Modeli kompenzacije rasta cijena energije radi očuvanja ...cijena+energenata... · PROJEKTI:...

PROJEKTI:UTJECAJ CIJENA ENERGENATA NA GOSPODARSKI

ODNOSNO OPĆI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE&

Modeli kompenzacije rasta cijena energije radi očuvanja standarda siromašnih socijalnih skupina

završeno listopad & prosinac 2005.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

iEKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U

ZAGREBU11. svibanj 2006.

Projektni zadatak:

1. Analiza kretanja cijena energije u RH2. Komparativna analiza cijena energije3. Utjecaj cijena energije na gospodarstvo i

pojedine sektore4. Modeli kompenzacije rasta cijena

energije radi očuvanja standarda siromašnih socijalnih skupina

Projektni tim:1. Prof. dr. sc. Darko Tipurić, koordinator2. Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, voditelj projekta3. Prof. dr. sc. Boris Cota4. Prof. dr. sc. Ivo Družić5. Prof. dr. sc. Slavko Krajcar6. Doc. dr. sc. Nada Pleli7. Doc. dr. sc. Mirjana Čižmešija8. Mr. sc. Tomislav Gelo9. Mr. sc. Damir Skansi10. Mr. sc. Vlatka Bilas11. Mr. sc. Jurica Prižmić12. Dominik Pripužić, dipl. oecc.

Plan prezentacije:• uvodna riječ voditelja projekta prof. dr. V. Čavrak (5 min)

• makroekonomski aspekti prof. dr. B. Cota (5 min)

• komparativna analiza cijena mr. sc. T. Gelo (10 min)

• zaključci o cijenama prof. dr. V. Čavrak (8 min)

• modeli opskrbe energijom socijalno mr. sc. T. Gelo (5 min)ugroženih kućanstava

• Diskusija svi sudionici

• Očekivano vrijeme trajanja: 35 min (bez diskusije)

Važnost energije (posebno nafte)!

• Strateško značenje, najvažnije oružje i oruđe u suvremenom svijetu

• Energija – uvjet gospodarskog rasta• Infrastrukturna važnost – održati

kapacitete – smanjiti ovisnost• Socijalna funkcija energije (?)• Energetsko tržište – različito od drugih

Osnovne činjenice o potrošnji energije u RH

Struktura potrošnje energije u RH (2003)

21%

30%

49%Industrija

Promet

Opća potrošnja

Potrošnja energije u prometu RH

2%

90%

4%

2%

2%

Željeznički

Cestovni

Zračni

Pomorski

Javni, gradski

Struktura opće potrošnje energije

65%

22%

9% 4%

Kućanstva

Uslužni sektor

Poljoprivreda

Graditeljstvo

Potrošnja energije po energentima

2% 5%

49%

16%

19%

9%Ugljen

Drvo

Tekuća goriva

Plin

Elektr. Energ.

Para, voda

STRUKTURA UVOZNE OVISNOSTI

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Nafta Plin El. Energ.

DOMAĆI IZVORI

UVOZ

Cijena nafte – glavni problem!!!

• Nafta – osobita roba• Jedina roba čija promjena cijena ima

sustavan utjecaj na sve zemlje i čitavu svjetsku ekonomiju

• Ovisnost o nafti – manja u industrijski razvijenim zemljama – veća u novonastalim tržišnim ekonomijama i siromašnim zemljama

Kretanje cijena Brent nafte, 1996.-2005.

0

10

20

30

40

50

60

70

01.0

3.19

96.

01.0

6.19

96.

01.0

9.19

96.

01.1

2.19

96.

01.0

3.19

97.

08.0

5.19

97.

20.0

6.19

97.

29.0

8.19

97.

10.1

0.19

97.

28.1

1.19

97.

30.0

1.19

98.

13.0

3.19

98.

13.0

5.19

98.

29.0

6.19

98.

24.0

8.19

98.

14.1

0.19

98.

30.1

1.19

98.

