View
221
Download
1
Category
Preview:
DESCRIPTION
Seminarom o energetskoj efikasnosti u Politehničkoj školi u Kragujevcu, započela je realizacija druge faze projekta ”Podizanja svesti kod učenika osnovnih i srednjih škola po pitanjima klimatskih promena i energetske efikasnosti”.
Citation preview
Seminar o enerGeTSKoJ eFiKaSnoSTiKragujevac 1. decembar 2010.godine
PROJECT :Rising awareness among primary and secondary school students on climate change and energy efficiency problems with a simultaneous capacity building of ’Ecological education and sustainable development center’ Kragujevac (RACCEEP)
Projekat:Razvijianje svesti učenika osnovnih i srednjih škola o klimatskim promenama i problemima energetskoj efikasnosti uz jačanje kapaciteta “Centra za ekolološko obrazovanje i održivi razvoj Kragujevac ( CEOOR )
Prof. dr Dušan GordićMašinski fakultet Kragujevac
za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
• MERE UŠTEDE ENERGIJE U DOMAĆINSTVU ---------------------------------------------------------9• Opšti pojmovi vezani za potrošnju energije u domaćinstvima --------------------------------------------9• Omotač zgrade i mere energetske efikasnosti na omotaču zgrade ------------------------------------- 10• Omotač zgrade ------------------------------------------------------------------------------------ 10• Toplotna izolacija zgrade -------------------------------------------------------------------------------------- 11• Vrste termoizolacionih materijala ---------------------------------------------------------------------------- 12• Sprečavanje nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač objekta --------------------------------- 12• Otkrivanje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač ----------------------------------- 12• Zatvaranje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač ----------------------------------- 13• Sprečavanje prodora vazduha kod pokretnih spojeva prozora i vrata -------------------------------- 13• Preporučena minimalna količina svežeg vazduha u prostoriji po osobi ------------------------------ 13• Preporuke za ventilaciju --------------------------------------------------------------------------------------- 14• Gubici toplote kroz prozore ------------------------------------------------------------------------------------ 14• Energetski efikasni prozori ------------------------------------------------------------------------------------ 15• Energeska efikasnost postojećih prozora ------------------------------------------------------------------- 15• Termografska analiza ------------------------------------------------------------------------------------------ 15• Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja ----------------------------------------------------------- 16• Zgrade sa individualnim grejnim telima ------------------------------------------------------------------- 16• Zgrade koje imaju individualne kotlarnice ----------------------------------------------------------------- 16• Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja – opšte mere -------------------------------------------- 17• Zgrade sa blokovskim kotlarnicama i sistem daljinskog grejanja ------------------------------------- 17• Energetski pasoš zgrada --------------------------------------------------------------------------------------- 17• Primena izolacije u novim stanovima ----------------------------------------------------------------------- 18• Danska – energija za grejanje --------------------------------------------------------------------------------- 18• Zgrade u Srbiji --------------------------------------------------------------------------------------------------- 18• Pasivne kuće ----------------------------------------------------------------------------------------------------- 19• Poboljšanje energetske efikasnosti sistema za dobijanje potrošne tople vode ----------------------- 20• Energetske efikasnost sistema za dobijanje potrošne tople vode -------------------------------------- 20• Optimalna temperatura tople vode -------------------------------------------------------------------------- 20• Mere za uštedu električne energije u domaćinstvima ---------------------------------------------------- 21• Kupovina novih uređaja --------------------------------------------------------------------------------------- 21• Veš mašina i mašina za pranje sudova ---------------------------------------------------------------------- 22• Rerna i šporet ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 22• Frižider i zamrzivač -------------------------------------------------------------------------------------------- 22• Klima uređaji ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 23• Kućni aparati i uređaji ----------------------------------------------------------------------------------------- 23• Mere uštede energije kod rasvete ----------------------------------------------------------------------------- 23• Moguće mere (mesta) za uštedu el. energije za unutrašnju rasvetu ------------------------------------ 23• Efikasno korišćenje vode u domaćinstvima ---------------------------------------------------------------- 24• Mere za uštedu vode u zgradama ----------------------------------------------------------------------------- 24
• Definicija EFIKASNOSTI ----------------------------------------------------------------------------------------4• Šta je energetska efikasnost? ------------------------------------------------------------------------------------4• Motivi za smanjenje potrošnje energije -----------------------------------------------------------------------5• Uticaj energije na životnu sredinu -----------------------------------------------------------------------------5• Efekat staklene bašte ---------------------------------------------------------------------------------------------5• Energetska efikasnost–gde? -------------------------------------------------------------------------------------7• Potrošnja energije -------------------------------------------------------------------------------------------------7• Potrošnja finalne energije u EU ---------------------------------------------------------------------------------8• Potrošnja finalne energije u Srbiji ------------------------------------------------------------------------------8
Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
