View
232
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
UNIVERZITET U NOVOM SADU
POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Slobodan B. Krnjaji ć, dipl.inž.
Dinamika populacija jajnih parazitoida kupusne sovice (Mamestra
brassicae L.) sa osvrtom na mogućnost korišćenja Trichogramma
evanescens Westwood u suzbijanju štetočina iz reda Lepidoptera
- Magistarska teza -
Novi Sad, 2002. godine
ČLANOVI KOMISIJE
ZA OCENU I ODBRANU MAGISTARSKE TEZE:
1. dr Pero Štrbac, redovni profesor za predmet Posebna entomologija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, mentor rada ____________________________________________ 2. dr Radmila Almaši, redovni profesor za predmet Posebna entomologija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu ____________________________________________ 3. dr Ljubodrag Mihajlović, redovni profesor za predmet Šumarska entomologija na Šumarskom fakultetu u Beogradu ____________________________________________
Relizacija ovog rada, u okviru poslediplomskih studija iz Entomologije
na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, započeta je pod rukovodstvom
prof. dr. Radosava Sekulića, a završena pod rukovodstvom prof. dr. Pere Štrpca.
Eksperimentalni deo rada je realizovan u Laboratoriji za biološku borbu,
Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu u Beogradu, laboratorijama Instituta za
kukuruz u Zemun Polju i u Institutu "Srbija" - Centru za pesticide i zaštitu
životne sredine u Zemunu.
Dugujem zahvalnost prof. dr. Radosavu Sekuliću i prof. dr. Peri Štrpcu za
izraženu pomoć u toku poslediplomskih studija i usmerenje istraživanja u
okviru ovog rada.
Zahvalan sam i dr Marku Injcu, naučnom savetniku za podstrek, korisne
savete i pomoć pri izradi ovog rada.
Značajnu pomoć u ostvarenju ovog rada pružili su mi:
-prof.dr. Ljubodrag Mihajlović pri determinaciji parazitoida jaja,
- dr Pelagija Sisojević, pri determinaciji parazita lutaka,
- dr Miloje Brajković pri determinaciji parazita gusenica i
- dr Ljiljana Protić, pri determinaciji predatorskih stenica.
S A D R Ž A J
1. UVOD 1
2. MATERIJAL I METODE RADA 4
2.1. Proučavanje enotomofaune kupusa 4
2.2. Determinacija T. evanescens 6
2.3. Broj položenih jaja M. brassicae po leglu 7
2.4. Praćenje leta leptira M. brassicae 7
2.5. Fekunditet i dužina života imaga M. brassicae 7
2.6. Razviće M. brassicae na konstantnim temperaturama 8
2.7. Biologija T. evanescens 9
2.7.1. Razviće T. evanescens na konstantnim temperaturama 10
2.7.2. Prezimljavanje T. evanescens 11
2.7.3. Broj generacija T. evanescens 11
2.7.4. Plodnost T. evanescens u zavisnosti od domaćina
i dopunske ishrane 11
2.8. Utvrđivanje alternativnih domaćina za T. evanescens 12
2.9. Primena T. evanescens u suzbijanju štetočina
iz reda Lepidoptera na kupusu 13
3. REZULTATI RADA 14
3.1. Proučavanje entomofaune kupusa 14
3.1.1. Proučavanje entomofaune kupusa u prvoj godini
istraživanja 14
3.1.2. Proučavanje entomofaune kupusa u drugoj
godini istraživanja 22
3.2. Determinacija T. evanescens 26
3.3. Broj položenih jaja M. brassicae po leglu 27
3.4. Praćenje leta leptira M. brassicae 28
3.5. Fekunditet i dužina života imaga M. brassicae 28
3.6. Razviće M. brassicae na konstantnim temperaturama 29
3.6.1.Embrionalno razviće M. brassicae na
konstantnim temperaturama 29
3.6.2. Razviće gusenica M. brassicae na
konstantnim temperaturama 30
3.7. Biologija T. evanescens 30
3.7.1. Razviće T. evanescens na konstantnim
temperaturama 30
3.7.2. Prezimljavanje T. evanescens 31
3.7.3. Broj generacija T. evanescens 32
3.7.4. Plodnost T. evanescens u zavisnosti od
domaćina i dopunske ishrane 33
3.7.4.1. Plodnost T. evanescens koja je odgajena
u jajima M. brassicae 33
3.7.4.2. Plodnost T. evanescens koja je odgajena
u jajima E. kuhniella 34
3.8. Utvrdjivanje alternativnih domaćina za T. evanescens 34
3.9. Primena T. evanescens u suzbijanju štetočina iz
reda Lepidoptera na kupusu u proizvodnim uslovima 34
4. DISKUSIJA 36
5. ZAKLJUČCI 42
6. LITERATURA 45
7. PRILOG 52
UNIVERZITET U NOVOM SADU POLJOPRIVREDNI FAKULTET NOVI SAD JUGOSLAVIJA Magistarska teza UDK 595.786:595.79:632.937.3(043.2) Podneta _______2002
Dinamika populacija jajnih parazitoida kupusne sovice (Mamestra brassicae L.) sa
osvrtom na mogućnost korišćenja Trichogramma evanescens Westwood u suzbijanju
štetočina iz reda Lepidoptera
Slobodan B. Krnjajić, dipl.inž.
- Sažetak -
Praćenjem dinamike populacije kupusne sovice (Mamestra brassicae) konstatovani su
sledeći parazitoidi i predatori: Trichogramma evanescens, Chrysopa carnea, Apantheles sp.,
Microgaster mediator, Nabis pseudoferus, Syrphidae. Praćenjem biologije M. brassicae
registrovana je njena pojava od sredine maja do kraja septembra. Plodnost ženki se kretala od
850 do 1633 jajeta se, a dužina života leptira se kretala od 8,8 do 11,1 dana. Razviće gusenica
na konstantnim temperaturama trajalo je od 23 do 66 dana. Praćenjem biologije T. evanescens
ispitan je njen način prezimljavanja, konstatovano je 12 generacija u toku godine. Plodnost
ženki u zavisnosti od domaćina i dopunske ishrane kretala se od 33,2 do 89,9 jaja, a razviće na
konstantnim temperaturama se kretalo od 7 do 40 dana. Utvrđeni su i alternativni domaćini
ove vrste u prirodi i laboratorijskim uslovima (Mamestra oleracea, Ostrinia nubilalis,
Polychrosis botrana, Plutella xylostella, Ephestia kuhniella, Sitotroga cerealela, Spilactica
mendica, Operophtera brumata, Agriopis marginaria, Agriopis leucopaearia, Autographa
gamma, Noctua pronuba, Agrotis exclamationis, Amates c-nigrum, Sesamia cretica).
Ispitana je i mogućnost veštačkog umnožavanja i masovnog ispuštanja T. evanescens u cilju
kontrole brojnosti M. brassicae u uslovima komercijalne proizvodnje kupusa.
Ključne reči: Trichogramma evanescens, Mamestra brassicae, kupus, parazitoid, predator,
dinamika populacije, feromoni, biološka borba
Disertacija je odložena u Biblioteci Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu (70
stranica, 23 grafikona, 32 tabele i 6 originalnih fotografija, original na srpskom jeziku sa
sažetkom na srpskom i engleskom jeziku).
UNIVERSITY OF NOVI SAD FACULTY OF AGRICULTURE NOVI SAD YUGOSLAVIA Master of Science thesis UDC 595.786:595.79:632.937.3(043.2) Submitted _______2002 Population dynamics of egg-laying parasitoids of cabbage moth (Mamestra brassicae L.)
and possibilities of utilizing Trichogramma evanescens Westwood in controlling pests of
the Lepidoptera order
Slobodan B. Krnjajić, B. Sc.
- Abstract-
During the investigation of population dynamics of cabage moth (Mamestra
brassicae) numerous parazitoids and predators were found: Trichogramma evanescens,
Chrysopa carnea, Apantheles sp., Microgaster mediator, Nabis pseudoferus and Syrphidae.
Studying the biology of M. brassicae its occurrence was monitored from mid may to end of
september. Imago fecundity was 850 to 1633 eggs and life span was form 8,8 to 11,1 days.
Catepillar development at constant temperatures was from 23 to 66 days. The biology of T.
evanescens was monitored, including its way of overwintering, it was registrated 12
generations over the year. Female fecundity depending on host plants and supplementary
nourishment was from 33,2 to 89,9 eggs, and development at constant temperatures was from
7 to 40 days. Alternative hosts were determined for the species both in the natural
environment and in laboratory (Mamestra oleracea, Ostrinia nubilalis, Polychrosis botrana,
Plutella xylostella, Ephestia kuhniella, Sitotroga cerealela, Spilactica mendica,
Operophtera brumata, Agriopis marginaria, Agriopis leucopaearia, Autographa gamma,
Noctua pronuba, Agrotis exclamationis, Amates c-nigrum, Sesamia cretica). T. evanescens
was reproduced in laboratory conditions and mass released into the environment to evaluate
possibilities of its utilization in controlling M. brassicae in commercial cabbage production.
Key words: Trichogramma evanescens, Mamestra brassicae, cabbage, parasitoid, predator,
population dynamics, pheromones, biological control.
A copy of this thesis is filed in the Library of the Faculty of Agriculture, University of Novi
Sad (70 pages, 23 graphs, 32 tables and 6 original photos, original manuscript in Serbian with
summary in Serbian and English).
1. UVOD
Kupus je jedna od važnijih gajenih povrtarskih biljaka naših krajeva.
Njegova proizvodnja moguća je samo uz intezivnu agrotehniku i hemijsku
zaštitu. U ovakvom agrobiotopu javljaju se uglavnom R-selektirane štetočine.
Jedna od njih je i kupusna sovica Mamestra (Barathra) brassicae L.
(Lepidoptera: Noctuidae) (I n j a c i sar. 1989).
Kupusna sovica hrani se i drugim krstašicama. Higrofilna je vrsta i ubraja
se u ekonomski važne štetočine brojnih kultura, prvenstveno šećerne repe i
kupusu. U našim uslovima razvija dve generacije i ima izražen biotički
potencijal (S i v č e v, 1981). Redovno se javlja u visokoj brojnosti, posebno u
drugoj generaciji, a u slučaju iznad praga štetnosti od 2% potrebno je njeno
hemijsko suzbijanje (I n j a c i sar. 1989).
Intezivnom primenom insekticida rešeno je njeno suzbijanje, ali uz niz
negativnih pratećih problema, vezano za ostatke pesticida u biljkama, zemljištu
i vodotocima.
Imajući u vidu značajnu ulogu parazita i predatora kupusne sovice,
primena hemijskih insekticida na većim površinama dovodi do znatnih
poremećaja u biološkoj ravnoteži insekatske zajednice kupusa.
Primena entomofagnih insekata, preparata na bazi bakterija i virusa,
neškodljivih za čoveka, toplokrvne životinje i korisnu entomofaunu, velika je
prednost u sklopu integralne zaštite kupusa. Posebno, uzimajući u obzir da se
kupus koristi i u svežem stanju u ljudskoj ishrani.
Na smanjenje šteta od kupusne sovice može se uticati na više načina.
Jedna od metoda je primena prirodnih neprijatelja, posebno parazita i predatora
u cilju biološkog suzbijanja ove štetočine. Kao što je slučaj i kod drugih štetnih
vrsta insekata, smatra se da se kupusna sovica može održati u tolerantnoj
brojnosti pomoću prirodnih neprijatelja.
Kupus je kultura gde se većina štetočina može suzbijati priznatim i
komercijalnim biološkim preparatima. Tako se najvažnija štetočina, M.
brassicae suzbija preparatom na bazi virusa Mamestrin MB (B u r g e r j o n i
sar. 1979; I n j a c i B u r g e r j o n, 1980; B u e s i sar. 1981). Ipak, sama
primena Baculovirusa u uslovima jakog napada ove štetočine nije spustila
njihovu brojnost ispod praga štetnosti (I n j a c i B u r g e r j o n 1980; B u e s
i sar. 1986).
Dinamika populacije insekatskih vrsta u prirodi zavisi od niza faktora
biotičke i abiotičke prirode. Svi su oni međusobno povezani u celinu, koji
zajedno deluju u okviru sredine organizma. Po svojoj prirodi oni su hemijskog,
fizičkog i biotičkog porekla. Udeo pojedinih faktora varira prema mestu i datom
momentu.
Na veću ili manju zastupljenost pojedinih vrsta parazitoida štetnih
insekata, a samim tim i na njihovu efektivnost u redukciji populacije koje
parazitiraju, veliki značaj imaju klimatski činioci, atraktivnost pojedinih vrsta
gajenih biljaka, kao i gustina populacije alternativnih domaćina, zatim,
potencijal razmnožavanja parazita, brojni odnos polova, pokretljivost,
sposobnost preživljavnja istih, itd.
Parazitizam kao jedan od faktora regulacije populacije jedne insekatske
vrste, zavisi i od blagovremene pojave parazitoida u odnosu na stadijum razvića
insekta koga parazitira, odnosno od stadijuma razvića domaćina koji je
najpogodniji za parazitiranje. Od vremenskih prilika često zavise poremećaji u
sinhronizaciji između pojave imaga entomofagnih insekata i odgovarajućih
stadijuma domaćina koje oni napadaju, što će se nužno odraziti i na kretanje
njihovih populacija. Poseban značaj imaju alterantivni domaćini parazita kao i
njihov međusobni brojni odnos.
Sistematika familije Trichogrammatidae proučavana je od mnogih
autora (M a r c h a l, 1936; N a g a r k a t i, N a g a r a j a, 1977; V o e g e l e,
1982).
Njihovoj biologiji, umnožavanju i korišćenju u praksi, takođe, posvećena
je značajna pažnja i objavljen je veliki broj radova. Koliko su značajni dokazuje
da su do sada održana dva svetska simpozijuma posvećena samo osicama iz
roda Trichogramma, i to u Francuskoj, Antib 1982. godine, i u Kini, Canton
1986. godine.
Parazitoidima jaja kupusne sovice kod nas se malo posvećivala pažnja.
Na rasvetljavanju sastava i uloge biokompleksa jajnih parazitoida i drugih
štetočina u poljoprivrednoj entomologiji kod nas je radio manji broj autora (V u
k a s o v i ć, 1925; B r a g i n a, 1926; B o g a v a c, 1953; T a d i ć, 1975; S i d o
r, 1982; M a n o j l o v i ć, 1984; K r n j a j i ć, 1987; G r b i ć, 1988).