12.0

2.19

99.

26.0

3.19

99.

07.0

5.19

99.

18.0

6.19

99.

17.0

8.19

99.

08.1

0.19

99.

22.1

1.19

99.

28.0

1.20

00.

10.0

3.20

00.

28.0

4.20

00.

14.0

6.20

00.

28.0

7.20

00.

29.0

9.20

00.

14.1

2.20

00.

14.0

2.20

01.

30.0

3.20

01.

31.0

7.20

01.

16.1

0.20

01.

15.0

1.20

02.

30.0

4.20

02.

14.0

6.20

02.

31.0

8.20

02.

30.0

9.20

02.

29.1

1.20

02.

28.0

2.20

03.

31.0

3.20

03.

15.0

5.20

03.

30.0

6.20

03.

20.0

8.20

03.

01.1

0.20

03.

17.1

2.20

03.

27.0

2.20

04.

16.0

4.20

04.

30.0

6.20

04.

19.0

8.20

04.

16.1

1.20

04.

31.0

1.20

05.

14.0

3.20

05.

29.4

.200

5.15

.06.

2005

.23

.08.

2005

.

USD

/bar

elTU

Prof. dr. sc. Boris Cota

MAKROEKONOMSKI ASPEKTI I PREGLED EMPIRIJSKIH

ISTRAŽIVANJA

Utjecaj cijena energenata na privrednu aktivnost

• Nakon rasta cijena energije – slijede privredne recesije

• Asimetričan utjecaj rasta cijena energije

– Rast cijena više usporava privrednu nego što pad cijena ubrzava

Pet kanala rasprostiranja utjecaja!

1. Efekt ponude 2. Transfer dohotka od potrošača prema

proizvođačima nafte3. Promjena opće razine cijena4. Utjecaj na financijska tržišta5. Poticanje proizvođača energije na rast

proizvodnje i investicije i potrošača na ekonomiziranje

Utjecaj rasta cijena nafte na hrvatsko gospodarstvo

• agregatna ponuda i potražnja• Inflacija (plaće)• Rast kamatnih stopa• Smanjenje privredne aktivnosti

Mr. sc. Tomislav Gelo

KOMPARATIVNA ANALIZA CIJENA ENERGENATA

Sadržaj• Cijene:

– Nafta i naftni derivati (brent nafta, bezolovni motorni benzini 95 oktana, dizelsko gorivo)

– Prirodni plin (plin-nafta, kućanstva i industrija)– Električna energija (kućanstva i industrija)

• Makroekonomske varijable i cijene energije u RH – analiza (prosječna neto plaća, ukupni troškovi

života, indeks cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima)

Dinamika kretanja cijena Brent sirove nafte u razdoblju od 1994. do 2004. godine

7,510,012,515,017,520,022,525,027,530,032,535,037,540,0

Jan-

90Ju

l-90

Jan-

91Ju

l-91

Jan-

92Ju

l-92

Jan-

93Ju

l-93

Jan-

94Ju

l-94

Jan-

95Ju

l-95

Jan-

96Ju

l-96

Jan-

97Ju

l-97

Jan-

98Ju

l-98

Jan-

99Ju

l-99

Jan-

00Ju

l-00

Jan-

01Ju

l-01

Jan-

02Ju

l-02

Jan-

03Ju

l-03

Jan-

04Ju

l-04

US$ - € / barel

7,510,012,515,017,520,022,525,027,530,032,535,037,540,0

Dated Brent in US$ / bblDated Brent in € / bbl

Kretanje cijena Brent nafte

Indeks cijena bezolovnog motornog benzina 95 oktana u odnosu na prosjek EU 25 (prosjek EU25 = 100) – podaci za 2004. godinu

Indeks cijena bezolovnog motornog benzina 95 oktana u odnosu na prosjek EU 25 (prosjek EU25 = 100)

