View
2.649
Download
2
Category
Preview:
DESCRIPTION
TURISTIČKA DESTINACIJA – POJAM I KONCEPT
Citation preview
TURISTIČKA DESTINACIJA – POJAM I KONCEPT
USAID Projekat održivog lokalnog razvojaBeograd, jul, 2012.
Pojam turističke destinacije
• Geografski / fizički prostor u kome turisti provedu najmanje jedan dan (UNWTO)
• Turistička destinacija jeste odredište turističkog putovanja koje svojom opremljenošću omogućava prihvat i boravak turista ( Zakon o turizmu RS)
• Turistički prostor jeste jedinstvena i nedeljiva geografska i funkcionalna celina prirodnih i stvorenih resursa i vrednosti od značaja za turizam ( Zakon o turizmu RS)
Turistička destinacija je sistem koji sadrži raznovrsne elemente ( turističke proizvode, dodatne usluge, atrakcije i turističke resurse )
• Može postojati na različitim nivoima: nacionalni ( Španija), regionalni ( Mallorca i sl) ; lokalni ( grad, selo, atrakcija – Disneyland)
Uslovi koji određuju turističku destinaciju
• turistička destinacija nema (ne mora) čvrste administrativne granice, ona može predstavljati bilo koje odredište od polaska do povratka turista u mesto stalnog boravka
• Granica destinacije utvrdjena je menadžmentom• na tržištu turističke destinacije određene su
određenim uslovima: – Prirodnim / geografskim, – Kulturnim, – Atrakcijskim i sl.
Atraktivnosti turističke destinacije
• elementi atraktivnosti destinacije:– klima i prirodne lepote,– Istorijska i kulturna baština,– Infrastruktura /dostupnost,– Ljudski resursi / odnos prema turistima,– Sportski, zabavni, edukativni i dr sadržaji, – Cene
• svi elementi atraktivnosti nemaju kod svih destinacija isto značenje
• najvažniji elementi pri ispitivanju atraktivnosti različitih destinacija u Srbiji jesu: prirodne lepote, gastronomija, provod i cene(?)
Obeležja turističke destinacije
• javni karakter ponude bazira se na dobrima koja služe svima u destinaciji ( prirodni, istorijski, kulturni i drugi turistički resursi)
• različiti nosioci turističke ponude imaju brojne zajedničke ciljeve koje mogu bolje ostvariti zajedničkim delovanjem, nego svaki posebno
• istovremeno, oni mogu biti i međusobni konkurenti (npr. više hotela u destinaciji) pa je potrebna koordinacija u okviru promotivnih aktivnosti, informacija, zaštite resursa destinacije i sl.
Upravljanje turističkom destinacijom
• upravljanje turističkom destinacijom je dugoročan proces koji bi trebao osigurati visok kvalitet života stanovništva i očuvanje prirodnog okruženja i kulturnog identiteta čitave turističke destinacije
• takav dugoročni cilj sadrži nekoliko komponenti:– optimalan ekonomski razvoj destinacije / visok nivo
životnog standarda stanovništva,– Ekološka održivost,– očuvanje kulturne baštine i njeno stavljanje u funkciju
ekonomskog i opšteg razvoja• upravljanje turističkom destinacijom na lokalnom nivou
pripada destinacijskom menadžmentu
Pojam destinacijskog menadžmenta
• Poslovna aktivnost koja spaja i koordinira rad različitih poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turističkog proizvoda u cilju ostvarenja njegovog optimalnog kvaliteta, konkurentnosti i postizanja optimalnih ekonomskih rezultata na turističkom tržištu (Bartoluci, 2008)
• destinacija predstavlja tzv. “virtualno preduzeće” koje čini mreža nezavisnih preduzeća s određenim zajedničkim resursima i ciljevima poslovanja pa je potreban zajednički menadžment koji treba upravljati zajedničkim resursima i ciljevima
• destinacijski menadžment može, ali i ne mora delovati kao poseban menadžment na nivou destinacije, nego njegovu strukturu čine menadžeri svih poslovnih subjekata kao nositelja turističke ponude destinacije (menadžeri poduzeća, javnih službi, turističke zajednice i dr.)
Prednosti turističke destinacije
• prednosti koje pruža destinacija su:– Bolje korišćenje turističkog prostora,– potpunija valorizacija turističkih resursa, – kompleksnija, atraktivnija i kvalitetnija turistička
ponuda,– šire mogućnosti za stvaranje turističkog identiteta na
turističkom tržištu, – bolja promocija i distribucija na turističkom tržištu,– kvalitetniji i sadržajniji odmor turista u destinaciji i dr.
OBLICI UPRAVLJANJA TURISTIČKOM DESTINACIJOM
• Deo javne uprave (opštinske / regionalne)• Partnerstvo javnih vlasti više opština / gradova,
servisirano od samih partnera• Partnerstvo javnih vlasti više opština / gradova,
servisirano od strane zajedničkog tela• Lokalna(e) uprava(e) kroz outsourcing privatne
kompanije• JPP ( DMO)• Asocijacija privatnog sektora
UPRAVLJAČ TURISTIČKOG PROSTORA
• Upravljač turističkog prostora može biti postojeća javna služba ili privredno društvo koje je osnovano za obavljanje delatnosti u oblasti turizma, i to od strane javnog preduzeća, odnosno Republike Srbije, autonomne pokrajine, opštine, grada ili grada Beograda i u kome je kapital tog osnivača većinski.
