View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Studija o utjecaju na okoliš 3
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
SADRŽAJ
A. OPŠTA DOKUMENTACIJA 5
Izvod iz registracije preduzeća 6
Rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje poslova zaštite okolice 7
B. STUDIJA 9
1. UVOD 10
2. OPIS PROJEKTA 11
2.1 Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslovi upotrebe zemljišta u toku rada
pogona i postrojenja 11
2.1.1 Lokacija pogona 11
2.1.2 Opis pogona i aktivnosti 13
2.1.2.1 Opis pogona 13
2.1.2.2 Opis aktivnosti 16
2.2 Opis osnovnih karakteristika proizvodnog proces, priroda i količina materijala koji
se koriste 16
2.2.1 Opis primijenjenog tehnološkog procesa 25
2.3
Procjena po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija (zagađivanje vode, zraka i
zemljišta, buka, vibracije, svjetlo, toplota, radijacija i sl.) koji su rezultat
predviđenog proizvodnog procesa
29
2.3.1 Čvrsti otpad 29
2.3.2 Emisija u zrak 32
2.3.3 Emisija u tlo 34
2.3.4 Emisije u vode 34
2.3.5 Potrebe za toplotnom energijom 36
2.3.6 Radijacija 36
2.3.7 Nastajanje i širenje zvuka / buke 36
2.3.8 Nastajanje i širenje vibracija 36
3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽENE PROJEKTOM 37
3.1 Podaci o stanovništvu 37
3.2 Podaci o flori, fauni, tlu (zemljištu) i vodama 39
3.2.1 Flora i fauna 39
3.2.2 Tlo (zemljište područja) 41
3.3 Klimatske karakteristike područja 44
3.4 Postojeća materijalna dobra, kulturno-historijsko arheološko naslijeđe 46
3.5 Opis pejzaža 46
3.6 Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja na okoliš 46
4.
OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ KOJI SU
POSLJEDICA POSTOJANJA DATOG PROJEKTA, UPOTREBE PRIRODNIH
RESURSA, EMISIJE ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA I STVARANJE I UKLANJANJE
OTPADA
47
4.a Opis metoda korištenih za procjenu utjecaja na okoliš i rezultati procjene 47
Studija o utjecaju na okoliš 4
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
4.1 Utjecaj na stanovništvo 51
4.2 Utjecaj na zrak 52
4.3 Utjecaj na vode i tlo 56
4.3.1 Utjecaj na tlo 56
4.3.2 Utjecaj na vode (površinske i podzemne) 59
4.4 Utjecaj buke na okolinu 60
4.5 Utjecaj na floru, faunu i klimu 61
4.5.1 Utjecaj na floru i faunu 61
4.5.2 Utjecaj na klimatske faktore 62
4.6 Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe 62
4.7 Utjecaj na pejzaž 63
4.8 Međuodnos gore navedenih faktora 63
4.9 Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš 63
5. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA 64
5.1 Mjere zaštite okoliša 65
5.2 Mjere nakon prestanka rada 70
5.3 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće) 71
6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA 72
7. SISTEM MONITORINGA, UČESTALOST MJERENJA 74
8. NETEHNIČKI REZIME 75
8.1 Opis lokacije pogona 75
8.2 Opis pogona 76
8.3 Opis aktivnosti, korištenih materijala/sirovina i tehnološkog postupka 79
8.3.1 Opis primijenjenog tehnološkog procesa 83
8.4 Opis mogućih značajnih utjecaja i mjere za sprečavanje i ublažavanje 87
8.4.1 Utjecaj na stanovništvo i mjere zaštite 87
8.4.2 Utjecaj na zrak i mjere zaštite 89
8.4.3 Utjecaj na tlo i mjere zaštite 92
8.4.4 Utjecaj buke na okoliš i okolicu, mjere zaštite 94
8.4.5 Utjecaj na vode i mjere zaštite 94
8.4.6 Utjecaj na floru i faunu, mjere zaštite 96
8.4.7 Utjecaj na klimatske faktore i mjere zaštite 97
8.4.8 Mjere u slučaju akcidenata i ekoloških nesreća 98
8.5 Alternativna rješenja 99
8.6 Sistem monitoringa 101
9. NAZNAKE POTEŠKOČA 101
10. PRAVNI OKVIR I LITERATURA 102
10.1 Pravni okvir 102
10.2 Literatura 104
11. LISTA PRILOGA 105
C. PRILOZI 106
Studija o utjecaju na okoliš 5
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
A. OPŠTA DOKUMENTACIJA
Studija o utjecaju na okoliš 6
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Studija o utjecaju na okoliš 7
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Studija o utjecaju na okoliš 8
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Studija o utjecaju na okoliš 9
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
B. STUDIJA
Studija o utjecaju na okoliš 10
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
1. UVOD
Na osnovu zahtjeva „IRADIA COMPANY“ d.o.o. Laktaši (dalje u tekstu Investitor) radi
dobivanja okolinske dozvole za izrađena je Studija o utjecaju na okoliš (SUO) za
farmu za uzgoj roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja (dalje u tekstu Farma).
Predmetna Farma se nalazi u naselju Pribava, teritorija grada Gračanica i prisutna
već duži period.
Ova studija se vrši kao nadopuna na zaključak br. UP I 05/2-23-11-219/19 od
08.11.2019. godine strane Federalnog ministarstva zaštite okoliša.
Izrada SUO se vrši na osnovu odredbi Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine
FBiH“ broj 33/03, 72/09), Zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“ broj 33/03,
38/09), i Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja
na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako
imaju okolišno dopuštenje („Sl. novine FBiH“ broj 19/04) – član 4., odjeljak „e“, stav
42 (Pogoni za intenzivan uzgoj živine, svinja i krupne stoke sa više od: 40.000 mjesta
za kokoške). Za izradu SUO u obzir se uzimaju elaborati, projekti i izvršena mjerenja
od strane ovlaštenih institucija, organa i lica.
Do današnjeg dana Investitor je ishodio Rješenje o vodnoj dozvoli br. 04/1-13-25-
33225/15 od 16.03.2016. godine, Tuzlanski kanton, Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede sa rokom važenja do 16.03.2021. godine. Predmetna
farma je uredno priključena na sistem distributivne mreže Elektroprivrede BiH, kao i
na vodovodnu mrežu Gračanice.
Studija o utjecaju na okoliš 11
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2. OPIS PROJEKTA
2.1 Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslovi upotrebe zemljišta u
toku rada pogona
2.1.1 Lokacija pogona
Predmetna farma za uzgoj roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja u vlasništvu
preduzeća „IRADIA COMPANY“ d.o.o. Laktaši se nalazi izvan naseljenog područja
Pribava na samoj periferiji prema sjeveroistoku naselja na adresi Meraje bb i
izdvojena je od naselja Pribave. Ukupna površina parcele je cca. 27.116 m2. Svi
objekti su smješteni na zemljištu označenim kao k.č. broj 508 (novi premjer), a što
odgovara zemljištu označenom kao k.č. broj 1473/2 (stari premjer) upisanom u k.o.
Donja Lohinja, općina Gračanica.
Prilaz farmi se ostvaruje sa magistralne saobraćajnice Tuzla - Doboj preko mjesne
asfaltirane saobraćajnice. Ulazni put je širine cca. 4 m. Na ovu saobraćajnicu se vežu
interni putevi i platoi na farmi za manipulaciju kamiona.
Lokacija industrijskog kruga farme se nalazi na povišenom terenu u odnosu na
vodotok rijeke Spreče, koja se nalazi sa suprotne strane magistralnog puta, na
udaljenosti većoj od jednog kilometra, tako da ne postoji mogućnost njenog
plavljenja. Drugih značajnijih vodotoka u blizini lokacije farme nema.
Okruženje cijele farme čini poljoprivredno zemljište koje se obrađuje, a samo na
jednom jugozapadnom dijelu se nalazi pogon za preradu drveta. Najbliži stambeni
objekti su od farme udaljeni cca 200 m zračne linije. Na lokaciji na kojoj se nalazi
farma nema evidentiranih arheoloških lokaliteta niti spomenika kulturne baštine.
Kopija katastarskog plana i posjedovni list su dati u prilogu ovog Zahtjeva.
Na sljedećim slikama dati su satelitski snimci šireg i užeg lokaliteta farme, kao i
trenutačno stanje.
Studija o utjecaju na okoliš 12
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 2.1 Satelitski snimak šireg lokaliteta farme
Slika 2.2 Satelitski snimak užeg lokaliteta farme
Studija o utjecaju na okoliš 13
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 2.3 Trenutni izgled lokaliteta farme
2.1.2 Opis pogona i aktivnosti
2.1.2.1 Opis pogona
Djelatnost pogona je:
• uzgoj roditeljskih jata i
• proizvodnja rasplodnih jaja.
Uzgoj roditelja se odvija tako što se dobavljaju jednodnevni pilići muškog i ženskog
roda u omjeru cca. 1 : 11 i vrši uzgoj do potrebne zrelosti za rasplod. Nakon
završenog uzgoja roditelja ide proizvodnja rasplodnih jaja. Rasplodna jaja se
distribuiraju inkubatorskim stanicama za proizvodnju pilića. Proizvodni proces se
odvija na principu utvrđenog programa uzgoja roditelja i proizvodnje rasplodnih jaja.
Na prostorima farme se održavaju potrebni klimatski i zdravstveno-higijenski uslovi, u
skladu sa propisanim normama podnog držanja peradi unutar peradarnika.
Dispozicija
Farma se sastoji od:
• 6 tipskih peradarnika za uzgoj roditelja i proizvodnju rasplodnih jaja;
• Objekat uprave sa pomoćnim prostorijama;
• Rezervoar vode sa pumpnom stanicom;
• Septička jama.
Objekti farme su tipski od kojih je 5 montažni – limeni, a 1 čvrsti zidani. Objekti su
paralelno složeni na prostoru farme sa dovoljnim razmakom između njih.
Studija o utjecaju na okoliš 14
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Objekti su pravougaonog oblika, prizemni, dimenzija 84 x 13 m, koji su locirani na
ravnom terenu u smjeru sjever - jug i u njima su smješteni svi sadržaji, koji se
direktno odnose na uzgoj pilića.
Objekat uprave je zidani i u njemu se nalazi kancelarija, prostor za veterinara,
sanitarije i mokri čvor, kupatilo, garderoba, trpezarija i ostava. Septička jama se
nalazi pored objekta uprave i u nju se odlažu samo sanitarno-fekalne vode koje
nastaju u upravnom objektu sa pomoćnim prostorijama.
Slika 2.4 Skica farme
Legenda:
1 – peradarnici
2 – uprava i pom. Prostorije
3 – skladišni objekat
4 – kotlovnica
5 – septička jama
6 – otvoreni kanali (ne koriste se) 7 – rezervoar vode sa pumpnom stanicom
1
1
1
1
1
1
2 5
4
4
4
4
4
4
3
6
7
Studija o utjecaju na okoliš 15
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Po namjeni objekat čine sljedeće prostorije:
• prostor za uzgoj;
• prostor za skladištenje hrane;
• kotlovnice u sastavu objekata;
• prostor za odmor;
• sanitarni čvor (umivaonik).
Slika 2.5 Prednji dio objekta peradarnika Slika 2.6 Podužno objekat peradarnika
Slika 2.7 Saobraćajnica unutar parcele Slika 2.8 Ulaz na farmu
Slika 2.9 Pomoćni objekat i objekat uprave Slika 2.10 Pristupna saobraćajnica
Studija o utjecaju na okoliš 16
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.1.2.2 Opis aktivnosti
Tehnološki postupak je takav da nema korištenja sirovina.
Farma se bavi uzgojem roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja. Oplođeno jaje
se u ovom slučaju ne može smatrati kao sirovina ili repromaterijal, jer se radi o
specifičnoj stvari.
2.2 Opis osnovnih karakteristika procesa, priroda i količina materijala koji se
koriste
U tabeli 2.1 dat je prikaz proizvodnje za period od 2013 do 2018. godine. Svi podaci
su dobiveni od strane Investitora.
Tabela 2.1 Obim proizvodnje od 2013. - 2018. godine
Godina
Muške
jedinke
[kom]
Ženske jedinke
[kom]
Rasplodna jaja
[kom]
Ukupno
[kom]
2013. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120
2014. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120
2015. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120
2016. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120
2017. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120
2018. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120
Ukupno: 28.080 224.640 33.000.000 33.252.720
Snabdijevanje sanitarnom vodom se vrši iz javne vodovodne i kanalizacione mreže
koju omogućuje JP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ d.o.o. Gračanica. Kao dokazi o
priključku dat je Račun za vodu i kanalizaciju u prilogu ovog Zahtjeva. Također na
južnom dijelu farme nalazi se i ukopani rezervoar vode. U sklopu rezervoara je i
pumpna stanica koja može da snabdijeva vodom sve objekte farme, a po potrebi iz
vlastitih bunara sa izgrađenim betonskim ukopanim rezervoarom sa pumpnom
stanicom.
Napajanje električnom energijom objekta se vrši sa niskonaponske mreže JP
Elektroprivreda BiH. Za zagrijavanje prostorija u zimskom i hladnom periodu se
koristi ugalj koji se spaljuje u pojedinačnim kotlovnicama svakog objekta farme (6
kotlovnica: TOPLING TK 150 i 250, toplotnih snaga 150 i 250 kW).
Pored toga na lokaciji postoji dizel agregat koji se koristi u slučaju nestanka
električne energije.
Studija o utjecaju na okoliš 17
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
U tabeli 2.2 dat je prosječan godišnji utrošak sirovina za uzgoj jata, svi podaci su
dobiveni od strane Investitora.
Tabela 2.2 Godišnji utrošak materijala
R.b. Naziv sirovine i pomoćnog
materijala Godišnja potrošnja
1. Hrana za piliće 2.544 t
2. Vakcine 621.000 jedinica
3. Stelja (piljevina) 150 m3
4. Voda (ukupno) 2.800 m3
5. Formalinske kocke 50 kom.
6. Kreč 50 kg
U tabeli 2.3 dat je prosječan godišnji utrošak električne energije, vode i uglja, svi
podaci su dobiveni od strane Investitora.
Tabela 2.3 Prikaz godišnje potrošnje energenata, dobiven od strane investitora
R.b. Naziv Godišnja potrošnja
1. Električna energija 180.000 kWh
2. Voda 2.800 m3
3. Ugalj 100 tona
U nastavku su dati opisi osnovnih materijala koji se koriste pri uzgoju.
HRANA ZA PERADI
U normalnim uslovima intenzivne proizvodnje hrana ima presudnu ulogu za uspješan
rast pilića. Hrana je, pored toga, osnovni i najvažniji trošak u uzgoju pilića, koji čini
preko 65% svih proizvodnih troškova. Zbog toga se pitanje vrste, kvaliteta,
hranidbenih i drugih karakteristika hrane ispostavlja kao najvažnije, ključno, za
uspješan tov pilića, kome proizvođači treba da poklone posebnu brigu. Osnovni
zahtjev u tovu pilića – sa što manje hrane proizvesti što više mesa – uslovljava da
sve komponente koncentrovane smješe budu u određenom omjeru i količini. Višak ili
manjak bilo koje od potrebnih komponenata povlači za sobom slabije iskorištenje
hrane, a u ekstremnim slučajevima zakržljavanje, deformaciju pa i uginuće pilića.
Prema tome, hrana može biti izbalansirana (kvalitetna) ili neizbalansirana, odnosno
deficitarna u jednoj ili više komponenata. Vrijednost neke hrane ocjenjuje se prema
sadržaju glavnih hranjivih materija (ugljikohidrati, bjelančevine i mast), minerala i
ostalih sastojaka (vitamini, oligominerali i dr.). Od ovih sastojaka zavise svi procesi u
organizmu pileta.
Studija o utjecaju na okoliš 18
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
U skladu sa BREF BAT dokumentom za intenzivan uzgoj peradi i svinja (BREF BAT
in Intesive Rearing of Poultry and Pig, 2017) sadržaj sirovih bjelančevina i ukupnog
fosfora u hrani je dat u tabeli 2.4.
Tabela 2.4 Indikativan sadržaj sirovih bjelančevina i ukupnog fosfora u hrani
Dob nesilica Sirove bjelančevine Ukupan fosfor
18 – 40 sedmica 15,5 – 16,5 % 0,45 – 0,55 %
od 40 sedmice do kraja proizvodnog ciklusa 14,5 – 15,5 % 0,41 – 0,51 %
U tabeli 2.5 dat je prikaz preporučenog sastava smjesa za prehranu
Tabela 2.5 Preporučeni sadržaj hranjivih materija u hrani
Dob nesilica
Hranjive materije (%)
Sirove
bjelančevine Vlaga Pepeo
Sirova
mast
Sirova
vlakna Metionin Fosfor Kalcij
do 28
sedmice 16,73 11,61 12,78 4,68 2,86 0,37 0,52 3,51
od 28. do 50
sedmice. 15,98 11,69 13,06 4,24 2,80 0,37 0,61 3,72
od 50.
sedmice 15,52 11,85 12,47 3,82 2,81 0,36 0,53 3,62
CJEPIVA - VAKCINE
Primjena specifičnih cjepiva (vakcina) učestali je postupak sprečavanja pojave
zaraznih bolesti. U peradi se primjenjuje relativno veliki broj virusnih, a tek poneko
bakterijsko cjepivo, što zavisi o aktuelnoj epizootiološkoj situaciji. U peradarskoj
proizvodnji obavezno je cijepljenje protiv newcastleske bolesti, dok se ostala
cijepljenja provode prema potrebi i ovisno o proizvodnoj namjeni uzgajane peradi.
Razlikuju se aktivna ili „živa“ cjepiva, koja sadrže živog uzročnika neke bolesti,
uglavnom blagih patogenih svojstava ili su ta svojstva oslabljena, te inaktivna cjepiva,
u kojima se „imunogena materija“ ne može replicirati. Rezultat cijepljenja je stvaranje
imunosti prema određenoj bolesti. O imuno kompetenciji zavisi sposobnost stvaranja
protutijela. Živa virusna cjepiva proizvode se uglavnom zaražavanjem ebrionih
kokošjih jaja ili staničnih kultura. One mogu sadržavati sasvim blage sojeve virusa
(lentogene), zatim sojeve srednje patogenih svojstava (mezogene), a koji puta se
koriste i cjepiva s puno patogenim sojem (velogena). U potonjem slučaju cjepiva se
primjenjuju u prethodno imunizirane peradi, koja je proizvela veliku količinu
specifičnih antitijela (primjer „vrućih“ sojeva virusa zarazne bolesti burze), a koji puta
se ta cjepiva primjenjuju u vrijeme kad nastupi dobna rezistencija ali prije spolne
zrelosti (patogeni virus ptičijeg encefalomijelitisa u kokoši dobi 28 ili više dana, neće
Studija o utjecaju na okoliš 19
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
uzrokovati bolest). Inaktivna cjepiva koriste se isključivo nakon živih i njima se
ostvaruje dugotrajna specifična zaštita. Bakterijska cjepiva nalaze se na tržištu
najčešće kao inaktivni pripravci. Proizvode se i živa bakterijska cjepiva od atenuiranih
sojeva (npr. Salmonella typhimurium). Često se cjepivo spravlja od nekoliko
serovarova iste bakterije, ali postoje i cjepiva s npr. dvije različite vrste bakterija (npr.
E. Coli + Pasteurella multocida). Za sada u BIH nema veće potrebe za korištenje
bakterijskih cjepiva.
Postupci primjene cjepiva
• pitkom vodom,
• raspršivanje/nebulizacija,
• okulonazalno,
• skarifikacija,
• injekcija – intramuskularno ili supkutano
Primjena s pitkom vodom
To je primjereni način davanja većine živih cjepiva, posebice protiv bolesti poput
zarazne bolesti burze (gumborska bolest) i ptičiji encefalomijelitis, gdje je ciljni organ
probavni sustav. Nazočnost nepčane pukotine u peradi također omogućuje korištenje
ovog načina i za većinu cjepiva protiv bolesti dišnog sustava, jer cjepivo iz usta
dospijeva u nosnu šupljinu. Ovaj način primjene cjepiva je najzastupljeniji u području
TK. Injekcije protiv zarazne bolesti gumbora sadrže 1000 doza i dodaju se u pitku
vodu i sistemom napajanja dolaze do pilića. Obično se ide sa jednom injekcijom za
gumbor i jednom injekcijom protiv kuge.
Postupak raspršivanja
Primjena cjepiva protiv dišnih bolesti raspršivanjem vrlo je učinkovit postupak.
Raspršivanje se koristi u dva slučaja:
• raspršivanje netom izleženih pilića u transportnim kutijama,
• raspršivanje pticama u nastambama za perad.
Raspršivanje netom izleženih pilića je klasični način. Pilići smješteni u transportne
kutije su najpovoljnija prilika za kontrolirano davanje cjepiva. Za 100 pilića koliko ih
se nalazi u transportnoj kutiji koristi se 7 – 40 ml suspenzije, ovisno o vrsti cjepiva i
uređaju za raspršivanje. Veličina raspršene čestice iznosi 100 – 300 mikrona što je
dovoljno veliko za sprečavanje cjepne reakcije. Čestice ove veličine ne ulaze duboko
u dišni sustav već samo u njegov prednji dio te površinu očnih spojnica. U svim
postupcima raspršivanja cjepiva koristi se destilirana i sterilna voda.
Studija o utjecaju na okoliš 20
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Prostor peradanja potrebno je zamračiti kako bi se perad potpuno umirila a također
istodobno se gasi i ventilacija. Nakon cijepljenja najprije se postupno pojača
osvjetljenje a zatim, nakon 10 minuta, uključe ventilatori.
Okularna primjena cjepiva
Moguće najučinkovitiji (ali i mukotrpni) način primjene živih cjepiva pticama. Svaku se
pticu hvata no prima punu dozu cjepiva. Pri davanju cjepiva, prstom se zatvori jedna
nosnica te po kap cjepiva (0,2 ml) ukapava u slobodnu nosnicu i oko. Valja pričekati
da ptica trepne kapkom odnosno udahne i tako unese cjepivo u šupljinu kljuna.
Postupak potiče jednako lokalnu i humoralnu imunost, zbog Harderove žlijezde koja
se nalazi u blizini trećeg kapka. Ovim se postupkom najčešće primjenjuje lentogena
cjepiva protiv newcastleske bolesti.
Transfiksacija i skarifikacija (kožni način)
To je postupak unošenja cjepiva u kožu, a koristi se isključivo za davanje cjepiva
protiv boginja peradi, iako se uz to cjepivo može dati i ono protiv ptičijeg
encefalomijelitisa. Za davanje cjepiva koristi se krilni nabor i posebna dvokraka igla.
Moguće je cjepivo primijeniti i na skarificiranu kožu bedra. Valja posebno paziti da
cjepivo ne dođe u dodir sa očima ili ustima ptice što može izazvati lezije u ovim
organima a može se proširiti i na kožu glave.
Injekcija
Intramuskularna ili subkutana injekcija najučestaliji je način primjene inaktiviranih i
nekih aktivnih cjepiva. Cjepivo se na tržište isporučuje u bocama s 500 – 1000 doza.
Automatske brizgalice omogućuju lakše cijepljenje velikog broja životinja. Mjesto
primjene cjepiva najčešće je grudni mišić ili potkoljenica iako se koji puta koristi i
potkožje vrata. Potreban je oprez pri davanju injekcija jer, zbog počinjene pogreške u
davanju, postoji opasnost od nastajanja granuloma, šepavosti, otoka glave ili rupture
jetre, ovisno o mjestu primjene injekcije. Igla se mora zamijeniti nakon injekcije
svakih 200 ptica kako bi se spriječila bakterijska kontaminacija. Dodatak automatskoj
brizgalici danas omogućuje dekontaminaciju igle nakon svake injekcije, čime se
sprečava unakrižna kontaminacija. Urađeni su i uređaji kojima se cjepivo primjenjuje
parenteralno bez igle (visokim pritiskom „pištoljem“ cjepivo se unosi u potkožje ili
dublje). Ovim se postupkom značajno smanjuje opasnost od kontaminacije te se
poboljšava uniformnost davanju cjepiva.
Studija o utjecaju na okoliš 21
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
STELJA (PROSTIRKA)
Stelja u farmi pilića je važna kao toplinski izolator i hidrofilna tvar koja upija vlagu.
