Studija o utjecaju na okoliš Iradija Farma 2019.pdf · 5.2 Mjere nakon prestanka rada 70 5.3 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće) 71 6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA

Studija o utjecaju na okoliš 3

„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

SADRŽAJ

A. OPŠTA DOKUMENTACIJA 5

Izvod iz registracije preduzeća 6

Rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje poslova zaštite okolice 7

B. STUDIJA 9

1. UVOD 10

2. OPIS PROJEKTA 11

2.1 Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslovi upotrebe zemljišta u toku rada

pogona i postrojenja 11

2.1.1 Lokacija pogona 11

2.1.2 Opis pogona i aktivnosti 13

2.1.2.1 Opis pogona 13

2.1.2.2 Opis aktivnosti 16

2.2 Opis osnovnih karakteristika proizvodnog proces, priroda i količina materijala koji

se koriste 16

2.2.1 Opis primijenjenog tehnološkog procesa 25

2.3

Procjena po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija (zagađivanje vode, zraka i

zemljišta, buka, vibracije, svjetlo, toplota, radijacija i sl.) koji su rezultat

predviđenog proizvodnog procesa

29

2.3.1 Čvrsti otpad 29

2.3.2 Emisija u zrak 32

2.3.3 Emisija u tlo 34

2.3.4 Emisije u vode 34

2.3.5 Potrebe za toplotnom energijom 36

2.3.6 Radijacija 36

2.3.7 Nastajanje i širenje zvuka / buke 36

2.3.8 Nastajanje i širenje vibracija 36

3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽENE PROJEKTOM 37

3.1 Podaci o stanovništvu 37

3.2 Podaci o flori, fauni, tlu (zemljištu) i vodama 39

3.2.1 Flora i fauna 39

3.2.2 Tlo (zemljište područja) 41

3.3 Klimatske karakteristike područja 44

3.4 Postojeća materijalna dobra, kulturno-historijsko arheološko naslijeđe 46

3.5 Opis pejzaža 46

3.6 Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja na okoliš 46

4.

OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ KOJI SU

POSLJEDICA POSTOJANJA DATOG PROJEKTA, UPOTREBE PRIRODNIH

RESURSA, EMISIJE ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA I STVARANJE I UKLANJANJE

OTPADA

47

4.a Opis metoda korištenih za procjenu utjecaja na okoliš i rezultati procjene 47



4.1 Utjecaj na stanovništvo 51

4.2 Utjecaj na zrak 52

4.3 Utjecaj na vode i tlo 56

4.3.1 Utjecaj na tlo 56

4.3.2 Utjecaj na vode (površinske i podzemne) 59

4.4 Utjecaj buke na okolinu 60

4.5 Utjecaj na floru, faunu i klimu 61

4.5.1 Utjecaj na floru i faunu 61

4.5.2 Utjecaj na klimatske faktore 62

4.6 Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe 62

4.7 Utjecaj na pejzaž 63

4.8 Međuodnos gore navedenih faktora 63

4.9 Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš 63

5. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA 64

5.1 Mjere zaštite okoliša 65

5.2 Mjere nakon prestanka rada 70

5.3 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće) 71

6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA 72

7. SISTEM MONITORINGA, UČESTALOST MJERENJA 74

8. NETEHNIČKI REZIME 75

8.1 Opis lokacije pogona 75

8.2 Opis pogona 76

8.3 Opis aktivnosti, korištenih materijala/sirovina i tehnološkog postupka 79

8.3.1 Opis primijenjenog tehnološkog procesa 83

8.4 Opis mogućih značajnih utjecaja i mjere za sprečavanje i ublažavanje 87

8.4.1 Utjecaj na stanovništvo i mjere zaštite 87

8.4.2 Utjecaj na zrak i mjere zaštite 89

8.4.3 Utjecaj na tlo i mjere zaštite 92

8.4.4 Utjecaj buke na okoliš i okolicu, mjere zaštite 94

8.4.5 Utjecaj na vode i mjere zaštite 94

8.4.6 Utjecaj na floru i faunu, mjere zaštite 96

8.4.7 Utjecaj na klimatske faktore i mjere zaštite 97

8.4.8 Mjere u slučaju akcidenata i ekoloških nesreća 98

8.5 Alternativna rješenja 99

8.6 Sistem monitoringa 101

9. NAZNAKE POTEŠKOČA 101

10. PRAVNI OKVIR I LITERATURA 102

10.1 Pravni okvir 102

10.2 Literatura 104

11. LISTA PRILOGA 105

C. PRILOZI 106



A. OPŠTA DOKUMENTACIJA









B. STUDIJA



1. UVOD

Na osnovu zahtjeva „IRADIA COMPANY“ d.o.o. Laktaši (dalje u tekstu Investitor) radi

dobivanja okolinske dozvole za izrađena je Studija o utjecaju na okoliš (SUO) za

farmu za uzgoj roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja (dalje u tekstu Farma).

Predmetna Farma se nalazi u naselju Pribava, teritorija grada Gračanica i prisutna

već duži period.

Ova studija se vrši kao nadopuna na zaključak br. UP I 05/2-23-11-219/19 od

08.11.2019. godine strane Federalnog ministarstva zaštite okoliša.

Izrada SUO se vrši na osnovu odredbi Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine

FBiH“ broj 33/03, 72/09), Zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“ broj 33/03,

38/09), i Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja

na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako

imaju okolišno dopuštenje („Sl. novine FBiH“ broj 19/04) – član 4., odjeljak „e“, stav

42 (Pogoni za intenzivan uzgoj živine, svinja i krupne stoke sa više od: 40.000 mjesta

za kokoške). Za izradu SUO u obzir se uzimaju elaborati, projekti i izvršena mjerenja

od strane ovlaštenih institucija, organa i lica.

Do današnjeg dana Investitor je ishodio Rješenje o vodnoj dozvoli br. 04/1-13-25-

33225/15 od 16.03.2016. godine, Tuzlanski kanton, Ministarstvo poljoprivrede,

šumarstva i vodoprivrede sa rokom važenja do 16.03.2021. godine. Predmetna

farma je uredno priključena na sistem distributivne mreže Elektroprivrede BiH, kao i

na vodovodnu mrežu Gračanice.



2. OPIS PROJEKTA

2.1 Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslovi upotrebe zemljišta u

toku rada pogona

2.1.1 Lokacija pogona

Predmetna farma za uzgoj roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja u vlasništvu

preduzeća „IRADIA COMPANY“ d.o.o. Laktaši se nalazi izvan naseljenog područja

Pribava na samoj periferiji prema sjeveroistoku naselja na adresi Meraje bb i

izdvojena je od naselja Pribave. Ukupna površina parcele je cca. 27.116 m2. Svi

objekti su smješteni na zemljištu označenim kao k.č. broj 508 (novi premjer), a što

odgovara zemljištu označenom kao k.č. broj 1473/2 (stari premjer) upisanom u k.o.

Donja Lohinja, općina Gračanica.

Prilaz farmi se ostvaruje sa magistralne saobraćajnice Tuzla - Doboj preko mjesne

asfaltirane saobraćajnice. Ulazni put je širine cca. 4 m. Na ovu saobraćajnicu se vežu

interni putevi i platoi na farmi za manipulaciju kamiona.

Lokacija industrijskog kruga farme se nalazi na povišenom terenu u odnosu na

vodotok rijeke Spreče, koja se nalazi sa suprotne strane magistralnog puta, na

udaljenosti većoj od jednog kilometra, tako da ne postoji mogućnost njenog

plavljenja. Drugih značajnijih vodotoka u blizini lokacije farme nema.

Okruženje cijele farme čini poljoprivredno zemljište koje se obrađuje, a samo na

jednom jugozapadnom dijelu se nalazi pogon za preradu drveta. Najbliži stambeni

objekti su od farme udaljeni cca 200 m zračne linije. Na lokaciji na kojoj se nalazi

farma nema evidentiranih arheoloških lokaliteta niti spomenika kulturne baštine.

Kopija katastarskog plana i posjedovni list su dati u prilogu ovog Zahtjeva.

Na sljedećim slikama dati su satelitski snimci šireg i užeg lokaliteta farme, kao i

trenutačno stanje.



Slika 2.1 Satelitski snimak šireg lokaliteta farme

Slika 2.2 Satelitski snimak užeg lokaliteta farme



Slika 2.3 Trenutni izgled lokaliteta farme

2.1.2 Opis pogona i aktivnosti

2.1.2.1 Opis pogona

Djelatnost pogona je:

• uzgoj roditeljskih jata i

• proizvodnja rasplodnih jaja.

Uzgoj roditelja se odvija tako što se dobavljaju jednodnevni pilići muškog i ženskog

roda u omjeru cca. 1 : 11 i vrši uzgoj do potrebne zrelosti za rasplod. Nakon

završenog uzgoja roditelja ide proizvodnja rasplodnih jaja. Rasplodna jaja se

distribuiraju inkubatorskim stanicama za proizvodnju pilića. Proizvodni proces se

odvija na principu utvrđenog programa uzgoja roditelja i proizvodnje rasplodnih jaja.

Na prostorima farme se održavaju potrebni klimatski i zdravstveno-higijenski uslovi, u

skladu sa propisanim normama podnog držanja peradi unutar peradarnika.

Dispozicija

Farma se sastoji od:

• 6 tipskih peradarnika za uzgoj roditelja i proizvodnju rasplodnih jaja;

• Objekat uprave sa pomoćnim prostorijama;

• Rezervoar vode sa pumpnom stanicom;

• Septička jama.

Objekti farme su tipski od kojih je 5 montažni – limeni, a 1 čvrsti zidani. Objekti su

paralelno složeni na prostoru farme sa dovoljnim razmakom između njih.



Objekti su pravougaonog oblika, prizemni, dimenzija 84 x 13 m, koji su locirani na

ravnom terenu u smjeru sjever - jug i u njima su smješteni svi sadržaji, koji se

direktno odnose na uzgoj pilića.

Objekat uprave je zidani i u njemu se nalazi kancelarija, prostor za veterinara,

sanitarije i mokri čvor, kupatilo, garderoba, trpezarija i ostava. Septička jama se

nalazi pored objekta uprave i u nju se odlažu samo sanitarno-fekalne vode koje

nastaju u upravnom objektu sa pomoćnim prostorijama.

Slika 2.4 Skica farme

Legenda:

1 – peradarnici

2 – uprava i pom. Prostorije

3 – skladišni objekat

4 – kotlovnica

5 – septička jama

6 – otvoreni kanali (ne koriste se) 7 – rezervoar vode sa pumpnom stanicom

1

1

1

1

1

1

2 5

4

4

4

4

4

4

3

6

7



Po namjeni objekat čine sljedeće prostorije:

• prostor za uzgoj;

• prostor za skladištenje hrane;

• kotlovnice u sastavu objekata;

• prostor za odmor;

• sanitarni čvor (umivaonik).

Slika 2.5 Prednji dio objekta peradarnika Slika 2.6 Podužno objekat peradarnika

Slika 2.7 Saobraćajnica unutar parcele Slika 2.8 Ulaz na farmu

Slika 2.9 Pomoćni objekat i objekat uprave Slika 2.10 Pristupna saobraćajnica



2.1.2.2 Opis aktivnosti

Tehnološki postupak je takav da nema korištenja sirovina.

Farma se bavi uzgojem roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja. Oplođeno jaje

se u ovom slučaju ne može smatrati kao sirovina ili repromaterijal, jer se radi o

specifičnoj stvari.

2.2 Opis osnovnih karakteristika procesa, priroda i količina materijala koji se

koriste

U tabeli 2.1 dat je prikaz proizvodnje za period od 2013 do 2018. godine. Svi podaci

su dobiveni od strane Investitora.

Tabela 2.1 Obim proizvodnje od 2013. - 2018. godine

Godina

Muške

jedinke

[kom]

Ženske jedinke

[kom]

Rasplodna jaja

[kom]

Ukupno

[kom]

2013. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120

2014. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120

2015. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120

2016. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120

2017. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120

2018. 4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120

Ukupno: 28.080 224.640 33.000.000 33.252.720

Snabdijevanje sanitarnom vodom se vrši iz javne vodovodne i kanalizacione mreže

koju omogućuje JP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ d.o.o. Gračanica. Kao dokazi o

priključku dat je Račun za vodu i kanalizaciju u prilogu ovog Zahtjeva. Također na

južnom dijelu farme nalazi se i ukopani rezervoar vode. U sklopu rezervoara je i

pumpna stanica koja može da snabdijeva vodom sve objekte farme, a po potrebi iz

vlastitih bunara sa izgrađenim betonskim ukopanim rezervoarom sa pumpnom

stanicom.

Napajanje električnom energijom objekta se vrši sa niskonaponske mreže JP

Elektroprivreda BiH. Za zagrijavanje prostorija u zimskom i hladnom periodu se

koristi ugalj koji se spaljuje u pojedinačnim kotlovnicama svakog objekta farme (6

kotlovnica: TOPLING TK 150 i 250, toplotnih snaga 150 i 250 kW).

Pored toga na lokaciji postoji dizel agregat koji se koristi u slučaju nestanka

električne energije.



U tabeli 2.2 dat je prosječan godišnji utrošak sirovina za uzgoj jata, svi podaci su

dobiveni od strane Investitora.

Tabela 2.2 Godišnji utrošak materijala

R.b. Naziv sirovine i pomoćnog

materijala Godišnja potrošnja

1. Hrana za piliće 2.544 t

2. Vakcine 621.000 jedinica

3. Stelja (piljevina) 150 m3

4. Voda (ukupno) 2.800 m3

5. Formalinske kocke 50 kom.

6. Kreč 50 kg

U tabeli 2.3 dat je prosječan godišnji utrošak električne energije, vode i uglja, svi

podaci su dobiveni od strane Investitora.

Tabela 2.3 Prikaz godišnje potrošnje energenata, dobiven od strane investitora

R.b. Naziv Godišnja potrošnja

1. Električna energija 180.000 kWh

2. Voda 2.800 m3

3. Ugalj 100 tona

U nastavku su dati opisi osnovnih materijala koji se koriste pri uzgoju.

HRANA ZA PERADI

U normalnim uslovima intenzivne proizvodnje hrana ima presudnu ulogu za uspješan

rast pilića. Hrana je, pored toga, osnovni i najvažniji trošak u uzgoju pilića, koji čini

preko 65% svih proizvodnih troškova. Zbog toga se pitanje vrste, kvaliteta,

hranidbenih i drugih karakteristika hrane ispostavlja kao najvažnije, ključno, za

uspješan tov pilića, kome proizvođači treba da poklone posebnu brigu. Osnovni

zahtjev u tovu pilića – sa što manje hrane proizvesti što više mesa – uslovljava da

sve komponente koncentrovane smješe budu u određenom omjeru i količini. Višak ili

manjak bilo koje od potrebnih komponenata povlači za sobom slabije iskorištenje

hrane, a u ekstremnim slučajevima zakržljavanje, deformaciju pa i uginuće pilića.

Prema tome, hrana može biti izbalansirana (kvalitetna) ili neizbalansirana, odnosno

deficitarna u jednoj ili više komponenata. Vrijednost neke hrane ocjenjuje se prema

sadržaju glavnih hranjivih materija (ugljikohidrati, bjelančevine i mast), minerala i

ostalih sastojaka (vitamini, oligominerali i dr.). Od ovih sastojaka zavise svi procesi u

organizmu pileta.



U skladu sa BREF BAT dokumentom za intenzivan uzgoj peradi i svinja (BREF BAT

in Intesive Rearing of Poultry and Pig, 2017) sadržaj sirovih bjelančevina i ukupnog

fosfora u hrani je dat u tabeli 2.4.

Tabela 2.4 Indikativan sadržaj sirovih bjelančevina i ukupnog fosfora u hrani

Dob nesilica Sirove bjelančevine Ukupan fosfor

18 – 40 sedmica 15,5 – 16,5 % 0,45 – 0,55 %

od 40 sedmice do kraja proizvodnog ciklusa 14,5 – 15,5 % 0,41 – 0,51 %

U tabeli 2.5 dat je prikaz preporučenog sastava smjesa za prehranu

Tabela 2.5 Preporučeni sadržaj hranjivih materija u hrani

Dob nesilica

Hranjive materije (%)

Sirove

bjelančevine Vlaga Pepeo

Sirova

mast

Sirova

vlakna Metionin Fosfor Kalcij

do 28

sedmice 16,73 11,61 12,78 4,68 2,86 0,37 0,52 3,51

od 28. do 50

sedmice. 15,98 11,69 13,06 4,24 2,80 0,37 0,61 3,72

od 50.

sedmice 15,52 11,85 12,47 3,82 2,81 0,36 0,53 3,62

CJEPIVA - VAKCINE

Primjena specifičnih cjepiva (vakcina) učestali je postupak sprečavanja pojave

zaraznih bolesti. U peradi se primjenjuje relativno veliki broj virusnih, a tek poneko

bakterijsko cjepivo, što zavisi o aktuelnoj epizootiološkoj situaciji. U peradarskoj

proizvodnji obavezno je cijepljenje protiv newcastleske bolesti, dok se ostala

cijepljenja provode prema potrebi i ovisno o proizvodnoj namjeni uzgajane peradi.

Razlikuju se aktivna ili „živa“ cjepiva, koja sadrže živog uzročnika neke bolesti,

uglavnom blagih patogenih svojstava ili su ta svojstva oslabljena, te inaktivna cjepiva,

u kojima se „imunogena materija“ ne može replicirati. Rezultat cijepljenja je stvaranje

imunosti prema određenoj bolesti. O imuno kompetenciji zavisi sposobnost stvaranja

protutijela. Živa virusna cjepiva proizvode se uglavnom zaražavanjem ebrionih

kokošjih jaja ili staničnih kultura. One mogu sadržavati sasvim blage sojeve virusa

(lentogene), zatim sojeve srednje patogenih svojstava (mezogene), a koji puta se

koriste i cjepiva s puno patogenim sojem (velogena). U potonjem slučaju cjepiva se

primjenjuju u prethodno imunizirane peradi, koja je proizvela veliku količinu

specifičnih antitijela (primjer „vrućih“ sojeva virusa zarazne bolesti burze), a koji puta

se ta cjepiva primjenjuju u vrijeme kad nastupi dobna rezistencija ali prije spolne

zrelosti (patogeni virus ptičijeg encefalomijelitisa u kokoši dobi 28 ili više dana, neće



uzrokovati bolest). Inaktivna cjepiva koriste se isključivo nakon živih i njima se

ostvaruje dugotrajna specifična zaštita. Bakterijska cjepiva nalaze se na tržištu

najčešće kao inaktivni pripravci. Proizvode se i živa bakterijska cjepiva od atenuiranih

sojeva (npr. Salmonella typhimurium). Često se cjepivo spravlja od nekoliko

serovarova iste bakterije, ali postoje i cjepiva s npr. dvije različite vrste bakterija (npr.

E. Coli + Pasteurella multocida). Za sada u BIH nema veće potrebe za korištenje

bakterijskih cjepiva.

Postupci primjene cjepiva

• pitkom vodom,

• raspršivanje/nebulizacija,

• okulonazalno,

• skarifikacija,

• injekcija – intramuskularno ili supkutano

Primjena s pitkom vodom

To je primjereni način davanja većine živih cjepiva, posebice protiv bolesti poput

zarazne bolesti burze (gumborska bolest) i ptičiji encefalomijelitis, gdje je ciljni organ

probavni sustav. Nazočnost nepčane pukotine u peradi također omogućuje korištenje

ovog načina i za većinu cjepiva protiv bolesti dišnog sustava, jer cjepivo iz usta

dospijeva u nosnu šupljinu. Ovaj način primjene cjepiva je najzastupljeniji u području

TK. Injekcije protiv zarazne bolesti gumbora sadrže 1000 doza i dodaju se u pitku

vodu i sistemom napajanja dolaze do pilića. Obično se ide sa jednom injekcijom za

gumbor i jednom injekcijom protiv kuge.

Postupak raspršivanja

Primjena cjepiva protiv dišnih bolesti raspršivanjem vrlo je učinkovit postupak.

Raspršivanje se koristi u dva slučaja:

• raspršivanje netom izleženih pilića u transportnim kutijama,

• raspršivanje pticama u nastambama za perad.

Raspršivanje netom izleženih pilića je klasični način. Pilići smješteni u transportne

kutije su najpovoljnija prilika za kontrolirano davanje cjepiva. Za 100 pilića koliko ih

se nalazi u transportnoj kutiji koristi se 7 – 40 ml suspenzije, ovisno o vrsti cjepiva i

uređaju za raspršivanje. Veličina raspršene čestice iznosi 100 – 300 mikrona što je

dovoljno veliko za sprečavanje cjepne reakcije. Čestice ove veličine ne ulaze duboko

u dišni sustav već samo u njegov prednji dio te površinu očnih spojnica. U svim

postupcima raspršivanja cjepiva koristi se destilirana i sterilna voda.



Prostor peradanja potrebno je zamračiti kako bi se perad potpuno umirila a također

istodobno se gasi i ventilacija. Nakon cijepljenja najprije se postupno pojača

osvjetljenje a zatim, nakon 10 minuta, uključe ventilatori.

Okularna primjena cjepiva

Moguće najučinkovitiji (ali i mukotrpni) način primjene živih cjepiva pticama. Svaku se

pticu hvata no prima punu dozu cjepiva. Pri davanju cjepiva, prstom se zatvori jedna

nosnica te po kap cjepiva (0,2 ml) ukapava u slobodnu nosnicu i oko. Valja pričekati

da ptica trepne kapkom odnosno udahne i tako unese cjepivo u šupljinu kljuna.

Postupak potiče jednako lokalnu i humoralnu imunost, zbog Harderove žlijezde koja

se nalazi u blizini trećeg kapka. Ovim se postupkom najčešće primjenjuje lentogena

cjepiva protiv newcastleske bolesti.

Transfiksacija i skarifikacija (kožni način)

To je postupak unošenja cjepiva u kožu, a koristi se isključivo za davanje cjepiva

protiv boginja peradi, iako se uz to cjepivo može dati i ono protiv ptičijeg

encefalomijelitisa. Za davanje cjepiva koristi se krilni nabor i posebna dvokraka igla.

Moguće je cjepivo primijeniti i na skarificiranu kožu bedra. Valja posebno paziti da

cjepivo ne dođe u dodir sa očima ili ustima ptice što može izazvati lezije u ovim

organima a može se proširiti i na kožu glave.

Injekcija

Intramuskularna ili subkutana injekcija najučestaliji je način primjene inaktiviranih i

nekih aktivnih cjepiva. Cjepivo se na tržište isporučuje u bocama s 500 – 1000 doza.

Automatske brizgalice omogućuju lakše cijepljenje velikog broja životinja. Mjesto

primjene cjepiva najčešće je grudni mišić ili potkoljenica iako se koji puta koristi i

potkožje vrata. Potreban je oprez pri davanju injekcija jer, zbog počinjene pogreške u

davanju, postoji opasnost od nastajanja granuloma, šepavosti, otoka glave ili rupture

jetre, ovisno o mjestu primjene injekcije. Igla se mora zamijeniti nakon injekcije

svakih 200 ptica kako bi se spriječila bakterijska kontaminacija. Dodatak automatskoj

brizgalici danas omogućuje dekontaminaciju igle nakon svake injekcije, čime se

sprečava unakrižna kontaminacija. Urađeni su i uređaji kojima se cjepivo primjenjuje

parenteralno bez igle (visokim pritiskom „pištoljem“ cjepivo se unosi u potkožje ili

dublje). Ovim se postupkom značajno smanjuje opasnost od kontaminacije te se

poboljšava uniformnost davanju cjepiva.