• ObnOvljiviizvOrienergije-Oie---------------------------------------------------------------- 32• Projekcijasvetskepopulacije---------------------------------------------------------------------------------- 33• zahtevi(potrebe)zaenergijomusvetu--------------------------------------------------------------------- 33• izazovikorišćenjafosilnihgoriva---------------------------------------------------------------------------- 34• globalniizvorienergije-rezerve---------------------------------------------------------------------------- 34• DefinicijaOie---------------------------------------------------------------------------------------------------- 35• regulativnadokumentaiOie-------------------------------------------------------------------------------- 35• PotencijaluSrbiji------------------------------------------------------------------------------------------------ 35• Hidroenergija---------------------------------------------------------------------------------------------------- 36• Solarnaenergija------------------------------------------------------------------------------------------------- 37• Projektikorišćenjasunčeveenergije------------------------------------------------------------------------- 37• Primerikorišćenjasunčeveenergije------------------------------------------------------------------------- 38• energijavetra--------------------------------------------------------------------------------------------------- 39• geotermalnaenergija------------------------------------------------------------------------------------------- 40• Korišćenjetoplotnihpumpi----------------------------------------------------------------------------------- 40• Korišćenjebiomase---------------------------------------------------------------------------------------------- 41• Primerikorišćenjabiomase----------------------------------------------------------------------------------- 42• zaključak-------------------------------------------------------------------------------------------------------- 43
• MERE UŠTEDE ENERGIJE U JAVNIM I KOMUNAlNIM DElATNOSTIMA ----------------- 25• Javne i komunalne delatnosti --------------------------------------------------------------------------------- 25• Javne zgrade ------------------------------------------------------------------------------------------------------ 26• Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama ----------------------------------------------------- 26• Primer energetski efikasne škole ----------------------------------------------------------------------------- 27• Energetska efikasnosti u javnoj rasveti --------------------------------------------------------------------- 28• Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja ----------------------------------------------------------------- 29• Novi izvori ------------------------------------------------------------------------------------------------------- 29• Saobraćaj --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 30
4 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Definicija EFIKASNOSTI
• EFIKASNOST = Produktivnost – Spremnost –Gotovost – Proizvodnost – Umešnost –Spretnost – Delotvornost – Delovanje –Eficijencija – Sposobnost – Uspešnost
• Efikasnost se uobičajeno meri odnosom rezultata (efekata) i ulaganja ili troškova
• Efikasnost – idealna 100% (ili 1)
Šta je energetska efikasnost?
• Energetska efikasnost je skup termina kojima se opisuje kvalitet korišćenja energije
• Poboljšanje energetske efikasnosti znači izbegavanje (smanjenje) gubitaka energije bez narušavanja konfora, standarda života ili ekonomske aktivnosti i može se realizovati kako u oblasti proizvodnje tako i potrošnje energije
Energetska efikasnost
Dr Dušan Gordić
5Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Motivi za smanjenje potrošnje energije1. Povećanje konkurentnosti na makro (država) i
mikro (preduzeće, opština, škola, kuća) planu– Manji troškovi za energiju– Novi proizvodni programi i usluge– Povećanje zaposlenosti
2. Povećanje sigurnosti snabdevanja– Smanjenje uvozne zavisnosti– Otvaranje mogućnosti za upotrebu različitih
izvora energije
3. Smanjenje uticaja na životnu sredinu
Uticaj energije na životnu sredinu
• Lokalni uticaji (buka, čvrste čestice, otpadna toplota)
• Regionalni uticaji (kisele kiše zbog nastanka SO2 i NOX, čvrste čestice) – prekogranično zagađenje
• Globalni uticaji – efekat globalnog zagrevanja (staklene bašte) zbog emisije gasova staklene bašte – na prvom mestu CO2
Efekat staklene bašte
• Gasovi staklene bašte podižu efikasnost kojom Sunce greje Zemlju
7Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Klimatske promene
• U 20. veku prosečna temperatura porasla za 0,6 °C.
• Nivo mora porastao za oko 10 do 20 cm• Površina Zemlje pod večitim snegom se
smanjila za oko 10% u poslednjih 50 godina. • Od 1750. godine koncentracija CO2 u atmosferi
porasla za 30%• Za isti period, koncentracija metana CH4
porasla za 150%
Energetska efikasnost – gde?
• Proizvodnja energije• Prenos (transport) energije• Potrošnja energije
Potrošnja energije
• industrija, • domaćinstva, • javne i komercijalne delatnosti, • saobraćaj, • poljoprivreda
8 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Potrošnja finalne energije u EU
Potrošnja finalne energije u Srbiji
9Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
MERE UŠTEDE ENERGIJE U DOMAĆINSTVU
Pregled
Opšti pojmovi vezani za potrošnju energije u domaćinstvima
OBLICI ENERGIJE KOJI SE NAJČEŠĆE KORISTE U DOMAĆINSTVIMA SU: toplotna energija, dobijena
sagorevanjem fosilnih goriva,
električna energija, koja se koristi za pogon električnih aparata, uređaje, rasvetu, pa i za dobijanje toplotne energije.
Voda
10 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Energija se u domaćinstvima nepotrebno gubi usled nedovoljne energetske efikasnosti:energetskog omotača objekta,sistema za grejanje i klimatizaciju, sistema za dobijanje tople vode za
direktnu potrošnju,električnih aparata, uredaja i rasvetesistema, uređaja i načina korišćenja
vode
Opšti pojmovi vezani za potrošnju energije u domaćinstvima
Omotač zgrade i mere energetske efikasnosti na omotaču zgrade
• Toplotna energija gubi se kroz takozvani omotač zgrade - svi granični elementi koji odvajaju građevinski objekat od vazduha ili tla na kome je podignut.
• Omotač zgrade čine:1. krovna konstrukcija;2. fasadni zidovi zgrade;3. prozori i vrata zgrade i4. osnova zgrade
Omotač zgrade• U osnovi, mere energetske efikasnosti
na omotaču zgrade imaju tri karakteristična efekta:1. smanjuje se prolaz toplote kroz pojedine segmente omotača
(transmisioni gubici toplote)2. smanjuje se infiltracija vazduha u prostoriju (ventilacioni gubici
toplote)3. smanjuje se difuzija vodene pare, i sa njom u vezi gubici toplote.
11Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Toplotna izolacija zgrade
• smanjuje se prolaz toplote kroz pojedine segmente omotača (spoljašnji zidovi, krov i krovna konstrukcija, podrum)
• smanjuje toplotne gubitke zimi i pregevanje prostora leti• štiti noseću konstrukciju od spoljašnjih uticaja i jakih
temperaturnih naprezanja. • Toplotno izolovana zgrada je ugodnija, produžava joj se
životni vek i doprinosi zaštiti okoline
Lokacije za ugradnju termoizolacije
• lokacije za ugradnju termoizolacije su:plafoni prema
negrejanom prostoru,spoljašnji zidovi,podovi prema
negrejanom prostoru.
Toplotna izolacija zgrade• Dodavanje slojeva izolacionog materijala sa
niskim koeficijentom provođenja toplote• Osobine kvalitetnog termoizolacionog
materijala:o što niži koeficijent provodljivosti toplote,o otpornost na vlagu i promene temperature,o da je postojan u mehaničkom pogledu,o da se jednostavno ugrađuje.
12 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Vrste termoizolacionih materijala • materijali: kamena vuna, stiropor (stirodur), staklena vuna,
mineralna vuna, stiropor, poliuretanski materijali, ovčija vuna, slama, itd....
Sprečavanje nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač objekta
• Osnovne činjenice koje ukazuju na postojanje problema sa nekontrolisanim prodorom vazduha u objekat su:
o uvećan račun za grejanje,o neke prostorije je teško zagrejati,o problemi sa vlagom, o insekti koriste puteve prodora vazduha za ulazak u dom, o statički elektricitet, alergijski i respiratorni problemi.
Otkrivanje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omotač
• Uobičajeni putevi prodora vazduha kroz omotač su:1. otvori za pristup tavanu, 2. lokacije oko cevi i oko
električnih instalacija, 3. dimnjak, 4. aspirator, 5. otvor za primanje pošte, 6. otvori u spojevima
konstrukcija i pukotine u zidovima,
7. prozori i vrata
13Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Zatvaranje puteva nekontrolisanogprodora vazduha kroz omotač
pokretne površine se zaptivaju elastičnim izolatorima,
nepokretne površine se zaptivaju najčešće posebnim smesama koje posle određenog vremena očvršćavaju (gips, malter, silikon, poliuretanske pene i sl.),
pukotine oko cevi kroz koje protiče topla voda (ili na dimnjacima) se zatvaraju materijalima koji moraju biti postojani na povišenim temperaturama,
razlikuju se proizvodi namenjeni za spoljašnju i unutrašnju upotrebu.
Sprečavanje prodora vazduha kod pokretnih spojeva prozora i vrata
Preporučena minimalna količina svežeg vazduha u prostoriji po osobi
spoljna temperatura (oC)
preporučena minimalna količina vazduha u prostoriji po osobi
sa zabranjenim pušenjem
sa pušačima
m3/h
20 8 12
15 10 15
10 13 20
5 16 24
14 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Preporuke za ventilaciju•Kratko prozračivanje potpunim otvaranjem krila prozora i balkonskih vrata osobito s aspekta zaštite od prehlade i uštede energije za grejanje, bolje od trajnog prozračivanja kroz poluotvorena krila vrata ili prozora.
•U jednakim vremenskim intervalima (na pr. svakih sat vremena otvori prozor na 5 do 10 minuta) i time izmeniti kompletnu količinu starog vazduha
Gubici toplote kroz prozore
Osnovne funkcije prozora su obezbeđivanje:dnevne svetlosti u objektu, ventilacije, vizuelnog kontakta sa
spoljašnjom sredinom, smanjenja gubitaka toplote, zaštite unutrašnjosti objekta
od spoljašnjih nepogodnih uticaja.
Osnovne karakteristike koje definišu energetske performanse prozora su: koeficijent prolaza toplote solarne i optičke karakteristike stakla, materijal okvira i rama (drvo, Al, PVC) vrsta stakla.
Gubici toplote kroz prozore• Gubici kroz prozore su transmisijski, odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski, odnosno oni kroz otvoren prozor. • Kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplotnih gubitaka zgrade. • Postoji mnogo različitih vrstaprozora, a njihov koeficijentprolaza toplote kreće se od 0,8 W/m2K kod najboljih prozora s trostrukim staklima ispunjeni inertnim gasovima, pa sve do 3,5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora.
15Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Energetski efikasni prozori Proizvođači koriste sledeće strategije za poboljšanje energetske efikasnosti prozora: više staklenih panela (dva
ili tri),punjenje inertnim
gasovima, specijalni niskoemitivni
slojevi.
Energeska efikasnost postojećih prozora
1. zaptivanje prozora2. održavanje prozora i vrata3. popravka okova na prozorima i vratima4. izolovanje kutija za roletne5. ugradnja roletni, postavljanje zavesa
Termografska analiza• Koristi se za utvrđivanje stanja omotača zgrade
• Termografska analiza može da se primeni kod: otkrivanja problema sa termoizolacijom, otkrivanja toplotnih mostova, lociranja prodora vazduha u kombinaciji sa testom sa prinudnim
izazivanjem razlike u pritiscima, određivanja pravilnog funkcionisanja sistema za
grejanje, otkrivanja problema sa vlagom, lociranja skrivenih cevi sa toplom vodom.