Zimi je potrebno do 20 cm, a ljeti 5 -10 cm stelje. Ponajbolja stelja je smjesa jednakih
omjera piljevine, sjeckane slame i treseta. Alternativa može biti piljevina + rižina +
suncokretova ljuska. U stelji se odvijaju biohemijski procesi i stvaraju vitamini iz B
kompleksa. Ovisno o vlažnosti, stelja može biti prevlažna (>25% vode), presuha
(<20% vode) i optimalno vlažna (20-25 % vode). Ukoliko je stelja presuha, odnosno
ima manje od 20 % vode, nastaje problem s prašinom, amonijakom, alergološkim
reakcijama. Kod podnog sistema uzgoja pilića na stelji – prostirci, veoma je važna
povezanost fizičko-hemijskih faktora prostirke s mikroklimom peradarnika. Izbor
prostirke zavisi od mogućnosti lake i jeftine nabavke, ali mora imati odgovarajući
kvalitet, odnosno mora biti higroskopna, rastresita, porozna i suva. Razne vrste stelje
koje mogu poslužiti u uzgoju (piljevine, isjeckana slama, itd. te njihove međusobne
kombinacije), imaju različiti kapacitet za vlagu, odnosno higroskopnost.
Tabela 2.4 Prikaz higroskopnih karakteristika pojedinih vrsta stelje
Stelja Upija vodu u kg
100 kg drvenih strugotina 145
100 kg suhe piljevine 152
100 kg pšenične slame 242
100 kg ječmene slame 265
100 kg zobene slame 275
100 kg treseta 1200
Navedeni podaci su veoma bitni jer stelja - prostirka služi za upijanje vlage iz izmeta i
ujedno je dobar izolator. Da bi te funkcije bile uspješne, prostirka treba da je suva,
rastresita i nanesena od 8 do 10 cm. Ako je prostirka suva, za 3 do 5°C toplija je od
vazduha prostorije, a ako je vlažna onda je 2 do 3°C hladnija.
Prostirka ne smije biti presuha ni vlažna. Suviše vlažna, preko 37 % vlage, prostirka
ne samo da je hladnija nego je idealna podloga za razvoj infektivnih oboljenja
(kokcidoza), te nepovoljno djeluje na zdravstveno stanje, a presuha stelja ( ispod 20
% vlažnosti) stvara prašinu koja pospješuje respiratorna oboljenja.
SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU
1. Formalin – Formaldehid
Formalin je otopina formaldehida, bez boje, oštrog mirisa. Ukoliko se provodi
dezinfekcija formalinskim parama koje dugo zaostaju u prostoru potrebno je provesti
neutralizaciju 25% amonijakom. Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid
u otopini. 7% formalina sačinjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog
Studija o utjecaju na okoliš 22
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajući, a pare su jako otrovne, pa se treba
držati uputstva o korištenju formalina. Formaldehid je plin oštrog mirisa, lako topiv u
vodi i lipidima, učinkovit protiv većine mikroorganizama. Baktericidna učinkovitost
zavisi o visokoj vlažnosti. Godinama se koristio kao dezinficijens tla. Jaja se još
uvijek fumigiraju formaldehidom s ciljem smanjenja salmonela ali posljedična aeracija
može rezultirati gomilanjem ugljičnog dioksida u jajima što smanjuje izležljivost.
Formaldehid se najčešće koristi u kombinaciji s kalijevim permanganatom da bi se
stvorio plin – obje tvari su toksične, hlapive, kaustične.
Upute za korištenje
Pri radu s otopinama formaldehida oči treba zašititi naočalama, lice plastičnim
štitnikom, ruke gumenim rukavicama, tijelo zaštitnom pregačom ili zaštitnim odijelom
od otpornog materijala, a noge gumenim čizmama. U atmosferi koja sadrži manje od
2 vol.% formaldehida i najmanje 16 vol.% kisika, može za kratkotrajnu zaštitu dišnih
organa (najdalje 30 minuta) poslužiti plinska maska s obrazinom i hemijskim filterom
za apsorpciju organskih para. U atmosferi koja sadrži više od 2 vol.% formaldehida ili
manje od 16 vol.% kisika, dišne organe treba zasititi cijevnom maskom ili izolacijskim
aparatom s neovisnim dovodom čistog zraka ili kisika i nositi nepropusnu odjeću i
obuću. U zatvorenom prostoru u kojem ima formaldehida ne smije se upotrebljavati
komprimirani kisik.
Uvjeti koje treba izbjegavati:
• temperature zraka ispod 16°C i iznad 35°C,
• hlađenje i zagrijavanje,
• dodir s tvarima koje djeluju oksidirajuće.
2. Izosan-G
Izosan-G je stabilni hlorni dezinficijens u obliku granulata bijele boje karakterističnog
mirisa na hlor. Sadržava troklozen natrij koji snažno djeluje na vegetativne oblike
gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, na gljive, alge, protozoe, na Entamoebu
histolyticu i na brojne viruse, uključujući virus zaraznog hepatitisa tip A i HIV. Slabo
djeluje na acidorezistentne bakterije i na bakterijske spore. Troklozen natrij u vodenoj
otopini disocira u hipohlornu kiselinu i hipohloritni ion, koji zajedno čine slobodni
aktivni odnosno rezidualni hlor u vodi. Učinak troklozen natrija temelji se na
otpuštanju slobodnog aktivnog hlora. Za snažnu antimikrobnu aktivnost zaslužna je
neionizirana hipohlorna kiselina koja je 80 - 100 puta jači germicid od hipohloritnog
iona. Njezin se učinak temelji na ireverzibilnom oštećenju staničnih enzimskih
sustava. Djelotvornost hlornih otopina opada s porastom pH. Najveća je u području
pH 4 - 7. Odnos hipohlorne kiseline i hipohloritnih iona ovisi o pH otopine u kojoj se
oni zajedno nalaze. Pri pH 7.5 njihov je omjer izjednačen, tj. 1 : 1. Najveću
Studija o utjecaju na okoliš 23
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
koncentraciju neionizirane hipohlorne kiseline nalazimo pri pH oko 6. Takav pH imaju
razrijeđene otopine natrij dihloroizocijanurata pa sadržavaju 97% hipohlorne kiseline,
a samo 3% hipohlorita. Nasuprot tome, radne otopine pripravaka hipohlorita imaju pH
oko 9 i u njima se pretežno nalaze hipohloritni ioni.
Otopljen u vodi, troklozen natrij daje razinu od 55 - 56% slobodnog aktivnog hlora,
čime se postiže optimalni germicidni učinak. Aktivnost troklozen natrija neznatno se
smanjuje u prisutnosti organskih tvari, naročito bjelančevina ili velikog broja
mikroorganizama.
Izosan-G otopine pripremljene prema uputi za uporabu, nisu toksične niti štetne za
zdravlje ljudi i životinja, ne nadražuju kožu i sluznice, ne izazivaju alergiju. Ne
oštečuju materijale, npr. tekstil, gumu, drvo, a ne štete ni okolišu.
Indikacije i način upotrebe
Izosan-G rabi se otopljen u vodi, a dozira pomoću priloženih mjerica za doziranje.
Uporabne otopine pripremljene na osnovi tablice sadržavaju količinu slobodnog
rezidualnog hlora dostatnu za pouzdan germicidni učinak.
U tabeli 2.5 dati su načini upotrebe u odnosu na prijenjenu koncentraciju i namjenu.
Tabela 2.5 Koncentracija, način upotrebe
Upotreba Koncentracija Način
opća sanitacija, podovi i zidovi,
radne površine,oprema i pribor,
sanitarije
1-2g u 5 l vode
jednokratno ili višekratno
brisanje ili prskanje ili uranjanje
(3 min - 2 sata), bez ispiranja s
vodom
dezinfekcija pribora za jelo i
piće, kuhinjskog posuđa i radnih
površina
1-2g u 5 l vode uranjanje nakon pranja u
trajanju 3 - 5 min, bez ispiranja
dezinfekcija vode za piće 1,5-2 g u 1.000 l vode voda je pogodna za piće 10 - 30
min nakon otapanja granulata
dezinfekcija vode u bazenima
za rekreaciju i za terapiju 1,5-2 g u 1.000 l vode
postupak se vrši 2 puta dnevno,
ujutro i uvečer
dezinfekcija rublja u bolnicama i
u hotelima (bijelo i rublje
postojanih boja)
1-2g u 5 l vode
natapanje rublja prije postupka
pranja kroz 2 sata, bez ispiranja
vodom
Nuspojave
U nezaštićenih osoba koje vrše dezinfekciju i zbog ne pridržavanja uputa o rukovanju
može se javiti konjunktivitis, bol u grudima, cijanoza, dispneja, glavobolja i bol u
mišićima.
Studija o utjecaju na okoliš 24
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Predoziranje
Ako se Izosan-G u večoj količini ili koncentraciji od dozvoljene nepažnjom proguta,
javlja se osjećaj gušenja i straha, pečenje i grčevi u grlu, bol u prsima, kašalj i
usporeno disanje. Treba izazvati povraćanje i davati puno vode za piće, te antidote
(mlijeko ili sirovi bjelanjak ili rižinu kašu s maslinovim uljem ili 1 - 2%-tnu otopinu
natrij-hidrogenkarbonata.
Mjere opreza
Granulat Izosan-G je toksičan ukoliko se proguta. Ne smije se udisati prašina koja je
eventualno nastala u tijeku rukovanja preparatom. Ne smije doći u dodir sa kožom,
sa sluznicama niti sa očima. Ako se to dogodi treba ih temeljito isprati vodom, a
nakon toga 1-2 %-tnom otopinom natrij-hidrogenkarbonata.
Upozorenja
Izosan-G je oksidativan i ne smije se miješati s drugim oksidativima, a ni s
reduktivnim tvarima, dušikovim spojevima, alkalijama, a niti s jakim kiselinama. Pri
radu s granulatom i otopinama Izosan-G preporučuje se zaštitna odjeća i gumene ili
plastične rukavice. Dezinficirane prostorije dobro je provjetriti.
Čuvanje
Izosan-G čuva se dobro zatvoren na suhom, zračnom i hladnom mjestu gdje nema
zapaljivih materija. Sam preparat nije zapaljiv.
3. Živi kreč – CaO
Dobija se pečenjem krečnjaka i dolomita, na temperaturi ispod tačke sinterovanja
(1000 – 1200°C), u cilindričnim rotacionim pećima i visokim pećima i to sa prekidnim i
neprekidnim radom. Nakon pečenja može biti u grumenu ili samljeven u prah prljavo
bijele boje, lak i hidroskopan. Zapreminska masa živog kreča je od 800 do 1300
kg/m3. Hemijski naziv je kalcijum oksid (CaO), i zavisno od procentualnog učinka
kalcijum oksida prema JUS-u su propisane tri klase živog kreča:
• klasa treba da sadrži minimum 98 % CaO,
• klasa treba da sadrži minimum 95 % CaO,
• klasa treba da sadrži minimum 90 % CaO
Od ostalih jedinjenja u živom kreču javljaju se:
• magnezijum oksid (MgO) 0,2-0,8 %,
• željezni oksid (Fe2O3) 0,0-0,2 %,
• silicijum dioksid (SiO2) 0,02-0,2 %,
• aluminijum oksid (Al2O3) 0,0 -0,8 %.
Studija o utjecaju na okoliš 25
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.2.1 Opis primijenjenog tehnološkog procesa
U nastavku je prikazan primijenjeni tehnološki proces kod Investitora.
Proizvodni proces odvija se na principu podnog držanja peradi unutar objekata farmi.
Tehnologija proizvodnje uključuje:
• Priprema objekta (sanitacija i polaganje stelje),
• Doprema i raspoređivanje jednodnevnih pilića (31.000 ženskih u 5 objekata i
3.500 muških u jednom objektu).
• Uzgoj roditelja (period odrastanja) se vrši cca 150 – 155 dana. Uzgoj se vrši u
tamnim prostorijama (15 – 20 Lx).
• Spajanje i ravnomjerno raspoređivanje roditeljskih jata u svim objektima
farme.
• Program „svjetlosti“ (svjetlosna stimulacija) traje sljedećih 20 dana. U ovom
periodu se vrši postepeno povećanje intenziteta osvjetljenja od 60 do 220 Lx.
• Proizvodnja rasplodnih jaja traje do 65 sedmica starosti koka.
• Prodaja iznesenih koka i pijetlova prerađivačima mesa.
• Priprema objekta za sljedeći turnus (temeljito čisti, okreči i izvrši sanitacija).
Ovaj period traje 2 mjeseca.
Slika 2.8 Šema tehnološkog procesa
PRIPREMA OBJEKATA, ČIŠĆENJE I SANITACIJA
PRIJEM I UZGOJ ŽENSKIH PILIĆA
PRIJEM I UZGOJ MUŠKIH PILIĆA
RODITELJSKA JATA
RASPLODNA JAJA
Studija o utjecaju na okoliš 26
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tehnološka oprema sastoji se od sljedećih sistema:
1. sistem ishrane,
2. sistem napajanja vodom,
3. sistem grijanja,
4. sistem ventilacije.
Hranjenje i pojenje peradi se vrši automatski.
Zaštita od zaraznih bolesti peradi se vrši prema utvrđenom programu zaštite na 3
načina:
• dodavanjem vakcina u vodu za piće,
• raspršivanjem,
• individualnim davanjem.
Prihvat pilića obavlja se na 1/2, i na 2/3 objekta. Nakon starosti 3-6 dana pilići se
raspuštaju na cijeli objekat. Peradarnik treba zagrijati na odgovarajuću temperaturu
prihvata od 33°C, ljeti 24 sata, a zimi 48 sati prije dolaska pilića.
Period uzgoja započinje nakon perioda prihvata. U tom periodu važno je pridržavati
se osnovnih tehnoloških normativa, te osigurati odgovarajući kvalitet hrane i vode.
Hrana se u hranidbeni sistem pušta prije prihvata kada se pune i podne hranilice.
Nakon propuštanja hrane, pojni sistem se puni vodom. Preporučeni omjer potrošnje
hrane i vode kreće se u rasponu od 1:1,7 do 1:2.
Kvalitet zraka je izrazito važan tokom prihvata. Ventilacija služi za održavanje
temperature i vlage na željenom nivou, te da osigura kvalitetno snabdijevanje
kisikom. Pilići na farmu dolaze u klimatiziranom kamionu. Uginuli pilići (transportno
uginuće) odmah se uklanjaju iz peradarnika.
Škartiranje se obavlja kontinuirano tokom cijelog odgoja. Mjesto za odlaganje jedinki
neiskoristivih za odgoj je zasebna prostorija. Škartirani pilići se odlažu u plastične
vreće koje se potom vežu i odlažu u prostoriju te se predaju ovlaštenom preduzeću
na daljni tretman.
Ventilacija u peradarniku regulira se prema proračunu iz kapaciteta pojedinih
ventilatora u odnosu na postojeću biomasu peradi u peradarniku. Cilj je osigurati
dovoljnu količinu čistog zraka peradi, ukloniti suvišak otpadnih plinova i prekomjerne
vlage iz peradarnika.
Studija o utjecaju na okoliš 27
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
U peradarskoj proizvodnji najvećim dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina,
hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme žetve) i pšenična ili ječmena
slama. Prostirka se na farmu dovozi kamionom koji je prethodno dezinficiran.
Prostirka mora odgovarati određenim parametrima kvalitete koji se kontroliraju prije
svakog ulaza na farmu. Prije razastiranje stelje pod prostorije za uzgoj peradi se
posipa krečom. Nakon toga stelja se dezinficira formalinom ili Izosan-om. Svi otvori
na objektu biće prekriveni sa mrežama kako bi se spriječio ulaz ptica i glodavaca.
Grijanje
Optimalni sistem grijanja je kombinacija zagrijavanja cijelog objekta i zone pilića
posebno.
Prema Tehnološkom vodiču za odgoj i eksploataciju nosilja konzumnih jaja autora
Latinović i Toljaga (Banja Luka, 2016.). Zagrijavanje objekta po predstavljanju pilića
je dat u tabeli 2.7.
Tabela 2.7 Potrebna temperatura za piliće
Zagrijavanje čitavog objekta Lokalno zagrijavanje
Zona pilića Objekat
Prvi dan 32-34C 32-33C 28-30 C
Drugi dan 31-32C 31-32C 27-28 C
3-7 dana 30-31C 30-31C 25-26 C
Kod sistema zagrijavanja čitavog objekta temperaturu objekta smanjivati po 3C
nedeljno, do 20C.
Kod lokalnog zagrijavanja temperaturu objekta smanjivati po 1,5C sedmično.
Za vrijeme nošenja jaja važno je slijedeće:
• temperatura ambijenta utiče na apetit nosilja. Visoka smanjuje, a niska
povećava.
• povećanjem temperature ambijenta smanjuje se potreba u energiji.
• na temperaturi ambijenta iznad 25°C, apetit se smanjuje ispod nivoa potreba.
• temperatura utiče na veličinu jaja.
• optimalna je temperatura od 15°C do 20°C.
• nedovoljno provjetravanje pojačava negativan uticaj visoke temperature.
Uobičajeno ponašanje pilića prema temperaturi ilustrovano je grafičkim prikazom na
slici 2.9.
Studija o utjecaju na okoliš 28
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 2.9 Ponašanje pilića prema temperaturi
Pod grijalicom (vještačka kvočka) pilići sami biraju temperaturu koja najviše
odgovara. Radi praćenja temperature termometre postaviti na visinu oko 30 cm od
poda.
Ventilacija
U zatvorenim i toplotno izolovanim farmama, zbog disanja peradi i isparavanja gnoja
iz stelje, kao fermentacije istog, dolazi do brzog zagađenja prostora sa ugljik
dioksidom, amonijakom i vodenom parom. Taj zrak postoje štetan za daljni razvoj
pilića. Vrijednosti metabolita iz gnoja ne bi trebale prelaziti:
• amonijak (NH3) ne više od 0,1 zapreminskih promila,
• ugljik dioksid (CO2) ne više od 3,5 zapreminskih promila,
• sumporvodonik (H2S) ne više od 0,2 zapreminskih promila.
Iz tog razloga je potrebo kontinuirano vršiti izmjenu zraka u prostorijama farmi sa
svježim zrakom.
Zadatak ventilacije je sljedeći:
• izvlačenje štetnih gasova iz objekta,
• uvođenje u objekat dovoljno svježeg vazduha, jer perad troši više kisika nego
sisari,
• odvođenje suvišne vlage,
• održavanje odgovarajuće temperature ambijenta, bez obzira na promjene
vanjske temperature.
Na bazi ovih parametara i principa određuje se sistem ventilacije, brzina strujanja
vazduha, kapacitet i obim ventilacije i broj ventilatora. Brzina strujanja vazduha u
prostoru gdje borave pilići ne smije iznositi više od 0,25 – 0,30 m/s, a na ulaznim
vratima ne preko 1 m/s.
Studija o utjecaju na okoliš 29
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Kapacitet ventilacije određen je biomasom (brojem grla i njihova ukupna težina),
kubaturom objekta i tehničkim karakteristikama ventilacionih uređaja.
Osnovni normativ za potrebne količine svježeg vazduha po jednom piletu iznosi
minimum 4 m3 na 1 kg težine za 1 sat.
Osvijetljene
Za piliće koji se unose unutar objekta bitan je nivo osvijetljenosti, jer isti ako je
prekomjeran može dovesti do uznemirenosti, agresivnosti među jedinkama ili/ili
slabor rasta odnosno razvoja. U prvih 7 dana preporučena jačina svjetlosti ne smije
prelaziti 20 – 40 luxa, u drugoj sedmici 10 do 20 luxa, dok u periodu od 3. pa do 17.
sedmice intenzitet treba biti od 5 – 10 luxa sa različitim vremenima dnevnog
izlaganja. Nivo osvijetljenosti unutar prostora za koke nosilje ne bi trebao biti niži od
15 do 20 luxa u trajanju dnevne svjetlosti.
2.3 Procjena, po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija (zagađivanje
vode, zraka i zemljišta, buka, vibracije, svjetlo, toplota, radijacija i sl.) koji su
rezultat predviđenog proizvodnog procesa
2.3.1 Čvrsti otpad
Očekivani čvrsti otpadni materijal iz objekata farme jesu:
• čvrsti otpad – animalnog porijekla (gnoj i uginule jedinke);
• čvrsti otpad – miješani komunalni otpad (papirna i kartonske ambalaža,
ambalaže od prehrambenih proizvoda);
• ambalaža i ostaci od vakcina;
• čvrsti otpad – piljevina i stelja;
• otpad u vidu pepela iz kotlovnice;
• mulj iz septičke jame.
Miješani komunalni otpad je neizbježan da nastane na mjestima gdje borave
radnici. Ovaj otpad nastaje u kancelarijskom dijelu, kuhinji i na mjestima gdje borave
radnici. Sastav ovog otpada čine:
• ostaci biorazgradive materije, tj. od prehrane radnika;
• prehrambena ambalaža (plastična, papirna, metalna i sl.);
• kancelarijski otpad (pretežno papirni).
Studija o utjecaju na okoliš 30
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Miješani komunalni otpad i otpadna ambalaža se prikupljaju u zasebnu posudu. Ovaj
otpad zbrinjava komunalno preduzeće „Komus“ d.o.o. Gračanica, sa kojim je
sklopljen ugovor. Predviđene količine ovog otpada su do 5.000 kg godišnje.
Pepeo nastao sagorijevanjem uglja se prikuplja u posebne posude i dalje daju na
zbrinjavanje. Procijenjene količine pepela (uzimajući da se koristi mrki ugalj –
banovićki) na osnovu udjela pepela od 12,21 do 21,12 mas.% i korištene količine
uglja, dobije se od 12.210 do 21.120 kg pepela na godišnjem nivou.
Gnoj neizbježno nastaje prilikom uzgoja peradi. Kokoške nosilje u prosjeku izlučuju
dnevno gnoja oko 120 do 130 grama, tj. nešto niže od 10% njihove mase. Na osnovu
ovog podatka i narednog obrasca može se procijeniti količina gnoja koji nastaje.
𝐾𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑎 [𝑘𝑔] = 𝑚 𝑥 𝑁 𝑥 𝐷
Gdje su:
𝑚 = 𝑘𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑖𝑧𝑚𝑒𝑡𝑎 𝑝𝑜 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑐𝑖 (0,12 − 0,13 𝑘𝑔);
𝑁 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑖 𝑢 𝑡𝑜𝑘𝑢 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑒 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒 (42.128);
𝐷 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑑𝑎𝑛𝑎 𝑢 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑖 (𝑢𝑘𝑙𝑗𝑢č𝑢𝑗𝑢ć𝑖 𝑖 𝑚𝑒đ𝑢𝑝𝑎𝑢𝑧𝑢; 300 𝑑𝑎𝑛𝑎);
Procijenjena količina:
0,12 𝑥 42.128 𝑥 300 = 1.516.608,0 𝑘𝑔 (1.516,61 𝑡)
0,13 𝑥 42.128 𝑥 300 = 1.642.992,0 𝑘𝑔 (1.642,99 𝑡)
Shodno gornjem proračunu očekivane količine mokrog gnoja iz 6 objekata farmi se
kreće od 1.516.61 do 1.642,99 tona godišnje.
U ovoj količini gnoja sadržaj vlage je do 70 do 80 %. Izgnojavanje se vrši tek nakon
smjene turnusa, tako da dio gnoja do 30 % - 40 % kompostira tokom uzgoja Priručnik
za uzgoj peradi (1988).
Prema tome količine gnoja u vidu otpada nakon turnusa koje se mogu očekivati:
𝐾𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑎 𝑛𝑎𝑘𝑜𝑛 𝑡𝑢𝑟𝑛𝑢𝑠𝑎 [𝑘𝑔] = 𝑚 𝑥 𝑁 𝑥 𝐷
Gdje su:
𝑚 = 𝑘𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑎 𝑛𝑎 𝑔𝑜𝑑𝑖š𝑛𝑗𝑒𝑚 𝑛𝑖𝑣𝑜𝑢 (1.516.608 𝑘𝑔 − 1.642.992,0 𝑘𝑔);
𝑐𝑤 = 𝑚𝑎𝑠𝑒𝑛𝑖 𝑢𝑑𝑖𝑜 𝑣𝑙𝑎𝑔𝑒 𝑢 𝑠𝑣𝑗𝑒ž𝑒𝑚 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑢 (0,7 − 0,8);
𝑓𝐾 = 𝑓𝑎𝑘𝑡𝑜𝑟 𝑘𝑜𝑚𝑝𝑜𝑠𝑡𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑎 𝑡𝑜𝑘𝑜𝑚 𝑡𝑟𝑎𝑗𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑡𝑢𝑟𝑛𝑢𝑠𝑎 (30 − 40 %);
Studija o utjecaju na okoliš 31
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Procijenjena količina gnojiva tokom jedne godine:
1.516.608,0 𝑥 0,8 𝑥 0,3 = 363.985,92 𝑘𝑔 (363,99 𝑡)
1.642.992,0 𝑥 0,7 𝑥 0,4 = 460.037,76 𝑘𝑔 (460,04 𝑡)
Zajedno pomiješana sa gnojem biti će i stelja (slama i piljevina) koji se koristi kao
prostirka unutar objekata farme. Procijenjena količina stelje koja će se koristi je do
150 m3 i ta ista količina će se zajedno sa gnojem ići kao otpad.