STELJA (PROSTIRKA)

Stelja u farmi pilića je važna kao toplinski izolator i hidrofilna tvar koja upija vlagu.

Zimi je potrebno do 20 cm, a ljeti 5 -10 cm stelje. Ponajbolja stelja je smjesa jednakih

omjera piljevine, sjeckane slame i treseta. Alternativa može biti piljevina + rižina +

suncokretova ljuska. U stelji se odvijaju biohemijski procesi i stvaraju vitamini iz B

kompleksa. Ovisno o vlažnosti, stelja može biti prevlažna (>25% vode), presuha

(<20% vode) i optimalno vlažna (20-25 % vode). Ukoliko je stelja presuha, odnosno

ima manje od 20 % vode, nastaje problem s prašinom, amonijakom, alergološkim

reakcijama. Kod podnog sistema uzgoja pilića na stelji – prostirci, veoma je važna

povezanost fizičko-hemijskih faktora prostirke s mikroklimom peradarnika. Izbor

prostirke zavisi od mogućnosti lake i jeftine nabavke, ali mora imati odgovarajući

kvalitet, odnosno mora biti higroskopna, rastresita, porozna i suva. Razne vrste stelje

koje mogu poslužiti u uzgoju (piljevine, isjeckana slama, itd. te njihove međusobne

kombinacije), imaju različiti kapacitet za vlagu, odnosno higroskopnost.

Tabela 2.4 Prikaz higroskopnih karakteristika pojedinih vrsta stelje

Stelja Upija vodu u kg

100 kg drvenih strugotina 145

100 kg suhe piljevine 152

100 kg pšenične slame 242

100 kg ječmene slame 265

100 kg zobene slame 275

100 kg treseta 1200

Navedeni podaci su veoma bitni jer stelja - prostirka služi za upijanje vlage iz izmeta i

ujedno je dobar izolator. Da bi te funkcije bile uspješne, prostirka treba da je suva,

rastresita i nanesena od 8 do 10 cm. Ako je prostirka suva, za 3 do 5°C toplija je od

vazduha prostorije, a ako je vlažna onda je 2 do 3°C hladnija.

Prostirka ne smije biti presuha ni vlažna. Suviše vlažna, preko 37 % vlage, prostirka

ne samo da je hladnija nego je idealna podloga za razvoj infektivnih oboljenja

(kokcidoza), te nepovoljno djeluje na zdravstveno stanje, a presuha stelja ( ispod 20

% vlažnosti) stvara prašinu koja pospješuje respiratorna oboljenja.

SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU

1. Formalin – Formaldehid

Formalin je otopina formaldehida, bez boje, oštrog mirisa. Ukoliko se provodi

dezinfekcija formalinskim parama koje dugo zaostaju u prostoru potrebno je provesti

neutralizaciju 25% amonijakom. Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid

u otopini. 7% formalina sačinjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog



toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajući, a pare su jako otrovne, pa se treba

držati uputstva o korištenju formalina. Formaldehid je plin oštrog mirisa, lako topiv u

vodi i lipidima, učinkovit protiv većine mikroorganizama. Baktericidna učinkovitost

zavisi o visokoj vlažnosti. Godinama se koristio kao dezinficijens tla. Jaja se još

uvijek fumigiraju formaldehidom s ciljem smanjenja salmonela ali posljedična aeracija

može rezultirati gomilanjem ugljičnog dioksida u jajima što smanjuje izležljivost.

Formaldehid se najčešće koristi u kombinaciji s kalijevim permanganatom da bi se

stvorio plin – obje tvari su toksične, hlapive, kaustične.

Upute za korištenje

Pri radu s otopinama formaldehida oči treba zašititi naočalama, lice plastičnim

štitnikom, ruke gumenim rukavicama, tijelo zaštitnom pregačom ili zaštitnim odijelom

od otpornog materijala, a noge gumenim čizmama. U atmosferi koja sadrži manje od

2 vol.% formaldehida i najmanje 16 vol.% kisika, može za kratkotrajnu zaštitu dišnih

organa (najdalje 30 minuta) poslužiti plinska maska s obrazinom i hemijskim filterom

za apsorpciju organskih para. U atmosferi koja sadrži više od 2 vol.% formaldehida ili

manje od 16 vol.% kisika, dišne organe treba zasititi cijevnom maskom ili izolacijskim

aparatom s neovisnim dovodom čistog zraka ili kisika i nositi nepropusnu odjeću i

obuću. U zatvorenom prostoru u kojem ima formaldehida ne smije se upotrebljavati

komprimirani kisik.

Uvjeti koje treba izbjegavati:

• temperature zraka ispod 16°C i iznad 35°C,

• hlađenje i zagrijavanje,

• dodir s tvarima koje djeluju oksidirajuće.

2. Izosan-G

Izosan-G je stabilni hlorni dezinficijens u obliku granulata bijele boje karakterističnog

mirisa na hlor. Sadržava troklozen natrij koji snažno djeluje na vegetativne oblike

gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, na gljive, alge, protozoe, na Entamoebu

histolyticu i na brojne viruse, uključujući virus zaraznog hepatitisa tip A i HIV. Slabo

djeluje na acidorezistentne bakterije i na bakterijske spore. Troklozen natrij u vodenoj

otopini disocira u hipohlornu kiselinu i hipohloritni ion, koji zajedno čine slobodni

aktivni odnosno rezidualni hlor u vodi. Učinak troklozen natrija temelji se na

otpuštanju slobodnog aktivnog hlora. Za snažnu antimikrobnu aktivnost zaslužna je

neionizirana hipohlorna kiselina koja je 80 - 100 puta jači germicid od hipohloritnog

iona. Njezin se učinak temelji na ireverzibilnom oštećenju staničnih enzimskih

sustava. Djelotvornost hlornih otopina opada s porastom pH. Najveća je u području

pH 4 - 7. Odnos hipohlorne kiseline i hipohloritnih iona ovisi o pH otopine u kojoj se

oni zajedno nalaze. Pri pH 7.5 njihov je omjer izjednačen, tj. 1 : 1. Najveću



koncentraciju neionizirane hipohlorne kiseline nalazimo pri pH oko 6. Takav pH imaju

razrijeđene otopine natrij dihloroizocijanurata pa sadržavaju 97% hipohlorne kiseline,

a samo 3% hipohlorita. Nasuprot tome, radne otopine pripravaka hipohlorita imaju pH

oko 9 i u njima se pretežno nalaze hipohloritni ioni.

Otopljen u vodi, troklozen natrij daje razinu od 55 - 56% slobodnog aktivnog hlora,

čime se postiže optimalni germicidni učinak. Aktivnost troklozen natrija neznatno se

smanjuje u prisutnosti organskih tvari, naročito bjelančevina ili velikog broja

mikroorganizama.

Izosan-G otopine pripremljene prema uputi za uporabu, nisu toksične niti štetne za

zdravlje ljudi i životinja, ne nadražuju kožu i sluznice, ne izazivaju alergiju. Ne

oštečuju materijale, npr. tekstil, gumu, drvo, a ne štete ni okolišu.

Indikacije i način upotrebe

Izosan-G rabi se otopljen u vodi, a dozira pomoću priloženih mjerica za doziranje.

Uporabne otopine pripremljene na osnovi tablice sadržavaju količinu slobodnog

rezidualnog hlora dostatnu za pouzdan germicidni učinak.

U tabeli 2.5 dati su načini upotrebe u odnosu na prijenjenu koncentraciju i namjenu.

Tabela 2.5 Koncentracija, način upotrebe

Upotreba Koncentracija Način

opća sanitacija, podovi i zidovi,

radne površine,oprema i pribor,

sanitarije

1-2g u 5 l vode

jednokratno ili višekratno

brisanje ili prskanje ili uranjanje

(3 min - 2 sata), bez ispiranja s

vodom

dezinfekcija pribora za jelo i

piće, kuhinjskog posuđa i radnih

površina

1-2g u 5 l vode uranjanje nakon pranja u

trajanju 3 - 5 min, bez ispiranja

dezinfekcija vode za piće 1,5-2 g u 1.000 l vode voda je pogodna za piće 10 - 30

min nakon otapanja granulata

dezinfekcija vode u bazenima

za rekreaciju i za terapiju 1,5-2 g u 1.000 l vode

postupak se vrši 2 puta dnevno,

ujutro i uvečer

dezinfekcija rublja u bolnicama i

u hotelima (bijelo i rublje

postojanih boja)

1-2g u 5 l vode

natapanje rublja prije postupka

pranja kroz 2 sata, bez ispiranja

vodom

Nuspojave

U nezaštićenih osoba koje vrše dezinfekciju i zbog ne pridržavanja uputa o rukovanju

može se javiti konjunktivitis, bol u grudima, cijanoza, dispneja, glavobolja i bol u

mišićima.



Predoziranje

Ako se Izosan-G u večoj količini ili koncentraciji od dozvoljene nepažnjom proguta,

javlja se osjećaj gušenja i straha, pečenje i grčevi u grlu, bol u prsima, kašalj i

usporeno disanje. Treba izazvati povraćanje i davati puno vode za piće, te antidote

(mlijeko ili sirovi bjelanjak ili rižinu kašu s maslinovim uljem ili 1 - 2%-tnu otopinu

natrij-hidrogenkarbonata.

Mjere opreza

Granulat Izosan-G je toksičan ukoliko se proguta. Ne smije se udisati prašina koja je

eventualno nastala u tijeku rukovanja preparatom. Ne smije doći u dodir sa kožom,

sa sluznicama niti sa očima. Ako se to dogodi treba ih temeljito isprati vodom, a

nakon toga 1-2 %-tnom otopinom natrij-hidrogenkarbonata.

Upozorenja

Izosan-G je oksidativan i ne smije se miješati s drugim oksidativima, a ni s

reduktivnim tvarima, dušikovim spojevima, alkalijama, a niti s jakim kiselinama. Pri

radu s granulatom i otopinama Izosan-G preporučuje se zaštitna odjeća i gumene ili

plastične rukavice. Dezinficirane prostorije dobro je provjetriti.

Čuvanje

Izosan-G čuva se dobro zatvoren na suhom, zračnom i hladnom mjestu gdje nema

zapaljivih materija. Sam preparat nije zapaljiv.

3. Živi kreč – CaO

Dobija se pečenjem krečnjaka i dolomita, na temperaturi ispod tačke sinterovanja

(1000 – 1200°C), u cilindričnim rotacionim pećima i visokim pećima i to sa prekidnim i

neprekidnim radom. Nakon pečenja može biti u grumenu ili samljeven u prah prljavo

bijele boje, lak i hidroskopan. Zapreminska masa živog kreča je od 800 do 1300

kg/m3. Hemijski naziv je kalcijum oksid (CaO), i zavisno od procentualnog učinka

kalcijum oksida prema JUS-u su propisane tri klase živog kreča:

• klasa treba da sadrži minimum 98 % CaO,

• klasa treba da sadrži minimum 95 % CaO,

• klasa treba da sadrži minimum 90 % CaO

Od ostalih jedinjenja u živom kreču javljaju se:

• magnezijum oksid (MgO) 0,2-0,8 %,

• željezni oksid (Fe2O3) 0,0-0,2 %,

• silicijum dioksid (SiO2) 0,02-0,2 %,

• aluminijum oksid (Al2O3) 0,0 -0,8 %.



2.2.1 Opis primijenjenog tehnološkog procesa

U nastavku je prikazan primijenjeni tehnološki proces kod Investitora.

Proizvodni proces odvija se na principu podnog držanja peradi unutar objekata farmi.

Tehnologija proizvodnje uključuje:

• Priprema objekta (sanitacija i polaganje stelje),

• Doprema i raspoređivanje jednodnevnih pilića (31.000 ženskih u 5 objekata i

3.500 muških u jednom objektu).

• Uzgoj roditelja (period odrastanja) se vrši cca 150 – 155 dana. Uzgoj se vrši u

tamnim prostorijama (15 – 20 Lx).

• Spajanje i ravnomjerno raspoređivanje roditeljskih jata u svim objektima

farme.

• Program „svjetlosti“ (svjetlosna stimulacija) traje sljedećih 20 dana. U ovom

periodu se vrši postepeno povećanje intenziteta osvjetljenja od 60 do 220 Lx.

• Proizvodnja rasplodnih jaja traje do 65 sedmica starosti koka.

• Prodaja iznesenih koka i pijetlova prerađivačima mesa.

• Priprema objekta za sljedeći turnus (temeljito čisti, okreči i izvrši sanitacija).

Ovaj period traje 2 mjeseca.

Slika 2.8 Šema tehnološkog procesa

PRIPREMA OBJEKATA, ČIŠĆENJE I SANITACIJA

PRIJEM I UZGOJ ŽENSKIH PILIĆA

PRIJEM I UZGOJ MUŠKIH PILIĆA

RODITELJSKA JATA

RASPLODNA JAJA



Tehnološka oprema sastoji se od sljedećih sistema:

1. sistem ishrane,

2. sistem napajanja vodom,

3. sistem grijanja,

4. sistem ventilacije.

Hranjenje i pojenje peradi se vrši automatski.

Zaštita od zaraznih bolesti peradi se vrši prema utvrđenom programu zaštite na 3

načina:

• dodavanjem vakcina u vodu za piće,

• raspršivanjem,

• individualnim davanjem.

Prihvat pilića obavlja se na 1/2, i na 2/3 objekta. Nakon starosti 3-6 dana pilići se

raspuštaju na cijeli objekat. Peradarnik treba zagrijati na odgovarajuću temperaturu

prihvata od 33°C, ljeti 24 sata, a zimi 48 sati prije dolaska pilića.

Period uzgoja započinje nakon perioda prihvata. U tom periodu važno je pridržavati

se osnovnih tehnoloških normativa, te osigurati odgovarajući kvalitet hrane i vode.

Hrana se u hranidbeni sistem pušta prije prihvata kada se pune i podne hranilice.

Nakon propuštanja hrane, pojni sistem se puni vodom. Preporučeni omjer potrošnje

hrane i vode kreće se u rasponu od 1:1,7 do 1:2.

Kvalitet zraka je izrazito važan tokom prihvata. Ventilacija služi za održavanje

temperature i vlage na željenom nivou, te da osigura kvalitetno snabdijevanje

kisikom. Pilići na farmu dolaze u klimatiziranom kamionu. Uginuli pilići (transportno

uginuće) odmah se uklanjaju iz peradarnika.

Škartiranje se obavlja kontinuirano tokom cijelog odgoja. Mjesto za odlaganje jedinki

neiskoristivih za odgoj je zasebna prostorija. Škartirani pilići se odlažu u plastične

vreće koje se potom vežu i odlažu u prostoriju te se predaju ovlaštenom preduzeću

na daljni tretman.

Ventilacija u peradarniku regulira se prema proračunu iz kapaciteta pojedinih

ventilatora u odnosu na postojeću biomasu peradi u peradarniku. Cilj je osigurati

dovoljnu količinu čistog zraka peradi, ukloniti suvišak otpadnih plinova i prekomjerne

vlage iz peradarnika.



U peradarskoj proizvodnji najvećim dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina,

hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme žetve) i pšenična ili ječmena

slama. Prostirka se na farmu dovozi kamionom koji je prethodno dezinficiran.

Prostirka mora odgovarati određenim parametrima kvalitete koji se kontroliraju prije

svakog ulaza na farmu. Prije razastiranje stelje pod prostorije za uzgoj peradi se

posipa krečom. Nakon toga stelja se dezinficira formalinom ili Izosan-om. Svi otvori

na objektu biće prekriveni sa mrežama kako bi se spriječio ulaz ptica i glodavaca.

Grijanje

Optimalni sistem grijanja je kombinacija zagrijavanja cijelog objekta i zone pilića

posebno.

Prema Tehnološkom vodiču za odgoj i eksploataciju nosilja konzumnih jaja autora

Latinović i Toljaga (Banja Luka, 2016.). Zagrijavanje objekta po predstavljanju pilića

je dat u tabeli 2.7.

Tabela 2.7 Potrebna temperatura za piliće

Zagrijavanje čitavog objekta Lokalno zagrijavanje

Zona pilića Objekat

Prvi dan 32-34C 32-33C 28-30 C

Drugi dan 31-32C 31-32C 27-28 C

3-7 dana 30-31C 30-31C 25-26 C

Kod sistema zagrijavanja čitavog objekta temperaturu objekta smanjivati po 3C

nedeljno, do 20C.

Kod lokalnog zagrijavanja temperaturu objekta smanjivati po 1,5C sedmično.

Za vrijeme nošenja jaja važno je slijedeće:

• temperatura ambijenta utiče na apetit nosilja. Visoka smanjuje, a niska

povećava.

• povećanjem temperature ambijenta smanjuje se potreba u energiji.

• na temperaturi ambijenta iznad 25°C, apetit se smanjuje ispod nivoa potreba.

• temperatura utiče na veličinu jaja.

• optimalna je temperatura od 15°C do 20°C.

• nedovoljno provjetravanje pojačava negativan uticaj visoke temperature.

Uobičajeno ponašanje pilića prema temperaturi ilustrovano je grafičkim prikazom na

slici 2.9.



Slika 2.9 Ponašanje pilića prema temperaturi

Pod grijalicom (vještačka kvočka) pilići sami biraju temperaturu koja najviše

odgovara. Radi praćenja temperature termometre postaviti na visinu oko 30 cm od

poda.

Ventilacija

U zatvorenim i toplotno izolovanim farmama, zbog disanja peradi i isparavanja gnoja

iz stelje, kao fermentacije istog, dolazi do brzog zagađenja prostora sa ugljik

dioksidom, amonijakom i vodenom parom. Taj zrak postoje štetan za daljni razvoj

pilića. Vrijednosti metabolita iz gnoja ne bi trebale prelaziti:

• amonijak (NH3) ne više od 0,1 zapreminskih promila,

• ugljik dioksid (CO2) ne više od 3,5 zapreminskih promila,

• sumporvodonik (H2S) ne više od 0,2 zapreminskih promila.

Iz tog razloga je potrebo kontinuirano vršiti izmjenu zraka u prostorijama farmi sa

svježim zrakom.

Zadatak ventilacije je sljedeći:

• izvlačenje štetnih gasova iz objekta,

• uvođenje u objekat dovoljno svježeg vazduha, jer perad troši više kisika nego

sisari,

• odvođenje suvišne vlage,

• održavanje odgovarajuće temperature ambijenta, bez obzira na promjene

vanjske temperature.

Na bazi ovih parametara i principa određuje se sistem ventilacije, brzina strujanja

vazduha, kapacitet i obim ventilacije i broj ventilatora. Brzina strujanja vazduha u

prostoru gdje borave pilići ne smije iznositi više od 0,25 – 0,30 m/s, a na ulaznim

vratima ne preko 1 m/s.



Kapacitet ventilacije određen je biomasom (brojem grla i njihova ukupna težina),

kubaturom objekta i tehničkim karakteristikama ventilacionih uređaja.

Osnovni normativ za potrebne količine svježeg vazduha po jednom piletu iznosi

minimum 4 m3 na 1 kg težine za 1 sat.

Osvijetljene

Za piliće koji se unose unutar objekta bitan je nivo osvijetljenosti, jer isti ako je

prekomjeran može dovesti do uznemirenosti, agresivnosti među jedinkama ili/ili

slabor rasta odnosno razvoja. U prvih 7 dana preporučena jačina svjetlosti ne smije

prelaziti 20 – 40 luxa, u drugoj sedmici 10 do 20 luxa, dok u periodu od 3. pa do 17.

sedmice intenzitet treba biti od 5 – 10 luxa sa različitim vremenima dnevnog

izlaganja. Nivo osvijetljenosti unutar prostora za koke nosilje ne bi trebao biti niži od

15 do 20 luxa u trajanju dnevne svjetlosti.

2.3 Procjena, po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija (zagađivanje

vode, zraka i zemljišta, buka, vibracije, svjetlo, toplota, radijacija i sl.) koji su

rezultat predviđenog proizvodnog procesa

2.3.1 Čvrsti otpad

Očekivani čvrsti otpadni materijal iz objekata farme jesu:

• čvrsti otpad – animalnog porijekla (gnoj i uginule jedinke);

• čvrsti otpad – miješani komunalni otpad (papirna i kartonske ambalaža,

ambalaže od prehrambenih proizvoda);

• ambalaža i ostaci od vakcina;

• čvrsti otpad – piljevina i stelja;

• otpad u vidu pepela iz kotlovnice;

• mulj iz septičke jame.

Miješani komunalni otpad je neizbježan da nastane na mjestima gdje borave

radnici. Ovaj otpad nastaje u kancelarijskom dijelu, kuhinji i na mjestima gdje borave

radnici. Sastav ovog otpada čine:

• ostaci biorazgradive materije, tj. od prehrane radnika;

• prehrambena ambalaža (plastična, papirna, metalna i sl.);

• kancelarijski otpad (pretežno papirni).



Miješani komunalni otpad i otpadna ambalaža se prikupljaju u zasebnu posudu. Ovaj

otpad zbrinjava komunalno preduzeće „Komus“ d.o.o. Gračanica, sa kojim je

sklopljen ugovor. Predviđene količine ovog otpada su do 5.000 kg godišnje.

Pepeo nastao sagorijevanjem uglja se prikuplja u posebne posude i dalje daju na

zbrinjavanje. Procijenjene količine pepela (uzimajući da se koristi mrki ugalj –

banovićki) na osnovu udjela pepela od 12,21 do 21,12 mas.% i korištene količine

uglja, dobije se od 12.210 do 21.120 kg pepela na godišnjem nivou.

Gnoj neizbježno nastaje prilikom uzgoja peradi. Kokoške nosilje u prosjeku izlučuju

dnevno gnoja oko 120 do 130 grama, tj. nešto niže od 10% njihove mase. Na osnovu

ovog podatka i narednog obrasca može se procijeniti količina gnoja koji nastaje.

𝐾𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑎 [𝑘𝑔] = 𝑚 𝑥 𝑁 𝑥 𝐷

Gdje su:

𝑚 = 𝑘𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑖𝑧𝑚𝑒𝑡𝑎 𝑝𝑜 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑐𝑖 (0,12 − 0,13 𝑘𝑔);

𝑁 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑖 𝑢 𝑡𝑜𝑘𝑢 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑒 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒 (42.128);

𝐷 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑑𝑎𝑛𝑎 𝑢 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑖 (𝑢𝑘𝑙𝑗𝑢č𝑢𝑗𝑢ć𝑖 𝑖 𝑚𝑒đ𝑢𝑝𝑎𝑢𝑧𝑢; 300 𝑑𝑎𝑛𝑎);

Procijenjena količina:

0,12 𝑥 42.128 𝑥 300 = 1.516.608,0 𝑘𝑔 (1.516,61 𝑡)

0,13 𝑥 42.128 𝑥 300 = 1.642.992,0 𝑘𝑔 (1.642,99 𝑡)

Shodno gornjem proračunu očekivane količine mokrog gnoja iz 6 objekata farmi se

kreće od 1.516.61 do 1.642,99 tona godišnje.