Termografska analiza• Analiza stanja omotača – pre i posle primene mera
16 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
• Grejanje domaćinstva (zgrada, stanova, kuća)• sopstveni sistem grejanja – individualna grejna tela• sopstveni sistem grejanja – centralno grejanje• snabdevanje toplotom iz obližnjih lokalnih kotlarnica
i sistema daljinskog grejanja
Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja
• Sopstveni sistem grejanja – individualna grejna tela• objekti koji imaju peći na čvrsto gorivo - uvođenje centralnog
grejanja na čvrsto gorivo ili biomasu• objekti koji se greju na električnu energiju (TA peći) -
uvođenje centralnog grejanja (sve sem struje)
Zgrade sa individualnim grejnimtelima
Zgrade koje imaju individualne kotlarniceTip mere Konkretne mere
Nisko-budžetske mere
Ugradanja regulacionih ventila u sistem razvoda top. energijeOdržavanje grejnih tela u prostorijama (zamena, popravke curenja,parnih.čepova, podešavanje i dr.) Ugradnja termostatskih ventila na grejnim telimaUgradanja klapni u kotlovskim kanalima dimnih gasova,Izolacija cevi i rezervoara,Ugradnja efikasnih cirkulacionih pumpi za toplu vodu,
Visoko-budžetske mere
Povezivanje na sistem daljinskog grejanjaPromena energenta - Instalacija toplotne pumpe Sanacija ili zamena kotla (gorionika ili ložišta), Ugradnja sistema za regulaciju rada kotlaRekuperacija toplote dimnih gasova kotla (ekonomajzer)
17Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Tip mere Konkretne mere
Mere domaćinskog upravljanja energijom
Zatvaranje vrata i prozora u prostorijama koje se greju/hladeIsključivanje grejanja ili hlađenja noću i kada nema nikogaIzbegavanje zaklanjanja i pokrivanja grejnih tela zavesama i sl.Provetravanje zgrade u letnjem periodu tokom noćiVremensko optimizovanje grejanja i pripreme tople vode,Smanjivanje sobne temperature za 1°C u sezoni grejanja
Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja – opšte mere
Zgrade sa blokovskim kotlarnicama i sistem daljinskog grejanja
Tip mere Konkretne mere
Nisko-budžetske mere
Održavanje podstanicaUgradnja kalorimetara i izmena načina obračuna isporučene toplote (naplata prema isporučenoj količini toplote)
Visoko-budžetske mere
Zamena ili sanacija eksternog toplovodaRekonstrukcija podstanica (ugradnja regulaciono-merne opreme, zamena razmenjivača toplote)
• Dodatne mere:
Energetski pasoš zgrada
18 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Primena izolacije u novim stanovima
Danska – energija za grejanje
Zgrade u SrbijiAustria prosečno Austria – cilj Srbija danas
kWh/m2,y
19Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Pasivne kuće - Kuće kod koji je potrošnja energije za grejanje manja od 15 kWh/m² godišnje.
novavarijanta
staravarijanta
20 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Poboljšanje energetske efikasnosti sistema za dobijanje potrošne tople vode
• Prosečno stanovnik troši 40 – 80 l tople vode temperature 40-60 oC (održavanje lične higijene i pranje sudova).
• Za dobijanje potrošne tople vode koriste se: o električni bojleri (akumulacioni i
protočni), o gasni kotlovi (bojleri, kombi-bojleri), o solarni kolektori.
• Osnovne strategije, za smanjenje troškova i uštedu energije, kod uređaja i sistema za grejanje vode za direktnu potrošnju su:o pravilno dimenzionisanje sistema,o redukcija potrošnje tople vode (tuširanje, a ne kupanje u kadi)o podešavanje temperature zagrevanja vode (problem stvaranja kamenca), o pravilna termoizolacija bojlera, o izolacija cevi kroz koje cirkuliše topla voda,o isključivanje bojlera kada nije potrebno da radi duže vreme,o električni bojler uključivati po mogućstvu u jeftinoj tarifi,o postavljanje niskoprotočnih glava na tuševima, korišćenje perlatora, aeratora, o instalacija novog energetski efikasnijeg sistema.
Energetske efikasnost sistema za dobijanje potrošne tople vode
Optimalna temperatura tople vode• vodeni kamenac
- soli kalcijuma i magnezijuma se talože na površinama grejača
• higijenski uslovi• čišćenje
kamenca
Temperatura vode °C 50 60 70
Izdvojena količina vodenog kamenca (g) 48,6 104,2 370,8
21Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Racionalna potrošnja električne energije – električni aparati, kućni
uredaji, rasveta
• Raspodela potrošnje električne energije prosečnog domaćinstva u Srbiji
Mere za uštedu električne energije u domaćinstvima
• Za utvrđivanje mera za uštedu energije potrebno je:o napraviti spisak svih uređaja koji se koriste u domaćinstvu,o utvrditi da li je za svaki uređaj neophodno da se koristi (prilikom
pronalaženja bilo kojeg električnog uređaja koji iz realnih razloga nema potrebe da radi, najlakši i najefikasniji način za uštedu el. energije je isključivanje iz mreže),
o pomnožiti snagu svakog preostalog uređaja sa brojem časova korišćenja svakog dana da bi se odredila dnevna potrošnja u (kWh/dan),
o utvrditi mere za smanjenje upotrebe svakog uređaja i što efikasniju eksploataciju,
o razmotriti nabavku novih energetski efikasnih uređaja,o izdvojiti grupu uređaja sa velikom potrošnjom i razmotriti
mogućnost upotrebe nekog drugog oblika energije za ovakve uređaje.