Ukupna količina uginulih peradi u normalnim okolnostima se kreće od 3 do 5%.
Količina uginulih peradi, može se procijeniti da iznosi oko 2.106 jedinki. Uzimajući u
obzir prosječnu masu od 1,70 kg po jedinki, ukupnog broja jedinki tokom jedne
godine i narednog obrasca može se dati procjena broja uginulih jedinki.
𝐵𝑟𝑜𝑗 𝑢𝑔𝑖𝑛𝑢𝑙𝑖ℎ 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑖 [𝑘𝑜𝑚] = 𝑓𝑚 𝑥 𝑁
Gdje su:
𝑓𝑚 = 𝑢𝑑𝑖𝑜 𝑢𝑔𝑖𝑛𝑢𝑙𝑖ℎ 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑖 (0,03 𝑑𝑜 0,05);
𝑁 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑖 𝑢 𝑡𝑜𝑘𝑢 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑒 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒 (42.128);
𝑔 = 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑗𝑒č𝑛𝑎 𝑡𝑒ž𝑖𝑛𝑎 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑒 (1,70 𝑘𝑔);
Procijenjeni broj uginulih jedinki:
0,03 𝑥 42.128 = 1.264 𝑘𝑜𝑚. (2.148,8 𝑘𝑔)
0,05 𝑥 42.128 = 2.106 𝑘𝑜𝑚. (3.580,2 𝑘𝑔)
Shodno proračunu očekivani broj uginulih jedinki iznosi 1.264 do 2.106 kom.
Ambalažu od iskorištenih vakcina potrebno je odvojeno sakupljati od komunalnog
otpada i skladištiti u nepropusne posude, te predavati nadležnim službama. Količine
ovog otpada su veoma male i iznose svega 1 do 2 kg.
Mulj iz septičke jame predstavlja talog neugledna izgleda, boje i pretežno
neprijatnog mirisa, nastao taloženjem sadržaja otpadnih sanitarno-fekalnih voda.
Sadrže mnogo suspendirane čvrste četice, hemijske materije i dr., iz sanitarno-
fekalnih voda, u kojima se naći mikroorganizmi, kao takve mogu biti štetne za okoliš
u vidu dospijeća unutar površinskih i podzemnih vodotoka, što dovodi do trovanja
flore i faune, ili mogućnost naglog bujanja flore što dovodi do odumiranja tokova.
Dospijećem u zemljišta stvaraju pogodne sredine za razvoj mnogobrojnih bakterija,
koje mogu dospjeti u hranidbeni lanac. Nastala količina mulja je procijenjena na 400
kg.
Studija o utjecaju na okoliš 32
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.3.2 Emisija u zrak
Očekivane emisije u zrak tokom rada farme, javljati će se u vidu:
• emisija dimnih plinova iz kotlovnice
• metabolički produkti: amonijak, metan, azotsuboksdi, ugljik dioksida, vodne
pare, lebdećih čestica i neugodnog mirisa;
• emisija ispušnih plinova od rada SUS motora.
Emisija dimnih plinova na lokaciji nastaje iz toplovodnih kotlova na čvrsto gorivo –
ugalj. Kotao služi za obezbjeđivanje energenta za zagrijavanje objekata farme
prilikom useljenje jedinki. Osnovni polutanti koji se nalaze u dimnim plinovima su:
ugljik dioksid, ugljik monoksid, azotni oksidi, sumpor dioksid i čvrste čestice (čađ).
Unutar svakog objekta nalazi se vlastita kotlovnica sa instaliranim jednim tipom od
dva kotla, slijedećih karakteristika:
Proizvođač: „TOPLING“ Prnjavor
Tip: TK-150
Snaga: 150 kW
Dodatni uređaji za
smanjenje emisije: nema
Gorivo: Ugalj
Proizvođač: „TOPLING“ Prnjavor
Tip: TK-250
Snaga: 250 kW
Dodatni uređaji za
smanjenje emisije: nema
Gorivo: Ugalj
Slika 4.1 Toplovodni kotao na ugalj
Godišnje opterećenje zraka polutanima emisije dimnih plinova prema uputama
Priručnika za izračun emisija u zrak za nacionalne E-PRTR obveznike (HAOP, 2017)
i Uputstva za proračun godišnjih emisija SO2, NO2 i čvrstih čestica u zrak (Fond za
zaštitu okoliša i Ceteor, Sarajevo, juni 2015) za utrošene količine energenta su date
u nastavku.
Studija o utjecaju na okoliš 33
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 2.9 Godišnja emisije polutanata iz procesa sagorijevanja
Procijenjena godišnja emisija polutanata na osnovu utroška Količna
Godišnja emisija CO2 [t] 124,126
Godišnja emisija NOX [t] 0,189
Godišnja emisija SO2 [t] 3,480
Godišnja emisija čvrstih čestica [t] 0,071
Tokom uzgoja peradi nastaju otpadne fekalije (feces), što kao posljedicu njihove
razgradnje ima nastanak i emisija plinova, emisija metabolita od kojih i neki imaju
neugodne mirise. Sastav plinova zavisi od načina vršenja njihove razgradnje. Tako
pri anaerobnim uslovima nastaju pod utjecajem mikroorganizama ugljik dioksid, meta
i azotsuboksid koji iako nemaju neugodan miris spadaju u kategoriju stakleničkih
plinova i mogu se naći prirodno u atmosferi. Od ostalih spojeva koji nastaju, pri
anaerobnom i aerobnom procesu razgradnje: amonijak, merkaptani, skatol, tiofenol,
sumporvodonik dr. Količine ovih materije zavise od hrane, količine vode i starosti
jedinki. Ono što ljudski nos, kao i životinjski osjeti kao miris ili tačnije neugodan miris
jesu baš ti spojevi međusobno izmiješani. Od njih amonijaka je taj koji pored jakog i
karakterističnog mirisa, može u višim koncentracijama dovesti do iritacije očiju, grla i
sluzokože. Primarni izvor amonijaka jeste razgradnja uree i iz tog razloga je teško
eliminirati njegov nastanak u potpunosti. Pored metabolita javljaju se i sitna prašina
od prvenstveno hrane i paperja. Ti se produkti ventilacijom emitiraju u okolnu
atmosferu.
Indikativne emisije metabolita i prašine pri uzgoju prema BREF BAT dokumentom za
intenzivan uzgoj peradi i svinja (BREF BAT in Intesive Rearing of Poultry and Pig,
2017) dat u tabeli 2.10. Na osnovu podataka iz BAT dokumenta i prosječne težine
peradi (cca 1,70 kg) data je procijenjena količina metabolita koji se emituju u okolicu.
Tabela 2.10 Procijenjena godišnja emisija metabolita prašine
Emisije u zrak u uzgoju
peradi [kg/ mjestu/god] NH3 CH4 N2O PM10
Kokoši nesilice
(nekavezno držanje) 0,019-0,360 0,078-0,200 0,002-0,180 0,020-0,150
Srednja vrijednost za
kokoši nesilice
(nekavezno držanje)
0,189 0,139 0,091 0,085
Procijenjena emisja
[kg/god] 13.535,73 9.954,85 6.517,20 6.087,50
Već uz dugogodišnji rad Farme preduzete su sve mjere da se smanji emisija metabolita (naročito amonijaka) u zrak tokom perioda uzgoja, kao i pravovremeno odvođenje nastalog gnoja sa lokacije tokom izgnojavanja.
Studija o utjecaju na okoliš 34
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Uz gore navedene primarne emisije sa lokacije očekuje se i emisija ispušnih
plinova od rada SUS motora, vozila koja dolaze na premise farme (vozila radnika,
vozila distributera i sl.). Izgaranjem goriva nastaju ispušni plinovi koji u svom sastavu
sadrže: ugljik monoksid (CO), ugljik dioksid (CO2), azotne okside (NOx), sumpor
dioksid (SO2), čvrste čestice (čađ) potom poli ciklične ugljikovodike (PAH) i lako
isparljive organske spojeve (VOC). Opterećenje zraka zavisi od faktora kao što su:
kvalitet goriva, održavanje SUS motora, broja vozila, rada motora i sl.
2.3.3 Emisija u tlo
Od mogućih emisija u tlo mogu se konkretno izdvojiti slijedeće.
• Emisija oborinskih voda koje se direktno procjeđuju u tlo tokom padavina, te
slijevanjem istih sa asfaltnih dijelova parcele ili gdje nema oluka za prihvat i
odvodnju.
• Taloženje čvrstih čestica iz dimnih plinova je moguće tokom zimskog
odnosno hladnog perioda, u slučaju da nema zračnih strujanja na lokaciji
pogona, a u okolicu čestice će biti nošene u slučaju postojanosti strujanja.
Količine nastalih čvrstih čestica treba odrediti mjerenjima. Pored čestica iz
dimnih plinova, u okolicu se emituje i čestice iz objekata farmi od hrane i
paperja. One se također deponuju na okolicu. Nisu vršena mjerenja količine
čvrstih čestica koje se emituju u okolicu.
• Indirektna emisija u tlo jeste deponovanje gnoja (sa steljom) iz objekata
farmi. Količine ovog otpada su date u poglavlju 2.3.1. Ovaj nastali otpad
Investitor predaje trećim licima koja posjeduju poljoprivredna zemljišta i koja
vrše primjenu gnoja na iste.
2.3.4 Emisija u vode
Snabdijevanje sanitarnom vodom se vrši iz javnog vodovodnog sistema, a po potrebi
i iz vlastitog izvora, bunara.
Na predmetnoj farmi karakteristična je pojava sljedećih otpadnih voda:
• sanitarno-fekalna voda.
• oborinska voda.
Studija o utjecaju na okoliš 35
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Prema podacima od Investitora, čišćenje i dezinfekcija prostora za uzgoj roditeljskih
jata i proizvodnja rasplodnih jaja odvija se u „suhom“ ciklusu. Shodno tome, ne
nastaju tehnološke otpadne vode od pranja objekata. Pranje vozila se ne vrši na
lokaciji farme.
Sanitarno-fekalne otpadne vode iz objekta se prikupljaju u septičku jamu, koja
putem preliva iz druge komore istaloženu i obrađenu vodu ispuste u lokalni recipijent
na lokaciji. Pražnjene jame zavisi od ispunjenosti kapaciteta. Mogući negativni utjecaj
od septičke jame jeste njeno prekomjerno ispuštanje sadržanih otpadnih voda i mulja
u nj. na parcelu, odnosno u recipijent uslijed velike količine fekalne vode i
nataloženog mulja nastalih nepravovremenom čišćenja. Izljev iz jame koji čine
fekalne vode i mulj, sadrži veliki broj mikroorganizama (patogenih i koliforminih), te
fekalnih ostataka koje dovode do zagađenja tla, i dalje prodiru u tlo uslijed
atmosferskih pražnjena, tj. kiša. Ove bakterije mogu dospjeti u lanac ishrane preko
bilja. U priobalnom području može dovesti do eutrofikacije.
Oborinske vode (atmosferske vode) sa lokacije se prikupljaju prvenstveno sa
krovova objekata putem slivnika i sa asfaltnih površina (platoa) na parceli putem
nagiba. Sve ove vode se prikupljaju sistemom oluka i kolektora (rešetki), te se
sistemom cjevovoda vode prema recipijentu. Unutar ovih voda se mogu naći
praškaste materije u vidu taložne prašine, zaprljana sa krovova nošenih zračnim
strujama i sl., ove materije dospijevaju u odvode, ali uslijed količina voda najčešće su
razrijeđene. Kako tehnološki proces ne zahtijeva primjenu opasnih materija, iste se
ne nailaze u ovim otpadnim vodama.
Slika 4.2 Nepropusna septička jama za
otpadne sanitarno-fekalne vode Slika 4.3 Odvod za oborinske vode
Studija o utjecaju na okoliš 36
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
2.3.5 Potrebe za toplotnom energijom
Snabdijevanje toplotnom energijom za grijanje objekata farme u zimskom i hladnom
periodu se vrši preko vlastitih kotlovnica (u svakom objektu po jedna kotlovnica)
unutar kojih se nalazi po jedan kotao.
2.3.6 Radijacija
Kroz aktivnost uzgoja roditeljskih jata i rasplodnih jaja nema nastanka ionizirajućih i
neionizirajućih zračenja.
2.3.7 Nastajanje i širenje zvuka / buke
Buka na farmi za uzgoj peradi se stvara tokom:
• dovoza i otpreme peradi;
• rada instalirane opreme (npr. ventilatori i agregat);
• korištenja postojeće cestovne infrastrukture;
• odvijanja unutrašnjeg saobraćaja;
• držanja peradi kao izvora buke u zatvorenim prostorima - peradarnicima.
Buka koja nastaje na farmi neće imati značajnijeg uticaja na okolicu zbog: relativno
male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi,
povremeno vozila veterinarske službe, vozila za odvoz otpada animalnog porijekla te
vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, vozila za dovoz
jednodnevnih pilića na početku turnusa, vozila za odvoz). Područje u kome je lociran
objekat definisano je kao stambeno poslovnoj (zona IV).
Sve aktivnosti na transportima se odvijaju u toku dnevnog perioda.
Zbog prirode posla i prisutnih izvora na farmi ne očekuje se prekoračenje dozvoljenih
razina buke.
2.3.8 Nastajanje i širenje vibracija
Kroz aktivnost uzgoja roditeljskih jata i rasplodnih jaja nema nastanka vibracije.
Moguće vibracije jesu prilikom dolazaka i odlazaka transportnih vozila preko
saobraćajnica na premise i vica verse. Sva ova kretanja su privremenog karaktere i
nisu svakodnevna.
Studija o utjecaju na okoliš 37
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM
Teritorija opštine Gračanica je smještena na 44° 42' geografske širine i 18° 18'
geografske dužine. Površina opštine iznosi iznosi 215,06 km2. Opština zahvata veći
dio doline rijeke Spreče, gdje i u donjem toku dio planine Trebava. Na sjeveru graniči
sa opštinama Gradačac, na istoku Srebrenik i na jugoistoku sa opštinom Lukavac.
Prosječna gustoća stanovništva je 210,3/km2. Područje uže i šire lokacije objekta se
svrstava u peripanonsku oblast tj. kontaktnu zonu Dinarida Panonske nizije. Većinski
dio područja spada u ravničarsko područje Sprečkog polja, sa brežuljcima i
uzvisinama prema istoku.
Naselje (mjesna zajednica) Pribava se nalazi jugoistočno od Gračanice na
udaljenosti od cca 3 km. Područje je pretežno ravničarsko, jer pripada širem području
Sprečkog polja. Zemljište naselje prema sjeveru je uzdignutije na odnosu ostatka
lokacije. Prosječna nadmorska visina naselje je cca 251 m. U okviru mjesne
zajednice Pribava nalaze se slijedeća naselja: Stjepanovac, Kapetančići, Kadići,
Jukani, Centar, Kamarići, Softići, Džafići, Zelenkići, Meraje, Tahirovići i Straževac.
Površina naselja je 4,28 km2, sa prosječnom gustinom stanovništva 490,0/km2 i
brojem stanovnika 2.096 (podaci prema oficijelnim rezultatima popisa iz 2013.
godine), a sa projekcijom da u 2025. će porasti na 2.867 stanovnika. Posmatrano
područje se odlikuje umjereno kontinentalnom klimom koje su uzrokovane reljefnim
karakteristikama i položajima.
3.1 Podaci o stanovništvu
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine na teritoriji opštine
Gračanica je nastanjeno 45.220 stanovnika, u odnosu na prethodni službeni popis iz
1991. godine bilo je nastanjeno 47.485 stanovnika. Opštinu čine 1 urbano naselje i
22 ruralna naselja. Projekcijom iz Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005 –
2025, predviđa se da u 2025. godini broj stanovništva u opštini će biti 56.816.
U urbanom dijelu sada živi približno 12.882 (28,5 %), dok u ruralnim naseljima živi
32.338 (71,5 %) stanovnika.
U nastavku (tabela 3.1) je dat broj stanovništva u urbanom i ruralnim dijelovima
opštine.
Studija o utjecaju na okoliš 38
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 3.1 Broj stanovništva po urbanim i ruralnim naseljima opštine Gračanica
Broj stanovništva po urbanim i ruralnim naseljima opštine Gračanica
Naselje Ukupni broj stanovnika po popisu iz 2013. godine
Babići 1.897
Doborovci 1.954
Donja Lohinja 1.149
Džakule 1.929
Godnja Lohinja 146
Gračanica 12.882
Lendići 237
Lukavica 2.762
Malešići 2.853
Miričina 2.266
Orahovica Donja 3.966
Orahovica Gornja 1.771
Paležnica Donja 0
Piskavica 720
Pribava 2.096
Prijeko Brdo 386
Rašljeva 691
Skipovac Donji 2
Skipovac Gornji 0
Soko 1.746
Stjepan Polje 3.466
Škahovica 1.400
Vranovići 1.001
Navedeni broj stanovništva je podložan promjeni, jer od posljednjeg popisa je prošlo
6 godina, te prisutna je pojava odliva stanovništva generalno iz cijel BiH.
Studija o utjecaju na okoliš 39
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
3.2 Podaci o flori, fauni, tlu (zemljištu) i vodama
3.2.1 Flora i fauna
Dolinom rijeke Spreče nalazi se aluvijalno tlo koje je plodno, također na mjestima
gdje se javljaju podzemne vode na malim dubinama (do 80 cm) tlo je plodno.
Oranice, šume i pašnjaci se javljanju na blažim padinama gdje se javlja deluvijalno-
aluvijalno tlo. Pobrđe su pod pseudoglejom, što pogodi za poljoprivredu (ratarstvo i
voćarstvo). Na višim terenima se javljaju smeđa tla i manje kisela smeđa tla koja se
koriste za gajenje raži, ječma, zobi, krompira i sl.
Prisustvo plodnog tla u dolinama rijeka i nižim predjelima, kao i utjecaj blage klime
stvorili su pogodne uslove za razvoj biljnog i životinjskog svijeta.
Produktivno zemljište čini približno 95% teritorije. Više od polovine ovog teritorija je
pod poljoprivrednim kulturama, dok na šume otpada do 43%.
U nižim predjelima u šumama je zastupljen hrast lužnjak, hrast kitnjak i cer, kao i
obični grab, a u onim višim od 500 m prevladavaju jele i bukva. U nastavku su dati
predstavnici grmolikih vrste i predstavnici zeljastog bilja.
Najčešće grmolike vrste su:
▪ crvena bazga (sambucus racemosa);
▪ žestika (acer tataricum);
▪ kozokrvina (lonicera caprifolium);
▪ širokolisna kurika (evonymus
europea);
▪ drijen (cornus mas);
▪ udika (viburnim lantana);
▪ glogovi (cratageus spec.);
▪ smreke (juniperus communis).
Predstavnici zeljastog bilja:
▪ kopitnjak (asarum europeum);
▪ lazarkinja (galium odoratum);
▪ razne paprati (aspidiacae, fam);
▪ šumske bekice (lozula silvatica);
▪ bujad (pteridium aquilinum);
▪ razne ruže (dentaria, spec);
▪ petrov krst (paris quadrifolia);
▪ žuta šumarica (anemone
ranunculacae);
▪ križalina (ciclamen europeum);
▪ salamunov pečat (polygonatum
odoratum):
▪ mrtva kopriva (lamium macalatum):
▪ srijemuš (allium ursinum):
▪ jelenski jezik (phillitis scolopendrium).
U flori se nalazi značajan broj ljekovitog bilja, između ostalog prevladava velebilje,
stolisnik, bijeli šljez, lazarkinja, kičica i druge.
Studija o utjecaju na okoliš 40
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Životinjske zajednice koje se mogu evidentirati na ovom području su:
• sisavci: srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), obični zec
(Lepus europaeus), vjeverica (Sciurus vulgaris), vuk (Canis lupus), lisica
(Vulpes vulpes), krtica (talpa europaea), beliki puh (Glis glis), lasica (Mustela
nivalis), jež (Einaceidae), prugasti poljski miš (Apodemus agrarius), kućni miš
(Mus musculus), štakor (Rattus rattus), poljska voluharica (Microtus arvalis),
šumska (riđa) voluharica (Myodes glareolus)i dr.;
• ptice: jastreb kokošar (Accipiter gentils), vjetruša (Falco tinnunculus), soko sivi
(Falco peregrinus), obični fazan (Phasianus colchicus colchicus), prepelica
(Cotumix coturnix), jarebica poljska (Perdix perdix), poljska ševa (Alauda
arvensis), šumska ševa (Lullula arborea), velika sjenica (Parus major), mrka
sjenica (Parus lugubris), ćubasta sjenica (Lophophanes cristatus), ćuk (Otus
scops), ušara (Bubo bubo), šumska sova (Strix aluco), veliki šareni djetlić
(Dendrocopus major), zelena žuna (Picus viridis) i dr.;
• zmije (Ophidia): Guževi (Colubridae), crnica (Coluber viridiflavus), bjelouška
(Natrix natrix), smukulja (Coronella austriaca), ribarica ( Natrix tessellata);
Ljutice(Viperidae): riđovka (Vipera berus), poskok (Vipera ammodytes) i dr.;
• vodozemci i gmazovi: žabe, obični zelembać (Lacerta viridis), zidna gušterica
(Lacerta muralis), siva gušterica (Lacerta agilis) i dr.;
• ribe: sapača (Barbus meridionalis petenyi Heckel), krkuša (Gobio gobio
Linnaeus,), deverika (Abramis brama Pavlov), pliska (Alburnoides bipunctatus
Bloch,), zelenika (Alburnus alburnus Linnaeus), gavčica (Rhodeus sericeus
amarus Bloch), bodorka (Rutilus rutilus Linnaeus), klijen (Leuciscus cephalus
Linnaeus), crvenperka (Scardinius erythrophthalamus Linnaeus) i skobalj
(Chondrostoma nasus Linnaeus), štuka (Esox lucius), smuđ (Stizostedion
lucioperca), balavac (Acerina cernua) i dr.;
• insekti i kukci: dvokrilci (Diptera), leptiri (Lepidoptera), sovice (Noctuidae),
kornjaši (Coleoptera), opnokrilci (Hymenoptera), raznokrilci (Hetrroptera),
obadi (Tabanidae), komarci (Culicidae), pčele (Apinae) i dr.
Šume i viši tereni su bogati sa divljači (srne, divlje svinje, zečevi, fazani itd.).
Prema saznanjima tokom izrade Studije u užem i širem području koje gravitira lokaciji
koja je predmet ovog dokumenta ne postoje posebne atraktivne i/ili zaštićene biljne
vrste, koje bi predstavljale biljni specifikum i koje bi bilo neophodno posebno
analizirati i zaštititi.
Studija o utjecaju na okoliš 41
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
3.2.2 Tlo (zemljište područja)
Osnovne karakteristike
Gledajući sa pedološkog i geološkog sastava područja opštine može se reći da je tlo
raznovrsno. Prisutne su tri grupa stijena: sedimentne (koje uglavnom dominiraju),
metamorfne i vulkanske (u manjoj mjeri). Po starosti, najstariji su mezozojski
krečnjaci, ima najviše tercijarnih, a također i kvartarnih stijena.
Mezozojski krečnjaci (u vidu sedimenata Paratetisa) se nalaze u manjim izolovanim
partijama, starosno su iz doba jure i krede, a javljaju se oko Gračanice i po
planinama Ozren i Trebava.
Metamorfne stijene, serpentiniti, zastupljene su u znatnoj mjeri. One se nalaze u
sastavu grebena planine Ozren.
Vulkanske (eruptivne) stijene, koje su prisutne u manjoj mjeri su tercijerne starosti, a
javljaju se na površini području Ozrena.
Ova područja gdje se javljaju vulkanske i metamorfne stijena imaju nalazišta ruda,
najprije azbesta.
Na području planine Trebave javljaju se eocenski krečnjaci, te su prisutni oligocenski
pijeskovi, glinci i krečnjaci.
Uz planinske obode i brdski reljef karakteristični su marinski neogeni sedimenti
Panonskog mora: lapori, gline, pješčari.
U depresiji Spreče i u nižem brdskom području i kosama oko Gračanice javljaju se
slijedeći značajni sedimenti (prijelazni, slatkovodni i kopneni): pijesak, lapor, gline,
pliocenske starosti sa umetcima ugljonosnih serija (uglavnom kongerijskih) koji su
bogati lignitima.
Pleistocenski eolski sedimenti (les) i kvartarni aluvijalni nanosi su također prisutni na
teritoriji opštine, i to naročito u dnu većih riječnih dolina (doline Spreče, Lukavice,
Džakulske rijeke, Sokoluše).