Uloga T. evanescens i drugih vrsta roda Trichogramma u parazitiranju
jaja kupusne sovice i drugih vrsta štetnih insekata do sada je više obrađivana u
svetu. Usavršavani su metodi gajenja parazitoida u laboratorijskim uslovima i
unošenja u periodu masovnog leta imaga i polaganja jaja. B e a r d (1943), M a
k e e v (1968), T h e w k e i P u t t l e r (1970), D i a d e n k o i T r o n
(1971), Z i l b e r g l (1972), S t i m n e r (1977), ukazuju na mogućnost primene
T. evanescens u suzbijanju kukuruznog plamenca (Pyrausta nubilallis Hubn.).
Izvesne teškoće, međutim, nastaju zbog njene polifagnosti pa se ona teško može
usmeriti samo protiv jedne vrste insekta (K l o m p i T e e r i n k, 1978).
U novije vreme postignuti su prvi rezultati sa gajenjem T. evanescens "in
vitro" sa ciljem dobijanja velikog broja osica za masovno korišćenje u biološkoj
borbi protiv štetočina iz reda Lepidoptera (N o r d l u n d i sar., 1996; G r e i n
e r i sar., 1986), ali još uvek mnogi problemi gajenja T. evanescens "in vitro"
se istražuju.
S obzirom na izraženu potrebu za proučavanjem uloge koju korisni
organizmi imaju u redukciji brojnosti kupusne sovice, cilj ovog rada je bio
proučavanje kupusne sovice na kupusu i uloge jajnih parazitoida, posebno T.
evanescens u redukciji gustine populacije ove štetočine. Posebna pažnja
posvećena je biologiji T. evanescens (razviće na različitim temperaturama,
plodnost u odnosu na domaćina na kome se razvija, uticaj dopunske ishrane
imaga na plodnost, domaćine na kome se razvija u prirodnim i laboratorijskim
uslovima, broj generacija, prezimljavanje i dr.).
2. MATERIJAL I METODE RADA
Istraživanja dinamike populacije jajnih parazitoida kupusne sovice, sa
posebnim osvrtom na parazitoida T. evanescens, njegove uloge na redukciju
brojnosti kupusne sovice, obavljena su u prirodnim i laboratorijskim uslovima.
2.1. Proučavanje enotomofaune kupusa
Proučavanje kompleksa štetočina, parazitoida i predatora obavljeno je na
lokalitetu PKB "13. maj" u Zemunu. U toku 1986 godine praćen je proletnji
(setva 04. aprila), letnji (setva 11. juna) i kasni letnji rok setve (22. juli). Tokom
1987. godine praćen je kupus u dva roka setve (proletnja setva 22. april, i letnja
setva 15. juni) Na poljima pod kupusom izdvojeno je po 800 biljaka. Svaka
biljka je obeležena brojem, a ostavljena je zaštitna zona od 2 reda, da bi se
izbegao uticaj primenjenih insekticida. Izdvojene biljke nisu bile tretirane
insekticidima, a svakih 7-10 dana praćena je pojava i stepen napada štetnih i
korisnih insekata.
Starost biljaka kupusa određivana je po fazama starosti od 1 do 9 koje su
predložili A n d a l o r o i sar., 1983. i koristi se u SAD:
- faza 1 - su kotiledoni listići
- faza 2 - do 5 listova
- faza 3 - 6-8 listova
- faza 4 - 9-12 listova
- faza 5 - 13-19 listova
- faza 6 - 20-26 listova
- faza 7 - početak formiranja glavice
- faza 8 - delimično formirana glavica
- faza 9 - potpuno formirana glavica
U novije vreme u Evropi se koristi i decimalni sistem na bazi razvića
kupusa.
Biljke na kojima su položena jajna legla kupusne sovice su obeležavane
vezivanjem lista crvenim koncem. Jajna legla su ostavljana u polju da bi se dalje
pratila parazitiranost jaja ili pilenje gusenica. Parazitirana (pocrnela) jajna legla
su sakupljana i u laboratoriji dalje je praćeno izletanje parazitoida, koji su
determinisani i korišćeni za masovno gajenje i proučavanje njihove biologije.
Ispiljene gusenice kupusne sovice na kupusu u prirodnim uslovima
korišćene su za praćenje njihove dinamike populacije i razvića. Stupnjevi
razvića gusenica određivani su na osnovu boje i promera glavene čaure,
obojenosti i veličine gusenica. Završetkom ishrane gusenica menja boju (gubi
pigmentaciju i postaje svetlija), a smanjuje se u dužini, što je znak da predstoji
hrizalidacija. Gusenica napušta biljku hraniteljku i u zemljištu, neposredno
ispod biljke i na dubini od 5-10 cm preobrazi se u lutku. Po skidanju kupusa,
urađene su entomološke probe kopanjem i pažljivim pregledom zemlje
(100x100x20 cm). Registrovana je brojnost lutaka.
2.2. Determinacija T. evanescens
Determinacija parazitoida odgajenih iz jaja kupusne sovice, izvršena je
izdvajanjem genitalija mužjaka i njihovim upoređivanjem sa literaturnim
podacima datim od strane N a g a r k a t t i i N a g a r a j a (1977). Mužjaci
parazitoida držani su 24 časa u 5 % rastvoru KOH na sobnoj temperaturi. Zatim
je vršena dehidratacija provođenjem kroz seriju alkohola i to 75 % - 12 h, 95 %
- 8 h i 100% - 4 h. Potom je cela jedinka stavljena u kap Canada - balsam i pod
binokularom, sa entomološkim iglicama (Elephant 000) izdvajane su genitalije.
Izdvojene genitalije su prekrivene staklenim ljuspicama i ostavljene na sušenje
u sušnicu na temperaturi od 30°C. Na taj način su dobijeni trajni preparati
genitalija.
U cilju tačnije determinacije vršena su merenja (kod mužjaka i ženki koji
su eklodirali iz jaja sakupljenih u polju) veličina tela, krila, pipaka i genitalija.
Merenja organa kod 200 imaga (100 mužjaka i 100 ženki) su izvršena na
mikroskopu sa razmernikom (E. Leitz G.m.b.H. Wetzlar, mikrometer 2 mm lang
geteilt in 200 Teile). Merena je i veličina 100 jaja, na taj način što su sveže
parazitirana jaja kupusne sovice razbijena u kapi destilovane vode između
mikroskopske pločice i ljuspice blagim pritiskom, tako da jaje parazita ostane
neoštećeno.
2.3. Broj položenih jaja M. brassicae po leglu
U periodu masovnog leta leptira kupusne sovice, koji je praćen
feromonskim klopkama, i polaganja jaja, na okolnim biljkama kupusa
sakupljeno je 100 jajnih legala raznih veličina i u laboratoriji su prebrojana jaja
u leglu.
2.4. Praćenje leta leptira M. brassicae
Krajem vegetacije lutke kupusne sovice su sakupljene entomološkim
probama, kopanjem rupa dubine do 20 cm. Tako ponađene lutke donošene su u
insektarijum i stavljena su u eksikator sa vodom. Eksikator je pokriven gustom
platnenom krpom radi fotofobnosti. Lutke su u insektarijumu držane do
izletanja leptira. Praćena je eklozija leptira, parazitiranost i određivane su vrste
parazitoida.
Let leptira je praćen i pomoću dve feromonske klopke tipa levka sa
dodatkom vode i deterdženta. Takođe let je praćen i pomoću svetlosne klopke,
ali smo odustali od daljeg praćenja jer nismo bili u mogućnosti da je postavimo
u blizini oglednih parcela.
2.5. Fekunditet i dužina života imaga M. brassicae
Izleteli leptiri kupusne sovice su korišćeni za određivanje njihovog
fekunditeta. S obzirom da leptiri kupusne sovice imaju dopunsku ishranu, u
kavezima su hranjeni sa 30 % rastvorom meda, na natopljenom filter papiru koji
se nalazio u Petri kutijama. Pažljivim praćenjem parenja leptira, svaki par je
prebacivan u posebnu kartonsku kutiju (dimenzije 30 x 40 x 50 cm) sa 30%
rastvorom meda, koja je obložena belim papirom na kome leptiri polažu jaja.
Svakodnevno su položena jajna legla kupusne sovice odsecana zajedno sa
papirom, prebrojavana su jaja u leglu i dalje gajena.
Jedan broj jajnih legala kupusne sovice korišćen je za proučavanje
embrionalnog razvića na različitim temperaturama i za masovno umnožavanje
T. evanescens.
2.6. Razviće M. brassicae na konstantnim temperaturama
Embrionalno razviće kupusne sovice proučavano je u politermostatu na
temperaturama od 15, 20, 25 i 30°C. Jajna legla su zajedno sa navlaženom
vatom (da bi se sprečilo isušivanje jaja) stavljena u staklene flakone (dimenzije
15 x 4,5 cm) i u politermostatu dalje gajena na navedenim temperaturama.
Svakodnevno je praćeno pilenje gusenica.
Ispiljene gusenice su u navedenim staklenim flakonima u politermostatu
gajene na polusintetičkoj hrani na temperaturama od 15, 20, 25 i 30°C. Hrana se
sastojala od 2000 ml destilovane vode, 8 g agar-agara, 200 g pšeničnih klica, 40
g kukuruznog brašna, 2 g metil parahidrobenzoata, 6 g fruktoze, 8 ml 4M KOH,
20 g suvog kvasca i 3 g askorbinske kiseline. U destilovanu vodu dodaju se
agar, pšenične klice, kukuruzno brašno. Mikserom se homogenizuje masa i
sterilizuje u autoklavu 15 minuta. Nakon toga hrana se prohladi na 40°C i
dodaju se zaštitne materije (metil parahidrobenzoat), KOH, suvi kvasac,
fruktoza i ascorbic acid. Mikserom se ova hrana homogenizuje i razliva u Petri
kutije. Nakon hlađenja hrana se čuva u frižideru do korišćenja.
Ispiljene gusenice iz jajnih legala su gajene do trećeg stupnja grupno u
flakonima, a kasnije zbog kanabilizma, razdvajane su pojedinačno u flakone. Po
10 g hrane je stavljeno u svaki flakon i ista je po potrebi dodavana ili menjana u
slučaju pojave buđi.
U preostaloj hrani i izmetu gusenice se čaure. Lutke su ostavljene u
politermostatu do eklozije leptira.
Jedan broj ispiljenih gusenica kupusne sovice gajen je na veštačkoj hrani
na sobnoj temperaturi. Leptiri su zatim korišćeni za masovno dobijanje jaja i
umnožavanje T. evanescens.
2.7. Biologija T. evanescens
Masovno umnožavanje T. evanescens vršeno je na jajima M. brassicae i
Ephestia kuhniella Zell. (Lepidoptera: Pyralidae) u laboratorijskim uslovima
na sobnoj temperaturi. Za masovno umnožavanje T. evanescens koriste se sveža
jaja domaćina. Pre korišćenja, jaja smo izlagali UV zracima u trajanju od 15
minuta kako bi ubili embrione, da bi sprečili pilenje gusenica iz neparazitiranih
jaja.
Položena jajna legla kupusne sovice na papiru su odsecana i stavljena u
staklene flakone zajedno sa adultima T. evanescens u trajanju od 24 h. Posle
toga jaja su vađena i stavljana nova.
Jaja E. kuhniella su lepljena na staklene pločice koje su prethodno
držane u frižideru 30 minuta. Nakon vađenja pločica iz frižidera dolazi do
pojave kondenzovane vode na njima. Spoljni želatinski sloj horiona jaja se
rastvara i ona se zalepe za pločicu. Na ovaj način jaja su pričvršćena dovoljno
čvrsto da bi se moglo bezbedno manipulisati pločicama, a da jaja ne otpadnu.
Ovako dobijene pločice su izlagane T. evanescens u flakonima 24 časa, a potom
odvajane radi daljeg gajenja.
Brašneni moljac gajen je na mešavini pšeničnog i kukuruznog brašna u
odnosu 1:1. Sa 5 kg ovako pripremljene hrane može se odgajiti oko 70.000
gusenica. U posude se osim brašna stavljaju i kartonske trake u čijim se
naborima gusenice čaure. Kada prvi leptiri počnu da izleću te trake se vade i
postavljaju u posebne kaveze za izdvajanje jaja. Tu se one drže najduže 13
dana, a potom se vade i uništavaju, a dodaju se nove trake sa lutkama E.
kuhniella . Jedanput dnevno novi leptiri se prebacuju u kaveze za polaganje
jaja. Prethodno se leptiri parališu ugljen-dioksidom kako bi se olakšala
manipulacija. U ovim kavezima na dnu se nalazi mreža ili sito kako bi položena
jaja mogla pasti na pod. Ovako dobijena jaja mogu se lepiti na staklene pločice.
2.7.1. Razviće T. evanescens na konstantnim temperaturama
Jedan broj T. evanescens dalje je korišćen za masovno umnožavanje, a
drugi deo za proučavanje biologije razvića ovog korisnog insekta. Proučavano
je razviće ove osice na različitim temperaturama. U politermostatima na
konstatnim temperaturama (± 0,5°C) od 15; 17,5; 19; 22; 24,5; 25; 28; 29; 30;
31 i 32°C gajenje T. evanescens na jajima kupusne sovice vršeno je u staklenim
flakonima. Jaja su izlagana parazitiranju od T. evanescens u trajanju od 1 h.
Jajna legla sa položenim jajima od strane ovog parazita su zatim gajena na
navedenim temperaturama do izletanja imaga. Odnos dan : noć je 16 : 8 h. Na
”Apple McIntosh” kompjuteru u programu ”Cricket Graph” vršen je obračun
rezultata i programski je izračunata formula razvića koja je kasnije upoređivana
sa laboratorijskim podacima.
2.7.2. Prezimljavanje T. evanescens
Radi praćenja načina i mogućnosti prezimljavanja T. evanescens
parazitirana jaja M. brassicae ostavljena su u staklenim flakonima u
insektarijumu radi praćenja prezimljavanja. Jaja domaćina su izlagana
parazitoidima u različitim vremenskim rokovima (06.10., 09.10., 12.10., 15.10.,
19.10., 21.10., 23.10., 26.10., 28.10., 11.11. i 27.11.1987.g.) sa ciljem da se
prati i utvrdi i do kada su osice prisutne u prirodi, i do kada su u mogućnosti da
u prirodnim uslovima mogu parazitirati jaja domaćina.