74,9 81,0 81,0 83,6 87,9 88,9 91,6 91,7 91,9 92,8 93,6 93,6 98,9 100,4 104,2 109,7 109,8 113,2 113,9 114,0 117,1 117,1 119,0 123,0 127,7

73,4

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

LitvaEstonija

CiparLatv ijaGrčk

aSlove

nija

Češka RepublikaŠpanjolsk

aMalta

PoljskaLuksemburg

Hrvatska

Slovačka

Austrija

Irska

Mađa rska

FrancuskaPortu

ga lŠvedska

DanskaBelgija

Njemačka

Finska Italija

Ujedinjeno Kraljevstvo

NizozemskaIn

deks

(-)

Indeksi cijena dizelskog goriva u odnosu na prosjek EU 25(prosjek EU25 = 100) – podaci za 2004. godinu

Indeks cijena dizelskog goriva u odnosu na prosjek EU 25 (prosjek EU25 = 100)

84,9 85,3 85,8 88,0 89,9 90,3 91,1 92,9 93,2 96,1 96,4 99,6 99,6 99,6 104,0 104,2 105,6 105,8 105,8 106,8 108,2 108,6 112,6 114,4

140,1

81,1

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

LitvaEstoni ja

Luksem burg Cip arLatv ija

Hrvatska MaltaG rčk

aPoljska

Špa njolska

Češka Repu blikaSlove nija

Aus trijaPortu

ga lF inskaBelgijaDanska

Nizozemska Irska

Slova čka

Fra ncuskaMađa

rskaŠvedska Ital ijaNjemačk

a

Uje dinjeno Kral jevstvIn

deks

(-)

Kretanje cijene prirodnog plina i Brent nafte u razdoblju od 1996. do 2004. godine

0

50

100

150

200

250

1.1.

-1.7

.199

6.

1.7.

-31

.12.

1996

.

1.1.

-1.7

.199

7.

1.7.

-31

.12.

1997

.

1.1.

-1.7

.199

8.

1.7.

-31

.12.

1998

.

1.1.

-1.7

.199

9.

1.7.

-31

.12.

1999

.

1.1.

-1.7

.200

0.

1.7.

-31

.12.

2000

.

1.1.

-1.7

.200

1.

1.7.

-31

.12.

2001

.

1.1.

-1.7

.200

2.

1.7.

-31

.12.

2002

.

1.1.

-1.7

.200

3.

1.7.

-31

.12.

2003

.

1.1.

-1.7

.200

4.

1.7.

-31

.12.

2004

.

Kretanje cijene p.p.

Kretanje cijene brent nafte

Cijena p.p. 6 mj. pomak

podatak za razdoblje od 1.1. do 1.7.2005.

Indeksi cijena prirodnog plina za domaćinstva u odnosu na prosjek EU zemalja (prosjek EU = 100) – podaci za 2004. godinu

46,0 53

,8 56,7 63

,3

64,0 68

,9 72,8

88,7 96

,4

98,7 10

7,0

112,

0 124,

4

126,

3

126,

7

128,

6

128,

8 138,

2

155,

4

41,0 48

,0 50,6 56

,5

57,2 61

,5 65,0

79,2 86

,1

88,1 95

,6 100,

0 111,

0

112,

8

113,

1

114,

8

115,

0 123,

4

138,

7

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

Mađars

kaPolj

ska

Hrvatsk

a

Češka

Slovač

kaSlov

enija

Ujedinj

eno K

raljev

stvo

Luks

embu

rgNizo

zemsk

a

Italija

Španjo

lska

Francu

ska

Portug

alBelg

ijaAus

trija

Njemač

ka

Irska

Dansk

aŠve

dska

Inde

ks (-

)

Prosjek svih promatranih zemalja EUProsjek promatranih zemalja EU koje su postale članicom prije 2004.