Kupovina novih uređaja
• Stare i dotrajale uređaje je isplativo zameniti novim, energetsko efikasnim uređajima
• Prilikom odabira voditi računa o klasi energetske efikasnosti
• Pre upotrebe novih uređaja dobro proučiti uputstvo i savete proizvođača
22 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Veš mašina i mašina za pranje sudova
• Uključivati je samo kad je puna • Prati u hladnoj vodi ili na niskim
temperaturama (više temperature koristiti samo kad je to neophodno)
• Koristi kraće cikluse pranja• Umesto mašine za sušenje, veš
sušiti napolju• Rad mašina za veš/posuđe kada su
pune i po mogućstvu noću
Rerna i šporet
• Koristiti mikrotalasnu pećnicu, kada je to moguće• Rerne, kada je moguće, koristiti na nižim temperaturama• Predgrevati rerne samo kad je to neophodno• Ringlu isključiti pre kraja kuvanja - ringla akumulira izvesnu
količinu energije koju je poželjno iskoristiti • Kod šporeta na gas ili električnu energiju, nastojati da
veličina suda odgovara veličini gorionika/ringle• Koristiti poklopac
Frižider i zamrzivač• Proveriti zaptivanje vrata tj. curenje vazduha• Držati frižider dalje od rerne ili mašine za pranje
sudova• Ukoliko je moguće, postaviti frižider na mestu gde
postoji cirkulacija vazduha• Termostat držati na oko 3-5 °C• Držati ga punim (pod uslovom da nije toliko
zakrčen da se vazduh ne može da cirkuliše)? Dodatni prostor možete da popunite sa bokalom vode postavljenim u zadnjem dijelu frižider, pa tako imate i hladnu vodu za piće
• Ne otvarati bez potrebe• Redovno uklanjati naslage leda iz frižidera i
zamrzivača• Čistite motor najmanje dva puta godišnje• Ne stavljajte vruću ili toplu hranu direktno u
frižider
23Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Klima uređaji• Pravilan odabir uređaja u odnosu na prostoriju koju
hladi/greje• Podešavanje na 26oC –svaki stepen niže troškovi energije
rastu za 6%. Temperatura podešena na 24 oC košta 18% više, a termometar postavljan na 22 oC čak 36% više.
• Korišćenje programabilnog termostata. Klima uređaj se koristi samo ako smo kući (tajmer se podesi da se uređaj aktivira 30 minuta pre dolaska)
• Postavljanje na severnom ili istočnom zidu (u senci)• Čišćenje filtera jednom mesečno• Provetravanje tavana –
snižavanje temperature plafona
Kućni aparati i uređaji
• Ograničenja za stand-by potrošnju kućnih uređaja i aparata jer čini 5-10% potrošnje električne energije u sektoru domaćinstva
• Ostavljani punjači za mobilne telefone u utičnicama, aparati u standBy fazi i upaljena svjetla su među najčešćim potrošačima električne energije
• Japan i USA: najviše 1W za niz uređaja• Isključivanje računara, štampača, TV, audio, video i
drugih uređaja kada nisu u upotrebi
Mere uštede energije kod rasvete
• Sprečavanje preteranog osvetljenja prostorija (gasite višak svetla)
• Upotreba energetski efikasnih sijalica • Upotreba tajmera i fotoćelija • Bolje iskorišćenje prirodnog svetla• Bojenje zidova u svetle boje• Moguće uštede do 50%
Tip mere Konkretne mere
Mere domaćinskogupravljanja energijom
Korišćenje prirodnog osvetljenja u što većoj meriIsključivanje rasvete u prostoriji kad nije potrebna Čišćenje svetiljki Gašenje osvetljenja (npr. kada su prostorije prazne)
Nisko-budžetske Zamena inkadescentne rasvete CFL sijalicamaZamena starih Т8-fluorescentnih sijalica modernim Т5-sijalicama sa elektronskim prigušnicama
Visoko budžetske Ugradnje savremenih lustera sa dobrim reflektujućim svojstvimaKorišćenje sistema kontrole osveteljenja (npr. senzori prisustva, senzori dnevnog svetla, upravljanje osvetljenjem prema intenzitetu dnevnog svetla).
Moguće mere (mesta) za uštedu el. energije za unutrašnju rasvetu
24 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Efikasno korišćenje vode u domaćinstvima
• Najčešće oblasti korišćenja vode u prosečnom domaćinstvu su:o kuhinja (kuvanje, spremanje hrane i pranje sudova),o kupatilo (lična higijenu, tuširanje, umivanje...),o vešernica (pranje odevnih predmeta),o voda za piće.
• Osnovne prednosti efikasnog korišćenja vode u domaćinstvima su:o zaštita životne sredine i zdravlja ljudi,o ekonomičnost i ušteda energije,o zaštita izvora pijaće vode.
• Efikasno korišćenje vode u domaćinstvima se sprovodi kroz:o efikasno korišćenje od strane korisnika (navike i ponašanja),o nabavku efikasne opreme za distribuciju,o održavanje ispravnosti opreme.
Mere za uštedu vode u zgradama
• Uzroci prevelike potrošnje vode• neispravan vodomer,• curenje u nekom delu sistema zgrade,• neefikasnost servisa u zgradi koje koriste vodu,• neracionalno korišćenje vode.
1 kap u sekundi 16 kupanja svakog meseca !
Tip mere Konkretne mereMere domaćinskog gazd. energ.