2.7.3. Broj generacija T. evanescens
Jajna legla kupusne sovice koja je T. evanescens parazitirala
30.10.1986.g. ostavili smo u insektarijum radi praćenja prezimljavanja i broja
generacija u 1987.g. Svakodnevnim pregledima praćeno je izletanje parazitoida.
Tek izletelim osicama ponuđena su sveža jajna legla kupusne sovice. Nakon
toga parazitirana legla su i dalje praćena u insektarijumu sve do razvića nove
generacije. Na ovaj način mogli smo utvrditi broj generacija.
2.7.4. Plodnost T. evanescens u zavisnosti od domaćina
i dopunske ishrane
Broj odgajenih osica T. evanescens u jajima kupusne sovice i brašnenog
moljca proučavan je na sobnim temperaturama, sa dopunskom ishranom i bez
dopunske ishrane medom. Ženke T. evanescens odgajene iz jaja M. brassicae i
E. kuhniella, stavljene su pojedinačno u staklene flakone zajedno sa jajima
domaćina (i M. brassicae i E. kuhniella). U jednom broju flakona, osice T.
evanescens gajene su sa kapljicama 50% rastvora meda, a u drugom, osice su
gajene bez dopunske ishrane. Jaja štetočina su bila u većem broju nego što je
potencijalni fekunditet parazita, da bi ženke imale neograničene mogućnosti za
polaganje jaja. Jaja su bila izložena parazitiranju sve do uginuća ženki parazita.
Po ekloziji T. evanescens, registrovan je broj izletelih i uginulih imaga.
2.8. Utvrđivanje alternativnih domaćina za T. evanescens
U cilju iznalaženja alternativnih domaćina koji bi se mogli koristiti u
laboratorijskim uslovima za masovno umnožavanje ovog korisnog insekta
ispitivana je mogućnost parazitiranja jaja 16 vrsta štetnih insekata iz reda
Lepidoptera (Mamestra oleracea, Ostrinia nubilalis, Polychrosis botrana,
Plutella xylostella, E. kuhniella, S. cerealela, S. mendica, O. brumata, A.
marginaria, A. leucopaeria, A. gamma, N. pronuba, A. exclamationis, A. c-
nigrum, S. cretica i H. cunea), dve vrste iz reda Coleoptera (Tenebrio molitor
i Lema melanopa) i dve vrste iz reda Neuroptera (Chrysopa carnea i Ch.
perla).
Imaga napred navedenih vrsta su stavljena u žičane kaveze koji su obloženi
"masnim" papirom na koje ženke polažu jaja. Položena jaja na "masnom" papiru
su odsecana i u staklenim flakonima izlagana T. evanescens za parazitiranje.
Jaja su ostavljana do eklozije imaga parazitoida. Zatim, su registrovana
parazitirana jaja i broj eklodiralih i uginulih imaga.
2.9. Primena T. evanescens u suzbijanju štetočina iz reda
Lepidoptera na kupusu
Ispitivana je mogućnost primene T. evanescens u suzbijanju štetočina
kupusa iz reda Lepidoptera u proizvodnim uslovima. Ogled je postavljen na
kupusu letnje sadnje, na imanju PKB "13. maj" u Zemunu. Na površini od 40 ha
pod kupusom i karfiolom odabrana je površina od 1,5 ha kupusa, sorte "srpski
melez". Kao kontrolnu površinu uzeli smo biljke koje su bile udaljene 500 m,
zbog prostorne izolacije od ogledne površine. Odabrano je 0,15 ha kupusa iste
sorte i starosti. Cela površina se navodnjavala orošavanjem i to jedanput
nedeljno. Pre ispuštanja parazitoida utvrđena je brojnost jajnih legala kupusne
sovice i drugih vrsta. Ispuštanje osica izvedeno je u tri vremenska roka, u
razmacima 4 - 5 dana (28.07., 03.08. i 07.08. 1987. godine). Ispušteno je
ukupno oko 60.000 osica/ha. Korišćena je T. evanescens koja je umnožena na
jajima E. kuhniella. U želatinske kapsule (dužine 27 x 7 mm) stavljeno je po
200 parazitiranih jaja, koja su potom održavana u termostatu radi izletanja
imaga. Odmah po ekloziji prvih imaga kapsule su iznošene i otvarane u polju na
razmacima 10 x 10 m. Neposredno pre svakog ispuštanja pregledano je po 100
biljaka, na kontrolnoj i oglednoj površini, da bi utvrdili efekte prethodnih
ispuštanja. U kasnijem periodu (24.08., 31.08., i 07.09.1987. godine na istim
površinama iznošena su i jaja E. kuhniella prethodno nanešena na bele
kartončiće i praćena je parazitiranost istih u cilju naknadnih efekata ispuštanja
parazitskih osica.
3. REZULTATI RADA
3.1. Proučavanje entomofaune kupusa
3.1.1. Proučavanje entomofaune kupusa u prvoj godini istraživanja
Rezultati utvrđivanja brojnosti štetočina koabionata kupusne sovice
(Slika 1 i 2) tokom 1986. godine prikazani su u grafikonima 1, 2, 3 i 4 i
tabelama 1, 2 i 3 (u prilogu). Brojnost jajnih parazitoida na kupusu proletnje
sadnje prikazana je u tabeli 4, a brojnost parazita i predatora tokom godine u
grafikonima 5, 6, 7 i 8 i tabelama 5 i 6 (u prilogu). Rezultati ispitivanja razvića
gusenica kupusne sovice u polju tokom sezone prikazani su u tabelama 7, 8 i 9
(u prilogu).
Prikazani rezultati u grafikonu 1 i tabeli 1 (u prilogu) pokazuju da su
gusenice Plutella xylostella bile prisutne u visokoj brojnosti tokom cele
Slika 1: Leptir M. brassicae Slika 2: Gusenica M. brassicae
vegetacije, dok su gusenice Autographa gamma bile najbrojnije 24.06. (136).
Od sredine do kraja maja meseca brojne su bile i pagusenice Athalia rosae L.
koje su pravile manja oštećenja na listu. Od 09.06. ptice su u potrazi za
gusenicama (posebno gusenicama Noctuidae) oštećivale glavice kupusa, tako
da su ove gubile komercijalnu vrednost.
U toku letnje sadnje gusenice Pieris rapae su pravile značajnije štete, jer
je kupus bio u fazama 7-9 (grafikon 2, tabela 2 u prilogu). A. gamma se
javljala sporadično. Buvači (Halticinae) su se javile u visokoj brojnosti,
međutim štete od njih nisu imale ekonomskog značaja zbog već formirane
velike lisne mase.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240
260
280
Bro
jnos
t šte
točin
a
16.05 21.05. 27.05. 09.06. 17.06 24.06. 10.07.
Datumi pregleda
P.xylostella
P.rapae
A.gamma
B.brassicae
Athaliarosae
020406080
100120140160180200220240260280300320340360380400
Bro
jnos
t šte
točin
a
17.06. 24.06. 10.07. 22.07. 30.07. 06.08. 13.08.
Datumi pregleda
P.xylostella
P.rapae
A.gamma
B.brassicae
Halticinae
Grafikon 1: Brojnost štetočina, koabionata F1 M. brassicae na kupusu
proletnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje: 4.april 1986)
Grafikon 2: Brojnost štetočina, koabionata F2 M. brassicae na kupusu
letnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje: 11.juni 1986)
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Bro
jnos
t šte
točin
a
06.08. 13.08. 20.08. 27.08. 10.09. 02.09. 01.10. 14.10. 30.10.
Datumi pregleda
P.xylostella
P.rapae
P.brassicae
A.gamma
06.08. 13.08. 20.08. 27.08. 10.09. 02.09. 01.10. 14.10. 30.10.0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
5500
6000
6500
7000
7500
Bro
jnos
t šte
točin
a
Datumi pregleda
B. brassicae
Ptice
Grafikon 3: Brojnost štetočina, koabionata F2 M. brassicae na kupusu
kasne letnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje: 22.juli 1986)
Grafikon 4: Brojnost štetočina, koabionata F2 M. brassicae na kupusu
kasne letnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje: 22.juli 1986)
Na kupusu kasne letnje gusenice P. xylostella bile su najbrojnije tokom
avgusta (grafikon 3 i tabela3 u prilogu), ali nisu nanele značajne štete jer je
0 3
66
232
56
0 00 0 08 9
0 00
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240
260
17.06. 24.06. 10.07. 22.07. 30.07. 06.08. 13.08.
Datumi pregleda
Bro
jnos
t leg
ala
Jajna legla
Parazitirana legla
kupus već formirao značajnu lisnu masu.
Najznačajnije štete su bile od Brevicoryne brassicae, registrovali smo
čak 7480 kolonija (22.09.). Takođe su i ptice napravile velike štete, oštetile su
čak 403 glavice kupusa od ukupno pregledanih 800 glavica. (grafikon 4, tabela
3 u prilogu).
Na leglima prve generacije kupusne sovice na proletnjem kupusu nismo
registrovali jajne parazite (tabela 4 u prilogu).
Na kupusu letnje sadnje registrovali smo ukupno 357 jajnih legala druge
generacije kupusne sovice. Od strane T. evanescens ukupno je bilo parazitirano
17 legala ili 4,7 %. Najviša parazitiranost (16,1 %) je bila 30.07 (grafikon 5,
tabela 5 u prilogu). Od drugih parazitoida i predatora registrovali smo kokone
Apantheles sp., larve Syrphidae i jaja Ch. carnea (grafikon 6, tabela 5 u
prilogu).
Grafikon 5: Parazitiranost legala M. brassicae na kupusu letnje sadnje,
vizuelni pregled 800 biljaka (Vreme sadnje: 11.juni 1986)
0 0 0
40 40
0 00 0 0 0
8
16
00 0 0 0 0
16
00
5
10
15
20
25
30
35
40
45
17.06. 24.06. 10.07. 22.07. 30.07. 06.08. 13.08.Datumi pregleda
Bro
jnos
t
Ch.carnea jaja
Apantheles sp.
Syrphidae
0
1
5
3
10
11
9
0 00 0
5
3
2
11
9
0 00
2
4
6
8
10
12
06.08. 13.08. 20.08. 27.08. 10.09. 22.09. 01.10. 14.10. 30.10.Datumi pregleda
Bro
jnos
t
Jajna legla
Parazitirana legla
Grafikon 6: Brojnost parazita i predatora na kupusu letnje sadnje, vizuelni pregled 800 biljaka (Vreme sadnje: 11.juni 1986)
Grafikon 7: Parazitiranost legala M. brassicae na kupusu kasne letnje
sadnje, na 800 biljaka (Vreme sadnje: 22.juli 1986)
Grafikon 8: Brojnost parazita i predatora na kupusu kasne letnje sadnje,
na 800 biljaka (Vreme sadnje: 22. juli 1986)
Na kupusu kasne letnje sadnje našli smo ukupno 39 jajnih legala druge
generacije kupusne sovice. Ukupno je bilo parazitirano 30 legala ili 76,9 %
(grafikon 7, tabela 6 u prilogu).
Od drugih parazita i predatora registrovali smo kokone ili lutkine kolevke
Apantheles sp., larvi Syrphidae, imaga stenica predatora i jaja Ch. carnea. U
ovim pregledima registrovana je i velika brojnost jaja Trioza brassicae (fam.
Hemerobiidae), međutim u kasnijim pregledima registrovali smo manji broj
njihovih larvi (grafikon 8, tabela 6 u prilogu).
U toku 1986.g. prve gusenice F1 M. brassicae registrovali smo 16.05.
(grafikon 9, tabela 7 u prilogu). Najveća brojnost je bila 27.05. i iznosila je 209.
69
301
514
1207
188 166
61
253
00
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
06.08. 13.08. 20.08. 27.08. 10.09. 22.09. 01.10. 14.10. 30.10.Datumi pregleda
Bro
jnos
t
Ch.carnea jaja
Apantheles sp.
Syrphidae
Trioza brassicae
Grafikon 9: Brojnost gusenica F1 M. brassicae na kupusu proletnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje 04.04.1986.)
Gusenice F2 generacije M. brassicae registrovali smo na od 22.07. do
14.10. Na kupusu letnje sadnje registrovali smo ih od 22.07. do 08.08. (grafikon
10 i tabela 8 u prilogu), dok smo na kupusu kasne letnje sadnje registrovali ih u
periodu od 20.08 do 14.10.1986. (grafikon 11 i tabela 9 u prilogu).
Grafikon 10: Brojnost gusenica F2 M. brassicae na kupusu letnje sadnje (Vreme sadnje 11.06.1986.)
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
16.05. 21.05. 27.05. 09.06. 17.06. 24.06. 10.07.Datumi pregleda
Bro
jnos
t gus
enic
a L1
L2
L3
L5
L6
Ukupno
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220240
260
10.07. 22.07. 30.07. 06.08. 13.08.
Datumi pregleda
Bro
jnos
t gus
enic
a
L1
L2
L3
L5
L6
Ukupno
Grafikon 11: Brojnost gusenica F2 M. brassicae na kupusu kasne letnje sadnje (Vreme sadnje 22.07.1986.)
3.1.2. Proučavanje entomofaune kupusa u drugoj godini istraživanja
Rezultati utvrđivanja brojnosti štetočina koabionata kupusne sovice
tokom 1987. godine prikazani su u grafikonu 12 i tabeli 10 (u prilogu). Brojnost
jajnih parazitoida i predatora na kupusu proletnje sadnje prikazana je u
grafikonu 13 i tabeli 11 u prilogu, a parazitiranost jajnih legala Ostrinia
nubilalis u tabeli 12 (u prilogu). Rezultati ispitivanja razvića gusenica kupusne
sovice u polju tokom sezone prikazani su u grafikonu 14 i tabeli 13 (u prilogu).