Indeksi cijena prirodnog plina za industriju u odnosu na prosjekEU zemalja (prosjek EU = 100) – podaci za 2004. godinu

77,6

77,7

78,9

81,0

83,2 90

,5

92,7

93,1

94,4

95,2

95,6

96,6

98,2

98,8 10

1,7

122,

1

124,

6

130,

3 139,

1

145,

1

73,7

73,9

75,0

77,0

79,1 86

,0

88,1

88,5

89,8

90,5

90,9

91,8

93,4

94,0 96

,7

116,

1

118,

5

123,

8 132,

2

138,

0

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Španjo

lska

Češka

Poljsk

aSlov

enija

Ujedinj

eno K

raljev

stvo

Portug

al

Irska

Belgija

Italija

Francu

ska

Luks

embu

rgSlov

ačka

Mađars

kaDan

ska

Nizoze

mska

Hrvatsk

aFins

kaNjem

ačka

Austrij

aŠve

dska

Inde

ks (-

)

Prosjek svih promatranih zemalja EU

Prosjek promatranih zemalja EU koje su postale članicom prije 2004.

Odnos cijena u zemljama EU i zemljama kandidatima u odnosu na prosječnu cijenu EU25 početkom 2005. godine (kućanstvo – Dc,

cijene bez poreza).

50

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

Italij

aN

jem

ačka

Port

ugal

Luks

embu

rgIrs

kaN

orve

ška

Slov

ačka

Bel

gija

Niz

ozem

ska

Pros

jek

EU15

Pros

jek

EU25

Velik

a B

ritan

ijaA

ustr

ijaD

ansk

aC

ipar

Fran

cusk

aŠp

anjo

lska

Slov

enija

Mađ

arsk

aŠv

edsk

aFi

nska

Češ

kaH

rvat

ska,

200

3.La

tvia

Rum

unjs

kaG

rčka

Litv

aM

alta

Poljs

kaEs

toni

ja

Inde

ks P

rosj

ek E

U =

100

, bez

por

eza

2005. godina

Odnos cijena u zemljama EU i zemljama kandidatima u odnosu na prosječnu cijenu EU25 početkom 2005. godine (industrija – Ie,

cijene bez poreza).

40

60

80

100

120

140

Irska

Italij

aN

izoz

emsk

aC

ipar

Nje

mač

kaLu

ksem

burg

Port

ugal

Rum

unjs

kaSl

ovač

kaM

ađar

ska

Bel

gija

Špan

jols

kaPr

osje

k EU

15Pr

osje

k EU

25M

alta

Dan

ska

Grč

kaA

ustr

ijaSl

oven

ijaČ

eška

Velik

a B

ritan

ijaH

rvat

ska

10kV

, 200

3.Fr

ancu

ska

Nor

vešk

aFi

nska

Poljs

kaH

rvat

ska

35kV

, 200

3.Li

tva

Esto

nija

Šved

ska

Latv

iaH

rvat

ska

110k

V, 2

003.

Inde

ks P

rosj

ek E

U25

= 1

00, b

ez p

orez

a

2005. godina

Komparativni indeksi cijena energije za kućanstva i indeksa prosječne plaće (1994.=100

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Indek prosječne neto plaće Indeks cijena BMB s 95 oktana Indeks cijena dizelskog gorivaIndeksi cijena prirodnog plina za kućanstva Indeksi cijena električne energije za kućanstva

Komparativni indeksi cijena energenata za kućanstva i indeksa ukupnih troškova života (1994.=100)

0

50

100

150

200

250

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Indeks troškova života ukupni Indeks cijena BMB s 95 oktana Indeks cijena dizelskog gorivaIndeksi cijena prirodnog plina za kućanstva Indeksi cijena električne energije za kućanstva

Komparativni indeksi cijena energenata za industriju i indeksi cijena ind. proizvoda pri proizvođača (1994.=100)

0

50

100

150

200

250

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Indeks cijena ind. proizvoda pri proizvođačima Indeksi cijena prirodnog plina za industrijuCijena električne energije za veliku industriju Indeks cijena dizelskog goriva

Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak

NEKI ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Efekti rasta cijena nafte na BDP

• SVIJET -0,9 (-2,5) % (+ efekt redistr.)

