglavnom razgovaralo o onom što treba poduzeti da bi i tijekom ljetnih mjeseci imali manje štete nego proteklih godina, posebno u Dalmaciji:
— Republika Hrvatska je iznajmila dva protupožarna zrakoplova — izvijestio je mr. Opalički — koja će vjerojatno zadržati u svom vlasništvu. Osposobljeno je i 6 helikoptera sa zaimačima vode, koji će služiti i za prijevoz ljudi i sredstava. Nakon provedenih analiza utvrdili smo da ljudi koji rade na osmatranju u 70 posto slučajeva dojavljuju požar u roku od sat vremena, što je napredak u odnosu na ranije razdoblje, ali je razdoblje od dojave do gašenja požara još predugačko. U 85 posto slučajeva požari su na vrijeme lokalizirani. Međutim, nakon odlaska vatrogasaca — česti su slučajevi da domaće stanovništvo ne čuva područje na kome je ugašen požar, pa ponovno dolazi do požara. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pripre
ma novi Pravilnik o tehničkim mjerama zaštite šuma od požara...
Konstatirano je da je u »Hrvatskim šumama« prošle i ove godine planiran i ostvaren dovoljan broj osmatrač-kih dana, da je rađeno i na osiguranju UKV veza, ali ih još uvijek ima premalo i vrijeme do njihove potpune uspostave treba »premostiti« mobitelima, da su izdvojena financijska sredstva kojima se pomaže profesionalnim vatrogasnim postrojbama u okviru MUP-a, da je prošle godine osigurano nešto automobila za potrebe osmatrač-kih službi, što sve još uvijek nije dovoljno, jer se problemi javljaju i dalje. Na primjer — UKV veza još nedostaje, čak i u Dalmaciji, da ne govorimo o kontinentalnom dijelu, re-petitora ima premalo, kao i automobila, a požare vrlo često gase dobrovoljna vatrogasna društva, kojima se je oduvijek pomagalo u nabavci potrebne opreme. S obzirom da se sada odvajaju sredstva za rad MUP-a — kako osigurati i sredstva za rad DVD-a?
O ovom će problemu biti više riječi na sastanku koji će se organizirati s predstavnicima Vatrogasne zajednice Hrvatske, zaključeno je na sastanku.
Sastanak je, dakle, tražio i pronalazio odgovore na vrlo konkretna pitanja iz prakse, što se je pokazalo jedinim pravim načinom zaštite šuma ugroženima sušenjem, bolestima, štetnicima, požarima...
V. CUNIĆ
STROJ ZA ODRŽAVANJE OKOLIŠA . prava šuma Karlovac je nedavno nabavila novi stroj za održavanje okoliša. Riječ je
J kanadskom osnovnom stroju, koji je opremljen priključcima za ljetno i zimsko održan vanje prometnih površina i travnjaka. Za održavanje travnjaka opremljen je kosilicom, malim kontejnerom za skupljanje trave, valjkom i ježom za prozračivanje travnjaka, dok je za održavanje prometnih površina zimi opremljen malom ralicom i irezom za čišćenje snijega.
Nekima od spomenutih priključaka stroj treba tek kompletirati.
13. srpnja 1994.
PRIPREME ZA IZGRADNJU NOVE ZGRADE ŠUMARSKOG FAKULTETA CENTAR ŠUMARSTVA HRVATSKE
Ciljevi izgradnje nove zgrade Šumarskog fakulteta veći su od ciljeva koji se postižu podizanjem novih zgrada: nova bi zgrada trebala postati centrom šumarstva, dakle mjestom koje će pomoći operativcima da prate nova
znanja, ali i bazom za dublje i značajnije povezivanje znanosti i prakse.
Htjeli b ismo napraviti ne samo novu zgradu Šumarskog fakulteta, već centar šumars tva
Hrvatske — rekao je dr. Slavko Matić, prodekan Šumarskog fakulteta — dakle, objekat u kome će se obrazovati studenti, ali i šumarski inženjeri koji djeluju u praksi , j e r se mnogo toga mijenja i znanje stečeno tijekom studija nije dovoljno da b ismo postigli svoj cilj:
zdrave i kvalitetne šume. Osim toga, »Hrvatske šume« još uvijek nemaju adekvatan pros tor za veća okupljanja, pa je i to jedan od ciljeva izgradnje nove zgrade Šumarskog fakulteta.