Kao što se vidi iz rezultata u grafikonu 12 i tabeli 10 (u prilogu) u
proletnjoj sadnji, početkom vegetacije najbrojnija su bila imaga Halticinae koja
se u kasnijem periodu samo sporadično javljaju.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240
260
10.07. 22.07. 30.07. 06.08. 13.08.Datumi pregleda
Bro
jnos
t gus
enic
a
L1
L2
L3
L5
L6
Ukupno
Grafikon 12: Brojnost štetočina, koabionata M. brassicae na kupusu
1987 godine na 800 biljaka
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
Bro
jnos
t gus
enic
a
14.05. 03.06. 15.06. 02.07. 23.07. 07.08. 08.09. 12.10.
Datumi pregleda
P.xylostella
P.rapae
P. brassicae
A. gamma
Halticinae
Gusenice P. xylostella su brojnije u fazama 5 - 7 . P. rapae i P. brassicae
su se javile u većoj brojnosti tek u avgustu i septembru. A. gamma se takođe
javlja kasnije u vegetaciji, tek u julu da bi njen maksimum bio krajem avgusta
(grafikon 12 i tabela 10 u prilogu).
Nalazili smo i pojedinačna legla O. nubilalis. Kolonije lisnih vaši
(Brevicoryne brassicae) u letnjoj sadnji su brojnije i oštećuju i do 10% glavica
(tabela 10 u prilogu).
Značajnije prisustvo Ch. carnea otkriveno je u ranijim fazama razvića
kupusa u toku letnje sadnje (tabela 11 u prilogu). Od drugih predatora,
značajnije prisustvo Nabis pseudoferus Rm (Nabidae) konstatovali smo 21. 08.
Ženke su polagale jaja u glavni nerv obično 5-10 jaja po biljci. U kasnijim
pregledima, nalazili smo i pojedinačne larve i imaga kako se hrane jajima i
gusenicama kupusne sovice.
Na gusenicama kupusne sovice konstatovali smo u pregledu 24.08.
endoparazita Microgaster mediator (tabela 11 u prilogu).
Iz 26 lutaka sakupljenih sa kupusa proletnje sadnje izletele su dve
Compsilura concinnata Meig (Tachinidae).
U toku prolećne sadnje kupusa registrovali smo 19 jajnih legala F1 M.
brassicae. Ni jedno nije bilo parazitirano (tabela 11 u prilogu).
Tokom letnje sadnje našli smo ukupno 195 jajnih legala F2 M. brassicae.
Prva parazitirana jajna legla registrovana su 07.08. (grafikon 13 i tabela 11 u
prilogu). Najveća parazitiranost registrovana je 08.09. (21,4 %), dok je ukupna
parazitiranost bila 5,6 %.
Na kupusu smo nalazili redovno i jajna legla O. nubilalis. Ukupno je bilo
parazitirano 8,3 % legala (tabela 12 u prilogu).
Prema rezultatima u grafikonu 14 i tabeli 13 (u prilogu) gusenice F1 M.
brassicae razvijale su se u junu i julu, a gusenice F2 generacije u avgustu,
septembru i oktobru (grafikon 15 i tabela 13 u prilogu). Druga generacija je bila
znatno brojnija od prve.
Grafikon 13: Parazitiranost jajnih legala M. brassicae na kupusu
letnje sadnje, 1987.g., vizuelni pregled 800 biljaka
816
134
2314
0 00 06 2 3 0 00
102030405060708090
100110120130140150
23.07. 28.07. 07.08. 24.08. 08.09. 24.09. 12.10.
Datumi pregleda
Bro
jnos
t le
gala
Jajna legla
Parazitirana legla
Grafikon 14: Brojnost gusenica F1 M. brassicae na kupusu proletnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje 22.04.1987.)
Grafikon 15: Brojnost gusenica F2 M. brassicae na kupusu letnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje 15.07.1987.)
0102030405060708090
100110120130140150160
14.05. 27.05. 03.06. 10.06. 15.06. 25.06. 02.07. 14.07.Datumi pregleda
Bro
jnos
t gus
enic
a
L1
L2
L3
L5
L6
Ukupno
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
2400
2600
28.07. 07.08. 24.08. 08.09. 24.09. 01.10.Datumi pregleda
Bro
jnos
t gus
enic
a L1
L2
L3
L5
L6
Ukupno
Iz 26 lutaka sakupljenih u polju (sa dubine 10-15 cm), sa kupusa prolećne
sadnje u 1987.g. konstatovali smo sledeće izletanje leptira:
22.07. 2 leptira 23.07. 5 " 24.07. 7 " 27.07. 11 " 20.08. 1 " _________________ Ukupno 26 leptira
Ovi rezultati nam ukazuju da je period izletanja drugog leta razvučen (do
20. avgusta). Da bi proverili eventualnu pojavu trećeg leta kupusne sovice
sakupili smo 24. avgusta prvo formirane gusenice L5-6 i preneli ih u
insektarijum gde smo ih hranili lišćem kupusa do hrizalidacije. Formiranje
lutaka je bilo od razvučeno 28.08. do 28. 09. (grafikon 16 i tabela 14 u prilogu).
Iz ovih lutaka, do kraja godine, nije izleteo ni jedan leptir, tj. nije bilo pojave
trećeg leta.
Grafikon 16: Formiranje lutaka u insektarijumu u 1987 godini
3.2. Determinacija T. evanescens
Upoređujući naš genitalizovani materijal sa literaturnim podacima N a g a
0
5
10
15
20
25
29.0
8.
31.0
8.
01.0
9.
03.0
9.
07.0
9.
09.0
9.
10.0
9.
11.0
9.
21.0
9.
23.0
9.
24.0
9.
25.0
9.
28.0
9.
Datumi pregleda
Bro
jnos
t for
mira
nih
luta
ka
r k a t i i N a g a r a j a, 1977 (sl. 3, 4, 5 i 6) zaključili smo da se radi o vrsti
Trichogramma evanescens Westwood.
Slika 3: Genitalije mužjaka Slika 4: Legalica ženke
T. evanescens T. evanescens
Slika 5: Jaja T. evanescens Slika 6: Pipak ženke
T. evanescens
Determinaciju vrste potvrdio je i dr Ljubodrag Mihajlović sa Šumarskog
fakulteta u Beogradu.
T. evanescens spada u red Hymenoptera, podred Apocryta, u
superfamiliju Chalcidoidea, familiju Trichogrammatidae .
Kao što se vidi po rezultatima prikazanim u tabeli 15 (u prilogu) ženke
su nešto krupnije od mužjaka.
3.3. Broj položenih jaja M. brassicae po leglu
U polju smo 22.07.1986. g. na okolnim biljkama pronašli 100 jajnih
legala kupusne sovice i u laboratoriji ih pregledali pod binokularom radi
utvrđivanja broja jaja po leglu. Našli smo ukupno 2266 jaja ili 22,66 jaja u
proseku po jajnom leglu kupusne sovice.
3.4. Praćenje leta leptira M. brassicae
Iz prezimelih lutaka, koje su ostavljene u insektarijumu u jesen 1986.
godine prvi leptiri su izleteli 12. maja 1987. god. Na svetlosnim klopkama
uhvaćen je 21. maja samo jedan leptir prvog leta kupusne sovice. Ferotrapovi sa
posudom sa vodom su se pokazali efikasni. Leptiri su hvatani u znatno većem
broju (grafikon 17 i tabela 16 u prilogu). Od postavljanja ferotrapova
(06.07.1987.) do 24.09.1987.g. registrovan je let sa nekoliko maksimuma
(31.07., 7.-11.08., 14.-20.08. i 31.08.). Na drugom feromonu, mužjaci kupusne
sovice su hvatani do 5.10.1987. Iako su feromoni su bili postavljeni na istoj
parceli na udaljenosti 500 m, uočena je različita efikasnost u pojedinim
pregledima.
Grafikon 17: Praćenje leta mužjaka feromonskim klopkama u 1987. godini
3.5. Fekunditet i dužina života imaga M. brassicae
Iz 26 lutaka sakupljenih u polju nakon izletanja izdvojeno je 10 mužjaka i
10 ženki koji su nakon sparivanja prenošeni (svaki par) u posebni kavez.
Rezultati proučavanja dužine života prikazani su u tabeli 17 (u prilogu) ,
polaganje jajnih legala u tabeli 18 (u prilogu), a embrionalno razviće u tabeli 19
(u prilogu).
Praćenjem dužine života zapazili smo da ženke u proseku žive 11,1 dan,
nešto duže od mužjaka, koji žive 8,8 dana (tabela 17 u prilogu). Nakon
kopulacije i dopunske ishrane ženke polažu jaja od 4 do 15 dana (tabela 18 u
prilogu). Najveći broj jajnih legala polažu između 5 i 10 dana. Ženke polože u
toku života od 10 do 42 jajna legla ili od 850 do 1633 jaja.
3.6. Razviće M. brassicae na konstantnim temperaturama 3.6.1. Embrionalno razviće M. brassicae na konstantnim temperaturama Razviće kupusne sovice proučavali smo u laboratoriji na konstantnim
temperaturama u intervalu od 4 - 35°C.
Embrionalno razviće trajalo je od 3 do 17 dana (grafikon 18 i tabela 19 u
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
09.0
7.
14.0
7.
27.0
7.
28.0
7.
29.0
7.
30.0
7.
31.0
7.
03.0
8.
04.0
8.
05.0
8.
07.0
8.
11.0
8.
13.0
8.
14.0
8.
17.0
8.
20.0
8.
21.0
8.
24.0
8.
27.0
8.
Datumi pregleda
Uku
pan
bro
j ulo
vlje
nih
muž
jaka
Feromon 2
Feromon 1
prilogu). Na temperaturama od 4°C i 35°C nije došlo do pilenja jaja, a jaja su se
osušila. Optimum je bio na 31 °C i iznosio je 3 dana.
Grafikon 18: Embrionalno razviće M. brassicae na konstantnim temperaturama
3.6.2. Razviće gusenica M. brassicae na konstantnim temperaturama
Na konstantnim temperaturama, u intervalima od 10 do 30°C, gusenice su
se razvijale od 23 do 66 dana (grafikon 19 i tabela 20 u prilogu). Na
temperaturi od 4°C razvijale su se L1 gusenice 51 dan, nakon čega su uginule.
Na 33°C razvijale su se L1 i L2 gusenice, ali su uginjavale nakon 2 odnosno 4
dana prilikom presvlačenja. Optimum za razviće cele generacije je bio na 30 °C
i trajao je 23 dana.
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38
Temperature u C
Raz
viće
u da
nim
a
Grafikon 20: Razviće gusenica M. brassicae na konstantnim temperaturama
0
10
20
30
40
50
60
70
L1 L2 L3 L4 L5 L6 Ukupno
Tra
janj
e ra
zvić
a u
dani
ma
4 C
10 C
17 C
23 C
30 C
33 C
3.7. Biologija T. evanescens
3.7.1. Razviće T. evanescens na konstantnim temperaturama
Kao što se vidi iz grafikona 21 i 22, i tabele 21 u prilogu, T. evanescens
se razvijala na temperaturama od 15 do 31 °C. Optimalna temperatura za
razviće ovog parazitoida bila je 29 °C i iznosila je 7 dana, odnosno 165 časova.
Maksimalna temperatura za razviće bila je 31 °C, a već na 32 °C T. evanescens
se razvijala do lutke i uginjavala pre izletanja. Na osnovu dobijenih formula
razvića (tabela 21 u prilogu) možemo sa velikom preciznošću izračunati dužinu
razvića ovog parazita i tako je iskoristiti i za izračunavanje dužine razvića u
prirodnim uslovima.
Grafikon 21. Razvoj T. evanescens na konstantnim temperaturama
(u časovima)
3.7.2. Prezimljavanje T. evanescens
U jajnim leglima kupusne sovice koja su bila parazitirana sa T.
evanescens 28.09.1987. i 02.10.1987. godine parazitoid je završio razviće i
osice su izletele 14.11.1987. odnosno 27.11.1987.godine (tabela 22 u prilogu).
Sva legla kupusne sovice koja su nakon izlaganja parazitoidima ostavljena u
insektarijumu od 06.10. do 27.11.1987. godine su potamnela, a iz njih su
izletele osice T. evanescens 03.05.1988. godine (bez obzira što je u toku zime
bila u različitim stadijumima) (tabela 22 u prilogu).
Grafikon 22. Razvoj T. evanescens na konstantnim temperaturama
(u danima)
3.7.3. Broj generacija T. evanescens u 1987. g.
Iz parazitiranih legala u toku 1986.godine prve osice T. evanescens su
izletele 21.04.1987.godine. Prva generacija u toku vegetacije je imala razvoj u
trajanju od 34 dana, jer su tada bile i niže temperature. U toku vegetacije
dužina razvića generacija se kretala od 9 do 28 dana. Poslednja generacija je
prezimela do naredne godine i zbog toga je imala razvoj 191 dan. Kao što se
vidi po rezultatima u tabeli 23 (u prilogu) T. evanescens je imala ukupno 12
generacija godišnje.
3.7.4. Plodnost T. evanescens u zavisnosti od domaćina i dopunske
ishrane
3.7.4.1. Plodnost T. evanescens koja je odgajena u jajima M. brassicae
Rezultati plodnosti T. evanescens odgajene u jajima kupusne sovice
prikazani su u grafikonu 23 i tabelama u prilogu (bez dopunske ishrane
prikazani su u tabeli 24, a sa dopunskom ishranom u tabeli 25).
Grafikon 23: Plodnost T. evanescens u zavisnosti od domaćina i dopunske ishrane imaga
0
20
40
60
80
100
120
. sa dopunskom ishranom bez dopunske ishrane sa dopunskom ishranom bez dopunske ishrane
Plodnost 109,95 89,9 41,7 33,2
Odgajena u jajima M.brassicae
Odgajena u jajima M.brassicae
Odgajena u jajima E.kuhniella
Odgajena u jajima E.kuhniella
Prema rezultatima u grafikonu 23 vidi se da su ženke T. evanescens koje
su odgajene u jajima kupusne sovice imale prosečnu plodnost 109,95 jaja sa i
89,9 jaja bez dopunske ishrane.
3.7.4.2. Plodnost T. evanescens koja je odgajena u jajima E. kuhniella
Rezultati plodnosti T. evanescens odgajene u jajima brašnenog moljca
prikazani su u grafikonu 23 i tabelama u prilogu (bez dopunske ishrane
prikazani su u tabeli 26, a sa dopunskom ishranom u tabeli 27).
