View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
rekonstrukcija 1989. - Zornbergove karte
“TRAVANJ - SVJETSKI MJESEC KRAJOBRAZNE ARHITEKTURE” 17. travanj 2011.
Park Maksimir nakon 220 godina - gdje smo danas?
prof. dr.sc. Branka Aničić
VRIJEDNOST PARKA MAKSIMIRA U KONTEKSTU PARKOVA TOG RAZDOBLJA U EUROPI JE:• Rano pojavljivanje sa svrhom javnog gradskog parka• Velika površina• Umjetnička vrijednost
• MAKSIMIR I JAVNI PARKOVI U EUROPI
• 1630. HYDE PARK (LONDON), 1660.-85. / OTVOREN JAVNOSTI• 1755. AUGARTEN (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI• 1766. PRATER (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI• 1787. BAROKNI MAKSIMIR• 1807. ENGLISCHER GARTEN (MÜNCHEN)• 1835. REGENT'S PARK (LONDON)• 1843. ENGLESKI KRAJOBRAZNI STIL - PITORESKNI MAKSIMIR• 1847. BIRKENHEAD PARK (LIVERPUL) - prvi javni park • 1852. BOIS DE BOULOGNE (PARIZ) – ROMANTIČARSKA OBNOVA• 1857. CENTRAL PARK (NEW YORK)• 1862. STADTPARK (BEČ)• 1867. PARC DES BUTTES-CHAUMONT (PARIZ)• 1867-1872. SEFTON PARK (LIVERPOOL)• 1870. PARC MONTSOURIS (PARIZ)
POVRŠINA MAKSIMIRA : 400 HEKTARA / DANAS 316 ha
ZAGREB – 1845. GODINE OKO 15.000 STANOVNIKA
(POLOVICA BULONJSKE ŠUME U PARIZU; DVOSTRUKA POVRŠINA REGENT’S PARKA U LONDONU)
ZAGREB – MAKSIMIR 400 HA LONDON – REGENT’S PARK 200 HA PARIZ – BOIS DE BULOGNE 800 HA
MAKSIMIR – MAKSIMILIJANOV MIR – NAZIV PARKA U ČAST VRHOVCA
Jurjaves – BISKUP JURAJ HAULIK
Odnos plohe i volumena prema Zornbergovoj karti 1846.
GOSTIONICA MAKSIMIR
RESTAURANT
VIDIKOVAC (KIOSK)
VRATARSKA KUĆA (PORTIRNICA)
ŠVICARSKA (TIROLSKA) KUĆA
FAZANERIJA
KAPELA SV. JURJA
BISKUPSKI LJETNIKOVAC
MIRNA KOLIBA (TIHI SAN)
BREZOVA KOLIBA (RIBARSKA KUĆA)
JAMA ZA LED
PERADARNIK
MLJEKARA
ŽITNICA S VRŠILICOM
PIJAVIČNJAK
MAJUR S PREDIONICOM SVILE
PILANA
BUBARA S DUDINJAKOM
PČELINJAK
BELEVUE
Građevine u perivoju Maksimirski paviljoni
JEKA (LATERNE TEMPEL)
KIŠOBRAN (PARAPLUIE) - NA NJEGOVU MJESTU 1925. IZGRAĐENA MOGILA
HRAM PRIRODE (BELLEVUE, NATUR TEMPEL)
NARODNI HRAM (VOLKS TEMPEL)
NA NJEGOVU MJESTU IZGRAĐENA
KAPELA SV. JURJA
GLORIETTE
MAURSKI PAVILJON
KIP SV. MAJKE BOŽJE
NAPULJSKI RIBAR
ŽETELICA (VRTLARICA)
GRUPA DJEČAKA
KIP SV. JURJA
OBELISK
RASPELO
KAMENITO SJEDIŠTE
Maksimirske skulpture
RUŽIČNJAK (ROZARIJ)VRT BISKUPSKOGA LJETNIKOVCAVRT HORTENZIJAVRT ZA PČELEZVJERINJAK (JELENJI GAJ)LABUDNJAKDOLINA DALIJAŠVICARSKA DOLINADOLINA BOROVAVELIKA LIVADALIVADA KUGLASTIH AKACIJALIVADA KIŠOBRANASLAVUJEV GAJDRUIDSKI GAJSJEDIŠTE KOD LIPESJEDIŠTE KOD DVA HRASTAVOČNJAKHMELJARNIK
Maksimirski vrtovi i gajevi
Vodeni motivi
JEZERA (1-5, i 6)POTOCI
Pojmovna podjela parka:????