Ideja o osnivanju Šumarskog učilišta (1860. g.) potekla je od šumarskih stručnjaka Hrvatske koji su djelovali u Šumarskom društvu osnovanom 1846. godine. Prva zgrada Šumarskog fakulteta (Šumarska akademija pri Filozofskom fakultetu) izgrađena je krajem prošlog stoljeća u Zagrebu, u današnjoj ulici Ljudevita Vu-kotinovića i danas je koriste
Hrvatsko šumarsko društvo i Direkcija »Hrvatskih šuma«. Izgrađena je sredstvima šumarstva Hrvatske, uglavnom sredstvima Brodske imovne općine, a fakultet ju je koristio do 1947. g. Tada je Poljopriv-redno-šumarski fakultet uselio u zgradu koju danas koriste: Poljoprivredni fakultet i dva odjela Šumarskog fakulteta — odjel šumars tva i odjel drvop-rerade. Prostora sve više nedostaje, kako onog za studente, tako i pros tora za znanstve-no-istraživački rad.
— Ideja nije nova — dodaje prof. Matić — ona je samo nastavak onog što su radili naši prethodnici , a osnivanje Javnog poduzeća ju je još više aktualiziralo. Projekat je zapravo zajedničko djelo nas profesora i arhi tekata . Idejni projekat je na osnovu naših zamisli i prijedloga izradio akademik dr. Ante Vulin sa svojim suradnicima iz Zavoda za arhi tekturu (Arhitektonski fakultet). Nova zgrada će se sastojati od tri samostalne, ali povezane cjeline: prvog dijela u kome će se nala- Idejno rješenje nove zgrade šumarskog fakulteta u Zagrebu
ziti dvorane, predavaone, laboratoriji, dekanat , biblioteka i ostali prateći prostori , te dva preostala dijela u kome će se nalaziti katedre i prostori potrebni za znanstveni rad. Zgrada će biti vrlo funkcionalna, jednostavna i moderna, a imat će oko 12 tisuća m2 neto korisnog prostora .
Preostaju pitanja: dokle se stiglo i kako osigurati sredstva. Na njih dr. Matić odgovara:
— Zasada imamo idejni, a radi se na izradi glavnog i izvedbenog projekta, te zaokru-ženju pot rebne dokumentacije. Zemljište postoji i planiramo graditi u blizini sadašnje zgrade. Računamo da će prilikom osiguranja pot rebnih sredstava iza nas stati šumarstvo Hrvatske, ali i Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo znanosti , jer se radi i o ostvarenju ciljeva za koje smo svi zainteresirani, prije svega o očuvanju pr i rodnih i zdravih šuma Hrvatske.
V. H.
"UGLJENICU NE PALIM NIKAD PETKOM!"
ŠUMARSKI ZANATI / UGLJENARSTVO
Uneograđenom dvorištu na kućnom broju dva u Samari-
ci, na zavoju gdje se selo gotovo uvlači u šumski kompleks Garjevi-ce, šumski su radnici koji svakodnevno tuda idu na posao proteklih dana mogli vidjeti domaćina Josipa Vugrića kako slaže neobičnu hrpu drva-ugljenicu. Za neko vrijeme ona će biti pokrivena zemljom i izgledat će izdaleka kao oniži, široki stog sijena.
Ostatak je to danas rijetkog zanata, tradicije ovog kraja koja je domaćinstvu Vugriće-vih u proteklom razdoblju pomogla da prežive, da podignu imanje, uzdignu svoje šestero djece, konačno, da imaju svoj kruh.
— Pravljenjem drvenog ugljena, ili kako mi kažemo ugljenarstvom, počeo sam se baviti pred 28 godina, zapravo onda kad od rada u kamenolomu u bivšem gospodarstvu više nisam mogao živjeti. Jer, radili smo tada sezonski. Vidio sam kako drveni ugljen rade šumski radnici u Garjevici i pomislio zašto i sam ne bi iskoristio te ot-
^ke od cjepanica, paze, okrajke, prisjeća
u Vugrić. Tako je to počelo pri
je skoro tri desetljeća, a danas je Vugrić nadaleko poznati uglje-nar čiji je ugljen na cijeni i u bjelovarskom kraju i u Crikvenici,
Poreču i svugdje gdje su ga koristili.