• EU -0,9 (-2,6) %• Japan -0,9 (-2,4) %• Kina -1,3 (-3,8) %• USA -0,8 (-2,2) %• Centr.Euro -1,1 (-2,9) %• HRVATSKA -1,5 (-2,5) % (0,5-0,9 mlrd $)

Neke kvantifikacije utjecaja cijena nafte na hrvatsko gospodarstvo

• U zadnjem desetljeću – zbog rasta cijena nafte redistribucija u sektor INO

cca 6,7 mlrd USD – oko 2,5 % BDP-aprosječno godišnje

• Procjena učinka na stopu BDP-a- 1,2 do -2,5 % (u 2005. cca 2,2 %)

• Utjecaj na Indeks potrošačkih cijena0,3-0,5% (u 2005. cca 0,39 %)

• Utjecaj na VTB u 2005. će pogoršati saldo VTBza cca 5-6% (skoro 4 mlrd kuna (600-700 mln $) će

se više platiti za energiju nego prošle godine)- u osam mjeseci 2005. negativni saldo uvoza energije porastao za 70%.

Statička analiza utjecaja rasta cijena energije na poduzetnički sektor

Utjecaj 10%-tnog rasta cijena energije na porast troškova po sektorima

0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90

Poljoprivreda ,lov,šumarstvo

Ribarstvo

Rudarstvo i vađenje

Prerađivačka industrija

Opskrba el.en.,plin,voda

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo

Hoteli i restorani

Prijevoz,skladištenje ,veze

Financijsko poslovanje

Poslovanje nekretninama

Javna uprava i obrana;obvezno soc.osiguranje

Obrazovanje

Zdrastvena zaštita i soc.skrb

Ostale društv.soc. i osob. usluge djelatnika

Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem

%

Najosjetljiviji poduzetnički sektori

Rast cijena energije 10 % povećava troškove (rast ukupnih gubitaka 1,1 mlrd kn ili 8% dobiti prije oporezivanja):

• Opskrba el.energije, plina i vode 0,83 %• Obrazovanje (bez ustanova) 0,72 %• Prijevoz, skladištenje i veze 0,41 %• Hoteli i restorani 0,33 %• Rudarstvo i vađenje 0,33 %• Prerađivačka industrija 0,30 %

Perspektiva?• Nastavak rasta cijena energije!?• Dostizanje prosjeka cijena EU i cijena u

susjednim zemljama – izjednačavanje relativnih cijena

• Opasnosti: pad proizvodnje i zaposlenosti, rast cijena, rast ino duga, interna i eksterna ravnoteža upitne - problem konvergencije i problem dostizanja EU

Moguće strategije:

1. Supstitucija uvoza energije izgradnjom domaćih izvora – smanjenje uvozne ovisnosti

2. Supstitucija skupih izvora jeftinijima –visoke cijene nafte čine iskoristivim i druge izvore

3. Programi štednje energije4. Kompenzacija dohotka siromašnim

skupinama stanovništva

Mogući uzori (države, programi)SAD (Nacionalni energetski program)

• Povećanje energetske efikasnosti nacionalne ekonomije

• Smanjiti troškove energije• Smanjiti uvoznu ovisnost• Investicije u energiju (1$ federalnih investicija

inducira 7 $ uštede troškova i 3,6$ novih lokalnih investicija što dodatno dinamizira ekonomiju)

Novi Zeland – Akcijski plan

• Ušteda potrošnje energije u prometu 19%

• donosi ukupnu uštedu od 7,6%

• smanjuje štetnu emisiju za 8,5%)

PRETPOSTAVKE:

• poboljšanje načina vožnje i korištenja vozila za 10 %,• veće korištenje energetski učinkovitijih vozila za 5 %,• dijeljenje automobila sa drugim osobama (smanjenje

vožnji s jednim putnikom) i smanjenje osobnog prijevoza za 5 %,

• zamjena 5 % vožnje osobnim automobilima sa autobusima

• zamjena 5 % vožnje osobnim automobilima sa šetnjom ili korištenjem bicikla,

• zamjena 5 % vožnji osobnim automobilima sa telekonferencijama i modelima komuniciranja telekomunikacijskim i internetskim mrežama,

• zamjena 20 % prijevoza tereta cestom sa prijevozom na željeznici ili na vodi.

DEFINIRANJE SOCIJALNIH SKUPINA DEFINIRANJE SOCIJALNIH SKUPINA

KOJE BI TREBALO SUBVENCIONIRATI KOJE BI TREBALO SUBVENCIONIRATI

U DIJELU TROU DIJELU TROŠŠKOVA ZA ENERGIJUKOVA ZA ENERGIJU

Pokazatelji siromaPokazatelji siromašštvatva

Postoje Postoje tri konceptatri koncepta::

1.1. apsolutno siromaapsolutno siromašštvo,tvo,2.2. relativno siromarelativno siromašštvo itvo i3.3. subjektivno siromasubjektivno siromašštvo.tvo.

Svjetska banka koristi međunarodno Svjetska banka koristi međunarodno usporedivu liniju siromausporedivu liniju siromašštva od 4,30 tva od 4,30 dolara po danu po paritetu kupovne modolara po danu po paritetu kupovne moćći i

SiromaSiromašštvo i socijalna tvo i socijalna stratifikacija u Hrvatskojstratifikacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj nije definirana nacionalna linija U Hrvatskoj nije definirana nacionalna linija siromasiromašštva. tva. DZS objavljuje indikatore siromaDZS objavljuje indikatore siromašštva tva prema relativnoj liniji siromaprema relativnoj liniji siromašštva definiranoj tva definiranoj kao određeni postotak medijana kao određeni postotak medijana nacionalnog dohotka. nacionalnog dohotka. SluSlužžbena linija siromabena linija siromašštva EU tva EU –– 60% 60% medijana dohotka. medijana dohotka.

Linija siromaLinija siromašštva Svjetske tva Svjetske banke za Hrvatsku 1998.banke za Hrvatsku 1998.

Linija siromaLinija siromašštva po kutva po kuććanstvu godianstvu godiššnjenje--41.500,00 kn41.500,00 knLinija siromaLinija siromašštva po kutva po kuććanstvu anstvu mjesemjeseččnono--3.458,33 kn3.458,33 knLinija siromaLinija siromašštva po odraslom goditva po odraslom godiššnjenje--15.474,00 kn15.474,00 knLinija siromaLinija siromašštva po odraslom mjesetva po odraslom mjeseččnono--1.289,50 kn1.289,50 kn

Stopa siromaStopa siromašštva za 1998. godinu tva za 1998. godinu 8,4%8,4%, ali bez uklju, ali bez uključčivanja ratom ivanja ratom zahvazahvaććenih podruenih područčja i prognanika ja i prognanika (10%).(10%).10% stanovni10% stanovnišštva tva žživjelo je s ivjelo je s manje od 5,30 USD po osobi manje od 5,30 USD po osobi dnevno.dnevno.NajsiromaNajsiromaššnije grupe nije grupe -- slabo slabo obrazovani pojedinci i starije osobe. obrazovani pojedinci i starije osobe. Prema sluPrema služžbenoj liniji siromabenoj liniji siromašštva EU tva EU u Hrvatskoj je 2004. godine u Hrvatskoj je 2004. godine 27%ku27%kuććanstava anstava žživjelo u ivjelo u siromasiromašštvu.tvu.

Udio potroUdio potroššnje nje „„elektrielektriččne energije, plina i ne energije, plina i ostalih gorivaostalih goriva““ ččini ini 8,4 %8,4 % (2004) ukupne (2004) ukupne potropotroššnje kunje kuććanstava pa se hrvatsko anstava pa se hrvatsko pupuččanstvo u prosjeku ne moanstvo u prosjeku ne možže smatrati e smatrati siromasiromaššno energijom. no energijom.

RiziRiziččne skupinene skupine

nezaposleni,nezaposleni,starije osobe bez mirovine,starije osobe bez mirovine,osobe s niosobe s nižžim obrazovanjem,im obrazovanjem,samohrani roditelji,samohrani roditelji,obitelji s viobitelji s višše djece,e djece,(pre)zadu(pre)zadužženi,eni,stanovnici ruralnih podrustanovnici ruralnih područčja,ja,zaposleni siromazaposleni siromaššni ini imladi ispod 18. godina koji su prerano napustili mladi ispod 18. godina koji su prerano napustili obrazovni sustav.obrazovni sustav.

Prag rizika od siromaPrag rizika od siromašštva za samatva za samaččko i ko i ččetveroetveroččlano kulano kuććanstvo 2001.anstvo 2001.--2003. 2003.

Dohodak u 2001. Dohodak u 2002. Dohodak u 2003. S

dohotkom u naturi

Bez dohotka u

naturi

S dohotkom u naturi

Bez dohotka u

naturi

S dohotkom u naturi

Bez dohotka u naturi

Prag rizika od siromaštva za

samačko kućanstvo u kn

17.965,52 15.240,23 19.253,86 16.809,60 18.895,88 17.376,04

Prag rizika od siromaštva za četveročlano

kućanstvo u kn

37.727,60 32.004,49 40.433,10 35.300,16 39.681,35 36.489,68

DZS, 2004.

Struktura zaposlenih prema visini neto Struktura zaposlenih prema visini neto plaplaćća, rujan 2005.a, rujan 2005.

Neto plaće u kn Udio u ukupnom broju zaposlenih

- 1.733,95 1,5%

1.733,95 2,4%

1.733,96 – 4.958,33 61,0%

4. 958,34 – 29.725,00 34,8%

29.725,01 i više 0,3%

FINA

Mr. Mr. scsc. Tomislav Gelo. Tomislav Gelo

MODELI KOMPENZACIJE RASTA CIJENA MODELI KOMPENZACIJE RASTA CIJENA

ENERGIJE RADI OENERGIJE RADI OČČUVANJA STANDARDA UVANJA STANDARDA

SIROMASIROMAŠŠNIH SOCIJALNIH SKUPINANIH SOCIJALNIH SKUPINA

Modeli opskrbe energijom Modeli opskrbe energijom socijalno ugrosocijalno ugrožženih kuenih kuććanstavaanstava

1.1. ViViššegodiegodiššnje smanjenje tronje smanjenje trošškova za kova za energiju (energiju („„lifelinelifeline““ tarife, popusti na tarife, popusti na potropotroššenu energiju, privilegije, subvencije na enu energiju, privilegije, subvencije na potropotroššenu energiju);enu energiju);2.2. Kompenziranje troKompenziranje trošška isporuka isporuččene ene energije (kompenzacija do postizanja energije (kompenzacija do postizanja benchmarkabenchmarka, gotovinski transferi);, gotovinski transferi);

Modeli opskrbe energijom Modeli opskrbe energijom socijalno ugrosocijalno ugrožženih kuenih kuććanstavaanstava

3.3. Reduciranje energetske potroReduciranje energetske potroššnje nje (popusti na energetski efikasnu opremu)(popusti na energetski efikasnu opremu)4.4. PoboljPoboljššanje pristupa sustavima za anje pristupa sustavima za opskrbu energijom (niopskrbu energijom (nižža prikljua priključčna pristojba na pristojba i/ili fiksna naknada, blai/ili fiksna naknada, blažže procedure e procedure iskljuisključčivanja potroivanja potroššaačča, pobolja, poboljššana ana infrastruktura).infrastruktura).

Hvala na pozornosti!