Ženke koje su odgajene u jajima brašnenog moljca imale su sa
dopunskom ishranom plodnost 41,7 i bez dopunske ishrane 33,2 jaja. Sa
dopunskom ishranom plodnost se povećala za 26,4%.
3.8. Utvrđivanje alternativnih domaćina za T. evanescens
Kao što se vidi u tabeli 28 (u prilogu) pronašli smo u prirodnim uslovima
T. evanescens u jajima M. oleracea, O. nubilalis i P. botrana. U
laboratorijskim uslovima utvrdili smo još 12 alternativnih domaćina za T.
evanescens . U jajima nekih Lepidoptera (Hyphantria cunea), Coleoptera
(Lema melanopa, Tenebrio molitor) i Neuroptera (Chrysopa carnea i Ch.
perla) T. evanescens polaže jaja, ali ne može da se razvije do imaga.
3.9. Primena T. evanescens u suzbijanju štetočina iz reda Lepidoptera
na kupusu u proizvodnim uslovima
Pred ispuštanje na 100 biljaka nađeno je 2 jajna legla kupusne sovice
(tabela 29 u prilogu). U periodu od 28.07 do 13.08. na kontroli je nađeno
ukupno 39 legala, a na oglednoj površini 13 legala kupusne sovice.
Iz rezultata prikazanih u tabeli 29 vidi se da je 3. 08. na kontroli nađeno
29 gusenica kupusne sovice, a na oglednoj površini 13 gusenica L1; 7.08 na
kontroli je nađeno 46, a na oglednoj površini 30 gusenica L1 i L2 ove štetočine.
Pregledom, 13.08., odnosno nedelju dana posle trećeg ispuštanja T. evanescens,
konstatovan je približno isti broj gusenica (208 na kontroli, a 200 na oglednoj
površini), ali je procenat napadnutih biljaka u ogledu smanjen za 47% u odnosu
na kontrolu (sa 34% napadnutih biljaka na kontroli na 18% napadnutih biljaka
na oglednoj površini). Takođe, na kontroli su konstatovane gusenice od L1 do L4
koje su se već ubušivale u glavice kupusa, dok su na oglednoj površini bile
samo gusenice L1 i L2.
Kao što se vidi u tabeli 30 i napad drugih štetočina iz reda Lepidoptera je
bio smanjen. Brojnost gusenica P. xylostella u pregledu 13.08. smanjena je za
60 % (sa 198 u kontroli na 79 gusenica u ogledu), a gusenica P. rapae za 42 %
(sa 19 u kontroli na 11 gusenica u ogledu). Gusenice P. brassicae i A. gamma
nisu konstatovane na oglednoj površini, dok je na kontroli bilo 65 gusenica P.
brassicae i 7 gusenica A. gamma.
Od korisnih insekata registrovali smo Ch. carnea (jaja i larve) i
Apanteles sp. (tabela 31). Na kontroli je ukupno nađeno 368 jaja i 5 larava Ch.
carnea, dok je na oglednoj površini nađeno ukupno 180 jaja i 1 larva Ch.
carnea. Konstatovano je 7 kokona Apanteles sp., dok je na oglednoj površini
konstatovan samo 1 kokon Apanteles sp.
Iz rezultata prikazanih u tabeli 32 vidi se da je na delu, gde je ispuštana T.
evanescens, parazitiranost jaja E. kuhniella na kartončićima, u periodu od
24.08 do 07.09.1987. g., bila znatno povećana u odnosu na kontrolu (sa 6.52 %
do 18,8 % na oglednoj površini).
4. DISKUSIJA
Kupusna sovica je široko rasprostranjena vrsta. Sreće se u Evropi, Aziji,
Africi, Australiji i Severnoj Americi. U Evropi nalazi se u Francuskoj,
Nemačkoj, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Italiji, Jugoslaviji,
Rumuniji, Bugarskoj, Sovjetskom Savezu, itd. S obzirom da je kupusna sovica
higrofilna vrsta to se u većem broju nalazi na vlažnijim staništima, naročito na
terenima koji se navodnjavaju. Ubraja se u opasne i redovne štetočine kupusa,
karfiola, šećerne repe, graška i nekih drugih kultura. Može se hraniti sa preko
80 biljnih vrsta, naročito iz fam. Cruciferae, Chenopodiaceae i Leguminosae
(Č a m p r a g, 1966).
U našim uslovima ova vrsta razvija 2 potpune generacije. Obično su obe
generacije odvojene po vremenu pojavljivanja mada, usled rastegnutog leta
imaga, dolazi do njihovog delimičnog preklapanja (Č a m p r a g, 1973), što
smo i mi registrovali a to se vidi po dinamici polaganja jaja na kupusu u
tabelama 4, 5, 6 i 11.
Na osnovu dinamike polaganja jaja i praćenja leta pomoću feromona
(tabela 16) vidi se da kupusna sovica u našim uslovima ima dve generacije, što
se slaže sa drugim autorima (Č a m p r a g, 1973, B i r o v a, 1974).
Prema Č a m p r a g u (1966) u Sovjetskom Savezu leptiri prezimele
generacije lete od polovine maja do kraja juna, a druge generacije od sredine
jula do kraja avgusta; u Bugarskoj tokom juna lete leptiri prve, a jula druge
generacije; u Nemačkoj prvi leptiri se javljaju 25. maja, a druge generacije 29.
jula; u Mađarskoj prvi leptiri lete tokom maja i od kraja jula do kraja avgusta; u
Italiji prvi leptiri pojavljuju se početkom maja.
U toku 1986. i 1987.g. nismo registrovali parazitirana jaja F1 M.
brassicae, dok je B i r o v a, 1974 registrovala samo u 1972.g. parazitirana legla
F1 generacije.
Prva parazitirana legla kupusne sovice nalazili smo 22.07.1986. i
07.08.1987., dok je M a n o j l o v i ć, 1984 registrovao prvu pojavu T.
evanescens u jajima O. nubilalis već 30.06.
Parazitiranost jajnih legala F2 M. brassicae je bila u 1986.g. 11,9 %, a u
1987.g. 5,6 %. U Čehoslovačkoj po podacima B i r o v a, 1974 znatno je
povećana parazitiranost u F2 generaciji. Ova pojava je normalna kao posledica
masovnog umnožavanja parazita u prirodi, ali ne može smanjiti populaciju
kupusne sovice ispod pragova štetnosti.
Mi smo konstatovali da su parazitirana legla kupusne sovice nađena u
polju bila kompletno parazitirana, dok su V a n D e r S c h a f f i sar., 1984
utvrdili da T. evanescens maksimalno parazitira jajna legla veličine 6-40 jaja.
Kod većih jajnih legala zapazio je da opada procenat parazitiranih jaja, a kod
pojedinačnih jaja (1-6) nađenih u polju nije registrovao parazitiranost.
Na visinu i početak registracije parazitiranosti utiču mnogi faktori (starost
biljaka, temperature, raspored padavina, vrsta preduseva i dr.).
N a g a r k a t i i N a g a r a j a (1977) smatraju da su genitalije
najpouzdaniji taksonomski kriterijum za određivanje vrsta u okviru roda
Trichogramma. Oni su 36 različitih vrsta svrstali u 9 grupa: australicum,
minutum, euproctidis, flandersi, japonicum, agriae, malybyi, parkeri i achae. V
o e g e l e i P i n t u r e a u (1982) su 84 vrsta svrstali u 14 grupa.
U okviru pojedinih vrsta ovog roda postoji veliki broj rasa i ekotipova
koji su morfološki slični, ali se mogu razlikovati po biološkom ciklusu,
fiziološkim osobinama i prema spektru domaćina.
Prema literaturnim podacima zaključuje se da se radi o filogenetski
mladoj familiji koja se u ovom trenutku nalazi u procesu specijacije, tako da se
morfološki karakteri nisu još oformili. U novijim pristupima osim građe
genitalija mužjaka koriste se i analiza DNK sekvenci (S t o u t h a m e r i sar.
1996., P i n t o, 1996) ili genetičko mapiranje pomoću RAPD markera (L a u r e
n t i sar. 1996.). Međutim, još uvek taksonomski status roda Trichogramma
nije rešen na zadovoljavajući način.
Zbog minucioznosti ovog roda čak se pojedini autori ne slažu ni oko
broja larvenih stupnjeva. Tako F l a n d e r s (1937) tvrdi da rod Trichogramma
ima 3 larvena stupnja. Prema C u r t i s (1940) imaju dva larvena stupnja,
predlutku i lutku. Nasuprot njima P a k i sar., 1982 tvrde da postoje četiri
larvena stupnja, predlutka i lutka.
U 1987.g. prva legla kupusne sovice nalažena su u polju tek 10.06., dok
smo u insektarijumu registrovali let 12.05. Iako su biljke bile u povoljnoj fazi
razvića za ovipoziciju nije došlo do polaganja jaja, što nismo mogli objasniti.
U laboratorijskim uslovima registrovali smo fekunditet ženki od 850 do
1633, sa prosečno položenim 24,5 legala i 51,1 jaje po leglu. Prosečna dužina
života za ženke iznosila je 11,1, a za mužjake 8,8 dana. Najveći broj položenih
legala bio je između 5 i 10 dana. U proizvodnim uslovima registrovali smo da
ženke polažu prosečno 22,7 jaja po jajnom leglu.
Prema drugim autorima ženke žive nešto duže od mužjaka. One odlažu
jaja na donju stranu lišća u gomilicama od 20 do 150. Opšta plodnost jedne
ženke iznosi oko 600 jaja, a broj položenih se kreće od 338 do 2785. Plodnost
zavisi i od temperatura, niža je na višim temperaturama (Č a m p r a g, 1966).
Utvrdili smo da je embrionalno razviće trajalo od 3 do 17 dana u
zavisnosti od temperatura, što odgovara i rezultatima drugih autora (Č a m p r a
g, 1966).
Razviće gusenica od 23 do 66 dana u zavisnosti od različitih konstantnih
temperatura se podudaraju sa rezultatima drugih autora (Č a m p r a g, 1966, S i
v č e v, 1981).
Prema našim istraživanjima razviće T. evanescens trajalo je od 7 do 40
dana ili od 165 h do 956 h. Na konstantnim temperaturama od 32°C larve su se
razvijale, ali nisu mogle završiti razviće.
Iz jaja koja je T. evanescens parazitirala u jesen 1987.g., od 06.10. do
21.10., osice su izletele 03.05.1988.g. Ovo izletanje je bilo uniformno. Osice su
se u toku zime razvijale do lutke, iako su prosečne temperature bile niske,
verovatno u onim periodima dana kada su temperature bile preko 12°C. Utvrdili
smo da T. evanescens nema dijapauzu već su mirovale do prvih povoljih
temperaturnih uslova, odnosno bile su u stanju dormancije. F r a n z i sar.
(1974) navode da T. evanescens prezimljava u stadijumu prednimfe u
dormanciji. Takođe K e l l e r (1986) navodi da T. exiguum prezimljava u
stanju dormancije sa usporenim razvićem. Za vrstu T. cacoeciae G r b i ć (1988)
navodi da ona, zajedno sa svojim domaćinom, a pod njenim uticajem
prezimljava u obligatnoj dijapauzi od jula meseca pa sve do decembra kada
dolazi do pojave lutke. Stadijum lutke traje sve do momenta eklozije imaga
krajem marta meseca. U ovom periodu parazitoid se nalazi u fakultativnoj
dijapauzi.
1987.g. u prirodnim uslovima T. evanescens je imala ukupno 12
generacija. Razviće je u zavisnosti od temperaturnih uslova trajalo od 9 do 34
dana.
Plodnost T. evanescens koja je odgajena u jajima kupusne sovice bila je
89,9 bez i 109,9 sa dopunskom ishranom. Plodnost T. evanescens koja je
odgajena u jajima E. kuhniella bila je manja i iznosila je 33,2 bez i 41,9 sa
dopunskom ishranom. Ovo je direktna posledica ishrane larava, jer su jaja
kupusne sovice krupnija i omogućavaju larvama bolju ishranu, a samim tim i
davanje krupnijeg i plodnijeg potomstva. Istu ovakvu pojavu registrovali su i S
c h m i d t i S m i t h (1987).
U laboratorijskim uslovima utvrdili smo 12 alternativnih domaćina za T.
evanescens i registrovali smo tri prirodna domaćina (tabela 31).
Iz jaja O. nubilalis izletela je po jedna osica. H a s e (1936) našao je da je
bilo 2,3 a veoma retko 4 jajeta parazita u jajima kukuruznog plamenca. Ali
samo se jedna larva parazita razvila do imaga. Ostale larve su uginule. Imaga
koja su se razvila bila su manjih telesnih dimenzija, i u mnogim slučajevima
nisu ni formirala krila, a fekunditet ženki je niži u odnosu na imaga koja su
izletela iz domaćina koja su bila parazitirana samo sa jednim jajetom parazita.
Prema S a l t (1936) povećana larvena kompeticija ima uticaja samo na F1
generaciju, a na njihovo potomstvo nema bitnog uticaja.
T. evanescens je parazitirala i jaja nekih Coleoptera (T. molitor i L.
melanopa) i Neuroptera (Ch. carnea i Ch. perla). Međutim u njima se nije
mogla razviti do imaga verovatno zbog neodgovarajućeg sastava hrane.
U zavisnosti od samog useva i karaktera šteta insekata, postoji nekoliko
metoda za ocenjivanje efekata ispuštanja parazitskih osica iz roda
Trichogramma. L i u i sar. (1985) su određivali procenat parazitiranosti
prirodno položenih jaja štetočina u usevu. Zbog njihovog relativno malog broja
i težeg pronalaženja B o l d t i sar. (1973) su nanosili jaja štetočina, dobijenih u
laboratoriji, na kartončiće, a ove potom postavljali na markirana mesta. Metodu
određivanja procenta napadnutih biljaka primenio je H a s s a n (1984), dok su
metodu merenja povećanja prinossa koristili V o e g e l e i sar. (1975).