Ne nije to lak ni bezopasan posao. Zahtjeva znanje, ali i mirnoću, strpljenje. Opisuje Josip kako se slaže jedna ugljenica koja može biti od 50,100 ali i 200 prm. Ova koju slaže bit će srednje veličine. Na razgrnuti »plac« zabiju se tri šipke i oko njih okomito složi metar, dva drva. To je »lu-cenj« koji se poveže žicom, a u sredini je ostala rupa za palenje vatre. Onda se složi »unterlag« ili pod pa se oko lucnja počinju slagati drva, najprije tanja onda sve deblja. Na kraju se gore poslažu panjevi, okrajci, otpaci, na to se stavi »grasa«,
odnosno sijeno kojim se popune sve rupe i sve se to pokrije zemljom. Tako je ugljenica pripremljena i počinje najteži dio posla, paljenje drveta ili »boka-nje«, koje traje 14 dana. Dan i noć treba paziti da vatra gori, tinja, ali da sve skupa ne izgori!
— Tu je važno nekoliko stvari, pojašnjava Josip. Prije svega, da ispod zemlje nigdje nema zraka. Odnosno za potrebnu količinu zraka ostavit će se rupe koje će se svaki dan zatrpavati i otvarati na drugom mjestu, prema potrebi. Kad se vatra jednom zapali u sredini, štopanjem drvima dižemo je gore, hranimo vatru kako mi to
kažemo, do samog vrha. To je opasan dio posla, ugljenari znaju i poginuti braneći vatru, moraju dobro paziti da ne padnu u rupu odozgo. Nema spavanja, uvijek netko stražari ili žena ili sin ili ja. Jer ako počme gorjeti, možeš plakati! Ode i muka i novac.
Preostaje lakši dio posla. Tri dana se ugljenica hladi, skida se zemlja, no i tad se mora paziti da se ne zapali, mora se zalijevati vodom, i nakon toga počinje pakovanje ugljena.
Nekad se od uglje-narstva moglo pristojno živjeti, prisjeća se Vugrić, nekad je imao
— Ugljenicu treba znati pripremiti, no pravi majstor moraš biti tek kad počme »bokanje«: Josip Vugrić kod ugljenice koja još nije dovršena.
stalne kupce. Danas" ljudi nemaju novaca, sve teže je prodati.
A za kvalitet Josip jamči. Jer kao i svi zanatlije, ima i on neka svoja pravila, male tajne i istine. '
Najbolji je ugljen, veli, od lijeske, pa od graba, kruške. Koliko zaradi? Manje nego prije. Dok skupi drva za ugljenicu potroši i do 100 1 goriva, cijena nije baš neka. Od ugljenice od 100 prm dobije se do 7,5 tona ugljena.
— No znate kako je, dosta toga ode ovako, na veresiju. Dođe ovaj i traži vreću ugljena, dođe drugi, daj i njemu...
Bit će i dalje ugljena iz »tvornice« u Samari-ci, bit će dok je zdravlja i pomoći djece Antuna, Mate, Žarka, Mirjane, Snježane, Sanje te supruge Zlate. A toga je dosad bilo. Josip se u svojih 53 godine »ne sjeća da je imao problema s doktorom i — djecom«. Drži se svojih životnih nazora medu kojima »malo rakije i koja fešta i odojak ili janjac nikad ne škode«. Možda i zbog toga, možda i zbog čistog zraka ovdje na rubu šume, Josip još uvijek nema zdravstvenog kartona kod liječnika! Drži se strogo još jednog principa: nikad u ovih 28 godina otkako se bavi ugljenarstvom nije upalio vatru u ugljenici petkom. Vjerovanje ili nešto drugo, no ako to napraviš, veli, nisi joj više gazda...