Gledajući sa aspekta inžinjersko-geoloških karakteristika, na opštini dominiraju od
čvrsto vezanih stijena flišoliko-karbonatni sedimenti (pješčar, glina, laporac),
krečnjaci, laporoviti krečnjaci i lapori, a od slabo vezenih stijena uglavnom aluvijalno-
deluvijalne i aluvijalne tvorevine u nižim i ravničarskim područjima sa šljunkovito-
Studija o utjecaju na okoliš 42
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
pjeskovitim materijalom, koji je često zaglinjen i muljevit (karakteristična za dno
doline rijeke Spreče).
Tipovi reljefa
Od tipova reljefa najzastupljeniji su:
• fluvio-denudacioni oblici (površi);
• fluvijalni (terase, proširenja, kotline, klisure).
Na mjestima gdje se javljaju partije krečnjaka i laporovitog krečnjaka (mezozojski,
eocenski) zastupljeni su manji oblici kraškog reljefa, koji čine prije svega vrtače (do
nekoliko desetina metara dubine), potkapine i manje pećine. Navedeni oblici reljefa
su prisutni u okolini Gračanice (istočno i sjeverno), oko prevoja Bukve i po planini
Ozren.
Eolski oblici reljefa se javljaju u tragovima u manjim količinama pleistocenskog lesa.
Dominantni krupni oblici reljefa na opštini su: planina Ozren (najviši vrh opštine,
Velika Ostrvica visok 917 m) na jugozapadu, dolina rijeka Spreče (čije je dno na
visini od 150 do 180 m), planina Trebava (visoka 694 m) na sjeveru, manja planina
Ratiš (596 m) na istoku i pobrđa koja se spuštaju sa ovih planina ka dolini Spreče,
Lukavice rijeke, Džakulske rijeke i pritokama rijeke Velike Tinje.
Geomorfološki procesi
Na području opštine javljaju se slijedeći geomorfološki procesi: erozije, klizanja tla
(urvine), pojava bujičarskih tokova itd.
Erozija (sapiranje) tla, kao mehanički rad prisutnih vodenih tokova se ogleda u
odnošenju plodnog zemljišta, usijecanju jaruga i vododerina. Površinska i linijska
erozija je prisutna, naročito na terenima sa strmim padovima, mekšim i rastresitijim
stijenama i devastiranim (obezšumljenim).
Pojava klizanja tla je izraženo na području opštine uslijed stalnog razvoja opštine, što
je posljedica prisutnog krčenjem šuma, erozijom i izgradnjom saobraćajnica. Ovoj
pojavi su naročito podložne padine sastavljene od deluvijalnih raspadina flišoliko-
karbonatnih stijena opštine.
Studija o utjecaju na okoliš 43
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Seizmička i seizmotektonska svojstva terena
Područje koje je predmet studije, naselje Pribava, opština Gračanica, pripada
kategoriji od 7° MCS skale (Mercali, Cancani, Sieberg). Na slici 3.1 data je Karta
seizmogenih zona BiH.
Slika 3.1 Karta seizmogenih zona BIH
Vodotoci
Područje je bogato kako površinskim i podzemnim vodama. Razlog tome jeste
sastav zemljišta koje čine čvrste i vododržive stijene i obimna količina padavina sa
preko 1.000 mm, te prisustvo rijeke Spreče. Obimne padavine u prošlosti su dovele
do nastanka rječnih tokova u serpentinitima. Pored opšteg geografskog, ranije
spomenute zaravni imaju poseban hidrografski značaj. Njihovi odsjeci u terenu sijeku
raznovrsne slojeve (kako vododržljivih, tako i propustljivih stijena), dok je jezerski
nanos (koji je ispod tih odsjeka) po pravilu vododržljiv. Otuda se po ivici tih odsjeka
javljaju mnogi izvori. Tu se javljaju i neki jači izvori kao što su ispod sela Soko izvori
Vrela i Ilidža, koji daju vodu Sokolušu, zatim izvori u Škahovici, izvori ispod većih
odsjeka zaravni na Ozrenu, kao što je Vrela kod Sočkovca. Kras je slabo zastupljen,
pa i kraška hidrografija.
Studija o utjecaju na okoliš 44
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Glavni vodeni tok opštine je rijeka Spreča, čiji ukupni tok 115,75 km sa izvorom blizu
Zvornika. Rijeka zauzima sliv od cca 1.947 km2 i spada u jednu od najvećih rijeka u
Bosni. Brzine proticanja rijeke su od 15 – 20 m3/s do 23 – 27 m3/s, sa minimumom od
2 m3/s i maksimumom čak do 700 m3/s. Godišnji nanos u slivu se procjenjuje na
434.122 tone. Podložna je poplavama kao i čestoj promjeni korita. Tok rijeke kroz
opštinu je između 30 i 35 km, sa pritokama sa obje strane. Najznačajnije pritoke su:
Rašljevska rijeka, Lohinjska rijeka, Sokoluša, Jadrina, Kamenička rijeka, Prenja,
Krušik rijeka.
Opština je bogata podzemnih voda, naročito u dolinama rijeka. Nedavni pronalasci
su omogućili su snabdjevenije Gračanice dovoljnim količinama pitke vode. Nalazišta
su locirana u Sklopu, Vrelu i Donjoj Orahovici). Na pojedinim lokacijama podzemne
vode se izlijevaju na površinu terena, a obično su u pitanju arteške vode ili vode pod
pritiskom.
Na području opštine se javljaju termo mineralne vode iz zemljine unutrašnjosti.
Porijeklo ovih voda je uslijed dodirivanja dvaju krupnih morfo-tektonskih jedinica
Dinarida, te na njihovom kontaktu dolazi do snažnih tektonskih pokreta, pogotovo
duž velikog rasjeda na dodiru doline Spreče i planine Ozren.
Izvori/bušotine na lokaciji Sočkovca su bogate ugljik dioksidom. Ove vode spadaju u
grupu termalnih alkalnih kiseljaka, a u svom sastavu najviše imaju: sumpora, hlora,
željeza, soli, rastvorenih metala (Cu, Pb, Zn), dosta CO2 itd. Najpoznatiji je izvor pod
nazivom Željezni kiseljak, čija je temperatura vode 29°C.
3.3 Klimatske karakteristike područja
Opština u klimatskom pogledu pripada umjereno-kontinentalnom klimu. Ljeta nisu
vruća i suha u odnosu na ostale kontinentalne dijelove zemlje, dok zime nisu
snjegovite i hladne kao u planinskim krajevima. Ovakve pojave su uslijed male visine
terena, pravca pružanja planina (Ozren, Trebava, Ratiš), djelovanje klimatskih cjelina
Panonska nizija i Dinarske planine. Uticaj zimskih vjetrova sa Panonske nizije je
umanjen uslijed isprečenja planina, iz tog razloga dolina Spreče je otvorena da kroz
nju prodiru zapadni vjetrovi sa kojima dolaze obilne padavine. Promjenom
nadmorske visine pojava je nižih temperatura što je osjetno na relacijama dna
riječnih dolina i kotlina i vrhovi planine Trebave, a naročito Ozrena, naročito u
pojedinim klimatskim elementima. Ovaj tip klime karakteriše sporiji porast
temperature od januara do jula, a brže opadanje od avgusta do decembra. Najveća
godišnja kolebanja temperatura su u januaru i februaru, a najbrža u proljetnim i
ljetnim mjesecima. U narednoj tabeli (3.2) su prikazani godišnji prosjeci temperatura i
relativne vlažnosti po mjesecima za 2018. godinu.
Studija o utjecaju na okoliš 45
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Podaci su dobiveni iz mjerenja Padavinske stanice Gračanica (φ = 44°00'08'' i λ =
17°29'43'', na visini 600 m). Na teritoriji opštine nema meteorološke stanice
Federalnog meteorološkog zavoda.
Tabela 3.2 Srednje vrijednosti meteorološki podataka za opštinu Gračanica (Podaci statistika 2018)
Parametar I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Srednja
vrijednost
Temperatura
[°C] 3,0 -0,8 4,1 12,5 14,8 16,6 18,4 18,8 14,0 10,9 5,5 -0,5 9,8
Vlažnost
zraka
[RH%]
92,0 94,0 91,0 78,0 91,0 93,0 - - - 90,0 95,0 97,0 91,2
Na osnovu podataka srednja godišnja temperatura u Gračanici je 9,8°C, srednja
januarska 3,0°C i srednja julska 18,4°C.
Najviša temperatura zabilježena je 38,0°C, a najniža - 29,0°C. Padavine su
najzastupljenije u periodu april – juni sa do 123 mm mjesečno što se povoljno ogleda
za bujanje vegetacije. Ovo dovodi do trajanja vegetativnog perioda od 264 dana, tj.
od 14. 3. do 16. 12.. U januaru se bilježe najniže padavine do 44 mm, odnosno u
zimskom periodu one se najviše izlučuju u obliku snijega (januar, februar, mart i
decembar). Ukupna suma padavina na teritoriji je 874 mm.
Reljefne karakteristike opštine imaju posljedicu da najviše vjetrova dolazi iz
sjeverozapadnog pravca (29,7%) i jugoistočnog (22,8%), zbog doline Spreče koja je
otvorena u tim pravcima, a manje sa sjeveroistoka (15,4%), gdje se ispriječila planina
Trebava. Tišine su 47,6%, što je karakteristika umjereno vjetrovitog područja.
Studija o utjecaju na okoliš 46
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
3.4 Postojeća materijalna dobra, kulturno – historijsko arheološko nasljeđe
Prema spisku nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovina (Komisija za očuvanje
nacionalnih spomenika BiH – KNOS BiH) na teritoriji opštine Gračanica nalaze se
slijedeći spomenici:
• Donja džamija u selu Lukavica, zaseok Delići (historijska građevina);
• Hram Vaznesenja Gospodnjeg sa ikonostasom (historijski spomenik);
• Konak – Vijećnica (historijska građevina);
• Korića han (arheološko područje), unutar zaštićenog područja vrši se
nezakonita izgradnja objekata;
• Kuća Mare Popović u Gračanici (historijska građevina);
• Lipanjska (Hadži Džaferova, Lipa) džamija sa haremom (graditeljska cjelina);
• Sahat kula (historijska građevina);
• Stara džamija Soko u Sokolu (graditeljska cjelina);
• Stari grad Soko u naselju Soko (graditeljska cjelina).
Na osnovu podataka od KNOSa, na području gdje se nalazi predmetna Farma nema
spomenika niti prirodnog naslijeđa.
3.5 Opis pejzaža
Gledajući šire područje opštine Gračanica, i predmetnu lokaciju ove studije, naselje
Pribava, može se zaključiti da se radi o djelimično ruralnom području na kojem se
isprepliću livadne površine, oranice i šumarci, te izgrađena područja. Promatrani
prostor u širem smislu jasno je pejzažno određen. Uglavnom se radi o kultivisanom
krajoliku sa prirodnim elementima, a teren je gotovo ravan. U bližoj okolini
preovladavaju obrađene površine i zalivađene oranice kao što je vidljivo na
satelitskom snimku.
3.6 Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja na okoliš
Prethodna procjena utjecaja na okoliš nije rađena za predmetnu lokaciju.
Studija o utjecaju na okoliš 47
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ, KOJI SU
POSLJEDICA POSTOJANJA DATOG PROJEKTA, UPORABE PRIRODNIH
RESURSA, EMISIJE ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA I STVARANJA I UKLANJANJA
OTPADA
4.a Opis metoda korištenih za procjenu utjecaja na okoliš i rezultati procjene
Ova Studija, u smislu opštih metodoloških načela, rađena je na takav način da su
prethodno definirani sljedeći elementi:
• osnove za istraživanje;
• osnovni programski elementi;
• važeće zakonske i podzakonske odredbe (sadržaj Studije definiran je
poglavljem III, članovima od 12. do 19. Pravilnika o pogonima i postrojenjima
za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji
mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl.
novine FBiH“, broj 19/04));
• planska i projektna dokumentacija;
• karakteristike područja.
Najveći dio istraživanja bio je posvećen kvantifikovanju i vrednovanju postojećeg
stanja pri čemu je konstatirano da postoje određeni rizici u smislu utjecaja na okoliš.
Iz toga razloga u drugom dijelu istraživanja urađeni su konkretni pokazatelji mogućih
utjecaja.
Iz osnovnih mogućih utjecaja detaljno se analiziraju oni za koje je dokazano da u
konkretnim prostornim uslovima određuju međusobni odnos predmetnog projekta i
okoliša. Na osnovu verifikovanih pokazatelja istraživane su mogućnosti zaštite i
unapređenja okoliša i predložene odgovarajuće mjere koje su opravdane u smislu
racionalnog smanjenja negativnog utjecaja.
Pri izradi Studije korištene su metode komparacije, proračuna i mjerenja za pojedine
elemente Studije. Opis metoda dat je u nastavku i sadrži sljedeće:
• direktne i indirektne utjecaje,
• stalne i povremene,
• trenutne i dugotrajne,
• pozitivne i negativne.
Direktni utjecaji su utjecaji projekta na: uzurpiranje tla, uništavanje vegetacije
stvaranje pregrada na jedinstvenom dobru. Indirektni utjecaji mogu imati dublje
posljedice na okoliš nego direktni. Trenutni utjecaji su utjecaji koji izazivaju
Studija o utjecaju na okoliš 48
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
kratkotrajno djelovanje na okoliš, kao što je recimo prašina i buka tokom sanacije.
Dugotrajni utjecaji, bez poduzimanja mjera za njihovu sanaciju, su nepovratni
utjecaji. Dakle, negativni utjecaji su primarni u procesu razmatranja, dok se pozitivni
utjecaji uglavnom odnose na stanovništvo (socio-ekonomski efekat), kvalitet
površinskih i podzemnih voda i kvalitet zraka na užoj lokaciji.
Ocjenjivački metod za procjenu utjecaja:
Za upotrebu metode množenja kriterija (Block, M.R., 1999) potrebno je prvo
identificirati sve značajne utjecaje na okoliš neke organizacije potrebno i za svaki od
njih procijeniti značaj tog utjecaja. Radi sveopšte slike uzima se u obzir značaj
utjecaja na okoliš pod normalnim, abnormalnim radnim uvjetima, aktivnostima za
vrijeme pokretanja i zaustavljanja rada. Ujedno je potrebno procijeniti i potencijal za
moguće nesreće i hitne situacije. Ovo je veoma važno zbog toga što neki utjecaji
nakon njegove identifikacije može biti konstantan bez obzira na normalne ili
abnormalne radne uslove.
U sljedećem dijelu će biti prikazan primjeri skala kriterija sa ocjenjivačkim bodovima.
Za svaku skalu primijenjen je sistem bodovanja.
Za potrebe studije uzete su slijedeće skale:
• obim utjecaja (OU);
• skala ozbiljnosti (OZ):
• vjerovatnoća pojavljivanja (VP);
• jačina utjecaja (JU);
• faktor zbrinjavanja utjecaja (FZU);
• trajanje utjecaja (TU);
• geografska granica (GG);
• ispunjenja zakonske regulative (ZR).
Skala obim utjecaja (OU):
• 1 – nema utjecaja ii se radi o potrošnji prirodnih resursa ili je utjecaj samo na neposrednu
(radnu) sredini, ali ne i na uposlene na lokaciji;
• 2 – utjecaj na neposrednu radnu sredinu i uposlene;
• 3 – utjecaj na sredinu van lokacije, uključujući i na obližnje objekte, zemljišta i vodotoke;
• 4 – utjecaj na bližu i širu okolinu van granica lokacije.
Skala ozbiljnosti (OZ):
• 1 – Bezopasan – nema potencijala za štetu;
• 2 – Blagi – niski potencijal za štetu, moguće ispraviti;
• 3 – Srednje – opasno ali ne i potencijalno pogubno, teško za ispraviti ali obnovljivo
• 4 – Ozbiljno/katastrofalno - veoma opasno ili potencijalno pogubno; potrebno ispraviti i
obnoviti;
Studija o utjecaju na okoliš 49
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Skala vjerovatnoće pojavljivanja (VP):
• 1 – za utjecaje koji se pojavljuju ekstremno rijetko (npr. za predviđene incidentne i akcidentne
situacije;
• 2 – za utjecaje koji se javljaju mjesečno;
• 3 – za utjecaje koji se javljaju sedmično;
• 4 – za utjecaje koji se javljaju svakodnevno.
Skala jačine utjecaja (JU):
• 1 – emisije u okolinu su jako male i ne ispuštaju se opasne materije ili se radi o obimnijim
emisijama čiji je stepen zagađenja beznačajan;
• 2 – emisije u okolinu su obimne, ali se materije koje se ispuštaju nisu na listi opasnih materije,
ili su emisije male a ispuštaju se opasne materije;
• 3 – ispuštaju se materije, ali koncentracije ne prelaze zakonske norme ili nisu propisane
norme;
• 4 – ispuštaju se materije, ali koncentracije prelaze zakonske norme.
Skala faktora zbrinjavanja utjecaja (FZU):
• 1 – utjecaj je u potpunosti eliminiran, ili sveden na minimum;
• 2 – utjecaj je zbrinut zakonski i na ekološki prihvatljiv način ili se vrši njegov povrat/reciklaža
(npr. prikupljen otpad, prikupljanje i odvođenje otpadnih voda, prečišćavanje tehničkim
rješenjima);
• 3 – utjecaj je zbrinut na zakonski prihvatljiv način (nema direktnog utjecaja na tlo, zrak i
vodotoke);
• 4 – nezbrinuti utjecaj (ima utjecaj na direktno onečišćavanje tla, zraka i vodotoka).
Skala trajanja utjecaja (TU):
• 1 – manje od 2 sati u toku dana ili nepoznato;
• 2 – od 2 do 6 sati u toku dana;
• 3 – od 6 do 12 sati u toku dana;
• 4 – više od 12 sati ili svakodnevno prisutno.
Skala geografskih granica (GG):
• 1 – Izolirani utjecaj je zadržan unutar područja lokacije;
• 2 – Lokalna, utjecaj se širi izvan područja lokacije u okolnu zajednicu;
• 3 – Regionalna, utjecaj se širi izvan lokalne zajednice unutar koje je lokacija;
• 4 – Globalno, utjecaj se širi izvan granica lokacije;
Studija o utjecaju na okoliš 50
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Skala ispunjenja zakonske regulative (ZR):
• 1 – ne podliježe zakonskoj regulativi;
• 2 – podliježe u smislu obavezne procjene utjecaja, dostavljanja podataka i bez plaćanja
naknada;
• 3 – podliježe u smislu obavezne procjene utjecaja, dostavljanja podataka i plaćanja naknada;
• 4 – podliježe u smislu zahtjeva i ograničavanja polutanata, plaćanje penala;
Skala za ocjenjivanje:
• POZ – pozitivan utjecaj uslijed mogućih benefita okoliša / stanovništva;
• 0 - 1000 – neznačajan utjecaj (NZU);
• 1001 – 3000 – slabo značajan utjecaj (SZU);
• 3001 – 10000 – značajan utjecaj na okoliš (ZU);
• 10001 ≥ X – veoma značajan utjecaj na okoliš (VZU).
Studija o utjecaju na okoliš 51
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
4.1 Utjecaj na stanovništvo
Najbliži stambeni objekti su, gledano od ruba parcele Farme, prama jugu cca 90 m,
sjeveru cca 210 m i prema zapadu cca 170 m zračne linije. Pristupna saobraćajnica
dolazi iz pravca zapada.
Tokom rada Farme mogući su slijedeći negativni i pozitivni utjecaji na okolno
stanovništvo:
• buka koja nastaje od kretanja vozila (transportnih i ličnih) koja idu ka i od
farme, povremeni povišeni nivoi zvuka tokom kretanja vozila kroz naselje po
dolascima odnosno odlascima transportnih i ličnih vozila;
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa peradarskim otpadom,
indirektni utjecaj u slučaju kada treća lica koja preuzimaju otpad ne vrše
adekvatno zbrinjavanje njega u skladu sa propisima FBiH;
• pojava epidemioloških situacija na farmama - potencijalno širenje oboljenje na
radnike i stanovništvo, putem životinja ili nepravilnog zbrinjavanja oboljelih
jedinki, rijetka pojava da može doći do širenja u okolicu, jer Investitoru je u
interesu da jedinke budu zdrave i da njihov uzgoj ne utjeće na stanovništvo;
• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje peradarskog gnoja,
očekivana pojava tokom uzgoja peradi koja nepovoljno utječe na boravak ljudi
u okolici;
• mogućnost zaposlenja direktno na Farmi, odnosno indirektno u vidu
kooperacije sa Investitorom u domenima: nabava hrane, prevozničke usluge,
komunalne usluge, proizvodnja komposta i sl.
Tabela 4.1 Procjena utjecaja na stanovništvo
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Stanovništvo
Buka Kretanja vozila (transportnih i
ličnih) koja idu ka i od farme NZU
Onečišćenje tla i vodotoka
Onečišćenje (zagađenje) lokalnog
vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom
(indirektno);
NZU
Pojava epidemioloških situacija
na farmama
Potencijalno širenje oboljenje na
radnike i stanovništvo, putem
životinja ili nepravilnog
zbrinjavanja oboljelih jedinki
NZU
Metabolički plinovi / mirisi
Širenje neugodnog mirisa u
okolicu i naselja od razgradnje
peradarskog gnoja u farmama i
tokom čišćenja
SZU
Zapošljavanje
M ogućnost zaposlenja direktno
na Farmi, odnosno indirektno u
vidu kooperacije sa Investitorom
POZ
Studija o utjecaju na okoliš 52
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
4.2 Utjecaj na zrak
Očekivani utjecaji iz objekata Farme na zrak su: Mogući izvori emisije u atmosferu u
pogonu su:
• emisija dimnih plinova iz kotlovnica (CO2, NOx, SOx, čvrste čestice – čađ);
• metabolički produkti: amonijak, metan, azot suboksdi, ugljik dioksida, vodne
pare, lebedićih čestica i neugodnog mirisa;
• emisija ispušnih plinova od rada SUS motora.
Emisija dimnih plinova na lokaciji nije moguće eliminirati jer je neophodna toplotna
energija za zagrijavanje objekata Farme tokom uzgoja peradi. Kao energent se
koristi ugalj (banovićka kocka), pri čijem sagorijevanju nastaju polutanti: ugljik
dioksid, ugljik monoksid, azotni oksidi, sumpor dioksid i čvrste čestice (čađ).
Deponovanje čađi može biti neposredno ili u užu okolicu, dok plinovite komponente
odlaze u zrak i utječu zajedno sa ispustima iz stacionarnih izvora (dimnjaka) okolnih
objekata na kvalitet zraka. U narednoj tabeli 4.2 dato je godišnje opterećenje zraka /
emisija polutanata.
Tabela 4.2 Godišnja emisije polutanata iz procesa sagorijevanja
Procijenjena godišnja emisija polutanata na osnovu utroška Količna
Godišnja emisija CO2 [t] 124,126
Godišnja emisija NOX [t] 0,189
Godišnja emisija SO2 [t] 3,480
Godišnja emisija čvrstih čestica [t] 0,071
Emisija metabolita i neugodnih mirisa nastaje iz procesa mikrobiološke razgradnje
organske materije i vremenskim prilikama. Do razvijanja plinova i neugodnih mirisa
dolazi zbog nastajanja velikih količina izmeta od peradi. Proizvodnja i emisija plinova
i čestica iz peradarnika uključuju složene biološke, fizičke i hemijske procese. Stopa
emisije je pod utjecajem brojnih čimbenika kao što su sistem prehrane, rukovanje
gnojivom, održavanje objekata. Iz objekata u zrak emitiraju se amonijak (NH3),
sumporvodonik (H2S), hlapivi organski spojevi (VOC), staklenički plin metan (CH4),
dušikov oksid (NOx), te čvrste čestice (prašina). Širenje ovih materija se odvija na
lokalnom nivou (oko Farme, okolnog zemljišta i obližnjih objekata). Ovi produkti se
emituju u okolicu kroz otvore i ventilaciju.
Izvršena je procjena emisije metabolita i prašine pri uzgoju u skladu sa BREF BAT
dokumentom za intenzivan uzgoj peradi i svinja (BREF BAT in Intesive Rearing of
Poultry and Pig, 2017) na osnovu podataka iz BAT dokumenta i prosječne težine
peradi (cca 1,70 kg). Rezultati su dati u tabeli 4.3.