Mi smo koristili metodu određivanja procenta napadnutih biljaka na kraju
ogleda, kao metod ocenjivanja efikasnosti ispuštanja T. evanescens. Ova
metoda nam je bila najpogodnija zato što se starije gusenice kupusne sovice
ubušuju, prave duže ili kraće hodnike, i svojim izmetom zagađuju glavice
kupusa. Dovoljno je da se nađe i 1 ubušena gusenica pa da takva glavica izgubi
komercijalnu vrednost.
Kao što se vidi po rezultatima prikazanim u tabeli 32 na oglednoj
površini smanjen je broj napadnutih biljaka sa kupusnom sovicom za 47 %, u
odnosu na kontrolnu površinu. Međutim ovo smanjenje nije samo posledica
uticaja T. evanescens, već i delom zbog nejednake gustine populacije štetočine.
Na kontroli smo konstatovali 39 legala kupusne sovice, a na oglednoj površini
svega 13 legala. Do sličnih rezultata, da je na površinama gde je ispuštana T.
confusum slabiji napad štetočina, došli su L i u i sar., 1985. Ovakve razlike, u
brojnosti jajnih legala, nismo mogli predvideti i izbeći, jer smo koristili biljke
iste sorte i starosti, koje su bile udaljene oko 500 m zbog prostorne izolacije.
Zbog toga bi ubuduće trebalo koristiti nekoliko metoda za utvrđivanje efekata
ispuštanja, kako bi sa sigurnošću mogao razdvojiti uticaj T. evanescens od
uticaja drugih faktora, na smanjenje brojnosti kupusne sovice i drugih štetočina.
Iako je Ch. carnea predator lisnih vašiju, ona polaže jaja i pored jaja i
jajnih legala drugih insekata (V u k o v i ć, 1986). Mi smo, takođe, konstatovali
da je ona masovno polagala jaja u periodu kada na kupusu nismo nalazili
kolonije lisnih vaši, već samo jaja i jajna legla i mlađe gusenice. Po rezultatima
prikazanim u tabelama 32 i 34 vidi se da se period ovipozicije Ch. carnea i M.
brassicae podudaraju. U laboratorijskim uslovima utvrdili smo da se Ch.
carnea hrani kako jajima tako i gusenicama L1-L3 M. brassicae , što se
podudara sa rezultatima S e n g o n c a i sar. (1984).
Brojnost kokona Apanteles sp., endoparazita gusenica P. xylostella, bila
je povećana na kontroli jer je tu bila i veća brojnost njihovih domaćina.
Da bi se izbegle štete 13.08.1987. godine obe površine su tretirane
insekticidima, pa smo obustavili dalje pregledavanje biljaka. Međutim, hteli
smo da utvrdimo da li će prethodna ispuštanja T. evanescens imati uticaja na
brojnost populacije ovog parazita u kasnijem periodu. Zbog relativno malog
broja jaja i jajnih legala štetočina iznosili smo jaja E. kuhniella, prethodno
naneta na kartončiće. Iako se ovom metodom registruje i do 30 % niža
parazitiranost, nego kada su jaja prirodno položena na biljke (O r p h a n i d e s
i sar., 1970), ona nam je poslužila za poređenje brojnosti populacije parazita na
kontroli i oglednoj površini. Kao što se vidi po rezultatima, prikazanim u tabeli
35, T. evanescens je uspela da se adaptira i umnoži u prirodnim uslovima u toku
vegetacije, pa je i parazitiranost jaja E. kuhniella na kartončićima bila
povećana na oglednoj površini, gde je iznosila ukupno 18,18 %, dok je na
kontroli iznosila 6,52 %.
5. ZAKLJU ČCI
Na osnovu dobijenih rezltata možemo izvesti sledeće zaključke:
Kupusna sovica ima širok areal rasprostranjenja. U našim uslovima ima
dve generacije godišnje, koje se usled rastegnutog leta imaga delimično
preklapaju.
Početak leta leptira prezimele generacije kupusne sovice odvija se
sredinom maja. Let prve generacije je rastegnut i delom prestaje sa letom druge
generacije i traje sve do kraja septembra.
Leptiri polažu jaja u jajnim leglima na naličju lista, u grupama, prosečne
brojnosti 23 jaja.
Gusenice kupusne sovice prisutne su u prirodi od kraja maja pa sve do
sredine oktobra.
Preobražaj gusenice druge generacije u lutke odvija se u zemljanim
komoricama na dubini 5-15 cm i tako prezimljavaju.
U laboratorijskim uslovima ženke žive u proseku 11 dana, nešto duže od
mužjaka koji žive 9 dana.
Ovipozicija nastupa 4 dana nakon dopunske ishrane i kopulacije već
posle četiri dana ženke počinju da polažu jaja.
U laboratorijskim uslovima fekunditet ženki iznosi 850 do 1633 jaja.
Ženka prosečno položi 24,5 legala sa po 51,1 jajetom po leglu.
Embrionalno razviće kupusne sovice na konstantnim temperaturama od
10 do 31°C traje od 17 do 3 dana.
Razvoj gusenica na konstantnim temperaturama od 10 do 30°C traje od
66 do 23 dana.
Jajna legla kupusne sovice su u prirodi parazitirana od T. evanescens.
Ukupna parazitiranost u 1986. godini bila je 11,9%. Za prvu generaciju
parazitiranost je iznosila 4,7%, a za drugu generaciju 76,9%. U 1987. godini
ukupna parazitiranost bila je znatno niža i iznosila je 5,6%.
T. evanescens se na 29°C razvijala 7 dana, a na 15°C 40 dana.
Suma efektivnih temperatura kretala se od 119 do 137,5°C.
T. evanescens prezimljava u stadijumu lutke u jajetu domaćina.
T. evanescens može se pojaviti u proleće i pre kupusne sovice. U tim
slučajevima, pošto je ona izraziti polifag može se tada razvijati u jajima drugih
domaćina.
U 1987. godini utvrdili smo da u našim uslovima T. evanescens ima 12
generacija.
Fekunditet ženki T. evanescens varira od vrste domaćina i od dopunske
ishrane.
Fekunditet parazitoida odgajenog u jajima kupusne sovice iznosio je 89,9
jaja i 33,2 jaja u jajima brašnenog moljca bez dopunske ishrane, a 109,95 i
41,97 jaja sa dopunskom ishranom.
U laboratorijskim uslovima utvrđeno je 15 alternativnih domaćina (M.
oleracea, O. nubilalis, P. botrana, P. xylostella, E. kuhniella, S. cerealela, S.
mendica, O. brumata, A. marginaria, A. leucopaearia, A. gamma, N.
pronuba, A. exclamationis, A. c-nigrum, S. cretica).
Puštanjem u prirodu 60.000 imaga T. evanescens, smanjen je napad
kupusne sovice za 47%, P. rapae za 42% i P. xylostella za 60% u odnosu na
kontrolu, ali nedovoljno da bi potpuno izostavili hemijske tretmane.
6. LITERATURA
1. Andaloro, J.T., Rose, K.B., Shelton, A.M., Hoy, C.W., Becker, R.F. (1983): Cabbage
growth stages. New York’s Food and Life Sciences Bulletin, No. 101.
2. Beard, L. R. (1943): The significance of the growth stages of sweet corn as related to
investigation by the European Corn Borer. Conn. Agr. Exp Sta. Bull. 471, 173-199.
3. Birova H. (1974): Seasonal dynamic of the occurence of eggs and caterpilars of the
cabbage moth (Mamestra brassicae L.) and their mortality. Biol. Prace, 243 - 254.
4. Bogavac, M. (1953): Neka zapažanja o parazitima dudovca. Zaštita bilja, God. 1953, 16:
58-80.
5. Boldt, P.E. Marston, N. Dickerson, W. (1973): Differential Parasitism of Several Species
of Lepidopteran Eggs by Two Species of Trichogramma. Environmental Entomology,
God. 1973,Vol. 2,(6): 1121-1122.
6. Bragina, A. (1926): Paraziti Cydia (Carpocapsa) pomonella L. i još nekoliko štetočina
voća u okolini Beograda. Glasnik Centralnog higijenskog zavoda Beograd, 1/3, 60-62.
7. Bues, R., Poitout, H. S., Injac, M., Burgerjon, A. (1983): Trois annees d experimentation
du virus de la polyedrose nucleaire pour la lutte contre Mamestra brassicae L. Defense
des Vegetaux, No. 210: 283-289.
8. Bues, R., Poitout, H. S., Injac, M., Burgerjon, A. (1986): Lutte raisonnee en cultures de
choux-fleurs dans le Sud de la France avec Mamestra brassicae comme insecte cible.
Defense des vegetaux, No. 237: 1-8.
9. Burgerjon, A., Bues, R., Poitout, S. (1979): Essai en culture de choux-flerus du virus de la
polyedrose nucleaire de Mamestra brassicae L. Entomophaga, 24 (2): 153-161.
10. Chacko, M.J. (1969): The phenomenon of superparasitism in Trichogramma evanescens
minutum Riley-I (Hymenoptera: Trichogrammatidae). Beitrage zur Entomologie, God.
1969,Vol. 19, (316).
11. Curtis C.P. (1940): Entomophagous insects. First Edition. New York, 1940.
12. Čamprag, D. (1966): Kupusna sovica (Mamestra brassicae L.) i neke druge vrste lisnih
sovica na šećernoj repi i njihovo suzbijanje. IPK "Crvenka", 1 - 99, Crvenka.
13. Čamprag, D. (1973): Štetočine šećerne repe u Jugoslaviji, Mađarskoj, Rumuniji i
Bugarskoj, sa posebnim osvrtom na važnije štetne vrste. Poljoprivredni fakultet Novi Sad.
14. Diadenko, P., Tron, M. N. (1971): Opbitprinenlina trihogrami (Trichogramma
evanescens Westw. protivpozomoi sovki i kukuruznogo motbilka v uslovial Ukraini.XIII
Inter. Congr. of Ent. proccedings, V. II, 142-143.
15. Flanders, S.E. (1937): Control of sex and sex-limited polymorphsme in Hymenoptera.
Quart. Rev. Biol., 21, 135-143.
16. Franz, J.M., Voegele, J. (1974): Les Trichogrammes en vergers. Les Organismes
Auxiliaires en Verger de Pommiers OILB/SROP Bulletin 1974, 201-210.
17. Grbić, M. (1988): Biologija vrste Trichogramma cacoeciae (Hym., Trichogrammatidae)
parazita jaja smotavca Archips rosana, Magistarski rad, Poljoprivredni fakultet Novi Sad.
18. Greiner, S., Han, S.C., Chapelle, L., Liu, W.H. (1986): Lyophilized articifial media for In
Vitro rearing of Trichogramma spp. (Hymenoptera: Trichogrammatidae). XX
International Congress of Entomology, August 25-31, 1996 (Proceedings).
19. Hase, A. (1936): Beitrage zur lebensgeschichte der Schlupfwespe Trichogramma
evanescens Westwood. Arb. biol. Abt. Reichsarst. Landw. Forsw. 14,: 171-224.
20. Hassan, S. A. (1984): Mass-Production and utilization of Trichogramma: 4. Determining
the appropriate time of Treatments to Control the European corn borer Ostrinia nubilalis
Hubner. Gesunde Pflanzen 26 (2).
21. Injac, M., Burgerjon, A. (1980): Lutte contre Mamestra brassicae L en culture de choux-
fleurs avec le virus de la polyedrose nucleaire. Zeit. applied Entomol. 89 (1), 82-87.
22. Injac, M., Krnjajić, S. (1989): Phenologie de Noctuelle de chou (Mamestra brassicae L)
en region de Belgrade. Plant Protection No. 190.
23. Keller, M.A. (1986): Overwintering by Trichogramma exiguum in North Carolina.
Environ. Entomol. 15: 659-661.
24. Klomp, H., Teerink, B.J. (1978): The elimination of supernumerary larvae of the
gregarious egg parasitoid Trichogramma embryophagum (Hym.: Trichogrammatidae )
in eggs of the host Ephestia kuhniella (Lep.: Pyralidae). Entomophaga, God. 1978, Vol.
23, (2): 153- 159.
25. Krnjajić, S., Injac, M., Merćep, D., Pelicarić, V. (1987): Primena Trichogramma
evanescens Westwood u suzbijanju štetočina kupusa. Jugoslovensko savetovanje o
primeni pesticida, Opatija 1987. Glasnik zaštite bilja, 9: 205-209.
26. Laurent, V., Vanlerberghe-Masutti, F., Wajnberg, E., Mangin, B., Goffinet, B. (1996):
Genetic mapping of Trichogramma brassicae genome with RAPD markers. XX
International Congress of Entomology, August 25-31, 1996 (Proceedings).
27. Liu, Z.C. Sun, Y.R. Wang, Z.Y. Liu, J.F. Zhang. L.W. Zhang, Q.X. Dai, K.J. Gao, Y.G.
(1985): Field Releases of Trichogramma confusum Reared on Artificial Host Eggs
Against Sugarcane Borers. Chinese Journal of Biological Control, God. 1985, (3): 2-5.
28. Makeev, I. (1968): The Maize stem borer in kabardino-Bolkario. Zastita rastenii, 13, (9),
20.
29. Manojlović, B. (1984): Efektivnost Trichogramma evanescens West., (Hymenoptera,
Trichogrammatidae) u parazitiranju jaja kukuruznog plamenca na raznim biljkama
hraniteljkama. Zaštita bilja, God. 1984, Vol. 35, (170): 347- 356.
30. Marchal, P. (1936): Recherches sur la Biologie et de Development des Hymenopteres
parasites. Les Trichogrames. Ann. Epiphyt. et Phytagen, 2, 447-550.
31. Nagarkatti, S. Nagaraja, H. (1977): Biosystematics of Trichogramma and
Trichogrammatoidea species. Ann. Rev. Entom., God. 1977, Vol. 22,: 157- 176.
32. Nordlund, D. A., Wu, Z., Greenberg (1986): In Vitro rearing of Trichogramma minutum
Riley (Hymenoptera: Trichogrammatidae) for multiple generations and other advances in
the development of an in vitro rearing system. XX International Congress of Entomology,
August 25-31, 1996 (Proceedings).
33. Orphanides, M.G., Gonzales, D. (1970): Effects of Adhesive Materials and Host Location
on Parasitization by a Uniparental Race of Trichogramma pretiosum. Journal of
Economic Entomology, God. 1970, Vol. 63, (6): 1891-1897.
34. Pak, G.A., Oatman, E.R. (1982): Biology of Trichogramma brevicapillum. Ent. exp. and
appl., 32m 61-67.
35. Pinto, J.D. (1996): Taxonomy of Trichogrammatidae. XX International Congress of
Entomology, August 25-31, 1996 (Proceedings).
36. Salt, G. (1936): xperimental studies in insect parasitism. IV. The effect of superparasitism
on populations of Trichogramma evanescens. J. Exp. Biol. 13, 363-375.
37. Schmidt, J.M., Smith, J.J.B. (1987): Short Interval Time Measurement by a Parasitoid
Waasp. Science, Vol. 237: 903-905..
38. Sengonca, C., Grooterhorsi, A. (1984): The feeding activity of Chrysoperla carnea
(Stephens) on Barathra brassicae L. and Spodoptera littoralis (Boisd). Inst. fur
Pflanzenkrankheiten der Universitat, Bonn: 220-233.
39. Sidor, Ć. (1982): Rezultati ispitivanja zdravstvenog stanja nekih lisnih sovica u 1981.
godini u Vojvodini. Glasnik zaštite bilja: 5, 164-166.
40. Sivčev, I. (1983): Prilog proučavanju kupusne sovice (Mamestra brassicae L.)
polusintetičkom hranom. Zaštita bilja, Vol. 34 (2), br. 164, 275-285.
41. Stimner, E. (1977): Efficancy of inunndative releases. Ann. Rev. Ent., 22: 515-531.
42. Stouthamer, R., Van Kan, F., Silva, I., Pinto, J.D. (1996): Sequences for the identification
of Trichogramma spp. XX International Congress of Entomology, August 25-31, 1996
(Proceedings).
43. Tadić, M. (1975): Proces adaptacije autohtonih entomofaga na dudovcu (Hyphantria
cunea Dr.) u Jugoslaviji 1963-1972. Zaštita bilja, God. 1975, Vol. 26, (133): 247-265.
44. Thewke, E.S., Puttler, B. (1970): Aerosol Application of Lepidoterous Eggs and Their
Susceptibility to Parasitism by Trichogramma. Journal of Economic Entomology, God.
1970, Vol. 63,(3).
45. Van Der Schaff, D.A., Kaskens, J.W.M., Kole, K. Noldus, L.P.J.J., Pak, G.A. (1984):
Experimental Releases of Two Strains of Trichogramma spp. Against Lepidopteran Pest
in a Brussels Sprouts Field Crop in the Netherlands. Med. Fac. Landbouww. Rijksuniv.,
Gent, 49/3a.
46. Voegele, J. (1982): Descovery and description of two new species of Trichogramma
belonging to the group Euproctidis, Trichogramma brassicae and T. pintoi (Hym.
Trichogrammatidae ). Annls. Soc. Ent. of Fr. (N.S.), God. 1982, Vol. 18, (1): 163- 166.
47. Voegele, J., Stengel, M., Schubert, G., Daumal Jeanne Pizzol Jeanine (1975): Premiers
resultats sur L'introduction en alsace sous forme de lachers saisonniers de l'ecotype
moldave de Trichogramma evanescens Westw. contre la pyrale du mais, Ostrinia
nubilalis Hubn. Ann. Zool. Ecol. Anim., God. 1975, Vol. 7, (4): 535- 551.
48. Voegele, J., Pintureau (1980): New aspects of Trichogramma's classification. Congr. Int.
Entom. Kyoto (Japan), God. 1980, Vol. 12.
49. Vukasović, P. (1925): Biološka posmatranja o parazitima kupusara (Pieris brassicae L.) i
njihovim hiperparazitima. Glasnik Ministarstva poljoprivrede i vlade Kraljevine SHS,
Beograd, 9, 1-44.
50. Vuković, M. (1986): Prirodni neprijatelji biljnih vašiju sa posebnim osvrtom na familiju
Chrysopidae. Magistarska teza, Poljoprivredni fakultet, Beograd.
51. Zilbergl, L. (1972): Efficiency of Trichogramma in Northern Zone of Moldavia. J. Biol.
Prot. Probl. Kisniev., 1, 47-53.
7. PRILOG
Tabela 1: Brojnost štetočina, koabionata M. brassicae
na kupusu proletnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje: 4.april 1986)
Datum pregleda
Faza razvoja
Broj gusenica Kolonije B.brassicae
Athalia sp.
Oštećenja od ptica*
P. xylostella
P. rapae
A. gamma
16.05. 4-5 80 0 0 2 47 - 21.05. 5-6 163 0 8 29 120 - 27.05. 6-7 222 3 16 122 255 - 09.06. 7-8 135 0 6 67 7 70 17.06. 8-9 131 2 14 308 0 86 24.06. 9 769 20 136 153 0 99 10.07. 9 34 24 0 34 0 133 * gačac (Corvus frugilegus L.) i galeb (Larus rubibundus L)
Tabela 2: Brojnost štetočina, koabionata F1 M. brassicae
na kupusu letnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje: 11.juni 1986)
Datum pregleda
Faza razvoja
B r o j g u s e n i c a Kolonije B.brassicae
Halticinae P.
xylostella P. rapae
A. gamma
17.06. 3 0 0 0 0 54 24.06. 4 2 12 0 12 225 10.07. 5 5 72 4 42 240 22.07. 6 8 144 16 264 392 30.07. 7 0 104 8 72 104 06.08. 8 0 288 2 32 74 13.08. 9 0 64 0 48 80
Tabela 3: Brojnost štetočina, koabionata F2 M. brassicae
na kupusu kasne letnje sadnje na 800 biljaka (Vreme sadnje: 22.juli 1986)
Datum pregleda
Faza razvoja
B r o j g u s e n i c a Kolonije B.brassicae
Oštećenja od ptica*
P. xylostella
P. rapae
P. brassicae
A. gamma
06.08. 2-3 4 4 0 0 3 0 13.08. 3-4 8 4 6 0 28 0 20.08. 4-5 26 12 27 0 176 0 27.08. 5-6 38 22 1 2 1085 5 10.09. 6-7 12 2 0 4 2423 166 02.09. 7-8 16 8 0 5 7480 253 01.10. 8-9 6 17 0 4 7396 271 14.10. 8-9 6 11 0 4 5162 324 30.10. 9 0 11 0 0 4158 403 * gačac (C. frugilegus) i galeb (L. rubibundus)
Tabela 4: Brojnost jajnih parazitoida na kupusu proletnje sadnje
na 800 biljaka kupusa (Vreme sadnje: 04.april)
Tabela 5: Brojnost parazita i predatora na kupusu letnje sadnje
na 800 biljaka (Vreme sadnje: 11.juni 1986) Datum pregleda
Faza razvoja
Broj M. brassicae jajnih legala Ch.carnea jaja
Apantheles sp.
Syrphidae
ukupno parazitirani
% parazitiranosti
17.06. 3 0 0 0 0 0 0 24.06. 4 3 0 0 0 0 0 10.07. 5 66 0 0 0 0 0 22.07. 6 232 8 3,4 40 0 0 30.07. 7 56 9 16,1 40 8 0 06.08. 8 0 0 0 0 16 16 13.08. 9 0 0 0 0 0 0 Ukupno 357 17 4,7 80 24 16
Datum pregleda
Faza razvoja
M. brassicae jajna legla ukupno parazitirana
16.05. 4-5 5 0 21.05. 5-6 11 0 27.05. 6-7 7 0 09.06. 7-8 3 0 17.06. 8-9 0 0 24.06. 9 0 0 10.07. 9 0 0
Ukupno - 26 0
Tabela 6: Brojnost parazita i predatora na kupusu kasne letnje sadnje
na 800 biljaka (Vreme sadnje: 22.juli 1986)
.
Datum
pregleda
Faza
razvoja
M. brassicae jajna legla
T. brassicae
jaja
Ch.
carnea
jaja
Apantheles
sp.
Syrphidae
larve
Stenice
*
ukupnoparazitirano %
parazit.
06.08. 2-3 0 0 0 69 6 0 0 0
13.08. 3-4 1 0 0 301 39 8 0 0
20.08. 4-5 5 5 100 514 18 7 0 0
27.08. 5-6 3 3 100 1207 6 14 23 6
10.09. 6-7 10 2 20 188 0 5 23 1
22.09. 7-8 11 11 100 166 5 1 226 2
01.10. 8-9 9 9 100 61 5 0 254 1
14.10. 8-9 0 0 0 253 3 1 146 0
30.10. 9 0 0 0 0 0 3 0 0
* Orius sp., Anthocoris sp.
Tabela 7: Brojnost gusenica F1 M. brassicae u polju
na kupusu proletnje sadnje (Vreme sadnje: 04.april 1986)
Datum
pregleda
Faza
razvoja
B r o j g u s e n i c a
L1 L2 L3 L4 L5 L6 Ukupno
16.05. 4-5 14 0 0 0 0 0 14
21.05. 5-6 13 0 0 0 0 0 13
27.05. 6-7 110 60 37 2 0 0 209
09.06. 7-8 0 0 13 3 1 0 17
17.06. 8-9 0 0 6 9 1 4 20
24.06. 9 0 0 0 1 1 2 4
10.07. 9 0 0 0 0 0 0 0
Tabela 8: Brojnost gusenica F2 M. brassicae u polju
na kupusu letnje sadnje (Vreme sadnje: 11. juni 1986)
Datum pregleda
Faza razvoja
B r o j g u s e n i c a L1 L2 L3 L4 L5 L6 Ukupno
17.06. 3 0 0 0 0 0 0 0 24.06. 4 0 0 0 0 0 0 0 10.07. 5 0 0 0 0 0 0 0 22.07. 6 240 0 0 0 0 0 240 30.07. 7 0 10 72 0 0 0 82 06.08. 8 16 0 0 0 16 0 32 13.08. 9 0 0 0 0 0 0 0
Tabela 9: Brojnost gusenica F2 M. brassicae u polju
na kupusu kasne letnje sadnje (Vreme sadnje: 22. juli 1986)
Datum
pregleda
Faza
razvoja
B r o j g u s e n i c a
L1 L2 L3 L4 L5 L6 Ukupno
06.08. 2-3 0 0 0 0 0 0 0
13.08. 3-4 0 0 0 0 0 0 0
20.08. 4-5 15 0 0 0 0 0 15
27.08. 5-6 0 8 9 0 0 0 17
10.09. 6-7 61 2 3 5 2 0 73
22.09. 7-8 20 0 31 2 2 5 60
01.10. 8-9 0 2 0 4 3 0 9
14.10. 8-9 0 0 0 2 0 1 3
30.10. 9 0 0 0 0 0 0 0
Tabela 10: Brojnost štetočina, koabionata M. brassicae na kupusu u 1987.g.
Datum
pregleda
Vreme
sadnje
Faza
razvoja
Imaga
Halticinae
Broj gusenica Kolonije
B.brassicae P. xylostella P.rapae P.brassicae A. gamma
14.05. 22.04. 2-3 120 0 0 0 0 0
27.05. " 3 1605 0 0 0 0 0
03.06. " 3-4 54 0 0 0 0 0
10.06. " 4-5 5 3 0 0 0 0
15.06. " 5 10 20 0 0 0 0
25.06. " 5-6 69 307 0 0 0 0
02.07. " 6-7 16 313 71 2 0 4
14.07. " 9 0 0 0 0 0 0
23.07. 15.07 2-3 0 2 0 0 2 0
28.07. " 2-3 0 6 0 0 10 0
07.08. " 3-4 0 627 46 0 79 17
24.08. " 5-7 0 399 185 503 171 84
08.09. " 7-8 0 146 20 45 70 175
24.09. " 9 0 0 0 0 4 101
12.10. " 9 0 0 0 0 1 0
Tabela 11: Brojnost parazita i predatora na 800 biljaka kupusa u 1987.g.
Datum pregleda
Vreme sadnje
Faza razvoja
M. b r a s s i c a e Chrysopa carnea
Apanteles sp.kokoni
M.mediator kokoni
Nabis pseudoferus jajna legla %
parazitiranosti ukupnoparazitirana jaja larve 14.05 22.04. 2-3 0 0 0 0 0 0 0 0 27.05. " 3 0 0 0 0 0 0 0 0 03.06. " 3-4 0 0 0 0 0 0 0 0 10.06. " 4-5 8 0 0 0 0 3 0 0 15.06. " 5 8 0 0 0 0 0 0 0 25.06. " 5-6 3 0 0 0 0 1 0 0 02.07. " 6-7 0 0 0 0 0 38 0 0 14.07. " 9 0 0 0 0 0 0 0 0 23.07. 15.07. 2-3 8 0 0 0 0 0 0 0 28.07. " 2-3 16 0 0 120 0 3 0 0 07.08. " 3-4 134 6 4,5 1624 0 370 8 40 24.08. " 5-7 23 2 8,7 150 21 375 10 29 08.09. " 7-8 14 3 21,4 0 1 150 0 1 24.09. " 9 0 0 0 0 1 9 0 0 12.10. " 9 0 0 0 0 0 0 0 0
Tabela 12: Parazitiranost jajnih legala O. nubilalis u 1987.g.
Datum pregleda
Broj legala
Broj parazitiranih legala
% parazitiranosti
20.08. 15 0 0 27.08. 28 2 7 03.09. 4 1 25 10.09. 1 1 100 Ukupno 48 4 8,3
Tabela 13: Brojnost gusenica M. brassicae F1 i F2 na 800 biljaka kupusa
Datum pregleda
Datum sadnje
Faza razvića
B r o j g u s e n i c a Ukupno L1 L2 L3 L4 L5 L6
14.05. 22.04. 2-3 0 0 0 0 0 0 0 27.05 " 3 0 0 0 0 0 0 0 03.06. " 3-4 0 0 0 0 0 0 0 10.06. " 4-5 0 0 0 0 0 0 0 15.06. " 5 25 0 0 0 0 0 25 25.06. " 5-6 3 23 81 0 0 0 146 02.07. " 6-7 10 0 0 30 55 7 92 14.07. " 9 0 0 0 0 0 0 0 28.07. 15.07. 2-3 0 0 0 0 0 0 0 07.08. " 3-4 209 191 0 0 0 0 400 24.08. " 5-7 240 330 623 873 293 80 2439 08.09. " 7-8 71 77 111 68 58 131 516 24.09. " 9 0 0 0 0 0 2 2 01.10. " 9 0 0 0 0 0 0 0
Tabela 14: Formiranje lutaka u insektarijumu
Datum hrizalidacije Broj formiranih lutaka
29.08. 1 31.08. 2 01.09. 1 03.09 3 07.09 20 09.09. 6 10.09. 3 11.09. 1 21.09. 23 23.09. 6 24.09. 2 25.09. 1 28.09. 2
Tabela 15: Biometrijske karakteristike T. evanescens
Veličina ženke
(u mm): Prosek /Xsr/
Greška /S/
Telo 0,592 0,085 Krila 0,565 0,047 Legalica 0,195 0,016 Pipci 0,250 0,024
Veličina mužjaka (u mm):
Prosek /Xsr/
Greška /S/
Telo 0,493 0,049 Krila 0,530 0,035 Pipci 0,297 0,019 Genitalije 0,137 0,016
Veličina jajeta (u mm):
Prosek /Xsr/
Greška /S/
Dužina 0,1196 0,0058 Širina 0,0360 0,0023
Tabela 16: Broj mužjaka M. brassicae ulovljenih u feromonskim klopkama u 1987.g. (Feromon br. 1 postavljen 06.07., a feromon br. 2 27.07.)