M. MRKOBRAD
HSFIN ZA WIND0WSE Opće je poznata stvar da su oči svih
računovođa stalno uprte u informatiku, pa se očekuje i obrnuta djeladba. Cilj ovih uljudbenih prijepora nije odgovor »tko je kriv«, »tko je prvi«, »tko je važniji««, »tko je nazamjenjiviji«, već »kolika su dugovanja«, »kolika su potraživanja« i si. Da se po rezultate ne krene »pješice, jer kompjutor samo udvostručuje posao«, moderna znanost nudi raz-fične smislenije tehnike. Koliko nam tko duguje mogli bi primjerice i nacrtati. Slika je izvrstan oblik informacija. Ova naslikana tvorevina riječitija je od pojedinačnih podataka i može se »farbati« po želji. Podaci se mogu lakše »probavljati« jer čovjekov glavni informator je vid. Rješenje je stoga HSFIN za Wi-ndowse.
Knjigovođe tada ne bi imale samo »pregled prema van«. Mogli bi baciti pogled i »prema unutra«. Kroz prozor, dakako.
Osim toga rad u Windows okruženju puno je jednostavniji. Sve je naslikano. Samo klikćeš mišem po ikonicama. Pri tom uopće ne moraš biti knjigovođa. Mogućnosti »farbanja« podataka su neograničene. Investicije »ružičasto«, potraživanja »crno«, troškovi »crveno«, plaće »sivo« itd. Uz svako knjiženje moguć grafički prikaz, stupac ili pita po želji. Stvari se tako odmah pojasne pa otpada svako naknadno izvješćivanje.
Ipak potreban je stanoviti oprez. Od prevelikog nagibanja može se pasti. Kroz prozor, dakako.
SURADNIČKO RAČUNALSTVO
Programeri iz Direkcije i nekoliko Uprava boravili su ovih dana u Delnica-ma. Tamo su promišljali kako da smislenije iskoriste sve blagodati program-
" skog alata FoxPro. Posljedak kreativnog rada ovih mozgova na okupu, izmjena iskustva i ostalo trapljeništvo prisutnih pogodovat će u postignuću kakvoće boljitka potrebitih programskih rješenja u Hrvatskim šumama.
Da stvar ne'bi bila tako jednostavna, šef je grupi dao i domaću zadaću: Onako usput, na seminaru, neka razrade HSPLAI^ - planiranje.
Zbiljnosti i zrenju uspješnosti ove srećonosne suradnje svakako će pogodovati Delničko ozračje. .
13. srpnja 1994.
KULTURA • RAZONODA • ZABAVA < ZANIMLJIVOSTI • KULTURA • RAZONODA ISTRAŽIVANJE PUHA I MOGUĆNOSTI ZA PROMOCIJU LOVA U
HRVATSKOJ KUDA ODLAZI PUH? P
rirodoslovni muzej Hrvatske i Šumarski fakultet Zagreb pripremaju kongres o
puhovima, koji će se održati 1996. godine u Mošćeničkoj dragi. U sklopu pr iprema za ovaj kongres provodi se i istraživanje o puhu, kojeg vode dr. Nikola Tvrtković, ravnatelj Prirodoslovnog muzeja i Katedra za lovstvo pri Šumarskom fakultetu.
— U Hrvatskoj postoje četiri vrste puha — kaže mr. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta, koji aktivno sudjeluje u ovom istraživanju — a Gerovo je vjerojatno svjetski centar puharstva i želimo ga promovirati, kao i mogućno-
Istraživanje puha i puharstva u Hrvatskoj je
jedan od načina pripreme bolje
promocije našeg lovnog turizma.
sti lovnog turizma u nas. To su neki od razloga koji su nas potaknuli na ovo istraživanje. Ciljevi istraživanja su utvrđivanje rasprostranjenosti puha, proučavanje njegove biologije, ekologije, specifičnosti u njegovu životu, istraživanje tradicionalnog odnosa pučanstva prema puhu i drugo. Na primjer — postavlja se pitanje pojave ve
ćih populacija u godinama velikog uroda bukvice. Puh spava zimski san i u proljeće se budi. U roku od 7 dana saznaje kakav će biti urod bukvice te godine. Ukoliko će urod biti značajan i populacija puha je velika, a ukoliko urod izostane — puh nestaje. Postoje dvije teorije o tome što se događa s populacijom u slučaju izostanka uroda: prema jednoj od njih - puh se vraća na spavanje, a prema drugoj - puhovi odlaze na druge lokalitete na kojima se očekuje bolji urod. Želimo provjeriti ove i druge teorije vezane uz puha i njegov način života...