Zatvaranje slavinaUključivanje mašina za veš i posuđe samo kada su puneSmanjenje protoka vode kad god je moguće (pranje, zalivanje)
Nisko-budžetne/Visoko-budžetne
Popravka svih mesta u instalaciji gde postoje curenjaUgradnja vodomera u slučajevima kada se naplata vrši paušalnoRedovno održavanje slavina i vodokotlićaInstalacija slavina koje se same zatvarajuZamena vodokotlića ispiračima male potrošnjeKomande ispiranja toaleta sa stop funkcijomUpotreba ispirača koji omogućavaju biranje količine vodeKorišćenje mašina za veš i posuđe sa malom potrošnjom vodeKorišćenje kišnice gde god je moguće
Mere za uštedu vode u zgradama
Pod uslovom da se procedure energetskog upravljanja pravilno odrade i primene mere za uštedu koje su opisane može se očekivati da se postignu značajne uštede u potrošnji energije domaćinstva
= =
25Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Javne i komunalne delatnosti
• Javne zgrade • Javni saobraćaj• Javna rasveta• Sistem daljinskog grejanja• Vodosnabdevanje i kanalizacija vode• .....
MERE UŠTEDE ENERGIJE U JAVNIM I KOMUNALNIM DELATNOSTIMA
Pregled
26 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
• Javne zgrade: • administrativni objekti (zgrade opštinske
uprave, mesne kancelarije i sl.), • objekti obrazovnih institucija (vrtići,
osnovne i srednje škole, specijalne škole i sl.),
• zdravstveni centri (domovi zdravlja, ambulante i sl.), objekti kolektivnog smeštaja (učenički domovi, domovi za stara lica i sl.),
• objekti institucija kulture (domovi kulture, bioskopi i sl.) i
• sportski objekti (sportski centri, hale, bazeni i sl.).
Javne zgrade
• Mere u javnim zgradama: • omotač zgrade, • sistem grejanja, • unutrašnje osvetljenje, • električni uređaji, i • potrošnja vode.
Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama
Skup praktičnih, tehnički i finansijski razrađenih, rešenja za probleme identifikovanih energetskih gubitaka u javnim zgradama.
Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama
Sektor potrošnje energije Ekonomski potencijal uštedeGrejanje do 35 %Snabdevanje toplom vodom u zavisnosti od sistema (oko 10 – 30 %)Upravljanje potrošnjom oko 10 – 15 %Električna energija za grejne uređaje oko 15 %Osvetljenje do 30 %Kancelarijska oprema u zavisnosti od korišćenja, kapaciteta i
ponašanja korisnikaInterne mere / ponašanje korisnika najmanje 25 %
Klimatizacija oko 10 %Ventilacija oko 10 – 30 %
28 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
• Ukupna potrošnja električne energije u sektoru javnog osvetljenja u Srbiji 2006 godine iznosi oko 428 GWh godišnje (1,58% ukupne potrošnje električne energije)
• Trošak za električnu energiju za potrebe javnog osvetljenja u Srbiji iznosi oko 25 miliona evra godišnje.
• Troškovi javne rasvete naplaćuju se iz opštinskih budžeta
Energetska efikasnosti u javnoj rasveti
Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja
1580
896
396
4455
1212
496636
396
8061004
263350
0200400600800
100012001400160018002000
kWh / светиљка, год. СРБИЈА800 kWh/свт, год.
АУСТРИЈА400 kWh/свт, год.
Просек СРБИЈА
Ариље
Београд
Горњи М
илановац
Кладово
Лазаревац
Лозница
НовиКнежевац
Врање
Крушевац
Зајечар
Грац
(А)
Мањиград (А
)
Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja
• U sistemu javnog osvetljenja u Srbiji dominiraju zastareli živini i inkadescentni izvori svetlosti (85 %) u sklopu sa svetiljkama lošeg kvaliteta
• Tipične mere koje obuhvata projekat rekonstrukcije sistema javnog osvetljenja:
1. upotreba efikasnih svetlosnih izvora,2. instalacija savremenih svetiljki.
29Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Trenutno stanje - tip i snaga svetiljke Preporučeni tip i snaga svetiljkeživa 125 W natrijum VP 70 Wživa 250 W natrijum VP 100 W ili natrijum VP 150 Wživa 400 W natrijum VP 150 W ili natrijum VP 250 Winkadescentna 100, 200 W natrijum VP 70 W
Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja
• Principi zamene svetlosnih izvora u javnoj rasveti:
Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja
• Pored zamene svetiljki i: 1. Optimizacija vremena uključivanja
(npr. sumrak, upravljanje sa distance)
2. Regulacija nivoa osvetljenosti (u zavisnosti od intenziteta saobraćaja ili doba noći – (npr. 23–05 h):
• isključenjem pojedinih sijalica • regulisanje mrežnog napona
• Tipičan ukupni potencijal uštede: 40 % (50% uključujućioperativne troškove i troškove održavanja)
Novi izvori • LED ulična rasveta – najefikasnija• 5-10 puta traju duže od živinih i natrijumovih• 50-80 % manja potrošnja energije• ekološki potpuno prihvatljive
30 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Saobraćaj• Vozite manje – vozite bicikl ili idite peške• Vozite se u društvu• Štedljivo koristite klimu u automobilu• Kada stojite ugasite motor• Vozite u skladu sa ograničenjem brzine• Ne vozite automobil na kratkim rastojanjima• Koristite javni prevoz
Saobraćaj• Vozite manje – vozite bicikl ili idite peške• Vozite se u društvu• Štedljivo koristite klimu u automobilu• Kada stojite ugasite motor• Vozite u skladu sa ograničenjem brzine• Ne vozite automobil na kratkim rastojanjima• Koristite javni prevoz
31Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
„Postoje samo dva kvaliteta na svetu: efikasnost i neefikasnost i samo dve vrste ljudi: efikasni i neefikasni.“
George Bernard Shaw
33Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
0
10
20
30
40
50
%
Globalni energetski miks 2001nafta
gas ugalj
nukl OIE
85% fossil
2100: 40-50 TW 2050: 25-30 TW2000: 13 TW
0.00
5.00
10.00
15.00
20.00
25.00
1970 1990 2010 2030
TW
Globalne potrebe za energijomtotal
industrial
developing
US
ee/fsu
energetski deficit~ 14 TW by 2050~ 33 TW by 2100
Zahtevi (potrebe) za energijomu svetu
0
2
4
6
8
10
1750 1800 1850 1900 1950 2000 2050
Popu
latio
n (m
illio
ns)
OceaniaN. AmericaS. AmericaEuropeAsiaAfrica
Africa
20056.5 Billion
Asia
S. America
Oceana
Europe
N. America Africa
20056.5 Billion
20056.5 Billion
Asia
S. America
Oceana
Europe
N. America
20508.9 Billion
Asia
Africa
S. America
Oceana
Europe
N. America
20508.9 Billion
Asia
Africa
S. America
Oceana
Europe
N. AmericaOceania Oceania
Pupu
laci
ja (M
ilija
rde)
Projekcija svetske populacije
34 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
EIA: http://tonto.eia.doe.gov/FTPROOT/presentations/long_term_supply/index.htm
R. Kerr, Science 310, 1106 (2005)
1900 1950 2000 2050 2100
Bbbl
/yr
10
20
30
40
50Proizvdnja
nafte u svetu 2016
2037
godišnje raste tražnja za 2%
Kada če se dostići vrh proizvodnje?