U ovoj količini gnoja sadržaj vlage je do 70 do 80 %. Izgnojavanje se vrši tek nakon

smjene turnusa, tako da dio gnoja do 30 % - 40 % kompostira tokom uzgoja Priručnik

za uzgoj peradi (1988).

Prema tome količine gnoja u vidu otpada nakon turnusa koje se mogu očekivati:

𝐾𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑎 𝑛𝑎𝑘𝑜𝑛 𝑡𝑢𝑟𝑛𝑢𝑠𝑎 [𝑘𝑔] = 𝑚 𝑥 𝑁 𝑥 𝐷

Gdje su:

𝑚 = 𝑘𝑜𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑎 𝑛𝑎 𝑔𝑜𝑑𝑖š𝑛𝑗𝑒𝑚 𝑛𝑖𝑣𝑜𝑢 (1.516.608 𝑘𝑔 − 1.642.992,0 𝑘𝑔);

𝑐𝑤 = 𝑚𝑎𝑠𝑒𝑛𝑖 𝑢𝑑𝑖𝑜 𝑣𝑙𝑎𝑔𝑒 𝑢 𝑠𝑣𝑗𝑒ž𝑒𝑚 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑢 (0,7 − 0,8);

𝑓𝐾 = 𝑓𝑎𝑘𝑡𝑜𝑟 𝑘𝑜𝑚𝑝𝑜𝑠𝑡𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑔𝑛𝑜𝑗𝑖𝑣𝑎 𝑡𝑜𝑘𝑜𝑚 𝑡𝑟𝑎𝑗𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑡𝑢𝑟𝑛𝑢𝑠𝑎 (30 − 40 %);



Procijenjena količina gnojiva tokom jedne godine:

1.516.608,0 𝑥 0,8 𝑥 0,3 = 363.985,92 𝑘𝑔 (363,99 𝑡)

1.642.992,0 𝑥 0,7 𝑥 0,4 = 460.037,76 𝑘𝑔 (460,04 𝑡)

Zajedno pomiješana sa gnojem biti će i stelja (slama i piljevina) koji se koristi kao

prostirka unutar objekata farme. Procijenjena količina stelje koja će se koristi je do

150 m3 i ta ista količina će se zajedno sa gnojem ići kao otpad.

Ukupna količina uginulih peradi u normalnim okolnostima se kreće od 3 do 5%.

Količina uginulih peradi, može se procijeniti da iznosi oko 2.106 jedinki. Uzimajući u

obzir prosječnu masu od 1,70 kg po jedinki, ukupnog broja jedinki tokom jedne

godine i narednog obrasca može se dati procjena broja uginulih jedinki.

𝐵𝑟𝑜𝑗 𝑢𝑔𝑖𝑛𝑢𝑙𝑖ℎ 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑖 [𝑘𝑜𝑚] = 𝑓𝑚 𝑥 𝑁

Gdje su:

𝑓𝑚 = 𝑢𝑑𝑖𝑜 𝑢𝑔𝑖𝑛𝑢𝑙𝑖ℎ 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑖 (0,03 𝑑𝑜 0,05);

𝑁 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑖 𝑢 𝑡𝑜𝑘𝑢 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑒 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒 (42.128);

𝑔 = 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑗𝑒č𝑛𝑎 𝑡𝑒ž𝑖𝑛𝑎 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑘𝑒 (1,70 𝑘𝑔);

Procijenjeni broj uginulih jedinki:

0,03 𝑥 42.128 = 1.264 𝑘𝑜𝑚. (2.148,8 𝑘𝑔)

0,05 𝑥 42.128 = 2.106 𝑘𝑜𝑚. (3.580,2 𝑘𝑔)

Shodno proračunu očekivani broj uginulih jedinki iznosi 1.264 do 2.106 kom.

Ambalažu od iskorištenih vakcina potrebno je odvojeno sakupljati od komunalnog

otpada i skladištiti u nepropusne posude, te predavati nadležnim službama. Količine

ovog otpada su veoma male i iznose svega 1 do 2 kg.

Mulj iz septičke jame predstavlja talog neugledna izgleda, boje i pretežno

neprijatnog mirisa, nastao taloženjem sadržaja otpadnih sanitarno-fekalnih voda.

Sadrže mnogo suspendirane čvrste četice, hemijske materije i dr., iz sanitarno-

fekalnih voda, u kojima se naći mikroorganizmi, kao takve mogu biti štetne za okoliš

u vidu dospijeća unutar površinskih i podzemnih vodotoka, što dovodi do trovanja

flore i faune, ili mogućnost naglog bujanja flore što dovodi do odumiranja tokova.

Dospijećem u zemljišta stvaraju pogodne sredine za razvoj mnogobrojnih bakterija,

koje mogu dospjeti u hranidbeni lanac. Nastala količina mulja je procijenjena na 400

kg.



2.3.2 Emisija u zrak

Očekivane emisije u zrak tokom rada farme, javljati će se u vidu:

• emisija dimnih plinova iz kotlovnice

• metabolički produkti: amonijak, metan, azotsuboksdi, ugljik dioksida, vodne

pare, lebdećih čestica i neugodnog mirisa;

• emisija ispušnih plinova od rada SUS motora.

Emisija dimnih plinova na lokaciji nastaje iz toplovodnih kotlova na čvrsto gorivo –

ugalj. Kotao služi za obezbjeđivanje energenta za zagrijavanje objekata farme

prilikom useljenje jedinki. Osnovni polutanti koji se nalaze u dimnim plinovima su:

ugljik dioksid, ugljik monoksid, azotni oksidi, sumpor dioksid i čvrste čestice (čađ).

Unutar svakog objekta nalazi se vlastita kotlovnica sa instaliranim jednim tipom od

dva kotla, slijedećih karakteristika:

Proizvođač: „TOPLING“ Prnjavor

Tip: TK-150

Snaga: 150 kW

Dodatni uređaji za

smanjenje emisije: nema

Gorivo: Ugalj

Proizvođač: „TOPLING“ Prnjavor

Tip: TK-250

Snaga: 250 kW

Dodatni uređaji za

smanjenje emisije: nema

Gorivo: Ugalj

Slika 4.1 Toplovodni kotao na ugalj

Godišnje opterećenje zraka polutanima emisije dimnih plinova prema uputama

Priručnika za izračun emisija u zrak za nacionalne E-PRTR obveznike (HAOP, 2017)

i Uputstva za proračun godišnjih emisija SO2, NO2 i čvrstih čestica u zrak (Fond za

zaštitu okoliša i Ceteor, Sarajevo, juni 2015) za utrošene količine energenta su date

u nastavku.



Tabela 2.9 Godišnja emisije polutanata iz procesa sagorijevanja

Procijenjena godišnja emisija polutanata na osnovu utroška Količna

Godišnja emisija CO2 [t] 124,126

Godišnja emisija NOX [t] 0,189

Godišnja emisija SO2 [t] 3,480

Godišnja emisija čvrstih čestica [t] 0,071

Tokom uzgoja peradi nastaju otpadne fekalije (feces), što kao posljedicu njihove

razgradnje ima nastanak i emisija plinova, emisija metabolita od kojih i neki imaju

neugodne mirise. Sastav plinova zavisi od načina vršenja njihove razgradnje. Tako

pri anaerobnim uslovima nastaju pod utjecajem mikroorganizama ugljik dioksid, meta

i azotsuboksid koji iako nemaju neugodan miris spadaju u kategoriju stakleničkih

plinova i mogu se naći prirodno u atmosferi. Od ostalih spojeva koji nastaju, pri

anaerobnom i aerobnom procesu razgradnje: amonijak, merkaptani, skatol, tiofenol,

sumporvodonik dr. Količine ovih materije zavise od hrane, količine vode i starosti

jedinki. Ono što ljudski nos, kao i životinjski osjeti kao miris ili tačnije neugodan miris

jesu baš ti spojevi međusobno izmiješani. Od njih amonijaka je taj koji pored jakog i

karakterističnog mirisa, može u višim koncentracijama dovesti do iritacije očiju, grla i

sluzokože. Primarni izvor amonijaka jeste razgradnja uree i iz tog razloga je teško

eliminirati njegov nastanak u potpunosti. Pored metabolita javljaju se i sitna prašina

od prvenstveno hrane i paperja. Ti se produkti ventilacijom emitiraju u okolnu

atmosferu.

Indikativne emisije metabolita i prašine pri uzgoju prema BREF BAT dokumentom za

intenzivan uzgoj peradi i svinja (BREF BAT in Intesive Rearing of Poultry and Pig,

2017) dat u tabeli 2.10. Na osnovu podataka iz BAT dokumenta i prosječne težine

peradi (cca 1,70 kg) data je procijenjena količina metabolita koji se emituju u okolicu.

Tabela 2.10 Procijenjena godišnja emisija metabolita prašine

Emisije u zrak u uzgoju

peradi [kg/ mjestu/god] NH3 CH4 N2O PM10

Kokoši nesilice

(nekavezno držanje) 0,019-0,360 0,078-0,200 0,002-0,180 0,020-0,150

Srednja vrijednost za

kokoši nesilice

(nekavezno držanje)

0,189 0,139 0,091 0,085

Procijenjena emisja

[kg/god] 13.535,73 9.954,85 6.517,20 6.087,50

Već uz dugogodišnji rad Farme preduzete su sve mjere da se smanji emisija metabolita (naročito amonijaka) u zrak tokom perioda uzgoja, kao i pravovremeno odvođenje nastalog gnoja sa lokacije tokom izgnojavanja.



Uz gore navedene primarne emisije sa lokacije očekuje se i emisija ispušnih

plinova od rada SUS motora, vozila koja dolaze na premise farme (vozila radnika,

vozila distributera i sl.). Izgaranjem goriva nastaju ispušni plinovi koji u svom sastavu

sadrže: ugljik monoksid (CO), ugljik dioksid (CO2), azotne okside (NOx), sumpor

dioksid (SO2), čvrste čestice (čađ) potom poli ciklične ugljikovodike (PAH) i lako

isparljive organske spojeve (VOC). Opterećenje zraka zavisi od faktora kao što su:

kvalitet goriva, održavanje SUS motora, broja vozila, rada motora i sl.

2.3.3 Emisija u tlo

Od mogućih emisija u tlo mogu se konkretno izdvojiti slijedeće.

• Emisija oborinskih voda koje se direktno procjeđuju u tlo tokom padavina, te

slijevanjem istih sa asfaltnih dijelova parcele ili gdje nema oluka za prihvat i

odvodnju.

• Taloženje čvrstih čestica iz dimnih plinova je moguće tokom zimskog

odnosno hladnog perioda, u slučaju da nema zračnih strujanja na lokaciji

pogona, a u okolicu čestice će biti nošene u slučaju postojanosti strujanja.

Količine nastalih čvrstih čestica treba odrediti mjerenjima. Pored čestica iz

dimnih plinova, u okolicu se emituje i čestice iz objekata farmi od hrane i

paperja. One se također deponuju na okolicu. Nisu vršena mjerenja količine

čvrstih čestica koje se emituju u okolicu.

• Indirektna emisija u tlo jeste deponovanje gnoja (sa steljom) iz objekata

farmi. Količine ovog otpada su date u poglavlju 2.3.1. Ovaj nastali otpad

Investitor predaje trećim licima koja posjeduju poljoprivredna zemljišta i koja

vrše primjenu gnoja na iste.

2.3.4 Emisija u vode

Snabdijevanje sanitarnom vodom se vrši iz javnog vodovodnog sistema, a po potrebi

i iz vlastitog izvora, bunara.

Na predmetnoj farmi karakteristična je pojava sljedećih otpadnih voda:

• sanitarno-fekalna voda.

• oborinska voda.



Prema podacima od Investitora, čišćenje i dezinfekcija prostora za uzgoj roditeljskih

jata i proizvodnja rasplodnih jaja odvija se u „suhom“ ciklusu. Shodno tome, ne

nastaju tehnološke otpadne vode od pranja objekata. Pranje vozila se ne vrši na

lokaciji farme.

Sanitarno-fekalne otpadne vode iz objekta se prikupljaju u septičku jamu, koja

putem preliva iz druge komore istaloženu i obrađenu vodu ispuste u lokalni recipijent

na lokaciji. Pražnjene jame zavisi od ispunjenosti kapaciteta. Mogući negativni utjecaj

od septičke jame jeste njeno prekomjerno ispuštanje sadržanih otpadnih voda i mulja

u nj. na parcelu, odnosno u recipijent uslijed velike količine fekalne vode i

nataloženog mulja nastalih nepravovremenom čišćenja. Izljev iz jame koji čine

fekalne vode i mulj, sadrži veliki broj mikroorganizama (patogenih i koliforminih), te

fekalnih ostataka koje dovode do zagađenja tla, i dalje prodiru u tlo uslijed

atmosferskih pražnjena, tj. kiša. Ove bakterije mogu dospjeti u lanac ishrane preko

bilja. U priobalnom području može dovesti do eutrofikacije.

Oborinske vode (atmosferske vode) sa lokacije se prikupljaju prvenstveno sa

krovova objekata putem slivnika i sa asfaltnih površina (platoa) na parceli putem

nagiba. Sve ove vode se prikupljaju sistemom oluka i kolektora (rešetki), te se

sistemom cjevovoda vode prema recipijentu. Unutar ovih voda se mogu naći

praškaste materije u vidu taložne prašine, zaprljana sa krovova nošenih zračnim

strujama i sl., ove materije dospijevaju u odvode, ali uslijed količina voda najčešće su

razrijeđene. Kako tehnološki proces ne zahtijeva primjenu opasnih materija, iste se

ne nailaze u ovim otpadnim vodama.

Slika 4.2 Nepropusna septička jama za

otpadne sanitarno-fekalne vode Slika 4.3 Odvod za oborinske vode



2.3.5 Potrebe za toplotnom energijom

Snabdijevanje toplotnom energijom za grijanje objekata farme u zimskom i hladnom

periodu se vrši preko vlastitih kotlovnica (u svakom objektu po jedna kotlovnica)

unutar kojih se nalazi po jedan kotao.

2.3.6 Radijacija

Kroz aktivnost uzgoja roditeljskih jata i rasplodnih jaja nema nastanka ionizirajućih i

neionizirajućih zračenja.

2.3.7 Nastajanje i širenje zvuka / buke

Buka na farmi za uzgoj peradi se stvara tokom:

• dovoza i otpreme peradi;

• rada instalirane opreme (npr. ventilatori i agregat);

• korištenja postojeće cestovne infrastrukture;

• odvijanja unutrašnjeg saobraćaja;

• držanja peradi kao izvora buke u zatvorenim prostorima - peradarnicima.

Buka koja nastaje na farmi neće imati značajnijeg uticaja na okolicu zbog: relativno

male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi,

povremeno vozila veterinarske službe, vozila za odvoz otpada animalnog porijekla te

vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, vozila za dovoz

jednodnevnih pilića na početku turnusa, vozila za odvoz). Područje u kome je lociran

objekat definisano je kao stambeno poslovnoj (zona IV).

Sve aktivnosti na transportima se odvijaju u toku dnevnog perioda.

Zbog prirode posla i prisutnih izvora na farmi ne očekuje se prekoračenje dozvoljenih

razina buke.

2.3.8 Nastajanje i širenje vibracija

Kroz aktivnost uzgoja roditeljskih jata i rasplodnih jaja nema nastanka vibracije.

Moguće vibracije jesu prilikom dolazaka i odlazaka transportnih vozila preko

saobraćajnica na premise i vica verse. Sva ova kretanja su privremenog karaktere i

nisu svakodnevna.



3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM

Teritorija opštine Gračanica je smještena na 44° 42' geografske širine i 18° 18'

geografske dužine. Površina opštine iznosi iznosi 215,06 km2. Opština zahvata veći

dio doline rijeke Spreče, gdje i u donjem toku dio planine Trebava. Na sjeveru graniči

sa opštinama Gradačac, na istoku Srebrenik i na jugoistoku sa opštinom Lukavac.

Prosječna gustoća stanovništva je 210,3/km2. Područje uže i šire lokacije objekta se

svrstava u peripanonsku oblast tj. kontaktnu zonu Dinarida Panonske nizije. Većinski

dio područja spada u ravničarsko područje Sprečkog polja, sa brežuljcima i

uzvisinama prema istoku.

Naselje (mjesna zajednica) Pribava se nalazi jugoistočno od Gračanice na

udaljenosti od cca 3 km. Područje je pretežno ravničarsko, jer pripada širem području

Sprečkog polja. Zemljište naselje prema sjeveru je uzdignutije na odnosu ostatka

lokacije. Prosječna nadmorska visina naselje je cca 251 m. U okviru mjesne

zajednice Pribava nalaze se slijedeća naselja: Stjepanovac, Kapetančići, Kadići,

Jukani, Centar, Kamarići, Softići, Džafići, Zelenkići, Meraje, Tahirovići i Straževac.

Površina naselja je 4,28 km2, sa prosječnom gustinom stanovništva 490,0/km2 i

brojem stanovnika 2.096 (podaci prema oficijelnim rezultatima popisa iz 2013.

godine), a sa projekcijom da u 2025. će porasti na 2.867 stanovnika. Posmatrano

područje se odlikuje umjereno kontinentalnom klimom koje su uzrokovane reljefnim

karakteristikama i položajima.

3.1 Podaci o stanovništvu

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine na teritoriji opštine

Gračanica je nastanjeno 45.220 stanovnika, u odnosu na prethodni službeni popis iz

1991. godine bilo je nastanjeno 47.485 stanovnika. Opštinu čine 1 urbano naselje i

22 ruralna naselja. Projekcijom iz Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005 –

2025, predviđa se da u 2025. godini broj stanovništva u opštini će biti 56.816.

U urbanom dijelu sada živi približno 12.882 (28,5 %), dok u ruralnim naseljima živi

32.338 (71,5 %) stanovnika.

U nastavku (tabela 3.1) je dat broj stanovništva u urbanom i ruralnim dijelovima

opštine.



Tabela 3.1 Broj stanovništva po urbanim i ruralnim naseljima opštine Gračanica

Broj stanovništva po urbanim i ruralnim naseljima opštine Gračanica

Naselje Ukupni broj stanovnika po popisu iz 2013. godine

Babići 1.897

Doborovci 1.954

Donja Lohinja 1.149

Džakule 1.929

Godnja Lohinja 146

Gračanica 12.882

Lendići 237

Lukavica 2.762

Malešići 2.853

Miričina 2.266

Orahovica Donja 3.966

Orahovica Gornja 1.771

Paležnica Donja 0

Piskavica 720

Pribava 2.096

Prijeko Brdo 386

Rašljeva 691

Skipovac Donji 2

Skipovac Gornji 0

Soko 1.746

Stjepan Polje 3.466

Škahovica 1.400

Vranovići 1.001

Navedeni broj stanovništva je podložan promjeni, jer od posljednjeg popisa je prošlo

6 godina, te prisutna je pojava odliva stanovništva generalno iz cijel BiH.



3.2 Podaci o flori, fauni, tlu (zemljištu) i vodama

3.2.1 Flora i fauna

Dolinom rijeke Spreče nalazi se aluvijalno tlo koje je plodno, također na mjestima

gdje se javljaju podzemne vode na malim dubinama (do 80 cm) tlo je plodno.

Oranice, šume i pašnjaci se javljanju na blažim padinama gdje se javlja deluvijalno-

aluvijalno tlo. Pobrđe su pod pseudoglejom, što pogodi za poljoprivredu (ratarstvo i

voćarstvo). Na višim terenima se javljaju smeđa tla i manje kisela smeđa tla koja se

koriste za gajenje raži, ječma, zobi, krompira i sl.

Prisustvo plodnog tla u dolinama rijeka i nižim predjelima, kao i utjecaj blage klime

stvorili su pogodne uslove za razvoj biljnog i životinjskog svijeta.

Produktivno zemljište čini približno 95% teritorije. Više od polovine ovog teritorija je

pod poljoprivrednim kulturama, dok na šume otpada do 43%.

U nižim predjelima u šumama je zastupljen hrast lužnjak, hrast kitnjak i cer, kao i

obični grab, a u onim višim od 500 m prevladavaju jele i bukva. U nastavku su dati

predstavnici grmolikih vrste i predstavnici zeljastog bilja.

Najčešće grmolike vrste su:

▪ crvena bazga (sambucus racemosa);

▪ žestika (acer tataricum);

▪ kozokrvina (lonicera caprifolium);

▪ širokolisna kurika (evonymus

europea);

▪ drijen (cornus mas);

▪ udika (viburnim lantana);

▪ glogovi (cratageus spec.);

▪ smreke (juniperus communis).

Predstavnici zeljastog bilja:

▪ kopitnjak (asarum europeum);

▪ lazarkinja (galium odoratum);

▪ razne paprati (aspidiacae, fam);

▪ šumske bekice (lozula silvatica);

▪ bujad (pteridium aquilinum);

▪ razne ruže (dentaria, spec);

▪ petrov krst (paris quadrifolia);

▪ žuta šumarica (anemone

ranunculacae);

▪ križalina (ciclamen europeum);

▪ salamunov pečat (polygonatum

odoratum):

▪ mrtva kopriva (lamium macalatum):

▪ srijemuš (allium ursinum):

▪ jelenski jezik (phillitis scolopendrium).

U flori se nalazi značajan broj ljekovitog bilja, između ostalog prevladava velebilje,

stolisnik, bijeli šljez, lazarkinja, kičica i druge.



Životinjske zajednice koje se mogu evidentirati na ovom području su:

• sisavci: srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), obični zec

(Lepus europaeus), vjeverica (Sciurus vulgaris), vuk (Canis lupus), lisica

(Vulpes vulpes), krtica (talpa europaea), beliki puh (Glis glis), lasica (Mustela

nivalis), jež (Einaceidae), prugasti poljski miš (Apodemus agrarius), kućni miš

(Mus musculus), štakor (Rattus rattus), poljska voluharica (Microtus arvalis),

šumska (riđa) voluharica (Myodes glareolus)i dr.;

• ptice: jastreb kokošar (Accipiter gentils), vjetruša (Falco tinnunculus), soko sivi

(Falco peregrinus), obični fazan (Phasianus colchicus colchicus), prepelica

(Cotumix coturnix), jarebica poljska (Perdix perdix), poljska ševa (Alauda

arvensis), šumska ševa (Lullula arborea), velika sjenica (Parus major), mrka

sjenica (Parus lugubris), ćubasta sjenica (Lophophanes cristatus), ćuk (Otus

scops), ušara (Bubo bubo), šumska sova (Strix aluco), veliki šareni djetlić

(Dendrocopus major), zelena žuna (Picus viridis) i dr.;

• zmije (Ophidia): Guževi (Colubridae), crnica (Coluber viridiflavus), bjelouška

(Natrix natrix), smukulja (Coronella austriaca), ribarica ( Natrix tessellata);

Ljutice(Viperidae): riđovka (Vipera berus), poskok (Vipera ammodytes) i dr.;

• vodozemci i gmazovi: žabe, obični zelembać (Lacerta viridis), zidna gušterica

(Lacerta muralis), siva gušterica (Lacerta agilis) i dr.;

• ribe: sapača (Barbus meridionalis petenyi Heckel), krkuša (Gobio gobio

Linnaeus,), deverika (Abramis brama Pavlov), pliska (Alburnoides bipunctatus

Bloch,), zelenika (Alburnus alburnus Linnaeus), gavčica (Rhodeus sericeus

amarus Bloch), bodorka (Rutilus rutilus Linnaeus), klijen (Leuciscus cephalus

Linnaeus), crvenperka (Scardinius erythrophthalamus Linnaeus) i skobalj

(Chondrostoma nasus Linnaeus), štuka (Esox lucius), smuđ (Stizostedion

lucioperca), balavac (Acerina cernua) i dr.;

• insekti i kukci: dvokrilci (Diptera), leptiri (Lepidoptera), sovice (Noctuidae),

kornjaši (Coleoptera), opnokrilci (Hymenoptera), raznokrilci (Hetrroptera),

obadi (Tabanidae), komarci (Culicidae), pčele (Apinae) i dr.