Studija o utjecaju na okoliš 53
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 4.3 Procijenjena godišnja emisija metabolita prašine
Emisije u zrak u uzgoju
peradi [kg/ mjestu/god] NH3 CH4 N2O PM10
Kokoši nesilice
(nekavezno držanje) 0,019-0,360 0,078-0,200 0,002-0,180 0,020-0,150
Srednja vrijednost za
kokoši nesilice
(nekavezno držanje)
0,189 0,139 0,091 0,085
Procijenjena emisja
[kg/god] 13.535,73 9.954,85 6.517,20 6.087,50
Na osnovu dostupnih podataka iz „Prvi dvogodišnji izvještaj Bosne i Hercegovine o
emisiji stakleničkih plinova u skladu s okvirnom konvencijom ujedinjenih nacija za
klimatske promjene“ (septembar 2014.), emisija stakleničkih plinova: ugljik dioksid,
metan, azotsuboksid, azotni oksidi i sumporni oksidi su date su vrijednosti za 2011.
godinu u narednoj tabeli 4.4.
Tabela 4.4 Ukupna emisija GHG u 2011. godini na nivou BiH
GHG materija
Ukupna
emisija
[Gg/god]
CO2 CH4 N2O NOx SOx
25.297,36 177,38 6,69 93,11 530,96
Ukupna
emisija
[t/god]
25.297.360,0 177.380,0 6.690,0 93.110,0 530.960,0
Uz gore navedene primarne emisije sa lokacije očekuje se i emisija ispušnih
plinova od rada SUS motora, vozila koja dolaze na premise farme (vozila radnika,
vozila distributera i sl.). Izgaranjem goriva nastaju ispušni plinovi koji u svom sastavu
sadrže: ugljik monoksid (CO), ugljik dioksid (CO2), azotne okside (NOx), sumpor
dioksid (SO2), čvrste čestice (čađ) potom poli ciklične ugljikovodike (PAH) i lako
isparljive organske spojeve (VOC). Opterećenje zraka zavisi od faktora kao što su:
kvalitet goriva, održavanje SUS motora, broja vozila, rada motora i sl.
Studija o utjecaju na okoliš 54
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Proračun imisije onečišćujućih materija – amonijak
Širenje amonijaka kao materije neugodnog mirisa je modelirano pomoću
disperzijskog modela U.S. EPA SCREEN3. Za ulazne vrijednosti korištene su
prosječna i najviša emisija amonijaka po jedinki u toku godine, a lokacija je gledana
kao površinski izvor. Model je baziran na najveće moguće imisijske koncentracije, jer
se ulazni maseni protoci onečišćujućih materije temelje na konzervativnim emisijskim
faktorima, a model daje najgori scenarij (Worst Case) s obzirom na meteorološke
uvjete, ravnu konfiguraciju terena i kontinuiranu emisiju materije. U tabeli 4.5 date su
koncentracije imisije amonijaka u funkciji od udaljenosti od lokacije Farme.
Tabela 4.5 Imisija amonijaka u okolici prema modelu
Materija Udaljenost [m] Imisiona
koncentracija [μg/m3] Oznaka na slici
Amonijak (NH3)
10
(kao granica parcele) 27,76 Z00
50 34.72 Z01
100 42,99 Z02
200 60,36 Z03
300 56,21 Z04
400 46,87 Z05
500 39,88 Z06
600 34,56 Z07
700 30.30 Z08
800 26,83 Z09
900 23,94 Z10
1.000 21,48 Z11
U slučaju prosječne emisije, maksimalne koncentracije se prema modelu javljaju u
radijusu od 200 m oko lokacije i nastavljaju svoj pad (u ovom modelu do udaljenosti 1
km radijusa oko lokacije).
Utjecaj emisija onečišćujućih materija u zrak tokom rada Farme na okolno
stanovništvo bit će minimalan, te ne se očekuje promjena kvalitete zraka, također za
očekivati da će stvarne imisije biti znatno niže.
Na slici 4.1 prikazan je raspored okolnih naselja i infrastrukture, kao i područja
(radijuse) oko farme gdje se prema modelu šire pojedine imisione koncentracije.
Studija o utjecaju na okoliš 55
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 4.1 Radiju širenja imisionih koncentracija amonijaka prema modelu
Studija o utjecaju na okoliš 56
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 4.6 Procjena utjecaja na zrak
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Zrak
Produkti sagorijevanja fosilnih
goriva iz vozila
Emisija stakleničkih plinova i
zagađenje zraka NZU
Sagorijevanje energenta (uglja)
za potrebe rada toplovodnih
kotlova
Emisija stakleničkih plinova i
zagađenje zraka SZU
Pojava lebdeće prašine i njeno
taloženje
Taloženje prašine u okolicu i
njeno zadržavanje u okolici
(imisija)
NZU
Pojava metaboličkih plinova
plinova i neugodna mirisa
Emisija metabolita u okolicu i
njihova emisija, praćeno
neugodnim mirisom
SZU
4.3 Utjecaj na vode i tlo
4.3.1 Utjecaj na tlo
Sa stanovišta uticaja na zagađenje tla nastaje slijedeći otpadni materijal:
Miješani komunalni otpad
Količina čvrstog otpada direktno zavisi od obima uzgoja tj. potrebe za hranom i
drugim suplementima. Ambalažni otpad od hrane se prikuplja u namjenske posude i
odvozi od strane ovlaštenog komunalnog preduzeća. Miješani komunalni otpad
nastaje od boravka radnika, te se isto prikuplja u namjenskim posudama koje se
odvoze od strane ovlaštenog komunalnog preduzeća. Shodno tome, ovim načinom
prikupljanja nema štetnog utjecaja.
Otpad od sagorijevanja čvrstih goriva
Pepeo koji nastaje nakon sagorijevanja čvrstog goriva se prikuplja i odvozi po
ispunjenju posuda, tako da neće biti negativnog utjecaja na tlo.
Peradarski gnoj, piljevina i stelja
Korištenje nastalog peradarskog gnoja na nepropisan način, tj. bez kompostiranja
može uticati na prekomjerno onečišćenje tla, a posredno i podzemnih voda nitratima
odnosno azotom. Naime, nitrati su dobro topivi u vodi te prevelike količine nitrata
dodanih u tlo ne mogu iskoristiti poljoprivredne kulture nego se oni ispiru iz tla i na taj
način mogu uzrokovati onečišćenje tla i podzemnih voda.
Studija o utjecaju na okoliš 57
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Perad u odgoju i proizvodnji su podno smješteni na stelji (drvena piljevina i sl.), te je
glavni otpadni produkt stelja pomiješan sa fecesom (izmetom). Životinje – peradi u
prosjeku izlučuju dnevno gnoja oko 10 % svoje težine.
Negativan uticaj se očituje u prisustvu hemijskih spojeva u gnoju nastalih
metabolizmom. Dodatni negativni utiecaj ogleda se u slučaju da se to gnojivo više od
5 godina odlaže na iste poljoprivredne površine, a obzirom da svako tlo ima određeni
kapacitet prihvata tog gnojiva. Gnoj je potencionalni nosilac i rezervoar uzročnika
raznih oboljenja, ima veliki značaj sa epizootiološkog i epidemiološkog stajališta.
Preživljivanje patogenih bakterija u gnoju zavisi o temperaturi, pH, vlažnosti i vrsti
mikroorganizama. Tako na primjer uzročnik HOC-a preživi dvije sedmice na
pašnjaku, salmonele u istim uslovima preživi i do godinu dana, tačnije do 100 dana.
Razgradnjom gnoja nastaju različiti plinovi (amonijak, sumporvodonik, indol). Ti
plinovi imaju neugodne mirise, a mogu izazvati i oštećenja kod ljudi i životinja koji su
im dugo izloženi. Čvrsti gnoj ne zagađuje tlo. Tekući gnoj koji se prska u obliku
umjetne kiše može zagaditi vode temeljnice (patogeni mikroorganizmi!) i izazvati
degradaciju tla (razvoj truležnih procesa). Ovisno o sastavu gnoja, u njemu se
odvijaju različiti procesi različitim intenzitetom.
Peradarski gnoj, obrađeni peradarski gnoj i prerađevine od gnoja moraju ispunjavati
sljedeće uslove:
• mora biti iz područja u kojima nisu na snazi ograničenja zbog prisutnosti
newcastleske bolesti ili ptičje gripe,
• toplotno neobrađeni gnoj od jata peradi koja su cijepljena protiv newcastleske
bolesti ne smije se slati u područje koje je dobilo status „područja gdje se ne
vrši cijepljenje protiv newcastleske bolesti“ te se s njime treba postupati u
skladu s posebnim propisom, i
• toplotno neobrađeni kokošji gnoj mora pratiti veterinarska dokumentacija.
Slijedeći praksu ostalih proizvođača, peradarski gnoj se odvozi direktno na oranice i
koristi kao gnojivo, te zaorava uz pridržavanje propisa.
Potrebno je pridržavati se domaćih propisa (Zakon o poljoprivrednom zemljištu,
„Službene novine FBiH", br. 2/98, Uputa o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i
opasnih tvari u zemljištu i metode njihovih ispitivanja, „Službene novine FBiH“, br.
11/99) i EU propisa odnosno Evropske direktive EC 91/676/ECC – takozvana
„Nitratna direktiva", kako ne bi došlo do prekomjernog opterećenja tla.
Studija o utjecaju na okoliš 58
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Evropska direktiva EC 91/676/ECC propisuje najveću količinu azota (N) životinjskog
porijekla koja se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta i ta količina
iznosi 170 kg N/ha godišnje, izuzetno u prve četiri godine je moguće dopustiti i 210
kg N/ha.
Nastali gnoj se odvoze poljoprivredni subjekti (Odlagači) koji dalje na svojim
oranicama vrše odlaganje i zbrinjavanje nastalog gnoja za potrebe obogaćivanja
poljoprivrednih zemljišta.
Otpad od animalnog porijekla (gnoj i uginule jedinke)
Ukupna količina uginulih peradi u normalnim okolnostima se kreće do 5 %. U slučaju
uginuća peradi većih razmjera koje može biti posljedica zaraznih bolesti, toplotnog
udara i sl. potrebno je od strane nadležne veterinarske službe utvrditi uzrok uginuća.
U Tuzlanskom kantonu nema ovlaštene firme kojoj bi se mogao predati nastali
životinjski otpad na zbrinjavanje odnosno povjeriti poslove sakupljanja i uništavanja
animalnog otpada na ovom epizootiološkom području. Najprihvatljiviji način bi bio
spaljivanje u odgovarajućim pećima na visokim temperaturama (850°C) ustaljena
praksa u EU.
Škartirani pilići se odlažu u plastične vreće koje se potom vežu i odlažu u zasebnu
prostoriju te se predaju komunalnom preduzeću „Komus“ d.o.o. Gračanica na daljni
tretman. Sa ovim preduzećem sklopljen je ugovor (koji se nalazi u prilogu ovog
Zahtjeva) o zbrinjavanju spomenutog otpada.
Mulj iz septičke jame predstavlja istaloženi dio otpadnih sanitarno-fekalnh voda. Po
prirodi je neugledna izgleda, boje i pretežno neprijatnog mirisa. Sastoji se od
ostataka fecesa, sanitarno-higijenskih sredstava, koliformnih mikroorganizama. Ove
materije ako direktno dospiju u vode ili tlo mogu dovesti do zagađenja i lokalno
narušiti ekosistem. Narušavanje se ogleda u mogućem zagađenju površinskih i
podzemnih voda, dospijećem u zemljište mogu razviti kolonije baterije i putem bilja
dospjeti u lanac ishrane. Jedan od efekta jeste naglo bujanja prioblane flore što kao
posljedicu može imati odumiranje i povlačenje vodotoka, tj. pojava eutrofikacije.
Opet, količine ovog otpada se ne mogu sa tačnošću odrediti, već se mogu samo
pretpostaviti.
Studija o utjecaju na okoliš 59
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 4.7 Procjena utjecaja na tlo
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Tlo
Pojava lebdeće prašine i njeno
taloženje
Taloženje prašine u okolicu i
njeno zadržavanje u okolici
(imisija)
NZU
Peradarski gnoj Onečišćenja tla lokacije i šire, u
slučaju neadekvatnog odlaganja NZU
Čvrsti miiješani komunalni otpad,
pepeo od spaljivanja uglja, mulj iz
septičke jame
Onečišćenje i zagađivanje tla,
eutrofikacija tla NZU
Otpad animalnog porijekla Onečišćenje tla nepravilnim
zbrinjavanjem, prenos oboljenja NZU
4.3.2 Utjecaj na vode (površinske i podzemne)
Na predmetnoj farmi karakteristična je pojava sljedećih otpadnih voda:
• sanitarno-fekalna voda u slučaju curenja iz konstrukcije septičke jame
(praćeno muljem).
• oborinska voda onečišćena sa sadržajem sa manipulativnih površina Farme.
Sanitarno-fekalne otpadne vode iz objekta se prikupljaju u septičku jamu.
Pražnjene jame zavisi od ispunjenosti kapaciteta. Mogući negativni utjecaj od
septičke jame jeste njeno ispuštanje sadržanih otpadnih voda i mulja u slučaju
pucanja konstrukcije ili nepravovremenog čišćenja i održavanja iste. Onečišćenja
čine izljev fekalne vode i mulj, sadrži veliki broj mikroorganizama (patogenih i
koliforminih), te fekalnih ostataka koje dovode do zagađenja tla, i dalje prodiru u tlo
uslijed atmosferskih pražnjena, tj. kiša. Ove bakterije mogu dospjeti u lanac ishrane
preko bilja. U priobalnom području može dovesti do eutrofikacije.
Oborinske vode (atmosferske vode) se prikupljaju sa krovova objekata putem
slivnika i sa asfaltnih površina (platoa) na parceli putem nagiba. Ove vode se
direktno procjeđuju u tlo i namjenske kanale. Unutar ovih voda se mogu naći
praškaste materije u vidu taložne prašine iz objekata Farme, zaprljana sa krovova
nošenih zračnim strujama i sl., ove materije dospijevaju u tlo, ali uslijed količina voda,
odnosno obima padavina one su najčešće razrijeđene.
Prema navodima od strane Investitora za čišćenje objekata nakon turnusa ne koristi
se voda, već sav prikupljeni materija (peradarski gnoj i dr.) se prikuplja ručno.
Ostatak čišćenja sto uključuju dezinfekciju se vrši suhom metodom – rasplinjavanjem
materija za dezinfekciju i uništavanje mikroorganizama. Shodno tome, nema potrebe
za korištenje vode pranje.
Studija o utjecaju na okoliš 60
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 4.8 Procjena utjecaja na vode
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Vode
Sanitarno - fekalne vode, mulj iz
septičke jame
Onečišćenje i zagađivanje
vodotoka i tla NZU
Oborinske vode sa objekata i
manipulativnih površina farme
Onečišćenje i zagađivanje
vodotoka i tla NZU
4.4 Utjecaj buke na okolinu
Buka na farmi za uzgoj peradi se stvara tokom:
• dovoza i otpreme peradi, korištenja postojeće cestovne infrastrukture i
odvijanja unutrašnjeg saobraćaja;
• rada instalirane opreme (npr. ventilatori i agregat).
Buka koja će nastajati na farmi neće imati značajnijeg uticaja na okolicu zbog:
relativno male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi,
povremeno vozila veterinarske službe, vozila za odvoz otpada animalnog porijekla te
vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, vozila za dovoz
jednodnevnih pilića na početku turnusa, vozila za odvoz). Područje u kome je lociran
objekat definisano je kao stambeno poslovnoj (zona IV).
Granične vrijednosti vanjske buke za područje u kome je locirana farma za uzgoj
peradi definirano je kao zona IV. Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Zakonu o
zaštiti od buke („Službene novine TK“, broj 03/16); u ovoj zoni je 60 dB (dan) i 50 dB
(noć). Radno vrijeme društva je u prosjeku od 07:00 do 16:00 sati.
Tabela 4.9 Dozvoljeni nivoi vanjske buke
Zona Namjena područja
Najviše dozvoljeni nivoi
vanjske buke (dB)
Ekvivalentni
nivoi Vršni nivoi
dan noć L1
I bolničko, lječilišno 45 40 60
II turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65
III čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene
institucije, javne zelene i rekreacione površine 55 45 70
IV trgovačko, poslovno-stambeno i stambeno uz
saobraćajne koridore, skladišta bez teškog transporta 60 50 75
V poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko, servisno
komunalni servis 65 60 80
VI industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje
bez stanova 70 70 85
Studija o utjecaju na okoliš 61
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 4.10 Procjena utjecaja buke na okolicu
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Buka
Kretanje vozila Emisija zvuka od vozila
prema okolici NZU
Zvuk / buka od
ventilacionog sistema
Emisija zvuka od rada
ventilacionog sistema
prema okolici
NZU
4.5 Utjecaj na floru, faunu i klimu
4.5.1 Utjecaj na floru i faunu
U period rada predmetne Farme mogući negativni uticaj na floru i faunu se mogu
ogledati u:
• povišen nivo buke tokom tokom dolazaka i odlazaka transportnih i ličnih
vozila;
• prisustvo ptica, glodara, pasa, mačaka i drugih životinja na prostoru Farme,
kao i dodir istih sa peradarskim otpadom, uginulim jedinkama što može
dovesti do oboljenja i širenje istog na druge jedinke ili u lanac ishrane/kruženje
materije u prirodi;
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta;
• dospijeće gore navedenih onečišćenja u lanac ishrane i ciklus kruženja
materije u prirodi.
Farme mogu privući životinje koje love peradi, uslijed toga one mogu doći u dodir sa
jedinkama koje su oboljele i zaražene nekom od peradarskih bolesti i istu prenijeti na
populaciju. Pored toga, neadekvatno zbrinuti peradarski gnoj (onečišćenja istog)
može uslijed djelovanja oborinskog voda dospjeti u tlo i kroz tlo u podzemne i
nadzemne vode. Zvuk koji nastaje na lokaciji od dolazaka i odlazaka vozila dovoditi
će do tjeranja životinja. Treba uzeti u obzir da je okolica već pod antropogenim
utjecajem.
Tabela 4.11 Procjena utjecaja na floru i faunu
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Flora i fauna
Zvuk / buka od ventilacionog
sistema
Emisija zvuka od rada
ventilacionog sistema prema
okolici
NZU
Prisustvo životinja na lokacijie Dodir sa peradarskim gnojem,
otpadom, hranom, jedinkama i sl. NZU
Sanitarno - fekalne vode, mulj iz
septičke jame
Onečišćenje i zagađivanje
vodotoka i tla NZU
Oborinske vode sa objekata i
manipulativnih površina farme
Onečišćenje i zagađivanje
vodotoka i tla NZU
Studija o utjecaju na okoliš 62
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
4.5.2 Utjecaj na klimatske faktor
Izvršeno je upoređivanje vrijednosti iz tabele 4.4 sa podacima procijenjenih emisija iz
objekata tabela 4.2 i 4.3, radi usporedbe i davanja mišljenja o utjecaju na klimu
emisija metabolita i dimnih plinova.
Tabela 4.12 Udio emisija u ukupnoj emisiji GHG materije BiH
Ukupna emisija [t/god] za
2011. nivo BiH
CO2 CH4 N2O NOx SOx
25.297.360,00 177.380,00 6.690,00 93.110,00 530.960,00
Ukupna emisija [t/god] iz
objekata farme 124,13 9,95 6,52 0,19 3,48
Procentualni [%] udio emisija
iz objekata u ukupnoj emisiji 0,0005 0,0056 0,0975 0,0002 0,0007
Na osnovu prezentiranih podataka nastale emisije GHG materija iz objekta Farme su
veoma niske (< 1 %). U obzir treba uzeti individualna ložišta naselja Pribava i okolnih
naselja opštine Gračanice, industrijske subjekte opštine, te magistralnu
saobraćajnicu, kao i poljoprivredna zemljišta, iz tog razloga Farme neće imati
značajan utjecaj na lokalnu klimu i njene faktore.
Tabela 4.13 Procjena utjecaja na klimatske faktore
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Klimatski faktori Emisija GHG plinova Emisija stakleničkih plinova
i zagađenje zraka NZU
4.6 Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno - historijsko i
arheološko naslijeđe
S obzirom da lokalitet predmetnog objekta, nalazi se na velikoj udaljenosti od
područja zaštićenog krajolika, materijalnih dobara, kulturno – historijskog naslijeđa i
arheoloških nasljeđa, shodno tome ne postoji mogućnost negativnih utjecaja.
Iz tog razloga procjenjuje se da predmetna Farma na lokaciji ima neznačajan utjecaj.
Studija o utjecaju na okoliš 63
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
4.7 Utjecaj na pejzaž
Predmetna Farma sa svojim sadržajima je duži period prisutna na lokaciji, te se
uklopila u sadržaja pejzaža. Okružena je sa poljoprivrednim zemljištem i šumarkom u
pozadini. Prema saznanjima Investitor ne planira proširenje u vidu građenja novih
objekata i/ili konstrukcija.
Iz tog razloga procjenjuje se da predmetna Farma, uslijed svog dugogodišnjeg
postojanja na lokaciji ima neznačajan utjecaj.
4.8 Međuodnos gore navedenih faktora
Analizirajući moguće značajne utjecaje projekta na okoliš, svaki pojedinačno i
komparirajući ih međusobno može se izvesti zaključak da je međuodnos navedenih
utjecaja takav da isti neće proizvesti negativne utjecaje na životnu sredinu pri
normalnom radu, provođenju mjera na unapređenju i smanjenju utjecaja, te pri
pridržavanju radnih procedura za provođenje aktivnosti.
4.9 Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš
Kroz ovu studiju specifični utjecaj na okoliš koji se može javiti jeste pojava
neugodnog mirisa koji se širi u okolici uslijed razgradnje peradarskog gnoja pod
utjecajem mikroorganizama. Neugodni miris čine smjesa metabolita koji se emituju iz
objekata farmi i nošeni zračnim strujama se šire u okolicu. Modelom datim u tački 4.2
data je projekcija koncentracija amonijaka (metabolita najneugodnijeg mirisa sa
pragom detekcije kod ljudi od 0,04 ppm), imisione koncentracije amonijaka će biti
ispod 100 g/m3 (GV prema pravilniku FBiH 05/12). Naravno, Investitor će biti u
obavezi da uradi mjerenje amonijaka i drugih metabolita u okolici Farme, kako bi se
utvrdile tačnije koncentracije i na osnovu toga, ako je potrebno poduzeti dodatne
mjere za smanjenje utjecaja na okoliš.
Studija o utjecaju na okoliš 64
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
5. OPIS MJERA ZA SMANJENJE I UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA
Gleda ublažavanja negativnih utjecaja, smanjenje ili gdje je moguće sprečavanje istih
mjere se definiraju kao:
• opšte mjere, koje se odnose na primjenu i poštivanje zakona i legislative,
praćenje i monitoringa, izvještavanja nadležnih organa, izvršenje pripremnih
radnji i sl.;
• posebne mjere, gdje se vrše pripreme u vidu formiranja timova za hitne
intervencije, zaštite okolice i radne sredine, obavještavanja javnosti i
uvažavanja mišljenje istih;
• tehničke mjere, primjena tehničkih rješenja kojima se umanjuju, ublažavaju ili
u potpunosti sprečavaju negativni utjecaji;
Opšte mjere zaštite tokom provođenja aktivnosti:
• ulazak na lokaciju dozvoljen je samo ovlaštenim zaposlenicima;
• obućenost zaposlenika;
• pridržavanje plana proizvodnje i čišćenja objekata;
• poštivanje zakona i legislative;
• monitoring i praćenje nastanka otpada i emisija;
• održavanje infrastrukture (saobraćajnice, kanali, rigoli), ograde i objekata;
• redovna održavanje radnih i manipulativnih površina;
• zabranjeno je držanje životinja unutar kruga farme.
Studija o utjecaju na okoliš 65
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
5.1 Mjere zaštite okoliša
Tabela 5.1 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na stanovništva
Utjecaji Predložene mjere
• buka koja nastaje od kretanja vozila (transportnih i
ličnih) koja idu ka i od farme.
• ograničiti kretanje vozila kroz naselje na 30 km/h;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• sve transportne radnje obavljati u dnevnom periodu.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi, vozači
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom (indirektno);
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima koji
će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje (tj.
bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o samostalnom
zbrinjavanju peradarskog otpada kroz kompostiranje ili
sukompostiranje.
• pojava epidemioloških situacija na farmama • pratiti zdravlje peradi i radnika, pri pojavi
epidemiološke situacije i u slučaju pojave bolesti
izvršiti obavještavanje, a za radnike provoditi
preventivne preglede i redovne periodične preglede
uslova radne sredine;
• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo
pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Odgovornost za izvršenje:
Investitor, odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje
peradarskog gnoja.
• smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata
farme vršiti ventilacijom uz podešavanje temperature,
relativne vlažnosti, brzine strujanja vjetra i sl.;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa
lokacije farme;
• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po
najstrožim higijenskim pravilima za čišćenje i po
mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu farme,
radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje
koncentracije NH3 i CO2; izgnojavanjem i sušenjem
gnoja emisije amonijaka se smanjuju i do 80 %);
• u slučaju pritužbi građana na pojavu neugodnih mirisa
provesti mjerenja emisija amonijaka u zrak iz objekta
farme.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
Studija o utjecaju na okoliš 66
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 5.2 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na zrak
Utjecaji Predložene mjere
• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje
peradarskog gnoja
• pojava lebdeće prašine i njeno taloženje
• smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata
farme vršiti ventilacijom uz podešavanje temperature,
relativne vlažnosti, brzine strujanja vjetra i sl.;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa
lokacije farme;
• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po
najstrožim higijenskim pravilima za čišćenje i po
mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu farme,
radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje
koncentracije NH3 i CO2; izgnojavanjem i sušenjem
gnoja emisije amonijaka se smanjuju i do 80 %);
• u slučaju pritužbi građana na pojavu neugodnih mirisa
provesti mjerenja emisija amonijaka u zrak iz objekta
farme.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o samostalnom
zbrinjavanju peradarskog otpada kroz kompostiranje ili
sukompostiranje.
• emisija dimnih plinova i zagađenje zraka • prelazak sa uglja na drvo kao energent;
• servisiranog kotla, eventualno instaliranje novog;
• stalno praćenje pokazatelja na osnovu kojih se može
procijeniti kvalitet sagorijevanja u kotlu;
• korištenje kvalitetnog goriva;
• redovno održavanje kotlovskih postrojenja;
• praćenje emisije dimnih plinova u skladu sa
odredbama okolinske dozvole, odnosno važećeg
Pravilnika;
• Postizanje većeg stepena iskorištenosti kotlovskih
postrojenja, a samim tim manje emisije štetnih
materija u atmosferu ostvariti će se pomoću:
o dobre izolacije grejnog kotla na svim
mjestima;
o sniženja temperature vode u kotlu;
o nižih temperatura izlaznih plinova;
o tehnike regulisanja.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• emisija produkata sagorijevanja fosilnih goriva u SUS
motorima;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• po potrebi ugraditi katalizatore na ispušnim sistemima
vozila.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, vozači
Studija o utjecaju na okoliš 67
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 5.3 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na tlo
Utjecaji Predložene mjere
• zagađenje okolnog tla nepravilno odloženim
peradarskim gnojem;
• zagađenje neposrednog i okolnog tla uslijed
oborinskih voda koja sapiru onečišćenja sa premisa
farme;
• dospijeće štetnih mikroorganizama kroz gnoj u tlo
(npr. sapiranjem oborinskim vodama);
• nepravilnim načinom tretmana i ispuštanja otpadnih
voda koje nastaju na lokaciji;
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima
koji će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• sav prosuti gnoj i ostali otpad istovremeno pokupiti;
• održavati površinu farme urednom i čistom (zahtjev
za higijenske uslove uzgoja peradi);
• redovno crpljenje i čišćenje septičke jame;
• kontrola, servis i čišćenje sistema za odvod otpadnih
voda (sanitarno-fekalnih i oborinskih);
• vršiti pranje vozila van lokacije farme;
• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo
pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede;
• ozeleniti slobodne površine na farmi;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom (indirektno);
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima
koji će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje
(tj. bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o
samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz
kompostiranje ili sukompostiranje.
• pojave nekontrolirano isticanje goriva i ulja iz
transportnih vozila na lokaciji farme;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću vozila (transportnih i ličnih);
• obezbjediti absorbent (pijesak) kojim bi se djelovalo
na eventualno prosutu naftu i naftne derivate, a
nastali otpad ove vrste tretirati kao opasan u
saradnji sa ovlaštenim preduzećem.
Odgovornost za izvršenje:
• Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi, vozači
• pojava lebdeće prašine i njeno taloženje • pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa
lokacije farme;
• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po
najstrožim higijenskim pravilima za čišćenje i po
mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu
farme;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
Studija o utjecaju na okoliš 68
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 5.4 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na vode (površinske i podzemne)
Utjecaji Predložene mjere
• zagađenje mjesnog vodotoka i okolnog zemljišta
nepravilno odloženim peradarskim gnojem;
• zagađenje mjesnog vodotoka i okolnog zemljišta
uslijed utjecaja oborinskih voda koja sapiru
onečišćenja sa premisa farme;
• dospijeće štetnih mikroorganizama kroz gnoj u
vodotok;
• nepravilnim načinom tretmana i ispuštanja otpadnih
voda koje nastaju na lokaciji;
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima koji
će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• u cilju prevencije mikrobiološke kontaminacije
podzemnih voda, površinskih vode i voda za piće
individualnih vodosabirnih objekata obližnjih mjesta,
strogo se zabranjuje deponovanje, odlaganje i
skladištenje bilo koje vrste otpadnih materija na
lokaciji i oko nje;
• gnoj se ne smije aplicirati uz vodotoke (potoke, rijeke)
odnosno u sigurnosnom pojasu koji je širok najmanje
10 m, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na
vodozaštitnom području;
• gnoj se ne smije aplicirati u pojasu širine 50 m oko
izvora ili bunara koji se koriste za humanu
konzumaciju ili za napajanje životinja na farmama,
ovim se sprečava zagađenje podzemnih voda;
• sav prosuti gnoj i ostali otpad istovremeno pokupiti;
• održavati površinu farme urednom i čistom (zahtjev
za higijenske uslove uzgoja peradi);
• sanitarne otpadne vode i otpadne vode iz
dezinfekcijske barijere sakupljati u vodonepropusnu
septičku jamu za otpadne vode;
• za dezinfekciju vode iz dezbarijere koristiti
biorazgradiva sredstva;
• redovno crpljenje i čišćenje septičke jame i voditi
evidenciju o održavanju i čišćenju;
• kontrola, servis i čišćenje sistema za odvod otpadnih
voda (sanitarno-fekalnih i oborinskih);
• vršiti pranje vozila van lokacije farme;
• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo
pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom (indirektno);
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima koji
će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje (tj.
bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o
samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz
kompostiranje ili sukompostiranje.
Studija o utjecaju na okoliš 69
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 5.5 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja buke na okolinu
Utjecaji Predložene mjere
• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila
(transportnih i ličnih) koja dolaze i odlaze sa premisa
farme;
• zvuk / buka od ventilacionog sistema.
• obavljanje svih radnji na transportu samo u toku
dnevnog perioda;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• ograničiti kretanje vozila kroz naseljeni pristupni dio
na 30 km/h;
• vršiti redovnu kontrolu i servis ventilacionog sistema u
objektima farme.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, vozači
Tabela 5.6 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na floru i faunu, klimatske uslove
Utjecaji Predložene mjere
• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila
(transportnih i ličnih) koja dolaze i odlaze sa
premisa farme;
• zvuk / buka od ventilacionog sistema.
• obavljanje svih radnji na transportu samo u toku
dnevnog perioda;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• ograničiti kretanje vozila kroz naseljeni pristupni dio
na 30 km/h;
• vršiti redovnu kontrolu i servis ventilacionog sistema
u objektima farme.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, vozači
• prisustvo ptica, glodara, pasa, mačaka i drugih
životinja na prostoru farme / unutar objekata, što
može dovesti „krađe“ skladištenih uginulih jedinki
peradi, kontaminacije zdravih jedinki u objektima,
širenje kontaminacije po površini farme. što može
dovesti do oboljenja i širenje istog na druge jedinke
ili u lanac ishrane/kruženje materije u prirodi;
• spriječiti boravak životinja (četveronožaca) na
lokaciji farme, suradnjom sa službom za brigu o
životinjama;
• pravovremeno uklanjanje i zatvaranje
prostora/posuda sa uginulim jedinkama. prekrivanje
otpada;
• tjeranje zalutalih životinja sa premisa farme;
• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo
pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom (indirektno);
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima
koji će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje
(tj. bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o
samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz
kompostiranje ili sukompostiranje.
Studija o utjecaju na okoliš 70
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 5.7 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja klimatske uslove
Utjecaji Predložene mjere
• emisija stakleničkih plinova (CH4, CO2, ...) • smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata
farme vršiti ventilacijom uz podešavanje
temperature, relativne vlažnosti, brzine strujanja
vjetra i sl.;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa
lokacije farme;
• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po
najstrožim higijenskim pravilima za čišćenje i po
mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu
farme, radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje
koncentracije NH3 i CO2; izgnojavanjem i sušenjem
gnoja emisije amonijaka se smanjuju i do 80 %);
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o
samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz
kompostiranje ili sukompostiranje.
5.2 Mjere nakon prestanka rada
U narednom periodu se ne planira prekid rada Farme. Prije prestanka rada i
uklanjanja objekata, ukopanih konstrukcija i nastalog otpada iz proizvodnje, bilo bi
potrebno uraditi neophodne analize (tla, vode) i procijeniti utjecaj na okoliš i donijeti
neophodne mjere za sanaciju koje će biti predstavljene u elaboratu o uklanjanju.
Jedne od najvažnijih mjera se odnose na uklanjanje zaostalih količina materija u
opremi, spremnicima i sl. Ove količine vremenom se mogu pokvariti uslijed
djelovanja mikroorganizama što dovodi do nastanka neugodnog mirisa (metaboliti
razgradnje organske materije) i pojave mogućih oboljenja. Prilikom pražnjenja
instalacija i rezervoara, njihovog čišćenja, zatim pri utovaru, istovaru i transportu
zaostalih količina, a u cilju osiguranja pravilnih i normalnih radnih uslova i zaštite
okolice neophodno je preduzeti odgovarajuće mjere, kao npr:
• utvrditi vrstu i količinu zaostalih supstanci objektima, instalacijama i sl.;,
• izvršiti čišćenja i dezinfekciju (vodeći računa o opasnostima od požara,
trovanja, zagađenja okolice i dr.),
• sprovesti odgovarajuću inertizaciju,
• voditi računa o ispravnosti i funkcionalnosti instalirane opreme kao i sistema
koji osiguravaju potrebne radne uslove i zaštitu okolice (urađaji za rušenje,
pumpe za pretakanje, ventilacija i dr.);
• obezbjedti propisno skladištenje zaostalih količina materijala (peradarski gnoj);
• prostor za utovar i istovar porušenog materijala odnosno pretakanje mora da
bude dovoljno veliki da bi se olakšalo manevrisanje vozila;
Studija o utjecaju na okoliš 71
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
• osigurati bezbjedan transport, ;
• na ovim poslovima anganžovati samo obučene radnike koji poznaju svojstva
opasnih materija i koji su potpuno svjesni opasnosti koje rukovanje njima
predstavlja;
• poduzeti osnovne mjere zaštite vodotoka i tla;
• ne vršiti spaljivanje materijala na lokaciji;
• obezbjediti primjeren tretman ili preduzeće koje se bavi tretmanom nastalog
neopasnog i opasnog otpada tokom uklanjana;
• pridržavati se zakonskih propisa;
• obezbjediti inspekcijski nadzor.
Sve ove mjere, kao i dodatne moraju biti detaljno razrađene u zasebnom elaboratu
kada bude se planiralo prekidanje rada Farme i njeno uklanjanje.
5.3 Mjere za ublažavanje akcidenata i ekoloških nesreća
Nesreće koje su moguće su:
• nastanak požara;
• širenje infekcija i zaraza;
• izlijevanje sadržaja septičke jame i otpadnih voda u tlo.
Mjere zaštite od požara su:
• ne odlagati zapaljive i eksplozivne materije;
• emitovati nastale metaboličke gasove u okolicu radi razrjeđenja;
• odlagati pepeo iz kotlova u namjenske posude, naročito dok je topao;
• osigurati dostupnost vatrogasne tehnike do svih dijelova farme;
• stalno obučavanja osoblja;
• ukazivanje na opasnosti i mogućnostima nastanka požara.
Mjere zaštite od širenja zaraza i infekcija:
• ograničiti boravak trećih lica na lokaciji;
• onemogućiti pristup životinjama i štetočinama;
• pratit zdravlje jedinki unutar farmi;
• stalna kontrola Veterinarske inspekcije;
• u slučaju izbijanja bolesti potrebno je pozvati nadležnu veterinarsku službu
koja će dalje propisati adekvatne mjere za daljno postupanje;
• pravovremeno uklanjanje uginulih jedinki;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja.
Studija o utjecaju na okoliš 72
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Mjere zaštite za sprečavanje izlijevanja otpadnih voda u vodotoke i tla:
• održavanje sistema odvoda sanitarno-fekalnih voda;
• održavanje i čišćenje septičke jame;
• čišćenje manipulativnog prostora farme čistim od peradarskog gnoja;
• održavanje sistema odvoda oborinskih voda iz okolice.
• pravovremeno uklanjanje uginulih jedinki;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja;
• čišćenje manipulativnog prostora farme čistim od peradarskog gnoja;
• kontrola rada lica koja preuzimaju peradarski otpad i vrše njegovo
zbrinjavanje.
Dodatna mjera jeste izrada Planova i Internih pravilnika u slučaju neplaniranih
nesreća, npr. poplava, zemljotresa i sl.
6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA
Predviđena tehnička rješenja farme koja su izvedena na farmi s obzirom na lokaciju i
izgrađenost infrastrukture optimalno rješenje. U fazi projektovanja objekata farmi nisu
data alternativna rješenja, niti su ista uočena tokom rada farme.
Alternativno rješenje koje se može primijeniti jeste da preduzeće počne samostalno
vršenje kompostiranja nastalog peradarskog gnoja za potrebe poljoprivrede.
Kompostiranje i sukompostiranje peradarskog gnoja
Peradarski gnoj sa farme može poslužiti kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog
komposta što se može razmoriti kao alternativa u njegovom zbrinjavanju.
Kompostiranje je biološka razgradnja i stabilizacija organskih supstrata, pod uslovima
koji osiguravaju razvoj termofilnih temperatura kao rezultat biološki proizvedene
toplote. Konačan produkt koji je stabilan, bez patogena i sjemena biljaka, i može se
korisno odložiti na tlo. Aerobno kompostiranje je efikasan i siguran način za tretiranje
organskog otpada, koji istovremeno smanjuje negativne posljedice po okoliš i
osigurava ekonomski vrijedan konačan proizvod (kompost).
Ovaj gnoj predstavlja značajan izvor azota, ali mu je potrebno dodati ugljika ukoliko
se želi postići veća razgradnja organske materije u procesu aerobnog kompostiranja.
Pri aerobnom kompostiranju biorazgradnja organske materije teče uz prisutnost
kisika.
Studija o utjecaju na okoliš 73
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Glavni produkti biološkog metabolizma su:
• ugljen dioksid;
• voda;
• toplota;
• kompost.
Prednosti kompostiranja:
• Kompostiranjem se proizvodi odličan kondicioner za tlo koji dodaje organsku
materiju, poboljšava strukturu tla, poboljšava kapacitet zadržavanja vode,
smanjuje potrebe za đubrivom i smanjuje potencijal zemlje za eroziju.
• Postoji jako velik potencijal tržišta za kompostirani produkt tj. kućne bašte,
pejzaži, farme povrća, uzgajivači jestivih gljiva, uzgajivači ukrasnog cvijeća,
itd. Kompost također može poslužiti kao postelja za perad.
• Kompostiranjem se postiže znatno smanjenje u volumenu i masi otpada, kao i
poboljšanje manipulativnih karakteristika.
• Produkt se može uskladištiti i primijeniti u pogodno doba godine pošto je
organski azot manje osjetljiv na cijeđenje i dalje gubitke amonijaka.
• Postiže se smanjenje C/N omjera do razine koje su više pogodni za primjenu
na zemljište.
• Kompostiranjem se vrši uništavanje patogena i sjemena korova bez primjene
hemijskih sredstava.
• Kontrolisanim vođenjem procesa, neugodan miris i muhe se potpuno
eliminišu.
Nedostaci kompostiranja:
• Postrojenje ili površina za kompostiranje zajedno sa skladištem sirovog
materijala i gotovog komposta zauzima značajan prostor.
• Kompostiranje povlači za sobom relativno visoke troškove opreme, rada i
upravljanja.
• Uskladišten materijal prikupljen za kompostiranje ima značajan potencijal
neugodnih mirisa uslijed razvoja plinovitih metabolita (ugljik dioksid,
azotnisuboksid, amonijak i dr.).
Usvajanjem ove alternative za zbrinjavanje otpada opet zavisi od raspoloživih
sredstava investitora, eventualne zainteresiranosti drugih proizvođača, tržišnih
uslova, uticaja na lica koja već preuzimaju i daljne zbrinjavaju ovaj otpad i dr.
Studija o utjecaju na okoliš 74
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
7. SISTEM MONITORINGA, UČESTALOST MJERENJA
Sva mjerenja predložena prema monitoring planu trebaju se izvršiti od strane
ovlaštenih preduzeća ili institucija koja posjeduju akreditaciju, tj. akreditovane metode
za mjerenje parametara.
U narednoj tabeli je dat prijedlog monitoring plana sa učestalostima mjerenja.
Tabela 7.1 Monitoring plan
Parametar Mjesto praćenja Učestalost mjerenja
Nivo buke:
• Ekvivalentni
nivo Leq dB(A);
• Vršni nivo buke
L1 dB(A)
Obodi parcele farme, u
smjeru prema obližnjim
parcelama / objektima
Utvrditi nivoe buke
Kvalitet zraka -
imisiju gasova
metabolita
(sumporvodonik,
metan, ugljik
dioksid, amonijak,
azotni oksidi)
Obodi parcele farme, u
smjeru prema obližnjim
parcelama / objektima i kraj
najbližeg objekta
Po nalogu inspekcije
Emisija dimnih
plinova:
Parametri:
• SO2
• NOx
• CO
• CO2
• Čvrste čestice
• Dimni broj
Dimovodoni kanal
toplovodnih kotlova Jednom godišnje, hladnom periodu.
Studija o utjecaju na okoliš 75
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8. NETEHNIČKI REZIME
8.1 Opis lokacije pogona
Predmetna farma za uzgoj roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja u vlasništvu
preduzeća „IRADIA COMPANY“ d.o.o. Laktaši se nalazi izvan naseljenog područja
Pribava na samoj periferiji prema sjeveroistoku naselja na adresi Meraje bb i
izdvojena je od naselja Pribave. Ukupna površina parcele je cca. 27.116 m2. Svi
objekti su smješteni na zemljištu označenim kao k.č. broj 508 (novi premjer), a što
odgovara zemljištu označenom kao k.č. broj 1473/2 (stari premjer) upisanom u k.o.
Donja Lohinja, općina Gračanica. Prilaz farmi se ostvaruje sa magistralne
saobraćajnice Tuzla - Doboj preko mjesne asfaltirane saobraćajnice. Ulazni put je
širine cca. 4 m. Na ovu saobraćajnicu se vežu interni putevi i platoi na farmi za
manipulaciju kamiona. Lokacija industrijskog kruga farme se nalazi na povišenom
terenu u odnosu na vodotok rijeke Spreče, koja protiče sa suprotne strane
magistralnog puta, na udaljenosti većoj od jednog kilometra, tako da ne postoji
mogućnost njenog plavljenja. Drugih značajnijih vodotoka u blizini lokacije farme
nema. Okruženje cijele farme čini poljoprivredno zemljište koje se obrađuje, a samo
na jednom jugozapadnom dijelu se nalazi pogon za preradu drveta. Najbliži stambeni
objekti su od farme udaljeni cca 200 m zračne linije. Na lokaciji na kojoj se nalazi
farma nema evidentiranih arheoloških lokaliteta niti spomenika kulturne baštine.
Slika 8.1 Satelitski snimak šireg lokaliteta farme
Studija o utjecaju na okoliš 76
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 8.2 Satelitski snimak užeg lokaliteta farme
8.2 Opis pogona
Djelatnost pogona je:
• uzgoj roditeljskih jata i
• proizvodnja rasplodnih jaja.
Uzgoj roditelja se odvija tako što se dobavljaju jednodnevni pilići muškog i ženskog
roda u omjeru cca. 1 : 11 i vrši uzgoj do potrebne zrelosti za rasplod. Nakon
završenog uzgoja roditelja ide proizvodnja rasplodnih jaja. Rasplodna jaja se
distribuiraju inkubatorskim stanicama za proizvodnju pilića. Proizvodni proces se
odvija na principu utvrđenog programa uzgoja roditelja i proizvodnje rasplodnih jaja.
Na prostorima farme se održavaju potrebni klimatski i zdravstveno-higijenski uslovi, u
skladu sa propisanim normama podnog držanja peradi unutar peradarnika.
Dispozicija
Farma se sastoji od:
• 6 tipskih peradarnika za uzgoj roditelja i proizvodnju rasplodnih jaja;
• Objekat uprave sa pomoćnim prostorijama;
• Rezervoar vode sa pumpnom stanicom;
• Septička jama.
Studija o utjecaju na okoliš 77
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Objekti farme su tipski od kojih je 5 montažni – limeni, a 1 čvrsti zidani. Objekti su
paralelno složeni na prostoru farme sa dovoljnim razmakom između njih. Objekti su
pravougaonog oblika, prizemni, dimenzija 84 x 13 m, koji su locirani na ravnom
terenu u smjeru sjever - jug i u njima su smješteni svi sadržaji, koji se direktno
odnose na uzgoj pilića.
Objekat uprave je zidani i u njemu se nalazi kancelarija, prostor za veterinara,
sanitarije i mokri čvor, kupatilo, garderoba, trpezarija i ostava. Septička jama se
nalazi pored objekta uprave i u nju se odlažu samo sanitarno-fekalne vode koje
nastaju u upravnom objektu sa pomoćnim prostorijama.
Slika 8.3 Skica farme
Legenda:
1 – peradarnici; 2 – uprava i pomoćne prostorije; 3 – skladišni objekat; 4 – kotlovnica; 5 – septička jama
6 – otvoreni kanali (ne koriste se); 7 – rezervoar vode sa pumpnom stanicom
1
1
1
1
1
1
2 5
4
4
4
4
4
4
3
6
7
Studija o utjecaju na okoliš 78
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Po namjeni objekat čine sljedeće prostorije:
• prostor za uzgoj;
• prostor za skladištenje hrane;
• kotlovnice u sastavu objekata;
• prostor za odmor;
• sanitarni čvor (umivaonik).
Slika 8.4 Prednji dio objekta peradarnika Slika 8.5 Podužno objekat peradarnika
Slika 8.6 Saobraćajnica unutar parcele Slika 8.7 Ulaz na farmu
Slika 8.8 Pomoćni objekat i objekat uprave Slika 8.9 Pristupna saobraćajnica
Studija o utjecaju na okoliš 79
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.3 Opis aktivnosti, korištenih materijala/sirovina i tehnološkog postupka
Farma se bavi uzgojem roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja. Oplođeno jaje
se u ovom slučaju ne može smatrati kao sirovina ili repromaterijal, jer se radi o
specifičnoj stvari.
Prosječni obim proizvodnje za period od 2013 do 2018. godine na osnovu
podataka od strane Investitora jeste:
Tabela 8.1 Prosječni obim proizvodnje od 2013. - 2018. godine
Prosječni obim
proizvodnje
Muške jedinke
[kom]
Ženske jedinke
[kom]
Rasplodna jaja
[kom]
Ukupno
[kom]
4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120
Snabdijevanje sanitarnom vodom se vrši iz javne vodovodne i kanalizacione mreže
koju omogućuje JP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ d.o.o. Gračanica. Također na
južnom dijelu farme nalazi se i ukopani rezervoar vode, a po potrebi se koristi bunar
sa izgrađenim betonskim ukopanim rezervoarom sa pumpnom stanicom
Napajanje električnom energijom objekta se vrši sa niskonaponske mreže JP
Elektroprivreda BiH.
Za zagrijavanje prostorija u zimskom i hladnom periodu se koristi ugalj koji se
spaljuje u pojedinačnim kotlovnicama svakog objekta farme (6 kotlovnica: TOPLING
TK 150 i 250, toplotnih snaga 150 i 250 kW). Pored toga na lokaciji postoji dizel
agregat koji se koristi u slučaju nestanka električne energije.