Globalne rezerve nafte/potrošnja2001
OPEC: Venezuela, Iran, Iraq, Kuwait, Qatar, Saudi Arabia, United Arab Emirates, Algeria, Libya, Nigeria, and Indonesiahttp://www.eere.energy.gov/vehiclesandfuels/facts/2004/fcvt_fotw336.shtml
Neravnomerna distribucija⇒ neigurnost pristupa
nekonv. naftanaftni pesak
naftni škriljci
Izazovi korišćenja fosilnih goriva
Globalni izvori energije - rezerve
GorivoRezerve
(Q)Potrošnja(Q/god)
Godišnja stopa rasta
(period 1987-1997)
Životni vek -bez rasta
Životni vek-sa rastom
Ugalj 24.000 93 0,8 258 140
Nafta 9280 141 1,1 66 50
Gas 6966 78 2,5 90 50
5Šta posle?
6
35Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
Definicija OIE
• Obnovljivi izvori energije (OIE): • biomasa, • hidropotencijali malih vodnih tokova (objekti do 10 MW), • geotermalna energija,• energije vetra i• neakumulirana sunčeva energija.
Regulativna dokumenta i OIE
• Regulativnim dokumentima istaknuto da u Srbiji postojeposebne pogodnosti i potrebe za organizovano korišćenjeOIE u tzv. decentralizovanoj proizvodnji toplotne(sagorevanjem biomase i “sakupljanjem” sunčevog zračenja) i električne energije (izgradnjom malih hidroelektrana, snagedo 10 MW i vetrogeneratora, snage do 1 MW), zazadovoljenje potreba lokalnih potrošača kao i za isporukeviškova električne energije lokalnoj mreži u okviruelektroenergetskog sistema Srbije
Potencijal OIE u Srbiji - 3.83 M t.en. godišnje
37%
26%
10%
5%
5%
17%
poljoprivredna biomasa drvna biomasa mali vodotocigeotermalni izvorienergija vetraiskorišćenje sunčevog zračenja
pretpostavka da svaka stambena jedinica ugradi prosečno 4 m2 kolektora
Potencijal u Srbiji
36 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
• Druga HE u svetu – Užice 1900.• 33 % struje dobijamo iz HE.• Posebno interesantne lokacije za tzv. male• Katastar za izgradnju MHE iz 1987 godine• 856 lokacija• Relativno mali potencijal Šumadije i Pomoravlja
Hidroenergija
Hidroenergija
Hidroenergija
Hidroenergija
37Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
• Mogućnost: • sistemi za zagrevanje sanitarne tople vode• fotonaponski sistemi
• Mogućnost: • sistemi za zagrevanje sanitarne tople vode• fotonaponski sistemi
• Cena 1m2 kvalitetnog solarnog kolektora se kreću od 80 do 300 € (vakumski i preko 400 €).
Solarna energija
• Fotonaponski sistemi• još uvek relativno skupa tehnologija• potrebna značajna finansijska podrška za primenu
Projekti korišćenja sunčeve energije
Solarna energija
Fotonaponske (Photovoltaics - PV) ćelije
Silicijumske FN ćelije:• monokristalne,• polikristalne,• od amorfnog silicijuma.
dimenzija: 10x10 cm, napon: 0,5 V solarni moduli, paneli (redni i paralelno vezani)
tankoslojne solarne ćelije(31% globalne instalisane snage do 2013. )
Sarnia Photovoltaic Power Plant, Kanada, 80 MW
Olmedilla Photovoltaic Park, Španija, 60 MW
38 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
• Solarno selo u brdovitom delu grada Kirkleesa u Velikoj Britaniji • 21 solarno napajana kuća. • Solarne instalacije osiguravaju oko 20% potreba za električnom
energijom i 50-60% potreba za toplom vodom. • Društvena i ekonomska korist - entuzijazam među stanovnicima,
nova radna mesta i veštine u postavljanju fotonaponskih ćelija. • Ukupno 400 kW instalirane snage FN ćelija
Primeri
• Barselona u Španiji inicirala projekat “Barcelona Solar Ordinance”. • Gradsko veće Barcelone lokalni propis - zahtev da sve nove zgrade i
zgrade u rekonstrukciji moraju koristiti solarnu energiju za obezbeđenje minimalno 60% svojih potreba za toplom vodom.