Šume i viši tereni su bogati sa divljači (srne, divlje svinje, zečevi, fazani itd.).

Prema saznanjima tokom izrade Studije u užem i širem području koje gravitira lokaciji

koja je predmet ovog dokumenta ne postoje posebne atraktivne i/ili zaštićene biljne

vrste, koje bi predstavljale biljni specifikum i koje bi bilo neophodno posebno

analizirati i zaštititi.



3.2.2 Tlo (zemljište područja)

Osnovne karakteristike

Gledajući sa pedološkog i geološkog sastava područja opštine može se reći da je tlo

raznovrsno. Prisutne su tri grupa stijena: sedimentne (koje uglavnom dominiraju),

metamorfne i vulkanske (u manjoj mjeri). Po starosti, najstariji su mezozojski

krečnjaci, ima najviše tercijarnih, a također i kvartarnih stijena.

Mezozojski krečnjaci (u vidu sedimenata Paratetisa) se nalaze u manjim izolovanim

partijama, starosno su iz doba jure i krede, a javljaju se oko Gračanice i po

planinama Ozren i Trebava.

Metamorfne stijene, serpentiniti, zastupljene su u znatnoj mjeri. One se nalaze u

sastavu grebena planine Ozren.

Vulkanske (eruptivne) stijene, koje su prisutne u manjoj mjeri su tercijerne starosti, a

javljaju se na površini području Ozrena.

Ova područja gdje se javljaju vulkanske i metamorfne stijena imaju nalazišta ruda,

najprije azbesta.

Na području planine Trebave javljaju se eocenski krečnjaci, te su prisutni oligocenski

pijeskovi, glinci i krečnjaci.

Uz planinske obode i brdski reljef karakteristični su marinski neogeni sedimenti

Panonskog mora: lapori, gline, pješčari.

U depresiji Spreče i u nižem brdskom području i kosama oko Gračanice javljaju se

slijedeći značajni sedimenti (prijelazni, slatkovodni i kopneni): pijesak, lapor, gline,

pliocenske starosti sa umetcima ugljonosnih serija (uglavnom kongerijskih) koji su

bogati lignitima.

Pleistocenski eolski sedimenti (les) i kvartarni aluvijalni nanosi su također prisutni na

teritoriji opštine, i to naročito u dnu većih riječnih dolina (doline Spreče, Lukavice,

Džakulske rijeke, Sokoluše).

Gledajući sa aspekta inžinjersko-geoloških karakteristika, na opštini dominiraju od

čvrsto vezanih stijena flišoliko-karbonatni sedimenti (pješčar, glina, laporac),

krečnjaci, laporoviti krečnjaci i lapori, a od slabo vezenih stijena uglavnom aluvijalno-

deluvijalne i aluvijalne tvorevine u nižim i ravničarskim područjima sa šljunkovito-



pjeskovitim materijalom, koji je često zaglinjen i muljevit (karakteristična za dno

doline rijeke Spreče).

Tipovi reljefa

Od tipova reljefa najzastupljeniji su:

• fluvio-denudacioni oblici (površi);

• fluvijalni (terase, proširenja, kotline, klisure).

Na mjestima gdje se javljaju partije krečnjaka i laporovitog krečnjaka (mezozojski,

eocenski) zastupljeni su manji oblici kraškog reljefa, koji čine prije svega vrtače (do

nekoliko desetina metara dubine), potkapine i manje pećine. Navedeni oblici reljefa

su prisutni u okolini Gračanice (istočno i sjeverno), oko prevoja Bukve i po planini

Ozren.

Eolski oblici reljefa se javljaju u tragovima u manjim količinama pleistocenskog lesa.

Dominantni krupni oblici reljefa na opštini su: planina Ozren (najviši vrh opštine,

Velika Ostrvica visok 917 m) na jugozapadu, dolina rijeka Spreče (čije je dno na

visini od 150 do 180 m), planina Trebava (visoka 694 m) na sjeveru, manja planina

Ratiš (596 m) na istoku i pobrđa koja se spuštaju sa ovih planina ka dolini Spreče,

Lukavice rijeke, Džakulske rijeke i pritokama rijeke Velike Tinje.

Geomorfološki procesi

Na području opštine javljaju se slijedeći geomorfološki procesi: erozije, klizanja tla

(urvine), pojava bujičarskih tokova itd.

Erozija (sapiranje) tla, kao mehanički rad prisutnih vodenih tokova se ogleda u

odnošenju plodnog zemljišta, usijecanju jaruga i vododerina. Površinska i linijska

erozija je prisutna, naročito na terenima sa strmim padovima, mekšim i rastresitijim

stijenama i devastiranim (obezšumljenim).

Pojava klizanja tla je izraženo na području opštine uslijed stalnog razvoja opštine, što

je posljedica prisutnog krčenjem šuma, erozijom i izgradnjom saobraćajnica. Ovoj

pojavi su naročito podložne padine sastavljene od deluvijalnih raspadina flišoliko-

karbonatnih stijena opštine.



Seizmička i seizmotektonska svojstva terena

Područje koje je predmet studije, naselje Pribava, opština Gračanica, pripada

kategoriji od 7° MCS skale (Mercali, Cancani, Sieberg). Na slici 3.1 data je Karta

seizmogenih zona BiH.

Slika 3.1 Karta seizmogenih zona BIH

Vodotoci

Područje je bogato kako površinskim i podzemnim vodama. Razlog tome jeste

sastav zemljišta koje čine čvrste i vododržive stijene i obimna količina padavina sa

preko 1.000 mm, te prisustvo rijeke Spreče. Obimne padavine u prošlosti su dovele

do nastanka rječnih tokova u serpentinitima. Pored opšteg geografskog, ranije

spomenute zaravni imaju poseban hidrografski značaj. Njihovi odsjeci u terenu sijeku

raznovrsne slojeve (kako vododržljivih, tako i propustljivih stijena), dok je jezerski

nanos (koji je ispod tih odsjeka) po pravilu vododržljiv. Otuda se po ivici tih odsjeka

javljaju mnogi izvori. Tu se javljaju i neki jači izvori kao što su ispod sela Soko izvori

Vrela i Ilidža, koji daju vodu Sokolušu, zatim izvori u Škahovici, izvori ispod većih

odsjeka zaravni na Ozrenu, kao što je Vrela kod Sočkovca. Kras je slabo zastupljen,

pa i kraška hidrografija.



Glavni vodeni tok opštine je rijeka Spreča, čiji ukupni tok 115,75 km sa izvorom blizu

Zvornika. Rijeka zauzima sliv od cca 1.947 km2 i spada u jednu od najvećih rijeka u

Bosni. Brzine proticanja rijeke su od 15 – 20 m3/s do 23 – 27 m3/s, sa minimumom od

2 m3/s i maksimumom čak do 700 m3/s. Godišnji nanos u slivu se procjenjuje na

434.122 tone. Podložna je poplavama kao i čestoj promjeni korita. Tok rijeke kroz

opštinu je između 30 i 35 km, sa pritokama sa obje strane. Najznačajnije pritoke su:

Rašljevska rijeka, Lohinjska rijeka, Sokoluša, Jadrina, Kamenička rijeka, Prenja,

Krušik rijeka.

Opština je bogata podzemnih voda, naročito u dolinama rijeka. Nedavni pronalasci

su omogućili su snabdjevenije Gračanice dovoljnim količinama pitke vode. Nalazišta

su locirana u Sklopu, Vrelu i Donjoj Orahovici). Na pojedinim lokacijama podzemne

vode se izlijevaju na površinu terena, a obično su u pitanju arteške vode ili vode pod

pritiskom.

Na području opštine se javljaju termo mineralne vode iz zemljine unutrašnjosti.

Porijeklo ovih voda je uslijed dodirivanja dvaju krupnih morfo-tektonskih jedinica

Dinarida, te na njihovom kontaktu dolazi do snažnih tektonskih pokreta, pogotovo

duž velikog rasjeda na dodiru doline Spreče i planine Ozren.

Izvori/bušotine na lokaciji Sočkovca su bogate ugljik dioksidom. Ove vode spadaju u

grupu termalnih alkalnih kiseljaka, a u svom sastavu najviše imaju: sumpora, hlora,

željeza, soli, rastvorenih metala (Cu, Pb, Zn), dosta CO2 itd. Najpoznatiji je izvor pod

nazivom Željezni kiseljak, čija je temperatura vode 29°C.

3.3 Klimatske karakteristike područja

Opština u klimatskom pogledu pripada umjereno-kontinentalnom klimu. Ljeta nisu

vruća i suha u odnosu na ostale kontinentalne dijelove zemlje, dok zime nisu

snjegovite i hladne kao u planinskim krajevima. Ovakve pojave su uslijed male visine

terena, pravca pružanja planina (Ozren, Trebava, Ratiš), djelovanje klimatskih cjelina

Panonska nizija i Dinarske planine. Uticaj zimskih vjetrova sa Panonske nizije je

umanjen uslijed isprečenja planina, iz tog razloga dolina Spreče je otvorena da kroz

nju prodiru zapadni vjetrovi sa kojima dolaze obilne padavine. Promjenom

nadmorske visine pojava je nižih temperatura što je osjetno na relacijama dna

riječnih dolina i kotlina i vrhovi planine Trebave, a naročito Ozrena, naročito u

pojedinim klimatskim elementima. Ovaj tip klime karakteriše sporiji porast

temperature od januara do jula, a brže opadanje od avgusta do decembra. Najveća

godišnja kolebanja temperatura su u januaru i februaru, a najbrža u proljetnim i

ljetnim mjesecima. U narednoj tabeli (3.2) su prikazani godišnji prosjeci temperatura i

relativne vlažnosti po mjesecima za 2018. godinu.



Podaci su dobiveni iz mjerenja Padavinske stanice Gračanica (φ = 44°00'08'' i λ =

17°29'43'', na visini 600 m). Na teritoriji opštine nema meteorološke stanice

Federalnog meteorološkog zavoda.

Tabela 3.2 Srednje vrijednosti meteorološki podataka za opštinu Gračanica (Podaci statistika 2018)

Parametar I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Srednja

vrijednost

Temperatura

[°C] 3,0 -0,8 4,1 12,5 14,8 16,6 18,4 18,8 14,0 10,9 5,5 -0,5 9,8

Vlažnost

zraka

[RH%]

92,0 94,0 91,0 78,0 91,0 93,0 - - - 90,0 95,0 97,0 91,2

Na osnovu podataka srednja godišnja temperatura u Gračanici je 9,8°C, srednja

januarska 3,0°C i srednja julska 18,4°C.

Najviša temperatura zabilježena je 38,0°C, a najniža - 29,0°C. Padavine su

najzastupljenije u periodu april – juni sa do 123 mm mjesečno što se povoljno ogleda

za bujanje vegetacije. Ovo dovodi do trajanja vegetativnog perioda od 264 dana, tj.

od 14. 3. do 16. 12.. U januaru se bilježe najniže padavine do 44 mm, odnosno u

zimskom periodu one se najviše izlučuju u obliku snijega (januar, februar, mart i

decembar). Ukupna suma padavina na teritoriji je 874 mm.

Reljefne karakteristike opštine imaju posljedicu da najviše vjetrova dolazi iz

sjeverozapadnog pravca (29,7%) i jugoistočnog (22,8%), zbog doline Spreče koja je

otvorena u tim pravcima, a manje sa sjeveroistoka (15,4%), gdje se ispriječila planina

Trebava. Tišine su 47,6%, što je karakteristika umjereno vjetrovitog područja.



3.4 Postojeća materijalna dobra, kulturno – historijsko arheološko nasljeđe

Prema spisku nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovina (Komisija za očuvanje

nacionalnih spomenika BiH – KNOS BiH) na teritoriji opštine Gračanica nalaze se

slijedeći spomenici:

• Donja džamija u selu Lukavica, zaseok Delići (historijska građevina);

• Hram Vaznesenja Gospodnjeg sa ikonostasom (historijski spomenik);

• Konak – Vijećnica (historijska građevina);

• Korića han (arheološko područje), unutar zaštićenog područja vrši se

nezakonita izgradnja objekata;

• Kuća Mare Popović u Gračanici (historijska građevina);

• Lipanjska (Hadži Džaferova, Lipa) džamija sa haremom (graditeljska cjelina);

• Sahat kula (historijska građevina);

• Stara džamija Soko u Sokolu (graditeljska cjelina);

• Stari grad Soko u naselju Soko (graditeljska cjelina).

Na osnovu podataka od KNOSa, na području gdje se nalazi predmetna Farma nema

spomenika niti prirodnog naslijeđa.

3.5 Opis pejzaža

Gledajući šire područje opštine Gračanica, i predmetnu lokaciju ove studije, naselje

Pribava, može se zaključiti da se radi o djelimično ruralnom području na kojem se

isprepliću livadne površine, oranice i šumarci, te izgrađena područja. Promatrani

prostor u širem smislu jasno je pejzažno određen. Uglavnom se radi o kultivisanom

krajoliku sa prirodnim elementima, a teren je gotovo ravan. U bližoj okolini

preovladavaju obrađene površine i zalivađene oranice kao što je vidljivo na

satelitskom snimku.

3.6 Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja na okoliš

Prethodna procjena utjecaja na okoliš nije rađena za predmetnu lokaciju.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Kori%C4%87a_han

https://bs.wikipedia.org/wiki/Soko_(Gra%C4%8Danica)



4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ, KOJI SU

POSLJEDICA POSTOJANJA DATOG PROJEKTA, UPORABE PRIRODNIH

RESURSA, EMISIJE ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA I STVARANJA I UKLANJANJA

OTPADA

4.a Opis metoda korištenih za procjenu utjecaja na okoliš i rezultati procjene

Ova Studija, u smislu opštih metodoloških načela, rađena je na takav način da su

prethodno definirani sljedeći elementi:

• osnove za istraživanje;

• osnovni programski elementi;

• važeće zakonske i podzakonske odredbe (sadržaj Studije definiran je

poglavljem III, članovima od 12. do 19. Pravilnika o pogonima i postrojenjima

za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji

mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl.

novine FBiH“, broj 19/04));

• planska i projektna dokumentacija;

• karakteristike područja.

Najveći dio istraživanja bio je posvećen kvantifikovanju i vrednovanju postojećeg

stanja pri čemu je konstatirano da postoje određeni rizici u smislu utjecaja na okoliš.

Iz toga razloga u drugom dijelu istraživanja urađeni su konkretni pokazatelji mogućih

utjecaja.

Iz osnovnih mogućih utjecaja detaljno se analiziraju oni za koje je dokazano da u

konkretnim prostornim uslovima određuju međusobni odnos predmetnog projekta i

okoliša. Na osnovu verifikovanih pokazatelja istraživane su mogućnosti zaštite i

unapređenja okoliša i predložene odgovarajuće mjere koje su opravdane u smislu

racionalnog smanjenja negativnog utjecaja.

Pri izradi Studije korištene su metode komparacije, proračuna i mjerenja za pojedine

elemente Studije. Opis metoda dat je u nastavku i sadrži sljedeće:

• direktne i indirektne utjecaje,

• stalne i povremene,

• trenutne i dugotrajne,

• pozitivne i negativne.

Direktni utjecaji su utjecaji projekta na: uzurpiranje tla, uništavanje vegetacije

stvaranje pregrada na jedinstvenom dobru. Indirektni utjecaji mogu imati dublje

posljedice na okoliš nego direktni. Trenutni utjecaji su utjecaji koji izazivaju



kratkotrajno djelovanje na okoliš, kao što je recimo prašina i buka tokom sanacije.

Dugotrajni utjecaji, bez poduzimanja mjera za njihovu sanaciju, su nepovratni

utjecaji. Dakle, negativni utjecaji su primarni u procesu razmatranja, dok se pozitivni

utjecaji uglavnom odnose na stanovništvo (socio-ekonomski efekat), kvalitet

površinskih i podzemnih voda i kvalitet zraka na užoj lokaciji.

Ocjenjivački metod za procjenu utjecaja:

Za upotrebu metode množenja kriterija (Block, M.R., 1999) potrebno je prvo

identificirati sve značajne utjecaje na okoliš neke organizacije potrebno i za svaki od

njih procijeniti značaj tog utjecaja. Radi sveopšte slike uzima se u obzir značaj

utjecaja na okoliš pod normalnim, abnormalnim radnim uvjetima, aktivnostima za

vrijeme pokretanja i zaustavljanja rada. Ujedno je potrebno procijeniti i potencijal za

moguće nesreće i hitne situacije. Ovo je veoma važno zbog toga što neki utjecaji

nakon njegove identifikacije može biti konstantan bez obzira na normalne ili

abnormalne radne uslove.

U sljedećem dijelu će biti prikazan primjeri skala kriterija sa ocjenjivačkim bodovima.

Za svaku skalu primijenjen je sistem bodovanja.

Za potrebe studije uzete su slijedeće skale:

• obim utjecaja (OU);

• skala ozbiljnosti (OZ):

• vjerovatnoća pojavljivanja (VP);

• jačina utjecaja (JU);

• faktor zbrinjavanja utjecaja (FZU);

• trajanje utjecaja (TU);

• geografska granica (GG);

• ispunjenja zakonske regulative (ZR).

Skala obim utjecaja (OU):

• 1 – nema utjecaja ii se radi o potrošnji prirodnih resursa ili je utjecaj samo na neposrednu

(radnu) sredini, ali ne i na uposlene na lokaciji;

• 2 – utjecaj na neposrednu radnu sredinu i uposlene;

• 3 – utjecaj na sredinu van lokacije, uključujući i na obližnje objekte, zemljišta i vodotoke;

• 4 – utjecaj na bližu i širu okolinu van granica lokacije.

Skala ozbiljnosti (OZ):

• 1 – Bezopasan – nema potencijala za štetu;

• 2 – Blagi – niski potencijal za štetu, moguće ispraviti;

• 3 – Srednje – opasno ali ne i potencijalno pogubno, teško za ispraviti ali obnovljivo

• 4 – Ozbiljno/katastrofalno - veoma opasno ili potencijalno pogubno; potrebno ispraviti i

obnoviti;



Skala vjerovatnoće pojavljivanja (VP):

• 1 – za utjecaje koji se pojavljuju ekstremno rijetko (npr. za predviđene incidentne i akcidentne

situacije;

• 2 – za utjecaje koji se javljaju mjesečno;

• 3 – za utjecaje koji se javljaju sedmično;

• 4 – za utjecaje koji se javljaju svakodnevno.

Skala jačine utjecaja (JU):

• 1 – emisije u okolinu su jako male i ne ispuštaju se opasne materije ili se radi o obimnijim

emisijama čiji je stepen zagađenja beznačajan;

• 2 – emisije u okolinu su obimne, ali se materije koje se ispuštaju nisu na listi opasnih materije,

ili su emisije male a ispuštaju se opasne materije;

• 3 – ispuštaju se materije, ali koncentracije ne prelaze zakonske norme ili nisu propisane

norme;

• 4 – ispuštaju se materije, ali koncentracije prelaze zakonske norme.

Skala faktora zbrinjavanja utjecaja (FZU):

• 1 – utjecaj je u potpunosti eliminiran, ili sveden na minimum;

• 2 – utjecaj je zbrinut zakonski i na ekološki prihvatljiv način ili se vrši njegov povrat/reciklaža

(npr. prikupljen otpad, prikupljanje i odvođenje otpadnih voda, prečišćavanje tehničkim

rješenjima);

• 3 – utjecaj je zbrinut na zakonski prihvatljiv način (nema direktnog utjecaja na tlo, zrak i

vodotoke);

• 4 – nezbrinuti utjecaj (ima utjecaj na direktno onečišćavanje tla, zraka i vodotoka).

Skala trajanja utjecaja (TU):

• 1 – manje od 2 sati u toku dana ili nepoznato;

• 2 – od 2 do 6 sati u toku dana;

• 3 – od 6 do 12 sati u toku dana;

• 4 – više od 12 sati ili svakodnevno prisutno.

Skala geografskih granica (GG):

• 1 – Izolirani utjecaj je zadržan unutar područja lokacije;

• 2 – Lokalna, utjecaj se širi izvan područja lokacije u okolnu zajednicu;

• 3 – Regionalna, utjecaj se širi izvan lokalne zajednice unutar koje je lokacija;

• 4 – Globalno, utjecaj se širi izvan granica lokacije;



Skala ispunjenja zakonske regulative (ZR):

• 1 – ne podliježe zakonskoj regulativi;

• 2 – podliježe u smislu obavezne procjene utjecaja, dostavljanja podataka i bez plaćanja

naknada;

• 3 – podliježe u smislu obavezne procjene utjecaja, dostavljanja podataka i plaćanja naknada;

• 4 – podliježe u smislu zahtjeva i ograničavanja polutanata, plaćanje penala;

Skala za ocjenjivanje:

• POZ – pozitivan utjecaj uslijed mogućih benefita okoliša / stanovništva;

• 0 - 1000 – neznačajan utjecaj (NZU);

• 1001 – 3000 – slabo značajan utjecaj (SZU);

• 3001 – 10000 – značajan utjecaj na okoliš (ZU);

• 10001 ≥ X – veoma značajan utjecaj na okoliš (VZU).



4.1 Utjecaj na stanovništvo

Najbliži stambeni objekti su, gledano od ruba parcele Farme, prama jugu cca 90 m,

sjeveru cca 210 m i prema zapadu cca 170 m zračne linije. Pristupna saobraćajnica

dolazi iz pravca zapada.

Tokom rada Farme mogući su slijedeći negativni i pozitivni utjecaji na okolno

stanovništvo:

• buka koja nastaje od kretanja vozila (transportnih i ličnih) koja idu ka i od

farme, povremeni povišeni nivoi zvuka tokom kretanja vozila kroz naselje po

dolascima odnosno odlascima transportnih i ličnih vozila;

• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa peradarskim otpadom,

indirektni utjecaj u slučaju kada treća lica koja preuzimaju otpad ne vrše

adekvatno zbrinjavanje njega u skladu sa propisima FBiH;

• pojava epidemioloških situacija na farmama - potencijalno širenje oboljenje na

radnike i stanovništvo, putem životinja ili nepravilnog zbrinjavanja oboljelih

jedinki, rijetka pojava da može doći do širenja u okolicu, jer Investitoru je u

interesu da jedinke budu zdrave i da njihov uzgoj ne utjeće na stanovništvo;

• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje peradarskog gnoja,

očekivana pojava tokom uzgoja peradi koja nepovoljno utječe na boravak ljudi

u okolici;

• mogućnost zaposlenja direktno na Farmi, odnosno indirektno u vidu

kooperacije sa Investitorom u domenima: nabava hrane, prevozničke usluge,

komunalne usluge, proizvodnja komposta i sl.