G atalinka (Hyla arborea), veličine oko 4 cm, predstavlja najmanju žabu našeg
podneblja. Javlja se od ranog proljeća do kasne jeseni. Način života veže je uz vodu samo za parenje, dok ostali dio godine provodi medu lišćem grmlja i drveća. Održavanje na li-šću omogućuje joj završetak prstiju proširen u jastučiće prianjaljke. Dobro se poklapa sa zelenilom lišća, pa kada i krekeće teško je nalazimo. Tjelesna boja kod svlačenja se mije
nja, pa od tamno-zelene prelazi u svijetlo-ze-lenu (tada je lakše uočavamo — vidi sliku), nakon čega opet brzo prelazi u zeleno. Sa glasanjem počinje u četvrtoj godini, kada i spolno dozrije. Općenito je smatraju prorokom predskazivanja vremenskih (ne)prilika, pa joj odatle i ime — gatalinka.
Tekst i snimak: Krunoslav ARAČ
JESTE LI ZNALir
ŠTO SE DOGAĐA SA VEGETACIJOM
ZEMLJE? P ublikacija World Militarv and So-
cial Expenditures 1991. izvještava:
»Svake se godine uništi šumska površina veličine Velike Britanije. Po sadašnjoj stopi (gole sječe) do 2000. će se iz vlažnih tropskih zona ukloniti 65% šuma«.
U tim područjima prema jednoj agenciji UN-a, na svako zasađeno stablo posiječe se 10 drugih; u Africi je taj omjer više od 20 naprama 1.
Tako se povećavaju pustinjska područja i svake je godine područje veličine Belgije izgubljeno što se tiče korištenja za poljoprivredne svrhe.
S druge strane stalno rastuća populacija stvara povećane potrebe za hranom, stanovima i industrijom, što opet nanosi daljnje štete tlu, vodi i zraku zbog industrijskih i drugih zagađenja, stvarajući sve otežanije uvjete življenja.
Ankica PICULEK
HRVATSKA BUDUĆNOST Danas je Hrvatska samostalna i suverena. Danas je Hrvatska pred obnovom ratom opustošene zemlje, te oslobođenjem svakog djelića zemlje hrvatske. Ali osim pobjede na vojnom polju, osim međunarodnog priznanja Hrvatske, osim materijalne obnove Hrvatske, Hrvatska mora povesti i dobiti najvažniju bitku svoje budućnosti - bitku na demografskom polju. Hrvatska će tek onda imati sigurnu budućnost, kada hrvatski roditelji, hrvatski političari, Hrvatska vlada i Hrvatski Sabor, te Crkva u narodu Hrvata, budu shvatili i tu spoznaju ozakonili daje od svih obnova za Hrvatsku najvažnija demografska obnova, a od svih politika da je za Hrvatsku najvažnija populacijska politika!
ŠUMARskA ZANOVJETANJA
MOŽE PRIVATNIK, ALI...
K amioni Autotransporta u bjelovarskoj upravi raspoređeni su po šumariji i voze prema planu. Ako se u nekoj šumariji pojavi hitna potreba za
dodatnim kamionima ili neka viša sila, Autotransport će i to uvažiti. Upravo takav zahtjev, za dodatnim prijevozom, pojavio se u šumariji Sirač. Nema problema, kažu u Autotransportu, ali...
- Uputit ćemo par kamiona u Sirač iz neke šumarije. Samo molio bih da u toj šumariji ne traže odmah privatnika. A ako to imaju namjeru činiti, onda angažirajmo tog privatnika neka vozi u Siraču, bio je decidiran upravitelj Autotransporta inž. Damir Palac.
BOLJE OKOLO!