• Upravljanje turističkim prostorom može se aktom poveriti drugom pravnom licu, koje se određuje po sprovedenom postupku javnog oglašavanja ili prikupljanjem ponuda.
Član 14.Zakona o turizmu RS
Temeljne funkcije destinacijskog menadžmenta
1. Funkcija planiranja
2. Funkcija organizovanja
3. Funkcija kontrole
Funkcija planiranja u turističkoj destinaciji
• Turistička politika i razvoj destinacije odvijaju se na nacionalnom, regionalnom ili lokalnom nivou
• Lokalne destinacije ne odnose se nužno na lokalne administrativne granice
• Turističko planiranje i politika zahtevaju razumevanje različitih interesa i uticaja koji oblikuju destinacijski razvoj i čine ga jedinstvenim
Ne postoje dva jednaka pristupa destinacijskom planiranju i
politici
Integralno planiranje
• integralno planiranje – svesna i kontinuirana planska aktivnost različitih aktera u cilju predviđanja, oblikovanja i usmeravanja razvoja na određenom prostoru
• integralni pristup oblikuje razvoj u granicama raspoloživih prirodnih potencijala, a objedinjuje ekonomske, socijalne, prostorne, ekološke i infrastrukturne aspekte
• integralno planiranje srovodi se kao strateško i operativno planiranje
Integralno planiranje u destinaciji
• strateško planiranje određuje ciljeve i smernice za sve operativne aktivnosti u okviru turističke destinacije
• strateško planiranje sadrži viziju, misiju, ciljeve i strategiju razvoja destinacije. Period 5-10 godina
• operativno planiranje predstavlja analitički koncept strateških planova s detaljnom razradom, vrstama programa, nosiocima aktivnosti i sl
Funkcija organizovanja u turističkoj destinaciji
• Sistem povezivanja, koordiniranja i upravljanja različitim elementima turističke ponude u cilju optimalnog ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma destinacije
• organizacija je nužna u svakom segmentu turističke ponude
• organizacijska kultura na nivou poslovne organizacije, kao i u okvirima destinacijskog menadžmenta, oslikava odgovornost za donošenje određenih odluka, pouzdanost, radnu etiku i efikasnost u izvršavanju odluka
Funkcija kontrole u turističkoj destinaciji• zbog specifičnosti turizma u kojem učestvuje više nosioca turističke
ponude iz različitih delatnosti, funkcija kontrole je nužna, posebno “unutar turističke destinacije koja nastoji predstaviti jedinstven proizvod”
• u centru pažnje su potrošači-turisti koji očekuju od svih segmenata turističke ponude optimalno ispunjenje njihovih očekivanja
• da bi se to ostvarilo, svaki nosilac ponude treba osigurati standarde i najbolji kvalitet svog segmenta ponude
• glavni cilj je postizanje najvišeg kvaliteta proizvoda i usluga, a menadžment na svim nivoima destinacije upravlja i kontroliše kvalitet svih segmenata turističke ponude
• takav menadžment može se nazvati menadžment totalnog kvaliteta
Elementi za ocenu kvaliteta turističke ponude
– vrsta i kvalitet ugostiteljskih, smeštajnih i drugih sadržaja,– kvaliteta okoline (vazduh, voda, plaže, mesta, infrastrukture i
sl.)– kvaliteta saobraćaja (putevi i ulice, povezanost, parkirališta),– kvaliteta sigurnosti u svim područjima,– kvaliteta rekreacijskih, kulturnih, zabavnih,zdravstvenih i
drugih sadržaja,– kvaliteta gostoljubivosti na svim nivoima, – kvaliteta informisanja,– kvaliteta odnosa “vrednost za novac”,– ostala područja kvalitete.
Upravljanje kvalitetom turističke destinacije
Životni ciklus destinacije
• u marketinškom smislu turističku destinaciju tretiramo kao turistički proizvod sa svim elementima marketing-miksa
• životni ciklus destinacije – fleksibilan model životnog ciklusa destinacije koji označava različite faze u razvoju destinacije kao i promene koje se u njoj događaju tokom njenog prelaska iz jedne faze u drugu (pojava – rast – razvoj – pad)
• turistička destinacija kao turistički proizvod se razvija i može funkcionisati sve dok se poštuju sva načela održivosti
• za održivost destinacije važna je i njena konkurentnost na turističkom tržištu koja joj osigurava određenu tražnju i ostvarenje ekonomskih rezultata
• za životni ciklus destinacije stalno treba raditi na poboljšanju elementa konkurentnosti i uvažavati sva načela i kriterijume održivog razvoja
VEŽBA
• Identifikujte ključne destinacije• Identifikujte ključne učesnike
Recommended