Tabela 4.1 Procjena utjecaja na stanovništvo

Okolinski aspekt Opis pojave Utjecaj Ocjena

Stanovništvo

Buka Kretanja vozila (transportnih i

ličnih) koja idu ka i od farme NZU

Onečišćenje tla i vodotoka

Onečišćenje (zagađenje) lokalnog

vodotoka i okolnog zemljišta sa

peradarskim otpadom

(indirektno);

NZU

Pojava epidemioloških situacija

na farmama

Potencijalno širenje oboljenje na

radnike i stanovništvo, putem

životinja ili nepravilnog

zbrinjavanja oboljelih jedinki

NZU

Metabolički plinovi / mirisi

Širenje neugodnog mirisa u

okolicu i naselja od razgradnje

peradarskog gnoja u farmama i

tokom čišćenja

SZU

Zapošljavanje

M ogućnost zaposlenja direktno

na Farmi, odnosno indirektno u

vidu kooperacije sa Investitorom

POZ



4.2 Utjecaj na zrak

Očekivani utjecaji iz objekata Farme na zrak su: Mogući izvori emisije u atmosferu u

pogonu su:

• emisija dimnih plinova iz kotlovnica (CO2, NOx, SOx, čvrste čestice – čađ);

• metabolički produkti: amonijak, metan, azot suboksdi, ugljik dioksida, vodne

pare, lebedićih čestica i neugodnog mirisa;


Emisija dimnih plinova na lokaciji nije moguće eliminirati jer je neophodna toplotna

energija za zagrijavanje objekata Farme tokom uzgoja peradi. Kao energent se

koristi ugalj (banovićka kocka), pri čijem sagorijevanju nastaju polutanti: ugljik

dioksid, ugljik monoksid, azotni oksidi, sumpor dioksid i čvrste čestice (čađ).

Deponovanje čađi može biti neposredno ili u užu okolicu, dok plinovite komponente

odlaze u zrak i utječu zajedno sa ispustima iz stacionarnih izvora (dimnjaka) okolnih

objekata na kvalitet zraka. U narednoj tabeli 4.2 dato je godišnje opterećenje zraka /

emisija polutanata.







Emisija metabolita i neugodnih mirisa nastaje iz procesa mikrobiološke razgradnje

organske materije i vremenskim prilikama. Do razvijanja plinova i neugodnih mirisa

dolazi zbog nastajanja velikih količina izmeta od peradi. Proizvodnja i emisija plinova

i čestica iz peradarnika uključuju složene biološke, fizičke i hemijske procese. Stopa

emisije je pod utjecajem brojnih čimbenika kao što su sistem prehrane, rukovanje

gnojivom, održavanje objekata. Iz objekata u zrak emitiraju se amonijak (NH3),

sumporvodonik (H2S), hlapivi organski spojevi (VOC), staklenički plin metan (CH4),

dušikov oksid (NOx), te čvrste čestice (prašina). Širenje ovih materija se odvija na

lokalnom nivou (oko Farme, okolnog zemljišta i obližnjih objekata). Ovi produkti se

emituju u okolicu kroz otvore i ventilaciju.

Izvršena je procjena emisije metabolita i prašine pri uzgoju u skladu sa BREF BAT

dokumentom za intenzivan uzgoj peradi i svinja (BREF BAT in Intesive Rearing of

Poultry and Pig, 2017) na osnovu podataka iz BAT dokumenta i prosječne težine

peradi (cca 1,70 kg). Rezultati su dati u tabeli 4.3.






Kokoši nesilice



kokoši nesilice


0,189 0,139 0,091 0,085

Procijenjena emisja

[kg/god] 13.535,73 9.954,85 6.517,20 6.087,50

Na osnovu dostupnih podataka iz „Prvi dvogodišnji izvještaj Bosne i Hercegovine o

emisiji stakleničkih plinova u skladu s okvirnom konvencijom ujedinjenih nacija za

klimatske promjene“ (septembar 2014.), emisija stakleničkih plinova: ugljik dioksid,

metan, azotsuboksid, azotni oksidi i sumporni oksidi su date su vrijednosti za 2011.

godinu u narednoj tabeli 4.4.

Tabela 4.4 Ukupna emisija GHG u 2011. godini na nivou BiH

GHG materija

Ukupna

emisija

[Gg/god]

CO2 CH4 N2O NOx SOx

25.297,36 177,38 6,69 93,11 530,96

Ukupna

emisija

[t/god]

25.297.360,0 177.380,0 6.690,0 93.110,0 530.960,0

Uz gore navedene primarne emisije sa lokacije očekuje se i emisija ispušnih

plinova od rada SUS motora, vozila koja dolaze na premise farme (vozila radnika,

vozila distributera i sl.). Izgaranjem goriva nastaju ispušni plinovi koji u svom sastavu

sadrže: ugljik monoksid (CO), ugljik dioksid (CO2), azotne okside (NOx), sumpor

dioksid (SO2), čvrste čestice (čađ) potom poli ciklične ugljikovodike (PAH) i lako

isparljive organske spojeve (VOC). Opterećenje zraka zavisi od faktora kao što su:

kvalitet goriva, održavanje SUS motora, broja vozila, rada motora i sl.



Proračun imisije onečišćujućih materija – amonijak

Širenje amonijaka kao materije neugodnog mirisa je modelirano pomoću

disperzijskog modela U.S. EPA SCREEN3. Za ulazne vrijednosti korištene su

prosječna i najviša emisija amonijaka po jedinki u toku godine, a lokacija je gledana

kao površinski izvor. Model je baziran na najveće moguće imisijske koncentracije, jer

se ulazni maseni protoci onečišćujućih materije temelje na konzervativnim emisijskim

faktorima, a model daje najgori scenarij (Worst Case) s obzirom na meteorološke

uvjete, ravnu konfiguraciju terena i kontinuiranu emisiju materije. U tabeli 4.5 date su

koncentracije imisije amonijaka u funkciji od udaljenosti od lokacije Farme.

Tabela 4.5 Imisija amonijaka u okolici prema modelu

Materija Udaljenost [m] Imisiona

koncentracija [μg/m3] Oznaka na slici

Amonijak (NH3)

10

(kao granica parcele) 27,76 Z00

50 34.72 Z01

100 42,99 Z02

200 60,36 Z03

300 56,21 Z04

400 46,87 Z05

500 39,88 Z06

600 34,56 Z07

700 30.30 Z08

800 26,83 Z09

900 23,94 Z10

1.000 21,48 Z11

U slučaju prosječne emisije, maksimalne koncentracije se prema modelu javljaju u

radijusu od 200 m oko lokacije i nastavljaju svoj pad (u ovom modelu do udaljenosti 1

km radijusa oko lokacije).

Utjecaj emisija onečišćujućih materija u zrak tokom rada Farme na okolno

stanovništvo bit će minimalan, te ne se očekuje promjena kvalitete zraka, također za

očekivati da će stvarne imisije biti znatno niže.

Na slici 4.1 prikazan je raspored okolnih naselja i infrastrukture, kao i područja

(radijuse) oko farme gdje se prema modelu šire pojedine imisione koncentracije.



Slika 4.1 Radiju širenja imisionih koncentracija amonijaka prema modelu



Tabela 4.6 Procjena utjecaja na zrak


Zrak

Produkti sagorijevanja fosilnih

goriva iz vozila

Emisija stakleničkih plinova i

zagađenje zraka NZU

Sagorijevanje energenta (uglja)

za potrebe rada toplovodnih

kotlova


zagađenje zraka SZU

Pojava lebdeće prašine i njeno

taloženje

Taloženje prašine u okolicu i

njeno zadržavanje u okolici

(imisija)

NZU

Pojava metaboličkih plinova

plinova i neugodna mirisa

Emisija metabolita u okolicu i

njihova emisija, praćeno

neugodnim mirisom

SZU

4.3 Utjecaj na vode i tlo

4.3.1 Utjecaj na tlo

Sa stanovišta uticaja na zagađenje tla nastaje slijedeći otpadni materijal:

Miješani komunalni otpad

Količina čvrstog otpada direktno zavisi od obima uzgoja tj. potrebe za hranom i

drugim suplementima. Ambalažni otpad od hrane se prikuplja u namjenske posude i

odvozi od strane ovlaštenog komunalnog preduzeća. Miješani komunalni otpad

nastaje od boravka radnika, te se isto prikuplja u namjenskim posudama koje se

odvoze od strane ovlaštenog komunalnog preduzeća. Shodno tome, ovim načinom

prikupljanja nema štetnog utjecaja.

Otpad od sagorijevanja čvrstih goriva

Pepeo koji nastaje nakon sagorijevanja čvrstog goriva se prikuplja i odvozi po

ispunjenju posuda, tako da neće biti negativnog utjecaja na tlo.

Peradarski gnoj, piljevina i stelja

Korištenje nastalog peradarskog gnoja na nepropisan način, tj. bez kompostiranja

može uticati na prekomjerno onečišćenje tla, a posredno i podzemnih voda nitratima

odnosno azotom. Naime, nitrati su dobro topivi u vodi te prevelike količine nitrata

dodanih u tlo ne mogu iskoristiti poljoprivredne kulture nego se oni ispiru iz tla i na taj

način mogu uzrokovati onečišćenje tla i podzemnih voda.



Perad u odgoju i proizvodnji su podno smješteni na stelji (drvena piljevina i sl.), te je

glavni otpadni produkt stelja pomiješan sa fecesom (izmetom). Životinje – peradi u

prosjeku izlučuju dnevno gnoja oko 10 % svoje težine.

Negativan uticaj se očituje u prisustvu hemijskih spojeva u gnoju nastalih

metabolizmom. Dodatni negativni utiecaj ogleda se u slučaju da se to gnojivo više od

5 godina odlaže na iste poljoprivredne površine, a obzirom da svako tlo ima određeni

kapacitet prihvata tog gnojiva. Gnoj je potencionalni nosilac i rezervoar uzročnika

raznih oboljenja, ima veliki značaj sa epizootiološkog i epidemiološkog stajališta.

Preživljivanje patogenih bakterija u gnoju zavisi o temperaturi, pH, vlažnosti i vrsti

mikroorganizama. Tako na primjer uzročnik HOC-a preživi dvije sedmice na

pašnjaku, salmonele u istim uslovima preživi i do godinu dana, tačnije do 100 dana.

Razgradnjom gnoja nastaju različiti plinovi (amonijak, sumporvodonik, indol). Ti

plinovi imaju neugodne mirise, a mogu izazvati i oštećenja kod ljudi i životinja koji su

im dugo izloženi. Čvrsti gnoj ne zagađuje tlo. Tekući gnoj koji se prska u obliku

umjetne kiše može zagaditi vode temeljnice (patogeni mikroorganizmi!) i izazvati

degradaciju tla (razvoj truležnih procesa). Ovisno o sastavu gnoja, u njemu se

odvijaju različiti procesi različitim intenzitetom.

Peradarski gnoj, obrađeni peradarski gnoj i prerađevine od gnoja moraju ispunjavati

sljedeće uslove:

• mora biti iz područja u kojima nisu na snazi ograničenja zbog prisutnosti

newcastleske bolesti ili ptičje gripe,

• toplotno neobrađeni gnoj od jata peradi koja su cijepljena protiv newcastleske

bolesti ne smije se slati u područje koje je dobilo status „područja gdje se ne

vrši cijepljenje protiv newcastleske bolesti“ te se s njime treba postupati u

skladu s posebnim propisom, i

• toplotno neobrađeni kokošji gnoj mora pratiti veterinarska dokumentacija.

Slijedeći praksu ostalih proizvođača, peradarski gnoj se odvozi direktno na oranice i

koristi kao gnojivo, te zaorava uz pridržavanje propisa.

Potrebno je pridržavati se domaćih propisa (Zakon o poljoprivrednom zemljištu,

„Službene novine FBiH", br. 2/98, Uputa o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i

opasnih tvari u zemljištu i metode njihovih ispitivanja, „Službene novine FBiH“, br.

11/99) i EU propisa odnosno Evropske direktive EC 91/676/ECC – takozvana

„Nitratna direktiva", kako ne bi došlo do prekomjernog opterećenja tla.



Evropska direktiva EC 91/676/ECC propisuje najveću količinu azota (N) životinjskog

porijekla koja se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta i ta količina

iznosi 170 kg N/ha godišnje, izuzetno u prve četiri godine je moguće dopustiti i 210

kg N/ha.

Nastali gnoj se odvoze poljoprivredni subjekti (Odlagači) koji dalje na svojim

oranicama vrše odlaganje i zbrinjavanje nastalog gnoja za potrebe obogaćivanja

poljoprivrednih zemljišta.

Otpad od animalnog porijekla (gnoj i uginule jedinke)

Ukupna količina uginulih peradi u normalnim okolnostima se kreće do 5 %. U slučaju

uginuća peradi većih razmjera koje može biti posljedica zaraznih bolesti, toplotnog

udara i sl. potrebno je od strane nadležne veterinarske službe utvrditi uzrok uginuća.

U Tuzlanskom kantonu nema ovlaštene firme kojoj bi se mogao predati nastali

životinjski otpad na zbrinjavanje odnosno povjeriti poslove sakupljanja i uništavanja

animalnog otpada na ovom epizootiološkom području. Najprihvatljiviji način bi bio

spaljivanje u odgovarajućim pećima na visokim temperaturama (850°C) ustaljena

praksa u EU.

Škartirani pilići se odlažu u plastične vreće koje se potom vežu i odlažu u zasebnu

prostoriju te se predaju komunalnom preduzeću „Komus“ d.o.o. Gračanica na daljni

tretman. Sa ovim preduzećem sklopljen je ugovor (koji se nalazi u prilogu ovog

Zahtjeva) o zbrinjavanju spomenutog otpada.

Mulj iz septičke jame predstavlja istaloženi dio otpadnih sanitarno-fekalnh voda. Po

prirodi je neugledna izgleda, boje i pretežno neprijatnog mirisa. Sastoji se od

ostataka fecesa, sanitarno-higijenskih sredstava, koliformnih mikroorganizama. Ove

materije ako direktno dospiju u vode ili tlo mogu dovesti do zagađenja i lokalno

narušiti ekosistem. Narušavanje se ogleda u mogućem zagađenju površinskih i

podzemnih voda, dospijećem u zemljište mogu razviti kolonije baterije i putem bilja

dospjeti u lanac ishrane. Jedan od efekta jeste naglo bujanja prioblane flore što kao

posljedicu može imati odumiranje i povlačenje vodotoka, tj. pojava eutrofikacije.

Opet, količine ovog otpada se ne mogu sa tačnošću odrediti, već se mogu samo

pretpostaviti.



Tabela 4.7 Procjena utjecaja na tlo


Tlo


taloženje



(imisija)

NZU

Peradarski gnoj Onečišćenja tla lokacije i šire, u

slučaju neadekvatnog odlaganja NZU

Čvrsti miiješani komunalni otpad,

pepeo od spaljivanja uglja, mulj iz

septičke jame

Onečišćenje i zagađivanje tla,

eutrofikacija tla NZU

Otpad animalnog porijekla Onečišćenje tla nepravilnim

zbrinjavanjem, prenos oboljenja NZU

4.3.2 Utjecaj na vode (površinske i podzemne)

Na predmetnoj farmi karakteristična je pojava sljedećih otpadnih voda:

• sanitarno-fekalna voda u slučaju curenja iz konstrukcije septičke jame

(praćeno muljem).

• oborinska voda onečišćena sa sadržajem sa manipulativnih površina Farme.

Sanitarno-fekalne otpadne vode iz objekta se prikupljaju u septičku jamu.

Pražnjene jame zavisi od ispunjenosti kapaciteta. Mogući negativni utjecaj od

septičke jame jeste njeno ispuštanje sadržanih otpadnih voda i mulja u slučaju

pucanja konstrukcije ili nepravovremenog čišćenja i održavanja iste. Onečišćenja

čine izljev fekalne vode i mulj, sadrži veliki broj mikroorganizama (patogenih i

koliforminih), te fekalnih ostataka koje dovode do zagađenja tla, i dalje prodiru u tlo

uslijed atmosferskih pražnjena, tj. kiša. Ove bakterije mogu dospjeti u lanac ishrane

preko bilja. U priobalnom području može dovesti do eutrofikacije.

Oborinske vode (atmosferske vode) se prikupljaju sa krovova objekata putem

slivnika i sa asfaltnih površina (platoa) na parceli putem nagiba. Ove vode se

direktno procjeđuju u tlo i namjenske kanale. Unutar ovih voda se mogu naći

praškaste materije u vidu taložne prašine iz objekata Farme, zaprljana sa krovova

nošenih zračnim strujama i sl., ove materije dospijevaju u tlo, ali uslijed količina voda,

odnosno obima padavina one su najčešće razrijeđene.

Prema navodima od strane Investitora za čišćenje objekata nakon turnusa ne koristi

se voda, već sav prikupljeni materija (peradarski gnoj i dr.) se prikuplja ručno.

Ostatak čišćenja sto uključuju dezinfekciju se vrši suhom metodom – rasplinjavanjem

materija za dezinfekciju i uništavanje mikroorganizama. Shodno tome, nema potrebe

za korištenje vode pranje.



Tabela 4.8 Procjena utjecaja na vode


Vode

Sanitarno - fekalne vode, mulj iz

septičke jame

Onečišćenje i zagađivanje

vodotoka i tla NZU

Oborinske vode sa objekata i

manipulativnih površina farme


vodotoka i tla NZU

4.4 Utjecaj buke na okolinu

Buka na farmi za uzgoj peradi se stvara tokom:

• dovoza i otpreme peradi, korištenja postojeće cestovne infrastrukture i

odvijanja unutrašnjeg saobraćaja;

• rada instalirane opreme (npr. ventilatori i agregat).

Buka koja će nastajati na farmi neće imati značajnijeg uticaja na okolicu zbog:

relativno male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi,

povremeno vozila veterinarske službe, vozila za odvoz otpada animalnog porijekla te

vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, vozila za dovoz

jednodnevnih pilića na početku turnusa, vozila za odvoz). Područje u kome je lociran

objekat definisano je kao stambeno poslovnoj (zona IV).

Granične vrijednosti vanjske buke za područje u kome je locirana farma za uzgoj

peradi definirano je kao zona IV. Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Zakonu o

zaštiti od buke („Službene novine TK“, broj 03/16); u ovoj zoni je 60 dB (dan) i 50 dB

(noć). Radno vrijeme društva je u prosjeku od 07:00 do 16:00 sati.

Tabela 4.9 Dozvoljeni nivoi vanjske buke

Zona Namjena područja

Najviše dozvoljeni nivoi

vanjske buke (dB)

Ekvivalentni

nivoi Vršni nivoi

dan noć L1

I bolničko, lječilišno 45 40 60

II turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65

III čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene

institucije, javne zelene i rekreacione površine 55 45 70

IV trgovačko, poslovno-stambeno i stambeno uz

saobraćajne koridore, skladišta bez teškog transporta 60 50 75

V poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko, servisno

komunalni servis 65 60 80

VI industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje

bez stanova 70 70 85



Tabela 4.10 Procjena utjecaja buke na okolicu


Buka

Kretanje vozila Emisija zvuka od vozila

prema okolici NZU

Zvuk / buka od

ventilacionog sistema

Emisija zvuka od rada


prema okolici

NZU

4.5 Utjecaj na floru, faunu i klimu

4.5.1 Utjecaj na floru i faunu

U period rada predmetne Farme mogući negativni uticaj na floru i faunu se mogu

ogledati u:

• povišen nivo buke tokom tokom dolazaka i odlazaka transportnih i ličnih

vozila;

• prisustvo ptica, glodara, pasa, mačaka i drugih životinja na prostoru Farme,

kao i dodir istih sa peradarskim otpadom, uginulim jedinkama što može

dovesti do oboljenja i širenje istog na druge jedinke ili u lanac ishrane/kruženje

materije u prirodi;

• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta;

• dospijeće gore navedenih onečišćenja u lanac ishrane i ciklus kruženja

materije u prirodi.

Farme mogu privući životinje koje love peradi, uslijed toga one mogu doći u dodir sa

jedinkama koje su oboljele i zaražene nekom od peradarskih bolesti i istu prenijeti na

populaciju. Pored toga, neadekvatno zbrinuti peradarski gnoj (onečišćenja istog)

može uslijed djelovanja oborinskog voda dospjeti u tlo i kroz tlo u podzemne i

nadzemne vode. Zvuk koji nastaje na lokaciji od dolazaka i odlazaka vozila dovoditi

će do tjeranja životinja. Treba uzeti u obzir da je okolica već pod antropogenim

utjecajem.

Tabela 4.11 Procjena utjecaja na floru i faunu


Flora i fauna

Zvuk / buka od ventilacionog

sistema


ventilacionog sistema prema

okolici

NZU

Prisustvo životinja na lokacijie Dodir sa peradarskim gnojem,

otpadom, hranom, jedinkama i sl. NZU


septičke jame


vodotoka i tla NZU




vodotoka i tla NZU



4.5.2 Utjecaj na klimatske faktor

Izvršeno je upoređivanje vrijednosti iz tabele 4.4 sa podacima procijenjenih emisija iz

objekata tabela 4.2 i 4.3, radi usporedbe i davanja mišljenja o utjecaju na klimu

emisija metabolita i dimnih plinova.

Tabela 4.12 Udio emisija u ukupnoj emisiji GHG materije BiH

Ukupna emisija [t/god] za

2011. nivo BiH

CO2 CH4 N2O NOx SOx

25.297.360,00 177.380,00 6.690,00 93.110,00 530.960,00

Ukupna emisija [t/god] iz

objekata farme 124,13 9,95 6,52 0,19 3,48

Procentualni [%] udio emisija

iz objekata u ukupnoj emisiji 0,0005 0,0056 0,0975 0,0002 0,0007

Na osnovu prezentiranih podataka nastale emisije GHG materija iz objekta Farme su

veoma niske (< 1 %). U obzir treba uzeti individualna ložišta naselja Pribava i okolnih

naselja opštine Gračanice, industrijske subjekte opštine, te magistralnu

saobraćajnicu, kao i poljoprivredna zemljišta, iz tog razloga Farme neće imati

značajan utjecaj na lokalnu klimu i njene faktore.

Tabela 4.13 Procjena utjecaja na klimatske faktore


Klimatski faktori Emisija GHG plinova Emisija stakleničkih plinova

i zagađenje zraka NZU

4.6 Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno - historijsko i

arheološko naslijeđe

S obzirom da lokalitet predmetnog objekta, nalazi se na velikoj udaljenosti od

područja zaštićenog krajolika, materijalnih dobara, kulturno – historijskog naslijeđa i

arheoloških nasljeđa, shodno tome ne postoji mogućnost negativnih utjecaja.

Iz tog razloga procjenjuje se da predmetna Farma na lokaciji ima neznačajan utjecaj.



4.7 Utjecaj na pejzaž

Predmetna Farma sa svojim sadržajima je duži period prisutna na lokaciji, te se

uklopila u sadržaja pejzaža. Okružena je sa poljoprivrednim zemljištem i šumarkom u

pozadini. Prema saznanjima Investitor ne planira proširenje u vidu građenja novih

objekata i/ili konstrukcija.

Iz tog razloga procjenjuje se da predmetna Farma, uslijed svog dugogodišnjeg

postojanja na lokaciji ima neznačajan utjecaj.

