View
17
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
1
Prozodija(riječi i rečenice)
Elen Mari Pletikos (folije) Ivo Škarić (predavanje)Odsjek za fonetikuFilozofski fakultet Zagreb
Opća fonetika, 29.travnja 2004.
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 2
Prozodijska sredstva
obuhvaćaju mnoge govorne slojeve: od riječi i rečenice do sloja izražajnosti i krika (Škarić, 1991:282):
ton i intonacijaglasnoća i naglasakboja glasaspektralni sastavstankegovorna brzinaritamgovorne modulacijenačin izgovora glasnikamimika i geste
2
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 3
Prozodijska obilježja (nazivi, podjele)
• nesegmentalna te suprasegmentalna obilježja (Lehiste, 1970) • transsegmentalne, krozčlančane osobine (Škarić)
Möbius (1993) razlučiuje naziv:
• suprasegmentalije (koji obuhvaća intonaciju, glasnoću i dužinu kvantitetu odn. njihove akustičke korelate - f0, intenzitet i trajanje)
• od naziva prozodija, koji uz suprasegmentalna obilježja obuhvaća i tempo, ritam, boju glasa, stanke itd.
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 4
Prozodija riječi
Prozodija dolazi od grčke riječi προσω δι α (prosodia) te označava "ono što se pripjeva uz slogove (...) a to je isticanje sloga pjevajući" (Simeon, 1969).
akcent riječi (akut, cikrumfleks, gravis) te metrička duljina ili kračina slogova
termini: akcent, naglasak / naglašenost, istaknutost (prozodem, tonem…)
3
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 5
Neke vrste naglaska
U grčkome je cirkumfleks naziv za naglasak kad je naglašen prvi dio sloga (npr. η*ν /e-en/ = bijah,a akut ako je naglašen drugi dio sloga, tj. druga mora (npr. η* ν /e-en/ = ako)
Antički gramatičari opisuju cirkumfleks kao silazan, a akut kao uzlazan (Garde, 1993:105). (No ovi nazivi nisu dosljedno rabljeni)
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 6
Naglašenost / naglasak
naglašenost, istaknutost, naglasak (stress, prominence, pitch-accent, accent): odnos naglašenog i nenaglašenih slogova
naglasak (pitch-accent, tone, tonem): fonološka razlika u riječima s istim mjestom naglaska
4
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 7
Prema prozodijskom sustavu jezici se dijele: (prema Clark i Yallop, 1995)
tonski jezici (tone languages) npr. kineski, tajlandski… mnogi azijski, afrički, meksički jezici
ograničeni tonski jezici, tonsko-dinamički jezici(pitch-accent languages)npr. hrvatski, slovenski, litavski, švedski…
dinamički jezici (stress-accent languages)npr. engleski, njemački, ruski, češki…
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 8
Pitch accent - dvoznačan termin
“A pitch-acent is a characteristic F0 shape over a stress bearing unit.”(Dogil i Möhler, 1998)
“The notion of pitch accent has also been used in the phonologicalanalysis of these languages, reffering to cases where there is a restrected distribution of tone within words (as in Japanese)”(Crystal, 2003:3-4).
5
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 9
Podjela prema stalnosti mjesta naglaska (Garde, 1993)
jezici sa stalnim mjestom naglaska (vezanim naglaskom) tj. kada je naglasak u jednom jeziku uvijek na istom slogu (brojeći od početka ili od kraja riječi)• npr.u češkom, francuskom, poljskom, makedonskom, latinskom• naglasak nema razlikovno obilježje, već je redundantno
jezici s pokretnim (pomičnim, slobodnim) mjestom naglaska tj. gdje ne postoji pravilo koje predviđa uvijek isto mjesto naglaska. • postoje brojne prividno homonimne riječi, koje su homografi, ali nisu
homofoni te imaju različito značenje• npr. u ruskom muka (muka, bol) ≠ muka (brašno)• npr. u talijanskom capitano (stižu) ≠ capitano (kapetan), ancora
(sidro) ≠ ancora (još)• npr. u španjolskome termino (termin) ≠ termino (završavam) ≠
termino (završi)• npr. u njemačkome gebet (dajete) ≠ Gebet (molitva).