• Od stupanja na snagu ovog zakonodavnog instrumenta (2000), ukupno instalirana površina solarnih kolektora oko 20.000 m2
• Ekvivalentna ušteda u energiji iznosi preko 15.000 MWh godišnje
Primeri korišćenja sunčeve energije
39Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
ne zagađuje vazduh smanjuje se emisija gasova koji izazivaju
efekat staklene bašte
Generisanje energije većine turbina: početak - brzine vetra oko 3-4 m/s, maksimalna energija – 15 m/s prestanak rada - 25 m/s ili više.
Pouzdanost turbina na vetarEnergija vetra ima niži kapacitet iskorišćenja potencijala od mnogih drugih tehnologija, i na farmama turbina na vetar na obali iznosi oko 28% factor, dok je na vodenim površinama u blizini obale viša i iznosi 25-40%. Pouzdanost nije specifična za jedno posebno postrojenje generacije, već se meri na osnovu čitavog sistema.
Wildorado Wind Ranch, Texas, SAD, 161 MW
Energija vetra
• Od svih OIE najveća stopu razvoja u poslednje dve decenije
• Nepouzdani podaci za analizu potencijala na nivou Srbije
• Procena da je u opštinama Šumadije i Pomoravlja relativno mali potencijal
Energija vetra
40 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
• Izvori toplote za toplotne pumpe • podzemna voda - toplotnu energiju dobijamo iz vode koja se uzima
iz bušenih bunara, čija je temperatura od 10 do 14 oC i ne menja se tokom godine.
• zemlja - horizontalno postavljene cevi - više kružnih tokova, na dubinu od 1 m do 1,5 m, kroz koje protiče voda. Voda hladi zemlju i oduzima joj toplotu. Početkom jeseni, zemlja na dubini od 1m do 1,5m je najtoplija (15 oC), krajem zime, zemlja je najhladnija (5 oC).
Korišćenje toplotnih pumpi
• Izvori toplote za toplotne pumpe • zemlja - vertikalno postavljene cevi (sondi), na dubinu od 40 m do 100 m
temperatura stabilna tokom cele godine, u kojima struji voda koja oduzima toplotu od zemlje.
• vazduh - toplotnu energiju dobijamo iz spoljašnjeg vazduha. U zimskom periodu pri nižim temperaturama spoljašnjeg vazduha, korisnost toplotne pumpe drastično opada. Ovakav tip toplotne pumpe je pogodan za zagrevanje vode u bazenima kada temperatura spoljašnjeg vazduha nije niža od 10 oC.
Korišćenje toplotnih pumpi
• U literaturi se razlikuju sledeće četiri grupe geotermalnih energetskih izvora:
• hidro-geotermalna energija izvora vruće vode,
• hidro-geotermalna energija izvora vodene pare,
• hidro-geotermalna energija vrele vode u velikim dubinama
• petrotermička energija - energija vrelih i suvih stena
• Hidrogeotermalni potencijal u Šumadiji i Pomoravlju (nisko temperaturni izvori 20 – 40 oC)
Geotermalna energija
41Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
• Korišćenje• za dobijanje toplotne energije,• za proizvodnju električne energije,• za dobijanje goriva za transportna sredstva.
Korišćenje biomase
• Razne vrste biomase se koriste kao energetski izvori:• poljoprivredni otpaci: slama, lišće, delovi voćaka, itd.,• poljoprivredne žitarice - šećerna repa, šećerna trska, kukuruz, itd.,• energetske žitarice: žitarice koje brzo rastu kao što su repa, krompir i
drveće kao što su vrba i hibridni platan, itd.,• šumski otpaci: neiskorišćeno drvo, ostaci klada i panjeva, polu divlje
drveće, itd.,• industrijski otpad: industrije koje proizvode organski
otpad (industrija pića, prehrambena industrija i sl),• gradski otpad: papir i biljni ostaci.
Korišćenje biomase
42 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
• Štutgart u Njemačkoj otpadno drvo koje proizvodi grad koristiti za grejanje zgrada u vlasništvu grada.
• Svake godine se skupi oko 60.000 m3 otpadnog materijala (rezanog drveća i grmlja) iz gradskih parkova i zelenih površina (oko 30% drvnog dela otpada može se koristiti za grejanje)
• Tri lokacije - stručna škola, gradski staklenik i zatvoren bazen iz kojeg se toplota isporučuje i u školsku zgradu i vatrogasni dom - 7.000 MWh toplotne energije godišnje
• Ukupna ušteda je oko 200.000 EUR godišnje. Ukupni trošak investicije je 2.100.000 EUR, a period povraćaja investicije je 10 godina.
Primeri
43Priručnik za seminar o energetskoj efikasnosti
• OIE će dominirati svetskim energetskim sistemom. Ne postoji druga realna alternativa.
• Čovečanstvo ne može nastaviti u nedogled da svoj život koncipira na potrošnji konvencionalnih energetskih resursa, koji su i konačni.
• OIE su budućnost, pridružite joj se!
Zaključak
za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
ww
w.c
eoo
r.edu
.rsce
oor.k
g@gm
ail.c
omkontakt@
staklenozvono.rs
ww
w.staklenozvono.rs
Projekat:Podizanje svesti kod učenika osnovnih i srednjih škola po pitanjima klimatskih promenai energetske efikasnosti uz istovremeno jačanje kapaciteta “Centra za ekolološko obrazovanje i održivi razvoj Kragujevac ( CEOOR ) finansijski je podržala Ambasada Republike Finske
Recommended