View
255
Download
7
Category
Preview:
DESCRIPTION
Wine Style – a specialized wine and spirits magazine. Since its first issue in 2006, Wine Style magazine has actively covered the developments in the world of wine.
Citation preview
Intervju
Voja Brajović
ekskluzIvnoPrimeur degustacija u Bordou
toP 50 vInarIja ex-yuverus, Ormož
WIne&foodrestoran Šaran
PutoPIsnovi zeland
WIne&artdana Maar
Wine StyleSpecijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima ISSN 1452-6646 Broj 34 / april 2012.
NIje za prodaju
4 WINE STylE
Wine Style
w w w . w i n e s t y l e . r s
od 2006. godIne
Broj 21 Broj 22 Broj 23 Broj 24
Intervju
jadranka jovanovIć
ekskluzIvnoPrimeur degustacijau Bordou
toP 50 vInarIja ex-yuPodrum aleksandrović
slaganje hrane I vInaPaste
automoBIlIBmW seria 5
Wine StyleNije za prodaju
Broj 22 april 2010.Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima iSSN 1452-6646
Intervju
nebojša GloGovac
top 50 vInarIja ex-yuZlatan otok - plenković, Hvar
SlaGanje Hrane I vInapršuta
IZa etIketeMarco caprai
autoMobIlIHonda legend
Wine StyleNije za prodaju
Broj 23 jun 2010.Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima iSSN 1452-6646
Wine StyleNije za prodaju
Broj 24 avgust 2010.Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima iSSN 1452-6646
top 50 vinarija ex-yuChateau Kamnik, Skoplje
Slaganje vina i hrane rečna riba
pleaSureWellness krstarenje
intervju
jovan Ćirilov
Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima ISSN 1452-6646 Broj 15 februar 2009.
Wine StyleENO KUTAKNovo vinarstvo Srbije (IV)
SPECIALWS u Istri: Vodnjan
SLAgANjE hrANE I VINA Pečurke
AUTOMOBILINoviteti
INTErVjU
DUŠAN KOVAČEVIĆ
NIjE zA PrOdAjU NIJE ZA PRODAJU
Broj 17 jun 2009.
Wine StyleSpecijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima ISSN 1452-6646
SLAGANJE HRANE I VINAŠkoljke
VINSKITURIZAMHotel Belica
INTERVJU
MASSIMO SAVIĆ
NIJE ZA PRODAJU
Broj 18 avgust 2009.Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima ISSN 1452-6646
WINE&FOODRestoran Zigante
EKSKLUZIVNO150 godina vinarije Louis Jadot
AUTOMOBILIMINI jubilej
ENO KUTAKEko-vinogradarstvo
Wine Style
INTERVJU
DRAGOLJUB LJUBIČIĆMIĆKO
top 50 vinarija ex-yupodrum radovanović, Krnjevo
Slaganje hrane i vinaĆuretina
BuSineSS cluB Dejan racić, gen. direktor Delta real estate-a
automoBilinoviteti
intervju
ŽeljKo oBraDoviĆ
Broj 25 / oktobar 2010.Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima ISSN 1452-6646
NIje za prodaju
Wine Styletop 50 vinarija ex-yuMovia, Goriška brda
SlaGanje hrane i vinanovogodišnja trpeza
BuSineSS cluB Božo prelević
autoMoBiliaudi a7 Sportback
intervju
draGanaoGnjenović
Nije za prodaju
Wine StyleSpecijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima iSSN 1452-6646 Broj 26 / decembar 2010.
Nije za prodaju
top 50 vinarija ex-yuŠčurek, Goriška brda
SlaGanje hrane i vina
pačetina
putopiStoskana
hoteliCrillon le Brave,
provansa
intervju
Zoran predin
Wine StyleBroj 28 / april 2011.Specijalizovani magazin o vinu i alkoholnim pi}ima iSSN 1452-6646
Broj 04 Broj 05 Broj 06
Broj 07 Broj 10
Broj 14 Broj 15 Broj 16 Broj 17 Broj 18
Broj 19
Broj 25
Broj 31 Broj 32 Broj 33
Broj 26 Broj 27 Broj 28 Broj 29 Broj 30
Broj 20
Broj 11 Broj 12Broj 08 Broj 09
Broj 13
Broj 01 Broj 02 Broj 03
Iz da vač SPE CI Al PRESS d.o.o. Be o grad
glav ni i od go vor ni ured nik AleksandarDuković
zamenik urednika MiloradCilić
dizajn BrankoŽužić
fo to gra fi VladimirMiloradović,DaliborDanilović,MikicaPetrović, VladimirAntić,MladenTomić
sa rad ni ci BrankoČečen,StevanRajta,ÐuroTošić,ThomasCurtius,NovakSladić,TatjanaNježić,KatarinaVuković,DraganaZdelar,ŽeljkoBroćilović
advertising manager VukTripković
office manager TatjanaAntić
lek tor BiljanaBranić-Latinović
Prepress BlackBox
Štam pa Rotografika,Subotica
di stri bu ci ja RotografikaiSpecialPress
adre sa re dak ci je Mačvanska18,11000Beograd Tel/fax:011/3445310 www.winestyle.rs redakcija@winestyle.rs marketing@winestyle.rs
Di na mi ka iz lažen ja dvomesečna
na slov na stra naFoto:DaliborDanilović
Wine Style
CIP-KatalogizacijaupublikacijiNarodnabibliotekaSrbije,Beograd64WINeSTyLe:specijalizovanimagazinovinuialkoholnimpićima/glavnii odgovorniurednikAleksandarDuković.-God.1,br.2(2006)-.-Beograd(Petrogradska10):Specialpress,2006-(Subotica:Rotografika).-30cmDvomesečnoISSN1452-6646=WineStyleCOBISS.SR-ID134481932
Izdavačneodgovarazasadržaj objavljenihoglasa
Aleksandar Dukovi}
Glavni i odgovorni urednik
SPECIjAlIzovANI mAgAzIN OVINuIALKOhOLNIMPIćIMA
SavelikimzadovoljstvommoramdaprimetimdajeovogodišnjaKonferencijaovinuuorganizacijinašegmagazinaokupilavišeljudinego ikad do sada. To potvrđuje da oni koji se bave vinom, bilo uuloziproizvođača,distributera,trgovacailiugostitelja,shvatajudajeedukacija zanjih veomavažna.Mislimda je i sadržajKonferencijeopravdao očekivanja i zadovoljio tu potrebu u punojmeri. Ove go-dine proizvođači vina mogli su da čuju zanimljive informacije izMinistarstvapoljoprivredekojesetičuzakonskeregulativeuoblastivinogradarstva i vinarstva; da na konkretnim primerima vide kako i zbog čega se učestvuje na velikimmeđunarodnim sajmovina; dačujuzanimljivoviđenjemarketinškognastupakadajevinoupitanju.Distributeri su mogli da se informišu o plasmanu vina u velikimtrgovinskimlancima,augostitelji isomelijeridanaučeneštoopro-movisanjulokalnihvinaurestoranima.
Podjednako zadovoljstvo donosi i činjenica da je publika naovogodišnjemSalonuvinapokazalavišinivorazumevanjavina,kaoiželjuzainformisanjemkrozrazgovorsaproizvođačimaiuvoznicima.
Onoštonajvišeradujejesteporastkvalitetadomaćihvina,kojaseočiglednopribližavajuevropskim,aliivelikazainteresovanoststranihproizvođačakojiprepoznajuSrbijukaovinskotržištesapotencijalom.
Uvodnik
»
»
»
ekskluzIvnoI ove godine, peti put zaredom, magazin Wine style učestvovao je na Primeur degustaciji u Bordou. svoja zapažanja sa ovog prestižnog događaja, kao i same opise nekih od najboljih francuskih vina iz poslednje berbe, prenose Milorad Cilić i Novak Sladić
Moj IzBorNovosadska glumica Jovana Balašević na poetičan način opisala je svoju strast prema vinu
enografIjaĐuro Tošić u svojoj rubrici ovog puta upoznaje nas sa belim vinima Pijemonta. Iako je ova italijanska regija poznata pre svega po crvenim vinima, postoji nekoliko belih vina ove regije koja im pariraju
22
30
32
SaDrŽaJ
3434
Broj
Broj
»
»
»
IntervjuLežernost, šarmantnost i duhovitost oružja su kojima se naš proslavljeni glumac Voja Brajović nosi sa teškim vremenima. razloga za optimizam, kaže, uvek ima dovoljno
WIne&foodDuga tradicija, fantastičan ambijent, kvalitetna selekcija morske i rečne ribe, dobar izbor vina - dovoljno razloga za posetu restoranu Šaran na zemunskom keju
WIne&artMlada beogradska multimedijalna umetnica dana Maar, po vokaciji grafički dizajner, u svojim radovima oslikava urbani duh svetskih metropola
54
60
66
SaDrŽaJ
3434
Broj
Broj
»
»
»
72
82
86
SaDrŽaJ
PleasureSezona letnjih odmora se bliži, pa u susret tome predstavljamo ekskluzivnu luksuznu varijantu krstarenja
najBolje vInarIje u regIonuIz knjige top 50 vinarija ex-yu u ovom broju predstavljamo slovenačku vinariju verus. ova nova vinska kuća za kratko vreme stekla je brojnu publiku, prvenstveno zahvaljujući kvalitetnim sortnim belim vinima
PutoPIsu serijalu Šta sve možeš u... predstavljamo jednu daleku, egzotičnu destinaciju. Pogledajte zašto je film gospodar prstenova sniman baš na novom zelandu
3434
Broj
Broj
wine style info
18 WINE STylE
Quet vina na ŽabaruuprijatnomambijenturestoranaŽabarvinarijaFruškogorski vinogradiorganizovalajeprezentaciju
idegustacijuvinanastalihuvinogradimanaobroncimaFruškegore.Velikibroj zvanica, ljubitelja ipoznavalacavinauživaojeuukusimaiaromamavrhunskihsortiizserijenazvaneQueT.Predstavljenisu Italijanski rizling,Pinot Blanc,Chardonnay, Sauvignon Blanc,Traminac izberbe2011,dokjeberbu2010.predstavljaoPinot Noir - barrique,stonosuvocrvenovino.
Wine shop arenaNedalekoodBeogradskeArenepočetkommartaotvorenajevinotekaWine Shop Arena. U ponudi
senalazipreko400vinskihetiketaizSrbije,regiona,evropeiNovogsveta.Osimvinaišampanjaca,uponudijeivelikiizboralkoholnihpića,singlemaltviskija,vrhunskihkonjaka,cigareta,kaoipratećevinskeopreme-čaša,otvarača,dekantera...
Adresa:BulevarZoranaÐinđića45g(exBluemarket)Radnovreme:radnimdanimaivikendomod7:30do22:00
WS
WS
promocija novih jagodinskih vinauokvirufinalnevečeripozorišnogfestivalaDani komedijeuJagodinipredstavljenasuvinanove
vinarijeizovoggradaJagodinska vinarija 1897.Tomprilikomovavinskakućapromovisalajetrivinaiz berbe 2011 -Rizling rajinski, Šardone, a sa posebnim zadovoljstvom i novuRužicu, tradicionalnoružičastovinoovihkrajeva.
wine style info
20 WINE STylE
međunarodni sajam vina u Londonu 2012.
OvogodišnjiLIWF (London International Wine Fair)bićeusmerenna otkrivanje novihvina i alkoholnih pića, novih proizvođača,novihvinskihregijaicentara.Sveto,zajednosa brojnim seminarima, diskusijama i ra-dionicama, ponudiće Londonski sajam vina. Preko 35 zemalja predstaviće se sa više od20.000 vina ižestokihalkoholnihpića,takodaćeovogodišnjiSajambitisjajnaprilikazaskeniranjeiidentifikacijunajnovijihtrendo-vanatržištuvina.
ove godine LIWF biće idomaćin godiš-njeg izbora zaNajboljeg sommeliera Velike Britanije. Reč je o takmičenju sa tradicijomodpreko tridesetgodina,koje će seovego-dinepoprviputorganizovatiuokviruSajmavina u Londonu. Takođe, unija grand cru vinarijaizBordoa-Union des Grands CRU-de Bordeaux (UGC) ćeostvaritipovratnuposetulondonskom međunarodnom sajmu vina i to sa ekskluzivnom degustacijom grand cru i vina iz berbe 2008. više od šezdeset pet članovaovočuvenevinskeunijepredstaviće neke od najprestižnijih vinarija iz oblastiMargaux, Pauillac, Médoc, Pessac-Léognan, Saint-Emilion, Pomerol i Sauternes.
WS
eLek tron sko iz da nje ma ga zi na Wi ne styLe
Nakon nepunih šest godina postojanja uštampanoj formi, magazin Wi ne Style od sada možedaseprelistaiuelektronskojformiitonasajtuwww.wi nestyle.rs.Takođe,pregledsajtajeprilagođenimobilnimtelefonima.
wine style eno kutak
22 WINE STylE
Bordeauxekskluzivne degustacije na premijernom predstavljanju najvećih i najboljih vina bordoa iz poslednje berbe
Kod svih „ozbiljnih“ aktera na svetskom tržištu vina, prva nedelja aprila bila je rezervisana za primeur degustaciju berbe 2011. Kako bi se što bolje uklopila u funkcionisanje vinske regije sa najvećim akcentom na „tradicionalnom“, ekipa magazina wine style već petu godinu zaredom aktivno učestvuje na bordoškoj primeur degustaciji
en Primeur 2011.
Premijeru vina iz 2011. očekivali smo sanestrpljenjemizvišerazloga,isajednim
pitanjem–„postojeligranice?“Naime, 2009. i 2010. su bile izuzetne
godine, sa izuzetnim vinima – pljuštale su„stotke“ na ocenjivanjima (maksimalnih 100poena),aizlaznecenevinanakonprvedegus-tacije otišle su nebupod oblake.Da bi spletokolnosti bio upotpunjen, navedeno je ispra-tilaieksplozijaistočnogtržišta,apotražnjai
potrošnjasuporaslipresvegauKini,ali iuRusiji i Indiji. Tradicionalni kupci iz evropei Sjedinjenih Država akcenat su stavili naprice performancevina,utrkujućisekoćeprvida otkrijenovihit umoruproizvođača. Iakosevina iz2009. jošnisupojavilana tržištu,aktuelna cena onih dobro izabranih je većdvostrukovećauodnosunaizlaznu.
Da su vinari dobro poslovali, primetilismovećuprolazu.Velikibrojšatoasereno-
Milorad Cilićnovak sladić
Tekst i foto:
WINE STylE 23
wine style eno kutak
vira,auposlednjihgodinudanakompletnonove podrume izgradili su i čuveni šatoiCheval Blanc i Mouton Rothschild.Investicijesuznačajneiprimetne,anajboljiseutrkujuu stvaranju jedinstvenog i prepoznatljivog.Želju za izdvajanjemprimetićete, recimo, iuizborusudovazavinifikaciju–uLatouru grožđe fermentišeumetalnim (inoksanim)tankovima, uMoutonu u drvenim tankovi-ma,auCheval Blancuutankovimaodbeto-na!Asvejepodređenoodržavanjunajvišegnivoa kvaliteta.
Nanajvišemnivoubila je iorganizaci-ja nedelje degustacije. Statistički podacipokazuju da je blizu 6.500 registrovanihposetilaca reprezentovalo 68 država, a ku-riozitet je porast broja profesionalnih po-setilacaizevrope,uodnosunaoneizAzijeiSjedinjenihDržava.
Međutim, ove godine atmosfera je bilamalodrugačija.
Godina2011.zvaničnojenajavljenakaoklasična, odnosno karakteristična bordoškaberba. Sa dva bitna talasa kiše, u junu ipočetkomseptembra,veomasušnimletomiznačajnoskraćenimperiodomzasazrevanjegrožđa,vinaiz2011.upotpunostioslikavajustil i snaguproizvođača, odnosno ideju, po-tencijalvinogradaiumećevinara.
Na levoj obali, vina 2011. su precizna,veoma dobra i na najbolji način dočaravajustil šatoa iz kojeg dolaze. Za veći deo de-sne obale, prećutni komentar je „pristojno,korektno, ali ne spektakularno!“ Bolja vinatrebaočekivatiizPomerola.
Dobro pripremljeni za ono što nasočekuje, nedelju degustacija započeli smobaš u Pomerolu, saMichaelomRollandom,kojinasjedodatnoinformisao„štaodkogaočekivati“, i odmah zatim, nakon degusta-cije uCheval Blancu, pažnju smo posvetilisuvimbelimvinimaizPessac-Leognana.
Ekipa magazina Wine Style sa Michelom Rolandom
wine style eno kutak
24 WINE STylE
BELA VINA
Chateau Haut-Brion Blanc(42,1%SB,57,9%SeM)umirisudominantnijisovinjon,sadostacitrusaiagruma.Kompleksnovino,veomapuno,saizuzetnomkoncentracijomaromeidobrointe-grisanim drvetom.
Chateau La Mission Haut-Brion Blanc(27,1%SB,72,9%SeM)Intenzivnogmirisacvećaiagruma,saaromomfinehrastovine.Nauku-supuno,dugotrajno,prijatneslastiidobrihkiselina.
Domaine de Chevalier BlancIntenzivnogmirisasuvogcvećaitropskogvoća,naukusupunoiaromatično,saizuzetnointegrisan-imkiselinamakojemuobezbeđujudugživotuboci.
Chateau Pape-Clement BlancSnažno,potentnovinocitrusnogkaraktera,sadominantnomaromomhrastovine.Impresijasenastavljainaukusu,aperzistencijajeizuzetna.
Chateau Smith-Haut-Lafitte BlancMirisumerenogintenziteta,sovin-jonski.Naukusuuprvomplanudrvo,saprimetnimkiselinamaiumerenomperzistencijom.
Cos d’Estournel Blanc(67%SB,33%SeM)Veomaintenzivnonamirisu,gotovonestvarno. Na ukusu aroma agru-ma,anaknadnosejavljaprijatnanotadrveta.Bogatoipunovino,do-brihkiselinazadaljesazrevanje.
Chateau Latour-Martillac BlancIntenzivanmiriskojinajvišepodsećanaličiimarakuju.Naukusuuprviplanizbijajukiselineidobarcitrusnikarakter,alifalimalopunoće.Vinokojećebrzobitiutopformizakonzumaciju.
Chateau Carbonnieux BlancNamirisukaraktersovinjonaiizraženiuticajdrveta,doksenaukususagledavajusnagavina,izuzetnekiselineineštoteže sovinjonskearome.
Chateau de Fieuzal BlancVeomabogatovino,izraženevoćnostiicitrusnogkaraktera,sadobrointegrisanimdrvetomkojesenazireupozadini.Vinokojećedugosazrevati.
Chateau La Louviere BlancKoncentrisanesovinjonskearome,sadobrimdrvetom.Naukusupuno,intenzivnoidugotrajno,tipičnovino Pessacasapotencijalomzadugnapredak.
Pavillon Blanc du Chateau MargauxVeomaintenzivanmirissovinjona,bogatikompleksan.Naukusuodličnointegrisanodrvoutelovina,punoiekstraktivno,izuzetanutisakslastiunaknadnojimpresiji.
Chateau Picque-Caillou BlancNa mirisu dominira karakter grejpfrutasadostadrveta.Nauku-supunoiaromatično,dugotrajnovinosaodličnimpotencijalomzadaljinapredakuboci.
CRVENA VINA
S obzirom na to da smo u crve-nim vinima Medoca probali goto-vo sve predstavljeno, prenosimo samo utiske o favoritima:
Chateau Mouton Rothschild, 1er Cru Classe(90%CS,7%MeR,3%CF)Izastartnognapadaaromedrvetaicrnogvoća,otvaraseizuzetanmirisljubičica–kompleksanislatkastmiris.Naukusuveomapunovino,alidobroizbalansiranoiostavljautisakmekoće.Dobrazrelostiekstrakcijaomogućujudavinobuderelativnobrzospremnozakonzumaciju,alisapotencijalomzavišedecenijasazrevanjauboci.
Chateau Haut Brion, 1er Cru Classe(34,8%MeR,18,9%CF,46,3%CS)Namirisukombinacijacvetnogijakozrelogvoća,zaokruženahrastovinom.Izuzetnakoncentracijaipunoća,dobrastrukturavinaivelikakoličinareaktivnihtaninakojićevinudonetiznačajannapredakuboci.
Chateau Cos d’Estournel, Grand Cru Classe(65%CS,30%MeR,5%CF)Zrelearomecrnogvoća,presvegakupinedrenjine,sadrvetomupoza-dini.ukuskarakterišeodličanbalans,veomasočno,mesnatovino,finihtaninaidobrointegrisanihkiselina.unaknadnomukusupodjednakozastupljenivoćnostihrastovina,štododatnogovoriobalansu.
WINE STylE 25
wine style eno kutak
Chateau Pontet Canet, Grand Cru ClasseKoncentrisanaaromaborovnice,crneribizleikafe.Naukusupuno,alielegantno,izuzetnoizbalansi-ranovino.Značajnevoćnostikojadugotraje.Vinokojeumnogomeprenosi/oslikava rad u vinogradu.
Chateau Lafite Rothschild, 1er Cru Classe(80%CS,20%MeR)Kompleksnaaroma,umerenogin-tenziteta,sadobrozrelimvoćemihrastovinom.uprvomdeluimpre-sijeukusadominantnodrvo,alisezatimjavljaikoncentrisanavoćnaaroma.Veomakoncentrisanovino,sadostastrukturalnihtanina.
Chateau Pichon Longueville-Comtesse de Lalande, Grand Cru Classe(78%CS,8%MeR,12%CF,2%PV)Izuzetnoobojenovino,mirisanazrelocrvenovoće,sanotamahrastovine.Naukusumeko,pri-jatnihkiselina,sadostavoćnearome.elegantnovino,somotastestrukture.
Chateau Latour, 1er Cru Classe(84,5%CS,15%MeR,0,5%PV)Mirisumerenogintenziteta,sadominantnimcvetnmkarakterom–ljubičica.Naukususnažno,punoiveomakoncentrisanovino,savelikomkoličinomtanina,začijupotpunuharmonizacijutrebavišegodina.
Chateau Margaux, 1er Cru ClasseCvetnimirisupotpunjenaromamacrvenogbobičastogvoća.Naukusuumerenopuno,primetnihtaninasavisokim kiselinama.
Chateau Pichon Longueville-Baron, Grand Cru Classe(82%CS,18%MeR)Namirisudominantanzreokaber-ne,odnosnoaromacrneribizle.Naukusuizuzetnaelegancija,veomaizbalansiranovino,dobretaninskestrukture.
Le petit Mouton de Mouton Rothschild(70%CS,30%MeR)Intenzivnogmirisazrelogcrnogvoća,karakterističankaberne.Mekoibogatovino,dobretaninskestrukture,naknadnogukusapodrvetu.
Premda 2011. godina nije „prava“ za St. Emilion i okolinu, sa desne obale ne treba propustiti:
Chateau Ausone, 1er Grand Cru Classe A(55%CF,45%MeR)Izuzetnokompleksnogmirisazrelogcrnogbobičastogvoća,upotpunjenognajfinijomhrastovi-nom.Naukusufinoćaielegancija.Punoiekstraktivnovino,izuzetnoharmoničnosapotencijalomzadugnapredakuboci.
Chateau Cheval Blanc, 1er Grand Cru Classe A(52%CF,48%MeR)Miriszrelogvoća,kompleksaniintenzivan.Značajnoserazvijanavazduhu.Naukusuumerenopun,mekibalansiran.Veomafina,umekšana taninska struktura.
Chateau Trottevielle, 1er Grand Cru Classe B(50%CSiCF,50%MeR)Veomadopadljivogmirisaukojemsepreplićuzrelovoćesaaromamakafeivanileizhrastovine.Nauku-supuno,ekstraktivnovino,odličnestrukture.
Chateau Troplong Mondot, 1er Grand Cru Classe BIntenzivno,začinskovinosado-bromintegracijomhrastovine.Naukusuvišeelegantno,samanjesnagenegoštomirisnajavljuje.
Chateau Pavie-Macquin, 1er Grand Cru Classe BSlatkastogmirisaveomazre-logcrvenogvoćaihrastovine.umerenopunodopuno,sadobrimkiselinama i lepo integrisanim ta-ninima.
Chateau Figeac,1er Grand Cru Classe BDopadljivogmirisacrvenogvoća,umerenozrelog.Pravovinodaosli-kakarakterberbe2011.Naukusuumerenopuno,sveže,saprimet-nim kiselinama.
Međutim,kolikojetalasvlageonemogućiodacrnogrožđedozripoželjivinara,tolikojedoneojednuodboljihberbizagrožđezahvaćenoplemenitomplesni,odnosnozaproiz-vodnjuslatkihvinaSauternesa i Barsaca.DalekonajjačiutisakunedeljiPrimerdegustacijenanasjeostavioChateau d’Yquem.Namirisumednoikremasto,dominantnog citrusnog karaktera, a sve zaokruženo naj-finijomhrastovinom.udrugomplanu, javljajuse iaromezrelogbelogvoća.Naukusuveomaintenzivno,dugotrajno,
samnogoarome,kojaostajedugouustima.Jednaodnaj-boljihgodinazad’Yquem,sličnihkarakteristikakao2001.Definitivno, iz 2011.može se pametno izabrati. Veliko jeinteresovanjekupaca,alivišenegobilokada,izlaznacenavinabićenajznačajnijičinilac.ukolikocenebudukorektne,etoitržištazaovavina.unekoliko reči, suštinu je rekao jedanodpoznatijih lon-donskih trgovaca,StephenBrowett: „Ovonijegodinakojubiikomoraodakupi.Ali,zainteresujteljudecenom!“WS
wine style nova vina
26 WINE STylE
CUVÉE BRUT RÉSERVE - TAITTINGEROblast:RemsSazrevaupodrumimadužeodtrigodine,ukojimadostižepravuaromukojagačinispecifičnim.Pažljivobalansiraniodnosšardonea(40%)ipinonoara(60%)činiovajšampanjaczlatnožutebojevrloprepoznatljivim.Cena:4.950dinara
CUVÉE PRESTIGE ROSÉ - TAITTINGEROblast:RemsOdlikuje ga intezivna i blistava roze boja. Ovaj blend je komplikovan zaproizvodnju,asamimtimiskupljiodstandardnihšampanjaca. Ima izraženearomecrvenogvoća,aosećajnanepcimasemožeopisatikaoživ,voćniisvež.Možesekonzumiratiinakrajuinapočetkuvečeri,kaoaperitivilikaopratnjadezertimasacrvenimvoćem.Cena:5.820dinara
Uvoznik: Vending
BRICCOTONDO PIEMONTE DOC BARBERA - FONTANAFREDDAOblast:MonferratoandtheLanghe,PijemontRubincrvenovinosavoćnimnotamakupineišljive,ističućimaloizačinecrnibiber icimet.Slatki imeki taninispajajusesavoćemstvarajućiodličnutek-sturu,dokoštrasvežinadajedugotrajanukus.Ovovinojenajboljenakon3-4godine odležavanja. Savršenokao aperitiv, uz sušenomeso i sveže i srednjestare sireve.Ovo vino se proizvodi i u bocama od 0,5 l, koje se zovu volumi bollati.Cena boce od 0,75 l: 1.350 dinaraCena boce od 0,5 l: 1.100 dinara
PRADALUPO ROERO ARNEIS - FONTANAFREDDAOvovinojevećprisutnonadomaćemtržištuustandardnimbocamaod0,7l,aliodnedavnojedostupnoiubocamaod0,5l,itosadrugačijometiketom.Cena:900dinara
Uvoznik: ADS Wine
SOFIA TAMJANIKA - BRAĆA RAJKOVIĆ 2011Oblast:Župa,AleksandrovacVino je karakterističnogmirisa egzotičnog voća, meda, zove, kajsije i dinje.Naukusujepuno,sveže,svilenkastoizaokruženo, izrazitoprijatnihkiselinakojeseodličnoslažuuzbelamesa,ribu,morskeplodove,deserteisveževoće.Služitinatemperaturiod9do11stepeniC.Cena:750dinara
Proizvođač: Vinarija Braća Rajković
wine style nova vina
28 WINE STylE
CHARDONNAY SANCT VALENTIN - CANTINA SAN MICHELE APPIANOOblast:AltoAdige,JužniTirolNanosusuprisutnezemljanenote,voćnaslastisvežina,suptilanutisakbari-kai tonovivanile.Moćnovino,postojano,dugotrajnouustima.Imalepdodirhrasta,svežinu,odličan after tasteiblaguprijatnugorčinuuzavršnici.Služitinatemperaturiod12stepeniC,samorskomirečnomribomsagrila,telećimfileomusosuberne,svinjskimpečenjem.Cena:2.300dinara
SAUVIGNON SANCT VALENTIN - CANTINA SAN MICHELE APPIANOOblast:AltoAdige,JužniTirolNa mirisu su izraženi cvetni tonovi i aroma smokve, sa nežnim začinskimtonovima.Punonapaleu,lepogbalansaisvežine,samineralnomzavršnicom.Služitinatemperaturiod12stepeniC,sasvežimsalatama,ribomimorskimplodovima.Cena:2.300dinara
PINOT GRIGIO ANGER - CANTINA SAN MICHELE APPIANOOblast:AltoAdige,JužniTirolNamirisuseosećajuaromezrelekruškei jabuke,malokoštunjavogvoća,sablagimnaznakamabagrema.Lepasvežina,postojanukusnanepcima,finami-neralnostidobrazavršnica.Služitinatemperaturiod12stepeniC,satelećimpečenjem,salatamaodmorskihplodova,grilovanimkozjimsirom.Cena:1.500dinara
PINOT BIANCO SCHULTHAUSER - CANTINA SAN MICHELE APPIANOOblast:AltoAdige,JužniTirolNamirisu seprožimaju arome jabuka i kajsija, kao i blagenotekedra.Vinojepunogtela,puterasto,naznačenesvežineidelikatnonanepcima.Služitinatemperaturiod12stepeniC, sa špikovanom teletinom, ribomsmuđubelomsosu.Cena:1.500dinara
CHATEAU CARBONNIEUX BLANC - CANTINA SAN MICHELE APPIANOOblast:AltoAdige,JužniTirolIntenzivnimirisiorašastogvoća ibreskve,anaukusu izraženi tonovisvežihzelenihjabukaimeda.Odličnesvežineimineralnosti,saintenzivnomilepomzavršnicom.Služitinatemperaturiod13stepeniC,sabelimicrvenimmesima,ribomsažara,tunomsabademima.Cena:4.900dinara
Uvoznik: Sun trade
30 WINE STylE
wine style MOJ iZBOR
Maja Nikolićnovinar i voditelj
JOVANA BALAŠEVIĆglumica
Piše: Zlatomir GajićFoto: lična arhiva
Sreća sa mirisom vanilin šećera
WINE STylE 31
wine style MOJ iZBOR
Ma da je kao ćer ka slav nog kan ta u to ra od ra sta la pred oči ma uvek jed na ko ra do zna le jav no sti i bes kru pu lo znih me di ja, mla da no vo sad ska glu mi ca Jo va na Ba la še vić hra bro i do sto jan stve no no si po zna to pre zi me. Iako je uvek bi la i osta la ne ras ki di vo ve za na za po ro di cu, ova atrak tivna umet ni ca je do sa mo o stva re nja u ve o ma zah tev noj pro fe si ji do šla pr ven stve no ta len tom, upor nim ra dom i ve rom u lič ne spo sob no sti. Ove se zo ne igra u de vet pred sta va u svo joj ma tič noj ku ći, Srp skom na rod nom po zo ri štu u No vom Sa du. Uz se o be, Pa ra stos u be lom, Će la vu pe va či cu, Zoj kin stan, Je li bi lo kne že ve ve če re i dru ge pred sta ve na da ska ma naj stari jeg srp skog te a tra, Jo va na bli sta i na sce ni ze mun skog Ma dle ni ja nu ma u taj ni Gre te Gar bo i Mi ri su ki še na Bal ka nu, a tu je, na rav no, i us pe šan de bi na ve li kom plat nu, ulo gom Ma le Vi dre u fil mu Kao ra ni mraz u re ži ji nje nog oca, Đor đa Ba la še vi ća
Vi nODžonhjustonjepredkrajživotarekao:„Samojednogmiježao,štosam pio vi ski ume sto vi na.“utomejeimojaradost,štouvekpijemvino,crveno...Pobogu,tolikojepesamanatemuvina,jošsustariGrciobožava-livinoipiligauslavuDionisa.Isa-da,poredsvegatoga,dazažmurimiporučimpivo-nemašanse,haha...Ali,naravno,trebabitiumeren...Za-hvaljujućidobromdoziranjucrvenogvina,popravilasamgvožđeukrvnojslici.Čovekmoratolikodapoznajesebe,dakrozhranuipićesebiipakučinidobro,aneloše.Atonijekom-plikovano...SvakačastonimatamonegdeuzapadnomSremu,štosusesetilidasvojabelavinanazovuPrin-cip i Inat.Pasad,piješliizprincipailiizinata...Popijemnekadzbogjed-nog,al’izbogovogdrugog.
HRA nAVojvođanska,bačka,teška,ukusna,masna,štosepamti,ponekaddosad-na,ali-moja!Volimdajedem,alinedoživljavamtokaostrast.Imavećihstrasti,ahranajegorivo.Moradabudezadovoljstvo,panevolimkadami se do go di da ne mam vre me na i danineosetimštajedem.ukusisuveomavažni,daosetiš,dažvaćeš,dauživaš,anedagutašninezna-jućišta.Mislimdajetozadovoljstvonegdepovezanoisazdravljem.Nemožedrugačije.Ida:zaistamislimdase„nekaddobrojelo,baš“,akoneibolje.Ovabrzina,rutina,borbazastatusiopstanaksvenasubijaiči-nitakoispraznimifrigidnim.Kosedanasmalozaustaviiumesikrofnekojezahtevajuozbiljnupripremuusmisluvremenakojećeteodvojiti?Ko?Mojamama.Ikadakućazami-rišenavanilinsećer,moglabihdakažemdatakomirišesreća...
iZ lA ZAK Izlascisumipostalinaporniibesmi-slenijoškadsamimala23.Izlazakzamenemoradasadržidobarpovod,inačenemrdam.Svejemanjeljudikojimezainteresujutokomrazgovo-ra.Akonepostojirazlogdaseizađe,dasenečemunazdravi,jednostavnoneizlazim.usuprotnomosetimkakosambacilaenergijuivreme,odgova-rajućinaistapitanja:štaimanovo,kakosutvoji,jel’siseudala,jel’sisaduBeograduiliovde...Kolek-tivotupljujenezavisnumisao.Trebabujatiusamoćiipostavljatisebisuštinskapitanjapostojanja.Živimouistrošenomdruštvu:teatralnomposvojojumetnosti,posvomživotu,pačakiposvojojbogobojažljivosti.Ne,nisamnamćor,alisamvrloselektiv-na,asvugdejeveomazadimljeno:Turcisuučinilisvojeostavivišinamgenzadžamljenje.Imamautisakdasmonacijakojajedecigareteitomismeta,veoma.Zatosemojizlazaksadragimljudimasvodinarečenicu:vidimosekadakrenubašte.IkaoštomisliiTišma:„Imajednogodišnjedoba.Leto.Ostalanisuništadrugonegopreprekedaseovojednous-postavineprekinuto.“Zamenejepraviizlazaktekuleto...eto.Šetnjapokeju,odlazaknasalašibeskrajnevožnjemotoromsajednimplavimštrumfomčinemojeizlaske.WS
Nijesasvimsigurnokojeglavni„krivac“zaprvelozeuovojregiji,dalisutobiliStariGrciilietrurci,alisamiRimljaninisuposeb-
nocenilivinaPijemonta.Teknegdeoko13.vekasveštenici imonasiudahnjujunoviživotvinarstvuupodnožjuAlpai,naravno,glavnaulogadodeljenajecrvenimvinimaivećpomenutomnebiolu.Ipak,napojavuprvogozbiljnogisuvognebiola,zakojijebiozaslužanfrancuskienologLouisOudart,čekalosesvedo1850.godine.Zatovremebelavinasushvatanakaojednostavna,laganakućnavina,auglavnomsuseslužilapomalimtratorijama.
Teknegdeoko1950.godinepojavljujeseambiciozniamaterskipro-izvođačVittorioSoldati,kojiusvojojvinarijiLa Scol ca dokazujedaiodkortezea(cor te se)možedaseproizvedesolidnovino.Naravno,rešenjejebilousmanjenjuprinosa,štojeudirektnojkorelacijisakvalitetomvina.Saminimalnimulaganjimautehnološkekapacitetevinarije,asavećimulaganjimausamprocesproizvodnje,kontrolisanuhladnufer-mentacijuikontroluprinosa,onjezavrlokratkovremeuspeodadođedo sasvim solidnog vina, koje je nazvaoGa vi di Ga vi (nazvanom pooblastiGaviizkojepotiče).Nedugozatim,1998.godine,tovinojedo-biloDOCGstatusitopodimenomcor te se di Ga vi(mada,kadapričamoosmanjenimprinosimadozvoljeniprinosizagavisudostabogati,paiznoseoko9,5tonapohektaru).
Dakle,gaviseproizvodiodautohtonesortekorteze,akadjenajbo-ljiondasutosuvaihrskavavina,saprijatnimcitrusnimimineralnimnotama.usamomPijemontupostojioko30vinarakojisusespecijalizo-valizagavi,madavećinapijemontskihvinarausvojojponudiobaveznoimanekimakarpristojangavi.Najboljiizborkadjeupitanjuslaganjevinaihranesaovimvinimajestemorskahrana.Nekiodnajboljihpro-izvođačagavijasuvinarijeLa Scol ca,Te nu ta san Pi e tro,Fon ta na fred da,Ba ta si ol lo,Ste fa no Fa ri na...
Bela vina PijemontaIako se na pr vi po gled mo že uči ni ti da kli ma i po lo žaj Pi je mon ta vi še po go du ju be lim sor ta ma, ipak je neb bi o lo ov de za si jao pu nim sja jem i po sta vio ja ko viso ke stan dar de kva li te ta. Za to je vr lo te ško sta ti uz ra me sa iz vr snim cr ve nim vi ni ma ove re gi je, kao što su ču ve ni ba ro lo i bar ba re sco, a taj za da tak ima ne ko li ci na in te re sant nih be lih sor ti cor te se, ar ne is i mo sca to. Osim tra di ci onal nih su vih vi na, u Pi je mon tu se pro iz vo de i dve va ri jan te pe nu ša va ca, asti i mo sca to d’asti, kao i oja ča no i aro ma ti zo va no vi no ver mo uth
Piše: Đuro Tošić
32 WINE STylE
wIne sTyle enografija
wIne sTyle enografija
WINE STylE 33
U re gi ji Pi je mont na la zi se oko 58.000 hek ta ra vi no gra da, od čega je sa mo 30� pod za sa di ma be lih sor ti. Go di šnja pro iz vod nja vi na iz nosi oko 3,5 mi li o na hek to li ta ra, od čega 55� spa da u DOC ka te go ri za ci ju, što zna či da je kla si fi ko va no kao vi no naj vi šeg kva li te ta.
Foto
: V
ladi
mir
Ant
ić
34 WINE STylE
wIne sTyle enografija
DrugapoznatabelasortaPijemontajearne-is.Naravno,kodnasjemnogomanjepopularnaalikvalitetomuopštenezaostajezakortezeom,tačnijezavinimagavi.Vrlojeverovatnodaćetenaćimnogoboljiodnosceneikvalitetaarneisanego gavija. Glavne oblasti u kojima se uzgajaovasortanalazese severnoodgradaTanara, itozajednosajošjednomautohtonomalidalekomanjepoznatomsortompoimenufavorita.Dugosuseovedvesortekoristileuglavnomkodku-pažiranja ismatranesusortamazastonavina,aondajenekolicinavinara,smanjujućiprinoseipovećavajućikvalitet,proizvelaodarneisavrlokvalitetnavina.Danassearneisgajinaoko500hektara,madaje i toplodvelikogtruda,ponaj-više dveju kuća - Bru no Gi a co sa i Ce ret to (ovasorta je1989.godinedobilaDOCstatus i tozalokacijenabrdima RoeroiLanghe).Kvalitetvinaumnogome je zavistan od prinosa, pa semožerećidaimamodvevrstearneisa-onujednostav-nu,savećihprinosakojadajejednostavnavinalaganogtela,voćnogizrazaisablagimkiselina-ma,kaoionukompleksniju,sadivnimcvetnimaromama praćenim voćnim izrazima kajsije,breskveijabuke.
Osimovedvevrstevinajednoodnajpozna-tijihimenaPijemontajeasti,kojijenajpoznatiji
penušavacporedproseka,apoznatijijepodime-nom asti spu man te.(Italijainačeproizvodinajvi-še penušavih vinana svetu od različitih sorti).Astijepoluslatkopenušavovinoproizvedenoodsor te mo sca to,kojaseuglavnomgajinajugoisto-kuPijemontaiposebnouokolinigradovaAlbaiAsti.NedalekoodtihgradovanalazisemaloseloCanelli,ukojemjepokrenutaproizvodnjaovoglaganog vina još davne 1800. godine. Ponekadmožete čutimeštanekakoovogrožđenazivajumo sca to di ca nel li,aličaknitonijedovoljno,papostoji i treće ime tog grožđa -mo sca to bi an co (uFrancuskojjepoznatokaomu scat blanc a pe-tits gra ins).Dugojeovovinopratilološimidž,anaročitoposleDrugogsvetskogratakadasuseogromnekoličinenekvalitetnogastijaizvozileuSAD-tadasetovinosmatralo„šampanjcemzasirotinju“. Današnja, moderna i kvalitetna astivinasudalekoodtogimidža-izrazitosuvoćnogstilaukojemjeslatkoćavrlodobroizbalansira-na.Aromekojeseosećajupodsećajunasavrše-nozrelebreskveikajsije,uz,naravno,muskatnetonovekojisuprepoznatljivostovesorte.Astijeuglavnomdostalaganovinoiprocenatalkoholakrećeseod7do9odsto.Serviraseohlađennatemperaturi između od5 do8 stepeniC.Veći-naastijadanasseproizvodichar mat metodom,
Foto: arhiva vinarija Fontanafredda
wIne sTyle enografija
36 WINE STylE
dokveomamalibrojproizvođačaidaljekoristicham pa no i se me tod.
Najvećiproizvođačiastijauglavnomsuveli-kekompanije,kaoštosuCin za no,Fon ta na fred-da,Mar ti ni & Ros si i ot pri li ke se sva ke go di ne proizvededesetputavišeastijanegobarola.
Drugaikvalitenijaverzijaastijajemo sca to d’asti,kojiproizvodeuglavnommaliproizvođačii to savinogradaniskihprinosa,koristećipro-branogrožđe.Vinojedelikatno,lagano,slatka-sto i samalim procentom alkohola (oko 5,5%).Osimtoga,mo sca to d’astiimaimanjemehurića,pa se ne sma tra spu man te vi ni ma ne go friz zan-te.Poštostvaraznatnomanjipritisakuboci,zazatvaranjesenekoristečepovizašampanjacsažicom, već uglavnom obični pampuri kao kodnormalnih vina. uglavnom se servira dobroohlađen i u standardnim čašama za belo vino,a ne u flu te čašamazašampanjac.Zbogmalogprocentaalkoholavinoje izuzetnonežnoi imavrlokratakživotnivek,pabigatrebalokonzu-miratineposrednonakonplasiranjanatržište.
Bilo bi nepravedno pričati o Pijemontu ane po me nu ti ver mo uth,kojisepominjejošdav-ne1700godine.Vermut jebelo ilicrvenovinosa dodatom tajnommešavinom koja se sastojiodviše od stotinuzačina - gorkih trava, anisa,gorkog badema, kamilice, cimeta, korijandera,đumbira,šafrana…(doknijebiozabranjenzbogsvojeotrovnosti i absint jeulaziousastavver-muta). u početku se za proizvodnju koristilodomaćemuskatnogrožđepajevećinavermutabilabela,doksedanasuproizvodnjiuglavnomkoristestonavinasajugaItalijepajeikvalitetvinanamalonižemnivounegoštojebioranije.Nakon što se vino oplemeni aromama začina,
pojačavamuseinivoalkohola(od16%do21%).Najveće kompanije za prozvodnju vermuta suMar ti ni&Ros si,Cin za no,Punt e Mes,iuglavnomse svi nalaze u okolini Torina, inače glavnoggradaPijemonta.
Kadajeupitanjunašetržište,nekiodnaj-poznatijih proizvođača su već prisutni u Srbijitakodamožetenaćiivelikanepoput:Pio Ce sa re, Fon ta na fred da,Ste fa no Fa ri na, Ba ta si o lo...Naža-lost, nedostaju još mnogi poznati proizvođači,recimoCe ret to,kojijenekadbiouSrbiji,paLa Scol ca,Bru no Gi a co sa,Lu ci a no San dro ne,Mar ca-ri ni,Pru not to...
Što se ti če ce na, one su u ve li kom ra sponu i u ma lo pro da ji se kre ću od 800 di na ra za Mo sca to d’asti Ste fa no Fa ri na, dok Ga vi iz iste ku će sta je oko 1.000 di na ra. Ar ne is Fon ta na fred da je oko 1.100 di na ra, kao i Ga vi Fon ta na fred da. Ga vi Ba ta si o lo je pri bli žno iste ka te go ri je i mo že te ga na ći za 1.050 do 1.200 di na ra u vi no te ka ma, dok za Ga vi Pio Ce sa re tre ba da se iz dvo ji bli zu 1.700 di na ra. Ga vi To le da na sta je oko 2.100 di na ra.
Ce ne u re sto ra ni ma su na rav no ve će i kre ću se od 1.500 do 2.000 di na ra za prose čan ga vi ili mo sca to d’asti, dok ova vi na ne kih pro iz vo đa ča do sti žu ce ne i do 5.000 di na ra. WS
U pret hod nom bro ju do šlo je do teh nič ke gre ške. Pi sa lo je da ce na vi na Ba ro lo Fon ta nafred da u ma lo pro da ji iz no si 9.500 di na ra. Za pra vo, ce na ovog vi na u mal opro da ji je od 3.300 do 3.500 di na ra, dok u re sto ra ni ma ko šta od 5.000 do 7.000 di na ra.
degustacijetim sa rad ni ka ma ga zi na Wi ne style ura dio je blind ta sting (de gu sta ci ja na sle po) tri bela vina iz Pijemonta ko ja su me đu naj pro da va niji m u do ma ćim re sto ra ni ma
Stevan Rajta
Miša Cilić Đuro Tošić
wine sTyle degusTaCije
38 WINE STylE
wine sTyle degusTaCije
Navedenesuprosečnenabavneceneurestoranima
WINE STylE 39
gaVi BatasiOLO 2010
proizvođač:Batasiolosorta:corteseoblast:Pijemont,Italijaprocenatalkohola:12,5%cena:895dinara
Vinojesvetložutebojesazele-nimodsjajem,dobrebistrineirefleksije.Namirisujeizraženmineralniizačinskikarakter,samanjimprimesamanotacitrusnogvoća,presvegamandarineigrejp-fruta.Naukusujesrednjegtelasaveomaizraženimkiselinama,dokjezavršnicasrednjedugasapri-jatnimnaknadnimukusom.
Ocena:
gaVi FRaNcO FiORiNa 2010
proizvođač:FrancoFiorinasorta:corteseoblast:Pijemont,Italijaprocenatalkohola:12%cena:900dinara
Svetložuteboje,dobrebistrineipokertljivostiučaši.Namirisu neštozatvorenije,alijeipakuočljivoprisustvoprepoznatljivihsortniharomavoćnogkaraktera,sanotamalajmaibelogcveća,kaoinaznakamamineralnosti.Naukusujesrednjepuno,savrlosmirenimkiselinama,srednjegin-tenzitetasekundarneimpresije,sablagomgorčinomnasamomkraju.
Ocena:
PRadaLuPO 2010
proizvođač:Fontanafreddasorta:arneisoblast:Pijemont,Italijaprocenatalkohola:12,5%cena:995dinara
Vinojesvetložuteboje,zelenkas-togodsjaja,odličnerefleksijesaprimetnimsitnimmehurićimanapočetku.Namirisuseizdvajajuprepoznatljivecitrusnearome,sadominantnomnotomgrejpfruta,uzprisustvonijansizačinskihibiljniharoma.Naukusujepuno,sveže,saveomalepimipri-jatnimkiselinamaiintenzivnomzavršnicom.
Ocena:
wine style info
40 WINE STylE
Ivwine style ReGionAlnA KonfeRenCiJA o VinU
Foto: Vladimir Miloradović
WINE STylE 41
wine style info
wine style ReGionAlnA KonfeRenCiJA o VinU
Magazin WINE STYLE četvrti put zaredom organizovao je godišnju Regionalnu konferenciju o vinu, i to 30. marta u hotelu ZIRA u Beogradu. Nakon uvodnog izlaganja Aleksandra Dukovića, urednika magazina wine style, oko 120 posetilaca, uglavnom profesionalaca iz vinskog sveta, moglo je da čuje pet predavanja iz oblasti proizvodnje, marketinga, distribucije i plasmana vina.
Svojevrsnu atrakciju priredio je Tomaž Kavčič, koji je doneo hranu i vino iz Slovenije kako bi praktično demonstrirao slaganje hrane sa lokalnim vinima. Nešto kasnije, tokom svog izlaganja, on je u sali pripremio svoj čuveni sladoled sa vinom, koji su posetioci sa zadovoljstvom degustirali. Vrlo zanimljiva i korisna izlaganja imali su i Darko Jakšić, Rastko Ulić, Thomas Curtius i Voja Žanetić.
Prijatelji Četvrte regionalne konferencije o vinu bili su Delta Generali, Delhaize Serbia (Maxi) i Turistička organizacija Srbije, a oficijelna voda Aqua Viva.
wine style info
42 WINE STylE
„Zadobruprezentacijuipromocijuvinaurestoranu,mislimnasvavinanesamonalokalna,veomajevažnodasukonobaridobroedukovanipotompitanju.Tojevrlovažno,dabivinamoglabrže,lakšeiboljedaseprodaju.Jaličnoviševolimdaprodajemkupaže,jeronečuvajudušupodneblja,onesemanjemenjaju,doksesortnavinavišerazlikujuodberbedoberbe.Kupaženosetajjakličnipečatvinara.
Takođe, filozofija cena je kompleksna i zato je neophodna što bolja iintenzivnijasaradnjaizmeđuugostiteljaivinara.Nemogusamougostiteljidabuduzaduženizapromocijulokalnihvina,natomemorajusvizajedničkidarade.ucelomsvetujepraksadasenajvišepromovišulokalnavina,jergosti hoće da kroz hranu i vino osete nešto od određenog podneblja, tajspecifičanduhambijentaukomesenalaze.umomrestoranunajvišepro-dajemolokalnavina,onasuzastupljenasa80odsto,aliimamouponudiinekakvalitetnija francuska i italijanskavina.Generalno,prodajavinanijeopala,alisesadasveviševinokonzumiranačašuinašjezadatakdaštovišeanimiramogostekakobionikonzumiralivina.Atoanimiranjejejakovažnokodprodajelokalnihvina,jerizatogamoradastojinekainteresantnapričaosamompodneblju.“
„evropskaunija je još2008.godinezapočela reformuzakonskeregulativeuoblastivinogradarstvaivinarstvaiSrbijasetrenutnousaglašavasanovomreformi-sanomzajedničkomorganizacijomtržištazavinaueu.TojevelikiizazovzaSrbiju,jerjenjihovaregulativarezultatkompromisainteresa27zemalja,amimoramodaimseprilagodimo,alitakodanašiproizvođačibuduunajpovoljnijempoložaju.Tajprocesnijenimalolak,alićesigurnodonetirezultatekojićesvimabitiodkoristi.Najvažnijejedazapočetakrazumemoštamoramodauradimoištaćetepromenedadonesu.uvezievropskeunijeinašegpoložajauodnosunaovovelikotržištepostojebrojnezablude.Takonaprimermnogismatrajudasuvinaizeupreplavilanaše tržište, štonije tačno,poštoSrbijaostvarujeveći izvozueunegouvoz,pasmou2011.godiniostvarilikvotuzabescarinskiizvozvinaurinfuzuzavišeodstoodstoipedesetjedanodstozavinauoriginalnompakovanju.Takođe,naosnovustruktureizvozavina,zaključujesedajeupravoeunašenajvećetržište.Jednaodzabludajeizabranapodizanjavinogradapoulaskuueu.Međutim,novomrefor-momueućebitidozvoljenopodizanjevinograda,madaćeovopitanjeverovatnobiti još razmatranozbognezadovoljstvaevropskihvinara.uciljuprilagođavanjaevropskojregulativiuradilismoinovipravilnikodeklarisanju,paćetakoetiketeodsadamoratidasadržeodređenepodatkeuskladusaeuzahtevima.
Puno se radi i na usaglašavanju sistema geografskog porekla sa novim euzahtevima, pa trenutno je u sistemu kontrole proizvodnje vina sa geografskimporeklom 64 proizvođača sa ukupno 196 vina, dok je samo 13 vina od osamproizvođačau2011.godinidobilo ljubičastemarkicekaonajboljavina. Jednaodnovinajeinovipravilnikokvalitetuvina,premakojemsvavinapodležufizičko-hemijskom ispitivanju sedam parametara kvaliteta i senzornom ocenjivanju odstranePanelailiKomisije.
Takođe,kategorizacijavinajeusaglašenasaeukategorizacijomiuvedenesumarkicekvalitetaiporeklazavinasageografskimporeklom,takodapotrošačilakoprepoznajukvalitetvinanaosnovubojemarkica.“
T o m a ž K a v č i č
vlasnik i šef kuhinje slovenačkog restorana Gostilna pri Lojzetu
D a r k o J a k š i ć
savetnik za vinogradarstvo i vinarstvo u Ministarstvu za poljoprivredu Republike Srbije
WINE STylE 43
wine style info
T h o m a s C u r t i u s
nosilac WSET - Wine&Spirit Education Trust diplome, član Wine&Spirit instituta u Londonu, dobitnik nagrade za Autora najboljeg evropskog rada na temu vina i to za diplomski rad Integrisani marketinški koncept za vrhunska vina iz Srbije
„Značajnojedaumaloprodajikategorijavinabeležirastprometa.uovomtrenutkupostojiprostordavinozauzmeimnogovećideoponudeumaloprodajnimlancima,posebnouzimajućiuobzirrastućupopularnostkultureuživanjauvinu.Odabirvinajejednavrstaemotivnekupovineukojoj svakipotrošač,poredpotrebeda „dobroprođe“, želi dadobijemogućnostizboraiadekvatanpratećiasortiman.upravoiztograzloga,uspehostvarujujedinoonikojisuspremnidaiskoračeizuobičajenognačinaposlovanjaukomesesvesvodinanivoracionalneprodaje.Kakobismo povećali zadovoljstvo postojećih i pridobili nove kupce na ovojkategoriji,mestokupovinemoradobitinovikvalitet,morapostatieduka-cionaplatforma.Mestogdepotrošačimogutestirativino,čutikvalitetnupreporuku,naučitineštooproizvođaču,sorti,načinuproizvodnje...Tosepokazaloinanekimkonkretnimprimerima,kaorecimokadasmouMaxi objektimaorganizovaliekskluzivnupromocijubožolevina,tokomkojesupotrošačimoglidaprobajuvinoidaodsomelijerasaznajuvišeotradicijislavljenjanovogbožolea.Rezultatjebioskokprodajenacelojkategoriji,inaravno,odličnaprodajasamogbožolea.Ovajprimerjednemaleakcijepokazujedaulaganjauinformisanjemogudativelikerezul-tate. Svi zajedno, proizvođači, distributeri, uvoznici i trgovci,moramodaulažemoupotrošače,jersamotakomožemodaiskoristimoogromanpotencijalkojivinoimananašemtržištu.“
R a s t k o U l i ć
potpredsednik za marketing i strategiju kom-panije Delhaize za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu
„Za efikasno učestvovanje na velikimmeđunarodnim sajmovimavina,pritommislimnaoneuLondonu,Dizeldorfu,Beču,Veroniislične,izuzetnojevažnodasenastupdobroisplaniraiosmisli.usuprotnom,tojeondabačennovacjernećebitinikakvogefekta.Natakvimsajmovimaprodefilujeiponekolikodesetinahiljadaposetilaca,prisutnojenekolikohiljadaizlagača,iakoželitedavasutojogromnojmasinekouopštepri-meti,anaročitodavaszapamti,ondamoratedobrodarazmislitekakoćetedaprivučetenjihovupažnju.
Postoji nekoliko vrlo jeftinih a efikasnih načina da se to uradi.Recimo,doručakzanovinarejezgodannačindasepridobijunjihovesimpatije,atojeodvelikogznačaja.Mnogitopotcenjuju,alinovinarisutikojićesutrapisatiilinećeovamaivašimvinima.Takođe,trebaiskoristiti popularnost nekog poznatog vinara i njega staviti u prviplan,podpretpostavkomdaga imate, iomogućitiposetiocimadasanjimrazgovaraju.Iskustvojepokazalodadvehostesenikadanemogudaostvareučinakkaokadajevinartuzaštandom.Važnojeidaseor-ganizujunekidogađajinaštandu,degustacije,testiranjaislično.Ipak,najvažnije jedaseunapredsve isplaniravrlopažljivo,donajsitnijihdetalja.Verujtedanekenaizglednevažnestvarikasnijemogudaimajuvrlosnažanuticajnaprodajuvašihvina.Štosetičeizborasajmovanakojimaćeteučestvovati,tomožetedauraditenaosnovuplanovakojeimateuvezisaizvozomnaodređenatržišta.Zapamtite,zaefikasnopo-javljivanjenasajmovimavažnesučetiristvari:dobroplaniranje,kakobivašnastupbiokvalitetaniponečemuspecifičan;odabirciljnegrupekojoj ćete se obraćati; organizovanje posebnih događaja na vašemštandu;profesionalnost,ljubaznostiuslužnostosobazaštandom.“
wine style info
44 WINE STylE
V o j a Ž a n e t i ć
kreativni direktor marketinške agencije Mosaic
Nakon Konferencije usledila je degustacija vrhunskih vina iz Pijemonta, koju je vodio Enzo Agresta, direktor izvoza čuvene italijanske vinarije Fontanafredda. Kroz gavi, arneis, barolo i barberu vinarije Fontanafredda gosti su mogli da uoče neke zajedničke karakteristike specifične za ovu italijansku regiju.
„usvetusedešavajuvelike,nesamo tržišneveć i mentalne promene. Mi u stvari nismo nisvesni da smo svakodnevno, tokom celog dana,okruženi brendovima. Na neki način raj se takodanaspretvoriouprodavnicu,jermožetedaodeteu radnju i da za sto evra kupite nešto od svojihomiljenihbrendova idasebarnakratkoosećatekao da ste u raju. A vino je deo raja u svakomobliku. Ono ima u sebi nešto rajsko, samo trebaotkritištajeto.
Vino je esencijalno uživanje i pripada jed-noj određenoj vrsti kulture, jednom određenomživotnomstilu.Vino jedrugačije od svegaostalogitojenjegovanajvećaprednost.Zatoćeiopstati.“
wine style info
46 WINE STylE
Ivwi ne style sA lon Vi nADan na kon kon fe ren ci je, 31. mar ta ta ko đe u ho te lu Zi ra, ma ga zin Wi ne Style or ga ni zo vao je če tvr ti po re du sa lon vi na. Ove go di ne oko 3.000 go sti ju mo glo je da pro ba 247 vr hun skih vi na iz ce log sve ta, ko ja je pred sta vi lo 82 vin ske ku će, a me đu iz la ga či ma su bi le naj bo lje vi na ri je iz re gi o na ex-Yu i naj zna čaj ni ji uvo zni ci vi na u Sr bi ji. Ovom vin skom do ga đa ju pri su stvo va le su i broj ne po zna te lič no sti - Ci le Ma rin ko vić, Dragan Velikić, Dra gan Bje lo gr-lić, Sr đan Dra go je vić, Vla di mir Gra ić, Mar ko Kon, Mi loš Mi lo va no vić... Pri ja te lji Wi ne Style sa lo na vi na bi li su Del ta Ge ne ra li i Del ha i ze Ser bia (Ma xi), a ofi ci jel na vo da Aqua Vi va.
WINE STylE 47
wine style info
Foto: Dalibor Danilović i Mladen Tomić
wine style u svetu vinara
48 WINE STylE
vino je odraz podnebljaWS: Izvoz na američko tržište je veoma značajan za
vinariju Tikveš. Pa, da li ste i kako prilagođavali vina američkom tržištu, odnosno ukusu tamošnjih konzume-nata?
Odabrali smo neka naša vina za koja smo pretpostavilidaćeodgovaratipotrebamatog tržišta–usmislukarakteris-tikasamogvina,anaročitopopitanjuodnosaceneikvaliteta.Nismoposebnoradilivinazatotržište,većsmoodabralinekaodpostojećih.
WS: Kako ste odabrali sorte, odnosno vina koja ćete im ponuditi?
Teroar vina su prihvaćena i cenjena širom sveta, takoda je logičan izbor bio naša teroar linija crvene kupaže vinaBarovo i Bela voda.Na to smododali još dva vinanapravljenaodautohtonihbalkanskihsortigrožđa,Vranac i Rkaciteli Special Selection.Prvo,mislimodaovavinanajboljereprezentujukara-kteristikepodneblja idasuvrlospecifična,adruga jedasmo
tikveš predstavio crveno vino Bela voda 2010
ekskluzivna linija teroar vinaSpecifičnosti podneblja, velike investicije u tehnologiju i saradnja sa vrhunskim svetskim
enolozimadonelisurezultatemakedonskojvinarijiTikveš. „Izuzetankvalitetovogvinapotvrđujeiocenaod94poenaodmogućih100,kojejedobiloodugled-
nogvinskogkritičaraRobertaParkera.Takođe,tojeiprvovinoizMakedonijekojejeocenjivaojedanocenjivačtogrenomea“,izjavilisupredstavniciTikvešanapromocijicrvenogvinaBela voda 2010.
ZvaničnompredstavljanjuovogvinanatržištuSrbije,kojejezastručnuvinskujavnostorgani-zovanoubeogradskomrestoranuKalemegdanska terasa,prisustvovaojeiFilipKambi,jedanodpetvodećihsvetskihenologa.ZajednosaMarkomStojakovićem,glavnimenologomvinarijeTikveš,biojekreator vina Bela voda 2010,auintervjuuzaWine Stylepotenciraojeznačajteroarazakaraktervina.
Crveno vino Bela voda 2010 je jedinst-vena kupaža sorti vranac i plavac mali i deo je nedav-no lansirane linije ekskluz-ivnih teroar vina vinarije Tikveš. Proizvedeno je u limitiranoj seriji od 16.000 boca, a osim na srpsko i makedonsko, plasirano je i na tržište SAD. Distribucija ovog vina u Srbiji ograničena je na odabrane ugostiteljske objekte, vinoteke i vinske barove.
Piše: Aleksandar Duković
WINE STylE 49
wine style u svetu vinara
kaociljnugrupukonzumenataodabrali ljudekojipripadajunekimprosečnim,recimoobičnimgrupama.Konkretno,odabralismovinakojaimajuzaistajedinstvenekarakteristike,akojeistovremenoima-juonupotrebnudozunekihvećširokoprihvaćenihkarakteristika.
WS: U poslednje vreme tržište sve više već unapred određuje tip vina, odnosno daje smernice vinarima kakva vina bi trebalo da proizvedu. Koliko tu ima prostora za kreativnost i slobodu samih vinara i enologa?
Postoji velika razlika između stvarno dobrih i komercijalnihvina.Mislimdauprocesustvaranjakvalitetnihvinauvekpostojiprostor da kreator vina sprovede neku svoju ideju, dok je kodkomercijalnihtajprostorsuženjersunekiparametrivećunapredzadati.Namajeutomsmislubilojakovažnodaplasiramovinanaameričko tržište, jer jeonomnogootvorenijeodostalih.Tamosuljudispremnidauvekprobajuneštonovo,dokrecimouevropipub-likaviševoliproverenestvari.Tonamjedalododatnuslobodu,aistovremenojebiloidobrotestiranje,otvorilonamjeputnadrugatržišta.SadaplaniramoizvoziuKanadu,Nemačku...
WS: Koliko ste Vi lično spremni na eksperimente?Svakivlasnikvinarijeimanekesvoježeljekojimavikaokon-
sultantmoratedaseprilagodite,alitrebaimatinaumučinjenicudadevedesetodstokvalitetavinazavisiodsorte,odnosnoodsamihvinograda,atoopetzavisiodvinarije.Svakivinogradjedrugačijiiondaradimoeksperimentenanivoumikrovinifikacijekakobismovideli šta je najbolje štomože da se dobije iz jednog vinograda.usuštini,moradaseeksperimentiše, jerakosene isprobavišerazličitihvarijantiondanemožedasedođedonajboljegrešenja.
WS: Potencirate koncept teroara i karakteristike podne-blja. Koje su specifičnosti teroara sa kog dolazi Bela voda, a koje mogu da se osete u vinu?
Zamenejetopresvegapitkosttihvina, taspecifičnaaromakojatrajetokomceledegustacije.
WS: Kad smo kod teroara, na njemu počiva koncept fran-cuskog vinarstva, dok sa druge strane postoji izražena tržišna orijentacija vinarija u zemljama takozvanog Novog sveta. Da li će koncept teroara pobediti u toj utakmici?
Svisadaprihvatajukonceptteroara.Recimo,mnogifrancuskienoloziradeuJužnojAmerici,drugo,tamoseinsistiranakontro-lisanom geografskom poreklu vina, a to je u suštini zastupanjekonceptateroara.ČakivinariuKaliforniji,gdesenajvišegajepinonoariširaz,tražetačnoodređenelokacijenakojimaovesortemo-gudadajunajboljekarakteristike,kakobimogladaseproizveduvinasajasnimidentitetomkojioslikavapodneblje.Dakle,konceptteroarajesvudausvetuprihvaćenionsenikadanećenapustiti,jerjeutomesuštinanastankakvalitetnihvina.WS
FILIP KAMBI (Philippe Cambie)
Rođenje1962.godineuPezenasunajuguFrancuske,gdejefamilijanjegovemajkeimalasvojevinograde.Svojustrastpremavinarstvuusmeriojenaškolovanje,pajediplomiraokaopoljoprivredno-prehrambeniinženjer,uskosespecijalizujućizaenologi-ju.Ovajbivšiuspešniragbistaod1998.go-dinezaposlenjeuICV-u(Institutcoopératifduvin-udruženjudesetenološkihlabora-torijanajuguFrancuske,kojezapošljavapreko150osoba). Zavelikibrojsvojihvinadobiojeocenepreko90poena,ačestoi100kodčuvenogocenjivačavinaRobertaParkera(rečjeovinimakojajekreiraozavinarijeLe Clos du Caillou,Tardieu-Laurent,Domaine Olivier Hillaire,Domaine Saint Damien,kaoizacr-veno vino Bela vodavinarijeTikveš).
„Oduvek me je veoma interesovalo pronalaženje lokalnih, autohtonih sorti iz kojih se trudim da izvučem najbolje karakter-istike podneblja. Zahvaljujući upotrebi inovativnih tehnologija, ovo vino u sebi sadrži sve karakteristike podneblja Bela voda sa koga i dolazi“
50 WINE STylE
wine style PReDstAVlJAnJe
Na{ naj bol ji some lij er. No si lac mno gih di plo ma pre sti`nih evrop skih i svet skih {ko la za som e li je re. Pr vi je na{ some lij er ko ji je u~estvo vao na Pr ven stvu Evro pe, i to dva pu ta. Du go go di{nje is ku stvo ste kao je ra de}i po broj nim eks klu ziv nim bro do vi ma, hote li ma i re sto ra ni ma u zem lji i ino stran stvu, kao i za mno ge vin ske ku}e svet skog re no mea
Ste van Raj ta
uovombrojusomelijerStevanRajtazačitaocemagazinaWine Stylepredstavljapetvina:PODRuMRADOVANOVIć–CABeRNeTSAuVIGNONReSeRVeDOMAINeDeNISDOBOuRDIeuChATeAuDOISyDAËNe–ChATeAuDOISy-DAËNeARNALDOCAPRAI–ANIMAuMBRAQuINTADAROMeIRA–PROVARÉGIAPReMIuMSTOBI–STOBIChARDONNAy
NA ZIV VI NA: CA BER NET SA U VIG NON RE SER VEBER BA: 2008SOR TA: CA BER NET SA U VIG NONPRO IZ VO ÐAČ: PO DRUM RA DO VA NO VIĆOBLAST: ŠU MA DIJ SKO VI NO GOR JE, KR NJE VO, SR BI JASA DR ŽAJ AL KO HO LA: 13,5%
PorodičnipodrumvinaRa do va no vićizKrnjeva,ubliziniVelikePlane,pro-slaviose izuzetnimcrvenimvinimaodsortekabernesovinjon.VlasnikvinarijeMiodragRadovanović,inačeenolog,tokomdvadesetakgodinara-dasaovomsortomuspeojedastvoriizuzetnupaletuvinakojasuvećgo-dinamameđunajpopularnijiminajboljimsrpskimvinskimbrendovima.Vinojeodležavalouraznimbarikburadima-odfrancuskog,američkog,slavonskog idomaćeghrasta, čime je steklovelikukompleksnost.Bojamu je intenzivno tamnocrvenasa svetloljubičastimodsjajemnaobodu.Imakompleksanbuke,saizraženimvoćnimaromamacrnogbobičastogvoća i prijatnimnotama hrastovine, kao i začinskimnagoveštajem.Nanepcimajepunogtelaiizraženogvoćnogkaraktera,sadominacijomnotakupineišljive,kojijedobroizbalansiransakiselošćuisvežinom.Prijatnataninskastrukturazaokružujeslojevitostiuticajhrastovine.Završnicajepostojana,voćno-začinska.Služitigauzcrvenamesa,naročitouzbiftekeiramsteke,mesodivljači,jagnjetinu,pečenjaipolumasnesireve.Temperaturaserviranja:od16do18stepeniCProsečnacenauvinotekama:1.900dinara
51WINE STylE
wine style PReDstAVlJAnJe
NA ZIV VI NA: CHA TE AU DO ISY-DAËNEBER BA: 2009SOR TA: SA U VIG NON BLANCPRO IZ VO ÐAČ: DO MA I NE DE NIS DO BO UR DI EU CHA TE AU DO ISY DAËNEOBLAST: BAR SAC, BOR DE A UX, FRAN CU SKASA DR ŽAJ AL KO HO LA: 13%
Ovajčuvenifrancuskiposedkrasibogataiuspešnaistorija.Prvipisanitragovipotičuiz1832.godine,kadagajeiosnovaoAndreJullien.utovremejeovajposedspadaoudvadesetaknajboljihimanjazaproizvod-njubordoškihbelihvina.Danas imanjemupravljaDenisDobourdieu,kojijepoznatuvinskomsvetukaovelikistručnjakzaproizvodnjukva-litetnihdesertnihvina.Takođeseističeiumećemuproizvodnjivinaodsovinjonblana,kaoinjegovogbarikiranjasacelimgrozdovima.Vinoimabledožutubojusaizraženimzelenkastimtonovimanaobodu,vrlojebistroiuljanoučaši.Nanosusuprisutneintenzivnesortnearo-me,auvoćnomkarakterudominirajunotegrejpaibelihbresaka.Nanepcimajesveže,punoikompleksno,samešavinomvoćnog,začinskogiherbalnogkaraktera,dokjesamazavršnicaveomaduga,aromatičnaimineralna.Ovovinojepogodnozaodležavanje.Služitigasakozjimsirom,belomribom,belimmesima,bogatimsalatama.Temperaturaserviranja:od11do13stepeniCProsečnacenauvinotekama:2.300dinara
NA ZIV VI NA: ANI MA UM BRABER BA: 2008SOR TA: SAN GI O VE SE 85%, CA NA I O LO 15%PRO IZ VO ÐAČ: AR NAL DO CA PRAIOBLAST: UM BRI JA, ITA LI JASA DR ŽAJ AL KO HO LA: 14%uspešnibiznismenutekstilnojindustrijiArnaldoCaprai1971.godineušaojeusvetvinatakoštojekupiopethektaravinogradauitalijanskojregiji umbria,ukojoj je inačenajrazvijenija lokalnasortasa gran ti no,koja jebilaskorozaboravljena.DevedesetihgodinanjegovsinMarkoučinio je veliki pomak investiranjemu tehnološke inovacije i naučnoistraživanjeuproizvodnjiizapočeojesaradnjusamilanskimuniverzi-tetomzaistraživanje.Nakonnekolikogodinauspeojedadobijeodgova-rajućiklonsa gran ti na,kojijekasnijeiproslavioovuvinariju.Vino ima rubinkastopurpurnu boju, dobre je bistrine i refleksije. Namirisusuizraženeelegantnevoćnearomesablagimtonovimavanileihrastovine.Voćnikaraktersanotamatrešnjeišljivefinoseizražavananepcima,gdejeuskladusasvežinomiumerenimtelom.Završnicaje bogata, sa intenzivnim tonovima crvenog voća, svežim taninima icvetno-herbalnimnotama. Služiti ga sapastama, jačimkozjim sirom,rižotom,jelimasaroštiljaiprženompiletinom.Temperaturaserviranja:od15do17stepeniCProsečnacenauvinotekama:750dinara
52 WINE STylE
wine style PReDstAVlJAnJe
NA ZIV VI NA: STO BI CHAR DON NAYBER BA: 2010SOR TA: CHAR DON NAYPRO IZ VOÐAČ: STO BI OBLAST: TI KVE ŠKI RE GION, MA KE DO NI JASA DR ŽAJ AL KO HO LA: 12,5%
NovamakedonskavinarijaSto binalaziseucentralnomdeluMakedoni-je,auTikveškomvinogorjuposedujeoko6.000hektaravinograda.Vla-snikvinarijeMinčoJordanovuložiojevelikeinvesticije,takodavinarijaraspolaženajsavremenijomopremomzaproizvodnjuvina,čijisukapa-citetiokopetmilionalitara.Svevinoodležavaupotpunonovimbarikbačvama,itoupodrumukojizadovoljavainajvišeestetskekriterijume.Vinoimaprozirnožutubojusazelenkastimtonovimanaobodu.Nanosuse izdvajajukompleksnearomevoća,međukojimadominirajumirisijabukeibreskve,ausamojpozadinigakrasetonovibagremovogcvetaihrastovine.Punogjetela,mekanestrukture,skladnogvoćno-cvetnogkaraktera, kremasto i slojevito. Na završnici je postojano, dovoljnodugotrajnoidelimičnozačinskiiaromatično.Služitigasamorskomri-bom,belimmesima,raznimbogatimsalatama,pastamasakremastimsosovima,pršutomisuvimsirevima.Temperaturaserviranja:od10do12stepeniCProsečnacenauvinotekama:420dinara
NA ZIV VI NA: PRO VA RÉGIA PRE MI UMBER BA: 2010SOR TA: ARIN TOPRO IZ VO ÐAČ: QU IN TA DA RO ME I RAOBLAST: BU CE LAS, POR TU GA LI JASA DR ŽAJ AL KO HO LA: 13%
ImanjeQu in ta da Ro me i radatirajošiz1703.godine,kadajepripojenovelikomimanjuMor ga dio de San ta Cat he ri na,inačenazvanompoženiengleskogkraljaČarlsaII.Razvojimanjakaovinarijezapočinje1988.godine,kada jeurađena restauracijapostojećihobjekata i sadnjaokoosamdesethektaravinograda.Najrasprostranjenijasortajearin to,kojajeinajzaslužnijazavrhunskikvalitetvinaovogregiona.Imasvetložutubojusazelenkastimtonovimanaobodu,bistrojeisjaj-no,salepimprelamanjemučaši.Namirisuispoljavasortnekarakteri-stike,bogatojearomamabreskveikajsijekojeijesuodlikaovesorte,aupozadinisuprisutnilaganiisvežitonoviananasa.Nanepcimaiz-ražavaslast,alineprenaglašenopoštojeovopolusuvovinosadobrimbalansomsvežine ikiselina.Aromatično je imineralano,štomudajedodatnunotupitkosti.Završnicajeintenzivna,postojanaiaromatična.Služitigasamorskimplodovima, ljuskarima,ribomiplesnjivimsire-vi ma. Temperaturaserviranja:od9do11stepeniCProsečnacenauvinotekama:900dinara
Piše: Tatjana Nježić
Vojislav Voja Brajović
Optimizam u teškim trenucima
Jedan bolešljiv, nemiran i ne baš naklonjen školi dečak kasnije je, u tinejdžerskim godinama, počeo da razmišlja o umetnosti. Najpre se nadao da bi mogao da prodaje karte u pozorištu ili bioskopu! Srećom po srpsko glumište, put ga iz Valjevske gimanzije nije odveo na šaltere blagajni, već pravo na scenu. Vojislav Voja Brajović od tada je igrao u četrdesetak filmova, za televiziju je snimio više stotina sati tV serija i dra-ma, imao impozantan broj pozorišnih rola i dobitnik je gotovo svih relevant-nih glumačkih nagrada među kojima su i tri Sterijine, kao i Dobričin prsten
wiNe STyle interVJu
54 WINE STylE
wiNe STyle interVJu
WINE STylE 55
Foto
: D
alib
or D
anilo
vić
wiNe STyle interVJu
56 WINE STylE
Nekikažudajeuprirodisvakogglumcadanaizvestannačinmožeda šarmirau svakom trenutku ili daučini
trenutakprijatnim.Dalijetoprisutnokodsvakog,štobiZo-ranRadmilović rekao, „izvođača glumačkih radova“ pitanjejezasebe,alikodVojeBrajovićatojeposebnoizraženo.Vrločesto i spontano će demonstrirati specifičan način humorainekiposeban, zavodljiv cinizam lišenzluradosti, koji vamnećedozvolitidaijednogtrenutkapomislitedapredsobomimatečovekakojijesvojevremenobioiministarkulture.Barnetakostereotipaniformalankakotoobičnoizgleda.
Na ovaj razgovor došao je u svom prepoznatljivom sti-lu-ležeranaelegantan,sagotovoneizostavnimšeširom.uznekolikoduhovitihopaski, razgovor jenekakospontanopo-čeoodpričeoglumačkimpriznanjima.Onimzvaničnim,odstraneraznihžirija,aliionim,ponjegovimrečima,nezvanič-nimanemerljivobitnimkojadajepublikasvojimaplauzima,naklonošću i nadasve poverenjem koje ukazuje glumcu narazne načine. Za ozbiljne ljude, kaže, „popularnost je, presvega,poverenjekojevamljudiukazuju.Apoverenjezaslu-žujeduboknaklon.“
WS: Na gra đe ni ste na ne dav nim Glu mač kim sve čano sti ma u Po ža rev cu, u sko ru Va ših na gra da je i ona najve ća, Dobričinprsten. Ka kav je Vaš od nos pre ma nji ma?
Neznamdalijetobašzanovineali,istinizavolju,raz-govaraosamsanekimprijateljimaiotomedametovelikopriznanjenanekinačinčakipostiđuje.
WS: Po sti đu je?Iskreno govoreći, bez obzira da li o tome govori ili ne,
čovekseusebistalnopreispituještaje,kakoikolikouradio.Opet,sadrugestrane,utimsituacijamaneznašštadakažeš,odnosno, sve što izgovoriš čini ti se neadekvatnim. Lično,najlepše bih se osećao kada bi u takvim trenucimamogaosamodaseradujem.Avažnomi je,veomami jevažno,dasesamnomradujuimojekolege,saradnici,svionikojičinemojživot.Kadkodnjihprepoznamradost,tojepravapotvrda.
WS: Ne gde je za be le že no da vam je vest o Dobričinompr ste nu sti gla dok ste igra li kar te?
Nimanjenivišenegoutrenutkumogslobodnog,rekrea-tivnogvremenakadavežbammoždanevijugeidružimsesasvojimprijateljimaigrajućipreferans.Namernoinsistiramnaizrazu„rekreacija”jermojiprijateljiijatonazivamosportom.
WS: I, šta Vam je u tom tre nut ku pr vo pa lo na pa met?Izmeđuostalogponekauloga.
WS: Na pri mer?Višenjih.Recimoonakoja jevezanaza,svojevremeno,
stvaranjejednognovogpozorišta,Zve zda ra te a tra. Pred sta va Mre šće nje ša ra nasjajnogAcePopovićaurežijiDejanaMija-ča i ulogaVaseVučurovića. Divno iskustvo saMijačem, saMirom Karanović, Borom Todorovićem, Lazom Ristovskim,BrankomCvejićem,RadomÐuričin... Bila je to neverovatnaekipa!Tosustvarikojesejednostavnodese.Teškoihjeob-
jasniti i opisati. eto, desi semožda jednomudostagodina,moždaunekojposebnojvremenskojzoni...Desiseiobeležičitav jedanperiod, amožda inečijukarijeru.Kasnije susenizalazadovoljstva,kakojavolimdanazivamuloge.uvekka-dagovorimoglumiinsistiramnakolektivnomzadovoljstvu.Razmišljatisamoosebibezikakvogzanimanjaiobzirapre-madrugima–tojednostavno,nijedobro.Apitanjejeikolikojetoumetnostglume.
WS: Šta je po Va ma glu ma?Sajednestrane,preskakanjeraznihpreprekaunameri
da budeš najbolji i da ka cilju ideš bezrezervno se dajući,koncentrisan,svestannajmanjetristvari.Dasetakmičišsanečimšto je iracionalnokaošto jevreme,dati jezauspehneophodan i kolektivni, timski uzlet i da težiš rezultatu zakojinemožešpouzdanoznati...nemožesamglumacnikaddabudesigurandajebašontajkojijeodređenisanpretvorioujavu.Odsnagesnovaiidealaunekomtrenutkuzavisire-alnostuonomsledećem,trenutkukojidolazi.Tojeneštoštovažiuopšteuzev,nesamokada jeoglumireč.Agluma je,recimo,iŠekspirovSo net 66.
Šek spi rov so net 66
Umor nom od sve ga u smrt mi se žu ri.Jer vi deh za slu žnog ka ko bed no pro si,I ni tko va što se bo ga to kin đu ri, I oda nost ka ko po ni že nja sno si.
I zlat na od lič ja o po gre šnom vra tu, I sa vr šen stvo u blat nom beš ča šću, I de vi ce si lom pre da ne raz vra tu,I sna gu stra će nu ne spo sob nom vla šću,
I umet nost ko joj moć nik uzde sta vlja,I zlo čin ce ka ko vla da ju do bro tom,I mrač nja štvo ka ko mu dro šću upra vlja, I ka ko iskre nost br ka ju s pro sto tom:
Skr han, spo koj noj smr ti ću se da ti, Od nje me tek lju bav mo že sa ču va ti.
WS: Ka ri je ru ste gra di li i na fil mu, TVu, po zo ri štu…uvek sam govorio da je za mene primarno pozorište.
Nekada su termini za snimanje filmova i serijausklađivanipremapotrebamapozorišta.Naprimer, kada je snimanPo-vra tak ot pi sa nihtelevizijajepreuzelaAcuBerčekaimeneizJu go slo ven skog dram skog,preuzelanašeplateiplatilanadok-nadupozorištu.Snimalismodve-trigodine,alismoigralisvepredstavenarepertoaru.Danasjetosve,naravno,drugačije,alimenijeidaljepozorištenaprvommestu
WS: Ulo ga Ti hog u Ot pi sa ni ma Vas je ne sum nji vo obe le ži la?
Tojepitanjemedija,odnosnotelevizije,kaoipercepcijeonihkojivasjednostavnoidentifikuju–i to jegotovo.Kada
WINE STylE 57
wiNe STyle interVJu
bisesadapravionekakavrimejkOt pi sa nih teškodabinekomogaodazameniPrleta iliTihog,čak ikadabibilibolji.Tojesudbinaglumca.Ljudiusvojusvestudarepečatonjemuigotovo.evo,zimussamuZagrebusnimaofilmkojiradimladarediteljka Ivona Juka,ukomesamigraostarijegčovekakojipatiodalchajmerovebolesti.Jednogdanasmosnimali,odno-snoprvoprobali,ujednojprometnojuliciucentru.Tempera-ture subileminuspetnaest. Shodno scenariju tumarao samulicamaizgubljen,upidžami.Napravilasevelikagužva,gra-đaniuautomobilimaneskidajurukesasirena,opštimetež.Došlamilicijadainterveniše.Mladimomci.Strogomepitajuštaradimtu,zaštoometamsaobraćaj,traželičnadokumenta,govoredaćemeprivesti…Kažemdasnimamfilm.Neverica,zapitkivanje…Kad,jedanodnjihsemalopribližiigotovouz-viknu:„Tihi,patositi,amiimalidojavudanekaunezverenabudalaometasaobraćaj“.Meniidanasstižuzvaničnapisamanakojimastoji„gospodinVojislavBrajović-Tihi“.Kaodaonajkojitopišemoradanapišedameneuvrediilidadokažedaontačnoznaokomeseradi(smeh).
WS: Gle da te li da nas Ot pi sa ne, ne ret ko se re pri zi ra ju?Nikadnisamodgledaosveepizode.Agledamponekadsa
svojimsinomReljom.Tojezbiljadobrourađenaserijakojase,presvega,bavipitanjemdobraizla.
WS: Ka ko re a gu je de se to go di šnjak Re lja?Pomalojezbunjenrazlikomuizgledu.
WS: Po re di te li vre me, u po zo ri štu i van nje ga, ka kvo je bi lo ne kad a ka kvo sa da?
Često.Mislim da je poređenje potrebno, ali ne kao ne-kakva žal za prošlošću. To su bedastoće.Nije u tome stvar.Iondasmosemibuniliprotiv lošegsistemavrednosti iakoje(vidimotodanas)boljinegosadakadatranzicija, izmeđuostalog, omogućava strašnu manipulaciju ljudima, njihovoponižavanje…Trenutakukomeživimojetakavdapresvegamoramobiti svesni koliko je težak.Odrastao samu takvimtrenucima.Mojiroditeljisuseuzelimladi.Otacjeimao22amajka16.Rođensam1949,mojbrat1946.Ocasamupoznaotekkadjeizašaoizzatvora.BilojetodobaInformbiroa.Imaosamdevetmesecikadasuukućuušlinekiljudi,ocaodvelianasisterali.MajkasesadvojemaledecevratilaurodnoValje-vo,azaocanijeznalanigdeje.Tražilagajegodinamaipro-našlagajeuzatvoruStaraGradiška.Bilisuizloženistrahovi-timtorturama.Čestosesetimjednenjegovepriče.Naime,biojepartizanizavremerata,doksuoslobađaliProzor,spasaojejednogmladićaidaomukonjadapobegne.KadajedospeouzatvorStaraGradiška(prethodnojebionaGolomotoku)tojevećbila1950.Tamojetajistimladićbiosurovinadzornikkoji mu je stalno ljutito govorio: „Bandit Brajović, marš napranjeklozeta!“Otac jekasnijeshvatiodamutakospasavaživot,jerjeostatkehranezamotaneunovinebacaoporedru-peuklozetu.Nijesmeodrugačijedamupomogne,biojetorevanšzaonoštojeotaczanjegaučinioprilikomoslobođenjaProzora.KadajeotacodvedennaGoliotok,jasno,majkajesadvojemaledecejakoteškoživela,aodvedenje,naravno,zbog
O ka fa na ma i vi nu
Ma njež je ka fa na mo je mla do sti. Za one ko ji ne zna ju na la zi se sa dru ge stra ne par ka kod Ju go slo ven skog dram skog pozo ri šta. Ne ka da je to bi la jed na ru pa gde se sku pljao umet nič ki i in te lek tu al ni krem Be o gra da. Mi slim da Fa kul tet dram skih umet no sti ni je je di ni na ko me sam di plomi rao, bro ji se i onaj ko ji sam za vr šio u ka fa ni. U ka fa ni sam na u čio mno go to ga, ne sa mo o stva ri ma u ve zi sa umet no šću, ne go i o ži vo tu. Kao mla di, me đu so bom smo sku plja li pa re za ka fa nu. Ne ko je imao sto ti nu, ne ko pet na est di na ra. Važno je bi lo da smo se oku pi li, da ima mo za vi no. A ka da smo ne što za ra di li on da smo išli po pro to ko lu od ape ri ti va, pre ko ve če re do ko nja ka He ne si na kra ju. Nismo pre ska ka li ni šta od ži vo ta. Na rav no, naj va žni je su nam bi le že ne.
i da nas vo lim cr ve no vi no i to, ovo ni je za no vi ne, sa le dom. Zbog tog le da me svi gle da ju kao da či nim naj ve ću je res. Zo ran Živ ko vić mi ni je da vao ni da ku pim njego vo vi no. Ta ko da, eto, u ku ći pi jem s le dom a, van ku će, pri zna jem, ne smem (smeh).
wiNe STyle interVJu
58 WINE STylE
besmislice.Imaosamprilikedačitamnjegovdosije.Tragiko-mično.Tragičnasituacijasamaposebi,akadpročitatedosijepostaje potpuno komično. Sve to govorim slikovitosti radi,zbogimpulsaoptimizmaživotausiromaštvu,uneprilikamavismaior,unepravdi.Optimizamu teškim trenucima.Ovovreme bih okarakterisao upravo tako. Verujem da i danasimaoptimizma,irazlogazanjega.Nijeoptimizamtoštoje-stesamokadajetoplo,udobnoiugodno.Optimizamserađaikadajenajteže,jerbeznjeganemaživota,nemadalje.Togovorimjakoga,verovatnospravom,smatrajudefetistomičovekomkojivazdaimamračnevizure.
WS: Va sa Vu ču ro vić, Va ša ulo ga u Mrešćenjušarana, po vrat nik je sa Go log oto ka. Je ste li vo di li oca da gle da pred sta vu?
Teknajubilarno,stotoizvođenje.Nisamsmeoranije.Bilajemajka,Mica.Onapotpunozarozanaodplača,aon,ponosnoseudarajućipoprsimakaže:„Ih,lakojenjemudaigra,paonigramene.“Kadčovekozbiljnorazmisli,nijemijasnokakosu,kakosmouopštepreživeliiostaličitavi.Nemadrugogob-jašnjenjasemtogoptimizmauteškimtrenucima.
WS: Če ga se, re ci mo se ća te iz tih te ških go di na, iz ra nog de tinj stva?
Izmeđuostalog i togakoliko jemamavoleladasvebu-de lepo.Skorodanismo imali lebada jedemo,ali smozatomoralidabudemolepoobučeni,sve„koizBurde“ičistidopreterivanja.Onaje,recimo,imalačipkenaklozetskojšolji.Kada sam krenuo na prijemni, na Akademiju, sašila mi jekošuljuipantaloneodteksasa.Znalajedajetomoderno,alinismomoglidakupimo.I,etonasopetkodvećpominjanogoptimizmauteškimtrenucima.
WS: Se ća te li se ka da ste pr vi put raz mi lja li o glu mi kao po zi vu?
Pomisliosam,činimisedajetobiloudrugomrazredugimnazije,kakobihmogaoda,naprimer,prodajemkarteupozorištuilineštotako.Valjevskagimnazija,čijisamučenikbio,imalajedramskusekcijudokojesevrlodržalo.utojsek-cijisam,kadsambioprvirazred,igraodramatizovanoTra žim po mi lo va njeDesankeMaksimović.Biosamdrugirazredkadasmo u KUD Abra še vić radiliMolijervogMi zan tro pa. Sa tom predstavomsmodobiliprvunagradunaBRAMS-u,nasmotriamateraSrbijeuKuli,natakmičenjuamateraizceleondašnjezemljenahvaru...Možetezamislitinatakmičenjunahvaruužiriju subilihugoKlajn, IsakAmar,PeroBudak!e,nekinjihovikomentariiopaskesumemotivisalidarazmišljamoglumi.Pa,akoništa,mogaobihda,recimo,prodajemkarteupozorištuiliubioskopu.
WS: Još kao stu dent po sta li ste član ču ve nog i pre stižnog Ju go slo ven skog dram skog?
Moglibismorećidajetobiloslučajno.KaostudentismobiliangažovanidazapredstavuAga mem non igra mo ar giv ske starce.Zapravonikouansamblupozorištanijehteodaigra
starce, pa smo igrali mi. Stavili su nam brade, našminkalinas.Takosamprviputigraoutompozorištu.OndasmobilipozvaniutadašnjeSa vre me no po zo ri štenaCrvenomKrstuiprešlismotamo,alinasjeBojanStupica(tadašnjiupravnikJu go slo ven skog dram skog), koji je voleo da okuplja mladeglumce,kupiozapethiljadadinara.Pitaonasjekolikuplatuima mo u Sa vre me nom,mismorekli„pedesethiljada“,aonjerekao„dobićeteovdepedesetpethiljada“.Takojepočelo.Jasamimaodevetnaestgodinakadasamangažovan.Tojebilonajuspešnije pozorište u tadašnjoj Jugoslaviji, u našembiv-šemživotu,aisadaje.
WS: Da li Vas je po li ti ka, s ob zi rom na to da ste bi li mi ni star kul tu re a sa da ste sa vet nik pred sed ni ka dr ža ve, odvo ji la od glu me?
Nije.Jezikombrojki:danasimamšesttakozvanih„živih“naslova,odnosnopredstavakojeigram.Kadasampostaomi-nistarkultureimaosamihdvanaest.Igraosamihiigramihzdušno, sažarom,potpunoposvećen.Nijenikakva tajnadanisamčlannijednestranke,adajesam,kakosetokaže,ak-tivansimpatizerDemokratskestranke.Svakusvojupolitičkuangažovanostdoživljavaosamkaodužnostiobavezukojusetrudimdaispunimnajbolještomoguinadobrobitsvogaro-da.Nikadasetogaposlaitedužnostinisamprihvataodabihsebiobezbedioodređenidruštveninapredakilimogućnostzaneki bolji život. Politički angažmanne vidim kao aktivnostkrozkojućudaseostvarujemiprosperiram,nitimitotreba,većpresvegakaojednučasnuobavezu.Sebeupoliticividimkaoslugu.Velikajeprivilegijaizadovoljstvokadaimatemo-gućnostdauraditeneštočimećetebitislugasvomnarodu.utomsmislurukovodimeiželjadanašakulturnapolitikaideukoraksaovimnašimtrasiranimputemkaevropi.uostalom,mi jesmoevropa,pripadamonjenojcivilizaciji ikulturi.Pa,odaklesmo?NismosaMarsa!
WS: U svo jim me dij skim na stu pi ma po vo dom na gra-da ko je ste do bi ja li, a i van to ga, go vo ri li ste i o to me da vam je glu ma – sud bi na, a da ve ru je te u čo ve ka i umetnost?
Da. Glumac sam, gluma je moja sudbina. Verovali ilineidanasmedržiuzbuđenje,ushićenjekojesamkaodetei kaomladglumac imaou svomdoživljajupozorišta, u tojuznesenostizbogonogštosečujeidešavanasceni.Idanasmeprivlačidasekroz,recimoŠekspirovekomadeilibrojnasjajnadeladrugihpisacaidentifikujemsakoznakakvimsvepričama,likovima,stanjima.Glumcisu,kažem,odonevrsteljudikojiodsnaprave javu.Akomenepitate,nijemalo.Aštosevereučovekaiuumetnosttičemoždasamutopista,ako i jesamneka sam, ali zbilja verujemuhumanizampai povratak renesanse. Nije isključeno da tako lečim svojudepresiju,aliverujemumoćlepoteumetnosti.Kadagledateneku sliku, slušatemuziku, čitate poeziju, pratite predsta-vu-pakakodavaslepotaneponese…kakodavasneozarimisaodasuto ljudistvorili…kakodavamto ipaknevrativeruučoveka!WS
WINE STylE 59
wiNe STyle interVJu
“Glum ci su ti ko ji od sno va pra ve ja vu. Od sna ge da na šnjih sno
va i ide a la za vi si re al nost bu dućno sti. Ne sa mo
u glu mi. U ži vo tu mo žda i vi še ne
go u glu mi.”
wine style wine&food
60 WINE STylE
Piše: Ka ta ri na Vu ko vić
Iako u Ša ranulazimoizbaštenskogdela,nepromičenamdapo-stoji još jedanulazi tosastrane,naćošku,štoseupotpunosti
poklapa sa dobro nam poznatom pričom na kojoj počiva istorijatrestorana.Naime, pre više od jednog veka čuveni zemunski alasVićentijeVukotićuprizemljusvojeporodičnekuće,smeštenetikuzdesnuobaluDunava,otvoriojekafanuvodećisetradicijom,akojajenalagaladaćekafanaposlovati„sasrećom“isključivoukolikojenjenulazprosečennaćošku.
Odtogperiodapado2004.godine,kadagapreuzimadanašnjavlasnicaJasminaVekić,Ša ranjevažiozatipičanalaskirestoranreč-neribe.Međutim,savlasničkimpromenamanamenistižuimorski
Bu đe nje he do ni zma na Ze mun skom ke juU re sto ran Ša ran na Ze mun skom ke ju ne mo že te da ode te bez iz ve snog pre dube đe nja. Ta ko je to sa do ma ćin skim ku ća ma, či ji ži vot ne dik ti ra ju ni vla sni ci ni go sti, ne go tra di ci ja. U ovom slu ča ju du ga či ta vih 137 go di na. Da kle, to me sto na ko jem se na spe ci fi čan na čin ukr šta ju austro u gar ska ar hi tek tu ra i me di te ran ska at mos fe ra jed no stav no u va ma bu di he do ni stu, hte li vi to ili ne
Re sto Ran Ša Ran
WINE STylE 61
wine style wine&food
Foto
: V
ladi
mir
Milo
rado
vić
wine style wine&food
62 WINE STylE
specijaliteti,kojisasvimlogičnosasobomnosei neke arhitektonske izmene. Primećujemo dasuklasičnilaloškitremoviupotpunjenimedite-ranskimelementima,kojisvakakočinedasesvre me na na vre me ose ti mo kao da smo ne gde u BokiidajeDunavusvojsvojojširiniprerastaoumore...A,moždajesamoupitanjuisunčanidan,kojismotakodugočekali.
Ljubaznoosobljesmenjujese takvombrzi-nom,dagostinijednogtrenutkanisuuskraćeniza bilo koji od zahteva. Za susednim stolompomažugostimadasipajuribljučorbuiztradi-cionalnihkotlića,amibacamoletimičanpoglednameni.Pažnjunamprivlačenovine,presveganavinskojkarti.Sviđanamseštonovine,kaouvećiniprestoničkihrestorananepodrazumevajutopbrendove,jeroninikakonebiodgovaraliŠa-ra nu.Tosu,premanašemskromnommišljenju,brendovi rezervisani za savremene slow food
restorane,iliamericanstyle fu sionkuhinju.Ak-cenat je,dakle,uskladusaafinitetima izbirlji-vihredovnihgostijuŠa ra nastavljennaozbiljneautohtone vinske sorte, a mi s odobravanjemgledamonačinjenicudanailazimonatradicijuispredsvega,anena„brzupriču“.
VlasnicaJasminaVekićobjašnjavadajesasezonskim obnavljanjem bogate vinske karte,kojainačebrojivišeod170etiketa,novinekla-sifikovalaporegionima,tesasvimlogičnopričuzapočinje od Srbije. Vinarija Je lić specijalno jeza kuću Ša ran napravila kupažu Pre mi um - upitanjusubeloicrvenovino,atočesenačašuislužeubocunima.uzprvigutljajsaznajemodajebelovinomešavinašardonea,rajnskogrizlin-ga,sovinjonaiautohtonemorave,dokjecrvenonastaloodfrankovke,pinonoaraikabernea.
Odponudeizregiona,prvoseinteresujemozaDalmacijuiIstru.Jednostavnonamjelogično
WINE STylE 63
wine style wine&food
daneštonovomoradoćiizpomenutihoblastisobziromnatodaŠa rangodinamanegujetradi-cijuodržavanjamanifestacijaDa ni Hva ra i Da ni Is tre. Među dalmatinskim vinima uočavamoplavac mali i bogdanušu, autohtone sorte togpodneblja, dok istarsku malvaziju predstavljačuvenavinskakućaKo zlo vić,kojajetakođepri-sutna i sa dobro poznatom San ta Lu ci om. ono što svakako zaslužuje pohvalu jeste uvođenjesuvogmuskata,kaovrstedižestiva,bezkojegjeponuduribljegrestorana jednostavno teškoza-misliti.uzpričuodalmatinskimvinimaimamoobavezu da dodamo i jednunapomenu osoblja- dalmatinska vina preporučuju se isključivogostima koji su svesni njihove siline i snage.Manjeiskusnimasepakpreporučujedaseosi-gurajutakoštoćeuzbilokojuodpomenutiheti-ke ta sa Ša ra no vogmenijagustiratijakebuzare,itoonespremljeneodčetiri,petvrstaškoljki.
Štoseslovenačkihetiketatiče,usaradnjisajednim od najboljih vinara iz regiona, AlešomKristančičem, ekskluzivno za restoran Ša ran urađenjenovivinskibrendSrod ne du še i to vi na Na še be lo i Na še cr ve no.Međutim,dobripozna-vaocivinaprimećujudajeJasminiVekićpošlozarukomonoštomogusamovlasnicipremiumrestorana, a to je da plasiramagnum bocu odlitar ipo(štosemoženazvativrhunskimsvet-skimtrendomkućneponuderestorana).
u skladu sa obnovljenom vinskom ponu-dom,šefkuhinjeNenadLučićizdvojiojezanasnekoliko tradicionalnih jela, koja se u Ša ra nu nikako ne smeju zaobići. Gastronomsku ponu-duotvoriojeribljimpaprikašemkaosavršenimpredjelom.Rađennatradicionalannačin,papri-kaš se pravi od krupnih komada sveže rečneribe(prim.aut.stoganemojtedavasčudikadanaiđetenanekuribljukost,jerseuŠa ra nuriblji
wine style wine&food
64 WINE STylE
paprikašzaistapraviod ribe), a servira sado-maćomtesteninom,naravnoukotliću.uzpapri-kaš preporučujePre mi um kuć no vi no po dru ma Je lićitobocuod0.25,palagano...
Među brojnim predjelima posebno nas jeiznenadilaponudaribljepaštete,itoonerađenepo tradicionalnoj recepturi starih alasa, jer seretkonalazinarestoranskimmenijima(zalogaj„u četiri kašike“ za istinske gurmane, na kojisuBeograđani,čininamsezaboravili).Osnovualaske paštete čini som „začinjen“ dimljenimšaranom, tek toliko da pruži onu neophodnugurmansku notu, dokmorska pašteta predsta-vlja kombinaciju škarpine, oslića i skuše. Obesuserviranenasitnoseckanojsalsiodparadaj-zasamalorukoleiprepečenimtostomiobesepreporučujukaoidealanblagistarter.
No,prenegoštosmoprešlinaglavno jelonismo mogli a da ne probamo najpopularni-je specijalitete prošlog leta - tartar od lososa ikarpaćo od brancina. S radošću smo prihvatili
ponududanamtartarodlososapravezastolom,što je bila svojevrsna atrakcija. Veliki komadisvežeg (ne dimljenog) lososa sitno se iseckajunožem, premažu se morskom solju, zatim sedodamalokaparaitabaska,idostamaslinovogulja.ujednostavnostije,saznajemonalicume-sta,trikpripremesavršenogtartara.
Karpaćo od brancina ne priprema se od„porcijaša“, već svežih brancina od kilogram,kojisesekunadugetankelistove.Potomsepo-legnunarukoluiblagopolijusokomodlimunaimaslinovimuljem.uzovajspecijalitetprostosteuobavezidapijeteneštoveomalagano.
uzNa še be lo,brendaSrod ne du še,sparu-jemopredjelo-ravioleodgamborasasosomodšafranaipaprike.Domaćeravioleodspanaćailiblitvepunesesmesomodgambora,kojisecelikuvaju imelju, te sepri gustiranju ovepikan-terijemogu osetiti komadići gambora. Paprikaovomspecijalitetudajespecifičnuboju,ašafranse savršeno uklapa sa ukusom Kristančićevog
wine style wine&food
Na šeg be log,jerumeđusobnomsadejstvuimajuzanimljivucrispyreakciju.Dunavjeidaljeveli-ki,lepitakoblizu...
S obzirom na Ša ra no vo kontinuirano ba-lansiranje između rečne imorske ribe, glavnuga stro nom sku po nu du otva ra mo pre po ru kom jednog rečnog i jednog morskog specijaliteta.Međutim, poštujući tradiciju Ša ra na kao prvo-bitno rečnog restorana, prvo se prepuštamogurmanluku rečnih specijaliteta i to - filetimasmuđa sa sosom od mladog luka i dimljenogsira serviranim namusaki od krompira. Izbornijeslučajan.Smuđjeribakojuproverenovoleistrasniljubiteljirečneribeionikojiuopštenevole ribu. ukus koji daje kombinacija sočnogsmuđasajačinomproprženogmladoglukaidi-mljenogsirasavršenoideuzjakovino,kaoštojerecimoKristančićevoNa še cr ve no.
Sledeći na redu su fileti šarana sa suvimšljivama.Ovosmoizabralizatoštoretkonaila-zimonakombinacijurečneribe isuvihšljiva,kojesuskoropotpunoistisnutesatradicional-nogmenija.OdšefakuhinjeNenadaLučićasa-znajemorecepturu.Doksepržekotletišarana,
crveni luksekaramelizujesasuvimšljivama.Poštoselukišljivezgusnuugustisos,njimeseprelijukotleti,svesezapečeurerni islužiuglinenojposudi.
Iz bogate ponude morskih specijaliteta,odlučujemo se za - filete orade sa sremušom(u ostalim kuhinjama, primećujemo pomalozaboravljenim, a veoma efektnim divljim lu-kom), serviranimnapalentimešanoj sasuvimparadajzom,tačnijesušenimčeriparadajzomumaslinovomulju.OvojelogustiramouzKozlovi-ćevumalvaziju,dokDunavidaljelepomiriše...
Bogatugastronomskuponuduzatvaramopo-slasticamaito-sutlijašemsasosomodpomoran-dže,rađenimnafrancuskinačinsamaloalkoholaikolačemod rogača.uzsutlijašpreporučujemolaganoispijanjeKozlovićevogmuskata,auzkolačodrogača,kojiseservirauzinteresantankrem,kojipodsećanafrancuskekremovepravljenenapari, kuglu sladoleda od vanile i sitno seckanusvežunanu-jedankratkiespreso.
Sasvim prikladno za zaokruživanje jednedivne vinsko-gurmanske priče. Jednog lepogprolećnogdananaobaliDunavauZemunu.WS
wine style wine&art
66 WINE STylE
Piše: Aleksandar Duković
Ur ba ni kon tekst sa vre me ne Umet no stiUr ba ni ži vot me tro po la, duh sva ko dnev nog am bi jen ta i iden titet ve li kih gra do va, osnov ne su po ru ke i te me ko ji ma se kroz svo je ra do ve ba vi Da na Ma ar. Na kon tri sa mo stal ne iz lo žbe u Be o gra du, dve u Pa ri zu, kao i na kon uče stvo va nja na vi še grup nih iz lo žbi u Pa ri zu, Lon do nu, i Be o gra du, ova dva deset pe to go di šnja be o grad ska i pa ri ska gra fič ka di zaj ner ka i mul ti me di jal na umet ni ca pred sta vi la se pre ne ko li ko me se ci i do ma ćoj pu bli ci i to na svo joj sa mo stal noj iz lo žbi u Ga le ri ji Atri jum Bi bli o te ke gra da Be o gra da. S ob zi rom na to da je po vo ka ci ji gra fič ki di zaj ner, ne ču di što je oda bra la ko la že da kroz njih pre ne se svo je vi đe nje sve ta
distanciraš i uđeš u svoju introvertnost.umetniktolakšemožedapodnese,jermo-že danapravi svoju oazu, da izgradi svojmikrosvet. Ipak, tamo su ljudi rastereće-nijinegoovde i lakšepristupajuživotnimpreprekama. Svesni su svogmesta, svojetradicije, kulture... Imaju bazu, a kada jeimaš onda lakše koračaš kroz život. Oniznaju koliko vrede imislim da su svesnikontekstavremenaimestaukojimažive.Konkretno,PariziLondonimajusličnosti,ali i ogromne razlike. Zapravo, veoma sukompatibilni. London je jako dinamičan,tamojesveintenzivno,aljudisudirektni,rigidni i pragmatični. Francuzi su poetič-niji, imaju više šarma a i sam vokabularfrancuskogjezikaomogućavaopširnijeiz-ražavanje.Imavišeprostorazaopisivanje,dokenglezidirektnijeidukacilju.Takojeiuumetnosti.engleskavišeprati trendo-
WS: Te ma tvo jih ra do va je ži vot u me tro po la ma. Za što te to in spi ri še?
Komunikacijaizmeđujavnogprostora,ulice,galerije,zgrada,veomajezanimljivatema i zato sam se oduvek bavila temomgradova. Zamene oni predstavljaju slikunašegodnosapremaživotu.Kadasagledašgradkao vizuelnumapu, kroznjumožešdastvoriš ipredstavuosebiu tomambi-jentu,oodnosupremadrugimljudimaidana taj način lakše dođeš do suštine svogpostojanja.
WS: Za vr ši la si Aka de mi ju pri menje nih umet no sti u Pa ri zu i ma ster stu-di je u Lon do nu. Ka ko si ti do ži ve la Pa riz i Lon don?
Mislim da trenutno vlada jedno psi-hološko i moralno preopterećenje svudau svetu.A to te tera da senaneki način
WINE STylE 67
DA NA MA Ar DA Ni cA MA riN ko vić
wine style wine&art
Foto
: Že
ljko
Sino
bad
wine style wine&art
68 WINE STylE
ve,aFrancuzinegujutusvojulepršavostiležernost.
WS: Ko li ko gra do vi de ter mi ni šu lju de?Ljudi se ponašaju u kontekstu okru-
ženja, što je prirodno. Tako je recimo uParizu sve lepo, što te podstiče da lepšei pozitivnije razmišljaš. Ako imaš osećajslobode onda tvoja percepcija ide dalje,nisi determinisan svojim problemima. Toseogleda iukomunikacijimeđu ljudima,kojajenanekinačinogledalodruštva.Tainterakcijaizmeđučovekaiokolinejejakovažna. Životni prostor je mnogo više odsamog mesta prebivališta. u tom smisluje vrlo važno da se putuje, jer kad čovekne zna za drugačije onda nema ni tole-ranciju za različitosti.Meni je vrlo važnoštomikaoporodicamožemodaživimonarelacijiBeograd-Pariz-London,štomožemodaobilazimogalerijeimuzeje,dapratimozbivanjanasvetskojumetničkojsceni.Mo-raš da budeš aktuelan, da se informišeš,dapoznaješglobalnuscenu.Zatojedanasbitiumetnikdinamičnaikompleksnapro-fesija.
WS: Kao i ve ći na dru gih. Uosta lom, i umet nost sve vi še po sta je tr ži šno orijen ti sa na, po sta je ozbi ljan bi znis, zar ne?
Naravno, umetnici nisu više osobekojevode isključivoboemskizivot.Danasimamo ozbiljno tržište koje podleže eko-nomskim zakonitostima kao i sva druga.Tomoždanije dobrou smislu održavanjakvaliteta,ali jedobroštoseumetnostsvevišepopularizuje.Mislimdajeelitizambiovelikaprepreka izmeđusameumetnosti ipublike. Recimo, u Londonu su besplatneposeteNacionalnoj igalerijiTejt, i tumo-žetedaviditeljudeiznajrazličitijihmiljeakoji su vrlo zainteresovani za umetnost.Suštinajeutomedaonamoradasepribli-žiljudima.Mislimdaikodnaspostojido-voljan broj ljudi koji imaju interesovanje,aliimtonijedovoljnodostupno.
WS: Kad smo kod pu bli ke, mi sliš li da je umet ni ci ma da nas lak ša ko mu nika ci ja sa njom?
Kako da ne. Danas imamo internet,tehnologija jemnogo napredovala, medijisusvebržiitomnogoolakšavavezuumet-nikasapublikom.Atonamomogućavada
WINE STylE 69
wine style wine&art
stalnoevoluiramo.endiVorholjebiojedanod inicijatora te interakcije. On se dao, aumetniku jemožda teško da se damedi-ju,alimorašdashvatišdakroznjihšalješsvojuporuku.
WS: Na ne ki na čin on je prak tič no uveo umet nost u sva ko dnev ni ži vot, ili obr nu to, sve jed no.
Vorhol je prikazivao svoj život i zatoje bilo važnoda se to popularizuje.On jepublici predstavljao nešto što su oni sva-kodnevno gledali, ali nekim drugačijimočima.Kaoštosvako jelomožedasepri-premi namnogo načina. Često je govoriodasunjegoveslikeustvarionsam,njego-va ličnost, ida izatoganemaničegaviše.umetniknemožedabudeintrovertan,onstvaradabisvojuumetnostpokazao,dabinekome pričao o tome, da bi izneo svoje
stavove i emocije kroz radove. Mislim daje u tome poenta. umetnik kroz svoj radzapravopredstavljasebe.
WS: Ko li ko je u tvo jim ra do vi ma za-stu pljen taj lič ni aspekt?
Prilično, jer preko mojih radova jakomuniciram sa ostatkom sveta. Mislimda je smelost ta koja određuje ljude, i uodevanju, i u umetnosti, i u načinu živo-ta - u svemu. Biti određen da možeš danosišjarkeboje,daslikašnjima,damožešdastaneš iza togaštosiuradio.To jekodmeneodrazmogvaspitanjau francuskomduhu,jersamtamonaučilada,akosineštorekaoondasirekao,akosiuradiouradiosi.Tositiizatoseuumetničkimkontekstimačoveknemožeodvojitiodsvograda,nika-rakterno,nipsihološki.Tojevrlopovezanoizatoumetnicijesuspecifični.
o vi nU
Ako ne maš od nos pre ma vi nu ko je pi ješ, to je kao da pri čaš a ne znaš šta že liš da ka žeš
TokomdetinjstvačestosamsaroditeljimaišlauProvansu,gdesmoposećivalima-nifestacijekojepovezujuumetnost ivino,nakojimajeCilegodinamaučestvovao.Ka-snijesamobilazilaraznevinarijepoFrancuskojishvatilasamdavinonosidruštvenimomenat,danijesamoispijanjenekogpića,većjednaširapriča.Recimo,doksambilaugimnazijimojiprijateljisuodlaziliuProvansudaradenaberbamakakobizaradilizadžeparacitojebilotolikopopularnodasusetamosklapalamnogaprijateljstva,rađaleljubavi.Kasnijejepostalonormalnodasekaže:„upoznalismosenaberbi“.uFrancu-skojseizuzetnonegujekulturakonzumiranjavina,alipresvegapostojiogromnopošto-vanjepremavinu.Štojeinormalno,jervinojejedanspecijalan,kompleksanproizvod,prebožanskinegoluksuzanizatosenesmeomalovažavati.uProvansisamvideladasetačnoznakadsepijekojevinoikako,idauztopostojiiodređenikodeksponaša-nja. Ili kad sambilakoddrugariceuŠampanji, gde samprimetila jednu fascinantnuposvećenostljudikojiprozvodevino.Ijasam,takođeizgradilatakavodnos.Naprimer,kadauzmemčašuizatvorimočiistogtrenutkavidimljudekojisubraligrožđe,njihoveumazaneruke,vidimburad,osetimmirisetihpodruma...prođemiceofilmkrozglavu.Vinomoradasekonzumirakrozpriču,jerdrugačijegubisvojsmisao.Moradasačuvaelegancijuidabudezabeleškavremena.Kaoštojekompletanproces,kadseservirailidekantira,moždaibitnijiodsamoggutljaja.
Mnogovolimrozevina,laganijasu,neobaveznija,ležernija.Crvenasuzahtevnija,imajuvećudozuozbiljnosti,iusamimvinimaiupristupuistom.Kaoinekabelavina,recimovinaizregijeŠabli.umojojporodici,kaoisasvojimprijateljimatakođe,poštuje-mokultvina,pijemo,pričamoonjemu,ovinarijama,mirisima...Zapravojeprevaziđenodnosda„crvenovinoideuzcrvenomeso,abelouzribu“.Mislimda,akodoživljajkon-zumiranjavinanijekompleksan,ondasvenestaje.
rad
Dan
e m
aar
wine style wine&art
70 WINE STylE
WS: Za što si oda bra la baš ko la že kao umet nič ki iz raz?
Još kao mala slikala sam uz oca(slikara CiletaMarinkovića, prim. aut.) iodatle potičemoja sklonost ka vizuelnojumetnosti. Verovatno je to genetsko na-sleđe.ICilejenekadradiokolaže,kojisubiliumojojsobitakodasampraktičnood-raslasanjima. Inače,oduveksamvoleladaseigramsapapirom,časopisima,daihseckam,ilepimusvomkontekstu.Kolažiimajusličnutematikuienergijukaoisli-ke,samojedrugačijiizraz,savremenijije.Jasamgrafičkidizajnerikrozcelumojuedukaciju, i radeći uz Cileta, imala sampotrebu da svoje radove svedem u nekisa vre me ni kon tekst.
WS: Ko li ko je in te re so va nje pu bli-ke ge ne ral no za ko la že?
Mislim da je sve veće. Ja se trudimdamoje poruke budu što direktnije, bašzbogtogadabipublikalakšemogladaihprihvatiirazume.Kadmogudavideodre-đenolicenafotografiji,dapročitajujasnoreč,ondaimjeporukajasnijainemorajudasepitajuštajeumetnikhteodakaže.Kadapročitašmojrad,onizgledakaoana-liza elemenata, kao poezija, fraza, tekst,kaoneštokonkretno.Koristimmaterijaleiz časopisa, knjiga, sajtova, to su mojeboje ičetkasamoštoradimdrugomteh-nikom.Mislim da to potiče od grafičkogdizajna,dashvatišdatiustvaripričašsačovekomkojiposmatratvojrad.Kolažićezasigurnoostatimojumetničkipravac.
WS: Po što če sto pu tu ješ, ko je trendo ve pri me ću ješ u sfe ri vi zu el ne umetno sti?
Tojekaomoda.Recimo,iumojimra-nijimradovimaseosećaretroelement,aunovijimonoštojesadaaktuelno.uvekmijebitnoinformisanje,jerumetnikmo-ra da bude aktuelan. Jedino tako možešdaznašgde senalazišuonosuna ljudeisvet.Trenutno je trenddasesvevraćajednostavnosti.Recimo,kadsuupitanjuvina, u Francuskoj se vraćaju na običnuflašuietiketu,nepredizajniranu.Kadsvepočnedasemodifikuje,daseredizajnira,ondanakrajupostajejasnodaje,napri-mer, tastolicasamostolica,da jeobična
čašaobičnačaša.Jednostavnošćusedola-zidosuštine.
WS: Ko li ko ti je este ti ka va žna u ra du, a ko li ko pre no še nje ne kih tvo jih po ru ka, sta vo va?
Imam in tu i ti van od nos pre ma ra du. umetniknekadnesvesnotokomradado-đedoporukekojuželidapošaljeposma-traču. Kao čulo, kao potreba za vodom.Jedostavno sednem i radim, imampotre-buzatim.Ondaradsagledamkaopriču,materijalisukaorečenice.estetikadolazisamaodsebe.Onanemožedabudepr-vobitnicilj,nemožešdakažeš„sadćudanapravim nešto lepo“. Ona zapravo imasvojprocesnastajanja.
WS: Od u vek je kod mla dih umet ni-ka bio iz ra žen ne ki sve op šti bunt, ne ka ogrom na že lja za pro me na ma. Pre pozna ješ li to kod se be?
mi slim da imam pred nost što sam studirala i živela u Francuskoj, jer tamopostoji hrabrost da se izraziš i da kažeššta misliš. Naravno da sam i ja usvojilatakavnačinrazmišljanja.Ljudiočekuju ižele da vide ekstravagantnog umetnika.Zatoimtrebadatineštonovo,druginivoživota,drugupercepcijuinačinrazmišlja-nja.Ovdekaodaseljudiplašedaizađuizstandardnihokvira,svejevišekonformi-zma.Falitajjedankorakviše,kojimenjasve. Sve što je avangardnije, to je i težene što ura di ti. za to su u sve tu uspe šni oni kojiprepoznaju trenutak i imajusmelostda ura de ne što no vo.
WS: Kao im pre si o ni sti. Iako ni su bi li pri mlje ni u Pa ri ski sa lon, sre ćom po umet nost na sta vi li su da ra de u istom prav cu.
Bezistrajnostinemavelikihdela.Nemoželjudimauvekdasedajeonoštoonižele,jerakoonisaminemogudapomeregraniceondaumetnicitomorajuimogu.To jenjihovzadatak i zatooni imajuva-žnuulogu.WS
M S C Y A C H T C L U B
J e d i n s t v e n d o ž i v l J a J e k s k l u z i v n o g k r s t a r e n J a
wine STYLe pleasure
72 WINE STylE
za što se sve ve ći broj lju di od lu ču je da svoj od mor pro ve de na kr sta re nju? od go vor se na meće sam po se bi. pro bu di ti se sva ki dan na no voj de sti na ci ji, bez na por nog pu to va nja, ner vo ze, za sto ja na pu te vi ma; uži va ti u sla snim ob ro ci ma ko je pri pre ma ju vr hun ski maj sto ri ku hi nje, a pri li ke za za ba vu i opu šta nje ma me na sva kom ko ra ku. kr sta re nje će is pu ni ti oče ki va nja, pa čak ih i nad ma ši ti!ako se od lu či te na ova kvo pu to va nje, oda be ri te za se be ono naj bo lje – MsC kr sta re nje. u MsC flo ti na la zi se 11 bro do va iz gra đe nih i opre mlje nih da pru že pot pu no za do volj stvo svo jim put ni ci ma, a pa žnja je po klo nje na i naj ma njim de ta lji ma.
wine STYLe pleasure
74 WINE STylE
MSC YACHT CLUB SVE PRE MA ŽE LJA MA GOSTIJU
Perjaniceflote,brodoviMSC Splen di da i MSC Fan-ta sia, kriju posebnu oazuprivatnosti i ekskluzivnosti- MSC Yacht Club koji nudi brojne sadržaje te velikiizbor jedinstvenih usluga prilagođenih upravo vašimpotrebama.TosudetaljikojičineMSC Yacht Clubnaj-ekskluzivnijimprivatnimklubomnamoru.
MSC Yacht Clubnudisasvimnovidoživljajkrstare-njauzuživanjeupotpunojprivatnosti,teličnogbatlerakojivamstojinaraspolaganju24časadnevnozasvevašeželje.Bilodavampomažedaraspakujeteilispa-kujetekofere,upoznajesaprednostimaiprivilegijamakojeuživatekaogostiMSC Yacht Clu ba,donosiomilje-nednevnenovinesvakogjutra,poslužujehranuipićeuvašapartmanilisavetujeosvemuodizboravinadoatrakcijakojemožetevideti tokomizleta,nećetemoćineprimetitidauslugabatlerazaistačinirazliku.
go sti MSC Yacht Clu bamogudauživajuuraskošnoopremljenomTop Sail Lo un gesalonu,sunčanjuikupa-njuubazenimana izdvojenojpalubiThe One,privat-nomrestoranusvremenomručavanjapoželji,pažljivodizajniranim prostranim apartmanima opremljenimamermernimkupatilom,dušecimaodmemorijskepene,čaršavimaodnajfinijegegipatskogpamukaiNin ten do Wiikonzolom, teukorišćenjunizaposebnihusluga isadržaja.PićausvimprostorijamaMSC Yacht Clu ba i uminibaruapartmanasubesplatna.Boravećiuovojoazi luksuzakoja senalazi samonanajboljimbrodo-vima MSC flote, osiguran vam je povlašćen pristupprvoklasnimsadržajimazasport,zabavu iopuštanje.mak si mal no is ko ri sti te sva ki tre nu tak!
WINE STylE 75
wine STYLe pleasure
www.msckrstarenja.com
wine STYLe pleasure
wine style pleasure
SVET UŽI VA NJA
Na sva kom bro du na la zi se i pre fi nje ni MSC Aurea SPA wel lness cen tar, po znat po kvali te tu po nu de tret ma na, za ko je su do bi li brojna pri zna nja, uklju ču ju ći i ono od pre sti žnog Ber litz vo di ča za kr sta re nja. Odvo ji te ne ko li ko tre nu ta ka i pre pu sti te se tra di ci o nal nim i inova tiv nim tret ma ni ma ko ji vas smi ru ju, pod mlađu ju i re ge ne ri šu.
Za mi sli te mi ris esen ci jal nih ulja i ori jental nih sve ća ka ko se me ša u va zdu hu s ne žnim zvu ci ma mu zi ke dok struč ne ru ke ba lij skog ma se ra smi ru ju vaš um i te lo. Upra vo to je is ku stvo ko je će te do ži ve ti u MSC Aurea SPA cen tru. Go sti MSC Yacht Clu ba ima ju pri o ri tet pri li kom re zer va ci je ter mi na, pri vat ni di rekt ni pri stup lif tom te bes plat ni tret man u tur skom ku pa ti lu i sa u ni kao znak do bro do šli ce. WS
UKR CA VA NJE I U DU BROV NI KU
Uži va ti u ča ri ma MSC Yacht Clu ba od sa da će bi ti mo gu će i s ukr canjem u Du brov ni ku! Ve li čan stve na no vo grad nja MSC Di vi na će nakon sve ča nog kr šte nja u Mar se ju 26. ma ja uz ku mu So fi ju Lo ren za plo vi ti pre ma Du brov ni ku već na svom pr vom, ina u gu ral nom kr sta re nju gde će za me ni ti brod MSC Mag ni fi ca ko ji je uz MSC Mu si ca re dov ni po se ti lac Du brov ni ka (ukrca va nje je mo gu će sva kog pet ka i su bo te). MSC Di vi na će sva kog pet ka do kra ja ok to bra plo vi ti pre ma atrak tiv nim de sti na ci ja ma Ita li je, Grč ke i Tur ske. Za sve re zer va ci je MSC Yacht Club apart ma na s po la skom iz Du brov ni ka mo gu će je na zah tev ostva ri ti po se ban po pust od 10% u od no su na re dov ne ce ne.
Do bro do šli u svet MSC Yacht Clu ba! Svet eks klu ziv no sti i luk su za za sve one ko ji že le pot pu nu pri vat nost i dis kre ci ju, ko ji že le prosla vi ti po seb nu pri li ku sa sti lom ili jed no stav no uži va ti u pot pu no no vom do ži vlja ju kr sta re nja.
Namenjen ljubiteljima vina i uživanja u životu!
WINE STYLE CLUB formirali smo u želji da svim ljubiteljima vina i drugih lepih stvari omogućimo da to uživanje sebi mogu da priušte češće i po povoljnijim uslovima; da na događajima koje će organizovati magazin Wine Style saznaju ponešto novo, da se zabave i međusobno povežu...
Učlanjenjem u WINE STYLE CLUB ostvarujete pravo na:
• Godišnju pretplatu na magazin Wine Style (magazin se ne nalazi u slobodnoj prodaji)
• Prisustvo svim događajima u našoj organizaciji - edukativnim degustacijama, promocijama vina, Wine Style salonu vina
• Mogućnost organizovanih poseta vinarijama u zemlji i regionu po promotivnim cenama
• Popuste u vinotekama, wine barovima, restoranima, hotelima, wellness i sportskim centrima…
VINOTEKE I WINE BAROVI
Wine Bar & ShoP MaGnuMDositejeva 13, Beograd
Wine ShoP arenaBul. Zorana Đinđića 45g, Beograd
aroMatica & WineBelville, Jurija Gagarina 14ž/8, Beograd
aroMatica & PleaSureĐure Jakšića 7, Beograd
coMPania de VinoSKalenićeva 3, Beograd
PaMPour Barugao njegoševe i Prote Mateje, Beograd
PreMierStrahinjića bana 13a, Beograd
PodruM Wine artugao Gospodar Jevremove i Višnjićeve, Beograd
HEDONISTKralja Milana 3, Beograd
RESTORANI
BALZAC Strahinjića Bana 13, Beograd
ŽABARKej oslobođenja bb, Zemun
TRIBECAKralja Petra 20, Beograd
TRAčMileševska 39, Beograd
RESTORAN HOTELA ZIRA Ruzveltova 35, Beograd
Picollo TC Zira, Ruzveltova 33, Beograd
BiStro la Merugao Bul. cara lazara 94 i Đorđa Servickog 17, novi Sad
ZLATAN BORZlatibor
NAšA KUćABanjička bb, užice
ĆatoViĆa MliniMorinj, Boka Kotorska, crna Gora
HOTELI
ZIRARuzveltova 35, Beograd
hyatt reGency BeoGrad Milentija Popovića 5, Beograd
SqUARE NINEStudentski trg, Beograd
hotel PaliSadZlatibor
WELLNESS I SPortSKi centri
SqUASHLANDKneza Višeslava 27, Beograd
CITY WELLNESSKraljice natalije 38-40, Beograd
PriJaVe Za uČlanJenJe: 011/ 34 45 310, 011/ 24 44 481 redakcija@winestyle.rs, marketing@winestyle.rs
inForMaciJe o aKtiVnoStiMa KluBa i aKtuelniM PoPuStiMa: www.winestyle.rs, www.facebook.com/winestylemagazine
Prijatelji Wine Style club-a
članarinacena godišnje članarine: 2.900 dinara
wine style iza etikete
80 WINE STylE
Piše: Vuk Tripković
WS: Kako ste se našli u svetu vina?KarijeruuvinarijiConcha Y Torozapočelasam
napozicijiprevodioca,saportugalskognaengleskiiobrnuto.ujedno,mojangažmanuvinarijibio je iprva prava prilika da se bolje upoznam sa vinom.Nedugo zatim završila sam školu za somelijere uČileu. Nakon pet godina u vinariji kao prevodilac,napustilasamposaoiposvetilaseputovanjima,obi-lascimavinarijaičuvenihvinskihregija.Kadasamse vratila u Čile, ponovo sume pozvali iz vinarijeConcha y Toro. Ali ovoga puta na poziciju vinskogambasadora.
WS: Šta je posao vinskog ambasadora?Posao vinskog ambasdara je da približi vina
ljudima,da ihnaučinešto više onjima, ali i da ihnauči kako da ih na pravi način konzumiraju.Mojposao nije da naučim ili motivišem ljude da pijuvelikekoličinevina,većdatočinenapravinačiniupravimprilikama.MojposaojeidaupoznamljudesavinarijomConcha y Toro,sanašimvinima,itolju-dekojiživevangranicaČilea.Ovegodinezaduženasamzatržištanordijskihzemalja,ali izaPortugal,ŠpanijuiRusiju,kaoijošnekezemljeevrope.evo,trenutno sam u Srbiji. Posao je jako dinamičan,mnogoseputuje,aliosimputovanja imamoičestetreninge,razneobukeuČileu.Nedavnojebilaberbaunašimvinogradimaijasambilatamo,učilasamoprocesuproizvodnjevinauvinariji.Veoma je lepo,jer se stiču brojna iskustva i svaki danmožete danaučite nešto novo. Takođe imamo i treninge kojeorganizujemozanašedistibutereširomsveta,štojetakođedeomogposla,kaoitreningesazaposlenimau restoranima.
Daniela Perez Parrawine ambasador vinarije Concha y toro
U vinski svet „uplivala“ je radeći kao prevodilac sa engleskog jezika u čuvenoj čileanskoj vinariji Concha y toro. U poslednje dve godine Daniela Perez Parra sve više vremena provodi putujući i
upoznajući najpoznatije vinske regije sveta, što joj je omogućilo da bolje upozna svet vina. Stečeno
iskustvo kvalifikovalo ju je za poziciju vinskog amba-sadora vinarije Concha y toro, koju obavlja nekoliko
meseci. za wine style pričala je o svom poslu, ali i o promenama u vinskom svetu koje se dešavaju na
globalnom tržištu.
s vinom kroz svet
Foto
: M
lade
n To
mić
WINE STylE 81
wine style iza etikete
WS: Kakva je trenutno pozicija vinarije Concha y Toro na globalnom nivou?
Concha y Toro je najveća vinarija u LatinskojAmerici. u 2011. godini dobili smo nagradu zanajprepoznatljivijivinskibrendnasvetu,adrugasmovinarijausvetupopovršinisopstvenihvinograda.IuČileu je naša pozicija veoma dobra, iako je većinanaše proizvodnje namenjena inostranim tržištima.Višeod70odstonašihvinaseizvozi.Jedanodrazlo-ga velike popularnosti naših, ali i čileanskih vinauopšte, jeste i jedinstven geografski položaj Čilea.Nanekinačinon je„zaključan“Andima,PacifikomiAtlantskimokeanom.uslovi sukaona ostvu, kaonaKiprurecimo,a to jeveomavažnozatoštonamomogućavadapoizvodimovrlozdraveproizvode.Nemislimsamonavina,većinahranu,maslinovaulja…GotovosviproizvodiizČileasuizuzetnozdravi.Tojei zajednička karakteristika svih čileanskih vina, odonihnajboljih,doonihkojaseprodajuubag in boxu.
WS: Pošto izvozite vina u mnogo zemalja, zanima nas kako se prilagođavate različitim tržištima? Verovatno uz neku opštu postoje i posebne, lokalne strategije?
Sva tržišta na kojima smo prisutni su namizuzetno važna. Bukvalno sva, bez izuzetka. uSrbijinemamotakovelikuprodaju,kaonaprimeruVelikojBritanijiilinekimdrugimvelikimzemljama,ali vaše tržište nam je takođe jako važno.Dodatniproblemje irecesijaukojojsenalazivašazemlja.Osimtoga,bezobziranarecesiju,naškonceptjedanavašemivamasličnimtržištimabudemoprisut-ni isključivo sa našim vrhunskim vinima. Mislimprvenstveno na naše premium linije Casillero del Diablo i Don Melchor.Bezobziranakrizuipriličnunestabilnost tržišta, mislimo da je to pravi put.Inače,našemarketinške,kaoistrategijenastupanatržištimasuglobalne.Kaoštosamvećnavela,kon-ceptvinarijeConcha y Toro uposlednjedvegodinezanivasenavrhunskim–premium vinimaitovažizasvatržišta.Svesnismodapostojerazlikeunavi-kamaistilovimaživotaodzemljedozemlje,alibezobziranatonašpristupjejedinstvenzasvezemlje.
WS: Da li se promenio način poslovanja od početka ekonomske krize?
u Čileu se ne osećaju velike posledice svets-ke ekonomske krize i mogu da kažem da imamo
jednuveomastabilnuekonomskusituacijauzemlji.Nažalost,najavljujesedaćeu junu, julu ipakbitiodređenihpromenainanašemtržištu.Alispremnismo za to, pa i dalje imamo veoma ambiciozneplanove.OdnovihtržištajakonamjeinteresantnaJužnaAfrika,anašudeonatomtržištutrenutnojeoko10odstoodukupneprodajevina.Tojesjajanrezultat,kojinas jepodstakaoda tamootvorimo inašukancelariju.eto,tojesamodeoplanova,azaostaloćetevećubrzočuti.WS
WS: navikli smo na inovacije iz vaše vi-narije. Šta je trenutno aktuelno?
Proše godine kupili smo još jednu vi-nariju i to u Kaliforniji. Reč je o vinskoj kući Fetzer, u okrugu Mendokino, tako da sada imamo i vina ove vinarije u svojoj ponudi. Osim toga, s vremena na vreme povećavamo naš portfolio novim vinima, jer se trudimo da ljubiteljima naših vina i našim partnerima uvek ponudimo neko prijatno iznenađenje. Deo toga je i naša saradnja sa fudbal-skim klubom Manchester United, koja traje od 2010. godine. Ona je rezul-tat obostranog interesovanja i dala je odlične rezultate širom sveta - u Indiji, Kini, africi, latinskoj americi... ne radi se tu o klasičnom sponzorstvu, više je reč o partnerstvu jer postoji više stvari koje spajaju Manchester United i Concha y Toro - tradicije duge više od stotinu godina, reč je o velikim globalnim brendovima... Takođe, kako se navijači Mančestera nazivaju red Devils, u ovom trenutku našu saradnju vezujemo isključivo za promociju linije Casillero del Diablo. Širom sveta organizujemo i konkurse, čije pobednike šaljemo na utakmice Manchester Uniteda.
82 WINE STylE
wine style nAJBOlJe VinARiJe U ReGiOnU
Foto
: V
ladi
mir
Milo
rado
vić RajkoŽličar
DaniloŠnajderBožidarGrabovac
WINE STylE 83
Predstavljamo vinarije iz knjige Top 50 vinarija ex-YU, druge sPecijalne Publikacije magazina Wine style
„Iza Verus (pravih) vina stoji pravo prijateljstvo.“
verusOrmož
wine style nAJBOlJe VinARiJe U ReGiOnU
Piše: Milorad CilićTrojica dugogodišnjih prijatelja, svaki sa porodičnim vinogra-darskim nasleđem i poslovnim iskustvom u vinskoj industriji, udružila su svoju strast prema vinu i slična poslovna interesovanja. Zahvaljujući neuobičajeno posvećenom pristupu samih vlasnika, vinarija Verus na tržištu se predstavila vrlo kvalitetnim vinima, sa izraženim sortnim karakteristikama i specifičnim odlikama Ormoža, male oblasti u Sloveniji. Posebno su bela vina ove kuće lako pronašla put do ljubitelja vina i izvan regiona, možda najviše zbog činjenice da se vlasnici vinarije ne opterećuju previše količinom proizvedenog vina.
84 WINE STylE
wine style nAJBOlJe VinARiJe U ReGiOnU
Trojica prijatelja, diplomiranih agronoma, RajkoŽličar,DaniloŠnajderiBožidarGrabovac,potičuiz
vinogradarskihporodica.Odrođenjačvrstopovezanisavinogradarstvom, iskustva su sticali radeći u velikimvinarijama. Rajko već petnaest godina radi u marke- tingu i prodaji, Danilo je bio glavni enologOrmoškog podruma, odgovoran za proizvodnju petmiliona litaravina, a Božidar rukovodilac proizvodnje u istoj firmi,rukovodećisa500hektaravinograda.Vođeniistomide-jomda se potencijal ormoškog vinogorja predstavi nabolji način, krenuli su od početka, pod imenomVerus vinogradi.„Velike razlikednevnih inoćnih temperatura tokom je-seni,odnosnouvremefinalnogsazrevanjagrožđa,uvi-nogradimaizmeđuLjutomeraiOrmožaomogućujuproiz-vodnjuvinaintenzivnoizraženihsortnihkarakteristika.“Takvu predispoziciju terena, odnosno karakteristikepodneblja,uVerususuznalačkiuklopiliuproizvodnjuvinakojananajboljimogućinačinoslikavajusortu,go-dinu i geografsko poreklo. Vina čiste, jasno izraženesortne definicije, koja su istovremeno zrela, puna iharmonična,dopadljivailakoprihvatljiva.ubrzo nakon osnivanja vinarije, vina iz prvih berbiVerus vinogradaskrenulasunasebepažnjuitonanaj- probirljivijimtržištima,kakvasuVelikaBritanija,SAD,NemačkaiItalija.„Planovisudasesličanefekatpostigneiuzemljamauokruženju,adapovećanjeproizvodnjepratinapredakukvalitetu.“Avinasuzaistapravi(verus)predstavnikormoškogvino-gorja,dateberbeivelikogznanjaljudikojistojeizanjih.
godina osnivanja 2007. adresa Hardek 34a, 2270 Ormož, + 386 2 7415 440 www.veusvino.com, info@verusvino.com posete vinariji uz zakazivanje vlasnik Rajko Žličar, Danilo Šnajder, Božidar Grabovacvinar Danilo Šnajderpovršina vinograda 18 ha vlastitih sorte sauvignon blanc, chardonnay, pinot gris, furmint, riesling, muskateller, pinot noirgodišnja proizvodnja 100.000 boca etikete bela vina
SAUVIGNON, SIVI PINOT, CHARDONNAY, ŠIPON, RENSKI RIZLING, LAŠKI RIZLING (kasna berba / late harvest), ŽUTI MUŠKAT (poluslatko / semisweet)
WINE STylE 85
wine style nAJBOlJe VinARiJe U ReGiOnU
karakteristike vina
Najveći utisak u Verusu ostavio je njihov vrlo jed-nostavan pristup - od najboljeg grožđa proizvestikarakterno vino u kome će se prepoznati sorta,regijaistilvinara.Sovinjonjeizražene,čistearome,odličnih kiselina ugrađenih u telo vina, dugotrajani veoma svež.u pinou sivomprednjači aroma zre-log belog voća, a alkohol povećavautisakpunoće iprijatne slasti. Rajinski rizling iz 2008. odličan jeprimervinaodovesorte.Miris je izražen,razvijeniveomakarakaterističanzasortu,azbogherbalnihnotanajvišeasociranamirisvrežaparadajza.Onajiz2007. imazahtevniju,kompleksnijuaromupetrolej- skogkarakterasaprimesamaherbalnog.Odličnoserazvio, amaloneprevrelogšećeradodatnouvećavautisak„mesnatosti“ islasti. Iako jesovinjonstartnifavorit, posebnu pažnju treba obratiti na šipon ilifurmintiz2008,vinolokalnesortekojekarakteriševišeslojna koncentrisana terpenska aroma, uzprisutnenotehrastovine.umerenejepunoće,usva-komslučaju,nesvakidašnjeiinteresantno.WS
wine style putopis
86 WINE STylE
Iako će te to kom pu to va nja u vi še na vra ta ve ro vat no po mi sli ti da po se ta ovoj ze mlji „na kra ju sve ta“ mo žda i ni je bi la na pa met nja od lu ka, tih če trde set osam sa ti pro ve de nih u pu tu za bo ra vi će te ubr zo po do la sku. Shvati će te i za što je re ži ser Go spo da ra pr ste no va kao lokaciju za snimanje filma izabrao baš ova ostr va. No vi Ze land je ze mlja ne ve ro vat nih pre de la, re lak si ra ju će ze le ne bo je tra ve i pla vet ni la ko je se sa ne ba pre li va u mo re. Te ško da će te ne što slič no na ći bi lo gde u sve tu
Šta sve možeš u...
Novi Zeland
WINE STylE 87
wine style putopis
Tekst i foto: Nataša Biočanin
NoviZeland jegeografskinajizolovanijadržavanasvetu.Nalaziseu jugozapad-nomdeluTihogokeanaisastojiseoddvavelikaostrva,SevernogiJužnogimno-
štvamalih.ugeološkompogledunalaziseuzonipodvlačenjapacifičkepodaustralij-skutektonskuploču,štoznačidasuzemljotresiivulkaniovdeuobičajenapojava,kaoidajemineralnisastavtlaizuzetnoraznovrstanibogat.ukombinacijisaumerenomiblagommorskomklimomiobiljemvlage,tojepravirajzabiljnisvet.Prirodajeovdevrloočuvana,presvegazahvaljujućiizolovanostizemljeimalojgustininaseljenosti,aliiizuzetnopažljivomodnosustarosedelacaidoseljenikapremasvomokruženju.
Geografskapozicijaovezemljeukojojkaodavremesporijetečeuticalajeinanjenestanovnike.LuksuzanaNovomZelandunema,jerontamonikomeinijepotre-ban.Čakbiizgledaosmešnoupoređenjusa„luksuzom“kojijeprirodapodarilaovomdeluplanete.A,akobiatmosferuinačinživotaNovozelanđanatrebalodauporedimosanečim,ondabitomoždanajsličnijebiloživotuubivšojJugoslaviji.Mirno,tihoibez-brižno,alinikakodosadno,takootprilikeizgledaživotunjihovimgradovima.Stičese
wine style putopis
88 WINE STylE
utisakdasviimajudovoljno,nikopreviše,kaoidasuljudivi-šeokrenutiprirodi.uvećinimestaradiseod8do16h,kadaseisvezatvara,aljudiidudaprovodevremesasvojomporo-dicom.Tadanaplažamamožetedaviditebrojneparovekakošetajuporedmora,bosonogudecukakotrčkarajupopeskuiskupljajuškoljke,razdraganekućneljubimcekakoseigrajuimnogo„rekreativaca“.GotovosvinaNovomZelandusu„ludi“zazdravimživotom-trčanje,biciklizam,plivanje,veslanjeiplaninarenjesuomiljenividovirekreacije.Novozelanđanipri-ličnovoledasebaveekstremnimsportovima,panijeničudosto su komercijalni bandži skokovi patentirani upravo ovde
sredinomosamdesetih.Generalno,stičeseutisakdaseNoviZelandpostiluživotaumnogome razlikujeodvećine razvi-jenih zemalja, a da biste u pravom smislumogli da osetiteduhovezemlje,potrebnojedaseprebacitenanekidrugačijinačin razmišljanja od onog na koji smo svi navikli. Baremkadajerečozapadnjačkimzemljamaukojimatempoživotapostajedinamičanponekadidonepodnošljivihgranica.
Ovde nećete raditi ni videti neke stvari „normalne“ zaostataksveta.Akoste imaliuplanudase„ludo“provedeteunoćnimizlascima,uživateuautentičnojdomaćojkuhinjiilisediviteistorijskimiarhitektonskimčudimaidasekupate
WINE STylE 89
wine style putopis
umirnom i toplommoru – na pogrešnom stemestu! Tu itamoćeteuživatiuopuštenomvečernjem izlasku, jer jenaNovomZelandusvetako–krajnjeopušteno.Akojerečohra-ni,naravnodanećeteostatigladniporedmnoštvarestoranapoznatihsvetskihkuhinja-zapreporukusuazijski,meksičkiimediteranski-aliništanovoispecifičnonećeteprobatijerpravanovozelandskakuhinjainepostoji.Arhitektonskačudatakođenećetepronaći,alićetezatomoćidauživatešetajućiulicama sadivnimpogledomnamore, umirnimkrajevimagrada,ukojimaseporodičnekućeneutrkujuuluksuzuiveli-čininegoumaštovitostiuređenjavrtovairaznolikostibiljnih
vrsta.Ruzmarinjeinačezastupljenusvakomdvorištuiteškodanegdenasvetumirišetakointenzivnokaoovde.
AkoseodlučitedaprovedeteodmornaNovomZelandu,pokušajte da on traje bar tri nedelje. To je najkraće vremepotrebno da biste mogli da proputujete ovom zemljom odseverado juga i da seupoznate saAucklandom,Wellingto-nom, Christchurchom, hamiltonom i Dunedinom. Takođe,preporukajedaputujeteuvremekadajekodnaszima–oddecembradomarta.
Na severu, ne bi trebalo da propustite da posetite ter-malne izvore u Rotorui i najistočniju tačku Novog Zelanda
wine style putopis
90 WINE STylE
–gradGisbornesanestvarnolepimplažama,doksunajuguQueenstown–planinskoturističkomestoi„meka“ekstremnihsportova,kaoijezeroWanaka,nezaobilaznedestinacije.
usputćetemoćidasedivitenepreglednimplantažamavi-nograda,kojihimainaseveruinajugu, idasvraćateumaleprivatnevinarijenadegustacijevina.NemojteseiznenaditiakosuvlasnicisaprostorabivšeJugoslavije,anajvišeihimaizhr-vatske,jersuseoninaNoviZelandiseljavaliipreiposleDrugogsvetskograta,doksuljudisapodručjaSrbijeunajvećembrojudošlikrajemXXveka.hrvatisuinačeznatnodoprineliusponuvinarstva, jer suovdepreneli svoje tradicionalnovinarskona-sleđe.NoviZelandjezemljabelihvina(kadaseuželitecrvenihondaiditeuAustraliju,aonajenaudaljenostiod„svega“1.500kilometara). Naročito semože pohvaliti odličnim sovinjonima,kojisuinajzastupljeniji,anekiodnajboljihdolazeizregijeMarl-boroughkojasenalaziusevernomdeluJužnogostrva.
WINE STylE 91
wine style putopis
wine style putopis
92 WINE STylE
Takođemožeteprobatiiodličnešardonee,aliivrlozanimljivepinonoare,kojisunajpopularnijimeđucrvenimvinima.Novoze-landskavinaodavnovećnisunepoznatausvetu,asvakegodinesvejeviševinarijačijavinaosvajajuvrlovisokeocenenapresti-žnim svetskim ocenjivanjima. Jedna od najpoznatijih i najboljihvinarija na Novom Zelandu je Ba bič, koju su osnovali hrvatskidoseljenici,anjihovavinaprisutnasuinasrpskomtržištu.Osimvinograda,usputćetevidetiinepregledneplantaževoća,farmesr-nai,naravno,nepreglednastadaovacaodkojihsegotovosvebeli.
Kadastevećstiglidovde,ondanemojtedapropustiteprilikudaseupoznatesapingvinima,delfinima,morskimlavovima,kito-
WINE STylE 93
wine style putopis
vima, fokama ialbatrosima.NoviZeland je ipravocarstvoptica,a i jedina je teritorijana svetunakojojmožete videti pticekivi,kakapoitakaheu.
Kada sve to obiđete, preporuka je da se vratite uAuckland iposvetite jedanceodanOklandskommuzejuukome jeprikazanacelokupnaistorija-oddolaskaPolinežanadodanašnjihdana-kom-pletan biljni i životinjski svet, geologija i jošmnogo toga.A kadavaspredvečezabolenoge,ondasedniteunekirestoranporedmora,naručite nekimorski specijalitet i uz čašu sovinjon blana, recimovinarijeOyster Bayi-udahniteduboko.Buditesvesnidanemabašmnogoljudikojićeimatiprivilegijudabudunavašemmestu.WS
www.vrhunskavina.rs
vredi probati
WINE STylE 97
wine style vinski rečnik
S
Piše: Dragana Zdelarsommelierdraganazc@yahoo.com
Kako bi svi postojeći, ali i potencijalni ljubitelji vina mogli lakše da se snalaze u lavirintu vinskog sveta, objavljujemo serijal „Vinski rečnik“ – praktičan vodič kroz vinsku terminologiju koji će sadržati osnovne pojmove o vinu. Kada govorimo o vinu, možda je bolje koristiti originalne izraze na francuskom ili engleskom jeziku, nego upotrebljavati bukvalne ili često netačno prevedene izraze na našem jeziku. Serijal objavljujemo po abecednom redu
SASSICAIA DOC (SASIKAJA) –ovojezaštićenoimezablend(kupažu)cabernet sauvignon–cabernet francuitalijanskojvinskojregijiToskana.Godine1994.italijanskavladaodobrilajedaSassicaia nosiDOCoznakukvaliteta.Inače,porodicaMarchesiIncisadellaRocchettazaslužnajezaprvezasadefrancuskihsorticabernet sauvignon i cabernet francuToskanskojoblastiTenutaSanGuidouBolgheriju,kaoizanastanakovogizuzetnogvinakojepostilupodsećanavelikabordoškastila.Sassicaiaodležavaubaricimaodfrancuskoghrastaod18do24mesecipreflaširanja.
SAUTERNES AC (SOTERN)–poznataapelacija(vinskaoblast)uregijiBordouFrancuskoj.usvetujepoznatapoproizvodnjiiz-vanrednih,pomnogimanajkvalitetnijihprirodnoslatkih(desertnih)vina.DominantnasortauSoternujesemillion(semijon),madaseukupažamamožepojavitiisauvignon blanc,aponekadimalakoličinamuscadellea(muskadela).unekimgodinama,kadasuklimatskifak-toriodgovarajući,uvinogradimasestvarajuuslovidasenagrožđuza-patiirazmnožibotrytis cinerea(plemenitaplesan),adesertnavinaseproizvodeupravoodtakvoggrožđa.NajkvalitetnijeinajskupljeslatkovinouSoternuinajcenjenijeusvetujesteChateau d‘Yquem. Ne posto-jesvakegodineadekvatniuslovidaseoformibotritisuvinogradimaitihgodinaseproizvodesuvavinakojanisunipribližnokvalitetnanicenjenakaodesertnavinaizoveoblasti,alitadaihflaširajuiprodajupod etiketom Bordeaux AC ili Bordeaux Superieur AC.
SAUVIGNON BLANC (SOVINJON BLAN) –internacionalnabelasortagrožđakojaseprimarnogajiuBordouidolinirekeLoareuFrancuskoj,alijeimaiuskorosvimvinskimregionimasveta.IzuzetnekarakteristikejedalanaNovomZelandu,avinaodovesorteinačesuprepoznatljivaposvojimherbalnimtonovimaiaromisvežekošenetrave.
SAUVIGNON ROUGE–poznatijijepodimenomcabernet sauvig-non.Crnasortagrožđanastalaukrštanjemjednebele(sauvignon blanc)ijednecrnesorte(cabernet franc).
SAVORY (PIKANTNO) –opštinazivzavinakojasubogata,za-okružena,punogtelaizačinskogkaraktera.
SCHAUMWEIN (PENUŠAVO VINO) –shchaumznačimehurići,penailipenitise.OvojenazivzapenušavavinanižegkvalitetauNemačkoj,doksepenušavavinavišegkvalitetanazivajuqualitä-tschaumweinipoznatijasukaosekt vina.
wine style vinski rečnik
98 WINE STylE
BeogradWINE SHOP ARENABulevar Zorana Đinđića 45g, 011/ 65 57 382
WINE BAR & SHOP MAGNUMDositejeva 13, 011/ 26 26 267
PAMPOUR BARUgao Njegoševe i Prote Mateje, 062/ 293 103; 011/ 308 55 69
MALA TOSKANAKraljevića Marka 5, 011/ 21 82 200
AROMATICA & WINEBelville - Ljubičica, Jurija Gagarina 14ž/8, 011/ 63 00 810
AROMATICA & PLEASUREĐure Jakšića 7, 011/ 21 86 510
WONDERLANDSvetog Save 25, 011/ 38 30 455
HEDONISTKralja Milana 3, 011/ 32 28 041
COMPANIA DE VINOSKalenićeva 3, 011/ 24 49 407; 24 36 038
VINOTEKAMakedonska 24, 011/ 32 24 047
ENOTEKA PREMIERStrahinjića bana 13a, 011/ 29 10 381
PODRUM WINEART Ugao Jevremove i Višnjićeve, 011/ 26 25 237
SRPSKA KUĆA VINABraničevska 1, 011/ 38 36 965
VINO I TAKO TONjegoševa 40, 011/ 30 87 700
ENOTEKA ROYALKarađorđeva 3, 011/ 30 33 024
MAISON DE VINSPožarevačka 13, 011/ 34 42 422
FINO VINOKralja Petra 91, 011/ 26 21 669
VINOTEKA CHIANTILomina 41, 011/ 26 44 148
REVINIčkova 29, 011/ 30 59 499
VINO & GRADKajmakčalanska 9, 011/ 38 37 484
VINE & PLEASUREBulevar oslobođenja 117, 063/ 84 06 395
WINE STORYBulevar Mihajla Pupina 10z, 011/ 31 16 231
AG WINE BAR & SHOPVojvode Stepe 20, 011/ 39 73 798
BUTELJKABulevar kralja Aleksandra 114, 011/ 24 37 811
SRPSKA KUĆA VINA 2Antifašističke borbe 15, 011/ 21 37 474; 069/ 21 37 475
CASA DEL VINOBulevar Zorana Đinđića 45v, 011/ 31 16 357
VINA SRBIJEBulevar Mihajla Pupina 10g, lok. 26, 064/ 14 14 592
Novi SadDULKAVojvode Bojovića 9, 021/ 57 17 11
VINO I TAKO TO Maksima Gorkog 17a, 021/ 66 23 090
SremSki karlovciVINOTEKATrg Branka Radičevića 5, 021/ 88 41 10
Bačka PalankaBOLJI DANIKralja Petra I 21, 021/ 21 00 057
kragUJevacWINE & WINEKralja Aleksandra I Karađorđevića 160, 034/ 367 327
Adr
esar
vin
otek
a
SCHLOSS–nanemačkomznačizamak.Kadasenaetiketivinanalaziimesamogzamka,toimasličnoznačenjekaoikadsenaeti-ketamafrancuskihvinanalaziimešatoa(chateau),štoznačidajevinoproizvedenoodgrožđaizsopstvenogvlasništvaaneodkoope-ranata,iliodkupljenoggrožđa(naprimer,Schloss Johannisberg).
SEC–francuskiizrazkojibukvalnoznačisuvo,štouvinskomrečnikuznačibezslasti,danijeslatko.Kadaopisujemoobična(ni-jeistozapenušava)vina,ovoznačidapozavršetkufermentacijeskoroiliuopštenemapreostalihšećera,odnosnodaseukupnakoličinaugljenihhidratapretvorilaualkohol.Kadjerečopenuša-vimvinimailišampanjcima,oznakasecnaetiketigovoridajevinorelativnoslatko,demi-secdajejošslađe,doksezapenušavavinakojasusuvakoristiizrazbrut ili extra brut akosuveomasuva,kaoiizrazbrut nature.
SECCO –italijanskiizrazzabrut,odnosnosuvo.
SECO–španskiizrazzasuvo.
SECOND FERMENTATION (DRUGA, DODATNA, NAKNADNA FERMENTACIJA) –kadaseproizvodepenušavavinatradicionalnommetodomuflašiseizazivaponovna(druga)fermentacijaitododavanjemmanjekoličinevina,ugljenihhidratainovogkvasca(liqueur d’tirage)uvećgotovovino.
SECONDARY FERMENTATION (SEKUNDARNA FERMENTACIJA) –kodproizvodnjepenušavihvinadrugafer-mentacijasenazivaisekundarnomfermentacijom,doksekodpro-izvodnjeobičnihvinasekundarnomfermentacijommoženazvatimalolaktičkafermentacija(konverzijajabučnihumlečnekiseline).
SECOND GROWTH (DEUXIÈME CRU) –francuskiizrazkojioznačavadrugupotkategorijuvrhunskihvina(cruss classe)ukla-sifikacijivinašatoauoblastimMedokiSoternuBordou.Poklasi-fikacijiiz1855.godinevrhunskavinauBordousunaznačenakaovina grand cru classe,anjihovadodatnaklasifikacijauključujejošpetpodgrupa,počevšiodpremiercru(najvišegkvaliteta),zatimdeuxième cru,troisièmes cru...
SEDIMENT (SEDIMENTI, VINSKI TALOG, DEPOZIT) –trunči-ce,mala,finazrncakojasemogunaćinadnuflašekodvinakojasudugonegovana(kododležalihvina).Ovisedimentinepredstavljajunedostataknekogvina,naprotiv,ovojekarakteristikakvalitetnihvinadaseiznjihvremenomizdvajajusitnečesticepolimerizovanihtanina,tartarataipigmentnihmaterijakojesesvremenomvezujujednezadrugei,poštosutežeodtečnosti,taložesenadnuflaše.Ovisedimentisemogubezproblemaeliminisatiizvinadekatiranjem(pretakanjemvinaizflašeudrugi,posebnodizajniranstaklenisud).Vinskitalogseuglavnomvezujezafina,kvalitetnacrvenavina,ma-dasemožeoformitiiunekimbelimvinima.WS
Recommended