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 10
Stupnjevi naglašenosti:
stressed - naglašen u domeni jedne stope
accented - naglašen u domeni riječi
focused – naglašen u domeni rečenice, intonacijske jedinice (rečenični naglasak, jezgra)
6
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 11
Intonacijske jedinice (govorni blokovi, koloni)
rečenica se sastoji od jedne, dvije ili više int. jed.
dijelovi intonacijske jedinice• intonacijski početak (glava, prednjak)• jezgra (nukleus, šiljak, fokus)• intonacijski završetak (rep, stražnjak)
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 12
Primjer intonacijskog početka i završetka
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2
80
120
160
200
240
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
u c& i n i c@ u a k o t r e b a
| |jezgra
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8 2 2.2 2.4 2.6 2.8 3 3.2 3.4 3.6
80
120
160
200
240
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
i k a d m i t a k o r a d i m o i k a d v i t a k o r a di t e
7
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 13
Stupnjevi i mjesta naglašenosti
primjeri jezgre na zadnjoj riječi (3 stupnja)primjer jezgre u sredini kolonaprimjer jezgre na početku kolona
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 14
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
8
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 15
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 16
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
9
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 17
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
80100120140160180200220
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
o n t o z n a
| |jezgra
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 18
Vrste jezgara
jezgre na različitim mjestima u intonacijskoj jedinicijezgre različitog stupnja naglašenosti (prvi, drugi, treći stupanj)šest vrsta jezgara u hrvatskome prema kretanju tona:• silazna• uzlazna• silazno-uzlazna• silazno-uzlazno-silazna ili inverzna• složena jezgra (uzlazna i silazna)• ravna
10
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 19
Uzlazna jezgra (gore)Silazno-uzlazna ili pripovjedačka jezgra (dolje)
0 0.2 0.4 0.6 0.8
80
120
160
200
240
40
50
60
70
80
90O
snov
na fr
ekve
ncija
[Hz]
Inte
nzite
t [dB
]
ti s e z o v e s&
| |jezgra
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8 2 2.2 2.4 2.6 2.8 3 3.2 3.4 3.6 3.8 4 4.2
80
120
160
200
240
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
k adj e u s& a o i u gl e dao n e p oz nat o g c& ovje k a s i ln o s ei z n e n a di o
| |∨ jezgra | |⁄ jezgra | |\ jez.
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 20
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4
80
120
160
200
240
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
d a n a s u s v i s v e t i
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
80
120
160
200
240
40
50
60
70
80
90
Osn
ovna
frek
venc
ija [H
z]
Inte
nzite
t [dB
]
m i m a m o t o
11
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 21
Hrvatski naglasci
najpotpunije se ostvaruju u silaznoj jezgripostanak današnjeg naglasnog sustava: metataksa, metatonija
naglasci u tri tipa hrvatskoga (Škarić) repertoar• u klasičnom (4 naglaska: ks, ku, ds, du; zan. duljžne)• u prihvatljivom (4 naglaska, malo reducirane duljine)• u prihvaćenom tipu (3 naglaska: kratki, ds, du; bez zan. dužina)distribucija• u klasičnom silazni mogu biti samo na početnom slogu• u prihvaćenom silazni mogu biti na bilo kojem slogu
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 22
Akustički opis naglasaka (Pletikos)
rezultati analize trajanja, kretanja tona i intenziteta
12
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 23
Rezultati: trajanje (klasični idiom)
naglašeni vokali u odnosu na kratkosilazni naglasak (%) zanaglasni vokali u odnosu na prethodni naglašeni vokal
Dvosložne riječi s kratkim zanaglasnim slogom
108
88
80
68109
100
243
234
0 50 100 150 200 250 300 350 400
ds
du
ks
ku
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 24
Rezultati: trajanje (klasični idiom)
Dvosložne riječi s dugim zanaglasnim slogom
192
182
180
170
233
237
100
120
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450
ds
du
ks
ku
13
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 25
Rezultati: kretanje f0 (klasični tip)
-0,8-0,7-0,6-0,5-0,4-0,3-0,2-0,10,00,10,20,30,40,5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33
vrijeme (norm.)
okta
va
ds du ks ku
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 26
Kretanje intenziteta (klasični tip)
60,0
65,0
70,0
75,0
80,0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33vrijeme (norm.)
inte
nzite
t
ds du ks ku
14
Opća fonetika: PROZODIJA Elen Mari Pletikos, P: 29. travnja 2004. 27
Hvala na pozornosti
Recommended