Godišnja potrošnja električne energije, vode i uglja:
Tabela 8.2 Prikaz prosječne godišnje potrošnje energenata
R.b. Naziv Godišnja potrošnja
1. Električna energija 180.000 kWh
2. Voda 2.800 m3
3. Ugalj 100 tona
Studija o utjecaju na okoliš 80
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Prosječan godišnji utrošak sirovina za uzgoj:
Tabela 8.3 Prosječni godišnji utrošak materijala
R.b. Naziv sirovine i pomoćnog materijala Godišnja potrošnja
1. Hrana za piliće 2.544 t
2. Vakcine 621.000 jedinica
3. Stelja (piljevina) 150 m3
4. Voda (ukupno) 2.800 m3
5. Formalinske kocke 50 kom.
6. Kreč 50 kg
HRANA ZA PERADI
U normalnim uslovima intenzivne proizvodnje hrana ima presudnu ulogu za uspješan
rast pilića. Hrana je, pored toga, osnovni i najvažniji trošak u uzgoju pilića, koji čini
preko 65% svih proizvodnih troškova. Zbog toga se pitanje vrste, kvaliteta,
hranidbenih i drugih karakteristika hrane ispostavlja kao najvažnije, ključno, za
uspješan tov pilića, kome proizvođači treba da poklone posebnu brigu. Osnovni
zahtjev u tovu pilića – sa što manje hrane proizvesti što više mesa – uslovljava da
sve komponente koncentrovane smješe budu u određenom omjeru i količini. Višak ili
manjak bilo koje od potrebnih komponenata povlači za sobom slabije iskorištenje
hrane, a u ekstremnim slučajevima zakržljavanje, deformaciju pa i uginuće pilića.
Prema tome, hrana može biti izbalansirana (kvalitetna) ili neizbalansirana, odnosno
deficitarna u jednoj ili više komponenata. Vrijednost neke hrane ocjenjuje se prema
sadržaju glavnih hranjivih materija (ugljikohidrati, bjelančevine i mast), minerala i
ostalih sastojaka (vitamini, oligominerali i dr.). Od ovih sastojaka zavise svi procesi u
organizmu pileta.
CJEPIVA - VAKCINE
Primjena specifičnih cjepiva (vakcina) učestali je postupak sprečavanja pojave
zaraznih bolesti. U peradi se primjenjuje relativno veliki broj virusnih, a tek poneko
bakterijsko cjepivo, što zavisi o aktualnoj epizootiološkoj situaciji. U peradarskoj
proizvodnji obavezno je cijepljenje protiv newcastleske bolesti, dok se ostala
cijepljenja provode prema potrebi i ovisno o proizvodnoj namjeni uzgajane peradi.
Razlikujemo aktivna ili „živa“ cjepiva, koja sadrže živog uzročnika neke bolesti,
uglavnom blagih patogenih svojstava ili su ta svojstva oslabljena, te inaktivna cjepiva,
u kojima se „imunogena tvar“ ne može replicirati. Rezultat cijepljenja je stvaranje
imunosti prema određenoj bolesti. O imunokompetenciji zavisi sposobnost stvaranja
protutijela. Živa virusna cjepiva proizvode se uglavnom zaražavanjem ebrionih
Studija o utjecaju na okoliš 81
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
kokošijih jaja ili staničnih kultura. One mogu sadržavati sasvim blage sojeve virusa
(lentogene), zatim sojeve srednje patogenih svojstava (mezogene), a koji puta se
koriste i cjepiva s puno patogenim sojem (velogena). U potonjem slučaju cjepiva se
primjenjuju u prethodno imunizirane peradi, koja je proizvela veliku količinu
specifičnih antitijela (primjer „vrućih“ sojeva virusa zarazne bolesti burze), a koji puta
se ta cjepiva primjenjuju u vrijeme kad nastupi dobna rezistencija ali prije spolne
zrelosti (patogeni virus ptičijeg encefalomijelitisa u kokoši dobi 28 ili više dana, neće
uzrokovati bolest). Inaktivna cjepiva koriste se isključivo nakon živih i njima se
ostvaruje dugotrajna specifična zaštita. Bakterijska cjepiva nalaze se na tržištu
najčešće kao inaktivni pripravci. Proizvode se i živa bakterijska cjepiva od atenuiranih
sojeva (npr. Salmonella typhimurium). Često se cjepivo spravlja od nekoliko
serovarova iste bakterije, ali postoje i cjepiva s npr. dvije različite vrste bakterija (npr.
E. Coli + Pasteurella multocida). Za sada u BIH nema veće potrebe za korištenje
bakterijskih cjepiva.
STELJA (PROSTIRKA)
Stelja u farmi pilića je važna kao toplinski izolator i hidrofilna tvar koja upija vlagu.
Zimi je potrebno do 20 cm, a ljeti 5 -10 cm stelje. Ponajbolja stelja je smjesa jednakih
omjera piljevine, sjeckane slame i treseta. Alternativa može biti piljevina + rižina +
suncokretova ljuska. U stelji se odvijaju biohemijski procesi i stvaraju vitamini iz B
kompleksa. Ovisno o vlažnosti, stelja može biti prevlažna (>25% vode), presuha
(<20% vode) i optimalno vlažna (20-25 % vode). Ukoliko je stelja presuha, odnosno
ima manje od 20 % vode, nastaje problem s prašinom, amonijakom, alergološkim
reakcijama. Kod podnog sistema uzgoja pilića na stelji – prostirci, veoma je važna
povezanost fizičko-hemijskih faktora prostirke s mikroklimom peradarnika. Izbor
prostirke zavisi od mogućnosti lake i jeftine nabavke, ali mora imati odgovarajući
kvalitet, odnosno mora biti higroskopna, rastresita, porozna i suva. Razne vrste stelje
koje mogu poslužiti u uzgoju (piljevine, isjeckana slama, pljeva itd. te njihove
međusobne kombinacije), imaju različiti kapacitet za vlagu, odnosno higroskopnost.
SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU
1. Formalin – Formaldehid
Formalin je otopina formaldehida, bez boje, oštrog mirisa. Ukoliko se provodi
dezinfekcija formalinskim parama koje dugo zaostaju u prostoru potrebno je provesti
neutralizaciju 25% amonijakom. Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid
u otopini. 7% formalina sačinjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog
toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajući, a pare su jako otrovne, pa se treba
držati uputstva o korištenju formalina. Formaldehid je plin oštrog mirisa, lako topiv u
vodi i lipidima, učinkovit protiv većine mikoorganizama. Baktericidna učinkovitost
Studija o utjecaju na okoliš 82
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
zavisi o visokoj vlažnosti. Godinama se koristio kao dezinficijens tla. Jaja se još
uvijek fumigiraju formaldehidom s ciljem smanjenja salmonela ali posljedična aeracija
može rezultirati gomilanjem ugljičnog dioksida u jajima što smanjuje izleživost.
Formaldehid se najčešće koristi u kombinaciji s kalijevim permanganatom da bi se
stvorio plin – obje tvari su toksične, hlapive, kaustične.
2. Izosan-G
Izosan-G je stabilni hlorni dezinficijens u obliku granulata bijele boje karakterističnog
mirisa na hlor. Sadržava troklozen natrij koji snažno djeluje na vegetativne oblike
gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, na gljive, alge, protozoe, na Entamoebu
histolyticu i na brojne viruse, uključujući virus zaraznog hepatitisa tip A i HIV. Slabo
djeluje na acidorezistentne bakterije i na bakterijske spore. Troklozen natrij u vodenoj
otopini disocira u hipohlornu kiselinu i hipohloritni ion, koji zajedno čine slobodni
aktivni odnosno rezidualni hlor u vodi. Učinak troklozen natrija temelji se na
otpuštanju slobodnog aktivnog hlora. Za snažnu antimikrobnu aktivnost zaslužna je
neionizirana hipohlorna kiselina koja je 80 - 100 puta jači germicid od hipohloritnog
iona. Njezin se učinak temelji na ireverzibilnom oštećenju staničnih enzimskih
sustava. Djelotvornost hlornih otopina opada s porastom pH. Najveća je u području
pH 4 - 7. Odnos hipohlorne kiseline i hipohloritnih iona ovisi o pH otopine u kojoj se
oni zajedno nalaze. Pri pH 7.5 njihov je omjer izjednačen, tj. 1 : 1. Najveću
koncentraciju neionizirane hipohlorne kiseline nalazimo pri pH oko 6. Takav pH imaju
razrijeđene otopine natrij dihloroizocijanurata pa sadržavaju 97% hipohlorne kiseline,
a samo 3% hipohlorita. Nasuprot tome, radne otopine pripravaka hipohlorita imaju pH
oko 9 i u njima se pretežno nalaze hipohloritni ioni. Otopljen u vodi, troklozen natrij
daje razinu od 55 - 56% slobodnog aktivnog hlora, čime se postiže optimalni
germicidni učinak. Aktivnost troklozen natrija neznatno se smanjuje u prisutnosti
organskih tvari, naročito bjelančevina ili velikog broja mikroorganizama.
3. Živi kreč – CaO
Koristi se za dezinfekciju. Dobija se pečenjem krečnjaka i dolomita, na temperaturi
ispod tačke sinterovanja (1000 – 1200°C), u cilindričnim rotacionim pećima i visokim
pećima i to sa prekidnim i neprekidnim radom. Nakon pečenja može biti u grumenu ili
samljeven u prah prljavo bijele boje, lak i hidroskopan.
Studija o utjecaju na okoliš 83
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.3.1 Opis primijenjenog tehnološkog procesa
Proizvodni proces odvija se na principu podnog držanja peradi unutar objekata farmi.
Tehnologija proizvodnje uključuje:
• Priprema objekta (sanitacija i polaganje stelje),
• Doprema i raspoređivanje jednodnevnih pilića (31.000 ženskih u 5 objekata i
3.500 muških u jednom objektu).
• Uzgoj roditelja (period odrastanja) se vrši cca 150 – 155 dana. Uzgoj se vrši u
tamnim prostorijama (15 – 20 Lx).
• Spajanje i ravnomjerno raspoređivanje roditeljskih jata u svim objektima
farme.
• Program „svjetlosti“ (svjetlosna stimulacija) traje sljedećih 20 dana. U ovom
periodu se vrši postepeno povećanje intenziteta osvjetljenja od 60 do 220 Lx.
• Proizvodnja rasplodnih jaja traje do 65 sedmica starosti koka.
• Prodaja iznesenih koka i pijetlova prerađivačima mesa.
• Priprema objekta za sljedeći turnus (temeljito očistiti, okrečiti i izvršiti
sanitaciju). Ovaj period traje 2 mjeseca.
Slika 8.10 Šema tehnološkog procesa
Tehnološka oprema sastoji se od sljedećih sistema:
1. sistem ishrane,
2. sistem napajanja vodom,
3. sistem grijanja,
4. sistem ventilacije.
PRIPREMA OBJEKATA, ČIŠĆENJE I SANITACIJA
PRIJEM I UZGOJ ŽENSKIH PILIĆA
PRIJEM I UZGOJ MUŠKIH PILIĆA
RODITELJSKA JATA
RASPLODNA JAJA
Studija o utjecaju na okoliš 84
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Prihvat pilića obavlja se na 1/2, i na 2/3 objekta. Nakon starosti 3-6 dana pilići se
raspuštaju na cijeli objekat. Peradarnik treba zagrijati na odgovarajuću temperaturu
prihvata od 33°C, ljeti 24 sata, a zimi 48 sati prije dolaska pilića. Period uzgoja
započinje nakon perioda prihvata. U tom periodu važno je pridržavati se osnovnih
tehnoloških normativa, te osigurati odgovarajući kvalitet hrane i vode.
Hrana se u hranidbeni sistem pušta prije prihvata kada se pune i podne hranilice.
Nakon propuštanja hrane, pojni sistem se puni vodom. Preporučeni omjer potrošnje
hrane i vode kreće se u rasponu od 1:1,7 do 1:2.
Zaštita od zaraznih bolesti peradi se vrši prema utvrđenom programu zaštite:
• dodavanjem vakcina u vodu za piće,
• raspršivanjem,
• individualnim davanjem.
Kvalitet zraka je izrazito važan tokom prihvata. Ventilacija služi za održavanje
temperature i vlage na željenom nivou, te da osigura kvalitetno snabdijevanje
kisikom. Pilići na farmu dolaze u klimatiziranom kamionu.
Uginuli pilići (transportno uginuće) odmah se uklanjaju iz peradarnika. Škartiranje se
obavlja kontinuirano tokom cijelog odgoja. Mjesto za odlaganje jedinki neiskoristivih
za odgoj je zasebna prostorija. Škartirani pilići se odlažu u plastične vreće koje se
potom vežu i odlažu u prostoriju te se predaju ovlaštenom preduzeću na daljni
tretman.
Ventilacija u peradarniku regulira se prema proračunu iz kapaciteta pojedinih
ventilatora u odnosu na postojeću biomasu peradi u peradarniku. Cilj je osigurati
dovoljnu količinu čistog zraka peradi, ukloniti suvišak otpadnih plinova i prekomjerne
vlage iz peradarnika.
U peradarskoj proizvodnji najvećim dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina,
hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme žetve) i pšenična ili ječmena
slama. Prostirka se na farmu dovozi kamionom koji je prethodno dezinficiran.
Prostirka mora odgovarati određenim parametrima kvalitete koji se kontroliraju prije
svakog ulaza na farmu. Prije razastiranje stelje pod prostorije za uzgoj peradi se
posipa krečom. Nakon toga stelja se dezinficira formalinom ili Izosan-om. Svi otvori
na objektu biće prekriveni sa mrežama kako bi se spriječio ulaz ptica i glodavaca.
Studija o utjecaju na okoliš 85
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Grijanje
Optimalni sistem grijanja je kombinacija zagrijavanja cijelog objekta i zone pilića
posebno. Zagrijavanje objekta po predstavljanju pilića je dat u tabeli 8.4. Tabela 8.4 Potrebna temperatura za piliće
Zagrijavanje čitavog objekta Lokalno zagrijavanje
Zona pilića Objekat
Prvi dan 32-34C 32-33C 28-30 C
Drugi dan 31-32C 31-32C 27-28 C
3-7 dana 30-31C 30-31C 25-26 C
Kod sistema zagrijavanja čitavog objekta temperaturu objekta smanjivati po 3C
nedeljno, do 20C.
Kod lokalnog zagrijavanja temperaturu objekta smanjivati po 1,5C sedmično.
Za vrijeme nošenja jaja važno je slijedeće:
• temperatura ambijenta utiče na apetit nosilja. Visoka smanjuje, a niska povećava.
• povećanjem temperature ambijenta smanjuje se potreba u energiji.
• na temperaturi ambijenta iznad 25°C, apetit se smanjuje ispod nivoa potreba.
• temperatura utiče na veličinu jaja.
• optimalna je temperatura od 15°C do 20°C.
• nedovoljno provjetravanje pojačava negativan uticaj visoke temperature.
Pod grijalicom (vještačka kvočka) pilići sami odabiraju temperaturu koja najviše
odgovara. Radi praćenja temperature termometre postaviti na visinu oko 30 cm od
poda.
Ventilacija
U zatvorenim i toplotno izolovanim farmama, zbog disanja peradi i isparavanja gnoja
iz stelje, kao fermentacije istog, dolazi do brzog zagađenja prostora sa ugljik
dioksidom, amonijakom i vodenom parom. Taj zrak postoje štetan za daljni razvoj
pilića.
Vrijednosti metabolita iz gnoja ne bi trebale prelaziti:
• amonijak (NH3) ne više od 0,1 zapreminskih promila,
• ugljik dioksid (CO2) ne više od 3,5 zapreminskih promila,
• sumporvodonik (H2S) ne više od 0,2 zapreminskih promila.
Iz tog razloga je potrebo kontinuirano vršiti izmjenu zraka u prostorijama farmi sa
svježim zrakom.
Studija o utjecaju na okoliš 86
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Zadatak ventilacije je sljedeći:
• izvlačenje štetnih gasova iz objekta,
• uvođenje u objekat dovoljno svježeg vazduha, jer perad troši više kisika nego sisari,
• odvođenje suvišne vlage,
• održavanje odgovarajuće temperature ambijenta, bez obzira na promjene vanjske
temperature.
Na bazi ovih parametara i principa određuje se sistem ventilacije, brzina strujanja
vazduha, kapacitet i obim ventilacije i broj ventilatora. Brzina strujanja vazduha u
prostoru gdje borave pilići ne smije iznositi više od 0,25 – 0,30 m/s, a na ulaznim
vratima ne preko 1 m/s.
Kapacitet ventilacije određen je biomasom (brojem grla i njihova ukupna težina),
kubaturom objekta i tehničkim karakteristikama ventilacionih uređaja.
Osnovni normativ za potrebne količine svježeg vazduha po jednom piletu iznosi
minimum 4 m3 na 1 kg težine za 1 sat.
Osvijetljene
Za piliće koji se unose unutar objekta bitan je nivo osvijetljenosti, jer isti ako je
prekomjeran može dovesti do uznemirenosti, agresivnosti među jedinkama ili/ili
slabog rasta odnosno razvoja. U prvih 7 dana preporučena jačina svjetlosti ne smije
prelaziti 20 – 40 luxa, u drugoj sedmici 10 do 20 luxa, dok u periodu od 3. pa do 17.
sedmice intenzitet treba biti od 5 – 10 luxa sa različitim vremenima dnevnog
izlaganja. Nivo osvijetljenosti unutar prostora za koke nosilje ne bi trebao biti niži od
15 do 20 luxa u trajanju dnevne svjetlosti.
8.4 Opis mogućih značajnih utjecaja i mjere za sprečavanje i ublažavanje
Predstavljeni su mogući utjecaji, kao i mjere za sprečavanje ili ublažavanje utjecaja
Farme. Analizirani su utjecaji na zrak, vodu, tlo (zemljište), stanovništvo, floru i faunu,
klimatske faktore, te materijalna dobra, kulturno-historijsko i arheološko nasljeđe i
pejzaž.
U narednim tabelama dat je pregled utjecaja Farme, kao i prijedlog mjera.
Studija o utjecaju na okoliš 87
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.1 Utjecaj na stanovništvo i mjere zaštite
Sa stanovišta rada Farme mogući su slijedeći negativni i pozitivni utjecaji na okolno
stanovništvo:
• buka koja nastaje od kretanja vozila (transportnih i ličnih) koja idu ka i od farme,
povremeni povišeni nivoi zvuka tokom kretanja vozila kroz naselje po dolascima
odnosno odlascima transportnih i ličnih vozila;
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa peradarskim otpadom, indirektni
utjecaj u slučaju kada treća lica koja preuzimaju otpad ne vrše adekvatno
zbrinjavanje njega u skladu sa propisima FBiH;
• pojava epidemioloških situacija na farmama - potencijalno širenje oboljenje na
radnike i stanovništvo, putem životinja ili nepravilnog zbrinjavanja oboljelih jedinki,
rijetka pojava da može doći do širenja u okolicu, jer Investitoru je u interesu da
jedinke budu zdrave i da njihov uzgoj ne utjeće na stanovništvo;
• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje peradarskog gnoja, očekivana
pojava tokom uzgoja peradi koja nepovoljno utječe na boravak ljudi u okolici;
• mogućnost zaposlenja direktno na Farmi, odnosno indirektno u vidu kooperacije sa
Investitorom u domenima: nabava hrane, prevozničke usluge, komunalne usluge,
proizvodnja komposta i sl.
Tabela 8.4 Procjena utjecaja na stanovništvo
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Stanovništvo
Buka Kretanja vozila (transportnih i
ličnih) koja idu ka i od farme NZU
Onečišćenje tla i vodotoka
Onečišćenje (zagađenje) lokalnog
vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom
(indirektno);
NZU
Pojava epidemioloških situacija
na farmama
Potencijalno širenje oboljenje na
radnike i stanovništvo, putem
životinja ili nepravilnog
zbrinjavanja oboljelih jedinki
NZU
Metabolički plinovi / mirisi
Širenje neugodnog mirisa u
okolicu i naselja od razgradnje
peradarskog gnoja u farmama i
tokom čišćenja
SZU
Zapošljavanje
M ogućnost zaposlenja direktno
na Farmi, odnosno indirektno u
vidu kooperacije sa Investitorom
POZ
Studija o utjecaju na okoliš 88
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.5 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na stanovništva
Utjecaji Predložene mjere
• buka koja nastaje od kretanja vozila (transportnih i
ličnih) koja idu ka i od farme.
• ograničiti kretanje vozila kroz naselje na 30 km/h;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• sve transportne radnje obavljati u dnevnom periodu.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi, vozači
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom (indirektno);
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima koji
će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje (tj.
bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o samostalnom
zbrinjavanju peradarskog otpada kroz kompostiranje ili
sukompostiranje.
• pojava epidemioloških situacija na farmama • pratiti zdravlje peradi i radnika, pri pojavi
epidemiološke situacije i u slučaju pojave bolesti
izvršiti obavještavanje, a za radnike provoditi
preventivne preglede i redovne periodične preglede
uslova radne sredine;
• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo
pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Odgovornost za izvršenje:
Investitor, odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje
peradarskog gnoja.
• smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata
farme vršiti ventilacijom uz podešavanje temperature,
relativne vlažnosti, brzine strujanja vjetra i sl.;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa
lokacije farme;
• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po
najstrožim higijenskim pravilima za čišćenje i po
mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu farme,
radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje
koncentracije NH3 i CO2; izgnojavanjem i sušenjem
gnoja emisije amonijaka se smanjuju i do 80 %);
• u slučaju pritužbi građana na pojavu neugodnih mirisa
provesti mjerenja emisija amonijaka u zrak iz objekta
farme.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
Studija o utjecaju na okoliš 89
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.2 Utjecaj na zrak i mjere zaštite
Utjecaji iz objekata Farme na zrak su:
• emisija dimnih plinova iz kotlovnica (CO2, NOx, SOx, čvrste čestice – čađ);
• metabolički produkti: amonijak, metan, azotsuboksdi, ugljik dioksida, vodne pare,
lebdećih čestica i neugodnog mirisa;
• emisija ispušnih plinova od rada SUS motora.
Procijenjene količine emisije polutanata emisije dimnih plinova od sagorijevanja uglja
su date u narednoj tabeli.
Tabela 8.6 Godišnja emisije polutanata iz procesa sagorijevanja
Procijenjena godišnja emisija polutanata na osnovu utroška Količna
Godišnja emisija CO2 [t] 124,126
Godišnja emisija NOX [t] 0,189
Godišnja emisija SO2 [t] 3,480
Godišnja emisija čvrstih čestica [t] 0,071
Procjenjene količine emisije metabolita i prašine iz objekata su date u narednoj
tabeli.
Tabela 8.7 Procijenjena godišnja emisija metabolita prašine
Emisije u zrak u uzgoju
peradi [kg/ mjestu/god] NH3 CH4 N2O PM10
Kokoši nesilice
(nekavezno držanje) 0,019-0,360 0,078-0,200 0,002-0,180 0,020-0,150
Srednja vrijednost za
kokoši nesilice
(nekavezno držanje)
0,189 0,139 0,091 0,085
Procijenjena emisja
[kg/god] 13.535,73 9.954,85 6.517,20 6.087,50
Korištenjem alata za modeliranje SCREEN3 utvrđene su imisione koncentracije
amonijaka u radijusu do 1 km oko Farme.
Studija o utjecaju na okoliš 90
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.8 Imisija amonijaka u okolici prema modelu
Materija Udaljenost [m] Imisiona
koncentracija [μg/m3] Oznaka na slici
Amonijak (NH3)
10
(kao granica parcele) 27,76 Z00
50 34.72 Z01
100 42,99 Z02
200 60,36 Z03
300 56,21 Z04
400 46,87 Z05
500 39,88 Z06
600 34,56 Z07
700 30.30 Z08
800 26,83 Z09
900 23,94 Z10
1.000 21,48 Z11
Utjecaj emisija onečišćujućih materija u zrak tokom rada Farme na okolno
stanovništvo bit će minimalan, te ne se očekuje promjena kvalitete zraka, također za
očekivati da će stvarne imisije biti znatno niže.
Ukupna procjena utjecaja na zrak:
Tabela 8.9 Procjena utjecaja na zrak
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Zrak
Produkti sagorijevanja fosilnih
goriva iz vozila
Emisija stakleničkih plinova i
zagađenje zraka NZU
Sagorijevanje energenta (uglja)
za potrebe rada toplovodnih
kotlova
Emisija stakleničkih plinova i
zagađenje zraka SZU
Pojava lebdeće prašine i njeno
taloženje
Taloženje prašine u okolicu i
njeno zadržavanje u okolici
(imisija)
NZU
Pojava metaboličkih plinoa
plinova i neugodna mirisa
Emisija metabolita u okolicu i
njihova emisija, praćeno
neugodnim mirisom
SZU
Studija o utjecaju na okoliš 91
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.10 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na zrak
Utjecaji Predložene mjere
• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje
peradarskog gnoja
• pojava lebdeće prašine i njeno taloženje
• smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata
farme vršiti ventilacijom uz podešavanje temperature,
relativne vlažnosti, brzine strujanja vjetra i sl.;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa
lokacije farme;
• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po
najstrožim higijenskim pravilima za čišćenje i po
mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu farme,
radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje
koncentracije NH3 i CO2; izgnojavanjem i sušenjem
gnoja emisije amonijaka se smanjuju i do 80 %);
• u slučaju pritužbi građana na pojavu neugodnih mirisa
provesti mjerenja emisija amonijaka u zrak iz objekta
farme.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o samostalnom
zbrinjavanju peradarskog otpada kroz kompostiranje ili
sukompostiranje.