4.8 Međuodnos gore navedenih faktora

Analizirajući moguće značajne utjecaje projekta na okoliš, svaki pojedinačno i

komparirajući ih međusobno može se izvesti zaključak da je međuodnos navedenih

utjecaja takav da isti neće proizvesti negativne utjecaje na životnu sredinu pri

normalnom radu, provođenju mjera na unapređenju i smanjenju utjecaja, te pri

pridržavanju radnih procedura za provođenje aktivnosti.

4.9 Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš

Kroz ovu studiju specifični utjecaj na okoliš koji se može javiti jeste pojava

neugodnog mirisa koji se širi u okolici uslijed razgradnje peradarskog gnoja pod

utjecajem mikroorganizama. Neugodni miris čine smjesa metabolita koji se emituju iz

objekata farmi i nošeni zračnim strujama se šire u okolicu. Modelom datim u tački 4.2

data je projekcija koncentracija amonijaka (metabolita najneugodnijeg mirisa sa

pragom detekcije kod ljudi od 0,04 ppm), imisione koncentracije amonijaka će biti

ispod 100 g/m3 (GV prema pravilniku FBiH 05/12). Naravno, Investitor će biti u

obavezi da uradi mjerenje amonijaka i drugih metabolita u okolici Farme, kako bi se

utvrdile tačnije koncentracije i na osnovu toga, ako je potrebno poduzeti dodatne

mjere za smanjenje utjecaja na okoliš.



5. OPIS MJERA ZA SMANJENJE I UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA

Gleda ublažavanja negativnih utjecaja, smanjenje ili gdje je moguće sprečavanje istih

mjere se definiraju kao:

• opšte mjere, koje se odnose na primjenu i poštivanje zakona i legislative,

praćenje i monitoringa, izvještavanja nadležnih organa, izvršenje pripremnih

radnji i sl.;

• posebne mjere, gdje se vrše pripreme u vidu formiranja timova za hitne

intervencije, zaštite okolice i radne sredine, obavještavanja javnosti i

uvažavanja mišljenje istih;

• tehničke mjere, primjena tehničkih rješenja kojima se umanjuju, ublažavaju ili

u potpunosti sprečavaju negativni utjecaji;

Opšte mjere zaštite tokom provođenja aktivnosti:

• ulazak na lokaciju dozvoljen je samo ovlaštenim zaposlenicima;

• obućenost zaposlenika;

• pridržavanje plana proizvodnje i čišćenja objekata;

• poštivanje zakona i legislative;

• monitoring i praćenje nastanka otpada i emisija;

• održavanje infrastrukture (saobraćajnice, kanali, rigoli), ograde i objekata;

• redovna održavanje radnih i manipulativnih površina;

• zabranjeno je držanje životinja unutar kruga farme.



5.1 Mjere zaštite okoliša

Tabela 5.1 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na stanovništva

Utjecaji Predložene mjere

• buka koja nastaje od kretanja vozila (transportnih i

ličnih) koja idu ka i od farme.

• ograničiti kretanje vozila kroz naselje na 30 km/h;

• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom

ispravnošću transportnih vozila;

• sve transportne radnje obavljati u dnevnom periodu.

Odgovornost za izvršenje:

Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi, vozači

• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa

peradarskim otpadom (indirektno);

• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima koji

će dalje vršiti zbrinjavanje istog;

• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje (tj.

bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;


Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi

Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o samostalnom

zbrinjavanju peradarskog otpada kroz kompostiranje ili

sukompostiranje.

• pojava epidemioloških situacija na farmama • pratiti zdravlje peradi i radnika, pri pojavi

epidemiološke situacije i u slučaju pojave bolesti

izvršiti obavještavanje, a za radnike provoditi

preventivne preglede i redovne periodične preglede

uslova radne sredine;

• sprovoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i

deratizacije na farmi, koje smiju obavljati samo

pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.


Investitor, odgovorno lice na farmi, radnici na farmi

• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje

peradarskog gnoja.

• smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata

farme vršiti ventilacijom uz podešavanje temperature,

relativne vlažnosti, brzine strujanja vjetra i sl.;

• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa

lokacije farme;

• čišćenje objekata nakon svakog turnusa obavljati po

najstrožim higijenskim pravilima za čišćenje i po

mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu farme,

radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje

koncentracije NH3 i CO2; izgnojavanjem i sušenjem

gnoja emisije amonijaka se smanjuju i do 80 %);

• u slučaju pritužbi građana na pojavu neugodnih mirisa

provesti mjerenja emisija amonijaka u zrak iz objekta

farme.





Tabela 5.2 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na zrak



peradarskog gnoja

• pojava lebdeće prašine i njeno taloženje





lokacije farme;









farme.





sukompostiranje.

• emisija dimnih plinova i zagađenje zraka • prelazak sa uglja na drvo kao energent;

• servisiranog kotla, eventualno instaliranje novog;

• stalno praćenje pokazatelja na osnovu kojih se može

procijeniti kvalitet sagorijevanja u kotlu;

• korištenje kvalitetnog goriva;

• redovno održavanje kotlovskih postrojenja;

• praćenje emisije dimnih plinova u skladu sa

odredbama okolinske dozvole, odnosno važećeg

Pravilnika;

• Postizanje većeg stepena iskorištenosti kotlovskih

postrojenja, a samim tim manje emisije štetnih

materija u atmosferu ostvariti će se pomoću:

o dobre izolacije grejnog kotla na svim

mjestima;

o sniženja temperature vode u kotlu;

o nižih temperatura izlaznih plinova;

o tehnike regulisanja.



• emisija produkata sagorijevanja fosilnih goriva u SUS

motorima;



• po potrebi ugraditi katalizatore na ispušnim sistemima

vozila.


Odgovorno lice na farmi, vozači



Tabela 5.3 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na tlo


• zagađenje okolnog tla nepravilno odloženim

peradarskim gnojem;

• zagađenje neposrednog i okolnog tla uslijed

oborinskih voda koja sapiru onečišćenja sa premisa

farme;

• dospijeće štetnih mikroorganizama kroz gnoj u tlo

(npr. sapiranjem oborinskim vodama);

• nepravilnim načinom tretmana i ispuštanja otpadnih

voda koje nastaju na lokaciji;

• po iseljenju turnusa prikupljeni gnoj predati licima

koji će dalje vršiti zbrinjavanje istog;

• sav prosuti gnoj i ostali otpad istovremeno pokupiti;

• održavati površinu farme urednom i čistom (zahtjev

za higijenske uslove uzgoja peradi);

• redovno crpljenje i čišćenje septičke jame;

• kontrola, servis i čišćenje sistema za odvod otpadnih

voda (sanitarno-fekalnih i oborinskih);

• vršiti pranje vozila van lokacije farme;




Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede;

• ozeleniti slobodne površine na farmi;







• postarati se kroz kontrolu da lica vrše zbrinjavanje

(tj. bogaćenje tla nutrientima) u skladu sa propisima;



• Alternativno: Investitor da razmotri rješenje o

samostalnom zbrinjavanju peradarskog otpada kroz

kompostiranje ili sukompostiranje.

• pojave nekontrolirano isticanje goriva i ulja iz

transportnih vozila na lokaciji farme;


ispravnošću vozila (transportnih i ličnih);

• obezbjediti absorbent (pijesak) kojim bi se djelovalo

na eventualno prosutu naftu i naftne derivate, a

nastali otpad ove vrste tretirati kao opasan u

saradnji sa ovlaštenim preduzećem.


• Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi, vozači

• pojava lebdeće prašine i njeno taloženje • pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa

lokacije farme;



mogućnosti posipati zeolitski preparat po podu

farme;





Tabela 5.4 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na vode (površinske i podzemne)


• zagađenje mjesnog vodotoka i okolnog zemljišta

nepravilno odloženim peradarskim gnojem;


uslijed utjecaja oborinskih voda koja sapiru

onečišćenja sa premisa farme;

• dospijeće štetnih mikroorganizama kroz gnoj u

vodotok;





• u cilju prevencije mikrobiološke kontaminacije

podzemnih voda, površinskih vode i voda za piće

individualnih vodosabirnih objekata obližnjih mjesta,

strogo se zabranjuje deponovanje, odlaganje i

skladištenje bilo koje vrste otpadnih materija na

lokaciji i oko nje;

• gnoj se ne smije aplicirati uz vodotoke (potoke, rijeke)

odnosno u sigurnosnom pojasu koji je širok najmanje

10 m, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na

vodozaštitnom području;

• gnoj se ne smije aplicirati u pojasu širine 50 m oko

izvora ili bunara koji se koriste za humanu

konzumaciju ili za napajanje životinja na farmama,

ovim se sprečava zagađenje podzemnih voda;




• sanitarne otpadne vode i otpadne vode iz

dezinfekcijske barijere sakupljati u vodonepropusnu

septičku jamu za otpadne vode;

• za dezinfekciju vode iz dezbarijere koristiti

biorazgradiva sredstva;

• redovno crpljenje i čišćenje septičke jame i voditi

evidenciju o održavanju i čišćenju;























Tabela 5.5 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja buke na okolinu


• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila

(transportnih i ličnih) koja dolaze i odlaze sa premisa

farme;

• zvuk / buka od ventilacionog sistema.

• obavljanje svih radnji na transportu samo u toku

dnevnog perioda;



• ograničiti kretanje vozila kroz naseljeni pristupni dio

na 30 km/h;

• vršiti redovnu kontrolu i servis ventilacionog sistema u

objektima farme.



Tabela 5.6 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na floru i faunu, klimatske uslove



(transportnih i ličnih) koja dolaze i odlaze sa

premisa farme;



dnevnog perioda;




na 30 km/h;

• vršiti redovnu kontrolu i servis ventilacionog sistema

u objektima farme.



• prisustvo ptica, glodara, pasa, mačaka i drugih

životinja na prostoru farme / unutar objekata, što

može dovesti „krađe“ skladištenih uginulih jedinki

peradi, kontaminacije zdravih jedinki u objektima,

širenje kontaminacije po površini farme. što može

dovesti do oboljenja i širenje istog na druge jedinke

ili u lanac ishrane/kruženje materije u prirodi;

• spriječiti boravak životinja (četveronožaca) na

lokaciji farme, suradnjom sa službom za brigu o

životinjama;

• pravovremeno uklanjanje i zatvaranje

prostora/posuda sa uginulim jedinkama. prekrivanje

otpada;

• tjeranje zalutalih životinja sa premisa farme;





vodoprivrede.
















Tabela 5.7 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja klimatske uslove


• emisija stakleničkih plinova (CH4, CO2, ...) • smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata

farme vršiti ventilacijom uz podešavanje

temperature, relativne vlažnosti, brzine strujanja

vjetra i sl.;


lokacije farme;




farme, radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje








5.2 Mjere nakon prestanka rada

U narednom periodu se ne planira prekid rada Farme. Prije prestanka rada i

uklanjanja objekata, ukopanih konstrukcija i nastalog otpada iz proizvodnje, bilo bi

potrebno uraditi neophodne analize (tla, vode) i procijeniti utjecaj na okoliš i donijeti

neophodne mjere za sanaciju koje će biti predstavljene u elaboratu o uklanjanju.

Jedne od najvažnijih mjera se odnose na uklanjanje zaostalih količina materija u

opremi, spremnicima i sl. Ove količine vremenom se mogu pokvariti uslijed

djelovanja mikroorganizama što dovodi do nastanka neugodnog mirisa (metaboliti

razgradnje organske materije) i pojave mogućih oboljenja. Prilikom pražnjenja

instalacija i rezervoara, njihovog čišćenja, zatim pri utovaru, istovaru i transportu

zaostalih količina, a u cilju osiguranja pravilnih i normalnih radnih uslova i zaštite

okolice neophodno je preduzeti odgovarajuće mjere, kao npr:

• utvrditi vrstu i količinu zaostalih supstanci objektima, instalacijama i sl.;,

• izvršiti čišćenja i dezinfekciju (vodeći računa o opasnostima od požara,

trovanja, zagađenja okolice i dr.),

• sprovesti odgovarajuću inertizaciju,

• voditi računa o ispravnosti i funkcionalnosti instalirane opreme kao i sistema

koji osiguravaju potrebne radne uslove i zaštitu okolice (urađaji za rušenje,

pumpe za pretakanje, ventilacija i dr.);

• obezbjedti propisno skladištenje zaostalih količina materijala (peradarski gnoj);

• prostor za utovar i istovar porušenog materijala odnosno pretakanje mora da

bude dovoljno veliki da bi se olakšalo manevrisanje vozila;



• osigurati bezbjedan transport, ;

• na ovim poslovima anganžovati samo obučene radnike koji poznaju svojstva

opasnih materija i koji su potpuno svjesni opasnosti koje rukovanje njima

predstavlja;

• poduzeti osnovne mjere zaštite vodotoka i tla;

• ne vršiti spaljivanje materijala na lokaciji;

• obezbjediti primjeren tretman ili preduzeće koje se bavi tretmanom nastalog

neopasnog i opasnog otpada tokom uklanjana;

• pridržavati se zakonskih propisa;

• obezbjediti inspekcijski nadzor.

Sve ove mjere, kao i dodatne moraju biti detaljno razrađene u zasebnom elaboratu

kada bude se planiralo prekidanje rada Farme i njeno uklanjanje.

5.3 Mjere za ublažavanje akcidenata i ekoloških nesreća

Nesreće koje su moguće su:

• nastanak požara;

• širenje infekcija i zaraza;

• izlijevanje sadržaja septičke jame i otpadnih voda u tlo.

Mjere zaštite od požara su:

• ne odlagati zapaljive i eksplozivne materije;

• emitovati nastale metaboličke gasove u okolicu radi razrjeđenja;

• odlagati pepeo iz kotlova u namjenske posude, naročito dok je topao;

• osigurati dostupnost vatrogasne tehnike do svih dijelova farme;

• stalno obučavanja osoblja;

• ukazivanje na opasnosti i mogućnostima nastanka požara.

Mjere zaštite od širenja zaraza i infekcija:

• ograničiti boravak trećih lica na lokaciji;

• onemogućiti pristup životinjama i štetočinama;

• pratit zdravlje jedinki unutar farmi;

• stalna kontrola Veterinarske inspekcije;

• u slučaju izbijanja bolesti potrebno je pozvati nadležnu veterinarsku službu

koja će dalje propisati adekvatne mjere za daljno postupanje;

• pravovremeno uklanjanje uginulih jedinki;

• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja.



Mjere zaštite za sprečavanje izlijevanja otpadnih voda u vodotoke i tla:

• održavanje sistema odvoda sanitarno-fekalnih voda;

• održavanje i čišćenje septičke jame;

• čišćenje manipulativnog prostora farme čistim od peradarskog gnoja;

• održavanje sistema odvoda oborinskih voda iz okolice.


• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja;


• kontrola rada lica koja preuzimaju peradarski otpad i vrše njegovo

zbrinjavanje.

Dodatna mjera jeste izrada Planova i Internih pravilnika u slučaju neplaniranih

nesreća, npr. poplava, zemljotresa i sl.

6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA

Predviđena tehnička rješenja farme koja su izvedena na farmi s obzirom na lokaciju i

izgrađenost infrastrukture optimalno rješenje. U fazi projektovanja objekata farmi nisu

data alternativna rješenja, niti su ista uočena tokom rada farme.

Alternativno rješenje koje se može primijeniti jeste da preduzeće počne samostalno

vršenje kompostiranja nastalog peradarskog gnoja za potrebe poljoprivrede.

Kompostiranje i sukompostiranje peradarskog gnoja

Peradarski gnoj sa farme može poslužiti kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog

komposta što se može razmoriti kao alternativa u njegovom zbrinjavanju.

Kompostiranje je biološka razgradnja i stabilizacija organskih supstrata, pod uslovima

koji osiguravaju razvoj termofilnih temperatura kao rezultat biološki proizvedene

toplote. Konačan produkt koji je stabilan, bez patogena i sjemena biljaka, i može se

korisno odložiti na tlo. Aerobno kompostiranje je efikasan i siguran način za tretiranje

organskog otpada, koji istovremeno smanjuje negativne posljedice po okoliš i

osigurava ekonomski vrijedan konačan proizvod (kompost).

Ovaj gnoj predstavlja značajan izvor azota, ali mu je potrebno dodati ugljika ukoliko

se želi postići veća razgradnja organske materije u procesu aerobnog kompostiranja.

Pri aerobnom kompostiranju biorazgradnja organske materije teče uz prisutnost

kisika.



Glavni produkti biološkog metabolizma su:

• ugljen dioksid;

• voda;

• toplota;

• kompost.

Prednosti kompostiranja:

• Kompostiranjem se proizvodi odličan kondicioner za tlo koji dodaje organsku

materiju, poboljšava strukturu tla, poboljšava kapacitet zadržavanja vode,

smanjuje potrebe za đubrivom i smanjuje potencijal zemlje za eroziju.

• Postoji jako velik potencijal tržišta za kompostirani produkt tj. kućne bašte,

pejzaži, farme povrća, uzgajivači jestivih gljiva, uzgajivači ukrasnog cvijeća,

itd. Kompost također može poslužiti kao postelja za perad.

• Kompostiranjem se postiže znatno smanjenje u volumenu i masi otpada, kao i

poboljšanje manipulativnih karakteristika.

• Produkt se može uskladištiti i primijeniti u pogodno doba godine pošto je

organski azot manje osjetljiv na cijeđenje i dalje gubitke amonijaka.

• Postiže se smanjenje C/N omjera do razine koje su više pogodni za primjenu

na zemljište.

• Kompostiranjem se vrši uništavanje patogena i sjemena korova bez primjene

hemijskih sredstava.

• Kontrolisanim vođenjem procesa, neugodan miris i muhe se potpuno

eliminišu.

Nedostaci kompostiranja:

• Postrojenje ili površina za kompostiranje zajedno sa skladištem sirovog

materijala i gotovog komposta zauzima značajan prostor.

• Kompostiranje povlači za sobom relativno visoke troškove opreme, rada i

upravljanja.

• Uskladišten materijal prikupljen za kompostiranje ima značajan potencijal

neugodnih mirisa uslijed razvoja plinovitih metabolita (ugljik dioksid,

azotnisuboksid, amonijak i dr.).

Usvajanjem ove alternative za zbrinjavanje otpada opet zavisi od raspoloživih

sredstava investitora, eventualne zainteresiranosti drugih proizvođača, tržišnih

uslova, uticaja na lica koja već preuzimaju i daljne zbrinjavaju ovaj otpad i dr.



7. SISTEM MONITORINGA, UČESTALOST MJERENJA

Sva mjerenja predložena prema monitoring planu trebaju se izvršiti od strane

ovlaštenih preduzeća ili institucija koja posjeduju akreditaciju, tj. akreditovane metode

za mjerenje parametara.

U narednoj tabeli je dat prijedlog monitoring plana sa učestalostima mjerenja.

Tabela 7.1 Monitoring plan

Parametar Mjesto praćenja Učestalost mjerenja

Nivo buke:

• Ekvivalentni

nivo Leq dB(A);

• Vršni nivo buke

L1 dB(A)

Obodi parcele farme, u

smjeru prema obližnjim

parcelama / objektima

Utvrditi nivoe buke

Kvalitet zraka -

imisiju gasova

metabolita

(sumporvodonik,

metan, ugljik

dioksid, amonijak,

azotni oksidi)

Obodi parcele farme, u

smjeru prema obližnjim

parcelama / objektima i kraj

najbližeg objekta

Po nalogu inspekcije

Emisija dimnih

plinova:

Parametri:

• SO2

• NOx

• CO

• CO2

• Čvrste čestice

• Dimni broj

Dimovodoni kanal

toplovodnih kotlova Jednom godišnje, hladnom periodu.



8. NETEHNIČKI REZIME

8.1 Opis lokacije pogona

Predmetna farma za uzgoj roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja u vlasništvu

preduzeća „IRADIA COMPANY“ d.o.o. Laktaši se nalazi izvan naseljenog područja

Pribava na samoj periferiji prema sjeveroistoku naselja na adresi Meraje bb i

izdvojena je od naselja Pribave. Ukupna površina parcele je cca. 27.116 m2. Svi

objekti su smješteni na zemljištu označenim kao k.č. broj 508 (novi premjer), a što

odgovara zemljištu označenom kao k.č. broj 1473/2 (stari premjer) upisanom u k.o.

Donja Lohinja, općina Gračanica. Prilaz farmi se ostvaruje sa magistralne

saobraćajnice Tuzla - Doboj preko mjesne asfaltirane saobraćajnice. Ulazni put je

širine cca. 4 m. Na ovu saobraćajnicu se vežu interni putevi i platoi na farmi za

manipulaciju kamiona. Lokacija industrijskog kruga farme se nalazi na povišenom

terenu u odnosu na vodotok rijeke Spreče, koja protiče sa suprotne strane

magistralnog puta, na udaljenosti većoj od jednog kilometra, tako da ne postoji

mogućnost njenog plavljenja. Drugih značajnijih vodotoka u blizini lokacije farme

nema. Okruženje cijele farme čini poljoprivredno zemljište koje se obrađuje, a samo

na jednom jugozapadnom dijelu se nalazi pogon za preradu drveta. Najbliži stambeni

objekti su od farme udaljeni cca 200 m zračne linije. Na lokaciji na kojoj se nalazi

farma nema evidentiranih arheoloških lokaliteta niti spomenika kulturne baštine.

Slika 8.1 Satelitski snimak šireg lokaliteta farme



Slika 8.2 Satelitski snimak užeg lokaliteta farme

8.2 Opis pogona

Djelatnost pogona je:

• uzgoj roditeljskih jata i

• proizvodnja rasplodnih jaja.

Uzgoj roditelja se odvija tako što se dobavljaju jednodnevni pilići muškog i ženskog

roda u omjeru cca. 1 : 11 i vrši uzgoj do potrebne zrelosti za rasplod. Nakon

završenog uzgoja roditelja ide proizvodnja rasplodnih jaja. Rasplodna jaja se

distribuiraju inkubatorskim stanicama za proizvodnju pilića. Proizvodni proces se

odvija na principu utvrđenog programa uzgoja roditelja i proizvodnje rasplodnih jaja.

Na prostorima farme se održavaju potrebni klimatski i zdravstveno-higijenski uslovi, u

skladu sa propisanim normama podnog držanja peradi unutar peradarnika.

Dispozicija

Farma se sastoji od:

• 6 tipskih peradarnika za uzgoj roditelja i proizvodnju rasplodnih jaja;

• Objekat uprave sa pomoćnim prostorijama;

• Rezervoar vode sa pumpnom stanicom;

• Septička jama.



Objekti farme su tipski od kojih je 5 montažni – limeni, a 1 čvrsti zidani. Objekti su

paralelno složeni na prostoru farme sa dovoljnim razmakom između njih. Objekti su

pravougaonog oblika, prizemni, dimenzija 84 x 13 m, koji su locirani na ravnom

terenu u smjeru sjever - jug i u njima su smješteni svi sadržaji, koji se direktno

odnose na uzgoj pilića.

Objekat uprave je zidani i u njemu se nalazi kancelarija, prostor za veterinara,

sanitarije i mokri čvor, kupatilo, garderoba, trpezarija i ostava. Septička jama se

nalazi pored objekta uprave i u nju se odlažu samo sanitarno-fekalne vode koje

nastaju u upravnom objektu sa pomoćnim prostorijama.