Datum pregleda Feromon br. 1
Feromon br. 2
09.07. 1 - 14.07. 3 - 27.07. 5 - 28.07. 0 3 29.08. 3 7 30.07. 3 7 31.07. 12 10 03.08. 7 38 04.08. 0 13 05.08. 11 0 07.08. 27 0 11.08. 19 2 13.08. 2 4 14.08. 24 0 17.08. 30 5 20.08. 34 7 21.08. 1 4 24.08. 3 7 27.08. 8 4 31.08. 12 5 02.09. 4 4 03.09. 5 1 07.09. 9 15 09.09. 0 8 21.09. 3 4 24.09. 1 3 05.10. 0 1 12.10. 0 0
Tabela 17: Dužina života imaga M. brassicae u kavezima
Broj kaveza Dužina života u danima
mužjaka ženki 1 11 11 2 7 9 3 10 10 4 9 9 5 13 15 6 6 11 7 11 11 8 7 12 9 6 10 10 8 13
Prosek 8,8 11,1
Tabela 18: Polaganje jajnih legala M. brassicae u kavezima
Broj kaveza
D a n i p o i z l e t a n j u Ukupno 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
1 legala 3 1 1 2 1 2 * 10 jaja 216 230 288 30 43 65 872
2 legala 3 1 3 8 * 15 jaja 311 220 224 95 850
3 legala 8 11 4 2 10 * 35 jaja 557 271 192 312 261 1593
4 legala 1 5 6 4 5 1 * 22 jaja 172 524 290 331 253 63 1633
5 legala 5 9 2 2 3 3 2 2* 27 jaja 243 348 125 131 139 93 65 35 1149
6 legala 1 7 4 5 8 5 4 3 * 39 jaja 22 335 238 253 198 136 121 90 1393
7 legala 1 3 3 21 3 2 3 2 3 * 42 jaja 12 29 297 454 193 191 112 72 152 902
8 legala 1 3 4 2 3 2 1 * 16 jaja 31 189 255 113 172 61 38 859
9 legala 1 5 3 8 2 * 19 jaja 45 302 152 335 68 902
10 legala 1 3 2 1 6 4 2 1 * 20 jaja 26 189 87 33 303 221 64 19 942
* uginule ženke
Tabela 19: Embrionalno razviće M. brassicae na konstantnim temperaturama
Temperatura u oC
Trajanje razvića u danima
4 - 10 17 12 14 15 13 19 6 23 5 26 4 31 3 35 -
Tabela 20: Razviće gusenica M. brassicae na konstantnim temperaturama
Temperatura
u ºC
Trajanje razvića u danima Ukupno
L1 L2 L3 L4 L5 L6
4 51 - - - - - -
10 7 11 14 17 9 8 66
17 4 6 7 11 4 7 40
23 3 4 6 5 4 5 27
30 2 4 6 6 2 3 23
33 2 2 - - - - -
Tabela 21: Razviće T. evanescens na konstantnim temperaturama
Temperature u °C
Razvoj u danima
Razvoj u časovima
Razvoj po formuli u danima (*)
15 40 956 36,2 17,5 22 525 26,2
19 17 403 20,3 22 12 12,4
24,5 11 262 8,5 25 10 7,9 28 8 6,8 29 7 165 7,2 30 7 173 7,9 31 8 191 9,1 32 Razviju se do lutke ali ne mogu da izlete i
uginu
* y = 157.817 - 11.21 x + 0.209 x2 R = 0,97 (razviće u danima)
* y = 3873,309 - 276.192 x + 5.104 x2 R = 0,97 (razviće u satima)
Tabela 22: Prezimljavanje T. evanescens u 1987.-1988.g.
____________________________________________________________ Datum D a t u m i p r e g l e d a Datumi parazitiranja _______________________________ izletanja u prirodi 11.11.'87 11.01.'88 10.03.'88 u prirodi ____________________________________________________________ 28.09.1987 + 14.11.'87 lutka ____________________________________________________________ 02.10.1987 + 27.11.'87 nimfa ____________________________________________________________ 06.10.1987 + + + nimfa 03.05.'88 ____________________________________________________________ 09.10.1987 + + + larva L3 03.05.'88 ____________________________________________________________ 12.10.1987 + + + larva L3 03.05.'88 ____________________________________________________________ 15.10.1987 + + + larva L2 03.05.'88 ____________________________________________________________ 19.10.1987 + (*) + + larva 03.05.'88 L1-L2 ____________________________________________________________ 21.10.1987 + + + larva L1 03.05.'88 ____________________________________________________________ 23.10.1987 + + + larva L1 03.05.'88 i jaje ____________________________________________________________ 28.10.1987 + + + jaje 03.05.'88 ____________________________________________________________ 11.11.1987 + + jaje 03.05.'88 ____________________________________________________________ 27.11.1987 + + 03.05.'88
jaje ____________________________________________________________ (+) početak tamnjenja jaja
Tabela 23: Broj generacija T. evanescens u 1987.g.
Broj generacija D u ž i n a r a z v i ć a
Datumi U danima I 21.04.- 25.05. 34 II 25.05.- 13.06. 18 III 13.06.- 30.06. 17 IV 11.07.- 11.07. 11 V 30.06.- 20.07. 9 VI 20.07.- 30.07. 10 VII 30.07.- 16.08. 17 VIII 16.08.- 30.08. 14 IX 30.08.- 13.09. 14 X 13.09.- 24.09. 11 XI 24.09.- 23.10. 28 XII 23.10.-03.05. 1988 191
Tabela 24: Plodnost T. evanescens, odgajene u jajima M. brassicae,
bez dopunske ishrane, kada se stavi na jaja M. brassicae
Broj legla Broj parazitiranih jaja
Broj izletelih imaga T. evanescens
Broj izletelih imaga T. evanescens po jajetu
1 40 93 2,33 2 61 144 2,13 3 23 60 2,61 4 32 96 3,00 5 48 71 1,48 6 36 68 1,89 7 54 109 2,02 8 48 82 1,71 9 62 135 2,18 10 39 81 2,08 11 36 70 1,94 12 40 88 2,20 13 51 111 2,18 14 40 68 1,70 15 44 80 1,82 16 32 97 3,03 17 37 73 1,97 18 48 80 1,67 19 51 95 1,86 20 54 97 1,80
Prosek 43,80 89,90 2,05
Tabela 25: Plodnost T. evanescens, odgajene u jajima M. brassicae,
sa dopunskom ishranom, kada se stavi na jaja M. brassicae
Broj legla Broj parazitiranih
jaja
Ukupan broj izletelih
imaga T. evanescens
Broj izletelih imaga T.
evanescens po jajetu
1 52 89 1,71
2 60 104 1,73
3 70 144 2,06
4 45 82 1,82
5 53 70 1,32
6 85 159 1,87
7 61 120 1,97
8 65 131 2,02
9 53 110 2,09
10 66 118 1,79
11 48 90 1,88
12 55 103 1,87
13 58 106 1,83
14 60 108 1,80
15 71 135 1,90
16 62 121 1,95
17 47 79 1,68
18 51 114 2,24
19 79 139 1,76
20 48 77 1,60
Prosek 59,45 109,95 1,84
Tabela 26: Plodnost T. evanescens, odgajene u jajima E. kuhniella,
bez dopunske ishrane, kada je stavljena na jaja M. brassicae
Broj legla Broj parazitiranih
jaja Ukupan broj izletelih imaga T. evanescens
Broj izletelih imaga T. evanescens po jajetu
1 23 35 1,52 2 16 25 1,56 3 20 33 1,65 4 25 38 1,52 5 17 35 2,06 6 17 26 1,53 7 18 28 1,56 8 20 37 1,85 9 28 40 1,43 10 18 27 1,50 11 22 35 1,59 12 17 28 1,65 13 18 33 1,83 14 22 35 1,59 15 20 31 1,55 16 27 39 1,44 17 20 36 1,80 18 18 30 1,67 19 18 30 1,67 20 19 36 1,89 21 24 35 1,46 22 27 40 1,48 23 23 35 1,52 24 19 29 1,53 25 27 42 1,56 26 24 32 1,33 27 19 29 1,53 28 25 36 1,20 29 26 33 1,27 30 19 28 1,47
Prosek 21,20 33,20 1,57
Tabela 27: Plodnost T. evanescens, odgajene u jajima E. kuhniella,
sa dopunskom ishranom, kada je stavljena na jaja M. brassicae
Broj legla Broj parazitiranih jaja
Ukupan broj izletelih imaga T. evanescens
Broj izletelih imaga T. evanescens po jajetu
1 22 36 1,64 2 28 46 1,64 3 24 40 1,67 4 20 34 1,70 5 22 37 1,68 6 29 48 1,66 7 19 32 1,68 8 28 47 1,68 9 22 37 1,68 10 21 34 1,61 11 27 44 1,63 12 23 37 1,60 13 25 41 1,64 14 28 46 1,64 15 28 49 1,75 16 23 39 1,69 17 29 47 1,62 18 28 46 1,64 19 24 39 1,62 20 28 49 1,75 21 25 43 1,72 22 21 36 1,71 23 29 47 1,62 24 26 42 1,61 25 29 49 1,69 26 28 46 1,64 27 23 39 1,69 28 29 47 1,62 29 26 44 1,69 30 23 38 1,65
Prosek 25,23 41,97 1,66
Tabela 28: Alternativni domaćini za T. evanescens Vrsta štetočine Mesto parazitiranja Broj imaga T.evanescens
po jajetu Mamestra oleracea u prirodi prosečno 2,2
iz 88 jaja izletelo 40 imaga Ostrinia nubilalis u prirodi prosečno 1,0
iz 75 jaja izletelo 75 imaga Polychrosis botrana u prirodi prosečno 1,0
iz 56 jaja izletelo 56 imaga Plutella xylostella u laboratoriji prosečno 1,0
iz 12 jaja izletelo 12 imaga Ephestia kuhniella u laboratoriji prosečno 1,0
iz 120 jaja izletelo 120 imaga Sitotroga cerealela u laboratoriji prosečno 1,0
iz 98 jaja izletelo 98 imaga Spilactica mendica u laboratoriji prosečno 2,1
iz 40 jaja izletelo 86 imaga Operophtera brumata u laboratoriji prosečno 2,4
iz 24 jajeta izletelo 57 imaga Agriopis marginaria u laboratoriji prosečno 2,3
iz 53 jajetaizletelo 123 imaga Agriopis leucopaearia u laboratoriji prosečno 2,3
iz 10 jaja izletelo 23 imaga Autographa gamma u laboratoriji prosečno 2,2
iz 20 jaja izletelo 44 imaga Noctua pronuba u laboratoriji - Agrotis exclamationis u laboratoriji - Amates c-nigrum u laboratoriji - Sesamia cretica u laboratoriji prosečno 3,2
iz 81 jajeta izletelo 262 imaga Chrysopa carnea i Chrysopa perla
u laboratoriji u laboratoriji parazitira ali larve uginjavaju kao L2-3
Hyphantria cunea (skinute ljuspice)
u laboratoriji u laboratoriji ženke T. evanescens polažu jaja, ali se iz većine normalno pile gusenica, u nekimjajima se razvijaju deformisane osice, abdomen im je zadebljao i nemogu da izlete
Tenebrio molitor u laboratoriji larve se razvijaju do L2-L3 i uginu Lema melanopa u laboratoriji u laboratoriji polaže jaja, ali se larve L.
melanopa normalno pile
Tabela 29: Uticaj ispuštanja T. evanescens na brojnost M. brassicae Datumi pregleda
Tretmani Mamestra brassicae % napadnutih biljaka Legla L1 L2 L3 L4 L5 L6 Ukupno
28.07. Kontrola 2 03.08. Kontrola 16 29 29
T.e. 6 13 13 07.08. Kontrola 17 26 20 46
T.e. 5 17 13 30 13.08. Kontrola 4 95 78 23 12 208 34
T.e. 2 192 8 200 18 Tabela 30: Uticaj ispuštanjaT. evanescens na brojnost štetne entomofaune
Datum pregleda
Tretmani Plutella xylostella
P.rapae gusenice
P. brassicae A.gamma Lisne vaši legla gusenice
28.07. Kontrola 1 6 03.08. Kontrola 65 1 2
T.e. 5 2 07.08. Kontrola 77 10
T.e. 36 4 13.08. Kontrola 198 19 2 65 7 3
T.e. 79 11 3 1 Tabela 31: Uticaj ispuštanja T. evanescens na korisnu entomofaunu
Chrysopa carnea
Datumi pregleda
Tretmani jaja larve Apanteles sp. kokoni
28.07. Kontrola 15 03.08. Kontrola 124
T.e. 34 07.08. Kontrola 215 1
T.e. 111 1 13.08. Kontrola 29 4 7
T.e. 35 1
Tabela 32: Parazitiranost jaja E. kuhniella na kartončićima
Datum
Broj kartica
% parazitiranosti Kontrola T. evanescens
24.08. 13 7,7 15,4 31.08. 15 0,0 6,6 07.09. 18 11,1 31,3
Ukupno 46 6,52 18,18
Recommended