O d šumarije Sirač na krajnjem »istoku« bjelovarske uprave od Voćina u upravi Našice udaljenost je nekih 25 km. No za kamionske ekipaže ko
je voze drvo iz Sirača za Voćin taj put dug je oko 120 km! Kako i zašto? Zbog toga što ne idu putem (dijelom kroz šumu) koji spaja spomenuta
dva mjesta, već okolo na Suhopolje i Slatinu. - A sve to zbog toga što je cesta Sirač-Voćin na mjestima nepro
hodna, što na njoj ima drveća koje bi šumarija na čijem je to području trebala odstraniti i cestu osposobiti za promet. Tada bi kamioni umjesto jedne ture dnevno, koliko sada rade, mogli napraviti i tri, četiri ture, pojasnio je suštinu problema upravitelj siračke šumarije inž. Vlado Nervo.
LJUDI ODLAZE ...
Neke novine već su o tome opširno pisale kao (i) o političkom problemu (traženje azila kao uvjet za dobivanje posla), mi to spominjemo tek
kao podatak i problem iznijet na jednom od sastanaka upravitelja šumarija bjelovarske uprave.
Riječ je o odlasku ljudi iz virovitičkog kraja na rad u Švedsku. Nas se tiče utoliko što je takav put poduzelo i nekoliko radnika šumarije Suhopolje.
- Imamo problema s radnom snagom a ionako nezavidnu situaciju pogoršao je odlazak četiri radnika iz šumarije u Švedsku, pojasnio je upravitelj suhopoljske šumarije inž. Zlatko Glavak. A do novih je teško doći.
Posebno uz ovakvu plaću, dodao je netko.
BIVŠA B ZONA
D a će biti problema s utvrđivanjem i povratom imovine (naravno ršuma) kad zakon jednom bude donesen, ne treba ni dvoumiti. U šumarstvu
Istre ti su problemi specifični a neke od njih i ono što se kao refleksija svega događa danas opisuje upravitelj u šumariji Buje, inž. Đuro Markoja.
- Nekad je ovo bila B zona i otad se povlače neriješena pitanja, diobe, dvojno vlasništvo. Uglavnom, na oko 4.200 ha šuma u privatnom vlasništvu nekoliko je tisuća parcela i parcelica. Tko će, kada i kako utvrditi točno stanje, to treba vidjeti. I k tome još uzeti u obzir da se u Bujama na privatnim šumama još i radilo! A sada se događa i ovo: dođe vlasnik i traži sječu šuma u tom i tom odjelu, mi odobrimo. Nakon nekog vremena ponovo se pojavi i opet bi sjekao. Mi kažemo da nema više što, a on veli, ma ne u onom odjelu, već u drugom, u kome ima šume. Uglavnom tamo gdje još ima što sijeci...!
VIŠA SILA
Neki upravitelji šumarija.u bjelovarskoj upravi požalili su se na šumarske inspektore »koji ne dozvoljavaju izvoženje drveta obzirom da je već
krenula vegetacija« (bilo je to početkom travnja). A ranije nisu mogli zbog raskvašenog i blatnog terena, jer tada bi podmladak bio još više uništen.
Zakon je zakon i svi su ga dužni poštivati, slažu se upravitelji. No, moglo se čuti, neki se inspektori ponašaju kao da nikad nisu bili u šumarstvu. A znaju i sami kakav je bio posljednji kvartal prošle godine, kakva su bila i prva tri mjeseca ove godine, i snijeg, i kiša i poplave i blato. I nije se moglo raditi. A kad se prosušilo, »nije se smjelo«!
Postoji zakon, svi-se slažu, ali postoji i viša sila. I malo razumijevanja.
MOJE, TVOJE, NAŠE...
IHrvatski sindikat šumarstva, odnosno Glavni odbor, na posljednjem se sastanku dotakao godišnjih odmora, objekata, uvjeta i načina korištenja,
ali i jednog pitanja koje traje: čiji su objekti, »naši«, »vaši«, »zajednički«, polaže li tko pravo prvenstva u nekom objektu, itd. _
Jasno je da njima upravljaju Hrvatske šume, a Željko Cutvarić sindikalni povjerenik bjelovarske uprave kaže:
- Priču o tome čija su odmarališta treba jednom ispričati do kraja. Treba reći tko je kupio, tko gradio, tko izdvajao sredstva, gdje su odmarališta, ili nešto drugo kupljena ondašnjim društvenim sredstvima, a gdje su ta sredstva osigurali sami radnici, iz plaća, iz regresa, vlastitim odricanjem. I da se zna imaju li ti radnici i šumarije koji su sami izdvajali sredstva, za razliku od onih koji nikad nisu, neka prava u tim objektima...
(Zanovijetao: Mrki)
ŠUMARI I ZDRAVA HRANA
UHrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano je, pisali smo o tom, savjetovanje na temu »Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucije
Hefsinške konferencije o zaštiti i očuvanju Europskih šuma«. Dnevne novine nisu to zabilježile (jer novinara nije bilo!), TV je bila i uredno snimala...
Istog dana, međutim, održano je u hotelu Intercontinental u Zagrebu i savjetovanje o zdravoji hrani. Ta dva savjetovanja dakako nemaju dodirnih točaka, osim ako...
Oni šumari koji su te večeri s nestrpljenjem očekivali hoće li najmoćniji medij pokloniti koju sekundu i savjetovanju o privatnim šumama doživjeli su ne malo iznenađenje. U trećem dnevniku uz sliku sa šumarskog savjetovanja išao je popratni tekst o zdravoj hrani!
Tako eto štede u »katedrali duha«.
GATALINKA
Na plaži ispred hotela »Slaven« oveće veselo društvo. Tu su Cvetković, Tomašen, Belići, Turkovići i Ištvani, svi iz U.Š. Koprivnice, te Kuzminović iz U.Š. Bjelovar.
I OVE GODINE SELCE JE SREDIŠNJE
Prekrasna terasa odmarališta U.Š. Bjelovar, uvijek je puna »žednih« gostiju.
LJETOVALIŠTE HRVATSKIH ŠUMA
U ovom lijepom turističkom mjestu, svoj godišnji odmor provode djelatnici iz Uprava šuma Bjelovar,
Karlovac, Koprivnica, Našice, Ogulin, Požega...
Van ja — spremačica i Jasna — recepcioner u odmaralištu U.Š. Bjelovar, iskoristile su slobodno vrijeme za kupanje. Čuvaju ih Jasnini sinovi.
'Selcu nije sjedište niti Uprava šume, a ni šumarije. Pa ipak se tu ovih
dana susreću šumari na svakom koraku. To lijepo i živopisno primorsko mjesto, puno je djelatnika »Hrvatskih šuma«, koji ovdje provode svoj zasluženi godišnji odmor.
Osim u odmaralištima U.Š. Bjelovar i U.Š. Ogulin, u Selcu su zakupljeni smještajni kapaciteti i u hotelima i u privatnom smještaju. Tako je U.Š. Požega za svoje djelatnike zakupila hotel »Jadranku«, a U.Š. Koprivnica i U.Š. Našice, svoje su djelatnike smjestili u hotel »Slaven«.
Lijepo i toplo vrijeme pošetkom srpnja (oko 25° C) uz toplo more (oko 25°), te dobru uslugu i smještaj u odmaralištima i hotelima, bili su dovoljan razlog za potpuno zadovoljstvo svih korisnika II. smjene.
U hladu, na klupi ispred odmarališta U.Š. Ogulin, sjede upravitelj tog odmarališta Anton Turk, Zdravko Spehar i Emil Stošić, te se odmaraju
promatrajući kupa-če(čice)
»Spas« od vrućine' tražio se na razne načine. Tko se nije mogao rashladiti u moru, potražio je osvježenje (uz vrlo povoljne cijene) na terasi odmarališta U.Š. Bjelovar, gdje se često traži stolica više.
I vrijedno osoblje odmarališta jedva dočeka kratki popodnevni odmor između ručka i večere, koji
iskoriste za osvježenje u moru.
A kako je bilo ovih dana u Selcu, pokušat ćemo Vam dočarati ovom fotoreportažom, koju je Vaš novinar uspio snimiti (a i okupati se), tijekom trosatnog boravka u Selcu.
Tekst i sn imci : Mar i jan DOMOVIĆ
Obitelj Kolar u šetnji. I djed Franjo i tata Tihomir su šumari. Hoće li koji od unuka krenuti njihovim stopama.
Glavni kuhar Ivan Cvekan i upravitelj odmarališta U.Š. Bjelovar Stjepan Juren, uhvatili su malo slobodnog vremena između ručka i večere, te se ispružili, uživajući na vrelom suncu.
Recommended