Slika 8.3 Skica farme

Legenda:

1 – peradarnici; 2 – uprava i pomoćne prostorije; 3 – skladišni objekat; 4 – kotlovnica; 5 – septička jama

6 – otvoreni kanali (ne koriste se); 7 – rezervoar vode sa pumpnom stanicom

1

1

1

1

1

1

2 5

4

4

4

4

4

4

3

6

7



Po namjeni objekat čine sljedeće prostorije:

• prostor za uzgoj;

• prostor za skladištenje hrane;

• kotlovnice u sastavu objekata;

• prostor za odmor;

• sanitarni čvor (umivaonik).

Slika 8.4 Prednji dio objekta peradarnika Slika 8.5 Podužno objekat peradarnika

Slika 8.6 Saobraćajnica unutar parcele Slika 8.7 Ulaz na farmu

Slika 8.8 Pomoćni objekat i objekat uprave Slika 8.9 Pristupna saobraćajnica



8.3 Opis aktivnosti, korištenih materijala/sirovina i tehnološkog postupka

Farma se bavi uzgojem roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja. Oplođeno jaje

se u ovom slučaju ne može smatrati kao sirovina ili repromaterijal, jer se radi o

specifičnoj stvari.

Prosječni obim proizvodnje za period od 2013 do 2018. godine na osnovu

podataka od strane Investitora jeste:

Tabela 8.1 Prosječni obim proizvodnje od 2013. - 2018. godine

Prosječni obim

proizvodnje

Muške jedinke

[kom]

Ženske jedinke

[kom]

Rasplodna jaja

[kom]

Ukupno

[kom]

4.680 37.440 5. 500.000 5.542.120

Snabdijevanje sanitarnom vodom se vrši iz javne vodovodne i kanalizacione mreže

koju omogućuje JP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ d.o.o. Gračanica. Također na

južnom dijelu farme nalazi se i ukopani rezervoar vode, a po potrebi se koristi bunar

sa izgrađenim betonskim ukopanim rezervoarom sa pumpnom stanicom

Napajanje električnom energijom objekta se vrši sa niskonaponske mreže JP

Elektroprivreda BiH.

Za zagrijavanje prostorija u zimskom i hladnom periodu se koristi ugalj koji se

spaljuje u pojedinačnim kotlovnicama svakog objekta farme (6 kotlovnica: TOPLING

TK 150 i 250, toplotnih snaga 150 i 250 kW). Pored toga na lokaciji postoji dizel

agregat koji se koristi u slučaju nestanka električne energije.

Godišnja potrošnja električne energije, vode i uglja:

Tabela 8.2 Prikaz prosječne godišnje potrošnje energenata

R.b. Naziv Godišnja potrošnja

1. Električna energija 180.000 kWh

2. Voda 2.800 m3

3. Ugalj 100 tona



Prosječan godišnji utrošak sirovina za uzgoj:

Tabela 8.3 Prosječni godišnji utrošak materijala

R.b. Naziv sirovine i pomoćnog materijala Godišnja potrošnja

1. Hrana za piliće 2.544 t

2. Vakcine 621.000 jedinica

3. Stelja (piljevina) 150 m3

4. Voda (ukupno) 2.800 m3

5. Formalinske kocke 50 kom.

6. Kreč 50 kg

HRANA ZA PERADI

U normalnim uslovima intenzivne proizvodnje hrana ima presudnu ulogu za uspješan

rast pilića. Hrana je, pored toga, osnovni i najvažniji trošak u uzgoju pilića, koji čini

preko 65% svih proizvodnih troškova. Zbog toga se pitanje vrste, kvaliteta,

hranidbenih i drugih karakteristika hrane ispostavlja kao najvažnije, ključno, za

uspješan tov pilića, kome proizvođači treba da poklone posebnu brigu. Osnovni

zahtjev u tovu pilića – sa što manje hrane proizvesti što više mesa – uslovljava da

sve komponente koncentrovane smješe budu u određenom omjeru i količini. Višak ili

manjak bilo koje od potrebnih komponenata povlači za sobom slabije iskorištenje

hrane, a u ekstremnim slučajevima zakržljavanje, deformaciju pa i uginuće pilića.

Prema tome, hrana može biti izbalansirana (kvalitetna) ili neizbalansirana, odnosno

deficitarna u jednoj ili više komponenata. Vrijednost neke hrane ocjenjuje se prema

sadržaju glavnih hranjivih materija (ugljikohidrati, bjelančevine i mast), minerala i

ostalih sastojaka (vitamini, oligominerali i dr.). Od ovih sastojaka zavise svi procesi u

organizmu pileta.

CJEPIVA - VAKCINE

Primjena specifičnih cjepiva (vakcina) učestali je postupak sprečavanja pojave

zaraznih bolesti. U peradi se primjenjuje relativno veliki broj virusnih, a tek poneko

bakterijsko cjepivo, što zavisi o aktualnoj epizootiološkoj situaciji. U peradarskoj

proizvodnji obavezno je cijepljenje protiv newcastleske bolesti, dok se ostala

cijepljenja provode prema potrebi i ovisno o proizvodnoj namjeni uzgajane peradi.

Razlikujemo aktivna ili „živa“ cjepiva, koja sadrže živog uzročnika neke bolesti,

uglavnom blagih patogenih svojstava ili su ta svojstva oslabljena, te inaktivna cjepiva,

u kojima se „imunogena tvar“ ne može replicirati. Rezultat cijepljenja je stvaranje

imunosti prema određenoj bolesti. O imunokompetenciji zavisi sposobnost stvaranja

protutijela. Živa virusna cjepiva proizvode se uglavnom zaražavanjem ebrionih



kokošijih jaja ili staničnih kultura. One mogu sadržavati sasvim blage sojeve virusa

(lentogene), zatim sojeve srednje patogenih svojstava (mezogene), a koji puta se

koriste i cjepiva s puno patogenim sojem (velogena). U potonjem slučaju cjepiva se

primjenjuju u prethodno imunizirane peradi, koja je proizvela veliku količinu

specifičnih antitijela (primjer „vrućih“ sojeva virusa zarazne bolesti burze), a koji puta

se ta cjepiva primjenjuju u vrijeme kad nastupi dobna rezistencija ali prije spolne

zrelosti (patogeni virus ptičijeg encefalomijelitisa u kokoši dobi 28 ili više dana, neće

uzrokovati bolest). Inaktivna cjepiva koriste se isključivo nakon živih i njima se

ostvaruje dugotrajna specifična zaštita. Bakterijska cjepiva nalaze se na tržištu

najčešće kao inaktivni pripravci. Proizvode se i živa bakterijska cjepiva od atenuiranih

sojeva (npr. Salmonella typhimurium). Često se cjepivo spravlja od nekoliko

serovarova iste bakterije, ali postoje i cjepiva s npr. dvije različite vrste bakterija (npr.

E. Coli + Pasteurella multocida). Za sada u BIH nema veće potrebe za korištenje

bakterijskih cjepiva.

STELJA (PROSTIRKA)

Stelja u farmi pilića je važna kao toplinski izolator i hidrofilna tvar koja upija vlagu.

Zimi je potrebno do 20 cm, a ljeti 5 -10 cm stelje. Ponajbolja stelja je smjesa jednakih

omjera piljevine, sjeckane slame i treseta. Alternativa može biti piljevina + rižina +

suncokretova ljuska. U stelji se odvijaju biohemijski procesi i stvaraju vitamini iz B

kompleksa. Ovisno o vlažnosti, stelja može biti prevlažna (>25% vode), presuha

(<20% vode) i optimalno vlažna (20-25 % vode). Ukoliko je stelja presuha, odnosno

ima manje od 20 % vode, nastaje problem s prašinom, amonijakom, alergološkim

reakcijama. Kod podnog sistema uzgoja pilića na stelji – prostirci, veoma je važna

povezanost fizičko-hemijskih faktora prostirke s mikroklimom peradarnika. Izbor

prostirke zavisi od mogućnosti lake i jeftine nabavke, ali mora imati odgovarajući

kvalitet, odnosno mora biti higroskopna, rastresita, porozna i suva. Razne vrste stelje

koje mogu poslužiti u uzgoju (piljevine, isjeckana slama, pljeva itd. te njihove

međusobne kombinacije), imaju različiti kapacitet za vlagu, odnosno higroskopnost.

SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU

1. Formalin – Formaldehid

Formalin je otopina formaldehida, bez boje, oštrog mirisa. Ukoliko se provodi

dezinfekcija formalinskim parama koje dugo zaostaju u prostoru potrebno je provesti

neutralizaciju 25% amonijakom. Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid

u otopini. 7% formalina sačinjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog

toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajući, a pare su jako otrovne, pa se treba

držati uputstva o korištenju formalina. Formaldehid je plin oštrog mirisa, lako topiv u

vodi i lipidima, učinkovit protiv većine mikoorganizama. Baktericidna učinkovitost



zavisi o visokoj vlažnosti. Godinama se koristio kao dezinficijens tla. Jaja se još

uvijek fumigiraju formaldehidom s ciljem smanjenja salmonela ali posljedična aeracija

može rezultirati gomilanjem ugljičnog dioksida u jajima što smanjuje izleživost.

Formaldehid se najčešće koristi u kombinaciji s kalijevim permanganatom da bi se

stvorio plin – obje tvari su toksične, hlapive, kaustične.

2. Izosan-G

Izosan-G je stabilni hlorni dezinficijens u obliku granulata bijele boje karakterističnog

mirisa na hlor. Sadržava troklozen natrij koji snažno djeluje na vegetativne oblike

gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, na gljive, alge, protozoe, na Entamoebu

histolyticu i na brojne viruse, uključujući virus zaraznog hepatitisa tip A i HIV. Slabo

djeluje na acidorezistentne bakterije i na bakterijske spore. Troklozen natrij u vodenoj

otopini disocira u hipohlornu kiselinu i hipohloritni ion, koji zajedno čine slobodni

aktivni odnosno rezidualni hlor u vodi. Učinak troklozen natrija temelji se na

otpuštanju slobodnog aktivnog hlora. Za snažnu antimikrobnu aktivnost zaslužna je

neionizirana hipohlorna kiselina koja je 80 - 100 puta jači germicid od hipohloritnog

iona. Njezin se učinak temelji na ireverzibilnom oštećenju staničnih enzimskih

sustava. Djelotvornost hlornih otopina opada s porastom pH. Najveća je u području

pH 4 - 7. Odnos hipohlorne kiseline i hipohloritnih iona ovisi o pH otopine u kojoj se

oni zajedno nalaze. Pri pH 7.5 njihov je omjer izjednačen, tj. 1 : 1. Najveću

koncentraciju neionizirane hipohlorne kiseline nalazimo pri pH oko 6. Takav pH imaju

razrijeđene otopine natrij dihloroizocijanurata pa sadržavaju 97% hipohlorne kiseline,

a samo 3% hipohlorita. Nasuprot tome, radne otopine pripravaka hipohlorita imaju pH

oko 9 i u njima se pretežno nalaze hipohloritni ioni. Otopljen u vodi, troklozen natrij

daje razinu od 55 - 56% slobodnog aktivnog hlora, čime se postiže optimalni

germicidni učinak. Aktivnost troklozen natrija neznatno se smanjuje u prisutnosti

organskih tvari, naročito bjelančevina ili velikog broja mikroorganizama.

3. Živi kreč – CaO

Koristi se za dezinfekciju. Dobija se pečenjem krečnjaka i dolomita, na temperaturi

ispod tačke sinterovanja (1000 – 1200°C), u cilindričnim rotacionim pećima i visokim

pećima i to sa prekidnim i neprekidnim radom. Nakon pečenja može biti u grumenu ili

samljeven u prah prljavo bijele boje, lak i hidroskopan.



8.3.1 Opis primijenjenog tehnološkog procesa

Proizvodni proces odvija se na principu podnog držanja peradi unutar objekata farmi.

Tehnologija proizvodnje uključuje:

• Priprema objekta (sanitacija i polaganje stelje),

• Doprema i raspoređivanje jednodnevnih pilića (31.000 ženskih u 5 objekata i

3.500 muških u jednom objektu).

• Uzgoj roditelja (period odrastanja) se vrši cca 150 – 155 dana. Uzgoj se vrši u

tamnim prostorijama (15 – 20 Lx).

• Spajanje i ravnomjerno raspoređivanje roditeljskih jata u svim objektima

farme.

• Program „svjetlosti“ (svjetlosna stimulacija) traje sljedećih 20 dana. U ovom

periodu se vrši postepeno povećanje intenziteta osvjetljenja od 60 do 220 Lx.

• Proizvodnja rasplodnih jaja traje do 65 sedmica starosti koka.

• Prodaja iznesenih koka i pijetlova prerađivačima mesa.

• Priprema objekta za sljedeći turnus (temeljito očistiti, okrečiti i izvršiti

sanitaciju). Ovaj period traje 2 mjeseca.

Slika 8.10 Šema tehnološkog procesa

Tehnološka oprema sastoji se od sljedećih sistema:

1. sistem ishrane,

2. sistem napajanja vodom,

3. sistem grijanja,

4. sistem ventilacije.

PRIPREMA OBJEKATA, ČIŠĆENJE I SANITACIJA

PRIJEM I UZGOJ ŽENSKIH PILIĆA

PRIJEM I UZGOJ MUŠKIH PILIĆA

RODITELJSKA JATA

RASPLODNA JAJA



Prihvat pilića obavlja se na 1/2, i na 2/3 objekta. Nakon starosti 3-6 dana pilići se

raspuštaju na cijeli objekat. Peradarnik treba zagrijati na odgovarajuću temperaturu

prihvata od 33°C, ljeti 24 sata, a zimi 48 sati prije dolaska pilića. Period uzgoja

započinje nakon perioda prihvata. U tom periodu važno je pridržavati se osnovnih

tehnoloških normativa, te osigurati odgovarajući kvalitet hrane i vode.

Hrana se u hranidbeni sistem pušta prije prihvata kada se pune i podne hranilice.

Nakon propuštanja hrane, pojni sistem se puni vodom. Preporučeni omjer potrošnje

hrane i vode kreće se u rasponu od 1:1,7 do 1:2.

Zaštita od zaraznih bolesti peradi se vrši prema utvrđenom programu zaštite:

• dodavanjem vakcina u vodu za piće,

• raspršivanjem,

• individualnim davanjem.

Kvalitet zraka je izrazito važan tokom prihvata. Ventilacija služi za održavanje

temperature i vlage na željenom nivou, te da osigura kvalitetno snabdijevanje

kisikom. Pilići na farmu dolaze u klimatiziranom kamionu.

Uginuli pilići (transportno uginuće) odmah se uklanjaju iz peradarnika. Škartiranje se

obavlja kontinuirano tokom cijelog odgoja. Mjesto za odlaganje jedinki neiskoristivih

za odgoj je zasebna prostorija. Škartirani pilići se odlažu u plastične vreće koje se

potom vežu i odlažu u prostoriju te se predaju ovlaštenom preduzeću na daljni

tretman.

Ventilacija u peradarniku regulira se prema proračunu iz kapaciteta pojedinih

ventilatora u odnosu na postojeću biomasu peradi u peradarniku. Cilj je osigurati

dovoljnu količinu čistog zraka peradi, ukloniti suvišak otpadnih plinova i prekomjerne

vlage iz peradarnika.

U peradarskoj proizvodnji najvećim dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina,

hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme žetve) i pšenična ili ječmena

slama. Prostirka se na farmu dovozi kamionom koji je prethodno dezinficiran.

Prostirka mora odgovarati određenim parametrima kvalitete koji se kontroliraju prije

svakog ulaza na farmu. Prije razastiranje stelje pod prostorije za uzgoj peradi se

posipa krečom. Nakon toga stelja se dezinficira formalinom ili Izosan-om. Svi otvori

na objektu biće prekriveni sa mrežama kako bi se spriječio ulaz ptica i glodavaca.



Grijanje

Optimalni sistem grijanja je kombinacija zagrijavanja cijelog objekta i zone pilića

posebno. Zagrijavanje objekta po predstavljanju pilića je dat u tabeli 8.4. Tabela 8.4 Potrebna temperatura za piliće

Zagrijavanje čitavog objekta Lokalno zagrijavanje

Zona pilića Objekat

Prvi dan 32-34C 32-33C 28-30 C

Drugi dan 31-32C 31-32C 27-28 C

3-7 dana 30-31C 30-31C 25-26 C

Kod sistema zagrijavanja čitavog objekta temperaturu objekta smanjivati po 3C

nedeljno, do 20C.

Kod lokalnog zagrijavanja temperaturu objekta smanjivati po 1,5C sedmično.

Za vrijeme nošenja jaja važno je slijedeće:

• temperatura ambijenta utiče na apetit nosilja. Visoka smanjuje, a niska povećava.

• povećanjem temperature ambijenta smanjuje se potreba u energiji.

• na temperaturi ambijenta iznad 25°C, apetit se smanjuje ispod nivoa potreba.

• temperatura utiče na veličinu jaja.

• optimalna je temperatura od 15°C do 20°C.

• nedovoljno provjetravanje pojačava negativan uticaj visoke temperature.

Pod grijalicom (vještačka kvočka) pilići sami odabiraju temperaturu koja najviše

odgovara. Radi praćenja temperature termometre postaviti na visinu oko 30 cm od

poda.

Ventilacija

U zatvorenim i toplotno izolovanim farmama, zbog disanja peradi i isparavanja gnoja

iz stelje, kao fermentacije istog, dolazi do brzog zagađenja prostora sa ugljik

dioksidom, amonijakom i vodenom parom. Taj zrak postoje štetan za daljni razvoj

pilića.

Vrijednosti metabolita iz gnoja ne bi trebale prelaziti:

• amonijak (NH3) ne više od 0,1 zapreminskih promila,

• ugljik dioksid (CO2) ne više od 3,5 zapreminskih promila,

• sumporvodonik (H2S) ne više od 0,2 zapreminskih promila.

Iz tog razloga je potrebo kontinuirano vršiti izmjenu zraka u prostorijama farmi sa

svježim zrakom.



Zadatak ventilacije je sljedeći:

• izvlačenje štetnih gasova iz objekta,

• uvođenje u objekat dovoljno svježeg vazduha, jer perad troši više kisika nego sisari,

• odvođenje suvišne vlage,

• održavanje odgovarajuće temperature ambijenta, bez obzira na promjene vanjske

temperature.

Na bazi ovih parametara i principa određuje se sistem ventilacije, brzina strujanja

vazduha, kapacitet i obim ventilacije i broj ventilatora. Brzina strujanja vazduha u

prostoru gdje borave pilići ne smije iznositi više od 0,25 – 0,30 m/s, a na ulaznim

vratima ne preko 1 m/s.

Kapacitet ventilacije određen je biomasom (brojem grla i njihova ukupna težina),

kubaturom objekta i tehničkim karakteristikama ventilacionih uređaja.

Osnovni normativ za potrebne količine svježeg vazduha po jednom piletu iznosi

minimum 4 m3 na 1 kg težine za 1 sat.

Osvijetljene

Za piliće koji se unose unutar objekta bitan je nivo osvijetljenosti, jer isti ako je

prekomjeran može dovesti do uznemirenosti, agresivnosti među jedinkama ili/ili

slabog rasta odnosno razvoja. U prvih 7 dana preporučena jačina svjetlosti ne smije

prelaziti 20 – 40 luxa, u drugoj sedmici 10 do 20 luxa, dok u periodu od 3. pa do 17.

sedmice intenzitet treba biti od 5 – 10 luxa sa različitim vremenima dnevnog

izlaganja. Nivo osvijetljenosti unutar prostora za koke nosilje ne bi trebao biti niži od

15 do 20 luxa u trajanju dnevne svjetlosti.

8.4 Opis mogućih značajnih utjecaja i mjere za sprečavanje i ublažavanje

Predstavljeni su mogući utjecaji, kao i mjere za sprečavanje ili ublažavanje utjecaja

Farme. Analizirani su utjecaji na zrak, vodu, tlo (zemljište), stanovništvo, floru i faunu,

klimatske faktore, te materijalna dobra, kulturno-historijsko i arheološko nasljeđe i

pejzaž.

U narednim tabelama dat je pregled utjecaja Farme, kao i prijedlog mjera.



8.4.1 Utjecaj na stanovništvo i mjere zaštite

Sa stanovišta rada Farme mogući su slijedeći negativni i pozitivni utjecaji na okolno

stanovništvo:

• buka koja nastaje od kretanja vozila (transportnih i ličnih) koja idu ka i od farme,

povremeni povišeni nivoi zvuka tokom kretanja vozila kroz naselje po dolascima

odnosno odlascima transportnih i ličnih vozila;

• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta sa peradarskim otpadom, indirektni

utjecaj u slučaju kada treća lica koja preuzimaju otpad ne vrše adekvatno

zbrinjavanje njega u skladu sa propisima FBiH;

• pojava epidemioloških situacija na farmama - potencijalno širenje oboljenje na

radnike i stanovništvo, putem životinja ili nepravilnog zbrinjavanja oboljelih jedinki,

rijetka pojava da može doći do širenja u okolicu, jer Investitoru je u interesu da

jedinke budu zdrave i da njihov uzgoj ne utjeće na stanovništvo;

• širenje neugodnog mirisa metabolita od razgradnje peradarskog gnoja, očekivana

pojava tokom uzgoja peradi koja nepovoljno utječe na boravak ljudi u okolici;

• mogućnost zaposlenja direktno na Farmi, odnosno indirektno u vidu kooperacije sa

Investitorom u domenima: nabava hrane, prevozničke usluge, komunalne usluge,

proizvodnja komposta i sl.

Tabela 8.4 Procjena utjecaja na stanovništvo


Stanovništvo

Buka Kretanja vozila (transportnih i

ličnih) koja idu ka i od farme NZU

Onečišćenje tla i vodotoka

Onečišćenje (zagađenje) lokalnog

vodotoka i okolnog zemljišta sa

peradarskim otpadom

(indirektno);

NZU

Pojava epidemioloških situacija

na farmama

Potencijalno širenje oboljenje na

radnike i stanovništvo, putem

životinja ili nepravilnog

zbrinjavanja oboljelih jedinki

NZU

Metabolički plinovi / mirisi

Širenje neugodnog mirisa u

okolicu i naselja od razgradnje

peradarskog gnoja u farmama i

tokom čišćenja

SZU

Zapošljavanje

M ogućnost zaposlenja direktno

na Farmi, odnosno indirektno u

vidu kooperacije sa Investitorom

POZ



Tabela 8.5 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na stanovništva


• buka koja nastaje od kretanja vozila (transportnih i

ličnih) koja idu ka i od farme.

• ograničiti kretanje vozila kroz naselje na 30 km/h;



• sve transportne radnje obavljati u dnevnom periodu.


Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi, vozači











sukompostiranje.

• pojava epidemioloških situacija na farmama • pratiti zdravlje peradi i radnika, pri pojavi

epidemiološke situacije i u slučaju pojave bolesti

izvršiti obavještavanje, a za radnike provoditi

preventivne preglede i redovne periodične preglede

uslova radne sredine;






Investitor, odgovorno lice na farmi, radnici na farmi


peradarskog gnoja.





lokacije farme;









farme.