• emisija dimnih plinova i zagađenje zraka • prelazak sa uglja na drvo kao energent;
• servisiranog kotla, eventualno instaliranje novog;
• stalno praćenje pokazatelja na osnovu kojih se može
procijeniti kvalitet sagorijevanja u kotlu;
• korištenje kvalitetnog goriva;
• redovno održavanje kotlovskih postrojenja;
• praćenje emisije dimnih plinova u skladu sa
odredbama okolinske dozvole, odnosno važećeg
Pravilnika;
• Postizanje većeg stepena iskorištenosti kotlovskih
postrojenja, a samim tim manje emisije štetnih
materija u atmosferu ostvariti će se pomoću:
o dobre izolacije grejnog kotla na svim
mjestima;
o sniženja temperature vode u kotlu;
o nižih temperatura izlaznih plinova;
o tehnike regulisanja.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• emisija produkata sagorijevanja fosilnih goriva u SUS
motorima;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• po potrebi ugraditi katalizatore na ispušnim sistemima
vozila.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, vozači
Studija o utjecaju na okoliš 92
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.3 Utjecaj na tlo i mjere zaštite
Sa stanovišta uticaja na zagađenje tla nastaje slijedeći otpadni materijal:
• Miješani komunalni otpad (ostaci od hrane ljudi i životinja, ambalaža od hrane i sl.);
• Otpad od sagorijevanja čvrstih goriva – pepeo;
• Peradarski gnoj, piljevina i stelja;
• Otpad od animalnog porijekla (gnoj i uginule jedinke):
• Mulj iz septičke jame.
Ukupna procjena utjecaja pojava na onečišenja tla:
Tabela 8.11 Procjena utjecaja na tlo
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Tlo
Pojava lebdeće prašine i njeno
taloženje
Taloženje prašine u okolicu i
njeno zadržavanje u okolici
(imisija)
SZU
Peradarski gnoj Onečišćenja tla lokacije i šire, u
slučaju neadekvatnog odlaganja NZU
Čvrsti miiješani komunalni otpad,
pepeo od spaljivanja uglja, mulj iz
septičke jame
Onečišćenje i zagađivanje tla,
eutrofikacija tla NZU
Otpad animalnog porijekla Onečišćenje tla nepravilnim
zbrinjavanjem, prenos oboljenja NZU
Studija o utjecaju na okoliš 93
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.12 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na tlo
Utjecaji Predložene mjere
• zagađenje okolnog tla nepravilno odloženim
peradarskim gnojem;
• zagađenje neposrednog i okolnog tla uslijed
oborinskih voda koja sapiru onečišćenja sa premisa
farme;
• dospijeće štetnih mikroorganizama kroz gnoj u tlo
(npr. sapiranjem oborinskim vodama);
• nepravilnim načinom tretmana i ispuštanja otpadnih
voda koje nastaju na lokaciji;
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima
koji će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• sav prosuti gnoj i ostali otpad istovremeno pokupiti;
• održavati površinu farme urednom i čistom (zahtjev
za higijenske uslove uzgoja peradi);
• redovno crpljenje i čišćenje septičke jame;
• kontrola, servis i čišćenje sistema za odvod otpadnih
voda (sanitarno-fekalnih i oborinskih);
• vršiti pranje vozila van lokacije farme;
• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo
pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede;
• ozeleniti slobodne površine na farmi
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom (indirektno);
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima
koji će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje
(tj. bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o
samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz
kompostiranje ili sukompostiranje.
• pojave nekontrolirano isticanje goriva i ulja iz
transportnih vozila na lokaciji farme;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću vozila (transportnih i ličnih);
• obezbjediti absorbent (pijesak) kojim bi se djelovalo
na eventualno prosutu naftu i naftne derivate, a
nastali otpad ove vrste tretirati kao opasan u
saradnji sa ovlaštenim preduzećem.
Odgovornost za izvršenje:
• Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi, vozači
• pojava lebdeće prašine i njeno taloženje • pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa
lokacije farme;
• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po
najstoržim higijenskim pravilima za čišćenje i po
mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu
farme;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
Studija o utjecaju na okoliš 94
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.4 Utjecaj buke na okoliš i okolicu, mjere zaštite
Buka, tj. zvuk sa farme za uzgoj peradi se stvara tokom:
• dovoza i otpreme peradi, korištenja postojeće cestovne infrastrukture i odvijanja
unutrašnjeg saobraćaja;
• rada instalirane opreme (npr. ventilatori i agregat).
Procjena utjecaja zvuka (buke) sa farme i od transportnih uređaja na okolicu:
Tabela 8.13 Procjena utjecaja buke na okolicu
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Buka
Kretanje vozila Emisija zvuka od vozila
prema okolici NZU
Zvuk / buka od
ventilacionog sistema
Emisja zvuka od rada
ventilacionog sustema
prema okolici
NZU
Tabela 8.14 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja buke na okolinu
Utjecaji Predložene mjere
• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila
(transportnih i ličnih) koja dolaze i odlaze sa premisa
farme;
• zvuk / buka od ventilacionog sistema.
• obavljanje svih radnji na transportu samo u toku
dnevnog perioda;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• ograničiti kretanje vozila kroz naseljeni pristupni dio
na 30 km/h;
• vršiti redovnu kontrolu i servis ventilacionog sistema u
objektima farme.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, vozači
8.4.5 Utjecaj na vode i mjere zaštite
Sa stanovišta uticaja na zagađenje tla nastaje slijedeći otpadni materijal:
• sanitarno-fekalna voda u slučaju curenja iz konstrukcije septičke jame (praćeno
muljem).
• oborinska voda onečišćena sa sadržajem sa manipulativnih površina Farme.
Ukupna procjena utjecaja pojava na onečišenja voda:
Tabela 8.15 Procjena utjecaja na vode
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Vode
Sanitarno - fekalne vode, mulj iz
septičke jame
Onečišćenje i zagađivanje
vodotoka i tla NZU
Oborinske vode sa objekata i
manipulativnih površina farme
Onečišćenje i zagađivanje
vodotoka i tla NZU
Studija o utjecaju na okoliš 95
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.16 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na vode (površinske i podzemne)
Utjecaji Predložene mjere
• zagađenje mjesnog vodotoka i okolnog zemljišta
nepravilno odloženim peradarskim gnojem;
• zagađenje mjesnog vodotoka i okolnog zemljišta
uslijed utjecaja oborinskih voda koja sapiru
onečišćenja sa premisa farme;
• dospijeće štetnih mikroorganizama kroz gnoj u
vodotok;
• nepravilnim načinom tretmana i ispuštanja otpadnih
voda koje nastaju na lokaciji;
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima koji
će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• u cilju prevencije mikrobiološke kontaminacije
podzemnih voda, površinskih vode i voda za piće
individualnih vodosabirnih objekata obližnjih mjesta,
strogo se zabranjuje deponovanje, odlaganje i
skladištenje bilo koje vrste otpadnih materija na
lokaciji i oko nje;
• gnoj se ne smije aplicirati uz vodotoke (potoke, rijeke)
odnosno u sigurnosnom pojasu koji je širok najmanje
10 m, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na
vodozaštitnom području;
• gnoj se ne smije aplicirati u pojasu širine 50 m oko
izvora ili bunara koji se koriste za humanu
konzumaciju ili za napajanje životinja na farmama,
ovim se sprečava zagađenje podzemnih voda;
• sav prosuti gnoj i ostali otpad istovremeno pokupiti;
• održavati površinu farme urednom i čistom (zahtjev
za higijenske uslove uzgoja peradi);
• sanitarne otpadne vode i otpadne vode iz
dezinfekcijske barijere sakupljati u vodonepropusnu
septičku jamu za otpadne vode;
• za dezinfekciju vode iz dezbarijere koristiti
biorazgradiva sredstva;
• redovno crpljenje i čišćenje septičke jame i voditi
evidenciju o održavanju i čišćenju;
• kontrola, servis i čišćenje sistema za odvod otpadnih
voda (sanitarno-fekalnih i oborinskih);
• vršiti pranje vozila van lokacije farme;
• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo
pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom (indirektno);
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima koji
će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje (tj.
bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o
samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz
kompostiranje ili sukompostiranje.
Studija o utjecaju na okoliš 96
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.6 Utjecaj na floru i faunu, mjere zaštite
Mogući negativni uticaj na floru i faunu se mogu ogledati u:
• povišen nivo buke tokom tokom dolazaka i odlazaka transportnih i ličnih vozila;
• prisustvo ptica, glodara, pasa, mačaka i drugih životinja na prostoru Farme, kao i
dodir istih sa peradarskim otpadom, uginulim jedinkama što može dovesti do
oboljenja i širenje istog na druge jedinke ili u lanac ishrane/kruženje materije u prirodi;
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta;
• dospijeće gore navedenih onečišćenja u lanac ishrane i ciklus kruženja materije u
prirodi.
Procjena utjecaja rada farme na floru i faunu:
Tabela 8.17 Procjena utjecaja na floru i faunu
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Flora i fauna
Zvuk / buka od ventilacionog
sistema
Emisija zvuka od rada
ventilacionog sistema prema
okolici
NZU
Prisustvo životinja na lokacijie Dodir sa peradarskim gnojem,
otpadom, hranom, jedinkama i sl. NZU
Sanitarno - fekalne vode, mulj iz
septičke jame
Onečišćenje i zagađivanje
vodotoka i tla NZU
Oborinske vode sa objekata i
manipulativnih površina farme
Onečišćenje i zagađivanje
vodotoka i tla NZU
Studija o utjecaju na okoliš 97
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.18 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na floru i faunu
Utjecaji Predložene mjere
• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila
(transportnih i ličnih) koja dolaze i odlaze sa
premisa farme;
• zvuk / buka od ventilacionog sistema.
• obavljanje svih radnji na transportu samo u toku
dnevnog perioda;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• ograničiti kretanje vozila kroz naseljeni pristupni dio
na 30 km/h;
• vršiti redovnu kontrolu i servis ventilacionog sistema
u objektima farme.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, vozači
• prisustvo ptica, glodara, pasa, mačaka i drugih
životinja na prostoru farme / unutar objekata, što
može dovesti „krađe“ skladištenih uginulih jedinki
peradi, kontaminacije zdravih jedinki u objektima,
širenje kontaminacije po površini farme. što može
dovesti do oboljenja i širenje istog na druge jedinke
ili u lanac ishrane/kruženje materije u prirodi;
• spriječiti boravak životinja (četveronožaca) na
lokaciji farme, suradnjom sa službom za brigu o
životinjama;
• pravovremeno uklanjanje i zatvaranje
prostora/posuda sa uginulim jedinkama. prekrivanje
otpada;
• tjeranje zalutalih životinja sa premisa farme;
• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo
pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede.
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa
peradarskim otpadom (indirektno);
• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima
koji će dalje vršiti zbrinjavanje istog;
• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje
(tj. bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o
samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz
kompostiranje ili sukompostiranje.
8.4.7 Utjecaj na klimatske faktore i mjere zaštite
Na osnovu upoređivanje vrijednosti iz tabele 4.4 sa podacima procijenjenih emisija iz
objekata tabela 4.2 i 4.3, nastale emisije GHG materija iz objekta Farme su veoma
niske (< 1 %). U obzir treba uzeti individualna ložišta naselja Pribava i okolnih naselja
opštine Gračanice, industrijske subjekte opštine, te magistralnu saobraćajnicu, kao i
poljoprivredna zemljišta, iz tog razloga Farme neće imati značajan utjecaj na lokalnu
klimu i njene faktore.
Tabela 8.19 Procjena utjecaja na klimatske faktore
Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena
Klimatski faktori Emisija GHG plinova Emisija stakleničkih plinova
i zagađenje zraka NZU
Studija o utjecaju na okoliš 98
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Neovisno što je procjenjen utjecaj naznatana Investitoru se proporučuju slijedeće
mjere.
Tabela 8.20 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja klimatske uslove
Utjecaji Predložene mjere
• emisija stakleničkih plinova (CH4, CO2, ...) • smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata
farme vršiti ventilacijom uz podešavanje
temperature, relativne vlažnosti, brzine strujanja
vjetra i sl.;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa
lokacije farme;
• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po
najstrožim higijenskim pravilima za čišćenje i po
mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu
farme, radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje
koncentracije NH3 i CO2; izgnojavanjem i sušenjem
gnoja emisije amonijaka se smanjuju i do 80 %);
Odgovornost za izvršenje:
Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi
• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o
samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz
kompostiranje ili sukompostiranje.
8.4.8 Mjere u slučaju akcidenata i ekoloških nesreća
Nesreće koje su moguće su:
• nastanak požara;
• širenje infekcija i zaraza;
• izlijevanje saržaja septičke jame i otpadnih voda u tlo.
Mjere zaštite od požara su:
• ne odlagati zapaljive i eksplozivne materije;
• emitovati nastale metaboličke gasove u okolicu radi razrjeđenja;
• odlagati pepeo iz kotlova u namjenske posude, naročito dok je topao;
• osigurati dostupnost vatrogasne tehnike do svih dijelova farme;
• stalno obučavanja osoblja;
• ukazivanje na opasnosti i mogućnostima nastanka požara.
Studija o utjecaju na okoliš 99
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Mjere zaštite od širenja zaraza i infekcija:
• ograničiti boravak trećih lica na lokaciji;
• onemogućiti pristup životinjama i štetočinama;
• pratit zdravlje jedinki unutar farmi;
• stalna kontrola Veterinarske inspekcije;
• u slučaju izbijanja bolesti potrebno je pozvati nadležnu veterinarsku službu
koja će dalje propisati adekvatne mjere za daljno postupanje;
• pravovremeno uklanjanje uginulih jedinki;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja.
Mjere zaštite za sprečavanje izlijevanja otpadnih voda u vodotoke i tla:
• održavanje sistema odvoda sanitarno-fekalnih voda;
• održavanje i čišćenje septičke jame;
• čišćenje manipulativnog prostora farme čistim od peradarskog gnoja;
• održavanje sistema odvoda oborinskih voda iz okolice.
• pravovremeno uklanjanje uginulih jedinki;
• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja;
• čišćenje manipulativnog prostora farme čistim od peradarskog gnoja;
• kontrola rada lica koja preuzimaju peradarski otpad i vrše njegovo
zbrinjavanje.
Dodatna mjera jeste izrada Planova i Internih pravilnika u slučaju neplaniranih
nesreća, npr. poplava, zemljotresa i sl.
8.5 Alternativna rješenja
Predloženo alternativno rješenje: Kompostiranje i sukompostiranje peradarskog
gnoja
Peradarski gnoj sa farme može poslužiti kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog
komposta što se može razmoriti kao alternativa u njegovom zbrinjavanju.
Kompostiranje je biološka razgradnja i stabilizacija organskih supstrata, pod uslovima
koji osiguravaju razvoj termofilnih temperatura kao rezultat biološki proizvedene
toplote. Konačan produkt koji je stabilan, bez patogena i sjemena biljaka, i može se
korisno odložiti na tlo. Aerobno kompostiranje je efikasan i siguran način za tretiranje
organskog otpada, koji istovremeno smanjuje negativne posljedice po okoliš i
osigurava ekonomski vrijedan konačan proizvod (kompost). Ovaj gnoj predstavlja
značajan izvor azota, ali mu je potrebno dodati ugljika ukoliko se želi postići veća
razgradnja organske materije u procesu aerobnog kompostiranja. Pri aerobnom
kompostiranju biorazgradnja organske materije teče uz prisutnost kisika.
Studija o utjecaju na okoliš 100
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Glavni produkti biološkog metabolizma su:
• ugljik dioksid;
• voda;
• toplota;
• kompost.
Prednosti kompostiranja:
• Kompostiranjem se proizvodi odličan kondicioner za tlo koji dodaje organsku
materiju, poboljšava strukturu tla, poboljšava kapacitet zadržavanja vode,
smanjuje potrebe za đubrivom i smanjuje potencijal zemlje za eroziju.
• Postoji jako velik potencijal tržišta za kompostirani produkt tj. kućne bašte,
pejzaži, farme povrća, uzgajivači jestivih gljiva, uzgajivači ukrasnog cvijeća,
itd. Kompost također može poslužiti kao postelja za perad.
• Kompostiranjem se postiže znatno smanjenje u volumenu i masi otpada, kao i
poboljšanje manipulativnih karakteristika.
• Produkt se može uskladištiti i primijeniti u pogodno doba godine pošto je
organski azot manje osjetljiv na cijeđenje i dalje gubitke amonijaka.
• Postiže se smanjenje C/N omjera do razine koje su više pogodni za primjenu
na zemljište.
• Kompostiranjem se vrši uništavanje patogena i sjemena korova bez primjene
hemijskih sredstava.
• Kontrolisanim vođenjem procesa, neugodan miris i muhe se potpuno
eliminišu.
Nedostaci kompostiranja:
• Postrojenje ili površona za kompostiranje zajedno sa skladištem sirovog
materijala i gotovog komposta zauzima značajan prostor.
• Kompostiranje povlači za sobom relativno visoke troškove opreme, rada i
upravljanja.
• Uskladišten materijal prikupljen za kompostiranje ima značajan potencijal
neugodnih mirisa uslijed razvoja plinovitih metabolita (ugljikdioksid,
azotnisuboksid, amonijak i dr.).
Studija o utjecaju na okoliš 101
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.6 Sistem monitoringa
Predloženi sistem monitoringa:
• Mjerenje nivoa buke na obodima parcele parcele farme, u smjeru prema
obližnjim parcelama / objektima, radi utvrđivanja nivoa buke;
• Mjerenje kvaliteta zraka – imisiju gasova metabolita (sumporvodonik, metan,
ugljik dioksid, amonijak, azotni oksidi), obodi parcele Farme, u smjeru prema
obližnjim parcelama / objektima i kraj najbližeg objekta po nalogu inspekcije;
• Mjerenje emisije dimnih plinova (CO, CO2, NOx, SO2, čvrste čestice i dimni
broj), dimovodni kanali toplovodnih kotlova, jednom godišnje, hladnom
periodu.
Na osnovu izloženog u studiji može se konstatirati da predmetna aktivnost uzgoj
roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja na Farmi preduzeća „IRADIA
COMPANY“ d.o.o. Laktaši, koje je već duži period prisutna na teritoriji opštine
Gračanica u naselju Pribava svojim radom nema znatan utjecaj na okoliš. Uz stalno
provođenje već prisutnih mjera, kao predloženih mjera neće se očekivati promjena
na utjecaj, te eventualno isti se može umanjiti.
9. NAZNAKA POTEŠKOĆA
Prilikom izrade Studije o utjecaju na okoliš farme za uzgoj roditeljskih jata i
proizvodnju rasplodnih jaja „IRADIA COMPANY“ d.o.o. Laktaši na lokaciji naselja
Pribava, adresa Meraje bb (teritorij opštine Gračanica), Investitor je na uvid
omogućio sve raspoložive i tražene podatke, te dostavio podatke lično ili putem e-
maila.
Studija o utjecaju na okoliš 102
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
10. PRAVNI OKVIR I LITERATURA
10.1 PRAVNI OKVIRI
Zaštita okoliša:
• Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj 33/03);
• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj
38/09);
• Zakon o zaštiti prirode („Sl. novine FBiH“, broj 66/13);
• Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju
okolišno dopuštenje („Sl. novine FBiH“, broj 19/04).
Zaštita zraka:
• Zakon o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, broj 33/03);
• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, broj 4/10);
• Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih
vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka
(„Sl. novine FBiH“, broj 1/12);
• Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak („Sl. novine
FBiH“, br. 12/05);
• Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak („Sl. novine FBiH“, br.
9/14)
• Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja („Sl. novine FBiH“, broj 12/05);
• Pravilnik o monitoringu kvalieteta zraka („Sl. novine FBiH“, broj 12/05);
• Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka („Sl. novine
FBiH“, broj 9/16);
• Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač („Sl.
novine FBiH“, broj 39/05).;
• Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (Službene novine Federacije BiH
br. 82/07).
Otpad:
• Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 33/03);
• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“,
broj 72/09);
• Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala
(„Sl. novine FBiH“, 35/98, 109/12 i 15/16)
• Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Sl. novine FBiH“, broj
88/11);
• Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, broj 9/05);
Studija o utjecaju na okoliš 103
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
• Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom („Sl. novine FBiH“, broj. 77/08);
• Pravilnikom o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i
prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Sl. novine FBiH“, broj 9/05);
• Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Sl. novine
FBiH“, broj. 38/06).
Zaštita od buke:
• Zakon o zaštiti od buke („Sl. novine FBiH“, broj 110/12);
• Zakon o zaštiti od buke („Sl. novine TK“, broj 03/16).
Zaštita voda:
• Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, broj 70/06);
• Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistem javne kanalizacije („Sl.
novine FBiH“, broj 101/15 i 01/16, Uredba o izmjeni i dopuni 101/18).
• Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštene laboratorije, sadržaju i načinu
davanja ovlaštenja („Sl. novine FBiH“, 14/40, 14/13 i 26/14).
Korištenje zemljišta:
• Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH („Sl.
novine FBiH“, broj 2/06);
• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta
na razini Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, broj 32/08 i broj 72/07).
Poljoprivreda i zaštita životinja:
• Zakon o poljoprivredi („Sl. novine FBiH“, broj 88/07, 04/10, 07/13);
• Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja („Sl. glasnik BiH“, broj 25/09;
• Pravilnik o uvjetima koje moraju zadovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na
farmama („Sl. glasnik BiH“, broj 46/10);
• Zakon o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“, broj 34/02).
Ostali pravni akti:
• Zakon o zaštiti na radu („Sl. novine FBiH“, broj 22/90);
• Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, broj 64/09).
Studija o utjecaju na okoliš 104
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
10.2 LITERATURA
• Meteorološki godišnjak 2018., Federalni hidrometeorološki zavod, 2018.;
• Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005 – 2025, Zavod za urbanizam,
Tuzla, juli 2006.;
• Popis stanovništva, domaćinstava/kučanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.
godine – Konačni rezultati, Federalni zavod za statistiku, Juli 2016.;
• Radni dokument Europske komisije SWD(2019) 222 final, Brisel, maj 2019.;
• BREF BAT in Intesive Rearing of Poultry and Pig, 2017;
• Adrović et al. (2000) Ekološke karakteristike rijeka gostelje, spreče i brke, Zbornik
radova prirodno – matematičkog fakulteta, svezak Biologija, Univerzitet u tuzli
prirodno – matemetički fakultet;,
• Djedović R. (2017) Fizičko-geografske karakteristike opštine gračanica, Gračanički
glasnik 34/17;
• Skenderović, Isat i Adrović, Avdul. (2008), Populacije ciprinidnih riba gornjeg toka
rijeke spreče, Researchgate;
• Latinović i Toljaga (2016) Tehnološki vodič za odgoj i eksploataciju nosilja konzumnih
jaja, Banja Luka;
• Priručnik za uzgoj peradi (1988), Polutry Performance Plus;
• Priručnika za izračun emisija u zrak za nacionalne E-PRTR obveznike (HAOP, 2017);
• Uputstvo za proračun godišnjih emisija SO2, NO2 i čvrstih čestica u zrak (Fond za
zaštitu okoliša i Ceteor, Sarajevo, juni 2015).
Studija o utjecaju na okoliš 105
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
11. LISTA PRILOGA
1. Plan upravljanja otpadom;
2. Posjedovni list broj 1008, br. 06-30-1-3932/18-2 od 11.07.2018., Služba za prostorno
uređanje, geodetske i imovinsko pravne poslove, Općina Gračanica;
3. Kopija katastarskog plana, br. 06-30-3-3933/2018-2 od 11.07.2018, Služba za
prostorno uređanje, geodetske i imovinsko pravne poslove, Općina Gračanica;
4. Rješenje o vodnoj dozvoli br. 04/1-13-25-33225/15 od 16.03.2016. godine, Tuzlanski
kanton, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
5. Račun za električnu energiju august 2019., JP „ELEKTROPRIVREDA BiH“ d.d.
Sarajevo – Podružnica „Elektrodistribucija“ Tuzla, OOiN Gračanica;
6. Račun za utrošenu vodu i kanalizaciju, juli - august 2019., JP „VODOVOD I
KANALIZACIJA“ d.o.o. Gračanica;
7. Ugovor o odvozu i zbrinjavanju animalnog otpada br. 08-1176-1/11 od 24.11.2011,
JP „Komus“ d.o.o. Gračanica;
8. Ugovor o odvozu otpadnih fekalnih voda br. 1244/19 od 14.10.2019., KP „Progres“
a.d. Doboj.
Studija o utjecaju na okoliš 106
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
C. PRILOZI
Recommended