Kulturna baština
Prirodna baština
Hortikulturni dijelovi ???
Sinonimi za krajobraznu arhitekturu
Perivojna arhitektura
Parkovna arhitektura
Pejzažna arhitektura
Hortikulturni razvoj parka ????
INTEGRALNI DIO PARKOVNE BAŠTINE
Odnos plohe i volumena 2000.godineu usporedbi sa situacijom iz 1846.
Park Maksimir 2000.godine –zone ugroženosti
Haulikov ljetnikovac (1839.- 1840.)najznačajniji objekt u parku
Motiv stvaranja parka:“….da se siromasima koji hoće raditi da prilika za zaradu, da se pomogne marljivim obrtnicima i ostalim građanskim umijećima, da ja kao predstojnik Hrvatskog gospodarskog društva postavim neki uzor vođenja poljodjelstva po raznim gospodarskim načelima, da se potakne plemenitije vrtlarstvo, da se podigne ukus i ukrasi ne samo grad nego i cijela okolica i napokon da ovdašnji stanovnici imaju mjesta gdje mogu nedužnim prirodnim nasladama okrijepiti duše, umorne javnim ili ozbiljnim poslom.”
Pismo Haulika od 12.IV.1843.
Strategija obnove parka Maksimir kao krajobrazno arhitektonske cjeline je uduhu obnove zaštićene parkovne baštine (UNESCO World Heritage i ICOMOS):
1. Izrada dugoročnih strateških planova s programom obnove za:- Središnji dio parka- Područje Zoološkog vrta- Šumskog prostora
2. Prijedlog prioriteta u slijedu razvoja tog prostora je:- Provoditi restauraciju centralnog područja parka, bez ZOO.- Kompletna obnova biskupskog vrta uz Haulikov ljetnikovac.- Potaknuti upravljanje na širem području šume s vraćanjem
proplanka (Velike livade).- Razviti područje Vinograda- Razviti područje Voćnjaka- Obnova pčelinjaka- Obnova dudinjaka- Na području Zoološkog vrta revitalizacija povijesnog parka- Vraćanje gospodarskih zgrada i njihove okoline.
Iz primjera Parka Maksimir zamjetno je da su spoznaje o hrvatskoj parkovnoj baštini i kulturnom krajobrazu u cjelini, te njihovom udjelu u oblikovanju nacionalnog identiteta još uvijek skromne jer nema efikasnog djelovanja.
Primjenom novog trenda proizvoljne estetike otuđene od socijalnih sadržaja zapostavljeno je osnovno načelo oblikovanja krajobraza prema starogrčkom idealu lijepo i dobro.
Park će u budućnosti biti neizbježan sastavni dio grada, kako zbog svoje graditeljske uloge u oblikovanju skladnijeg gradskog tkiva, tako i zbog zadovoljavanja mnogobrojnih doživljajnih potreba urbanog stanovništva.
U novim aglomeracijama park predstavlja simbol nadomjeska prirode, te okolinu za smještaj brojnih djelatnosti, koje se mogu naći samo u raznim oblicima organiziranog krajobraza.
Parkovi su oduvijek tradicionalni i središnji projekti krajobrazne arhitekture. Njihovo oblikovanje ptedmet su rada krajobraznih arhitekta.
GRADSKI PARK ŠPANSKOIDEJNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE
Impresivna ptičja samodopadnost
GRADSKI PARK ŠPANSKOIDEJNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE - otkup
GRADSKI PARK ZAGORSKA –SELSKA- KRAPINSKAI nagrada
GRADSKI PARK ZAGORSKA – SELSKA- KRAPINSKA - II nagrada
GRADSKI PARK SELSKA – BAŠTIJANOVA 1. nagrada.
prije
danashvala na pozornosti!
Recommended