8.4.2 Utjecaj na zrak i mjere zaštite

Utjecaji iz objekata Farme na zrak su:

• emisija dimnih plinova iz kotlovnica (CO2, NOx, SOx, čvrste čestice – čađ);

• metabolički produkti: amonijak, metan, azotsuboksdi, ugljik dioksida, vodne pare,

lebdećih čestica i neugodnog mirisa;


Procijenjene količine emisije polutanata emisije dimnih plinova od sagorijevanja uglja

su date u narednoj tabeli.







Procjenjene količine emisije metabolita i prašine iz objekata su date u narednoj

tabeli.




Kokoši nesilice



kokoši nesilice


0,189 0,139 0,091 0,085

Procijenjena emisja

[kg/god] 13.535,73 9.954,85 6.517,20 6.087,50

Korištenjem alata za modeliranje SCREEN3 utvrđene su imisione koncentracije

amonijaka u radijusu do 1 km oko Farme.



Tabela 8.8 Imisija amonijaka u okolici prema modelu

Materija Udaljenost [m] Imisiona

koncentracija [μg/m3] Oznaka na slici

Amonijak (NH3)

10

(kao granica parcele) 27,76 Z00

50 34.72 Z01

100 42,99 Z02

200 60,36 Z03

300 56,21 Z04

400 46,87 Z05

500 39,88 Z06

600 34,56 Z07

700 30.30 Z08

800 26,83 Z09

900 23,94 Z10

1.000 21,48 Z11

Utjecaj emisija onečišćujućih materija u zrak tokom rada Farme na okolno

stanovništvo bit će minimalan, te ne se očekuje promjena kvalitete zraka, također za

očekivati da će stvarne imisije biti znatno niže.

Ukupna procjena utjecaja na zrak:

Tabela 8.9 Procjena utjecaja na zrak


Zrak

Produkti sagorijevanja fosilnih

goriva iz vozila


zagađenje zraka NZU

Sagorijevanje energenta (uglja)

za potrebe rada toplovodnih

kotlova


zagađenje zraka SZU


taloženje



(imisija)

NZU

Pojava metaboličkih plinoa

plinova i neugodna mirisa

Emisija metabolita u okolicu i

njihova emisija, praćeno

neugodnim mirisom

SZU



Tabela 8.10 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na zrak



peradarskog gnoja

• pojava lebdeće prašine i njeno taloženje





lokacije farme;









farme.





sukompostiranje.

• emisija dimnih plinova i zagađenje zraka • prelazak sa uglja na drvo kao energent;

• servisiranog kotla, eventualno instaliranje novog;

• stalno praćenje pokazatelja na osnovu kojih se može

procijeniti kvalitet sagorijevanja u kotlu;

• korištenje kvalitetnog goriva;

• redovno održavanje kotlovskih postrojenja;

• praćenje emisije dimnih plinova u skladu sa

odredbama okolinske dozvole, odnosno važećeg

Pravilnika;

• Postizanje većeg stepena iskorištenosti kotlovskih

postrojenja, a samim tim manje emisije štetnih

materija u atmosferu ostvariti će se pomoću:

o dobre izolacije grejnog kotla na svim

mjestima;

o sniženja temperature vode u kotlu;

o nižih temperatura izlaznih plinova;

o tehnike regulisanja.



• emisija produkata sagorijevanja fosilnih goriva u SUS

motorima;



• po potrebi ugraditi katalizatore na ispušnim sistemima

vozila.





8.4.3 Utjecaj na tlo i mjere zaštite


• Miješani komunalni otpad (ostaci od hrane ljudi i životinja, ambalaža od hrane i sl.);

• Otpad od sagorijevanja čvrstih goriva – pepeo;

• Peradarski gnoj, piljevina i stelja;

• Otpad od animalnog porijekla (gnoj i uginule jedinke):

• Mulj iz septičke jame.

Ukupna procjena utjecaja pojava na onečišenja tla:

Tabela 8.11 Procjena utjecaja na tlo


Tlo


taloženje



(imisija)

SZU

Peradarski gnoj Onečišćenja tla lokacije i šire, u

slučaju neadekvatnog odlaganja NZU

Čvrsti miiješani komunalni otpad,

pepeo od spaljivanja uglja, mulj iz

septičke jame

Onečišćenje i zagađivanje tla,

eutrofikacija tla NZU

Otpad animalnog porijekla Onečišćenje tla nepravilnim

zbrinjavanjem, prenos oboljenja NZU



Tabela 8.12 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na tlo


• zagađenje okolnog tla nepravilno odloženim

peradarskim gnojem;

• zagađenje neposrednog i okolnog tla uslijed

oborinskih voda koja sapiru onečišćenja sa premisa

farme;

• dospijeće štetnih mikroorganizama kroz gnoj u tlo

(npr. sapiranjem oborinskim vodama);








• redovno crpljenje i čišćenje septičke jame;








vodoprivrede;

• ozeleniti slobodne površine na farmi














• pojave nekontrolirano isticanje goriva i ulja iz

transportnih vozila na lokaciji farme;


ispravnošću vozila (transportnih i ličnih);

• obezbjediti absorbent (pijesak) kojim bi se djelovalo

na eventualno prosutu naftu i naftne derivate, a

nastali otpad ove vrste tretirati kao opasan u

saradnji sa ovlaštenim preduzećem.


• Odgovorno lice na farmi, radnici na farmi, vozači

• pojava lebdeće prašine i njeno taloženje • pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja sa

lokacije farme;


najstoržim higijenskim pravilima za čišćenje i po


farme;





8.4.4 Utjecaj buke na okoliš i okolicu, mjere zaštite

Buka, tj. zvuk sa farme za uzgoj peradi se stvara tokom:

• dovoza i otpreme peradi, korištenja postojeće cestovne infrastrukture i odvijanja

unutrašnjeg saobraćaja;

• rada instalirane opreme (npr. ventilatori i agregat).

Procjena utjecaja zvuka (buke) sa farme i od transportnih uređaja na okolicu:

Tabela 8.13 Procjena utjecaja buke na okolicu


Buka

Kretanje vozila Emisija zvuka od vozila

prema okolici NZU

Zvuk / buka od


Emisja zvuka od rada

ventilacionog sustema

prema okolici

NZU

Tabela 8.14 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja buke na okolinu



(transportnih i ličnih) koja dolaze i odlaze sa premisa

farme;



dnevnog perioda;




na 30 km/h;

• vršiti redovnu kontrolu i servis ventilacionog sistema u

objektima farme.



8.4.5 Utjecaj na vode i mjere zaštite


• sanitarno-fekalna voda u slučaju curenja iz konstrukcije septičke jame (praćeno

muljem).

• oborinska voda onečišćena sa sadržajem sa manipulativnih površina Farme.

Ukupna procjena utjecaja pojava na onečišenja voda:

Tabela 8.15 Procjena utjecaja na vode


Vode


septičke jame


vodotoka i tla NZU




vodotoka i tla NZU



Tabela 8.16 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na vode (površinske i podzemne)



nepravilno odloženim peradarskim gnojem;


uslijed utjecaja oborinskih voda koja sapiru

onečišćenja sa premisa farme;

• dospijeće štetnih mikroorganizama kroz gnoj u

vodotok;





• u cilju prevencije mikrobiološke kontaminacije

podzemnih voda, površinskih vode i voda za piće

individualnih vodosabirnih objekata obližnjih mjesta,

strogo se zabranjuje deponovanje, odlaganje i

skladištenje bilo koje vrste otpadnih materija na

lokaciji i oko nje;

• gnoj se ne smije aplicirati uz vodotoke (potoke, rijeke)

odnosno u sigurnosnom pojasu koji je širok najmanje

10 m, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na

vodozaštitnom području;

• gnoj se ne smije aplicirati u pojasu širine 50 m oko

izvora ili bunara koji se koriste za humanu

konzumaciju ili za napajanje životinja na farmama,

ovim se sprečava zagađenje podzemnih voda;




• sanitarne otpadne vode i otpadne vode iz

dezinfekcijske barijere sakupljati u vodonepropusnu

septičku jamu za otpadne vode;

• za dezinfekciju vode iz dezbarijere koristiti

biorazgradiva sredstva;

• redovno crpljenje i čišćenje septičke jame i voditi

evidenciju o održavanju i čišćenju;























8.4.6 Utjecaj na floru i faunu, mjere zaštite

Mogući negativni uticaj na floru i faunu se mogu ogledati u:

• povišen nivo buke tokom tokom dolazaka i odlazaka transportnih i ličnih vozila;

• prisustvo ptica, glodara, pasa, mačaka i drugih životinja na prostoru Farme, kao i

dodir istih sa peradarskim otpadom, uginulim jedinkama što može dovesti do

oboljenja i širenje istog na druge jedinke ili u lanac ishrane/kruženje materije u prirodi;

• zagađenje lokalnog vodotoka i okolnog zemljišta;

• dospijeće gore navedenih onečišćenja u lanac ishrane i ciklus kruženja materije u

prirodi.

Procjena utjecaja rada farme na floru i faunu:

Tabela 8.17 Procjena utjecaja na floru i faunu


Flora i fauna

Zvuk / buka od ventilacionog

sistema


ventilacionog sistema prema

okolici

NZU

Prisustvo životinja na lokacijie Dodir sa peradarskim gnojem,

otpadom, hranom, jedinkama i sl. NZU


septičke jame


vodotoka i tla NZU




vodotoka i tla NZU



Tabela 8.18 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na floru i faunu



(transportnih i ličnih) koja dolaze i odlaze sa

premisa farme;



dnevnog perioda;




na 30 km/h;

• vršiti redovnu kontrolu i servis ventilacionog sistema

u objektima farme.



• prisustvo ptica, glodara, pasa, mačaka i drugih

životinja na prostoru farme / unutar objekata, što

može dovesti „krađe“ skladištenih uginulih jedinki

peradi, kontaminacije zdravih jedinki u objektima,

širenje kontaminacije po površini farme. što može

dovesti do oboljenja i širenje istog na druge jedinke

ili u lanac ishrane/kruženje materije u prirodi;

• spriječiti boravak životinja (četveronožaca) na

lokaciji farme, suradnjom sa službom za brigu o

životinjama;

• pravovremeno uklanjanje i zatvaranje

prostora/posuda sa uginulim jedinkama. prekrivanje

otpada;

• tjeranje zalutalih životinja sa premisa farme;





vodoprivrede.














8.4.7 Utjecaj na klimatske faktore i mjere zaštite

Na osnovu upoređivanje vrijednosti iz tabele 4.4 sa podacima procijenjenih emisija iz

objekata tabela 4.2 i 4.3, nastale emisije GHG materija iz objekta Farme su veoma

niske (< 1 %). U obzir treba uzeti individualna ložišta naselja Pribava i okolnih naselja

opštine Gračanice, industrijske subjekte opštine, te magistralnu saobraćajnicu, kao i

poljoprivredna zemljišta, iz tog razloga Farme neće imati značajan utjecaj na lokalnu

klimu i njene faktore.

Tabela 8.19 Procjena utjecaja na klimatske faktore


Klimatski faktori Emisija GHG plinova Emisija stakleničkih plinova

i zagađenje zraka NZU



Neovisno što je procjenjen utjecaj naznatana Investitoru se proporučuju slijedeće

mjere.

Tabela 8.20 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja klimatske uslove


• emisija stakleničkih plinova (CH4, CO2, ...) • smanjenje/uklanjanje emisije plinova iz objekata

farme vršiti ventilacijom uz podešavanje

temperature, relativne vlažnosti, brzine strujanja

vjetra i sl.;


lokacije farme;




farme, radi smanjenja neugodnih mirisa (snižavanje








8.4.8 Mjere u slučaju akcidenata i ekoloških nesreća

Nesreće koje su moguće su:

• nastanak požara;

• širenje infekcija i zaraza;

• izlijevanje saržaja septičke jame i otpadnih voda u tlo.

Mjere zaštite od požara su:

• ne odlagati zapaljive i eksplozivne materije;

• emitovati nastale metaboličke gasove u okolicu radi razrjeđenja;

• odlagati pepeo iz kotlova u namjenske posude, naročito dok je topao;

• osigurati dostupnost vatrogasne tehnike do svih dijelova farme;

• stalno obučavanja osoblja;

• ukazivanje na opasnosti i mogućnostima nastanka požara.



Mjere zaštite od širenja zaraza i infekcija:

• ograničiti boravak trećih lica na lokaciji;

• onemogućiti pristup životinjama i štetočinama;

• pratit zdravlje jedinki unutar farmi;

• stalna kontrola Veterinarske inspekcije;

• u slučaju izbijanja bolesti potrebno je pozvati nadležnu veterinarsku službu

koja će dalje propisati adekvatne mjere za daljno postupanje;


• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja.

Mjere zaštite za sprečavanje izlijevanja otpadnih voda u vodotoke i tla:

• održavanje sistema odvoda sanitarno-fekalnih voda;

• održavanje i čišćenje septičke jame;


• održavanje sistema odvoda oborinskih voda iz okolice.


• pravovremeno uklanjanje peradarskog gnoja;


• kontrola rada lica koja preuzimaju peradarski otpad i vrše njegovo

zbrinjavanje.

Dodatna mjera jeste izrada Planova i Internih pravilnika u slučaju neplaniranih

nesreća, npr. poplava, zemljotresa i sl.

8.5 Alternativna rješenja

Predloženo alternativno rješenje: Kompostiranje i sukompostiranje peradarskog

gnoja

Peradarski gnoj sa farme može poslužiti kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog

komposta što se može razmoriti kao alternativa u njegovom zbrinjavanju.

Kompostiranje je biološka razgradnja i stabilizacija organskih supstrata, pod uslovima

koji osiguravaju razvoj termofilnih temperatura kao rezultat biološki proizvedene

toplote. Konačan produkt koji je stabilan, bez patogena i sjemena biljaka, i može se

korisno odložiti na tlo. Aerobno kompostiranje je efikasan i siguran način za tretiranje

organskog otpada, koji istovremeno smanjuje negativne posljedice po okoliš i

osigurava ekonomski vrijedan konačan proizvod (kompost). Ovaj gnoj predstavlja

značajan izvor azota, ali mu je potrebno dodati ugljika ukoliko se želi postići veća

razgradnja organske materije u procesu aerobnog kompostiranja. Pri aerobnom

kompostiranju biorazgradnja organske materije teče uz prisutnost kisika.



Glavni produkti biološkog metabolizma su:

• ugljik dioksid;

• voda;

• toplota;

• kompost.

Prednosti kompostiranja:

• Kompostiranjem se proizvodi odličan kondicioner za tlo koji dodaje organsku

materiju, poboljšava strukturu tla, poboljšava kapacitet zadržavanja vode,

smanjuje potrebe za đubrivom i smanjuje potencijal zemlje za eroziju.

• Postoji jako velik potencijal tržišta za kompostirani produkt tj. kućne bašte,

pejzaži, farme povrća, uzgajivači jestivih gljiva, uzgajivači ukrasnog cvijeća,

itd. Kompost također može poslužiti kao postelja za perad.

• Kompostiranjem se postiže znatno smanjenje u volumenu i masi otpada, kao i

poboljšanje manipulativnih karakteristika.

• Produkt se može uskladištiti i primijeniti u pogodno doba godine pošto je

organski azot manje osjetljiv na cijeđenje i dalje gubitke amonijaka.

• Postiže se smanjenje C/N omjera do razine koje su više pogodni za primjenu

na zemljište.

• Kompostiranjem se vrši uništavanje patogena i sjemena korova bez primjene

hemijskih sredstava.

• Kontrolisanim vođenjem procesa, neugodan miris i muhe se potpuno

eliminišu.

Nedostaci kompostiranja:

• Postrojenje ili površona za kompostiranje zajedno sa skladištem sirovog

materijala i gotovog komposta zauzima značajan prostor.

• Kompostiranje povlači za sobom relativno visoke troškove opreme, rada i

upravljanja.

• Uskladišten materijal prikupljen za kompostiranje ima značajan potencijal

neugodnih mirisa uslijed razvoja plinovitih metabolita (ugljikdioksid,

azotnisuboksid, amonijak i dr.).



8.6 Sistem monitoringa

Predloženi sistem monitoringa:

• Mjerenje nivoa buke na obodima parcele parcele farme, u smjeru prema

obližnjim parcelama / objektima, radi utvrđivanja nivoa buke;

• Mjerenje kvaliteta zraka – imisiju gasova metabolita (sumporvodonik, metan,

ugljik dioksid, amonijak, azotni oksidi), obodi parcele Farme, u smjeru prema

obližnjim parcelama / objektima i kraj najbližeg objekta po nalogu inspekcije;

• Mjerenje emisije dimnih plinova (CO, CO2, NOx, SO2, čvrste čestice i dimni

broj), dimovodni kanali toplovodnih kotlova, jednom godišnje, hladnom

periodu.

Na osnovu izloženog u studiji može se konstatirati da predmetna aktivnost uzgoj

roditeljskih jata i proizvodnju rasplodnih jaja na Farmi preduzeća „IRADIA

COMPANY“ d.o.o. Laktaši, koje je već duži period prisutna na teritoriji opštine

Gračanica u naselju Pribava svojim radom nema znatan utjecaj na okoliš. Uz stalno

provođenje već prisutnih mjera, kao predloženih mjera neće se očekivati promjena

na utjecaj, te eventualno isti se može umanjiti.

9. NAZNAKA POTEŠKOĆA

Prilikom izrade Studije o utjecaju na okoliš farme za uzgoj roditeljskih jata i

proizvodnju rasplodnih jaja „IRADIA COMPANY“ d.o.o. Laktaši na lokaciji naselja

Pribava, adresa Meraje bb (teritorij opštine Gračanica), Investitor je na uvid

omogućio sve raspoložive i tražene podatke, te dostavio podatke lično ili putem e-

maila.



10. PRAVNI OKVIR I LITERATURA

10.1 PRAVNI OKVIRI

Zaštita okoliša:

• Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj 33/03);

• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj

38/09);

• Zakon o zaštiti prirode („Sl. novine FBiH“, broj 66/13);

• Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju

okolišno dopuštenje („Sl. novine FBiH“, broj 19/04).

Zaštita zraka:

• Zakon o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, broj 33/03);

• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, broj 4/10);

• Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih

vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka

(„Sl. novine FBiH“, broj 1/12);

• Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak („Sl. novine

FBiH“, br. 12/05);

• Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak („Sl. novine FBiH“, br.

9/14)

• Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja („Sl. novine FBiH“, broj 12/05);

• Pravilnik o monitoringu kvalieteta zraka („Sl. novine FBiH“, broj 12/05);

• Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka („Sl. novine

FBiH“, broj 9/16);

• Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač („Sl.

novine FBiH“, broj 39/05).;

• Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (Službene novine Federacije BiH

br. 82/07).

Otpad:

• Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 33/03);

• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“,

broj 72/09);

• Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala

(„Sl. novine FBiH“, 35/98, 109/12 i 15/16)

• Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Sl. novine FBiH“, broj

88/11);

• Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, broj 9/05);



• Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom („Sl. novine FBiH“, broj. 77/08);

• Pravilnikom o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i

prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Sl. novine FBiH“, broj 9/05);

• Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Sl. novine

FBiH“, broj. 38/06).

Zaštita od buke:

• Zakon o zaštiti od buke („Sl. novine FBiH“, broj 110/12);

• Zakon o zaštiti od buke („Sl. novine TK“, broj 03/16).

Zaštita voda:

• Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, broj 70/06);

• Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistem javne kanalizacije („Sl.

novine FBiH“, broj 101/15 i 01/16, Uredba o izmjeni i dopuni 101/18).

• Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštene laboratorije, sadržaju i načinu

davanja ovlaštenja („Sl. novine FBiH“, 14/40, 14/13 i 26/14).

Korištenje zemljišta:

• Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH („Sl.

novine FBiH“, broj 2/06);

• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta

na razini Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, broj 32/08 i broj 72/07).

Poljoprivreda i zaštita životinja:

• Zakon o poljoprivredi („Sl. novine FBiH“, broj 88/07, 04/10, 07/13);

• Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja („Sl. glasnik BiH“, broj 25/09;

• Pravilnik o uvjetima koje moraju zadovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na

farmama („Sl. glasnik BiH“, broj 46/10);

• Zakon o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“, broj 34/02).

Ostali pravni akti:

• Zakon o zaštiti na radu („Sl. novine FBiH“, broj 22/90);

• Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, broj 64/09).



10.2 LITERATURA

• Meteorološki godišnjak 2018., Federalni hidrometeorološki zavod, 2018.;

• Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005 – 2025, Zavod za urbanizam,

Tuzla, juli 2006.;

• Popis stanovništva, domaćinstava/kučanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.

godine – Konačni rezultati, Federalni zavod za statistiku, Juli 2016.;

• Radni dokument Europske komisije SWD(2019) 222 final, Brisel, maj 2019.;

• BREF BAT in Intesive Rearing of Poultry and Pig, 2017;

• Adrović et al. (2000) Ekološke karakteristike rijeka gostelje, spreče i brke, Zbornik

radova prirodno – matematičkog fakulteta, svezak Biologija, Univerzitet u tuzli

prirodno – matemetički fakultet;,

• Djedović R. (2017) Fizičko-geografske karakteristike opštine gračanica, Gračanički

glasnik 34/17;

• Skenderović, Isat i Adrović, Avdul. (2008), Populacije ciprinidnih riba gornjeg toka

rijeke spreče, Researchgate;

• Latinović i Toljaga (2016) Tehnološki vodič za odgoj i eksploataciju nosilja konzumnih

jaja, Banja Luka;

• Priručnik za uzgoj peradi (1988), Polutry Performance Plus;

• Priručnika za izračun emisija u zrak za nacionalne E-PRTR obveznike (HAOP, 2017);

• Uputstvo za proračun godišnjih emisija SO2, NO2 i čvrstih čestica u zrak (Fond za

zaštitu okoliša i Ceteor, Sarajevo, juni 2015).



11. LISTA PRILOGA

1. Plan upravljanja otpadom;

2. Posjedovni list broj 1008, br. 06-30-1-3932/18-2 od 11.07.2018., Služba za prostorno

uređanje, geodetske i imovinsko pravne poslove, Općina Gračanica;

3. Kopija katastarskog plana, br. 06-30-3-3933/2018-2 od 11.07.2018, Služba za

prostorno uređanje, geodetske i imovinsko pravne poslove, Općina Gračanica;

4. Rješenje o vodnoj dozvoli br. 04/1-13-25-33225/15 od 16.03.2016. godine, Tuzlanski

kanton, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;

5. Račun za električnu energiju august 2019., JP „ELEKTROPRIVREDA BiH“ d.d.

Sarajevo – Podružnica „Elektrodistribucija“ Tuzla, OOiN Gračanica;

6. Račun za utrošenu vodu i kanalizaciju, juli - august 2019., JP „VODOVOD I

KANALIZACIJA“ d.o.o. Gračanica;

7. Ugovor o odvozu i zbrinjavanju animalnog otpada br. 08-1176-1/11 od 24.11.2011,

JP „Komus“ d.o.o. Gračanica;

8. Ugovor o odvozu otpadnih fekalnih voda br. 1244/19 od 14.10.2019., KP „Progres“

a.d. Doboj.



C. PRILOZI

Documents

Studija o utjecaju na okoliš Iradija Farma 2019.pdf · 5.2 Mjere nakon prestanka rada 70 5.3 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće) 71 6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA