View
10
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Srijeda, 12. januar 2005. Broj 10.578, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII
BROJ Srba u Sanskom Mostu nepre-
kidno se - smawuje.
Od nepunih sedam hiqada Srba, ko-
liko ih je prije tri godine bilo, danas
ih je na podru~ju Sanskog Mosta dvostru-
ko mawe. Ako se nastavi iseqavawe, srp-
sko stanovni{tvo }e se odr`ati samo u
rubnim dijelovima ove federalne op-
{tine.
Muka je natjerala predstavnike Udru-
`ewa gra|ana "Moj zavi~aj# iz Sanskog
Mosta da ju~e do|u u Prijedor i na~el-
nika op{tine Marka Pavi}a upoznaju sa
svim neda}ama koje ih ti{te. A wih ni-
je malo.
Predsjednik "Mog zavi~aja# Gojko
Mijatovi} je, ovom prilikom iznio niz
te{ko}a sa kojima se susre}u Srbi po-
vratnici u Sanskom Mostu. Po wemu se,
rekao je, nastavqa "politika katastar-
skog uklawawa Srba iz centra Sanskog
Mosta#, ~ime se prakti~no spre~ava po-
vratak Srba u ovu op{tinu.
On je podsjetio da je od 1996. godine
do danas Srbima oduzeto 300 posjeda u
samom centru grada.
- Zlo je {to se to nastavqa i u Pri-
jedorskoj ulici, u Sanskom Mostu, gdje se
oduzima jo{ osam srpskih posjeda. Rije~
je o klasi~nom etni~kom ~i{}ewu, koje
se nastavqa i u ovoj godini. To se radi
odlukama op{tinske vlasti, u kojoj ve}i-
nu ima Stranke demokratske akcije. Mi
se obra}amo sudovima koji to presu|uju
kako presu|uju i mi nemamo apsolutno
nikakvog povjerewa u kantonalno i fe-
deralno pravosu|e - rekao je Gojko Mi-
jatovi}.
On je svjestan da se ovaj problem ne
mo`e rije{iti ~arobnim {tapi}em ali
se pla{i da, ukoliko bude nastavqena
ovakva politika, Srba, osim u pograni~-
nim selima, u Sanskom Mostu uskoro ne-
}e ni biti.
Tipi~an primjer za to je Milan Ili-
~i} iz Sanskog Mosta, koji je poslije se-
dam godina u{ao u posjed svoje imovine
da bi nedugo zatim, {to zbog fizi~kih
napada {to zbog neostvarivawa svojih
osnovnih prava, prodao svu svoju imovi-
nu i definitivno napustio Sanski Most.
Ili~i}, tako|e dodaje da u gradu ima
jo{ mo`da hiqadu Srba, ali niko od lo-
kalne vlasti pa i me|unarodne zajedni-
ce ne `eli da ~uje za wihove muke. A od
dobra, veli, niko nikad nije bje`ao, pa
ne bi ni on.
- U op{tini Sanski Most Srbima je
vra}eno vi{e od {est hiqada ku}a i
stanova. Srbi vode ~etrdesetak sudskih
sporova, u kojima tra`e vra}awe imovi-
ne - ka`e slu`benik Kancelarije za po-
vratak op{tine Sanski Most Branislav
Te{i}.
On potvr|uje da se broj Srba u San-
skom Mostu, u pore|ewu sa stawem od
prije tri godine, vi{e nego prepolo-
vio. Kao ilustraciju stawa, Branislav
Te{i} je naveo da su pro{le godine u
srpskim porodicama ro|ena samo dva
djeteta, a isto toliko je bilo vjen~awa
Srba povratnika.
- Srpski narod u Sanskom Mostu je
nezadovoqan vra}awem imovinskih pra-
va. Ovo pitawe je najizra`enije u cen-
tru grada. Op{tinska vlast, prakti~-
no, nerje{avawem imovinskih pitawa
etni~ki ~isti centar Sanskog Mosta -
naglasio je Marko Pavi}, dodav{i da
}e sa svojim kolegom iz Sanskog Mosta
razgovarati o da se ovi problemi brzo
rje{avaju.
Pavi} pod tim podrazumijeva rje{a-
vawe ove problematike na na~in na ko-
ji je to, na nivou BiH, regulisano zako-
nima koje donio visoki predstavnik.
Prakti~no, to zna~i, kazao je Pavi}
da oni imaju pravo da im se vrati imo-
vina i niko nema pravo da na wihovoj ze-
mqi gradi bilo {ta bez wihove sagla-
snosti.
- Najgore je to {to oni po~iwu sum-
wati i u pravosu|e a to ve} zna~i jednu
totalnu pravnu nesigurnost. Apelujem
na vlasti u Sanskom Mostu i na vlasti
na nivou BiH da se tim qudima vrati
ono {to im pripada i na {ta po zakonu
imaju pravo - rekao je Marko Pavi}.
On je podsjetio da je Prijedor prvi
u BiH vratio imovinu vlasnicima i is-
takao da bi bilo dobro da, po tom pita-
wu, Sanski Most stane rame uz rame sa
ovom op{tinom. ¥ P. [.
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD
Prognoza vremenaJutro }e biti prohladno i mjestimi~-
no maglovito. Tokom dana promjenqivo
obla~no sa sun~anim intervalima, uglav-
nom do podne. Jutarwa temperatura od mi-
nus pet do sedam, a najvi{a dnevna od pet
do 15 stepni.
RIJE^ dana
- Znamo {ta
je bilo, ali
niko ne zna
{ta }e biti
- Danilo
Karapetrovi}.
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848
1
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
Australija 036 AUD 1 1.130325 1.133158 1.135991
Kanada 124 CAD 1 1.219947 1.223005 1.226063
Danska 208 DKK 1 0.262234 0.262891 0.263548
Hrvatska 191 HRK 100 25.812748 25.877442 25.942136
Norve{ka 578 NOK 1 0.237789 0.238385 0.238981
Slovenija 705 SIT 100 0.813604 0.815643 0.817682
[vedska 752 SEK 1 0.216098 0.216640 0.217182
[vajcarska 756 CHF 1 1.261112 1.264273 1.267434
V. Britanija 826 GBP 1 2.786660 2.793644 2.800628
SAD 840 USD 1 1.484395 1.488115 1.491835
Srbija i
Crna Gora 891 CSD 100 2.456764 2.462921 2.469078
78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,
informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com
KURSNA LISTA
Zemqa [ifra
valute
Oznaka za
devize i
efekt. valutu
Jedinica
za devize
Kupovni
za devize
Sredwi
za devize
Prodajni
za devize
SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52109
broj 007
Kursevi iz ove liste primjewuju se
od 12.1.2005. godine
Kursevi u konvertibilnim
markama (BAM)
KAMENGRADDa se Srbima, povratnicima u
Sanski Most, ne pi{e dobro moglo se
vidjeti i po tome {to je u Kamengra-
du podignut spomenik turskim vojni-
cima koji su 1463. godine ovdje pogi-
nuli, osvajaju}i posqedwe utvr|ewe
kraqa Stefana Toma{evi}a. Pored
spomenika su ~etiri zastave - dvije
Turske i dvije BiH. Osim toga, u Do-
wem Kamengradu je podignuta xamija
koja nosi ime sultana Mehmeda Fa-
tiha, koji je sru{io sredovjekovnu
bosansku dr`avu.
ZA[TO SE SRBI ISEQAVAJU IZ SANSKOG MOSTA
OD DOBRA SE NE BJE@IOSIGURAWE A.D.
TREBIWUBLOKIRAN
RA^UNStrana 3.
MLADI]NIJE
PTICAStrana 5.
OSTAVILANOVORO\EN^E
I POBJEGLAStrana 7.
CENZURAZBOG PE[KIRA
Strana 32.
KOSTARIKA
Ko{marumjesto odmora
SAN HOZE - Nijemac Ronald Juri~ (50)
krenuo je u Kostariku na odmor iz snova, a pro-
budio se u ~ekaonici na aerodromu zakqu~iv-
{i da mu je jedna noga amputirana.
Juri~, koji je profesor iz Desaua u wema~-
koj pokrajini Sahsen Anhalt, ka`e da je oti-
{ao kod qekara u bolnicu u San Hozeu jer mu
je oteklo lijevo stopalo.
- Imao sam sli~an problem i ranije, koji
nije ni{ta ozbiqno samo anomalija izazvana
mojim dijabetesom. Kada sam do{ao u bolnicu
odmah su me smjestili u postequ. Kada sam ~uo
rije~ "amputirati# poku{ao sam da protestu-
jem, ali su mi dali anesteziju i probudio sam
se u ~ekaonici - prenijela je ju~e Srna izjavu
zlosre}nog profesora.
Nakon operacije profesor je kolabirao i
odvezen je u privatnu kliniku, gdje je otkrive-
no trovawe krvi. Specijalnim medicinskim
avionom preba~en je u Wema~ku gdje je jo{ 23
puta operisan kako bi se popravila {teta na-
nesena amputacijom. ¥
Prije tri godine u Sanskom Mostu bilo okosedam hiqada Srba, a danas ih je dvostrukomawe. Op{tinska vlast oduzima srpskuimovinu u gradu
\ Gojko Mijatovi}: Katastarsko uklawawe Srba (Snimio D. STOJNI])
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com
Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
srijeda, 12. januar 2005.NOVOSTI2
BAWA LUKA - Predsjednik
Republike Srpske Dragan ^avi}
podr`ao je aktivnosti Eufora u
BiH.
On je, poslije sastanka sa ko-
mandantom me|unarodnih snaga u
BiH Dejvidom Likijem naglasio
da o~ekuje me|usobni saradwu i
partnerstvo, a ne nametawe rje-
{ewa.
General Liki je naglasio da je
neophodno da Republika Srpska
po{tuje obaveze koje je preuzela
prema Ha{kom tribunalu i pod-
sjetio da je neophodno da BiH
sprovede standarde Evropske uni-
je, kako bi se ubrzao wen put u ovu
asocijaciju.
- Liki je pozdravio dosada-
{we rezultate u sprovo|ewu re-
forme odbrane, a on i predsjed-
nik Srpske zakqu~ili su da tre-
ba nastaviti sa wenim sprovo|e-
wem - navodi se u saop{tewu iz
Kabineta predsjednika Republike
Srpske.
^avi} je u svom obra}awu no-
vinarima poslije sastanka sa Li-
kijem istakao da je upoznao ko-
mandanta Eufora sa stavovima ve-
zanim za odluku Kancelarije vi-
sokog predstavnika, kojom se pro-
du`ava i mijewa mandat Komisi-
je za reformu odbrane u BiH.
- Razgovarali smo i o manda-
tu Eufora. Smatram va`nim da je
Republika Srpska krenula putem
stabilizacije i da je sada na tlu
BiH samo sedam hiqada stranih
vojnika, za razliku od perioda ka-
da ih je na na{im prostorima bi-
lo i 60 hiqada - istakao je ^avi}
na konferenciji za novinare.
On je dodao da je akcenat raz-
govora ipak stavio na rad Komi-
sije za reformu odbrane i upo-
znao Likija sa stavom da ukidawa
Ministarstva odbrane ne smije
biti.
- Nametawe takvog rje{ewa
nema podr{ku u Republici Srp-
skoj. To je op{ti politi~ki stav
koji smo izrazili u Sporazumu o
principima usagla{enog politi~-
kog djelovawa. Ukoliko neko bu-
de nametao takvo rje{ewe, sprem-
ni smo da tra`imo demilitariza-
ciju BiH i na referendumu - is-
takao je ^avi}.
Predsjednik Srpske je nagla-
sio da se saradwa sa Ha{kim tri-
bunalom treba poboq{ati i da je
neminovna.
- Mnogi nas u posqedwe vri-
jeme optu`uju da skrivamo optu`e-
ne za ratne zlo~ine, {to predsta-
vqa krivi~no djelo. Isti slu~aj
ponovio se nedavno sa tvrdwama da
poma`emo generalu Ratku Mladi-
}u. Ne}emo prihvatati takve pret-
postavke bez dokaza, jer nas tako
dovode u polo`aj da smo okrivqe-
ni, a ne mo`emo da se branimo -
kazao je Dragan ^avi}.
General Liki razgovarao je i
sa ministrom odbrane u ostavci
Milovanom Stankovi}em, ista-
kav{i da su vodili "iskrenu, otvo-
renu i prijateqsku diskusiju i us-
postavili dobru osnovu za budu}u
saradwu#.
Na pitawa o navodnim dokazi-
ma o boravku generala Ratka Mla-
di}a u Han Pijesku i istrazi Mi-
nistarstva odbrane BiH general
Liki nije `elio da odgovara.
- Ministar Stankovi} i ja smo
se slo`ili da je dobro to {to }e
me|unarodni vojnici stalno biti
prisutni u Han Pijesku - kazao je
Liki.
Ministar Stankovi} je kazao
da je na~elno dogovoreno da se ~vo-
ri{te veze sa~uva i da nastavi rad.
On je rekao da o nastavku re-
forme odbrane nije razgovarao sa
generalom Likijem.
General Liki sastao se i sa
na~elnikom General{taba Vojske
Republike Srpske generalom No-
vakom ]uki}em.
¥ N. DIKLI] - M. XEPINA
PREDSTAVNICI SRPSKE SA KOMANDANTOM EUFORA
\Liki i ^avi}: Pohvale reformi odbrane (Snimio M. [UKALO)
SARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWESARADWA, A NE NAMETAWE
BAWA LUKA - Predsjednik
Republike Srpske Dragan ^avi}
imenovao je ju~e Ogwena Tadi}a
za svog politi~kog savjetnika.
Iako je Tadi} generalni se-
kretar Srpske radikalne stranke
"Dr Vojislav [e{eq#, ^avi} is-
ti~e da ovo imenovawe nije uslo-
vqeno budu}im politi~kim dje-
lovawem ove partije.
- Prema Sporazumu o princi-
pima usagla{enog politi~kog dje-
lovawa koji je potpisalo {est po-
liti~kih partija treba da for-
miram politi~ko-stru~nu radnu
grupu koja bi razmotrila ustav-
no ure|ewe Republike Srpske u
daqim procesima u Srpskoj i BiH.
Ovo imenovawe po~etak je for-
mirawa te grupe - istakao je ^a-
vi} na konferenciji za novina-
re.
On je dodao da vjeruje da }e
Tadi} kao predstavnik opozicije,
poboq{ati kvalitet rada wego-
vog Kabineta.
Ogwen Tadi} je rekao da je
prihvatio ponudu predsjednika i
dodao da wegovo imenovawe ni-
~im nije uslovqeno, dodav{i da ga
je podr`ala i Srpska radikalna
stranka "Dr Vojislav [e{eq#.
Predsjednik Srpske Dragan
^avi} je dodao da u posqedwe vri-
jeme "ima osje}aj da se stvara at-
mosfera u kojoj glavno mjesto za-
uzimaju dnevno - politi~ki sta-
vovi nekih partija# i da se radi
na umawewu odredbi sporazuma.
- Pritisci su se poja~ali po-
slije imenovawa Pere Bukejlovi-
}a za mandatara Vlade Republike
Srpske. Kao predsjednik Srpske
demokratske stranke nisam mogao
da prihvatim programe koji su je
iskqu~ivali iz budu}eg rada vla-
de, iako je najja~a parlamentarna
partija - naglasio je ^avi}.
On je istakao da se ve} dugo
"stvara klima u kojoj Srpska de-
mokratska stranka treba da bude
de`urni krivac za sve negativno
{to se na ovim prostorima doga-
|a i da je jedini neprihvatqivi
politi~ki subjekat u Srpskoj i
BiH#.
- Mnogi `ele da kod gra|ana
Srpske, ali i me|unarodne zajed-
nice stvore utisak da SDS `ivi
za pro{lost, a ne za budu}nost.
Ti tvrdwu odbacujemo, a imeno-
vawe mandatara iz ove partije po-
kazuje da smo, za razliku od dru-
gih, spremni da snosimo odgovor-
nost za sve doga|aje u sqede}em
periodu - naglasio je ^avi}.
¥ N. D.
PREDSJEDNIK SRPSKE DRAGAN ^AVI]
Poslije sporazuma - pritisciBAWA LUKA - Na~elnik
Inspektorata za unutra{wu kon-
trolu, pra}ewe i za{titu zakoni-
tosti u radu Ministarstva unu-
tra{wih poslova Republike Srp-
ske Mirko Mikanovi} smijewen
je sa te du`nosti, saznaje "Glas
Srpske# u Ministarstvu.
Na to mjesto imenovan je do-
sada{wi inspektor u Sektoru po-
licije Centra javne bezbjednosti
Bawa Luka @arko Sekuli}.
U Sektor policije Sekuli} je
do{ao po~etkom novembra sa mje-
sta na~elnika Odjeqewa za obez-
bje|ewe li~nosti i objekata u
Upravi policije Ministarstva.
Ina~e, ranije je bio inspektor u
unutra{woj kontroli.
Mikanovi} je raspore|en na
mjesto rukovodioca operativnog
de`urnog centra u bawolu~kom
Centru javne bezbjednosti, kojim
je doskora {efovao Ne|eqko Ba-
ro{, sada{wi na~elnik saobra-
}ajne policije u Ministarstvu.
Mikanovi} je prije dolaska
na ~elo Inspektorata bio koman-
dir policije u ^elincu.
¥ V. J.
MINISTARSTVO UNUTRA[WIH POSLOVA
Smijewen Mirko Mikanovi}
SARAJEVO - Komisija za
spoqne poslove Predstavni~kog
doma Parlamentarne skup{tine
BiH na ju~era{woj sjednici po-
dr`ala je "rasprave o potrebi
promjene Ustava BiH na osnovu
konsenzusa svih politi~kih sna-
ga, odnosno Srpske i Federaci-
je BiH i sva tri konstitutivna
naroda#, javila je Srna.
Ovo je izmijeweni prijedlog
zakqu~ka vezanog za izvje{taje
Monitoring komiteta i Poli-
ti~kog komiteta Parlamentar-
ne skup{tine Savjeta Evrope i
mi{qewe Venecijanske komisi-
je, u kojima se govori o potrebi
mijewawa Ustava BiH.
Prethodni, koji je glasio da
Komisija "podr`ava rasprave o
neophodnosti promjene Ustava#,
izmijewen je danas na inicijati-
vu ~lanova Komisije Jeline ]ur-
kovi} i Milorada @ivkovi}a. ¥
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BiH
Ustav mijewa dogovor
SASTANAK DR@AVNOGVRHA SRBIJE
Jug vrela tema BEOGRAD - Na sastanku dr-
`avnog vrha Srbije u Klubu Voj-
ske na Top~ideru dogovoreno je da
Koordinaciono tijelo za jug Sr-
bije ponovo preuzme glavni dio
aktivnosti na jugu zemqe, te da bu-
de uspostavqena boqa koordina-
cija lokalnih organa vlasti sa
ovim tijelom, Vladom, policijom
i Vojskom.
BK TV nezvani~no saznaje da
je dogovoreno i pokretawe pro-
grama ekonomske obnove i razvo-
ja regiona, kao i reorganizacija
Koordinacionog tijela za jug Sr-
bije, prenijela je Srna.
Sastanku, koji je trajao vi{e
od tri ~asa, prisustvovali su
predsjednik Srbije Boris Tadi},
premijer Srbije Vojislav Ko{tu-
nica, ministar odbrane Srbije i
Crne Gore Prvoslav Davini}, sa-
da{wi i biv{i na~elnik Gene-
ral{taba Vojske Dragan Paska{
i Branko Krga, ministar poli-
cije Srbije Dragan Jo~i}.
Sastanku su prisustvovali i
ministar za qudska i mawinska
prava Srbije i Crne Gore Rasim
Qaji} i {ef Koordinacionog ti-
jela za jug Srbije Neboj{a ^o-
vi}. ¥
POLICIJA SRPSKE
Konkurs zadirektora
BAWA LUKA - Nezavisni
odbor za izbor direktora poli-
cije Republike Srpske raspisao
je javni konkurs za ovu du`nost.
Ovo je na{em listu potvr-
dio predsjednik Odbora Ilija
Luki}, navode}i da su se svi we-
govi ~lanovi saglasili sa tek-
stom, u kojem su nevedeni svi
uslovi propisani Zakonom o unu-
tra{wim poslovima.
- Javni konkurs sa uslovima
bi}e objavqen u javnim glasili-
ma "Glas Srpske#, "Oslobo|e-
we# i "Slu`benik glasnik Re-
publike Srpske# - rekao je Lu-
ki}.
Sve prijave razmatra}e ~la-
novi odbora, koji }e obaviti i
razgovore sa kandidatima, a po-
slije toga preporu~iti Vladi
Republike Srpske imena qudi
za koje smatraju da ispuwavaju
potrebne uslove.
Raspisivawe javnog konkur-
sa za izbor direktora policije
uslijedio je poslije ostavke Ra-
domira Wegu{a na tu du`nost
30. novembra pro{le godine.
¥ V. J.
FO^A - Stotinu sedam-
deset i sedam supruga i dje-
ce poginulih srpskih bora-
ca iz Fo~e podnijeli su Kan-
tonalnom sudu u Sarajevu tu-
`bu protiv dnevnog lista
"Oslobo|ewe#, glavnog ured-
nika Senke Kurtovi} i novi-
narke Elme Kazagi}.
Na ovaj korak odlu~ili
su se zbog teksta objavqenog
u septembru pro{le godine
na naslovnoj stranici pome-
nutog lista, pod naslovom
"Umjesto `rtvama zlo~ina,
spomenik wihovim xelati-
ma#, koji, po mi{qewu po-
rodica, vrvi od la`i i mr-
`we.
Objavqivawu teksta ko-
jeg se, ka`u porodice, "ne bi
postidio ni Gebels#, pret-
hodio je poku{aj postavqa-
wa spomen-plo~e na zgradu
"Partizana# "silovanim Bo-
{wakiwama#, kada je zama-
lo izbjegnut te`ak incident.
Tada su, naime, okupqe-
ne porodice poginulih srp-
skih boraca sprije~ile ~la-
nice bo{wa~kog Udru`ewa
"@ena ̀ rtva rata# da posta-
ve spomen-plo~u u Fo~i. Oni
su tra`ili da se istovreme-
no, u cijeloj BiH, takve ili
sli~ne plo~e postave u po-
men mu~enim i ubijenim Sr-
bima.
- Kako "Oslobo|ewe# ni-
je sramota da se di~i odred-
nicom "nezavisni dnevnik#,
kada su sve srpske borce u
Fo~i, pripadnike Vojske Re-
publike Srpske nazvali zlo-
~incima i xelatima - pita
se ogor~ena Nada Milinko-
vi}, supruga poginulog bor-
ca.
Ovakvo sramno bla}ewe
srpski `rtava i spomenika
u Fo~i od strane "nazovi no-
vinarki#, smatra ona, morao
je sankcionisati i visoki
predstavnik, koji se isti~e
samo kad je ka`wavawe Srba
u pitawu.
Mila Nogo, tako|e su-
pruga poginulog borca, re-
kla je da za nanesenu bol zbog
klevete, bla}ewa i mr`we
po wihovim najmilijim, bra-
niocima Republike Srpske,
tra`e materijalnu nadokna-
du od po 3,5 hiqade maraka po
osobi, odnosno blizu 620 hi-
qada maraka.
- Neargumentovano bla-
}ewe i bo{wa~kih `rtava
od strane srpskih novinara,
ako ih ima, tako|e treba
sankcionisati. Govor mr-
`we koji "weguje# federal-
no "Oslobo|ewe# ne mogu do-
prinijeti pomirewu u BiH
nego vrije|aju stare rane -
ka`e Nogo.
Ovakvo ili sli~no mi-
{qewe dijele i ostali ~la-
novi porodica poginuli i
nestali boraca u Fo~i, koji
ka`u da se du{evna bol, na-
nesena sramnim pitawem ne
mo`e novcem platiti, ali se
mo`e upozoriti.
Navode}i da uop{te ne
sumwaju u pravednost presu-
de Kantonalnog suda Saraje-
vo, porodice iz Fo~e napo-
miwu da bi u suprotnom, za-
dovoqewe pravde potra`i-
li na vi{im sudovima BiH
i Evrope.
¥ D. TODOROVI]
PORODICE POGINULIH U FO^I OGOR^ENE PISAWEM "OSLOBO\EWA"
TU@BOM NA LA@I Borce Republike Srpske novinari sarajevskogdnevnika nazvali
"zlo~incima i xelatima".
Od{tetni zahtjev 620 hiqada maraka
VLADA - U novoj vladi Srpske ne}e
biti predstavnika Stranke de-
mokratske akcije, Stranke za BiH
i Socijaldemokratske partije
BiH, potvrdio je Dragan ^avi},
nagla{avaju}i da ni u Vladi Fe-
deracije BiH nema predstavnika
srpskih partija.
Dragan ^avi} je ju~e potvr-
dio da je dobio poziv od Wegove
svetosti patrijarha srpskog go-
spodina Pavla, u kojem je tra-
`io da on, ali i predsjednici
ostalih srpskih partija, do|u na
sastanak u Beograd.
- Iz tehni~kih razloga ne
mogu se odazvati, jer je sastanak
zakazan za danas. Vjerujem da kod
patrijarha postoji `eqa da se
srpke partije po~nu me|usobno
uva`avati, ali se ne mo`e o~e-
kivati da svi prihvate poziv -
rekao je Dragan ^avi}.
Faksimil spornog teksta: Naslov svegovori
PATRIJARH
Ukoliko bude poku{aja ukidawa Ministarstva odbraneSrpske, spremni smo da tra`imo demilitarizaciju BiHi na referendumu, rekao je predsjednik Dragan ^avi}
SARADWA, A NE NAMETAWE
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. DOGA\AJI
®N
VO
"AL
TER
" - S
TUD
IO
3
BR^KO - Tu`ila{tvo di-
strikta Br~ko dobilo je iz Ha{kog
tribunala sedam novih predmeta,
koji se odnose na ratne zlo~ine po-
~iwene na ovom podru~ju, pod stan-
dardnom oznakom "A#.
Ovo je ju~e na{em listu potvr-
dio je javni tu`ilac distrikta Ze-
kerija Mujkanovi}.
- Dodatne istrage koje se spro-
vode za svaki pojedina~ni predmet
u razli~itim su fazama, tako da se
u skoroj budu}nosti mo`e o~ekiva-
ti podizawe optu`nica - istakao je
Mujkanovi}.
Tu`ilac nije `elio da govo-
ri o imenima osoba na koja se od-
nose predmeti, osim da je rije~ o
individualnoj odgovornosti za zlo-
~ine po~iwene tokom rata.
Ovi predmeti }e poslije ocje-
ne Tu`ila{tva BiH biti vra}eni
Tu`ila{tvu distrikta na daqe pro-
cesuirawe.
Br~anskom Tu`ila{tvu rani-
je je iz Ha{kog tribunala dosta-
vqeno {est optu`nica protiv se-
damdesetak qudi. Do sada je uhap{e-
na jedna osoba koja se nalazi u pri-
tvorskoj jedinici u Br~kom. Rije~
je o Konstantinu Simonovi}u, biv-
{em komandantu zatvora "Luka#,
koji se u pritvoru nalazi petnae-
stak dana i protiv wega jo{ nije
podignuta optu`nica.
Predsjednik Saveza logora{a
Republike Srpske Branislav Du-
ki} tvrdi da se pomenutih sedam
predmeta odnose na ratne zlo~ine
po~iwene nad Srbima u Br~kom.
On je dodao da se u Tu`ila{tvu
Br~kog jo{ u fazi istrage nalaze
slu~ajevi po~iwenih ratnih zlo~i-
na nad Srbima u naseqima Bukvik,
Bukovi~ka regija, Cerik, Bukovac
i Bodili{te.
¥ M. \.
Bez obzira na to {to se odavno raspala biv{a zemqa, ostale
su uspomene. Na neka pro{la vremena podsje}aju kalendari, naqep-
nice, pjesme... Ni voza~i ne zaostaju.
Dokaz - jugonostalgi~na naqepnica sa trobojkom i petokrakom.
¥ Milenko [UKALO
FOTO-VIJEST
Sedam koverataiz Haga
PODVU^ENO
TREBIWE - @iro ra~un op-
{tine Trebiwe ju~e je blokiran i
sva op{tinska sredstva, prema sud-
skoj odluci, usmjeravaju se na ra~un
Saliha Alijagi}a na ime ratne
{tete pri~iwene u wegovoj zanat-
skoj radwi.
Na~elnik trebiwske op{tine
Dobroslav ]uk uputio je na ju~era-
{woj konferenciji za novinare
apel republi~kim organima, Vla-
di Republike Srpske, ali i visokom
predstavniku, da pomognu u rje{a-
vawu ovog pitawa, kako ̀ ivot u re-
gionalnom centru Isto~ne Herce-
govine ne bi potpuno zamro.
- Zabriwava {to niko nije za-
interesovan da se ovaj slu~aj rije-
{i. Op{tina Trebiwe ostavqena
je na cjedilu, a ostali su se izvukli.
Republi~ka Vlada se za{titila Za-
konom o unutra{wem dugu, preduze-
}e "Metalac# vi{e ne postoji,
ostala je jedna mala, opqa~kana i
kriminalizovana op{tina, koja mo-
ra da nosi toliki teret na svojim
ple}ima - rekao je ]uk i dodao:
- Op{tina Trebiwe nije jedi-
ni krivac za izuzimawe imovine,
zanatsko-limarske radwe porodice
Alijagi} 1993. godine. Mora se zna-
ti da li je postojao neki nalog ili
dokument, koji je Ratno predsjed-
ni{tvo Trebiwa dobilo od Vlade
Srpske, Vrhovne komande ili dru-
gih nadre|enih. Ako nije, onda je u
pitawu pqa~ka i samovoqa pojedi-
naca ili komisija koje su izvr{i-
le ratnu pqa~ku i koji moraju da od-
govaraju.
Na~elnik Op{tine Trebiwe
uputio zahtjev Vrhovnom sudu BiH
da donese privremenu mjeru o zau-
stavqawu isplata po sudskoj pre-
sudi, do dono{ewa posebnog zako-
na, koji bi rije{io ovo pitawe.
Upu}en je i apel doma}im vla-
stima koje se, ka`e ]uk, pona{aju
kao da ih se to ne ti~e i kao da to
nije dio Republike Srpske.
Sli~an apel upu}en je iz Tre-
biwa i zamjeniku visokog predstav-
nika u BiH Donaldu Hejzu, jer je
"rije~ o nefunkcionisawu dr`a-
ve#.
Prema wegovom mi{qewu, ne
mo`e se dozvoliti da se jednoj op-
{tini uzima svaka marka i da se
potpuno parali{e socijalna za-
{tita, kultura, sport ili komu-
nalna infrastruktura.
Dobroslav ]uk je, zbog ju~era-
{we odluke, najavio i proteste, i
blokadu puteva, banaka sudova, i
dr`avnih ustanova, ali i gra|ansku
neposlu{nost kao krajwu mjeru do
se ne iscrpe sva zakonska i demo-
kratska sredstva.
On je pozvao gra|ane Trebiwa
da sa~uvaju prisebnost, uzdr`anost
i strpqewe.
- Nikada nismo rekli da Sali-
ha Alijagi}a ne treba obe{teti-
ti. Me|utim treba da se utvrdi
prava vrijednost wegove prijerat-
ne imovine i odredi posebna di-
namika isplate i u Srpskoj i u
Federaciji - naglasio je na~el-
nik Op{tine Trebiwe Dobroslav
\uk.
¥ M. BE[TI]
BAWA LUKA - Govore}i o bloka-
di `iro ra~una Op{tine Trebiwe,
portparol premijera Republike Srp-
ske u ostavci Goran Radivojac rekao je
da republi~ka Vlada ne mo`e direkt-
no da uti~e na sudsko izvr{ewe.
- Vlada kao izvr{ni organ ne mo-
`e da uti~e na sudsku vlast. Jedno od
demokratskih na~ela je da privatni
interes ne mo`e biti iznad javnog in-
teresa. U ovom slu~aju, interes pojedin-
ca stavqen je iznad interesa gra|ana
op{tine Trebiwe. Poku{a}emo indi-
rektnim putem, uz pomo} na{ih prav-
nika, da za{titimo interes gra|ana
Trebiwa - istakao je Radivojac.
Podsje}amo, Vlada Republike Srp-
ske nedavno je usvojila zakqu~ak, u ko-
jem stoji da je izvr{ni sudija svjesno
prekr{io Zakon o izvr{nom postupku.
U zakonu stoji da se primjena od-
ga|a do dono{ewa posebnih zakona, ko-
jima }e se regulisati izvr{ewe sud-
skih odluka na osnovu isplate ratne
{tete, vansudskih poravnawa, stare de-
vizne {tedwe.
- Do sada sudovi u Republici Srp-
skoj nisu donosili rje{ewa o izvr{e-
wu, dok se ne donesu posebni zakoni.
O~igledno je da je ovakvim nezakoni-
tim postupawem izvr{nog sudije do-
{lo do diskriminacije - isti~e se u
zakqu~ku Vlade Republike Srpske.
¥ D. V. M.
BEOGRAD - Miroslav Vese-
linovi} (33), Srbin koji je izbje-
gao iz Hrvatske, nestao je u utorak,
4. januara, kada je posqedwi put
vi|en u hrvatskom konzulatu u Ba-
woj Luci, izjavio je ju~e Srni di-
rektor Informativno-dokumenta-
cionog centra "Veritas# Savo
[trbac.
Veselinovi} je dan ranije, u po-
nedjeqak, 3. januara, poku{ao da
pre|e u Hrvatsku na granici u Du-
bici uz pomo} kolege iz Hrvatske
Drage Kuhta, ali po{to je imao sa-
mo izbjegli~ku legitimaciju iz Sr-
bije, grani~ari BiH mu to nisu do-
zvolili.
Poslije toga Veselinovi} se
sam vratio u Bawu Luku sa namje-
rom da u hrvatskom konzulatu poku-
{a da dobije papire za prelazak
granice, jer je htio da u Hrvatskoj
dobije paso{.
Tada se posqedwi put ~uo tele-
fonom sa porodicom u Srbiji.
Sa Kuhtom je kontaktirao 4. ja-
nuara, kada ga je obavijestio da ni-
je uspio da zavr{i posao, a zatim mu
se gubi svaki trag.
Mole se gra|ani, ukoliko su
vidjeli Veselinovi}a, da to jave u
sjedi{te "Veritasa# u Bawoj Luci
na broj telefona 065/673-480 ili u
Beogradu na broj telefona 011/32-
36-486. ¥
XEMALUDIN LATI] O OTOMANSKOJ IMPERIJI
Nisu biliokupatori!
SARAJEVO - Bo{wa~ki pjesnik
Xemaludin Lati}, koji je uz reis-ul-ule-
mu Mustafu Ceri}a dobitnik uglednog
priznawa Gazi Husref-begove medrese,
smatra da je "islamska civilizacija na
Balkanu uni{tavana stotinu i vi{e go-
dina# te da Turska, odnosno Otomanska
imperija, nikada nije bila okupator u
BiH, javila je Srna.
Povodom obiqe`avawa 468. godi-
{wice Gazi Husref-begove medrese u
Sarajevu, Lati} je izjavio da pola`e na-
de u istovremeni prijem BiH i Turske
u Evropsku uniju, jer bi tada, kako je na-
veo, "svaki tre}i stanovnik te zajedni-
ce bio musliman#. Lati} je pozvao svo-
je sunarodnike na bo{wa~ku kulturnu
revoluciju, rekav{i da je to "islamska
i osmanlijska kultura i civilizacija,
koja se ponovo ra|a u svom sjaju i zama-
hu na evropskom suncu#.
On je o{tro kritikovao najpozna-
tije pisce biv{e Jugoslavije, posebno
aludiraju}i na Ivu Andri}a, nazvav{i
ih sqedbenicima sekularne utopije, jer
su BiH predstavqali kao "tamni vila-
jet# - prenosi u ju~era{wem broju split-
ska "Slobodna Dalmacija#. ¥
DOBOJ - Sindikat ̀ eqezni~ara
Republike Srpske ocijenio je nedo-
pustivim neprestane poku{aje poje-
dinih javnih glasila da "@eqeznice
Republike Srpske# iskoriste kao in-
strument za obra~un sa kandidaturom
Pere Bukejlovi}a za predsjednika
Vlade Republike Srpske.
Period u kojem je Bukejlovi} bio
predstavnik dr`avnog kapitala u
"@eqeznicama#, navode u Sindikatu
`eqezni~ara, bio je period potpuno
ure|enih odnosa u preduze}u i wego-
vog najuspje{nijeg rada i poslovawa.
- Ove tvrdwe nisu proizvod voqe
Sindikata, ve} nesporna ~iwenica,
koja se ne smije zanemariti ili negi-
rati. Podsje}awa radi, u tom perio-
du "@eqeznice Republike Srpske#
su progla{ene za najuspje{nijeg ope-
ratora za podru~je Jugoisto~ne Evro-
pe, a generalni direktor za najboqeg
menaxera - podsjetili su u Sindika-
tu `eqezni~ara Republike Srpske.
Ukoliko ove ~iwenice, upozora-
vaju sindikalci, doprinose podr{ci
kandidature Pere Bukejlovi}a za pre-
mijera Srpske, Sindikat ̀ eqezni~a-
ra ne bi trebalo zbog toga da snosi bi-
lo kakvu odgovornost.
Wihovo mi{qewe u potpunosti
je podr`ao i generalni direktor
"@eqeznica Republike Srpske# Sre-
ten Telebak, koji je jo{ jednom pono-
vio da pojedina javna glasila na naj-
drskiji i najprqaviji na~in poku{a-
vaju da "@eqeznice# stave u slu`bu
kampawe protiv kandidature Pere
Bukejlovi}a za predsjednika Vlade
Srpske.
- U osnovi ovakvim pona{awem
pojedinci ~ine najve}u uslugu Peri
Bukejlovi}u, jer rezultati, koje su
"@eqeznice# postigle u periodu dok
je on bio zastupnik dr`avnog kapita-
la, dovoqno govore o svemu - rekao je
Telebak.
On je istakao da nije nimalo slu-
~ajno {to su napadi na mandatara za
sastav nove Vlade Srpske Peru Bukej-
lovi}a krenuli upravo iz glasila,
koja ve} nekoliko mjeseci vode pra-
vu kampawu protiv "@eqeznica#.
Telebak se zapitao da li je tek
~ista slu~ajnost to {to kampawu pro-
tiv "@eqeznica# vode jedno elek-
tronsko i {tampano glasilo, u ~ijem
su rukovodstvu gotovo isti qudi.
¥ D. MAJSTOROVI]
BAWA LUKA - Savez nezavisnih socijaldemokrata za-
te~en je "neodgovornim pona{awem Vlade Republike Srp-
ske, koja je solidarni du`nik sa op{tinom Trebiwe i tre-
biwskim preduze}em "Metalac# u slu~aju "Alijagi}#.
Naime, `iro ra~un op{tine Trebiwe je blokiran i
prijeti potpunom paralizom `ivota u ovom gradu, upozo-
rava se u saop{tewu ove stranke.
Kao razloge za ovakvo stawe Savez nezavisnih soci-
jaldemokrata navodi "neodgovoran stav republi~ke vlade,
nestru~nost i neodgovornost rada Republi~kog javnog pra-
vobranila{tva#.
- Pozivamo Vrhovni sud Republike Srpske da {to pri-
je okon~a revizioni postupak u ovom slu~aju, a Tu`ila-
{tvo Srpske da ispita postupawe onih koji su na nezako-
nit na~in otu|ili imovinu Alijagi}a - ka`e se u saop{te-
wu.
Ova stranka izme|u ostalog zahtijeva i da se ispita
odgovornost onih koji su u postupku pred pravosu|em Re-
publike Srpske koristili falsifikovana dokumenta o
nabavci srebrnih katoda, la`no svjedo~ili u namjeri da bra-
}a Alijagi} ostvare nadoknadu koja prevazilazi wihovu
stvarnu {tetu. Ovakva {teta, smatraju u Savezu nezavi-
snih socijaldemokrata, prevazilazi vrijednosti velikih fa-
brika, a ne jedne zanatske radionice.
¥ @. M.
OTPLATA Prema posqedwoj presudi Vla-
da RS kao prvooptu`eni, op{tina
Trebiwe i preduze}e "Metalac#
Salihu Aljiagi}u treba da ispla-
te 8.279.965 maraka za otu|enu imo-
vinu, 68.027 maraka za parni~ne tro-
{kove. Ukupan dug sa kamatama do-
stigao je iznos od blizu 35 mili-
ona maraka.
- Kamate i daqe rastu - ka`e
Dobroslav ]uk. On dodaje da je
Alijagi} raspolo`en za razgovor i
da ~ak nudi druge mogu}nosti, odno-
sno da dio otplate ide kroz vrijed-
nosne papire u "Telekomu Srpske#,
"Elektroprivredi# i drugim pred-
uze}ima, jer je svjestan da op{ti-
na Trebiwe ne mo`e da isplati to-
liki iznos.
Ina~e, presuda u slu~aju Ali-
jagi}, dono{ena je i obarana ve}
tri puta. Posqedwa, ~etvrta ujed-
no i izvr{na presuda, Okru`nog
suda Trebiwe obrazlo`ena je na
~ak 28 stranica! LEOTAR Blokada ra~una op{tine najprije je izvr{ena u Novoj Bawalu~koj ban-
ci - filijala Trebiwe, a potom je u Razvojnoj banci.
Filijali Trebiwe blokirano je vi{e od 200 hiqada maraka, namije-
wenih preduze}u "Leotar# na ime dugova istoimenog Fudbalskog kluba.
Ovogodi{wi buxet op{tine Trebiwe iznosi 10,7 miliona maraka.
SPROVEDENA SUDSKA ODLUKA U "SLU^AJU ALIJAGI]"
TREBIWU BLOKIRAN RA^UNSva sredstva usmjeravaju se na ra~unSaliha Alijagi}a. Trebiwe ostavqenona cjedilu, tvrdi na~elnik Op{tineDobroslav ]uk
GORAN RADIVOJAC
Vladi vezane ruke
IZ CENTRA "VERITAS" POTVR\ENO
Nestao Miroslav Veselinovi}
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA
Revizija {to prije
SINDIKAT @EQEZNI^ARA REPUBLIKE SRPSKE
PRIZNAWA SVE GOVORE Period u kojem je Pero Bukejlovi} bio predstavnikdr`avnog kapitala najuspje{niji u radu preduze}a.Sindikat podsjetio na priznawa
"@eqeznicama"
i wenom direktoru
Predstavnici op{tine Trebiwe: Apel za pomo} (Snimio P. MUCOVI])
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005.DOGA\AJI4
BAWA LUKA - Republi~ki
Fond za dje~iju za{titu organi-
zovao je dvodnevni okrugli sto
"Igraoni~ki program po mjeri
pred{kolskog djeteta#.
Prvog dana tema ovog skupa
bila je "Realizacija i perspekti-
va igraoni~kog programa u 2005.
godini#.
Direktor Fonda Bo`idar
Stojanovi} podsjetio je da su u
decembru pro{le godine, u sklo-
pu priprema za ostvarewe pro-
grama u ovoj godini, odr`ana ~e-
tiri jednodnevna savjetovawa u
Rogatici, Bijeqini, Doboju i Ba-
woj Luci i mini-seminar u Tre-
biwu.
- Igraoni~ki program u funk-
ciji pripreme djece za polazak u
{kolu postoji ve} {est godina.
Ovim programom u proteklih pet
godina obuhva}eno je bilo 24.303
djece. U pro{loj godini su prvi
put u igraonice bila ukqu~ena i
djeca sa posebnim potrebama - re-
kao je Stojanovi}.
Prema rije~ima samostalnog
stru~nog saradnika za analiti~-
ko istra`iva~ke poslove u Fon-
du mr Jovanke Vukovi}, lani je
ovim programom obuhva}eno bi-
lo oko tri hiqade djece.
- Obuhva}ena su bila djeca
koja nikada nisu imala pred{kol-
sko obrazovawe, djeca iz sela i
rubnih podru~ja, oni iz socijal-
no ugro`enih porodica i mali{a-
ni sa posebnim potrebama - re-
kla je Vukovi}eva.
Ona je istakla da ove godine
Fond `eli da vi{e zainteresuju
lokalnu zajednicu da uzme u~e-
{}e u ostvarewu ovog programa,
{to je, kako navodi, do sada po-
prili~no izostalo.
- Igraoni~ki program omogu-
}ava djeci da kroz kra}i i jefti-
niji program budu mnogo sprem-
nija za {kolu - ka`e Vukovi}e-
va.
Ona je navela da na eviden-
ciji Zavoda za zapo{qavawe ima
oko 200 nezaposlenih mladih u~i-
teqa, vaspita~a i nastavnika raz-
redne nastave.
- Ponudi}emo partnerima
Fonda u programu, koji }e se ja-
viti na na{ javni oglas, da uz-
mu te mlade qude. Mi }emo ura-
diti wihovo dodatno obrazova-
we da oni bar ta tri mjeseca u
igraoni~kom programu budu za-
posleni - nagla{ava mr Vuko-
vi}.
Nadzornik za pred{kolsko
vaspitawe i obrazovawe mr Pe-
ro Spasojevi} rekao je da je po-
trebno razbiti zabludu da je
pred{kolsko vaspitawe samo u
funkciji ~uvawa i zbriwavawa.
- Na{e pred{kolstvo treba-
mo zao{triti ka u~ewu i razvo-
ju. Djeca moraju da imaju stru~nu
podr{ku vlastitog okru`ewa,
prije svega u procesu u~ewa i raz-
voja - rekao je Pero Spasojevi}
isti~u}i zna~aj ranog u~ewa kroz
igru.
U Srpskoj je pred{kolstvom
obuhva}eno izme|u pet i po i
{est odsto djece.
¥ R. [KONDRI]
REPUBLI^KI FOND ZA DJE^IJU ZA[TITU
NAUKA KROZ IGRUIgraoni~ki program radi pripreme djece za polazaku {kolu postoji ve} {est godina. Kroz ovaj program u proteklihpet godina pro{lo je vi{e od 24 hiqade mali{ana
\Okrugli sto u Bawoj Luci: Velika pomo} djeci (Snimio R. [IBAREVI])
ZAKONSavjetnik u Ministarstvu
prosvjete Dane Male{evi} na-
veo je da u ovoj godini treba da
se donese Zakon o pred{kol-
skom vaspitawu koji je bitan za
rad tih ustanova. Osim zakona
bi}e ura|en i program za pred-
{kolsko obrazovawe i vaspi-
tawe.
BAWA LUKA - Predsjednik
studentske organizacije Filozof-
skog fakulteta u Bawoj Luci
Zdravko \uri~i} rekao je da }e se
u februaru ove godine u Tesli}u
odr`ati nau~ni simpozijum "Po-
lo`aj humanisti~kih nauka na po-
~etku 21. vijeka# na kojem }e u~e-
stvovati i studenti iz BiH, Srbi-
je i Crne Gore i Hrvatske.
U aprilu planiramo ka`e \u-
ri~i} da izdamo ~asopis "Sofist#,
dok }e se po~etkom qeta u Ni{u
odr`ati tradicionalna kulturno-
sportska manifestacija Filozo-
fijada.
Krajem protekle godine u stu-
dentskoj organizaciji Filozof-
skog fakulteta odr`ani su izbori
za Skup{tinu u koju je u{lo 20 kan-
didata dok }e na prvoj sjednici 3.
marta otpo~eti kandidatura za ~la-
nove izvr{nog odbora ove organi-
zacije. Ova organizacija apelova-
la je na sve fakultete da sprovedu
izbore i izaberu legitimne pred-
stavnike studenata sa svog fakul-
teta.
- Od dekanata na{eg fakulte-
ta dobili smo ~etiri ra~unara sa
internet konekcijom tako da su
uslovi rada na{e organizacije
znatno poboq{ani. Svaki student
mo`e da postane ~lan na{e organi-
zacije ali mora da posjeduje ~lan-
sku karticu. ^lanarina je deset
maraka na godi{wem nivou - ka`e
\uri~i}.
Studentskoj organizaciji bawo-
lu~kog Univerziteta, ka`e \uri-
~i}, predlo`ili smo da se izda Stu-
dentski magazin, ali pod uslovom
da glavni i odgovorni urednici li-
sta budu iskqu~ivo studenti sa Od-
sjeka ̀ urnalistika, a ne nekih teh-
ni~kih fakulteta. ¥ @. M.
FILOZOFSKI FAKULTET U BAWOJ LUCI
Odr`ani izbori za Skup{tinu
\ Filozofski fakultet: Priprema nau~nogsimpozijuma
BAWA LUKA - Sude}i po
brojnim primjedbama i o{trim
kritikama izre~enim ju~e u Ba-
woj Luci u okviru javne raspra-
ve, predlo`eni Nacrt zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o
{umama Republike Srpske, nije
dobio prolaznu ocjenu nauke.
Pravni savjetnik u repu-
bli~kom Ministarstvu poqo-
privrede, {umarstva i vodopri-
vrede Dragan Mi~i} je naglasio
da su izmjene i dopune Zakona o
{umama neophodne, prije svega,
zbog uskla|ivawa sa Zakonom o
javnim preduze}ima koji je do-
nesen u septembru protekle go-
dine.
On je dodao da rok tog uskla-
|ivawa isti~e 2. marta ove godi-
ne i da bi javna rasprava o pred-
lo`enim izmjenama i dopunama
Zakona o {umama, prema zakqu~-
ku republi~kog parlamenta, tre-
balo da bude zavr{ena do 22. ja-
nuara.
Predlo`enim izmjenama i do-
punama Zakona o {umama Repu-
blike Srpske, predvi|en je, iz-
me|u ostalog na~in organizova-
wa i upravqawa u "Srpskim {u-
mama#, kao i promjena naziva
ovog preduze}a u Javno preduze}e
"[ume Republike Srpske# Soko-
lac.
Prema predlo`enom modelu
sada{wa {umska gazdinstva, kao
organizacioni dijelovi bi izgu-
bili status pravnog lica.
U~esnici u raspravi, prije
svega stru~waci u oblasti {u-
marstva, iznijeli su brojne pri-
mjedbe i kritike i predlo`ili,
pored ostalog, da se dono{ewe
ovog akta odgodi na odre|eno vri-
jeme.
Prema mi{qewu profesora
dr Ratka ̂ omi}a bilo bi boqe da
se prvo izradi nacionalna stra-
tegija razvoja {umarstva, a na
osnovu toga pravni okviri za ovu
oblast. U protivnom postoji ri-
zik da se uni{ti i ono {to sada
imamo u {umarstvu, ocijenio je,
izme|u ostalog profesor dr ^o-
mi}.
Na ju~era{wem skupu su se
~ula i mi{qewa da se ispita mo-
gu}nost da "Srpske {ume# i da-
qe ostanu javno preduze}e s tim
da se odredbe o upravqa~koj
strukturi usklade sa Zakonom
javnim preduze}ima.
Najavqeno je da }e sli~na jav-
na rasprava o predlo`enim iz-
mjenama i dopunama Zakona o {u-
mama, danas biti odr`ana u So-
kocu.
¥ M. MIQU[
RASPRAVA O PROPISIMA U [UMARSTVU
KAKO "OGRADITI" [UMUPrema predlo`enom modelu sada{wa {umskagazdinstva, kao organizacioni dijelovi bi izgubilistatus pravnog lica
ISTO^NO SARAJEVO -
Predstavnici centra javne bez-
bjednosti Isto~no Sarajevo, Bo-
ra~ke organizacije, Skup{tine
grada Isto~no Sarajevo i op-
{tina Lukavica i Kasindo ju~e
su polo`ili cvije}e na spome-
nik na mjestu pogibije prvog na-
~elnika Centra slu`bi bezbjed-
nosti i ministra nekada{we
Srpske autonomne oblasti Ro-
manija Zorana Cvijeti}a.
Predstavnici policije Is-
to~no Sarajevo posjetili su i
mjesno grobqe u Sokocu, gdje je
Cvijeti} sahrawen, polo`ili
cvije}e i prislu`ili svije}e u
pomen ovom srpskom heroju
otaxbinskog rata.
Cvijeti} je poginuo 11. ja-
nuara 1994. godine od ispaqe-
nih hitaca sa neprijateqske
strane u blizini zgrade "Ener-
goinvesta# i Elektrotehni~kog
fakulteta u Lukavici.
¥ N. Z. - B. G.
SJE]AWE NA ZORANA CVIJETI]A
Odata po{ta heroju
NOVI GRAD - U crkvi
Svetih apostola Petra i Pa-
vla u Novom Gradu slu`en je
parastos za 57 poginulih bora-
ca Prve novogradske brigade.
Ovi borci su izginuli 11. ja-
nuara 1993. godine na Suvoj me-
|i poslije napada pripadnika
Petog korpusa armije BiH.
Tog dana poginula su i dvo-
jica bra}e Mar~eta Boro i
Drago. Rodbina poginulih te
predstavnici bora~ke organi-
zacije posjetili su i grobqa i
polo`ili vijence.
¥ V. B.
NOVI GRAD
Parastos poginulim
PREDSJEDNI[TVO SAVEZA SINDIKATA SRPSKE
Nema ujediwewa
BAWA LUKA - Predsjedni{tvo
Saveza sindikata prihvatilo Prijedlog
izmjena i dopuna Statuta i koncepta or-
ganizovawa Saveza sindikata. Komen-
tari{u}i izjavu predsjedavaju}eg Savje-
ta ministara BiH Adnana Terzi}a po ko-
joj je za funkcionisawe ekonomsko-so-
cijalnog savjeta BiH potrebno ujedini-
ti sindikate u BiH, Vola{ je rekao da
ekonomsko-socijalni savjet u BiH tre-
ba da formiraju dva entitetska, a ne jed-
nog zajedni~kog sindikata odnosno kon-
federacije sindikata BiH.
Govore}i o zahtjevima sindikata
Vola{ je upozorio na va`nost izbor no-
ve Vlade Republike Srpske, kako bi se
nastavio ekonomsko-socijalni dijalog
u Srpskoj.
- Nama je izuzetno stalo da se for-
mira nova vada rekao je ^edo Vola{.
On je naglasio da je va`no da se nova
vlada {to prije izabere prvenstveno
zbog rje{avawa najva`nijih sindikalnih
zahtjeva - sprovo|ewa Akcionog plana
za o`ivqavawe privrede i kompleti-
rawe socijalnog programa. ¥ M. M.
BAWA LUKA - Predsjednik
Vlade Republike Srpske u ostav-
ci Dragan Mikerevi} razgovarao
je ju~e u Bawoj Luci sa predstav-
nicima austrijske kompanije
"Alstom# koja se bavi poslovi-
ma izgradwe i rekonstrukcije mi-
ni-hidroelektrana i proizvod-
wom opreme za energetska po-
strojewa.
Izvr{ni direktor "Alstoma#
Volfgang Koliker je izrazio zain-
teresovanost ove kompanije da in-
vestira u Republici Srpskoj u raz-
li~ite projekte iz energetskog sek-
tora.
Premijer Mikerevi} je podsje-
tio da je nedavna prezentacija pri-
vrednih potencijala Srpske u Be-
~u ostavila dobar utisak na au-
strijske investitore i da }e srpske
vlasti pru`iti svu raspolo`ivu
pomo} kompanijama koje `ele da
ula`u u Srpskoj, saop{teno je iz
vladinog Biroa za odnose s javno-
{}u.
Sastanku je prisustvovao di-
rektor "Elektroprivrede# Repu-
blike Srpske Pantelija Daki} ko-
ji govorio je o projektima intere-
santnim za predstavnike "Alsto-
ma#.
Daki} je kazao da je Upravni
odbor "Elektroprivrede# sa~inio
plan aktivnosti u vremenu od 2005.
do 2007. godine, u kome se predvi-
|a izgradwa tri mini-hidroelek-
trane iz vlastitih sredstava.
Na sastanku je dogovoreno da
se razgovori nastave i da se okon-
~aju konkretnim projektima, stoji
na kraju saop{tewa. ¥ M. Mi.
DRAGAN MIKEREVI] SA AUSTRIJSKIM ENERGETI^ARIMA
Novi projekti za struju
\Susret Kolikera i Mikerevi}a: Interes Austrijanaca za projekte u elektroprivredi
borcima
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
JEDNA `ena iz Pala me je ne-
davno pitala za{to pretpostavqam
da ve}ina stanovnika ove zemqe ̀ e-
li da u|e u Evropsku uniju - nagovi-
jestiv{i, po mom mi{qewu, da se
neki gra|ani BiH radije ne bi pri-
dru`ili ostatku Evrope.
To ne smatram pitawem na koje
je te{ko odgovoriti. Velika ve}i-
na stanovnika ove zemqe `eli da se
pridru`i Evropskoj uniji jer to zna-
~i da }e wihova djeca imati sigur-
nu budu}nost kao dio stabilne i pro-
speritetne me|unarodne zajednice.
To zna~i da nema vi{e stajawa
u redovima za vize. Ali, to zna~i
mnogo, mnogo vi{e od toga. To zna-
~i politi~ku stabilnost - ~lanstvo
u Evropskoj uniji }e ovu zemqu sna-
`no ukqu~iti u glavne demokrat-
ske tokove. To zna~i pristup fon-
dovima za razvoj Evropske unije ko-
ji }e omogu}iti da privreda napra-
vi zaokret naboqe. To zna~i vi{e
stranih ulagawa, otvarawe novih
radnih mjesta. To zna~i pravosu|e po
evropskim standardima. To zna~i da
}e - pred sam prijem u ~lanstvo - po-
liti~ari u BiH morati da poka`u
zdrav razum i da donesu veliki broj
zakona koji su neophodni da se BiH
prilagodi evropskim standardima.
Svaki od ovih zakona }e doprinije-
ti poboq{awu ̀ ivotnog standarda.
Da bi se to ostvarilo, vo|stvo
Republika Srpska mora raditi bo-
qe. Ja vjerujem da oni mogu raditi
boqe. U periodu koji je pred nama,
Republika Srpska mora poja~ati
svoje napore da bi poboq{ala sa-
radwu sa Me|unarodnim sudom za
ratne zlo~ine. Wihov neuspjeh da
sara|uju sa Ha{kim sudom jeste ne-
uspjeh u ispuwavawu me|unarodnih
obaveza i predstavqa direktno kr-
{ewe Dejtonskog sporazuma, od ko-
jeg zavisi mir u cijeloj zemqi kao
i samo postojawe Republike Srp-
ske.
U me|uvremenu, mi u
BiH se mora-
mo skoncen-
trisati
na pita-
wa koja
su prio-
ritet u
bilo kojoj
zemqi Evrope: kako stvoriti vi{e
radnih mjesta, kako izgraditi nove
{kole i bolnice, kako podi}i `i-
votni standard, kako suzbiti siro-
ma{tvo. Jasno je
koje reforme tre-
ba sprovesti kako
bi se zadovoqili
standardi Evrop-
ske unije u procesu
stabilizacije i
pridru`i-
vawa,
kao i
Partnerstva za mir. Te su refor-
me neophodne kako bi ova zemqa po-
stala bezbjedna, slobodna i prospe-
ritetna.
Reforma odbrane: pru`iti
BiH jedinstvenu strukturu odbra-
ne koja }e obezbijediti fizi~ku
sigurnost wenih gra|ana i ispu-
niti zahtjeve NATO; ovo podrazu-
mijeva rje{avawe suvi{ka enti-
tetskih ministarstava odbrane;
ovo ne zna~i ukidawe entitetskih
vojski, koje }e nastaviti da po-
stoje kao
d i j e l o v i
b o s a n -
s k o -
h e r -
cegova~kih odbrambenih snaga. Ko-
misija za reformu odbrane, zajed-
no sa predstavnicima iz Republi-
ke Srpske, izjavila je da BiH tre-
ba da postavi ~lanstvo u NATO sa-
vezu kao svoj ciq. Za{to? Zato
{to je to ono {to donosi stvarnu
korist qudima ove zemqe. To zna-
~i da nema vi{e rata. Nema vi{e
prijetwi ratom. Nema vi{e stra-
ha od rata. To zna~i mir, trajan
mir.
Reforma policije: uvesti ta-
kav sistem obavqawa policijskih
du`nosti koji se zasniva na profe-
sionalnim, a ne na politi~kim za-
htjevima, kako bi se smawio kri-
minal i obezbijedila fizi~ka si-
gurnost gra|ana BiH i ispunili
zahtjevi iz Studije izvodqivosti.
Ovo je tako|e kqu~ni element u
obezbje|ivawu ulaska u zemqe
Evropske unije bez viza. Neophod-
no je smawiti tro{kove u BiH
(BiH trenutno mjese~no tro{i na
svojih 13 policijskih snaga dva pu-
ta vi{e nego, recimo, Ma|arska
ili Slovenija). Neophodno je omo-
gu}iti dostojnu platu i dostojno
ostvarivawe radne karijere, a to
}e umnogome olak{ati posao po-
licajcima u ~itavoj zemqi.
U me|uvremenu, sredi{wi i hi-
tan zadatak jeste saradwa sa Ha-
{kim sudom. Vo|stvo Republike
Srpske zna {ta mora da ~ini. Obe-
}ali su punu saradwu sa Me|una-
rodnim sudom za ratne zlo~ine i
sprovo|ewu reformi Evropske
unije. Ne smije iznevjeriti. Ako
iznevjeri, iznevjeri}e isti onaj
narod za koga tvrde da ga predsta-
vqa - a kao rezultat toga, svi }e
snositi posqedice. ¥
srijeda, 12. januar 2005. POLITIKA 5VISOKI PREDSTAVNIK PEDI E[DAUN PI[E ZA "GLAS SRPSKE"
Vo|stvo Republike Srpske zna {ta mora da ~ini. Obe}alisu punu saradwu sa Me|unarodnim sudom za ratnezlo~ine i sprovo|ewe reformi Evropske unije
DA Crna Rijeka nije crna, bar
ne onoliko koliko bi htjeli poje-
dini, uglavnom, bo{wa~ki politi-
~ari i me|unarodni zvani~nici ̀ e-
qeli, pokazali su nalazi istra`nog
tima Ministarstva odbrane BiH.
Generalni inspektor Ministar-
stva odbrane BiH general Rizvo
Pleho rekao je da istragom, koja je
pokrenuta na zahtjev visokog pred-
stavnika Pedija E{dauna, nije utvr-
|eno da se ha{ki optu`enik general
Ratko Mladi} skrivao u vojnim
objektima u Crnoj Rijeci kod Han
Pijeska.
Kancelarija visokog predstav-
nika i Sfor su optu`ili Vojsku Re-
publike Srpske da je u junu i julu
pro{le godine u podzemnim vojnim
objektima skrivala Mladi}a, gdje
je on navodno proslavio Vidovdan.
Oni su optu`be iznijeli na
osnovu "pouzdanih informacija ko-
je ukazuju na to da je Vojska Repu-
blike Srpske skrivala Ratka Mla-
di}a u Han Pijesku.#
Uzgred, E{daun se oglasio dan
poslije teksta u sarajevskom dnev-
nom listu "Dnevnom avazu#, koji je
prvi objavio da se Mladi} sakrivao
u Crnoj Rijeci.
Nasuprot istra`nom timu Mi-
nistarstva odbrane, Eufor i Kance-
larija visokog predstavnika ostaju
pri svojim navodima. Wihovi port-
paroli Brixet Rouz i Kevin Sali-
ven izjavili su ju~e u Sarajevu da
Eufor i Kancelarija visokog pred-
stavnika za ono {to tvrde imaju
"kredibilne dokaze#.
- Kada mo`emo da razmjewuje-
mo informacije sa doma}im vlasti-
ma, a da ne kompromitujemo svoje iz-
vore, mi to ~inimo, dok u suprot-
nom ne mo`emo - rekla je i ju~e port-
parol Eufor Brixet Rouz, odgova-
raju}i na pitawa novinara da li }e
Eufor doma}im vlastima ponuditi
dokaze o boravku Mladi}a u Han Pi-
jesku.
Bi}e da zbog ovakve prakse me-
|unarodnih zvani~nika i ministar
odbrane BiH Nikola Radovanovi}
jo{ ~eka da mu oni dostave dokaze
da se general Mladi} sakrivao Cr-
noj Rijeci. Molbu da mu se dostave
dokazi o Mladi}evom tajnom borav-
ku u Crnoj Rijeci Radovanovi} je 23.
decembra pro{le godine uputio na
adresu Kancelariji visokog pred-
stavnika, vlada pojedinih zapadnih
zemaqa...
Nezvani~no saznajemo da su na
molbe sli~ne Radovanovi}evoj do
sada uvijek stizao istovjetna odbi-
jenica, koja se svodi na obavje{te-
we da se dokazi ne mogu staviti na
raspolagawe zbog tajnosti izvora.
A da ti tajni - "pouzdani# ili
"kredibilni# - izvori naj~e{}e ne
se`u daqe od osredweg tra~a, zasno-
vanog na matrici "re~e mi jedan ~o-
vjek#. Razloga za ovakvu ocjenu ima
poprili~no. Pomenu}emo samo ne-
ke.
Na osnovu pouzdanih informa-
cija i dokaza na "crnu listu# Evrop-
ske unije, kao pomaga~ ha{kih optu-
`enika, dospio je - pet godina posli-
je upokojewa - bla`enopo~iv{i vla-
dika mile{evski Vasilije Veino-
vi}.
"Pouzdani izvori# naveli su
Sfor na upad u paqanski Parohij-
ski dom i bjesomu~no prebijawe pro-
tojereja stavrofora Jeremije Sta-
rovlaha i wegovog sina vjerou~ite-
qa Aleksandra, na pretresawe srp-
skih pravoslavnih crkava i mana-
stira, na pravu malu invaziju na ^e-
lebi}e, pa blokade puteva... I sva-
ki put je ostajao "kratkih rukava#.
Vo|en "pouzdanim izvorima# i
"~vrstim dokazima# Sfor je - kr-
{e}i sve doma}e i
me|unarodne pro-
pise - privodio i
danima, a nekad i nedjeqama, dr`ao
u pritvoru biv{e oficire, poli-
cajce, politi~are... za koje je saop-
{tavano da su osumwi~eni za poma-
gawe ha{kim optu`enicima da iz-
bjegnu hap{ewe i odvo|ewe u Hag.
Kada se ispod svega ovoga pod-
vu~e crta, dobije se zajedni~ki re-
zultat: nijednom organu gowewa u
Republici Srpskoj i BiH nisu do-
stavqeni dokazi na osnovu kojih bi
se protiv - ma koga - pokrenuo kri-
vi~ni postupak za pomagawe ha{kim
optu`enicima. Ako dokazi postoje,
onda neko ometa pravdu i time kr-
{i zakon. Ako dokaza nema, sve opet
svodi na isto - neosnovano i neza-
konito hap{ewe, klevetu pojedina-
ca, ustanova i organa Republike
Srpske. I to je kr{ewe zakona za ko-
je niko ne odgovara.
¥ M. XEPINA
POSLIJE NALAZA ISTRA@NOG TIMA MINISTARSTVA ODBRANE BiH
Eufor i Kancelarija visokog predstavnika ostali pri svome- Mladi} se krio u Crnoj Rijeci. Navodni dokazi ostaju tajna
GRE[KE NISU DOZVOQENE
GLUVI DOU[NICIPrije nego {to je otkriveno
da se krio u Crnoj Rijeci, gene-
rala Ratka Mladi}a "pouzdani
izvori# su vidjeli na Bile}kom
jezeru, u bile}koj kasarni, oko-
lini Vaqeva i Kalinovika, tra-
`en je na sahrani majke... Tako se
stekao utisak da je optu`eni ge-
neral - ptica. Prije }e, ipak, bi-
ti da dou{nici me|unarodne za-
jednice ne ~uju.
DEBATAU februaru i martu pozva}u sve
aktere da uzmu u~e{}e u debati {i-
rom zemqe o policijskoj reformi (u
vezi s tim obrati}u se i Narodnoj
skup{tini Republike Srpske), kako
bismo objasnili za{to je reforma
policije neophodna i obezbijedili
gra|anima efikasnu i politi~ki ne-
pristrasnu policiju na koju imaju
pravo. Vjerujem da mo`emo posti}i
prihvatqiv konsenzus o ovome do
proqe}a - jer je ovo jedan od zahtje-
va Evropske unije, o kojem mora da se
slo`i politi~ko rukovodstvo BiH.
BEOGRADInstitucije BiH i me|unarodna zajednica }e u~initi sve {to
mogu kako bi u tome pomogli Republici Srpskoj. Beograd tako|e
treba da odigra kqu~nu i veoma va`nu ulogu kako bi pomogao vla-
stima Republike Srpske da uhapse osumwi~ene za ratne zlo~ine. To
je su{tina onoga {to sam izjavio u Beogradu pro{le sedmice kada
su ~ak i visoki srpski zvani~nici priznali da se ~ak 12 ili 13 ha-
{kih optu`enika iz Republike Srpske skriva u Srbiji i Crnoj Go-
ri. Predsjednik Boris Tadi}, ministar spoqnih poslova Vuk Dra{ko-
vi} i predsjednik Vlade Srbije Vojislav Ko{tunica obe}ali su da }e
Beograd preduzeti neophodne korake kako bi do{lo do ostvarewa ove
saradwe u bliskoj budu}nosti. Mi sada moramo osigurati
da se to i dogodi.
Aleksandar i Je-remija Staro-
vlah: @rtve
"pouzdanihdokaza"
PRIJEDLOG Ministarstvo spoq-
nih poslova BiH da Branko Kesi} bu-
de novi ambasador BiH u Hrvatskoj do-
~ekan je u ovoj biv{oj jugoslovenskoj
republici na - no`.
Na Kesi}a se naj`e{}e obru{io
rije~ki "Novi list#, rekav{i za wega
da je "za{titnik ru{ilaca Bawe Lu-
ke#. Osim toga, "Novi list# je naveo
da je Kesi} bio direktor Zavoda za iz-
gradwu Bawe Luke u periodu kad je ov-
dje poru{eno "na desetine xamija i ka-
toli~kih crkava i protjerano deseti-
ne hiqada qudi#.
U kratkom telefonskom razgovoru
Branko Kesi} je na{em listu kazao sa-
mo to da on nikada nije bio direktor Za-
voda za izgradwu Bawa Luka, {to u ci-
jeloj pri~i o wegovom imenovawu na
mjesto ambasadora u Hrvatskoj ne bi
trebalo ni da bude bitno. On je, ka`e,
svojevremeno obavqao du`nost finan-
sijskog direktora Zavoda za izgradwu.
Kesi} nije `elio da komentari{e
navode hrvatske {tampe, napomiwu}i da
o razlozima wegovog imenovawa na
mjesto ambasadora BiH u Hrvatskoj
mogu da govore wegovi poslodavci, od-
nosno Ministarstvo spoqnih poslo-
va BiH.
Portparol Ministarstva spoqnih
poslova BiH Lepa Babi} rekla je na{em
listu da je Kesi} predlo`en za ambasa-
dora BiH u Hrvatskoj zbog toga {to je
stru~an i zato {to ima solidno isku-
stvo u diplomatiji. Protekle ~etiri i
po godine on je proveo u Rimu, kao sa-
vjetnik u Ambasadi BiH u Italiji.
- Kesi} je zaposlen u Ministarstvu
spoqnih poslova BiH i ispuwava sve
uslove za rad u diplomatiji. Da je bilo
nekakvih nejasno}a ili neregularnosti
u wegovoj pro{losti, jasno je da ne bi
imao status dr`avnog slu`benika i di-
plomate - rekla je Babi}eva.
Osim toga, o imenovawu Branka Ke-
si}a obavqeni su prvo razgovori u
Predsjedni{tvu BiH, poslije ~ega je
Ministarstvo spoqnih poslova Kesi}a
formalno predlo`ilo za novog amba-
sadora u Hrvatskoj.
Zahtjev za davawe agremana Branku
Kesi}u, naglasila je Lepa Babi}, upu-
}en je 20. decembra, a deset dana kasni-
je, Ambasada BiH u Hrvatskoj ga je pro-
slijedila hrvatskom Ministarstvu
spoqnih poslova. Kesi}, dodala je ona,
treba da dobije agreman krajem febru-
ara.
Dizawe pra{ine povodom prijedlo-
ga da Branko Kesi} bude ambasador BiH
u Hrvatskoj u su{tini nije ni{ta no-
vo. Na prste jedne ruke mogu se nabro-
jati Srbi koji su predlo`eni za bilo
koju zna~ajniju du`nost a da federal-
na ili hrvatska {tampa nije na wih po-
digla "kuku i motiku#, optu`uju}i ih,
naj~e{}e, za "ratnu pro{lost#.
Po istom obrascu, osporavani su
biv{i ambasador BiH u Ju`noafri~koj
Republici Dragan Bo`ani}, sudija
Evropskog suda za qudska prava dr Qi-
qana Mijovi}, ombdusman dr Vitomir
Popovi}, kandidati za ministra odbra-
ne BiH Dragomir Dumi} i Branko Ste-
vi}, general Savo Sokanovi}...
¥ D. M.
OSPORAVAWE IMENOVAWA BRANKA KESI]A ZA AMBASADORA BiH U HRVATSKOJ
Nova meta, isto odstojawe
BAWA LUKA - Srpska ra-
dikalna stranka ne}e dati bezu-
slovnu podr{ku mandataru za sa-
stav nove Vlade Republike Srp-
ske Peri Bukejlovi}u i posta-
vila je uslove koje mandatar tre-
ba ispuniti, ako ho}e da me|u
svojim saradnicima u narednom
periodu ima predstavnike radi-
kala.
- Glasa}emo za novu vlade Re-
publike Srpske samo ako me|u
predlo`enim ministrima ne bu-
de predstavnika Stranke demo-
kratske akcije, Socijaldemo-
kratske partije i Stranke za
BiH - istakao je predsjednik
Srpske radikalne stranke Mi-
lanko Mihajlica.
On tvrdi da se predstavnici
ove tri partije zala`u za mije-
wawe ustavnopravnog poretka
Srpske i BiH na {tetu Srba i
za slabqewe organa vlasti i uki-
dawe Republike Srpske.
- To je najva`ni-
ji razlog zbog kojeg
ne}emo sa wima da
formiramo novu
vladu - naglasio je
Mihajlica.
On je istakao da
budu}i premijer, ako
`eli podr{ku tri
poslanika Srpske
radikalne stranke u
wen program rada
mora, izme|u osta-
log, da uvrsti i od-
redbe Sporazuma o
principima usagla-
{enog politi~kog
djelovawa, za{titu
republi~kih ministarstva od-
brane i unutra{wih poslova, re-
viziju privatizacije tamo gdje
se procjeni da je sporna i poboq-
{awe socijalnog polo`aja sta-
novnika Srpske.
- Tako|e moramo da defini-
{emo odnos prema me|unarodnoj
zajednici; moramo napraviti
Vladu sa ve}om parlamentarnom
podr{kom i izboriti se da ona
bude partner, a ne podanik me|u-
narodne zajednice - kazao je Mi-
lanko Mihajlica.¥ N. D.
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
Podr{ka sa zadr{komVlada se mora izboriti da budepartner a ne podanik me|unarodne zajednice
Prije Kesi}a, `estoko su osporavani DraganBo`ani}, Vitomir Popovi}, Qiqana Mijovi},Savo Sokanovi}...
Milanko Mihajlica: Noviodnos
SRPSKA DEMOKRATSKASTRANKA
[to prijeto boqeISTO^NO SARAJEVO -
Predsjedni{tvo Srpske demo-
kratske stranke pozvalo je ju-
~e mandatara za sastav nove
Vlade Republike Srpske Peru
Bukejlovi}a da u skladu sa Spo-
razumom o principima usagla-
{enog politi~kog djelovawa
radi na okupqawu svih wego-
vih potpisnica.
- Tra`imo od wega da u {to
kra}em roku formira vladu ko-
ja }e imati sna`nu skup{tin-
sku podr{ku. To je najboqe za
Republiku Srpsku, a najboqe
rje{ewe bi bilo kada bi u woj
bile zastupqene sve potpisni-
ce sporazuma koje su spremne
da joj daju skup{tinsku podr-
{ku - navodi se u saop{tewu
Predsjedni{tva Srpske demo-
kratske stranke.
U ovoj partiji smatraju da
su izjave predsjednika Saveza
nezavisnih socijaldemokrata
Milorada Dodika na ra~un Bu-
kejlovi}a neodmjerene i uvre-
dqive.
- One su plod li~ne isfru-
striranosti biv{eg premijera
Srpske - ka`e se u saop{tewu
Srpske demokratske stranke.
Ova partija pozvala je sve
stranke da daju doprinos {to
br`em formirawu nove vlade
jer je to zajedni~ki interes.
- Tako|e ih pozivamo da u
okviru sporazuma djeluju na
stvarawu uslova za boqi `i-
vot svih gra|ana i za{titu
ustavne pozicije Republike
Srpske - isti~e se u saop{te-
wu Srpske demokratske stran-
ke.¥ N. D.
MLADI] NIJE PTICA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005.EKONOMIJA6
BOSANSKI BROD - Di-
stributeri nafte iz kantona Sa-
rajevo kupili su prve koli~ine
nafte i naftnih derivata iz Ra-
finerije u Bosanskom Brodu - po-
tvrdio je na{em listu predsjed-
nik Sekcije distributera nafte
iz Federacije BiH Muhidin
Ali}.
On je najavio da }e u narednom
periodu biti sklopqeni ugovo-
ri o isporuci naftnih derivata
izme|u Rafinerije i velikih fe-
deralnih distributera.
- Nema razloga da ne kupuje-
mo naftu u brodskoj rafineriji.
Uvo|ewem jedinstvenog ra~una
Uprave za indirektno oporezi-
vawe, ukinuto je dvostruko opo-
rezivawe, {to zna~i da nema vi-
{e nikakvih smetwi za nabavku
goriva u Rafineriji. Time su is-
puweni na{i zahtjevi na koje smo
dugo ~ekali - rekao je Ali}.
Dodatni razlog za kupovinu u
Rafineriji je i ju~era{we po-
skupqewe nafte za 20 dolara po
toni u rafinerijama u okru`ewu,
odnosno 30 dolara po toni za ben-
zin.
- Ve}ina distributera iz Fe-
deracije BiH nabavqa}e gorivo
u Rafineriji, jer nema razloga
da vi{e vo-
limo kupovi-
nu u rafine-
rijama u okru-
`ewu. Nadamo
se da }e menaxment u Rafineri-
ji na}i dobrog strate{kog
partnera i da }e raditi pu-
nim kapacitetom i u konti-
nuitetu - podvukao je
Ali}.
Rukovodilac proda-
je u Rafineriji u Bo-
sanskom Brodu Zoran
\uri~i} nije mogao da
potvrdi da li su u
Federaciju
BiH,
poslije vi{e od jedne decenije,
otpremqene prve koli~ine naf-
te.
- Upravo radimo na sklapa-
wu ugovora sa federalnim kupci-
ma. Mislim da prodaja u Federa-
ciji BiH ne bi trebalo da bude
problem, jer smo i po kvalitetu
i po cijeni boqi od hrvatske
"Ine#, kao na{eg najve}eg konku-
renta - izri~it je \uri~i}.
Boqim danima u brodskoj ra-
fineriji nada se i pomo}nik mi-
nistra privrede, energetike i
razvoja u Vladi Republike Srp-
ske Zdravko Milovanovi}.
- U prvoj polovini februara
u Rafineriju treba da stigne oko
70 hiqada tona sirove nafte.
O~ekujem da vi{e ne}e biti pre-
preka za kontinuiranu proizvod-
wu u Rafineriji, koja vi{e ne-
ma problema sa prodajom svojih
proizvoda - rekao je Milovanovi}
napomiwu}i da i mazuta ima do-
voqno, ali da isporuka zavisi od
avansnog pla}awa.
¥ D. VRHOVAC
RAFINERIJA U BOSANSKOM BRODU POVE]AVA PROMET
UGOVORI SA FEDERALNIM KUPCIMAKupci iz Federacije BiH imali su razlogada pazare u Rafineriji Bosanski Brod i zbogju~era{weg poskupqewa nafte u okru`ewuod 20 dolara po toni, odnosno 30 dolaraza benzin
ZAGREB - U Hrvatskoj su
benzinska goriva od ju~e sku-
pqa, dok su dizelska jeftinija.
Na "Ininim# pumpama naj-
vi{e je poskupio super 98, ~ija
je nova cijena vi{a za 2,1 odsto
i sada je oko 0,77 evra, objavqe-
no je je ju~e na hrvatskoj inter-
net stranici "Index#.
Ostala benzinska goriva po-
skupjela su za mawe od jedan od-
sto, dok su cijene dizelskih go-
riva sni`ene u prosjeku za 2,3
odsto. ¥
¹ ¹ ¹
WU DELHI - Zvani~nici
Indije i Irana potpisali su
ugovor o isporukama komprimo-
vanog gasa u Indiju, koji, prema
dobro informisanim poslov-
nim krugovima, dosti`e vrijed-
nost rekordnih 40 milijardi do-
lara.
U okviru ovog ugovora Iran
}e od 2009. godine isporu~iva-
ti Indiji 7,5 miliona tona kom-
primovanog gasa godi{we to-
kom 25 godina, prenio je Prajm-
Tas. ¥
¹ ¹ ¹
DETROIT - Pored predsta-
vqawa novih modela, u~esnici
ovogodi{weg salona automobi-
la bave se i polo`ajem ameri~-
kih proizvo|a~a suo~enih sa
sna`nom azijskom konkurenci-
jom, prenosi Frans pres.
Poslije lawskog predsta-
vqawa "Fordovog# modela "mu-
stang# i "[evroletove# "kor-
vete#, kupei i ove godine zauzi-
maju zna~ajno mjesto u Detroi-
tu. ¥
¹ ¹ ¹
BAZEL - Svjetska privreda
je uveliko apsorbovala efekte
visokih cijena nafte i ove go-
dine }e vjerovatno ostvariti
rast od oko ~etiri odsto, upr-
kos zabrinutosti oko slabog do-
lara, ocijenio je predsjednik
Evropske centralne banke @an-
Klod Tri{e na redovnom mje-
se~nom sastanku guvernera cen-
tralnih banaka Grupe 10 finan-
sijski najmo}nijih zemaqa svi-
jeta u sjedi{tu Banke za me|u-
narodna poravnawa u Bazelu,
prenosi AP.
¥
POSLOVNI SVIJET
ELEKTRODISTRIBUCIJA PALE
Prelazaku akcionare
PALE - Na posqedwoj, 24. sjed-
nici Upravnog odbora Zavisnog dr-
`avnog preduze}a "Elektrodistri-
bucija# Pale, koja je odr`ana u po-
nedjeqak, donesena je odluka o pr-
vom koraku privatizacije ovog
preduze}a. Iz zavisnog dr`avnog
preduze}a pre{lo se u akcionar-
sko dru{tvo u kojem se ne{to vi{e
od 15,7 miliona maraka osnovnog
kapitala dijeli na 65 odsto dr`av-
nog kapitala, 10 odsto pripada Fon-
du PIO, pet odsto Fondu restitu-
cije i 20 odsto sitnim akcionari-
ma, kojih je preko 2350.
Akcionarsko dru{tvo nasta-
vqa djelatnost zavisnog dr`avnog
preduze}a, s tim {to }e biti izvr-
{ena doregistracija za obavqawe
djelatnosti snabdijevawa tarif-
nih potro{a~a i trgovine elek-
tri~nom energijom.
Prvu sjednicu Skup{tine akci-
onara sazva}e Direkcija za priva-
tizaciju u Republici Srpskoj, a
Upravni odbor biv{eg ZDP }e pri-
vremeno vr{iti funkciju nadzor-
nog organa. Wegov zadatak je i da iz-
vr{i organizaciono-tehni~ke pri-
preme za odr`avawe prve sjednice
skup{tine akcionara, koja treba
da donose statut o radu i ostala ak-
ta akcionarskog dru{tva. ¥ S. M.
MESNA INDUSTRIJA "LEVITA"
Razgovor o proizvodwiGRADI[KA - Na ju~era{woj sjednici Skup{tine
akcionara Mesne industrije "Levita# razrije{en je du-
`nosti stari Upravni odbor ~iji su ~lanovi prije mje-
sec dana podnijeli ostavke.
Imenovan je novi Upravni odbor od kojeg radnici o~e-
kuju da }e u saradwi sa direktorom pokrenuti proizvod-
wu.
- Idu}e nedjeqe, na prvoj sjednici novog Upravnog
odbora, razgovara}e se o pokretawu proizvodwe, na na-
~in na koji je predlo`ilo privatno preduze}e "Agroek-
sport# - kazao je predsjednik Sindikata radnika Nenad
Kraguq.
Podsje}amo da je "Agroeksport# pro{le godine po-
nudio da "Levita# obavqa usluge za ovo preduze}e, {to
tada{wi direktor i Upravni odbor nisu prihvatili.
Poslije toga su radnici zahtijevali smjenu rukovodstva
{to je ju~e u potpunosti ura|eno.
¥ B. V.
"PROLEKS" KOTOR VARO[
Pokrenutema{ine
KOTOR VARO[ - Poslije trogodi{we pa-
uze u pogonu "Boksvel# Akcionarskog dru{tva
"Proleks#, nastavqena je proizvodwa ko`e po-
~etkom ove godine. Na osnovu odluke Upravnog
odbora "Boksvel# je ustupqen na desetogodi{wi
zakup italijanskoj firmi "Laki - Leder#.
Prema rije~ima vr{ioca du`nosti direk-
tora Boksvela Mile Kqaji}a, o davawu proiz-
vodnih kapaciteta ovog preduze}a u zakup sagla-
sila se i Vlada Republike Srpske.
Na proizvodwi ko`e }e u po~etku biti za-
posleno 20 radnika, od kojih je wih 10 pokrenu-
lo proizvodwu, a preostali }e po~eti sa radom
u februaru. Planirana je mjese~na proizvodwa
10 hiqada metara kvadratnih ko`e.
¥ D. K.
BAWA LUKA - Promet na
svim segmentima tr`i{ta Bawa-
lu~ke berze tokom pro{le godi-
ne, ukqu~uju}i i blok poslove,
pakete akcija dr`avnog kapita-
la i prijavqene poslove po osno-
vu preuzimawa, iznosio je 100 mi-
liona maraka.
Prema rije~ima stru~nog sa-
radnika u Sektoru marketinga
Bawalu~ke berze Darka Laki}a,
to je pove}awe za 39 odsto u od-
nosu na 2003. godinu.
Dva posqedwa mjeseca u go-
dini imala su i najve}i prosjek
prometa, tako da je u decembru
obim trgovine bio 17,9 miliona,
dok je u novembru prometovano
16 miliona maraka.
Od ukupnog prometa na Ba-
walu~koj berzi, prema Laki}e-
vim rije~ima, u pro{loj godini
66,72 odsto ~inio je redovan pro-
met, dok je 19,07 odsto prometa ot-
palo na blok poslove, 11,25 odsto
na prodaju paketa akcija dr`av-
nog kapitala i 2,96 na poslove po
osnovu preuzimawa akcionarskih
dru{tava.
Prosje~ni dnevni promet, ako
se izuzmu blok
poslovi, pake-
ti akcija dr`a-
nog kapitala i
prijavqeni po-
slovi po osno-
vu preuzimawa,
iznosio je 782
hiqade maraka,
a prosje~na vr-
ijednost poje-
dina~ne tran-
sakcije 779 ma-
rka.
- Najve}i
promet u 2004.
godini ostva-
ren je sa akci-
jama emitenata,
koje su uvr{}e-
ne na slobodno berzansko tr`i-
{te - 53,46 odsto, zatim sa akci-
jama na berzanskoj kotaciji 26,93
odsto i sa akcijama fondova ko-
je su uvr{tene na berzansku ko-
taciju - 19,61 odsto - potvrdio je
Laki}.
U pro{loj godini ~lanovi
Bawalu~ke berze zakqu~ili su
61 blok posao {to je za 27 vi{e
nego 2003. godi-
ne.
Prosje~na
vrijednost po-
jedina~nog po-
sla je 315.200
marka.
U maju pro-
{le godine fo-
rmiran je Ber-
zanski indeks
Republike Srp-
ske sa po~etnom
vrijedno{}u od
1.000,00 poena,
a u avgustu i in-
deks privatizaciono-investici-
onih fondova.
Redovna revizija indeksa iz-
vr{ena je 15. novembra. Tada je
do{lo do promjene u sastavu Ber-
zanskog indeksa Republike Srp-
ske, jer su akcije emitenata Ho-
tel "Palas# i "Alpro# Vlaseni-
ca iskqu~ene iz indeksa, dok su
akcije preduze}a "Metal# Gradi-
{ka, "Vitaminka# Bawa Luka i
Robna ku}a "Boska# uvr{}ene u
ovaj indeks. ¥ Q. ^I^I]
TRGOVAWE NA BAWALU^KOJ BERZI U 2004. GODINI
STOTINU MILIONA
\Struktura prometa
\Promet po tr`i{nim segmentima
\Promet po mjesecima
Dobar po~etakBAWA LUKA - Prvo trgovawe u 2005. godi-
ni na Bawalu~koj berzi po ostvarenom prometu
obe}ava dobre rezultate, jer je tokom ju~era{weg
trgovawa promet bio 900 hiqada maraka.
Vrijednost Berzanskog indeksa Republike
Srpske pove}ala se za 1,12 odsto i iznosi 1.1622,94
poena, dok je vrijednost indeksa investicionih
fondova pala za 0,03 odsto i iznosi 1.849,31 po-
en.
Najve}i promet ostvaren je sa akcijama Tele-
koma Srpske od preko 200 hiqada maraka, a trgo-
valo se po 1,35 marke po akciji, {to je 1,5 odsto
vi{a cijena u odnosu na cijenu po kojoj se trgo-
valo posqedwi put pro{le godine.
Cijene akcija Cepter fonda porasle su za 1,61
odsto i wima se ju~e trgovalo po cijeni 6,3 mar-
ke po akciji.¥ Q. ^.
BAWALU^KA BERZA
Najboqi kupovni
kurs
Najboqi prodajni
kurs
% promjene
cijene
Prosje~na cijena
Broj prometovanih
akcija
Ukupan promet (KM)
RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0.3 0.31 0.00 0,3 53,778 16,133.40TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1.35 1.37 1.50 1,35 162,936 219,963.60VBBB-R-A LHB BANKA AD BAWA LUKA 0.00 1024
BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD, BAWA LUKA 3.7 3.8 -9.76 3,7 1,790 6,623.00BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 4.85 5 0.20 5 6,000 30,000.00BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 2.8 2.81 1.82 2,8 2,426 6,792.80EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 6.4 6.44 1.59 6,4 6,468 41,395.20EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 3.2 3.22 -6.43 3,2 1,163 3,721.60INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.065 0.067 0.00 0,065 357,272 23,222.67JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD S.SARAJEVO-PALE 2.21 2.3 0.00 2,21 1,168 2,581.28KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 5.31 5.39 1.53 5,31 8,818 46,823.58PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 5.81 5.83 5.64 5,81 5,508 32,001.48PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 3.11 3.2 -6.61 3,11 2,026 6,300.86VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 3.63 3.7 -9.02 3,63 2,820 10,236.60VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 3.63 3.7 0.28 3,63 2,538 9,212.94ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 6.3 6.31 1.61 6,3 15,845 99,823.50
630,556 554,832.51
AGKR-R-A AGROKRAJINA AD BAWA LUKA 0.4 0.42 -20.00 0,4 21,338 8,535.20ALPR-R-A ALPRO AD, VLASENICA 0.16 0.00 0,16 5,843 934.88ASRK-R-A AUTOSERVIS-KRAJINA AD BAWA LUKA 0.4 0.8 -4.76 0,4 3,108 1,243.20BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1.4 1.42 3.70 1,4 17,250 24,150.00BNPT-R-A BIJEQINA PUT AD, BIJEQINA 0.35 0.49 0.00 0,35 2,217 775.95BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 0.68 0.7 0.00 0,68 11,291 7,677.88BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA 0.3 -6.25 0,3 500 150.00BSNT-R-A BOSNA TRGOVINA AD BAWA LUKA 0.93 3.45 1,2 50 60.00DUVN-R-A DUVAN AD BIJEQINA 0.15 -6.25 0,15 3,000 450.00ELVA-R-A ELVAKO AD BIJEQINA 0.4 -11.11 0,4 2,500 1,000.00FOPL-R-A FOP AD LOPARE 0.25 108.33 0,25 273,822 68,455.50GRNR-R-A GRA\EVINAR AD NOVI GRAD 0.00 1,4(A) 13,396 18,754.40KPRM-R-A KRAJINAPREMJER AD BAWA LUKA 1 0.00 1 10 10.00KRBC-R-A KRAJINA BORAC AD BAWA LUKA 0.6 1 78.57 1 203,750 203,750.00KRJL-R-A KRAJINALIJEK AD BAWA LUKA 0.25 0.28 8.70 0,25 10,000 2,500.00METL-R-A METAL AD GRADI[KA 0.18 0.22 22.22 0,22 60,000 13,200.00NPDK-R-A NAPREDAK AD BIJEQINA 1.03 3.00 1,03 925 952.75PDPT-R-A PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR 0.37 0.4 0.00 0,37 1,387 513.19POST-R-A SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 0.45 0.5 4.65 0,45 2,933 1,319.85PRGS-R-A PROGRES AD DOBOJ 0.1 0,1(A) 191,568 19,156.80SMBK-R-A SEMBERKA AD JAWA 0.18 -14.29 0,18 237 42.66TRMN-R-A TERMOMONTA@A AD BAWA LUKA 0.16 0.2 0.00 0,16 4,348 695.68TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 0.6 0.62 9.09 0,6 2,377 1,426.20UTSC-R-A UNIS TSC AD PRWAVOR 0.25 0.3 0.00 0,25 3,062 765.50VCJK-R-A VU^JAK AD SRPSKI BROD 0.31 0.00 0,31(A) 180 55.80VLTK-R-A VELETEKSTIL AD BAWA LUKA 0.2 0.35 -9.09 0,2 8,795 1,759.00ZVPT-R-A ZVORNIKPUTEVI AD ZVORNIK 0.1 0.00 0,1 1,642 164.20
845,529 378,498.641,476,085 933,331.15
A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e) UKUPAN PROMET
Ukupno slobodno berzansko tr`i{te
KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - na dan 11.1.2005. godine
Berzanska kotacija
Ukupno kotacijaSlobodno berzansko tr`i{te
Kotacija fondova
Oznaka HOV
Emitent
Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi
Zdravko Milovanovi}:Ubudu}e o~ekujemo kon-tinuiranu proizvodwu
(foto-arhiva)
DR@AVNI KAPITALNa Bawalu~koj berzi tokom
pro{le godine odr`ano je 26
aukcija za pakete akcija dr`av-
nog kapitala u 91 preduze}u. Dr-
`avni kapital prodan je u 68
preduze}a u ukupnoj vrijedno-
sti od 11,3 miliona maraka.
Prosje~no pove}awe cijene pa-
keta akcija u odnosu na po~et-
nu cijenu bilo je 77,89 odsto.
PROMETAU pro{loj godini ~lanoviBawalu~ke berze zakqu~ilisu 61 blok posao {to je za27 vi{e nego 2003. godine
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. DRU[TVO 7
MRKOWI] GRAD - Na po-
ro|ajnom odjeqewu Doma zdravqa
"Dr Jovan Ra{kovi}# u Mrkowi}
Gradu majka ostavila novoro|enu
bebu. Potom je kri{om napusti-
la odjeqewe, a osobqu dala la`ne
podatke o sebi.
Dje~ak je te`ak tri kilogra-
ma i 330 grama i duga~ak 54 cen-
timetra. U dobrom je zdravstve-
nom stawu, a na odjeqewu su mu, po-
{to se rodio za Bo`i}, dali ima
Bo`idar.
Doga|aj koji se zbio petog ja-
nuarskog dana nije zabiqe`en za
{ezdeset godina rada poro|ajnog
odjeqewa u mrkowi}kom Domu
zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}#.
Naime, de`urnoj babici Radi Va-
si}, radi hitnog poroda, javila se,
prema datim, a kasnije se utvrdi-
lo, la`nim podacima, dvadesetjed-
nogodi{wa S. T (Suzana Todoro-
vi}) iz ^a|avice kod Ribnika.
- Poslije poroda, porodiqa je
vra}ena na odjeqewe. Tu je bila
oko dva ~asa, da bi potom zamoli-
la da iza|e u toalet i da se vidi
sa mu`em, koji ju je dovezao na po-
rod. Ne slute}i {ta }e se dogodi-
ti, ja sam joj dozvolila da se vi-
di sa mu`em - ka`e babica Vasi}
i dodaje da se "`ena pona{ala nor-
malno# i da "nije pokazivala ni
najmawu sumwu da ne{to sprema.
Me|utim, kasnije se vidjelo
da su ona i wen, kako je kazala
mu`, bili sve dobro isplanira-
li.
- Poslije sam poredala sli~i-
ce. Wu je neki mu{karac ~ekao
ispred vrata i kada je iza{la, po-
mogao joj da sjedne u automobil,
koji je sve vrijeme bio upaqen is-
pred zgrade Doma zdravqa - isti-
~e Vasi}eva.
Kada je babica vidjela da ne-
ma porodiqe obavijestila je svog
{efa dr Borislava Radulovi}a,
koji je bio do{ao da joj pomogne
oko poroda, koji je ona uspje{no
obavila.
- Porod je pro{ao bez ikakvih
komplikacija i porodiqa je bila
u dobrom stawu. Pitao sam je gdje
joj je porodiqski karton, a ona je
kazala da ga je zaboravila i da su
se o wenoj trudno}i brinuli u Do-
mu zdravqa u Bawoj Luci - ka`e
dr Radulovi}, koji je, tako|e pri-
mijetio vozilo marke "pe`o 405#,
koje je bilo parkirano ispred Do-
ma zdravqa.
- Saobra}ajna tablica vozila
nije se vidjela od }ebeta, koje je
bilo preko haube. To ukazuje na
~iwenicu da su porodiqa i mu-
{karac koji je dovezao na porod
bili sve planirali, kako bi sa-
krili svoj identitet - poja{wava
dr Radulovi}.
O nestanku porodiqe odmah je
obavije{tena Stanica javne bez-
bjednosti u Mrkowi} Gradu. Pri-
padnici krim-slu`be izvr{ili
su uvi|aj, da bi naknadno utvrdi-
li da je rije~ o osobi koja je da-
la la`ne podatke. O cijelom slu-
~aju obavije{tene su susjedne po-
licijske stanice u Federaciji
BiH, a istraga je jo{ u toku.
- Za sada je s dje~akom sve u re-
du. Mi ga na odjeqewu mo`emo jo{
jedno vrijeme paziti i hraniti.
Me|utim, za wega je neophodno
obezbijediti smje{taj u odgova-
raju}u ustanovu. Po zakonskim od-
redbama, ako se ne prona|e majka,
dijete postaje briga Centra za so-
cijalni rad u Mrkowi} Gradu, ko-
ji treba da ga ustupi na brigu nad-
le`noj ustanovi u Republici Srp-
skoj - ka`e dr Radulovi}.
Nadati se da }e se na}i neko
rje{ewe za malog Bo`idara, koji
je u mrkowi}kom domu zdravqa
okru`en velikom qubavqu i pa-
`wom. Malom Bo`idaru ve} su
po~eli stizati i pokloni.
¥ S. DAKI]
NA PORO\AJNOM ODJEQEWU MRKOWI]KOG DOMA ZDRAVQA
OSTAVILA NOVORO\EN^E I POBJEGLA
PRIJEDOR - Iako ta~an
broj zavisnika, ali i dilera
nije poznat, ~iwenica je da se
u prijedorskoj op{tini broj
narkomana iz godine u godinu
pove}ava.
Pro{le godine, pri Sta-
nici javne bezbjednosti Pri-
jedor, formirana je grupa za
spre~avawe proizvodwe i pro-
meta opojnih droga. Dosada{wi
rezultati opravdali su weno
postojawe. Samo u posqedwa
dva mjeseca ova grupa zaplije-
nila je 70 grama kokaina i tom
prilikom li{ila slobode tri
lica. Kod dva lica prona{la je
1.898 tableta ekstazija, koje su
bile namijewene austrijskom
tr`i{tu. Pred kraj godine iz-
vr{en je i pretres jednog ugo-
stiteqskog objekta, gdje je pro-
na|eno 45 grama marihuane, a
pro{le nedjeqe, prilikom pre-
tresa jednog stana, prona|eno
je devet grama smjese za koju se
sumwa da je heroin.
[ef Grupe za spre~avawe
proizvodwe i prodaje narko-
ti~kih sredstava u Stanici po-
licije Prijedor Tomislav Kne-
`evi} ka`e da je "u posqedwe
vrijeme na podru~ju prijedor-
ske op{tine do{lo do uno{e-
wa te`ih droga, {to je i te ka-
ko zabriwavaju}e#.
- Na`alost ne mo`emo bi-
ti zadovoqni saradwom sa gra-
|anima. Svaka wihova dojava
bila bi nam od velikog je zna-
~aja. Me|utim takav vid sarad-
we kod nas ne postoji - ka`e
Kne`evi}, dodaju}i da }e se na
takav vid saradwe poku{avati
privoqeti gra|ani, a posebno
roditeqi maloqetne djece i
to kroz predavawa koja }e se
organizovati uz saradwu sa qe-
karima i nevladinim organiza-
cijama.
Prema rije~ima neuropsi-
hijatra Tomislava Elenkova, u
posqedwe vrijeme zna~ajan broj
narkomana izrazio je `equ za
lije~ewe.
U prijedorskoj neuropsi-
hijatriji spremni su da pru`e
pomo} svim zavisnicima koji
su, u kriznom stawu, ali samo
tretmanom odvikavawa od nar-
kotika, a ne nikako propisi-
vawem lijekova koji }e im na-
domjestiti narkotike.
¥ P. [.
BORBA PROTIV NARKOMANIJE U PRIJEDORU
Izostaje saradwasa roditeqima BR^KO - Na podru~ju distrik-
ta Br~ko registrovano je oko 8.200
penzionera koji danas spadaju u red
gra|ana sa najni`im primawima u
Br~kom.
Wih 4.600, penzije primaju iz
Fonda penzijskog i invalidskog osi-
gurawa Republike Srpske, dok pre-
ostalih 3.600 svoja primawa ostva-
ruju preko fonda Federacije BiH.
Iako penzioneri u Br~kom ve}
du`e vrijeme insistiraju da Vlada
formira penzioni fond distrikta,
wihovi zahtjevi nisu uva`eni uz
obrazlo`ewe da za to ne postoje
uslovi. Umjesto toga neki od za-
htjeva penzionera uvr{teni su i u
socijalni program za ovu godinu.
Ukoliko bi Vlada distrikta ispu-
nila obe}awa o izdvajawu sredsta-
va namijewenih penzionerima, po-
lo`aj ove kategorije stanovni{tva
bi bio znatno lak{i.
Predsjednik Udru`ewa penzio-
nera Drago Teodorovi} ka`e da bi
"penzioneri bili zadovoqni, uko-
liko bi se po{tovalo ono {to je
dogovoreno#.
- Obe}ali su nam da }e Vlada
distrikta od prvog januara ove go-
dine prihvati pla}awe svih lije-
kova penzionerima, u iznosu od 50
odsto, kao i isplatu tromjese~ne
pomo}i u iznosu od po 150 maraka.
To su najve}e dvije stavke i ako bi
se one po{tovale i uredno nam se
sve finansiralo, ne bismo imali
razloga da budemo nezadovoqni - ka-
`e Teodorovi}.
Prema wegovim rije~ima, pored
ove dvije stavke dolaze i druga ula-
gawa koja idu preko Centra za so-
cijalni rad, koji je, i do sada, davao
zna~ajnu socijalnu pomo} najugro`e-
nijim.
Penzioner @ivan \uri} ka`e
da su za pohvalu neke mjere koje
preduzima Vlada distrikta, kako
bi pomogla penzionerima, ali je
ukupan utisak da je briga za ovu ka-
tegoriju stanovni{tva nedovoqna.
Penzioner Mladen Simi} tako-
|e misli da je svaka pomo} Vlade
dobrodo{la, ali da bi ipak penzi-
onere trebalo staviti u ravnopra-
van polo`aj sa ostalim gra|anima.
I wihova primawa, ka`e on, treba
da budu u skladu sa mogu}nostima
buxeta distrikta.
- Te{ko `ivimo i jedva sasta-
vqamo "kraj sa krajem#. Ukoliko
Vlada bude ispunila svoja obe}awa
i snosila polovinu tro{kova za li-
jekove i redovno nam upla}ivala na-
mijewenu nov~anu pomo}, mnogima
}e se olak{ati `ivot - ka`e Mla-
den Simi}.
¥ M. \.
VLADA DISTRIKTA O PROBLEMIMA PENZIONERA BR^KOG
Obe}ali, pa iznevjeriliBAWA LUKA - Predsjed-
nik Konfederacije sindikata
Republike Srpske Obrad Be-
lenzada izjavio je ju~e da su
poslodavci u "Novim rudnici-
ma Qubija#, po Zakonu o radu
i Op{tem kolektivnom ugovo-
ru, obavezni da za 249 otpu-
{tenih radnika obezbijede po-
vezivawe sta`a, isplatu ot-
premnina, kao i svih neispla-
}enih plata.
Belenzada ka`e da je, to-
kom ju~era{we posjete "Novim
rudnicima Qubija# dobio uvje-
rewe od poslodavaca i sindi-
kata da su pregovori o rje{a-
vawu zahtjeva radnika "krenu-
li sa mrtve ta~ke#.
On je podsjetio da rok, ko-
ji je republi~ka Inspekcija ra-
da odredila za ispravqawe ne-
pravilnosti u otkazima, isti-
~e 22. januara, dodaju}i da su
radnici za 17. januar najavili
protestno okupqawe u krugu
preduze}a.
- Sindikat i Fond penzij-
skog i invalidskog osigurawa
trebalo bi uskoro da razgova-
raju o mogu}nostima poveziva-
wa sta`a svim radnicima, sa
datumom zakqu~ivawa radnih
kwi`ica - rekao je Belenzada.
On je dodao da je spor izme-
|u radnika i poslodavca poseb-
no izra`en kod utvr|ivawa vi-
sine otpremnina. U vezi sa
ovim pitawem sindikat je pred-
lo`io da se za nekvalifiko-
vane kao i radnike sa sredwom
stru~nom spremom anga`uje
sud.
U Konfederaciji podsje}a-
ju da je, pored zbriwavawa rad-
nika, glavni ciq sindikata,
pokretawe proizvodwe u pred-
uze}ima i spre~avawe ste~aja,
koji je, po mi{qewu sindika-
laca, "velika prevara za radni-
ke, koji na taj na~in u slu~aju
otkaza trajno gube pravo na ot-
premninu#.
Komentari{u}i inicijati-
vu Saveza poslodavca u Federa-
ciji BiH o osnivawu o Eko-
nomsko-socijalnog savjeta u
BiH, Belenzada je rekao da ne
postoje zakonski uslovi za
osnivawe ove institucije. Do-
dao je da se protivi ujediwewu
Sindikata u BiH, jer, kako je
rekao, svi sindikati u Repu-
blici Srpskoj imaju Ustavom
zagarantovano pravo na samo-
stalnost u radu. ¥ M. M.
KONFEDERACIJA SINDIKATA REPUBLIKESRPSKE
Rudari nisu zaboravqeni
GRADI[KA - U jutro, osmog
januarskog dana, u selu Ma{i}i
kod Gradi{ke, vatra je uni{tila
porodi~nu ku}u Vese i Borislave
Kutla~a. Na svu sre}u, niko nije
stradao.
- Uzrok bi mogla biti vatra iz
dimwaka ili instalacije, koja se
veoma brzo {irila sa jednog, koji
nije bio pokriven plo~om, na dru-
gi dio ku}e. Stihija je zahvatila
i prizemqe, pa je za samo dva ~asa
sve izgorjelo - pri~a Borislava
Kutla~a.
U nesre}i ima i sre}e. Naime
niko od ~lanova porodice nije
stradao.
- Kada je po`ar zahvatio ku}u,
samo sam gledala gdje su djeca. Da
nisam bila izgubqena i pod stre-
som, mo`da sam mogla spasiti dje~-
je kwige ili garderobu. Ali i po-
red toga, sre}na sam {to sam spa-
sila djecu - pri~a doma}ica.
Toga jutra, poslije doru~ka,
Borislava i suprug joj Veso sjedje-
li u prizemqu ku}e i odmarali.
K}erka je u~ila u potkrovqu, a po-
`ar je, pri~a ona, prvi primije-
tio sin Qubi{a.
- Kada je ~uo lupu u potkrovqu
ku}e, Qubi{a je po{ao da vidi da
se nije {ta dogodilo sestri. Odjed-
nom su oboje povikali - "vatra# i
potr~ali niz stepenice - nastavqa
svoju pri~u Borislava.
Bojana se vratila po kwige i
garderobu u potkrovqe, jer je jo{
uvijek bila u pixami, ali se istim
putem, pri~a wena majka nije mo-
gla vratiti, pa je isko~ila kroz
balkon. Na svu sre}u, ponavqa ona,
djeca su dobro pro{la.
Ka`e da su sami poku{ali da
gase vatru, ali na svaku kantu vo-
de vatra je jo{ vi{e buktala.
Pozvala sam odmah vatrogasce,
ali wihov dolazak nije puno po-
mogao, jer su kasnili. Kada su do-
{li, nisu imali dovoqno vode.
- Mi vi{e vode nismo imali,
jer je nestankom struje i hidrofor
prestao da radi. Kom{ije su odmah
pritr~ale, ali pomo}i vi{e nije
bilo - nastavqa Borislava Kutla-
~a.
Ona ka`e da vatrogasci mo`da
ne bi mogli da spase ku}u, ali i to
da su malo ranije do{li, sigurno
bi umawili {tetu.
- Ostali smo bez i~ega. Smje-
stili smo se u ku}u Vesinog stri-
ca koji `ivi u Beogradu. To je sa-
mo za prvu ruku. Za obnovu ku}e
nemamo novca - kroz suze pri~a Bo-
rislava.
Ona dodaje da je ku}a izgra|e-
na i prije nego {to se ona udala.
Ali Kutla~e su ulo`ile puno tru-
da i novca da je obnove za potrebe
djece.
Sin Qubi{a prvi je razred
Ugostiteqske {kole, a Bojana je
na drugoj godini Gra|evinskog
fakulteta u Bawoj Luci, gdje i sta-
nuje. Roditeqi oboje djece {kolu-
ju bave}i se poqoprivredom.
- Ni ja ni mu` nemamo stalno
zaposlewe. Da bismo {kolovali
djecu, poma`u nam bli`wi koliko
mogu. Poqoprivredne poslove oba-
vqamo samo da bismo se prehrani-
li. Jer malo imamo svoga zemqi-
{ta - veli na kraju Borislava Ku-
tla~a. ¥ B. VELENDE^I]
U MA[I]IMA IZGORJELA KU]A PORODICE KUTLA^A
NAJVA@NIJE - SPASENA DJECAPRIJEDOR
Dokumentausporavaju
popisPRIJEDOR - Do 15. fe-
bruara ove godine, na podru~-
ju prijedorskog regiona, tra-
ja}e registracija izbjeglih i
raseqenih.
[ef prijedorskog odsje-
ka Ministarstva za izbjegli-
ce i raseqena lica Dragana
Kova~evi} tvrdi da je slab
odziv bio zbog toga {to se
istovremeno vr{i i zamjena
li~ne dokumentacije, te da je
od onih koji su se ponovo tre-
bali registrovati tra`eno
puno dokumenata.
Do prvog januara na pod-
ru~ju Prijedora, Kozarske Du-
bice, Novog Grada i Kostajni-
ce registrovano je 1.276 rase-
qenih porodica i 400 porodi-
ca izbjeglica uglavnom iz
Hrvatske.
To je znatno mawi broj u
odnosu na onaj od prije ~eti-
ri godine, kada je posqed-
wi put vr{ena registracija
izbjeglica i raseqenog sta-
novni{tva.
Svi oni koji se ne regi-
struju do 15. februara, izgu-
bi}e, status izbjeglog ili ra-
seqenog lica, a time i sva
prava koja im na osnovu toga
pripadaju.
¥ C. D.
\Borislava Kutla~a: Ku}a izgorjela, novca niotkud
Majku, koja se la`no predstavila, poslije poro|aja~ekao ~ovjek koji joj je pomogao da se {to prije udaqiod Doma zdravqa
Za samo dva ~asa do temeqa izgorjelaku}a porodice Kutla~a. Vatrogascije ne bi mogli spasti, ali da su do{lina vrijeme, {teta bi bila mnogo mawa
Na poro|ajnom odjeqe-wu: Bo`idar u naru~jubabice Rade
BEOGRAD - Vojnik Du{an
Petrovi} (22) iz Zaplawske Topo-
nice, 1. januara ove godine na voj-
nom aerodromu La|evci kod Kra-
qeva izvr{io je samoubistvo.
Do ovog zakqu~ka do{lo se,
poslije istrage u Okru`nom sudu
u Ni{u, a svi spisi ovog predme-
ta dostavqeni su u skladu sa odred-
bama Zakona o krivi~nom postup-
ku Okru`nom javnom tu`ila{tvu
u Ni{u na daqi postupak.
Kako se navodi u saop{tewu
Okru`nog suda, koje je potpisao
v. d. predsjednika sudija Novica
Stefanovi}, povodom smrti voj-
nika, istra`ni sudija je 1. janua-
ra obavio uvi|aj u prisustvu za-
mjenika Okru`nog javnog tu`ioca
u Ni{u i vje{taka. Prilikom uvi-
|aja prona|ena je i koverta u ko-
joj su se nalazila dva lista papi-
ra, ispisana rukom, sa tri poruke
Du{ana Petrovi}a: roditeqima,
bratu i djevojci.
Srbiju i Crnu Goru zato da-
nas mu~i pitawe za{to se ubijaju
vojnici? Sa 14 samoubistava na
100 hiqada vojnika Vojska SCG
dr`i sredwi svjetski prosjek u su-
icidu unutar armijskih formaci-
ja. Za armijske stru~wake to je
"normalna pojava#, koja u srpskim
i jugoslovenskim prilikama ni-
kada, sem sada, nije dostigla nivo
upozoravaju}eg fenomena:
- Jo{ 1977. godine je napravqe-
na studija u kojoj se ka`e da je su-
icid mladih qudi u armiji malo-
brojniji od samoubistava civila.
Utvr|eno je da se vojnici ubijaju
na po~etku i na kraju vojnog roka
- u po~etku, ne mogu da prebole
odvajawe od ku}e i adaptaciju na
armijski re`im, a na kraju ne mo-
gu da prihvate te{ko}e i proble-
me koji ih ~ekaju kod ku}e i u ci-
vilnom `ivotu.
Meni se ~ini da je takva situ-
acija i danas, s tim {to je suicid
sada dobio preveliki medijski pu-
blicitet, tvrdi beogradski advo-
kat dr Jovan Buturovi}, nekada-
{wi vojni sudija, koji upozorio
da broj samoubistava u SCG, me|u
civilima, iznosi ~ak 20 na 100 hi-
qada `iteqa.
[ta to danas nagoni vojnike
na samoubistvo, obja{wava dr sci.
med. Bratislav Petrovi}, neurop-
sihijatar, jedini na{ ~lan u Svjet-
skoj organizaciji vojnih psihija-
tara:
- Samoubistva u vojsci su, na-
`alost, neminovna pojava, jer su
vojnici, uglavnom, adolescenti, a
u tom periodu `ivota je prisutan
potencijal za suicid. Iako se voj-
ska u tom smislu smatra rizi~nom
populacijom. Psiholo{ki profil
vojnika adolescenta, starog izme-
|u 18 i 25 godina starosti, u naj-
kra}im crtama izgleda ovako: psi-
holo{ki jo{ potpuno neformira-
na li~nost, poja~ana rawivost, de-
presivnost, sklonost onome {to
se u psihijatriji zove "kratak
spoj#.
Govore}i o ubistvima koja se
naj~e{}e doga|aju na stra`i i u pa-
troli, vrhovni vojni tu`ilac, pu-
kovnik Nikola Petkovi} je rekao:
- Stra`a i patrola su jedini
borbeni zadaci u miru. To su opa-
sna mjesta, jer jedino u tim prili-
kama vojnici posjeduju oru`je sa
bojevom municijom. Zato se vojni-
ci naj~e{}e i ubijaju prilikom
davawa stra`e. Mi kao vojno tu`i-
la{tvo istra`ivali smo ~iweni-
cu da li su ubistva ili samoubi-
stva u armiji bili posqedica ne-
zakonitog ili surovog pona{awa
starje{ina i utvrdili smo da u ni-
jednom slu~aju to nije bio razlog
ili motiv za stradawe vojnika.
Nekima je danas lako re}i da je
vojska kriva za stradawe vojnika
i da nam djeca "dolaze u vojsku da
se ubijaju#, ali to uop{te nije
ta~no - kategori~an je pukovnik
Nikola Petkovi}.
¥ D. IKOVI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8SVE VI[E SAMOUBISTAVA U VOJSCI DR@AVNE ZAJEDNICE
POLITIKA Prema vojnim podacima, sva-
kog dana u jedinicama Vojske SCG
vr{i se 10 hiqada puwewa oru`-
ja bojevom municijom. To je naj-
rizi~niji trenutak u armiji. Za-
to, prema mi{qewu generala bez-
bjednosti Bo{ka Todorovi}a,
predstavqa op{te mjesto za sve
armije svijeta»:
- U svim vojskama ima samo-
ubistava starje{ina i vojnika.
Suicida ima najvi{e u najsavre-
menijim i najmodernijim armi-
jama, kao {to su {vedska, wema~-
ka ili ameri~ka. Ta samoubistva
su posqedica te{kog i odgovor-
nog vojni~kog poziva, ali i la-
bilnosti li~nosti u uniforma-
ma, {to je, ina~e, uobi~ajena qud-
ska osobina. Meni najvi{e sme-
ta {to su svi ti slu~ajevi toli-
ko politizovani da se od wih pra-
ve afere, ali i fama da je na{a
armija "prqava vojna formacija#
u kojoj se vojnici ubijaju. Ciq
takve kampawe je napad i ru{e-
we ugleda i autoriteta vojnog vr-
ha, ali i uni{tewe Vojske SCG.
Slutim, kao obavje{tajac, da su
i neke strane tajne slu`be in-
scenirale samoubistva na{ih
vojnika, samo da bi wihovi pla-
}enici u Srbiji, koji nepresta-
no napadaju Vojsku SCG, imali
argumente za svoju tezu da na{a
armija ubija svoje regrute. I da
se to, navodno, radi jer su ti voj-
nici, eto, otkrili u vojnim objek-
tima sakrivene ha{ke optu`e-
nike!
Sa 14 samoubistava na 100 hiqada vojnika Vojska SCGdr`i sredwi svjetski prosjek u suicidu. Za armijskestru~wake to je
"normalna pojava", koja nikada, sem sada,
nije dostigla nivo upozoravaju}eg fenomena
ZIMAPrema saznawima dr Jovana
Buturovi}, kao i u civilnoj po-
pulaciji, tako i u vojsci samou-
bistava ima najvi{e u zimskom
periodu, u vrijeme praznika i na
po~etku radne nedjeqe. Ne zna se
koliko je suicida u Vojsci SCG
ovih godina sprije~eno, ali se
zna da samo 10 odsto vojnika ko-
ji su poku{ali samoubistva po-
novo preduzimaju korake da uni-
{te sebe.
SINDROMVojska Srbije i Crne Gore
nalazi se u "postratnom sindro-
mu#, ocijenio je general u penzi-
ji Blagoje Grahovac, javqa Beta.
Grahovac, koji je i savjetnik
predsjednika Skup{tine Crne
Gore Ranka Krivokapi}a, obja-
snio je u razgovoru za Televizi-
ju Crne Gore da je "postratni sin-
drom# jedan od razloga u~estalih
ubistava vojnika u Vojsci SCG.
FOTO-VIJEST
SMEDEREVO - Smede-
revska op{tinska organiza-
cija Crvenog krsta, i pored
sveg truda, ne uspijeva da ri-
je{i pitawe "sedmog dana#
kada se, prema predawu, Bog
odmarao.
Socijalno ugro`eni u na-
rodnoj kuhiwi petkom dobi-
jaju suvi obrok za subotu a ku-
vani obrok nemaju nedjeqom,
niti u vrijeme dr`avnih i ve-
}ih vjerskih praznika.
- Ako se ostvari najava
stranih donatora narodne ku-
hiwe da se sredinom 2005. po-
vuku, bi}emo u velikoj nevo-
qi - ka`e sekretar smederev-
skog Crvenog krsta Tomislav
@ivanovi}.
I na selu ima siromaha s
pravom na socijalnu pomo}
ali Crveni krst nema mogu}-
nosti da im dostavi topli
obrok.
@ivanovi} ka`e da su
ugro`eni jedini put od otva-
rawa kuhiwe 8. novembra
1999. okusili kola~ 13. janu-
ara 2004. i dobili "komadi}
mesa#. Kuhiwa nikad nije
imala vo}e na jelovniku. U
Srbiji je do juna 2001. bilo
100 hiqada korisnika, {to je
'partija' koja mo`e da promi-
jeni svijet - rekla je Beti
stru~ni saradnik Crvenog kr-
sta Srbije, Dragica Kqaji}.
Ruski prijedlog refor-
macije kalendara, po kome bi
nedjeqa imala deset dana i
svaki deseti bio neradan,
smawila bi broj gladnih da-
na smederevske sirotiwe.
Siroma{ni po va`e}em
ra~unawu vremena gladuje naj-
mawe 52 puta u godini, dok bi
im ruska kalendarska refor-
ma gladne dane svela na 36 do
37, ne ra~unaju}i praznike.
Smederevska sirotiwa,
prema statistici Narodne
kuhiwe, varira. U novembru
1999. po~elo se sa 620 obroka
dnevno, u martu naredne go-
dine 1.500 Smederevaca ra~u-
nalo je na pola litra kuva-
nog obroka sa kazana i pola
vekne. Marta 2001. admini-
strativno je za 100 smawen
broj korisnika.
U januaru 2001. Me|una-
rodni komitet je ponudio
svim op{tinskim organiza-
cijama Crvenog krsta dona-
ciju od pribli`no 50 hiqada
wema~kih maraka za narodne
kuhiwe.
- Da bi dobila donaciju
Op{tinska organizacija Cr-
venog krsta trebalo je da
obezbijedi elementarne uslo-
ve za kuhiwu: struju, vodu, ka-
nalizaciju i krov. Smedere-
vo nije smoglo snage da tra-
`ene uslove obezbijedi. Po-
mo} su dobili Svrqig, Gaxin
Han, Mero{ina, Medve|a, na-
vodi Dragica Kqaji}.
U maju 2002. broj kori-
snika sa 1.700 sveden je na 350.
Tada je op{tinski CK orga-
nizovao donatorsku konfe-
renciju da privrednike upo-
zna s humanitarnom situaci-
jom u gradu i skupi novac za
kupovinu jo{ jednog kazana
za pripremawe hrane.
Tada{wi donator kuhi-
wa u Srbiji, Crveni krst We-
ma~ke, bio je voqan da obez-
bijedi hranu za 700 korisni-
ka ako se nabavi jo{ jedan ka-
zan. O~ekivalo se da na do-
natorskoj konferenciji ne-
ko od lokalnih biznismena
ponudi pomo} ali je na skup
do{ao samo jedan smederev-
ski privrednik.
Statistika, naravno, kao
i u mnogim drugim slu~ajevi-
ma, ne daje pravu sliku. Pra-
vi uvid u broj onih koji nema-
ju ni za jedan obrok dnevno
te{ko da }e ikad biti rea-
lan.
Sirotiwa je u novu 2005.
u{la gladna jer je suvi obrok
dobila u petak 30. decembra,
potom se uzdr`avala od hra-
ne u nedjequ, kada ina~e ne
dobija ni{ta, i ponedjeqak
zato {to je neradan. Potom je
dobila obrok u utorak, srije-
du i ~etvrtak. Zatim su usli-
jedila tri dana bez hrane jer
je Bo`i} pao u petak. ¥
Socijalno ugro`eni u narodnoj kuhiwi petkomdobijaju suvi obrok za subotu a kuvani obroknemaju nedjeqom, niti u vrijeme dr`avnihi ve}ih vjerskih praznika
SIROTIWA GLADNA - NEDJEQOMNEDA]E KORISNIKA NARODNE KUHIWE U SMEDEREVU
PODGORICA - Ubistvu sta-
rijeg vodnika Jadranka Kandi}a
(34) u kasarni "Masline# u Pod-
gorici nije prethodila sva|a, ve}
je rije~ o nesre}nom slu~aju, uzro-
kovanom poku{ajem vodnika da se
na{ali sa vojnikom na stra`i,
objavile su ju~e podgori~ke "Vi-
jesti#.
Pozivaju}i se na neimenovan
izvor, "Vijesti# navode da su se
Adrovi} i Kandi} dobro poznava-
li i da me|u wima nikada nije bi-
lo konflikata.
List pi{e da je "Kandi} htio
da se na{ali i upla{i Adrovi}a,
pa mu, dok je prilazio, nije odgo-
vorio na naredbu da stane i ka`e
lozinku, {to Adrovi} nije shva-
tio kao {alu ve} je iz straha za-
pucao, ne naslu}uju}i da mu pri-
laze prijateqi#.
Istra`ni sudija podgori~kog
Vi{eg suda Miroslav Be{ovi},
koji sa vojnim tu`iocem Vesnom
Jovi}evi}, vodi istragu, rekao je
da je utvr|eno da je Adrovi} is-
palio samo jedan metak i da mu je
odre|en jednomjese~ni pritvor.
On je sada u Istra`nom zatvoru
Kazneno-popravnog doma u Spu-
`u. ¥
"VIJESTI" O UBISTVU JADRANKA KANDI]A
[ala pla}ena `ivotom
PRAZNICIAko sve bude kao i do
sada, ove godine sirotiwa
}e biti bez toplog obroka
najmawe 60 dana, ra~unaju}i
tri dana Nove godine, dva
Bo`i}a, dva Vaskrsa i jedan
dan proslave Svetog Save.
Ra~unu treba dodati i 53 da-
na sa jednim suvim obrokom
koji }e za subotwi dan sa-
~uvati samo oni koji odole
isku{ewu da petkom imaju
ve~eru. Prema tome, siro-
tiwska godina jedva izgura
252 dana. Nevoqa je {to je
gladnih 113 dana du`e od
uslovno re~eno sitih 252.
\ Javne kuhiwe: Sporan sedmi dan
\ Kasarna "Masline": Mjesto ubistva
[TA DONOSI NOVI ZAKON O SAOBRA]AJU
Vozi, a nepri~aj!
BEOGRAD - Prema Nacrtu
zakona o saobra}aju, voza~ima ko-
ji koriste mobilne telefone dok
voze prete velike nov~ane kazne.
Promjenom Zakona o bezbjed-
nosti saobra}aja, kori{}ewe mo-
bilnog telefona bi}e ka`wava-
no sa oko 50 evra, {to je vi{e i
od kazne za nepropisno parkira-
we. Gra|ani uglavnom nisu in-
formisani o tome da se sprema
novi zakon, a ve}ina koristi te-
lefon tokom vo`we.
Profesor beogradskog Sao-
bra}ajnog fakulteta Milan Vu-
jani} radio je na prednacrtu no-
vog zakona. On ka`e da su odred-
be novog zakona usagla{ene s ten-
dencijama u Evropi. Novi zakon
je pripreman pet mjeseci i o~e-
kuje se da ga u januaru razmatra
Vlada Srbije.
- Predvi|ena je nov~ana, man-
datna kazna, za voza~e koji gri-
je{e, ali ne kao osnovni vid ka-
`wavawa. Osnovni vid ka`wa-
vawa je dobijawe negativnih po-
ena za pona{awe. Poslije odre-
|enog broja tih poena zabrawuje
se vo`wa na odre|eno vrijeme.
Kazna je postepena u smislu da
postoji desetak razli~itih ste-
pena, od kojih je posqedwi odu-
zimawe vozila - rekao je Vuja-
ni}.
Novim zakonom predvi|ena
je zabrana svih sredstava komuni-
kacije prilikom vo`we, a od to-
ga su izuzeti policija, hitna po-
mo} i vojska. Bi}e uvedene i stro-
`e kazne za vo`wu pod dejstvom
alkohola, ali se o~ekuje i zabra-
na komunikacije sa suvoza~em. Po
sada{wem zakonu, telefonira-
we za vrijeme vo`we nije ka`wi-
vo, ali voza~ mo`e biti ka`wen
zbog ugro`avawa bezbjednosti sa-
obra}aja ako se utvrdi da je ko-
ri{}ewe telefona bilo uzrok
nekog prekr{aja. ¥
LAKI NA OBARA^U
@ABQAK - Na Durmitoru ima
dovoqno snijega za skijawe, a broj-
ni turisti ovih dana koriste sun~a-
no, tiho i toplo vrijeme i za sun~a-
we, javqa Beta.
Odavno januar na durmitorskim
skijali{tima nije bio tako prijatan
kao ove godine, pa u zimskim blago-
detima na @abqaku, prema podaci-
ma iz lokalnog Turisti~ko-infor-
mativnog centra, u`iva vi{e od hi-
qadu turista, a najvi{e ih je iz Pod-
gorice, sa primorja i iz Srbije.
Lijepo vrijeme naro~ito pogo-
duje zabavama koje se na @abqaku
odr`avaju u okviru zimske turisti~-
ke manifestacije "Vrela zima u br-
dima#. ¥
DURMITOR
Skijawe i sun~awe
BEOGRAD - Djevoj~ica hrani golubove u parku u centru Beograda ovog
sun~anog januarskog dana. ¥ (Foto-Beta)
Vrijeme za doru~ak
Dizel jeftinijiPODGORICA - Na pumpama u Crnoj Gori dizel
gorivo je od ju~e jeftinije, dok su cijene benzina osta-
le iste.
Dizel sada ko{ta 0,75, a eko-dizel 0,76 evra,
{to zna~i da su nove tarife za ovu vrstu gori-
va ni`e za {est, odnosno tri centa po litru.
Super i bezolovni benzin zadr`ali su stare ci-
jene, tako da litar supera i daqe staje 0,87, a bezolov-
nog benzina 0,88 evra za litar.
Cijene goriva u Crnoj Gori koriguju se svake dru-
ge nedjeqe, na osnovu izvje{taja o kretawu cijena
naftnih derivata na svjetskom tr`i{tu i odnosa do-
lara prema evru. ¥
NA PUMPAMA U CRNOJ GORI
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9
NOVI SAD - Rast nape-
tosti na jugu Srbije i eventu-
alno na Kosovu, odrazi}e se i
na zbivawa u Vojvodini, ocije-
nili su ju~e vojvo|anski poli-
ti~ki analiti~ari.
Prema mi{qewu direktora
novosadskog Centra za regiona-
lizam Aleksandra Popova i zre-
waninskog Centra za razvoj ci-
vilnog dru{tva Vladimira Ili-
}a, zahtjevi za etni~ku podjelu
Kosova ohrabri}e sli~ne namje-
re i u Vojvodini.
Popov je izjavio agenciji Be-
ta da su zbivawa na Kosovu i Bal-
kanu uop{te dovela do toga da
sada i u Vojvodini preovla|uje
ideja teritorijalne podjele te
pokrajine po etni~kom principu,
~ime se umawuju {anse za gra|an-
sku autonomiju Vojvodine.
- Sada vidimo da se i korpus
ma|arskih stranaka okrenuo kon-
ceptu mawinskih autonomija,
{to mene, kao gra|anina Vojvo-
dine, rastu`uje, zato {to mislim
da se time umawuju {anse za gra-
|ansku autonomiju, koja bi do-
prinijela da se svi boqe osje}a-
mo - rekao je on.
Ili} je ocijenio da u Vojvo-
dini postoji stalno tiwaju}a opa-
snost od me|uetni~kog nasiqa.
- Teritorijalna autonomija
neke nacionalne zajednice u Voj-
vodini, mo`e da postoji samo
ako postoji teritorijalna po-
djela Kosova. Dakle, ko god za-
govara podjelu Kosova po etni~-
kom principu, taj zagovara po-
djelu Vojvodine po teritorijal-
nom etni~kom principu - rekao
je Ili}.
Prema wegovim rije~ima,
novo nasiqe po etni~koj osno-
vi mo`e biti sprije~eno samo
primjenom legalisti~kog prin-
cipa, koji podrazumijeva da su
svi gra|ani jednaki pred zako-
nom.
- Ako me|unarodna zajedni-
ca poka`e ~vrst stav prema to-
me da ne dopu{taju podjelu gra-
|ana Srbije prema etni~kom
osnovu, mislim da se mogu o~u-
vati ustavna rje{ewa. Tu je ve-
lika uloga inostranstva, jer Be-
ograd ima u{i za inostranstvo,
ako ve} nema za Ju`nu Moravu,
za Kosovo ili za Vojvodinu - re-
kao je Ili}. ¥
POLITI^KI ANALITI^ARI PREDVI\AJU
Jug i u Vojvodini?
BEOGRAD - Predsjedni~ki iz-
bori u Americi otvorili su pita-
we karaktera spoqnopoliti~kih
odnosa administracije Xorxa Bu-
{a prema me|unarodnom terori-
zmu, Evropi i Balkanu.
Ovim problemom bavio se i
profesor bezbjednosne politike
na Nacionalnom vojnom kolexu u
Va{ingtonu Roj Staford, koji tvr-
di:
- Dominantni spoqnopoliti~-
ki prioritet u drugom mandatu Bu-
{ove administracije bi}e i daqe
terorizam i situacija u Iraku.
Xorx Bu{ daleko mawe pa`we po-
svetiti evropskom kontinentu. Raz-
li~ita ameri~ka i evropska gle-
di{ta o Iraku unazadila su odno-
se izme|u SAD, s jedne, i Francu-
ske i Wema~ke, s druge strane. I ne
vjerujem da }e se ti odnosi u do-
gledno vrijeme poboq{ati. [to se
ti~e Balkana, Va{ington ovaj re-
gion sve vi{e prepu{ta Evropqa-
nima, jer daje mogu}nost da Evrop-
ska unija postavqa Srbiji i Cr-
noj Gori, Bugarskoj, Makedoniji i
drugim dr`avama za Kosovo i Me-
tohiju. To ne zna~i da }e se Ame-
rika sasvim povu}i sa Balkana, jer
je od presudne va`nosti za Va{ing-
ton da SAD ostanu na terenu na
Kosmeta, da bi se suprotstavile
albanskom terorizmu.
U svojoj analizi zbivawa u Sr-
biji i na Kosmetu, profesor Roj
Staford va{ingtonski stru~wak
za Balkan, ka`e:
- Srpski predsjednik Boris
Tadi} iskqu~uje mogu}nost neza-
visnosti Kosova, {to ostavqa do-
sta prostora za pregovore u smi-
slu "uslovne nezavisnosti# ili ne-
~eg sli~nog tome. Premijer Voji-
slav Ko{tunica je rekao da `eli
da zadr`i status Kosmeta onakvim
kakav je bio prije rata 1999. Mi-
slim da to nije izvodqivo. Jedna od
stvari od kojih treba di}i ruke
upravo je opcija koju zagovara Ko-
{tunica. A to je povratak Kosme-
ta na status koji je ta pokrajina
imala prije rata. Ve}ina politi-
~ara u Beogradu shvata da je to ne-
mogu}e.
Staford je rekao da Evropska
unija, SAD, Unmik u Pri{tini --
svi smatraju da bi na Kosovu najpri-
je trebalo razmotriti standarde
na qeto.
- Me|utim, mislim da }e razgo-
vori o statusu biti odlo`eni, po-
{to izvje{taj o standardima ne}e
biti veoma pozitivan. Mislim da
bi rje{ewe za Kosovo mogao da bu-
de neki vid uslovne nezavisnosti,
ne potpune nezavisnosti, jer je od-
bacuju SAD, Evropska unija i UN,
a podr`ava je jedino Albanija. Me-
|utim, ako ne krenemo u pravcu pre-
govora o kona~nom statusu, doga|a-
ji kao {to je martovsko nasiqe,
mogli bi, na`alost, da se ponove.
¥ M. LOPU[INA
STRU^WAK ZA BALKAN ROJ STAFORD UPOZORAVA
MART SE MO@E PONOVITIAko se ne krene u pravcu pregovora o kona~nom statusuju`ne pokrajine, doga|aji kao {to je martovsko nasiqe,mogli bi, na`alost, da se ponove, rekao je Staford
Staford: Amerikane odustaje od Kosova
Prevazi}ipreprekeBEOGRAD - Ministar od-
brane Srbije i Crne Gore Prvo-
slav Davini} sa saradnicima raz-
govarao je ju~e u Beogradu sa de-
legacijom Zdru`enog general-
{taba oru`anih snaga SAD, ko-
ju je predvodio kontra-admiral
Donald Loren.
U razgovoru je obostrano iz-
ra`eno zadovoqstvo {to je po-
sjeta zvani~nika ameri~ke armi-
je i Sekretarijata za odbranu
SAD, prilika da se sagledaju mo-
gu}nosti za nastavak i unapre|e-
we vojne saradwe dvije zemqe, na-
vodi se u saop{tewu Ministar-
stva odbrane SCG dostavqenom
Beti.
Sagovornici su izrazili o~e-
kivawe da }e postepeno biti pre-
vazi|ene i postoje}e politi~ke
prepreke, kao {to je pitawe sa-
radwe sa Tribunalom u Hagu.
Ministar Davini} je upo-
znao goste sa dosada{wom re-
formom sistema odbrane i pla-
novima za naredni period. On je
posebno istakao da je ciq pri-
kqu~ewe programu Partnerstvo
za mir.
U saop{tewu se navodi da je
kontra-admiral Donald Loren
pru`io podr{ku opredijeqeno-
sti Dr`avne zajednice SCG da
sprovede reformu sistema odbra-
ne. ¥
PRVOSLAV DAVINI] RAZGOVARAO SA ADMIRALOM LORENOM
Beograd: Davini} sa ameri~kom delegacijom
BEOGRAD - Aktuelna po-
sjeta ameri~ke vojne delegaci-
je Srbiji i Crnoj Gori mogla
bi da bude velika {ansa SCG da
dobije pomo} SAD za moderni-
zaciju vojske, za popravqawe
slike o sebi na Zapadu i za
uspje{nije i br`e ukqu~ewe u
evroatlantsku integraciju, oci-
jenio je wema~ki dr`avni ra-
dio "Doj~e vele#.
Istovremeno, dodaje wema~-
ki radio sa sjedi{tem u Bonu, to
bi mogla biti {ansa SCG i da se,
koriste}i zainteresovanost jedi-
ne supersile svijeta za saradwu,
ukqu~i u borbu protiv me|una-
rodnog terorizma.
[ANSA
PRI[TINA - Vi{e od 500 ita-
lijanskih vojnika, pripadnika pla-
ninskih trupa, kre}e na Kosovo ka-
ko bi u narednih {est mjeseci u~e-
stvovali u "neophodnim operacijama
garantovawa bezbjednosti" u sastavu
multinacionalnih snaga.
Profesionalni vojnici iz Dru-
ge regimente Brigade alpinaca "Ta-
urinense# kre}u iz Kunea na tre}u
balkansku misiju od 1999, godine.
Wima }e se, prema vijesti agen-
cije Adnkronos, pridru`iti jo{ 100
alpinaca Prve regimente planinske
artiqerije iz Fosana, kao i 250 voj-
nika iz jedinica oklopnih vozila. ¥
KOSOVO I METOHIJA
GRA^ANICA - Vladika ra-
{ko-prizrenski Artemije ogradio
se od prijedloga Svetog arhijerej-
skog sinoda Srpske pravoslavne
crkve da povu~e tu`bu koju je we-
gova eparhija podnijela sudu za
qudska prava u Strazburu, protiv
nekoliko evropskih zemaqa.
Vladika Artemije je tu`bu
podnio protiv Wema~ke, Francu-
ske, Italije i Velike Britanije,
radi pravne za{tite i nadoknade
{tete koju su pravoslavnim hramo-
vima i drugoj imovini SPC na Ko-
sovu i Metohiji nanijeli albanski
esktremisti od 1999. godine do da-
nas.
Episkop ra{ko-prizrenski u
saop{tewu ju~e dostavqenom Be-
ti navodi da je stav Sinoda izazvao
dosta nedoumica i pitawa.
- Stav Svetog sinoda donijet
je prije ~etrnaest dana, 28. decem-
bra 2004. godine. Za{to se toliko
kasnilo sa izla`ewem u javnost, i
za{to je ba{ sada objavqeno? Po
~ijem li nalogu? - isti~e u reago-
vawu vladika Artemije.
Objasniv{i da je "neobi~no da
se saop{tewa Svetog sinoda pu-
{taju nedeqom (kada Sinod ne za-
sjeda), i to u ve~erwim satima#,
vladika daqe isti~e da je Sveti
sinod na sjednici 28. decembra
"predlo`io# kao svoje mi{qewe,
a ne "nalo`io# kao svoju odluku
vladiki ra{ko-prizrenskom da tu-
`bu "obustavi#, a ne "povu~e#.
Stav Svetog sinoda o "povla-
~ewu# tu`be, iznijet u saop{tewu,
visi u vazduhu, jer nije naveden ni-
jedan razlog u korist takvog stava,
tvrdi Aretemije.
- Sveti sinod potkrepquje
opravdanost i osnovanost na{e tu-
`be, jer veli da tu`ene dr`ave "ni
izdaleka nisu ispunile preuzete
obaveze, nego su pretrpele neuspjeh
u za{titi qudi, wihove imovine,
svetiwa i elementarnih qudskih
prava na Kosovu i Metohiji - ob-
ja{wava vladika.
Artemije je naveo da je tu`ba
uslijedila "kao opravdan protest
protiv svega {to se posqedwih pet
godina de{avalo i jo{ uvijek se
de{ava sa SPC, srpskim narodom
i wihovom imovinom i kulturnom
ba{tinom na Kosovu i Metohiji#.
Zbog toga, podvla~i vladika
Artemije, i pored spremnosti SPC
i wega li~no na unapre|ewe sarad-
we sa me|unarodnom zajednicom u
ciqu spre~avawa novog nasiqa na
Kosovu, on ipak ostaje pri tu`bi
o~ekuju}i da }e sud u Strazburu bi-
ti nespristrasan i da }e svoju od-
luku bazirati na osnovu ~iwenica
iznijetih u samoj tu`bi.
Od 1999. godine kada je na Ko-
sovu vlast preuzela me|unarodna
zajednica o{te}eno je, zapaqeno
ili je potpuno uni{teno blizu 150
pravoslavnih crkava, manastira i
drugih objekata. ¥
VLADIKA RA[KO-PRIZRENSKI ARTEMIJE
NE]U POVU]I TU@BUI pored spremnosti Srpske pravoslavne crkveda unaprijedi saradwu sa me|unarodnom zajednicomipak ostajem pri tu`bi o~ekuju}i da }e sud u Strazburubiti nespristrasan, rekao je vladika Artemije
Poja~awe iz Italije
BEOGRAD - Ministar Srbi-
je i Crne Gore za qudska i ma-
winska prava, Rasim Qaji}, izja-
vio je radiju Bi-Bi-Si da ne o~e-
kuje eskalaciju nasiqa u podru~-
ju oko Pre{eva poslije pogibije
mladog Albanca Da{nima Hajru-
lahua, u pograni~noj zoni na jugu
Srbije.
Qaji}, koji je ju~e boravio u
tom regionu, gdje je odr`an protest-
ni skup nekoliko hiqada Albana-
ca, nije, me|utim, iskqu~io mogu}-
nost pojedina~nih incidenata.
On je, izme|u ostalog, ukazao
da politi~ki predstavnici Al-
banaca poku{avaju da politizuju
tragi~ni doga|aj i nastoje da iz-
mijene sada{wi sistem bezbjed-
nosti tra`ewem da se umjesto srp-
ske vojske, policije i `andarme-
rije anga`uju me|unarodne snage.
On je ukazao da }e u narednom
periodu biti rekonstruisano Ko-
ordinaciono tijelo za jug Srbi-
je.
- To podrazumijeva da u wegov
sastav treba da budu ukqu~eni
predstavnici i lokalnih Srba i
Albanaca - rekao je on. ¥
RASIM QAJI] O SITUACIJI U PRE[EVU
Ne}e biti nasiqa
BEOGRAD - Koordinator Fo-
ruma za etni~ke odnose Du{an Ja-
wi} ocijenio je ju~e da je za poli-
ti~ke razgovore o najnovijim pro-
blemima na jugu Srbije ostalo ma-
lo vremena i da se, bez brzih ko-
raka ka kompromisu, situacija mo-
`e dodatno iskomplikovati.
- @elim da vjerujem da }e se
vlast u Beogradu konsolidovati u
vezi sa ovim pitawem i uspostavi-
ti kontrolu nad svojim institu-
cijama, uz primenu jasne strategi-
je i koordinirano djelovawe svih,
vojske, policije, diplomata, ci-
vilnog dru{tva - rekao je Jawi} u
intervjuu Radiju B92.
On smatra da su Albanci je-
dan nesre}an slu~aj, pogibiju Da-
{nima Hajrulahua, prilikom ile-
galnog poku{aja prelaska grani-
ce izme|u Srbije i Crne Gore i
Makedonije, zloupotrijebili ra-
di izbacivawa svojih zahtjeva u
vrh federalne i evropske poli-
tike. ¥
DU[AN JAWI]
Malo vremena
PRIJEDLOG NOVOGUSTAVA SRBIJE
Pokrajine nareferendumu
NOVI SAD - Prijedlog usta-
va koji je izradio ekspertski tim
predsjednika Srbije predvi|a po-
stojawe dvije pokrajine u Srbiji,
dok bi se ostale pokrajine for-
mirale putem referenduma, izja-
vio je koordinator tog tima Zo-
ran Lutovac, prenosi Beta.
Lutovac je za novosadski
"Dnevnik# rekao da se u tom
prijedlogu ustava polazi od toga da
Srbija ima dvije pokrajine, Voj-
vodinu i Kosovo, s tim {to }e se
polo`aj Kosova posebno urediti,
dok je ostavqena mogu}nost da se
formiraju i neke nove pokrajine.
- Uslov za pokrajinu je da ima
najmawe milion, a najvi{e dva mi-
liona stanovnika u trenutku osni-
vawa i da se mo`e samostalno fi-
nansirati - objasnio je Lutovac.
Prema wegovim rije~ima, za
razliku od vladinog prijedloga,
po kom se pokrajine formiraju u
postupku za dono{ewe ustava, tim
predsjednika Srbije predla`e da
se to ~ini na referendumu na pod-
ru~ju na kome se autonomija pred-
la`e, "{to je standard Evropske
poveqe#. ¥
BEOGRAD - U Beogradu je u
prisustvu ogromnog broja zvani-
ca odr`an Bo`i}ni dobrotvor-
ni prijem za Kosmet ~iji je ciq
da se prikupe zna~ajna sredstva
kao pomo} Srbima na Kosmetu,
koji `ive u te{kim uslovima, i
pomogne rad nedavno osnovanog
Fonda za pokrajinu.
Prijem u Domu garde na Top-
~ideru priredio je premijer Vo-
jislav Ko{tunica, a blagoslovio
Wegova svetost patrijarh srpski
Pavle, koji su i sami dali li~ni
prilog za pomo}.
Obra}aju}i se zvanicama, pa-
trijarh Pavle je pozvao sve qu-
de dobre voqe da pomognu preo-
stalim kosovskim Srbima da op-
stanu, "a u onome {to prevazila-
zi qudske mogu}nosti, pomo}i }e
Bog#.
- Smatram da mo`emo, ako bu-
demo qudi, da se nastavi `ivot
tamo gde je pre rata prekinut.
Nije nikome na ovom svetu lako
od nevoqa i stihija, ali nevoqe
koje ~inimo jedni drugima, pogo-
tovo te{ko}e od qudi su mogle i
ne biti i trebalo je da ne budu -
rekao je patrijarh.
Premijer Ko{tunica je re-
kao da je osnovna qudska i patri-
otska obaveza da se pomogne ko-
sovskim Srbima koliko ko mo`e
i da to predstavqa prilog ugro-
`enim Srbima i izraz saosje}a-
wa i nacionalne odgovornosti.
On je naveo da je ova godina
prelomna kada je rije~ o budu}-
nosti Kosmeta i podsjetio da su
Srbima na tim prostorima ugro-
`ena osnovna qudska prava i slo-
bode.
Me|u gotovo oko 600 visokih
zvanica svoje priloge su dali
predstavnici dr`avnog vrha dr-
`ave, patrijar Pavle, predstav-
nici diplomatskog kora, kao i
predstavnici vojske, crkve, vjer-
skih zajednica, kulturnog i jav-
nog `ivota i najuspje{niji pri-
vrednici firmi i kompanija u
zemqi. ¥
BO@I]NI DOBROTVORNI PRIJEM ZA KOSMET
Patrijarh Pavle: Pomozite kosovskim Srbima
Pomo} dobrodo{la
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005.SVIJET10MEKSIKO
Proradio Popokatepetl
MEKSIKO, MANILA - Mek-
si~ki vulkan Popokatepetl nasta-
vio je i prekju~e da izbacuje oblak
pepela, dok je vulkansko ostrvo Tal,
nedaleko od filipinske prijesto-
nice Manile, blago zadrhtalo zbog
zemqotresa {to je izazvalo paniku
kod lokalnog stanovni{tva, javio je
Tanjug.
Aktivnost Popokatepetla, vi-
sine 5.452 metra na trome|i mek-
si~kih dr`ava Meksiko, Puebla i
Morelos, bila je umjerena, saop-
{tio je meksi~ki nacionalni cen-
tar za prevenciju katastrofa "Ce-
napred#, javile su agencije dodaju-
}i da je progla{en "`uti#, odno-
sno najni`i stepen uzbune.
"Cenapred# je najavio ki{u pe-
pela u dr`avama Puebla i More-
los, podsje}aju}i da je prva erupci-
ja Popokatepetla bila prije 23 hi-
qade godina.
Vulkan, zapravo ostrvo Tal,
oko 60 kilometara ju`no od Mani-
le, zadrhtao je blago ju~e ujutru zbog
zemqotresa ja~ine dva stepena Rih-
terove skale ~iji je epicentar bio
ispod wega. Drhtawe tla izazvalo
je me|utim paniku me|u 5.000 sta-
novnika koji su se evakuisali sa
ostrva, zapla{eni razornim cuna-
mijem koji je 26. decembra pogodio
zemqe ju`ne Azije.
Stanovni{tvo je danas po~elo
da se vra}a, po{to nije bilo nika-
kvih posqedica.
Lokalni stru~waci su objavi-
li da podrhtavawe vulkana visokog
311 metara ne najavquje ja~u erup-
ciju. Posqedwa erupcija vulkana
Tal bila je 1977. godine, ali nije bi-
lo ni {tete ni `rtava, dok je u
erupciji 1965. godine poginulo 200
qudi. ¥
PODRHTAVAWE TLA U IRANU
Povrije|eno sto qudi
TEHERAN - Oko 110 qudi lak{e
je povrije|eno u zemqotresu ja~ine
5,8 stepeni Rihterove skale, koji je si-
no} uzdrmao sjeveroisto~ni dio Ira-
na, izjavio je ju~e predstavnik iran-
skog Centra za prirodne katastrofe,
prenio je Tanjug.
- Ve}ina qudi povrije|ena je dok
su u panici istr~avali iz svojih do-
mova... Niko nije ozbiqnije povrije-
|en - rekao je Sejed Reza Gaderi za
AFP.
Poslije prvog potresa uslijedila
su dva slabija, a zemqotres ja~ine 4,1
stepeni registrovan je u isto vrije-
me i na jugu Irana, javila je IRNA.
Iranski meteorolozi ve} nedje-
qama upozoravaju na opasnost od sna-
`nog zemqotresa, poput onog koji je
26. decembra 2003. godine razorio grad
Bam, na jugoistoku Irana. U Bamu i
okolini poginulo je oko 30 hiqada
qudi. ¥
MINISTRI EU
Pomo} u kriznapodru~ja BRISEL - Ministri Evrop-
ske unije su se slo`ili preksi-
no} da se ubrzaju mjere pomo}i
kriznim podru~jima, kao {to je
ju`na Azija, koju je u krajem de-
cembra pogodio katastrofalni
zemqotres, javio je Tanjug.
Komesar za inostrane poslo-
ve EU, Benita Ferero Valdner
je predlo`ila stvarawe "krizne
grupe# od 5.000 qudi za pomo} u
katastrofama, ali su se mini-
stri odlu~ili za stvarawe ma-
we jedinice, ~iji }e ~lanovi bi-
ti iz 25 zemaqa EU, prenijela je
DPA.
Francuski ministar ino-
stranih poslova, Mi{el Barni-
je je izjavio da od ove grupe o~e-
kuje "optimum efikasnosti, a
maksimum koordinirawa#, dok
je wema~ki ministar spoqnih
poslova, Jo{ka Fi{er upozorio
na mogu}e visoke tro{kove ~i-
tave operacije.
Svi ministri na sastanku u
Briselu su dali "zeleno svjetlo#
za uspostavqawe sistema za upo-
zoravawe od cunamija, {to }e
EU stajati 1,5 milijardi evra,
bez privatnih donacija.
O ovoj svoti }e se raspra-
vqati na donatorskoj konferen-
ciji, koja }e se odr`ati u @ene-
vi, pod pokroviteqstvom Ujedi-
wenih nacija. ¥
PEKING - Ameri~ki kon-
gresmen Tom Lanto{ imao je sve-
obuhvatne razgovore sa sjeverno-
korejskim liderima, ukqu~uju}i
i "nuklearni problem# koji je
predmet razgovora predstavnika
{est nacija ~iji je ciq da se Sje-
verna Koreja privoli da odusta-
ne od programa proizvodwe atom-
skog oru`ja, javio je Tanjug.
- Imao sam ozbiqne razgovo-
re o nizu tema, ukqu~uju}i nu-
klearni problem, pitawe qud-
skih prava i ekonomije - izjavio
je Lanto{ na aerodromu u Pekin-
gu, po povratku iz ~etvorodnev-
ne posjete Sjevernoj Koreji.
To je bio prvi boravak jed-
nog ameri~kog kongresmena ko-
munisti~koj Koreji od maja 2003.
godine.
Posjeta Lanto{a, kongresme-
na iz redova Demokratske stran-
ke, kao i, za ju~e najavqeni dola-
zak u Pjongjang republikanca
Kurta Veldona, nisu dio zvani~-
nih napora za rje{avawe proble-
ma sjevernokorejskih nuklearnih
ambicija, ali imaju podr{ku Bi-
jele ku}e, prenio je Rojters.
Lanto{ je razgovarao sa pot-
predsjednikom sjevernokorejske
skup{tine Jangom Hajongom So-
pom i ministrom inostranih po-
slova Pik Nam Sunom, saop{ti-
la je zvani~na sjevernokorejska
novinska agencija KCNA.
Lanto{ je izjavio da }e se po
povratku u SAD, sastati sa pred-
sjednikom Xorxom Bu{om i Kon-
dolizom Rajs, koju je Bu{ nomi-
novao za mjesto dr`avnog sekre-
tara.
Veldon je bio posqedwi ame-
ri~ki kongresmen koji je posje-
tio Sjevernu Koreju u maju 2003.
godine.
Pro{le godine Bijela ku}a
je stopirala odlaske kongresme-
na u Pjongjang.
Predstavnici dvije Koreje,
SAD, Rusije, Kine i Japana odr-
`ali su tri runde razgovora o
nuklearnim ambicijama Pjongjan-
ga, a ~etvrta - planirana za sep-
tembar 2004. godine - odlo`ena je
zbog bojkota tog skupa od strane
Sjeverne Koreje.
Pjongjang je taj potez obja-
snio kao reakciju na "neprija-
teqsku politiku# SAD prema
Sjevernoj Koreji.
Ambasada Sjeverne Koreje u
Moskvi je, prema izvje{taju ru-
ske agencije Interfaks, i ju~e
ponovila optu`bu da Amerika
vodi "neprijateqsku politiku#
prema Sjevernoj Koreji.
- Iz dana u dan opasnost od
nuklearnog rata na Korejskom
poluostrvu se poja~ava zbog pri-
tiska SAD na Demokratsku Na-
rodnu Republiku Koreju - istak-
nuto je u saop{tewu sjevernoko-
rejske ambasade u Rusiji. ¥
XAKARTA - Indone`anski se-
paratisti~ki Pokret za slobodni
A}e saop{tio je ju~e da garantuje
bezbjednost i slobodno kretawe
svim stranim humanitarnim radni-
cima i spasiocima u provinciji
A}e na ostrvu Sumatra, gdje je do-
sad potvr|eno da je u cunamiju 26. de-
cembra poginulo vi{e od 105 hiqa-
da osoba, prenio je Tanjug.
Poruka koju je Pokret za slo-
bodni A}e poslao mobilnim tele-
fonom agenciji AFP odgovor je na
izjavu {efa spasila~kih operaci-
ja Budija Atmaxija da indone`anske
vlasti ne mogu da humanitarcima
garantuju bezbjednost izvan grado-
va Banda A}e i Meulabo, s obzirom
na to da je region ve} tri decenije
popri{te sukoba separatista i vla-
dinih snaga.
- Ograni~ewa su reakcija kolo-
nijalne indone`anske vlade, veoma
zabrinute zbog prisustva stranih
vojnika i humanitarnih radnika,
koja ima za ciq da ih zastra{i i
udaqi iz A}ea - navedeno je u poru-
ci pobuwenika koju je potpisao vr-
hovni komandant Muzakir Manaf.
Pokret za slobodni A}e, tako-
|e, tvrdi da su la`ne vladine in-
formacije prema kojima separati-
sti napadaju konvoje s humanitar-
nom pomo}i.
Indone`anski na~elnik gene-
ral{taba Endriartono Sutarto re-
kao je danas da }e vojska nadgleda-
ti i pratiti humanitarne organi-
zacije izvan Banda A}ea, glavnog
grada pokrajine. Pokret za slobod-
ni A}e bori se za otcjepqewe po-
krajine, a u separatisti~kom ratu
dosad je ubijeno najmawe 12 hiqada
qudi.
Poslije cunamija izme|u suko-
bqenih strana vlada pre}utno po-
mirewe iz solidarnosti s nastrada-
lim narodom, ali povremeni okr-
{aji dovode u pitawe uspjeh huma-
nitarnih operacija, prije svega u
dopremawu pomo}i ugro`enom sta-
novni{tvu. ¥
VA[INGTON - Inauguraciju
ameri~kog predsjednika Xorxa Bu-
{a, predvi|enu za 20. januar, obi-
qe`i}e mjere bezbjednosti bez pre-
sedana, {to }e na svojoj ko`i osje-
titi svi u~esnici ceremonije,
ukqu~uju}i novinare, javio je Tan-
jug.
Iako se problemu bezbjedno-
sti i ranije poklawala velika pa-
`wa, ovo je prva inauguracija po-
slije teroristi~kih napada na Wu-
jork i Va{ington 2001. godine, zbog
~ega }e ceremonija biti odr`ana u
izmijewenim bezbjednosnim uslo-
vima.
Izmjene i poo{trewe mjera naj-
vi{e }e osjetiti predstavnici me-
dija koji }e prvi put u ameri~koj
istoriji morati da se slikaju i da
daju otiske prstiju da bi dobili
jednodnevnu dozvolu. I ne samo to.
Svaki novinar i fotoreporter ko-
ji toga dana bude izvje{tavao iz
Kapitola (zgrade Kongresa) ili sa
sve~anosti ispred tog zdawa, mo-
ra}e da pro|e detaqnu provjeru,
{to podrazumijeva podrobnu anali-
zu pro{losti.
Agencija Aso{ijeted pres pre-
nijela je, tim povodom, da }e, sem
kontrole, za dobijawe dozvole za
rad 20. januara od presudnog zna~a-
ja biti podatak da je novinar zapo-
slen u nekoj od akreditovanih no-
vinskih ku}a.
Direktor centra za medije u
Senatu Leri Janezi} izjavio je da
je inauguraciju novog ameri~kog
predsjednika od prije ~etiri godi-
ne pratilo 1.800 novinara i foto-
reportera, ali da }e wihov broj
ove godine biti sigurno mawi zbog
novih pravila.
Procjewuje se da }e doga|aj "po-
krivati# oko 400 fotografa i teh-
ni~kog osobqa.
Na broj predstavnika glasila
utica}e i ~iwenica da su vlasti
odredile 10. januar kao posqedwi
rok do kojeg novinari moraju li~-
no da predaju zahtjeve za izdavawe
dozvola.
Janezi} smatra da }e zbog toga
mnogi novinari izvan Va{ingto-
na jednostavno odustati.
Nove mjere bezbjednosti va`e
i za zaposlene u Kongresu, koji }e
tako|e morati da podnesu prijave
za dozvole, ali procedura u wiho-
vom slu~aju ne}e biti toliko rigo-
rozna po{to je ve}ina ve} pro{la
provjeru prilikom zapo{qavawa.
O~ekuje se da }e sve~ani, ina-
uguracioni govor predsjednika Bu-
{a pratiti oko 200 hiqada qudi
ispred Kapitola i jo{ nekoliko
hiqada qudi, posmatra~a parade
du` avenije Pensilvanija koja spa-
ja Kapitol i Bijelu ku}u. ¥
PRED INAUGURACIJU AMERI^KOG PREDSJEDNIKA
Prvi put u ameri~koj istoriji novinari, koji }eizvje{tavati iz zgrade Kongresa, mora}e prethodnoda se fotografi{u i daju otiske prstiju
PORUKA POBUWENIKA NA SUMATRI
Garantuju za humanitarce
U provinciji A}e: Spasioci nose tijelo `rtve cunamija(Foto-Rojters)
TOM LANTO[ RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA SJEVERNE KOREJE
Iako posjeta kongresmena nije diozvani~nih napora Amerikeda Sjeverna Koreja odustaneod programa proizvodwe atomskogoru`ja ovaj potez je imao podr{kuBijele ku}e
OTPU[TENI WUJORK - Ameri~ka televi-
zijska mre`a Si-Bi-Es Wuz otpu-
stila je ju~e ~etvoro svojih slu-
`benika nakon zakqu~ka nezavisne
istrage da su emitovali prilog o
vojnoj slu`bi kojim je diskredito-
van predsjednika SAD Xorx Bu{.
Otkaze su dobili potpredsjed-
nik televizije Betsi Vest, produ-
cent Meri Mejps, izvr{ni produ-
cent Xo{ Hauard i wegovog po-
mo}nik Meri Marfi, javila je
agencija AP.
Den Rader, narator spornog
priloga, jo{ je u novembru dao ot-
kaz na mjestu urednika udarnih
"Ve~erwih vijesti#, na kome je ra-
dio 24 godine, uz insistirawe da
takva odluka nije povezana sa is-
tragom.
POLITIKATokom vikenda, zvani~ni
Pjongjang je objavio da o~e-
kuje od ameri~kog predsjedni-
ka Xorxa Bu{a, da u svom dru-
gom mandatu promijeni dosa-
da{wu politiku prema Sje-
vernoj Koreji. Prethodnica iz demokrata: Kongresmen Tom Lanto{ (Foto-Rojters)
O[TRE MJERE BEZBJEDNOSTI
OPASNOST OD NUKLEARNOG RATA
Kao prije dva vijeka: Biblija pred kojom je zakletvu polo`io prvi predsjednik Xorx Va{ington (Foto-Rojters)
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. SVIJET
M E R I D I J A N I
PROGNOZE IZ BERLINA
Prijete katastrofe
BERLIN - Tokio, San Fran-
cisko i Los An|eles predwa~e
na svjetskoj listi urbanih pod-
ru~ja koja bi mogla da pretrpe
katastrofalne gubitke u `ivo-
tima qudi i imovini zbog ze-
mqotresa, poplava, cunamija ili
terorizma, saop{tila je ju~e we-
ma~ka kompanija "Minhen re#,
najve}a u svijetu za poslove re-
osigurawa.
Kompanija je pozvala vlade i
planere urbanih sredina da sve-
obuhvatnije uzimaju u obzir ri-
zike katastrofa kada odobrava-
ju lokacije za daqi razvoj i da u
ve}em obimu preduzimaju preven-
tivne mjere. "Megagradovi# po-
menutog tipa donose novu dimen-
ziju rizika osiguravaju}im fir-
mama, ukazao je jedan od direkto-
ra "Minhena re# Stefan Hajd.
- Megagradovi su izlo`eni
svim klasi~nim opasnostima,
ali su wihova izlo`enost i ra-
wivost disproporcionalni. Oni
stvaraju rizike novih proporci-
ja - megarizike - naveo je Hajd u
prate}em saop{tewu uz izvje-
{taj. ¥
BRITANSKI KOMANDANT NA\EN
MRTAV
Smrt podistragom
LONDON - Komandant bri-
tanskih vojnih snaga na Gibralta-
ru Dejvid Vajt (50) na|en je mrtav
u svom bazenu, a istraga je u toku,
potvrdilo je ju~e britansko Mi-
nistarstvo odbrane. Prema saop-
{tewu, Vajt je bio pozvan u Lon-
don zbog optu`bi koje nisu nave-
dene, javila je agencija Rojters.
- O~igledno se ne radi o pri-
rodnoj smrti, ali moramo da sa~e-
kamo rezultate obdukcije - rekao
je inspektor kraqevske gibraltar-
ske policije Edi Jomi, a prenela
je agencija DPA.
Britanski tabloidi su ranije
pisali, kako je naveo AFP, da je
Vajt bio pod istragom zbog optu-
`bi za pedofiliju i da je bio opo-
zvan pro{log petka, a da je u subo-
tu na|en mrtav. Gibraltar, stije-
na od {est kvadratnih kilometa-
ra, nalazi se na dijelu ju`ne oba-
le [panije, preko puta Maroka,
strate{ki je va`no za Britaniju
jer se na wemu nalazi vojna pomor-
ska baza.
[panija ju je ustupila Brita-
niji na osnovu sporazuma iz Utreh-
ta iz 1713. godine, ali od tada ne
prestaju sporewa izme|u Madrida
i Londona oko suvereniteta nad
Gibraltarom. Prije dvije godine,
stanovni{tvo Gibraltara se na re-
ferendumu velikom ve}inom izja-
snilo za ostanak pod britanskim
suverenitetom. ¥
BAGDAD - Talas nasiqa u
Iraku ne jewava ni danas, samo
tri nedjeqe pred planirane prve
demokratske izbore, {to ozbiqno
otvara pitawe da li }e izbori uop-
{te mo}i da budu organizovani,
javio je Tanjug
U nedjequ, 30. januara, Ira~a-
ni bi trebalo da izaberu posla-
nike za Nacionalnu skup{tinu,
parlamenat poluautonomne obla-
sti na sjeveru zemqe naseqene Kur-
dima i 18 provincijskih savjeta.
Iako okupacione snage, pred-
vo|ene Amerikancima, i privre-
mena vlast u Bagdadu, ustoli~ena
pod spoqnim uticajem, ponavqaju
da izbori "otvaraju put ka miru i
demokratiji#, mnogi Ira~ani sum-
waju da }e izja{wavawe naroda bi-
ti mogu}e, prije svega iz bezbjed-
nosnih razloga, zato {to pobuwe-
nici prete `estokim udarima
upravo krajem januara.
Dok novinar Gada Bati, zapo-
slen u lokalnom listu u Bagdadu,
apeluje na sugra|ane, posebno na
`ene, da svakako iza|u na birali-
{ta i tvrdi da "bez izbora nema
`ivota#, mnogi drugi su veoma re-
zervisani. Oni koji ne prihvata-
ju wegov apel, ukazuju da su izbo-
ri nerealan korak u situaciji ko-
ju odlikuju ~esti bomba{ki napa-
di, otmice i atentati.
Prvi uslov za izra`avawe vo-
qe gra|ana su sloboda i bezbjed-
nost, a toga, kako isti~u, u Iraku
odavno nema.
- Mislim da su bezbjednost,
struja, voda, hqeb i mogu}nost da
moja djeca idu u {kolu daleko va-
`niji od izbora - ka`e 30-godi-
{wi stolar Salim al-Samarai,
musliman sunit.
- [ta ako se samoubice poja-
ve u redu pred bira~kom kutijom
i sve nas dignu u vazduh?! - pita se
Samarai. Suniti su, uop{te uzev,
najrezervisaniji prema izborima,
jer strahuju da }e oni donijeti po-
bjedu ve}inskim {iitima koji ~i-
ne 60 odsto stanovnika Iraka.
Sru{eni diktator Sadam Hu-
sein je bio sunit, a u wegovo vri-
jeme {iiti su osje}ali razne vr-
ste represije {to bi, u okolno-
stima wihovog izbornog trijum-
fa, moglo zna~iti nastavak animo-
ziteta izme|u dvije najbrojnije
vjerske grupacije u zemqi. U izja-
vama ira~kih zvani~nika i pred-
stavnika koalicionih snaga se is-
ti~e da novi talas nasiqa inici-
raju suniti, upravo u strahu od iz-
bora.
- Ubije|en sam da suniti uop-
{te ne}e glasati, jer je ciq izbo-
ra da se suniti marginalizuju -
tvrdi Samarai.
Dosada{wa istra`ivawa poka-
zuju da }e izbori sigurno biti odr-
`ani u 14 od ukupno 18 provincija.
- Ako tako bude, izbori ne-
}e biti legitimni ~ak i u slu~a-
ju da ve}ina iza|e na izbore, za-
to {to je glasawe validno samo
ako postoji adekvatan odziv bi-
ra~a u svim oblastima - ka`e
biv{i {ef diplomatije Adnan
Pa}a}i, lider jedne sunitske
stranke.
On je upozorio, u intervjuu
britanskoj radio stanici Bi-Bi-
Si, da bi priznavawe nelegitim-
nih izbora moglo gurnuti zemqu
u jo{ ve}i haos, jer bi zapo~eo
pravi gra|anski rat. SAD i Ve-
lika Britanija se vatreno zala-
`u za odr`avawe izbora, ali bez-
bjednost ne mogu da garantuju.
To, naravno, poja~ava straho-
vawe i kod onih koji su voqni da
iza|u na birali{ta. Pojedini me-
diji naga|aju da }e broj stranih
vojnika u Iraku biti uskoro pove-
}an upravo radi obezbje|ivawa bi-
ra~kih mjesta.
Londonski "Sandej telegraf#
objavio je, tim povodom, da }e ove
nedjeqe Velika Britanija objelo-
daniti plan o slawu novih 650 voj-
nika u Irak radi za{tite birali-
{ta. ¥
POJA^AVA SE NASIQE PRED PRVE DEMOKRATSKE IZBORE U IRAKU
STRAH DIJELI BIRA^ETri nedjeqe uo~i izlaska na glasa~ka mjesta mnogibira~i ve} najavquju da to ne}e mo}i uraditi iz strahaod nasiqa. Sunite dodatno brine mogu}nost pobjedeve}inskih {iita
11
NAPAD U TIKRITU TIKRIT - U eksploziji
mine na putu ju`no od Bagdada
ju~e je poginulo sedam Ira~a-
na, dok je u samoubila~kom bom-
ba{kom napadu ispred sjedi-
{ta policije u Tikritu ubije-
no {est, a povrije|eno pet po-
licajaca.
Pobuwenici su vjerovatno
namjeravali da aktiviraju eks-
ploziv pri prolasku ameri~-
kog vojnog konvoja u Jusifiji,
15 kilometara ju`no od Bagda-
da, ali su u eksploziji poginu-
li Ira~ani u jednom minibusu
- rekao je direktor gradske bol-
nice.
TROUGAO SMRTI BAGDAD - Naoru`ani po-
buwenici presreli su prekju~e
minibus u uobi~ajeno opasnom
podru~ju ju`no od Bagdada i ubi-
li osam qudi, a tri osobe su ote-
te, saop{tila je ira~ka poli-
cija, javio je Tanjug.
Policija jo{ nema preci-
znih podataka o tome ko je bio
u minibusu, napadnutom u "tro-
uglu smrti#, gdje ira~ke snage
bezbjednosti, {iiti i strani
vojnici predstavqaju stalne me-
te sunitskih pobuwenika.
U eksploziji mine na putu
ju`no od Bagdada danas je pogi-
nulo sedam Ira~ana, dok je u sa-
moubila~kom bomba{kom napa-
du ispred sjedi{ta policije u
Tikritu ubijeno {est, a povri-
je|eno pet policajaca.
\Predizborne aktivnosti: Postavqawe strana~kih plakata(Foto-Rojters)
MOSKVA - Jedna od kqu~nih
saradnica novog ukrajinskog
predsjednika i mogu}a premijer-
ka vlade u Kijevu Julija Timo-
{enko ocijenila je ju~e da Rusi-
ja ni{ta nije izgubila, ve} da je
upravo na dobitku s pobjedom
Viktora Ju{~enka na izborima
za {efa dr`ave.
- Kategori~ki se ne sla`em
da je Rusija, kako ka`u, izgubila
predsjedni~ke izbore u Ukraji-
ni - izjavila je Timo{enko u in-
tervjuu listu "Vedomosti#, ocje-
wuju}i da su izgubili samo "po-
liti~ki tehnolozi# i nekolici-
na ruskih biznismena povezanih
sa protivkandidatom Viktorom
Janukovi~em.
- Od proqe}a 2004. poku{ava-
li smo da dopremo do Kremqa da
bismo objasnili da se nas ne tre-
ba pla{iti, ali avaj, to nam ni-
je po{lo za rukom - po`alila se
Timo{enko.
Ona je izrazila mi{qewe da
su "politi~ki tehnolozi i in-
vestitori# bili podigli oko
Kremqa dodatno utvr|ewe da bi
sprije~ili normalni dijalog ru-
kovodstva Rusije i o~iglednog
favorita na predsjedni~kim iz-
borima u Ukrajini. Kasnije su
ti qudi, po wenim rije~ima,
smislili novu pri~u - da je Ja-
nukovi~ pobijedio na izborima
21. novembra, da je svemogu}a
Amerika organizovala revolu-
ciju, pa da joj se treba osvetiti,
izme|u ostalog i blokadom no-
ve ukrajinske vlasti i stimuli-
sawem raskola u zemqi. ¥
PRIORITETI UKRAJINSKOG PREDSJEDNIKA
TEL AVIV - Izraelski pre-
mijer Arijel [aron izjavio je ju-
~e da }e pozvati telefonom novo-
izabranog palestinskog predsjed-
nika Mahmuda Abasa kako bi mu
po`elio sre}u u radu i ponudio
saradwu, javio je izraelski radio.
- Namjeravam da razgovaram sa
Abasom kako bih mu po`elio us-
pjeh u radu i ponudio saradwu iz-
me|u Izraela i Palestinaca - re-
kao je [aron na prvom sastanku
novog kabineta, prenio je Tanjug.
Izraelski premijer je izra-
zio nadu da }e se uskoro sresti sa
Abu Mazenom, {to je Abasov bor-
beni nadimak, naglasiv{i da je sa-
da od kqu~ne va`nosti da Pale-
stinci zaustave ekstremiste u sop-
stvenim redovima.
Visoki funkcioner izrael-
skog ministarstva odbrane, ~ije
ime nije navedeno, rekao je da je
Izrael spreman da preda Pale-
stincima bezbjednosne nadle`no-
sti u gradovima na Zapadnoj oba-
li.
Novi palestinski predsjednik
Mahmud Abas izjavio je, tako|e,
ju~e da su Palestinci "spremni za
mir sa Izraelom#.
Abas je, dan poslije izbora za
predsjednika Palestinske uprave,
rekao da je voqan da nastavi mi-
rovne razgovore sa Izraelom.
- Mi pru`amo ruke na{im su-
sjedima - rekao je Abas i dodao da
su Palestinci spremni za mir,
zasnovan na pravdi - prenio je
AP.
Abas je pozvao na nastavak mi-
rovnih razgovora zasnovanih na
mirovnom planu koju podr`ava me-
|unarodna zajednica.
Me|unarodna ~etvorka za Bli-
ski istok koja okupqa SAD, EU,
Rusiju i UN je autor mirovnog pla-
na zvanog "mapa puta# za rje{ewe
izraelsko-palestinskog sukoba ko-
ji je ostao mrtvo slovo od pokre-
tawa juna mjeseca 2003.
Centralna izborna komisija
saop{tila je ju~e da je Abas pobi-
jedio na izborima odr`anim u ne-
djequ za predsjednika Palestin-
ske uprave sa 62,32 odsto glasova,
dok je wegov glavni protivkandi-
dat Mustafa Barguti dobio podr-
{ku 19,8 odsto bira~a.
Izraelski premijer Arijel
[aron je ~estitao Abasu na "de-
mokratski izvojevanoj pobjedi# i
izrazio nadu da }e to omogu}iti
"brzo unapre|ewe izralesko-pa-
lestinskih odnosa#. ¥
POSLIJE IZBORNE POBJEDE MAHMUDA ABASA NA NEDJEQNIM IZBORIMA
PALESTINCI @EQNI MIRAArijel [aron je najavio razgovor sa novim predsjednikomPalestinske uprave da mu po`eli uspjeh u radu i ponudisaradwu izme|u Izraela i Palestinaca
POZIV IZ AMERIKE VA[INGTON - Ameri~-
ki predsjednik Xorx Bu{ po-
zvao je novoizabranog pale-
stinskog predsjednika Mahmu-
da Abasa u Bijelu ku}u, uz po-
ruku da poja~a palestinske sna-
ge bezbjednosti kako bi obu-
zdale ekstremiste.
Bu{ je izjavio da Pale-
stinci i Izraelci moraju da
preduzmu konkretne korake da
bi se smawile tenzije u ciqu
obezbje|ivawa povoqne atmos-
fere za stvarawe palestinske
dr`ave, prenijela je agencija
Rojters.
Ameri~ki predsjednik je
istovremeno pohvalio Izrael-
ce {to su omogu}ili palestin-
skim glasa~ima u isto~nom Je-
rusalimu pristup glasa~kim
mjestima.
\Susret: Mahmud Abas i Arijel [aron(Foto-Rojters)
\Julija Timo{enko: Bli`e Kremqu(Foto-Rojters)
Dvoje rawenih MOSKVA - Najmawe dvojica ruskih vojnika
raweni su kasno preksino} u napadu nepoznatih
naoru`anih lica na pograni~nu jedinicu blizu
Nazrawa, glavnog grada Republike Ingu{etije, ja-
vili su ju~e ujutro mediji u Moskvi.
Prema informacijama milicije u Nazrawu, va-
tra je otvorena po spavaonicama jednog od pogra-
ni~nih odreda, vjerovatno iz ru~nog protivten-
kovskog oru`ja.
Na teritoriji tri rejona Ingu{etije u toku
je specijalna operacija u kojoj su anga`ovani pri-
padnici milicije, jedinice ruskog Ministarstva
unutra{wih poslova i drugih organa reda, javi-
la je agencija Interfaks. Ciq i zadaci operaci-
je nisu navedeni. ¥
Xao Cijang bolestan? PEKING - Biv{i kineski partijski lider
Xao Cijang (85) koji je smijewen sa ~elnog po-
lo`aja u Komunisti~koj partiji jer se usproti-
vio upotrebi vojske i krvavom slamawu prode-
mokratskih demonstracija 1989. godine na pe-
kin{kom trgu Tjenanmen, smje{ten je u bolni-
cu, saop{tili su ju~e izvori bliski vladi i po-
rodici.
Xao je u ku}nom pritvoru proveo vi{e od 15
godina. Kineska vlada je, tako|e prekju~e, od-
bacila novinske izvje{taje iz Hongkonga da je
Xao preminuo u Pekingu pro{le subote od re-
spiratornih i sr~anih problema i da su vlasti
prikrile tu vijest u strahu od socijalnih ne-
mira. ¥
Saradwa sa Rusijom
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
KOZARSKA DUBICA - U
Kninskoj ulici lopovi su prova-
lili u magacin preduze}a "DRM#
i odnijeli su 400 konzervi ribe
i 17 vre}ica deterxenta. Mate-
rijalna {teta bi}e naknadno
utvr|ena.
¥ O. M.
¹ ¹ ¹
GACKO - Policijska stani-
ca Gacko podnijela je Okru`nom
tu`ila{tvu u Trebiwu izvje{taj
protiv \. I. (44) iz Gacka zbog
sumwe da je po~inio krivi~no dje-
lo nasiqa u porodici. ¥
¹ ¹ ¹
BAWA LUKA - M. V. (19) iz
Bawe Luke prona|ena je nekoli-
ko ~asova po{to je prijavqen wen
nestanak iz psihijatrijske kli-
nike. ¥ @. Ma.
¹ ¹ ¹
GACKO - U gata~kom Rudni-
ku ju~e je te{ko povrije|en Re-
xep Mujki}. Na wega je prilikom
utovara otpadnog `eqeza auto-
dizalicom pala cijev sa kamiona
i udarila ga u glavu. Mujki} je
hitno preba~en u Klini~ko-bol-
ni~ki centar u Podgoricu, gdje
se qekari bore za wegov `ivot.
¥ B. G.
TELEGRAF
srijeda, 12. januar 2005.CRNA HRONIKA12BAWA LUKA - Na podru~-
ju bawolu~kog Centra javne bez-
bjednosti zabiqe`ena su 22 kri-
vi~na djela, me|u kojima je 13 te-
{kih kra|a.
U ^elincu lopovi su ukra-
li "pasat# vlasni{tvo Z. B. a
{teta je procijewena na oko
24.000 maraka.
U bawolu~kom nasequ Drago-
~aj nepoznata osoba provalila
je u ku}u R. D. i odnijela dvije bu-
{ilice, brusilicu, ubodnu pi-
lu, mawi cirkular, oko 200 me-
tara kabla za struju i drugi alat.
Razne ma{ine, bu{ilice, ob-
larice i kqu~evi ukradeni su u
Tr`ni~koj ulici, kada je neko
obio tezgu Mirka Deki}a. U
Prijedoru, u mjestu Trnopoqe,
provaqeno je u diskoteku "Rale#
vlasni{tvo D. R. Lopovi su od-
nijeli televizor, dva poja~ala,
CD plejer, cigarete i oko 1.000
maraka. Materijalna {teta je
procijewena na oko 1.500 mara-
ka.
U bawolu~kom nasequ Borik
lopovi su provalili u gara`u
Bo{ka Plav{i}a i odnijeli 50
doma}ih kobasica. Materijalna
{teta je oko 300 maraka.
Nepoznata osoba u nasequ
Kuqani provalila je u pu{nicu
Danila Iveti}a i odnijela suvo
meso i slaninu. [teta se procje-
wuje na oko 1.000 maraka.
¥ O. M.
PRIJEDOR
Otkrivenipqa~ka{iPRIJEDOR - Policija je
identifikovala ~etiri proval-
nika koja su u no}i izme|u 25. i 26.
decembra pro{le godine opqa~-
kali Samostalnu prodavnicu "Tu-
tifruti# u Kozarcu. Jedan od po-
menute ~etvorke, koji je poslije
pqa~ke priveden na informativ-
ni razgovor, priznao je kra|u, po-
slije ~ega je pu{ten na slobodu,
dok se ostala trojica, kako sazna-
jemo, nalaze na privremenom ra-
du u Wema~koj. Zbog toga }e wi-
hovo saslu{awe biti obavqeno
po povratku u Kozarac.
Oni su pomenute ve~eri iz
prodavnice "Tutifruti# odnije-
li cigarete i alkoholna pi}a
vrijednih oko 3.000 maraka.
Poslije pqa~ke oti{li su u
novoizgra|enu ku}u Safeta T. iz
Kozarca, gdje su pili i ostavili
torbu sa preostalom ukradenom
robom, koju je vlasnik ku}e pro-
na{ao. Pla{e}i se da je u torbi
eksploziv, Safet je pozvao poli-
ciju koja je stigla na lice mjesta
i konstatovala da se u woj nala-
zi ukradena roba koja je kasnije
vra}ena vlasniku trgovine Gora-
nu Trubarcu.
¥ P. [.
SARAJEVO
Dolijaoprovalnik
SARAJEVO - Policija
Kantona Sarajevo u ponedjeqak
uve~e uhapsila je Mirnesa M.
(21) ro|enog u Palama, a nasta-
wenog u federalnom Sarajevu.
On je osumwi~en da je u no}i iz-
me|u 6. i 7. januara provalio u
prostorije Kola srpskih sesta-
ra i Parohijskog doma, te u pro-
storije Katoli~kog `upnog ure-
da "Srca Isusova# na Ba{~ar-
{iji.
Prema saop{tewu kantonal-
nog MUP, Mirnes M. je odrani-
je poznat policiji i zadr`an je
u pritvoru. Kod wega je prona-
|en dio ukradenih stvari.
Paroh stare pravoslavne cr-
kve na Ba{~ar{iji Zoran Per-
kovi} ka`e da je provalnik is-
premetao stvari u prostoriji,
vjerovatno tra`e}i novac i vri-
jedne predmete, ali je odnio sa-
mo nekoliko kqu~eva.
U Vrhbosanskoj nadbiskupi-
ji ka`u da je provalnik odnio
kqu~eve od automobila "golf#,
te ne{to odje}e, obu}e i novca,
koje je prona{ao u prostoriji u
koju je provalio.
¥ N. Z.
CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA
Lopovi odnijeli alat
TESLI] - Dvanaestogodi-
{wi D. G. iz Tesli}a poginuo je
ju~e u saobra}ajnoj nesre}i. We-
ga je, dok je vozio bicikl, udario
automobil kojim je upravqao D.
P. (26), saop{tilo je Ministar-
stvo unutra{wih poslova Repu-
blike Srpske.
U saop{tewu se navodi da je
u nesre}i koja se dogodila na lo-
kalnom putu u Bawi Vru}ici po-
vrije|en i N. R. (59), koji je ta-
ko|e vozio bicikl.
Policija je izvr{ila uvi|aj,
a istraga o ovoj nesre}i je u to-
ku. ¥ @. Ma.
BIJEQINA - Vrhovni sud
Republike Srpske potvrdio je
presudu bijeqinskog Okru`nog
suda kojom je Goran Te{i} iz
Lopara osu|en na sedamnaest i
po godina zatvora, potvr|eno je
"Glasu Srpske# u Okru`nom su-
du u Bijeqini.
On je osu|en zbog poku{aja
ubistva i poku{aja silovawa de-
vetnaestogodi{we Mire Deli},
tako|e iz Lopara.
Vrhovni sud je kao neosno-
vane odbacio i `albe okru`nog
tu`ioca u Bijeqini koji je tra-
`io da se kazna koju je izrekao
bijeqinski sud preina~i u ka-
znu zatvora u trajawu od dvade-
set godina. S druge strane, bra-
nioci optu`enog advokati Du-
{an Tomi} i Nade`da Milo{e-
vi} predlagali su ukidawe pre-
sude i novi pretres pred Vrhov-
nim sudom Republike Srpske.
Devetnaestogodi{wa Mira
Deli} te{ko je povrije|ena 1.
januara pro{le godine u Lopa-
rama, kada je iz kafi}a u kojem
je sa prijateqicama slavila No-
vu godinu krenula u drugi ka-
fi}, kako bi potra`ila ro|ake
sa kojima je trebalo da se vrati
ku}i.
Wu je u jednom mra~nom pro-
lazu sa~ekao napada~ koji je naj-
prije poku{ao da je siluje, a po-
tom pucao pi{toqem u wu. Ona
je tada te{ko rawena, a kao po-
sqedica svega djevojka je osta-
la nepokretna i od tada se nala-
zi na lije~ewu.
Miru Deli} su od gotovo si-
gurne smrti spasili slu~ajni
prolaznici, koji su ~uli jauke
povrije|ene djevojke i prevezli
je u bolnicu.
Okru`ni sud u Bijeqini je,
poslije saslu{awa vi{e svjedo-
ka, Te{i}a proglasio krivim 6.
septembra pro{le godine. Zbog
poku{aja ubistva izre~ena mu je
kazna od 15 godina zatvora, te
zbog krivi~nog djela poku{aja
silovawa kaznu zatvora u traja-
wu od tri godine. On je osu|en
na jedinstvenu kaznu zatvora u
trajawu od sedamnaest i po godi-
na.
Po{to je Vrhovni sud po-
tvrdio presudu Okru`nog suda,
ta presuda ostala je pravosna-
`na i Goran Te{i}, koji se na-
lazi u pritvoru, bi}e upu}en na
izdr`avawe kazne.
¥ S. RA\EN - TODORI]
UDES KOD TESLI]A
Poginuo dje~ak
ISTO^NO SARAJEVO -
Dragoqub Radovi} (45) iz So-
koca preminuo je na putu za bol-
nicu, nakon {to je u ponedjeqak
ujutro nastradao u {umi u bli-
zini mjesta Kru{evci, op{tina
Sokolac. Prilikom sje~e drva
na wega je pala bukva i i smrt-
no ga povrijedila.
Policija je privela M. M.
(48) iz paqanskog naseqa Luke
i M. Z. (57) iz Vrhpra~e kod Pa-
la zbog krivi~nih djela nasiqa
u porodici
D. Z. iz Vrhpra~e policiji
je prijavila mu`a M. Z. zbog tu-
~e sa sinom B. Z. (25). Do poro-
di~ne drame do{lo je kada je M.
Z. no`em posjekao po ruci svog
sina, koji je zatim uzeo pu{ku
i pucao u oca, ali ga nije pogo-
dio. Sin je zbog duboke posje-
kotine prevezen u bolnicu Ka-
sindo, a oca je privela polici-
ja.
M. M. policiji je prijavila
wegova supruga R. M. (46), jer ju
je pretukao, pa je zbog krvavih
podqeva i povreda na glavi, na-
kon ukazane prve pomo}i u u pa-
qanskom Domu zdravqa, smje-
{tena u klini~ki centar Ka-
sindo.
U ponedjeqak su krivi~nu
prijavu "zaradili# @. G. (20) i
R. [. (27) iz Fo~e koji su se po-
tukli u nasequ Miqevina.
¥ N. Z.
U MJESTU KRU[EVCI KOD SOKOCA
Nastradao drvosje~aBAWA LUKA - Miroslavu
Jawetovi}u (40) iz Bawe Luke od-
re|en je pritvor do mjesec dana
zbog poku{aja ubistva sugra|ani-
na Ranka Kurije (28), saznajemo
nezvani~no.
Jawetovi} je u nedjequ oko 22
~asa, poslije kra}e sva|e, osam
puta bajonetom ubo Kuriju u gla-
vu i u le|a.
Zvani~nu potvrdu o dono{e-
wu rje{ewa o pritvoru Jawetovi-
}u nismo saznali u Okru`nom su-
du u Bawoj Luci, jer je sudija za
prethodno saslu{awe Marija Zgo-
wanin odbila da nam ka`e svoju
odluku i prebacila davawe in-
formacija sredstvima informi-
sawa na tu`ila{tvo koje vodi is-
tragu.
Okru`ni tu`ilac Rajko Da-
ki}, koji vodi istragu o ovom slu-
~aju, ka`e da jo{ nije obavije-
{ten o odluci sudije.
Predsjednik Okru`nog suda
Milorad Novkovi} nije bio u mo-
gu}nosti da nam da potpunu in-
formaciju, jer je bio kraj radnog
vremena i zamolio je da ga pozo-
vemo danas. ¥ V. J.
POSLIJE OBRA^UNA U BAWOJ LUCI
Jawetovi} u pritvoru?
BAWA LUKA - Policija je
uhapsila Predraga ^. (18), rodom
iz Kqu~a, nastawenog u Bawoj Lu-
ci zbog sumwe da je po~inio kra-
|u, saznajemo u bawolu~kom Cen-
tru javne bezbjednosti.
Za uhap{enog se sumwa da je
ukrao vi{e plinskih boca u toku
bo`i}nih praznika, izme|u 6. i
10. januara, iz prodavnice lakta-
{ke firme "Kros# u ulici Bran-
ka Popovi}a.
Predrag ̂ . je vi{estruki po-
vratnik u kra|ama i provalama, i
odranije je poznat istra`nim or-
ganima, a bio je nekoliko puta i
pritvaran.
¥ V. J.
BAWA LUKA
Krao plinske boce
PRIJEDOR - Okru`ni tu`i-
lac u Prijedoru Vuka{in Kon-
di} predlo`io je ju~e pritvor
Borislavu Stijaku (30) i @eqku
Kaurinu (30), oba iz Prijedora, o
~emu treba da odlu~i sudija za
prethodno saslu{awe u Okru-
`nom sudu u Bawoj Luci.
- Stijak je osumwi~en za kri-
vi~no djelo nasiqe u porodici sa
smrtnom posqedicom, a Kaurin
za nano{ewe te{kih tjelesnih po-
vreda - rekao je na{em listu Vu-
ka{in Kondi}.
Podsjetimo, u nedjequ popod-
ne Borislav je pretukao oca Mi-
hajla Stijaka (69), iz Velikog Pa-
lan~i{ta kod Prijedora, koji je
podlegao poslije nekoliko ~aso-
va u bawolu~koj bolnici. Na li-
je~ewu je zadr`ana Mihajlova ne-
vjen~ana supruga Milica Vido-
vi} (46), rodom iz Sanskog Mosta.
U ovom zlostavqawu u~estvo-
vao je i @eqko Kaurin, podstanar
kod Borislava koji sa majkom ̀ i-
vi u prijedorskom nasequ Urije.
Prema rije~ima tu`ioca, spe-
cijalista sudske medicine Milan
Srdi} iz Prijedora obavio je ob-
dukciju tijela Mihajla Stijaka.
- Ustanovqeno je da je smrt
nastupila kao posqedica prelo-
ma rebara, kidawa plu}nog tkiva
i unutra{weg krvarewa u grud-
nom ko{u i mozgu. Unutra{we kr-
varewe je bilo fatalno za `ivot
Mihajla Stijaka - objasnio je
Kondi}.
Tu`ilac je rekao da su se Bo-
rislav Stijak i @eqko Kaurin
sami poslije prijavili policiji,
a kasnije su i priznali krivi~na
djela koja su po~inili. Borislav
je, ka`e on, potanko sve ispri~ao
{ta se doga|alo i izrazio kajawe
zbog toga. Predao je dvije bombe
i gumenu palicu koju su imali kod
sebe.
- Borislav je izjavio da je bom-
be nosio, jer se pla{io da }e otac
upotrijebiti oru`je koje ima u
ku}i. Prema wegovoj pri~i, otac
je wega uspio jednom i da udari
staklenom bosom po ruci i povri-
jedi ga - ispri~ao je Kondi}.
Motiv za ovu ovu tragediju
o~igledno je novac, jer je nastra-
dali Mihajlo primao francusku
penziju i bio imu}an.
- Borislav je mladi} koji je za-
visio od oca i najvjerovatnije je
strah da }e ostati bez izvora pri-
hoda inicirao sukobe izme|u oca
i sina. Jer, otac se razveo od we-
gove majke i Borislav se pla{io
da }e imovina i penzija ostati
Mihajlovoj nevjen~anoj supruzi.
Ranije je bilo verbalnih sukoba
izme|u wih i do sada nije bilo
nasiqa. U ovom slu~aju, o~igled-
no je da su ih obojicu ponijele i
emocije - procjewuje Kondi}.
Prema tu`io~evim rije~ima,
Borislav je odbacio optu`be da
je u bo`i}noj no}i bacio bombu
na o~evu ku}u.
Milica Vidovi} i daqe je na
neurohirurgiji u bawolu~kom
Klini~kom centru, i prema in-
formacijama koje je tu`ilac do-
bio, nije u potpunosti izvan `i-
votne opasnosti.
¥ V. JAWI]
POSLIJE PORODI^NE TRAGEDIJE U PRIJEDORU
SIN PRIZNAO KRIVICUTu`ilac Vuka{in Kondi} rekao jeda su se Borislav Stijak i @eqkoKaurin sami prijavili policijii priznali premla}ivawe MihajlaStijaka i Milice Vidovi}
VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE
TE[I]U POTVR\ENA KAZNAZbog poku{aja ubistva i silovawa Mire Deli}, koja je odposqedica rawavawa ostala nepokretna, Goran Te{i}osu|en na sedamnaest i po godina zatvora. Presuda sadapravosna`na
Lopare: Goran Te{i} odlazi na izdr`avawe kazne (foto-arhiva)
Mihajlo Stijak: @rtva sina Borislava
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
HAG - U nastavku su|ewa Slo-
bodanu Milo{evi}u svjedok odbra-
ne Patrik Bario rekao je da su Sje-
diwene Ameri~ke Dr`ave bile di-
rektno umije{ane u napad hrvat-
ske vojske na Kninsku krajinu, to-
kom kojeg je u qeto 1995. protjera-
no srpsko stanovni{tvo, javila je
Beta.
- Amerikanci su bili direkt-
no umije{ani u akciju "Oluja#, tu
u`asnu operaciju u kojoj je ubijeno
oko 2.000, a etni~ki o~i{}eno vi-
{e od 200.000 Srba, koji se nikada
nisu vratili. Srbi su bili najve-
}e `rtve - rekao je Bario, francu-
ski qekar koji je slu`io u sastavu
me|unarodnih snaga u BiH i Hr-
vatskoj.
Pozivaju}i se na izvore iz
francuske obavje{tajne slu`be
DST, od kojih je pomenuo nekada-
{weg pripadnika Vojske Republi-
ke Srpske Jugoslava Petru{i}a
zvanog "Dominik#, Bario je op-
{irno govorio o osloba|awu dva
francuska pilota, koje je Vojska
Republike Srpske zarobila u jesen
1995.
Po wegovim rije~ima, nekoli-
ko francuskih politi~ara koji su
o pilotima pregovarali sa genera-
lom Ratkom Mladi}em uzeli su
"zna~ajne svote novca# pod la`nim
izgovorom da Mladi} tra`i otkup.
Svjedok je naveo da je Mladi}
u susretu sa prvim pregovara~em
francuske vlade, penzionisanim
generalom Pjer-Mari Galoaom, u
novembru 1995, rekao da }e pilote
osloboditi ukoliko se sa wim bu-
de rukovao tada{wi na~elnik ge-
neral{taba francuske armije, ge-
neral Duen.
- Piloti su i oslobo|eni 12.
decembra poslije rukovawa Duena
sa Mladi}em, koji nije dobio ni
centa, ali su francuski politi~a-
ri uzeli milione - rekao je Ba-
rio.
On je kazao i da su u seriju te-
roristi~kih napada u Francuskoj
1995. bili umije{ani muslimanski
ekstremisti koji su ratovali i bi-
li bazirani u Bosni. Svjedok je tvr-
dio i da su zapadne obavje{tajne
slu`be ve} 1994. imale saznawa da
su u Bosni pripadnici mre`e "Al-
Kaida#.
Na pitawe sudija odakle mu sva
ta saznawa i da li ima dokaze, Ba-
rio je rekao da je godinama bio pu-
kovnik u francuskoj vojci, da je
bio zadu`en za bezbjednost u Ci-
vilnoj za{titi i redovno odr`avao
kontakte sa obave{tajnom zajedni-
com.
Prije podne je svjedo~ila biv-
{a francuska vojna bolni~arka i
humanitarna radnica Eva Krepen o
protjerivawu Srba iz Hrvatske i
sa Kosova tokom devedesetih.
Ona je posvjedo~ila da Srbi u
Kninskoj krajini nikada nisu
protjerivali, ni diskriminisali
nesrpsko stanovni{tvo.
- La` je sve {to je govoreno o
tome da su Srbi mrzili nesrbe -
kazala je Karpenova, navode}i da je
u bolnicama u Glini i Kninu, gdje
je radila, pomo} ukazivana Hrvati-
ma, kao i Bo{wacima izbjeglim iz
Biha}kog xepa.
Krepen je kazala da su, nasu-
prot tome, hrvatske snage tokom
operacija "Bqesak# i "Oluja# u ma-
ju i avgustu 1995, kada je ona bila
u Bawoj Luci, protjerale vi{e od
250.000 Srba iz zona pod za{titom
UN uz pre}utnu saglasnost me|u-
narodne zajednice koja nije ni po-
ku{ala da ih sprije~i.
Govore}i o ratu u BiH, svje-
dok je rekao da su napad na sarajev-
sku pijacu Markale u februaru
1994. po~inile bo{wa~ke snage i da
su to utvrdili svi me|unarodni eks-
perti i oficiri na terenu. ¥
U HAGU NASTAVQENO SU\EWE SLOBODANU MILO[EVI]U [titilisvoj narod
HAG - Eva Krepen rekla je ju-
~e na su|ewu Slobodanu Milo-
{evi}u da su Radovan Karaxi} i
Ratko Mladi} tokom rata u BiH
{titili svoj narod od "agreso-
ra# i me|unarodne zajednice, ja-
vila je Beta.
Tokom unakrsnog ispitiva-
wa svjedoka, glavni tu`ilac Kar-
la del Ponte pitala je Krepe-
novu da li se u avgustu 1995. sa-
stala sa Karaxi}em i Mladi}em,
a svjedokiwa je odgovorila po-
tvrdno.
Upitana da li je s Karaxi}em
i Mladi}em razgovarala o Sre-
brenici, Krepen je odgovorila:
"da, malo#.
- Malo ste razgovarali, a u
Srebrenici je bilo 8.000 `rta-
va - nastavila je Del Ponteova,
podsje}aju}i da su Karaxi} i
Mladi} optu`eni za genocid nad
srebreni~kim muslimanima.
Svjedokiwa je uzvratila da
su "istra`iteqi tokom prote-
klih deset godina govorili o
2.500 ekshumiranih `rtava#.
Na pitawe Del Ponteova ka-
kvo je weno mi{qewe o Karaxi-
}u i Mladi}u, Krepen je rekla:
- Mislim da su se oni brinu-
li za svoj narod i da su u~inili
sve da ga za{tite od agresora,
koji je `elio da ga elimini{e i
me|unarodne zajednice.
Eva Krepen je prvi svjedok
kojeg je od po~etka su|ewa, 12.
februara 2002. godine, unakrsno
ispitivala Del Ponteova, koja
do sada, osim davawem uvodne ri-
je~i, nije aktivno u~estvovala u
procesu. ¥
srijeda, 12. januar 2005. CRNA HRONIKA 13
\Patrik Bario: Otkupninu od pilota uzeli francuski politi~ari
SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE SRBI NAJVE]E @RTVE Amerikanci su bili direktnoumije{ani u akciju
"Oluja", u`asnu
operaciju u kojoj je ubijeno oko 2.000,a etni~ki o~i{}eno vi{e od 200.000Srba, rekao je francuski qekarPatrik Bario
Nemam vezesa zlo~inom
BEOGRAD - Biv{i pripadnik
rasformirane Jedinice za speci-
jalne operacije Leonid Milivo-
jevi} izjavio je u nastavku su|ewa
optu`enima za ubistvo ~etvorice
funkcionera Srpskog pokreta ob-
nove na Ibarskoj magistrali da
"nema veze#sa tim doga|ajem, javi-
la je Beta.
- Nemam veze sa tim i nemam
{ta da dodam - rekao je Milivoje-
vi}, nakon {to je sudsko vije}e od-
bilo zahtjev wegovog advokata da
se izvr{i novo psihijatrijsko vje-
{ta~ewe optu`enog.
Protiv Milivojevi}a bio je
izdvojen postupak, jer nije bio u
stawu da prati su|ewe, ali su sud-
ski vje{taci prilikom posqed-
weg pregleda ustanovili da je on
"sposoban da pristupi na glavni
pretres i da iznese svoju odbra-
nu#.
Biv{i komandant JSO Du{an
Mari~i}, zvani Gumar, koji je ta-
ko|e optu`en za umije{anost u
zlo~in na Ibarskoj magistrali,
nije ju~e `elio da iznese odbranu,
rekav{i da jo{ nije dobio svu do-
kumentaciju iz sudskih spisa.
Tu`ilac je nakon toga zatra-
`io da se pro~ita wegov iskaz iz
policije, ~emu su se usprotivili
advokati, pa je sud odlu~io da se
wegov iskaz za sada ne ~ita pred
sudom, dok se ne vidi na koji }e
na~in Mari~i} iznijeti svoju od-
branu.
Ju~e je svjedo~io automehani-
~ar iz Lipovice Lazar Kova~evi},
koji je rekao da je u Lipovici
ofarbao jedan kamion u tamnoze-
lenu boju, ali da poslije 15 dana vi-
{e nije vidio taj kamion. On je
dodao da se poslije nekog vremena
ponovo pojavio kamion, ali da ne
zna da li je to bio kamion koji je
on farbao.
Svjedok Nedeqko Galovi}, ve-
zista u JSO, izjavio je pred sudom
da je u februaru 2001. godine po-
zvan u centar Dr`avne bezbjedno-
sti Beograd.
- Rekli su mi da imaju saznawe
da je u udesu na Ibarskoj magistra-
li "Ne{a vozio kamion# i misli-
li su da sam to ja, jer su mene zva-
li Ne{a - ispri~ao je svjedok.
On je dodao da je prilikom is-
pitivawa psihi~ki slomqen, jer su
ga tjerali da prizna da je vozio ka-
mion. Galovi} je kazao da je obja-
snio da ne zna da vozi kamion. ¥
U PROCESU ZA IBARSKU MAGISTRALU ISKAZ DAO LEONID MILIVOJEVI]
BE^ - Najmawe 18 qudi je po-
vrije|eno ju~e ujutro u lan~anom su-
daru oko 50 vozila do kojeg je do-
{lo kada se jedan kamion prevrnuo
na autoputu u blizini grada Sankt
Valentina, 140 kilometara zapad-
no od Be~a, saop{tila je austrij-
ska policija. Za sada nema podata-
ka da li je nekome od povrije|enih
`ivot u opasnosti, kao ni da li se
u kolima koja su u~estvovala u su-
daru nalazi jo{ povrije|enih qudi,
prenijela je agencija Aso{ijeted
pres.
Policija je zatvorila dionicu
autoputa oko mjesta nesre}e, kako bi
se stvorio prostor za dolazak kola
hitne pomo}i. Helikopteri koji,
tako|e, u~estvuju u prevo`ewu po-
vrije|enih u bolnicu, imaju proble-
ma da slete zbog velike magle. ¥
LAN^ANI SUDAR U AUSTRIJI
Magla izazvala nesre}u
ADELAIDA - Najmawe
osam osoba je poginulo u
{umskom po`aru koji je iz-
bio u ju`noj Australiji, sa-
op{tila je policija i spasi-
la~ke ekipe, a prenijele su
agencije.
Za sada nije poznat
identitet `rtava kao ni
broj uni{tenih ku}a u po-
`arima koji su izbili na
poluostrvu Ejr u ju`noj Au-
straliji.
Policija je samo potvr-
dila smrt osam osoba, dok
prema nepotvr|enim infor-
macijama, u po`aru ima jo{
poginulih, jer su se mnogi
bacili u more, da bi izbje-
gli vatru,
U nekim gradovima u tom
dijelu zemqe, gdje je trenut-
no qetno doba, temperatura
je dostizala ovih dana 44 ste-
pena, a u Adelaidi je izme-
ren 41 stepen Celzijusa.
Po`ar na poluostrvu Ejr
je najve}i me|u brojnim {um-
skim po`arima koji su ovih
dana izbili u vi{e oblasti
ju`ne Australije. Dva veli-
ka po`ara primorala su, iz-
me|u ostalog, vlasti da za-
tvore vi{e autoputeva u prav-
cu ju`nih i jugoisto~nih
predgra|a Adelaide. ¥
GORE [UME NA JUGU AUSTRALIJE
Osam `rtava po`ara MOSKVA
Izboden upravnikMOSKVA - Nikolaj Squsar (43), uprav-
nik brodske kompanije "Vastoktransflot#,
ubijen je ju~e u Vladivostoku, javio je do-
pisnik Srne iz Moskve.
Prema podacima do kojih je do{la is-
traga, nepoznati po~inilac napao je Squ-
sara na ulazu u zgradu, kad se sa suprugom
vra}ao ku}i.
Od rana nanesenih no`em Squsar je um-
ro na mjestu, a napada~ je uspio da pobjeg-
ne.
Istraga ne iskqu~uje da je razlog za
ubistvo bila profesionalna djelatnost
upravnika, koji je na ~elo kompanije do-
{ao u trenutku kada je ona bila pred ban-
krotstvom.
Istra`ni organi kao osnovu razmatra-
ju verziju o naru~enom ubistvu. ¥
AKCIJA PAKISTANSKIHSNAGA BEZBJEDNOSTI
Zaplijewenmorfijum
KVETA - Pakistanske snage bez-
bjednosti zaplijenile su u jednoj ku-
}i u gradu Kagi, 300 kilometara za-
padno od Kvete, administrativnog sje-
di{ta provincije Baluxistan, vi{e
od 1,5 tone morfijuma - izjavio je
portparol snaga bezbjednosti Rizvan
Malik, a prenijele agencije.
Malik je precizirao da je na|eno
1.692 kilograma droge i izvjesna koli-
~ina oru`ja i municije, ocjewuju}i da
su krijum~ari o~igledno koristili
ku}u kao skladi{te.
Agencija AP je prenijela da su
policijske zapqene droge u Pakista-
nu veoma ~este, jer kroz tu zemqu pro-
laze putevi droge iz Avganistana ka
Bliskom istoku i zapadnoj Evropi. ¥
NI[ - Majka i sin, Du{an-
ka (57) i Marijan (32) [tufi iz
Ni{a prona|eni su mrtvi u gara-
`i, u porodi~noj ku}i u ni{kom
nasequ "Branko Bjegovi}#, saop-
{tila je ju~e policija a prenio
Tanjug.
Istra`ni sudija ni{kog
Okru`nog suda Ivan Bulatovi}
nalo`io je obdukciju.
On je izjavio Tanjugu da je na
licu mjesta na|en pi{toq, isti-
~u}i da }e poslije vje{ta~ewa i
sagledavawa cijelog slu~aja mo}i
da se ka`e {ta je uzrok nasilne
smrti majke i sina.
- Ima indicija da je mladi}
ubio majku, a zatim izvr{io samo-
ubistvo, ali to je jo{ pretpostav-
ka, koja }e biti potvr|ena ili od-
ba~ena poslije kompletnih nala-
za - napomenuo je Bulatovi}. ¥
TRAGEDIJA U NI[U
Ubio majku, pa sebe?
ZAGREB - Vanraspravno vi-
je}e `upanijskog suda u Splitu
ju~e je ponovo produ`ilo pri-
tvor ~etvorici od osam hrvatskih
vojnih policajaca, javio je Tan-
jug.
Oni su optu`eni za ratne zlo-
~ine nad srpskim civilima i rat-
nim zarobqenicima u logoru "Lo-
ra# u Splitu 1992.
Portparol suda Marica [}e-
panovi} je izjavila da je sudsko vi-
je}e ocijenilo da nije do{lo ni
do kakvih promjena u odnosu na
postojawe osnova za pritvarawe,
s obzirom na to da je pritvor ra-
nije odredio Vrhovni sud. Zato
je pritvorenima zbog te{kih
okolnosti krivi~nog djela za ko-
je ih se optu`uju, pritvor produ-
`en.
Osam biv{ih vojnih polica-
jaca optu`eno je da su 1992. u za-
tvor "Lora# u Splitu dovodili
i dr`ali zatvorene civile i si-
stematski ih mu~ili i maltreti-
rali, kao i da su odgovorni za sm-
rt dva zatvorenika.
Vije}e je dana{wu je odluku o
produ`ewu pritvora donijelo mje-
sec dana nakon {to je ve} produ-
`ilo pritvor, zato {to je Vrhov-
ni sud prihvatio `albu advokata
~etvorice optu`enih koji su u
pritvoru i zatra`io od splitskog
suda da ponovno odlu~uje o tome,
pri ~emu su sudije upozorene da se
pri dono{ewu nove odluke ne po-
zivaju na rje{ewe Vrhovnog suda
o pritvarawu, nego da samostalno
obrazlo`e odluku.
Od septembra 2004. su u pri-
tvoru Ton}i Vrki}, Ante Gudi}
i An|elko Boti}, a ~etvrti op-
tu`eni, Davor Bani} se sam pri-
je mjesec dana prijavio pravosud-
nim organima, otkad je i pritvo-
ren.
U bjekstvu su jo{ biv{i
upravnik zatvora, prvooptu`eni
Tomislav Dui} i ~uvari Josip Bi-
ki}, Miqenko Baji} i Emilio
Bungur, a za wima je raspisana po-
tjernica. [}epanovi}eva je izja-
vila i da }e vije}e o produ`ewu
pritvora ponovo odlu~ivati za
dva mjeseca, a branioci u me|u-
vremenu imaju pravo da se `ale.
Protiv petorice optu`enih
mogla bi da se podigne i optu-
`nica za ratni zlo~in nad ratnim
zarobqenicima, smatraju u ̀ upa-
nijskom tu`ila{tvu.
Kroz "Loru# je od 1992. do
1996. pro{lo preko hiqadu za-
tvorenika, {to civila koji su do-
vo|eni iz svojih ku}a, {to ratnih
zarobqenika iz BiH. Nestalo ih
je ili ubijeno 70.
Vrhovni sud oborio je osloba-
|aju}u presudu splitskog suda iz
2002. i zatra`io novo su|ewe.
Svjedocima iz Srbije i Crne
Gore i BiH nije garantovana bez-
bjednost, pa nisu do{li da svje-
do~e u Split, ali su najavili svo-
ja svjedo~ewa na ponovqenom su-
|ewu. ¥
PRODU@EN PRITVOR OPTU@ENIMA ZA ZLO^INE U "LORI"
NIKUDA IZ ZATVORA ^etvorica od osam optu`enih za zlo~ine u
"Lori" Ton}i
Vrki}, Ante Gudi}, An|elko Boti} i Davor Bani}odlukom Suda u Splitu i daqe }e ostati iza brave
TELEFONOM PROTIV NARKOMANIJE
telefoni: 051/301-285 ili 051/331-262
CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI
BAWA LUKA
Ibarska magistrala: Kamion zavr{io u plamenu(foto-arhiva)
GA\ANI CIVILI Eva Krepen je kazala da je
martu i aprilu 1999, kada je bi-
la u Srbiji, NATO tokom bom-
bardovawa namjerno ga|ao civil-
ne ciqeve i ubio mnogo civila.
Po wenim rije~ima, oko mi-
lion civila je sa Kosova izbje-
glo zbog intervencije NATO,
ali su se albanske izbjeglice
vratile, a oko 400.000 Srba je za-
tim protjerano sa Kosova.
SRBI NAJVE]E @RTVE
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
MRKOWI] GRAD - Nije
rijetka pojava sresti u~enika
pje{aka u mrkowi}koj op{ti-
ni. Me|utim, sresti u~enike
koji do {kole u jednom pravcu
putuju vi{e od desetak kilome-
tara prava je rijetkost.
Upravo toliko od svog sela
Jasenovi Potoci do Osnovne
{kole "Vuk Karaxi}# u Bara-
}ima putuju bra}a Marinko i
\ura| Simi}, u~enici sedmog i
{estog razreda. Wima dru{tvo
~ini wihov kom{ija Jovica Ga-
vri}.
Ova trojica dje~aka po sun-
cu, ki{i, vjetru i snijegu, raz-
daqinu izme|u {kole i ku}e
prelaze za dva i po ~asa pje{a-
~ewa. Ka`u da ih je zimi, kada
padne veliki snijeg i kada je
hladno, strah jer pje{a~e kroz
{umske predjele.
- Nije nam lako svaki dan u
{kolu odlaziti pje{ke - ka`e
\ura|. - Najte`e je zimi, zbog
snijega i hladno}e, jer se pone-
kad naprosto premrznemo. U
{kolu polazimo po mraku, a iz
{kole se vra}amo ku}i u sami
sumrak.
Nekada ih neko i poveze au-
tomobilom.
- Po{to stalno pje{a~imo,
upoznala nas je ve}ina voza~a
koji odlaze u {umu po balvane,
pa ~im nas primijete, zaustave
vozilo da nas povezu - pri~a Ma-
rinko.
Me|utim, vozila su rijetka,
jer put prema Glamo~u nije pro-
metan. Nema ni autobuske lini-
je koja bi im odgovarala da do-
laze i odlaze iz {kole. Bilo je
poku{aja da im {kola obezbi-
jedi kombi, ali je na tome i osta-
lo, po{to iz tog sela u {kolu u
Bara}e odlaze samo tri u~eni-
ka.
Bra}a Simi} tvrde da dok
pje{a~e od Jasenovih Potoka do
Bara}a, slu{aju muziku, po{to
imaju vokmen. ^esto slo`no i
zapjevaju, sa svojim drugom Jovi-
com Gavri}em. U pjesmi u u~ewu
u`ivaju.
Kada stignu ku}i iz {kole u
qetnom periodu bra}a Simi}
tvrde da redovno poma`u rodi-
teqima u obavqawu poqopri-
vrednih poslova i ~uvaju stoku.
S kwigom se dru`e nave~e, kada
wihovi vr{waci odlaze na po-
~inak. Me|utim, to im ne smeta
da budu dobri u~enici.
Na rastanku bra}a Simi}
reko{e nam da im nije te{ko
{to svaki dan prepje{a~e vi{e
od dvadeset kilometara, nego ne-
briga odgovornih da djeci obez-
bijede prevoz do {kole. I zai-
sta ostaje pitawe da li se i u
21. vijeku djeca moraju izlagati
ovakvom naporu, kao {to su pri-
je 50 i vi{e godina ~inili wi-
hovi roditeqi.
¥ S. DAKI]
PRI^A O BRA]I SIMI] IZ MRKOWI] GRADA
VRIJEDNI \ACI PJE[ACIDje~aci razdaqinu izme|u {kole i ku}e prelaze za dvai po ~asa pje{a~ewa. U {kolu polaze po mraku,a iz {kole se vra}aju u sami sumrak
BIJEQINA - U Mati~nom
uredu Bijeqina za desetak dana ove
godine upisana je 21 beba, obavqe-
no pet vjen~awa i preuzeti podaci
za 13 umrlih lica. Ovdje napomi-
wu da su brojke vjerovatno i ve}e
po{to ro|ene i umrle upisuju i
druge mati~ne kancelarije na pod-
ru~ju Bijeqine.
Uporedni podaci za mati~no
podru~je tokom 2003. i 2004. govo-
re da je broj ro|enih u opadawu,
dok je broj umrlih i vjen~anih u
porastu. Tako, prema raspolo`i-
vim pokazateqima tokom pro{le
godine u mati~nu kwigu ro|enih
upisano je 1.373 lica, 709 dje~aka i
664 djevoj~ice, dok je tokom 2003. za-
biqe`eno 1.556 upisa.
Broj umrlih se u istom perio-
du pove}ava, sa 768 lica u pretpro-
{loj, na 976 u pro{loj godini. Od
toga je 218 upisa iz inostranstva.
Zabriwavaju}e djeluje i podatak da
je najve}a smrtnost lica sredwe
starosne dobi od 44 do 50 godina.
Na bra~nu zajednicu u pro{loj
godini se odlu~ilo 557 parova, dok
je u 2003. godini pred mati~are sa
tom namjerom stalo wih 488. Naj-
~e{}e se za ozvani~ewe zajednice
odlu~uju gra|ani od 22 do 30 godi-
na. Najmla|i me|u wima u pro{loj
godini je imao 16 godina, najstari-
ji 68 godina. Na brak sa stranim dr-
`avqanima se odlu~ilo wih 18.
Iz Mati~nog ureda napomiwu
da podaci ne mogu poslu`iti za ge-
neralno izvo|ewe kretawa broja
stanovnika na podru~ju op{tine
jer se, po zakonu, u slu`bene kwi-
ge upisuju svi koji se rode, odnosno
umru u bijeqinskoj bolnici, bez
obzira na stvarno mjesto boravka,
te svi koji se vjen~aju u Bijeqini.
Pravu sliku o stawu stanovni-
{tva i wegovim potrebama mo`e
dati tek popis, koji se jo{ uvijek
uporno odga|a.
¥ M. S.
ZABIQE@ENO U BIJEQINI
Vi{e svatovskih veseqa
14
^ELINAC
Mjesecslavqa ^ELINAC - ^elin~a-
ni su godinu po~eli u pra-
zni~noj atmosferi. Nijedan
praznik se ovdje ne propu-
{ta, bio on me|unarodnog
ili republi~kog odnosno
vjerskog karaktera, tako da
se dani mahom provode za
prepunim slavskim trpeza-
ma i u veseloj atmosferi.
Zbog toga ve}ina pri-
vrednih kolektiva "spaja#
praznike i januar pretvara
u zimsko ferije nazvano
"Sveti januar neradnik#. I
u javnim ustanovama prazne
su mnoge stolice, tako da su
gra|ani prinu|eni na str-
pqewe da bi obavili neke
svoje poslove.
Prazni~no raspolo`e-
we u dobroj mjeri pokvario
je neadekvatan odnos op-
{tinske uprave prema me|u-
narodnim i republi~kim
svetkovinama. Za novogodi-
{we praznike ure|ewu gra-
da nije poklowena ni najma-
wa pa`wa, a Dan republike
pro{ao je gotovo neprimije-
}eno, jer su ga obiqe`ile
samo porodice koje Stevan-
dan slave kao svoju krsnu
slavu.
Budu}i da ~elina~ki
privredni ambijent nije ni-
malo ru`i~ast, kao i posli-
je svakog pijanstva slijedi
otre`wewe, koje ne mo`e
pro}i bez posqedica.
^elin~ani su u ovu go-
dinu u{li bez usagla{enog
buxeta, koji je du`e od dece-
niju sirotiwskog karakte-
ra. U wemu malo ima prosto-
ra za rje{avawe nagomila-
nih infrastrukturnih pro-
blema, tako da }e vjerovat-
no grad i daqe ostati neure-
|en, a rje{avawe socijalnih
problema ~ekati boqa vre-
mena.
Po svoj prilici, u ovu
godinu prenije}e se i poli-
ti~ke nesuglasice, koje su
obiqe`ile pro{lu godinu,
jer je na~elnik op{tine
Uro{ Jankovi} (SDS) neka
vrsta opozicije skup{tin-
skoj ve}ini (SNSD, PDP i
SP RS). Uostalom, to su po-
kazale ve} prve dvije sjed-
nice Skup{tine op{tine u
novom sazivu.
¥ B. M.
DERVENTA - Forum nevladi-
nih organizacija Derventa u sarad-
wi sa Sportskim ribolovnim dru-
{tvom "Ukrina# pokrenuo je akci-
ju s ciqem za{tite rijeke Ukrine.
Program se odvija pod nazivom
"Ukrina - na{a sudbina i odgovor-
nost#, a sprovodi}e se u toku cije-
le godine.
Na prvim skupovima u~estvova-
li su predstavnici lokalne vlasti,
na~elnik Odjeqewa za prostorno
planirawe i Odjeqewa za stambe-
no-komunalne poslove, na~elnik
Odjeqewa za privredu i dru{tvene
djelatnosti te inspektori za poqo-
privredu i vodoprivredu, veteri-
narski inspektor, komunalna poli-
cija, predstavnici mjesnih zajedni-
ca i Lova~kog udru`ewa "Motaji-
ca#.
Posebnu ulogu imaju izvje{taji
Sportskog ribolovnog dru{tva
"Ukrina# i Ekolo{kog dru{tva
"Ekologika# o ribqem fondu i za-
ga|ewu raznim otpadima, kao i ne-
kontrolisanom va|ewu {qunka iz
korita rijeke.
U planirawu i ostvarivawu pro-
grama razgovarano je sa gra|anima
koji `ive na obalama rijeke Ukri-
ne. Najzna~ajniji problemi s koji-
ma se susre}u gra|ani je odvo|ewe
otpadnih voda, nelegalno va|ewe
{qunka iz rijeke, odlagawe ~vrstog
otpada i `ivotiwskih le{ina.
Qeti s porastom temperature
ovi problemi postaju jo{ ozbiqni-
ji, jer visoke temperature pogoduju
razmno`avawu i rastu patogenih or-
ganizama, ~ime se ugro`ava ̀ ivot i
zdravqe gra|ana.
Na ovom podru~ju, koje je ujedno
prirodno stani{te za veliki broj
vrsta flore i faune, `ivi oko 150
hiqada stanovnika i zbog toga je za-
{tita Ukrine od velike va`nosti.
- Rijeka je proteklih godina pre-
trpjela velike promjene. Industrij-
ski razvoj, urbanizacija, intenziv-
na poqoprivreda sa sve ve}om upo-
trebom herbicida, pesticida i in-
sekticida i regulacija rijeke za pro-
izvodwu i uzgoj ribe u ribwacima u
velikoj mjeri su ugrozili biqni i
`ivotiwski svijet - ka`e direktor
Foruma nevladinih organizacija ̂ e-
do ]ori}.
Naj~e{}i izvori velikih zaga-
|iva~a su identifikovani, a to su
Rudnik lignita Stanari, Ribwaci
Prwavor i Bosanski Brod, divqe
deponije sme}a i raznog drugog ot-
pada, vje{ta~ka |ubriva, pestici-
di, insekticidi i herbicidi, organ-
ski otpadi i komunalne otpadne vo-
de iz naseqa pored rijeke.
S obzirom na to da Ukrina pro-
ti~e kroz podru~je tri op{tine, neo-
phodna je wihova saradwa. Tako|e je
neophodna saradwa inspekcija i ko-
munalnih inspektora iz ovih op{ti-
na, a samo zajedni~ka akcija mo`e
dati rezultate, ka`u u Ekolo{kom
dru{tvu "Ekologika#.
Ovdje isti~u da je jedini na~in
da se zaustavi uni{tavawe i negativ-
ni uticaj na prirodne resurse i da
se pomogne ovom ekosistemu da pre-
`ivi - zajedni~ki nastup u rje{ava-
wu ovih problema s kojim se moraju
pozabaviti i najvi{i organi Repu-
blike Srpske.
- Ako ovim problemima ne pri-
stupimo organizovano, jedinstveno
i sa cjelovitom analizom uzroka i
posqedica zaga|ewa i uni{tavawa
flore i faune, ne}emo mnogo uradi-
ti. Neophodno je uraditi mjerewa i
analizu koja bi rezultirala jednim
dokumentom s prijedlozima za daqi
rad i preduzimawe odre|enih radwi
u za{titi Ukrine - ka`e profesor
biologije Tripo Nin~i}.
Na republi~kom nivou je done-
sen zakqu~ak da se pomogne u izra-
di brane za talo`ewe otpadnih vo-
da iz separacije lignita u Stanari-
ma, za {to }e biti izdvojeno vi{e
od 400 hiqada maraka. Ipak, samo
ova mjera ne}e sprije~iti ugro`a-
vawe rijeke, pa }e se insistirati i
na drugim mjerama.
Misija za{tite rijeke Ukrine
i wenih pritoka, wene biolo{ke
raznolikosti i resursa mora se gra-
diti na ja~awu saradwe izme|u lo-
kalnih vlasti, nevladinih organiza-
cija, lokalnog stanovni{tva i svih
ostalih zainteresovanih strana a
sve s ciqem za{tite i odr`avawa
ekosistema koji }e se mo}i i daqe
kao prirodno bogatstvo koristiti,
poru~uju iz Foruma nevladinih or-
ganizacija Derventa.
¥ S. PE]I]
DERVEN]ANI [TITE UKRINU
ZVORNIK - U izbjegli~kom
nasequ Ulice kod Zvornika pu{te-
na je u rad moderna, blindirana
trafo-stanica od 600 kilovata, ~i-
me }e se zna~ajno poboq{ati snab-
dijevawe elektri~nom energijom
530 doma}instava.
- U pitawu je tre}a po redu tra-
fo-stanica od ukupno ~etiri, ko-
liko je planirano u nasequ. Jedna
trafo-stanica je ja~ine 100, a dru-
ga 300 kilovata, tako da }e ova naj-
novija poja~ati napon struje - re-
kao je predsjednik Gra|evinskog
odbora Gavro Stanojevi}.
U okviru ranije potpisanog
ugovora o elektrifikaciji Uli-
ca, u finansirawu sa tre}inom
sredstava u~estvuju op{tina Zvor-
nik, Elektrodistribucija i doma-
}instva koja su izdvojila po 330
maraka.
U sqede}em periodu stanovni-
ci naseqa planiraju daqu izgrad-
wu naseqa. Naime, ~im vremenski
uslovi budu povoqni, krenu}e se
sa izradom kanalizacione mre`e.
Mje{tani naseqa }e morati da
izdvoje po hiqadu maraka u 10 mje-
se~nih rata i ve} su po~eli da pri-
kupqaju novac. Za ovaj program op-
{tina }e izdvojiti 100 hiqada ma-
raka, a u nasequ Ulice se nadaju i
pomo}i od Vlade Republike Srp-
ske.
¥ S. Sa.
ULICE KOD ZVORNIKA
Redovnija struja
Marinko i \ura|: Nije nam lako
Mati~ari: Pune ruke posla
\Ukrina: Raj za ribare
OPSTANAK - Nekad je Ukrina bila naj-
qep{i prirodni draguq ovog re-
giona. Na`alost, qudi joj danas
vra}aju ~vrsti, organski i hemij-
ski otpad, komunalne i rudni~ke
otpadne vode. Od vode koja se mo-
gla prije 20 godina piti, do{lo
smo u situaciju da se borimo za op-
stanak flore i faune u woj - pri-
sje}a se strastveni ribolovac i
predsjednik Sportskog ribolov-
nog dru{tva "Ukrina# Stojan Da-
vogi}.
U Sportskom ribolovnom dru-
{tvu "Ukrina# tvrde da je u po-
sqedwe vrijeme osjetan pad ri-
bqeg fonda. Rije~ni rak je potpu-
no izumro u Ukrini, iako ga je bi-
lo zaista mnogo, a on je u ekosi-
stemu prvi glasnik zaga|ewa. Ako
wega nema, mnoge ribe ostaju bez
ishrane i time prijeti wihov ne-
stanak.
IZUMRO RAK
DRAGUQ U SME]UNa podru~ju koje je ujedno prirodnostani{te za veliki broj vrstaflore i faune `ivi oko 150 hiqadastanovnika i zbog toga je za{titaUkrine od velike va`nosti
PRWAVOR - Primjena imo-
vinskih zakona u op{tini Prwa-
vor u su{tini je zavr{ena, zakqu-
~eno je na sastanku predstavnika
Kancelarije visokog predstavni-
ka, Oebsa i Unhcra na osnovu do-
kumentacije koju je dostavio Od-
sjek ministarstva za izbjeglice.
U pismu koje su ove organiza-
cije dostavile prwavorskim op-
{tinskim vlastima, navodi se da
"su{tinski zadatak primjene imo-
vinskih zakona predstavqa zna~a-
jan administrativni uspjeh i va-
`nu potvrdu vladavine zakona u op-
{tini Prwavor#.
Na~elnik op{tine Vlado @iv-
kovi} zahvalio je Odsjeku Mini-
starstva za izbjeglice, uz ~iju je
pomo} uspje{no zavr{ena primje-
na imovinskih zakona. ¥ B. M.
Kqu~evi vra}eni vlasnicima
[AMAC - Op{tina [amac u ovoj godini treba da
bude organizovana kao lokalna zajednica sa jasnim prav-
cima i planovima razvoja, kao i sa konkretnim progra-
mima, jer je ve} stekla uslove za to, potvrdio je v. d. na-
~elnika Odjeqewa za op{tu upravu u op{tini [amac
Velimir Masli}.
On je naglasio da ovu op{tinu vidi sa sertifika-
tom ISO-9000-2000, koji treba da dobije, a lokalna
uprava }e biti efikasnija, transparentnija i racio-
nalnija.
Prema wegovim rije~ima, sve }e u op{tini biti
organizovano u skladu sa Zakonom o lokalnoj upravi i
samoupravi Republike Srpske i standardima koji su
propisani i prisutni u sredwoevropskoj uniji.
¥ S. P.
O~ekuju priznawe
OD GRADA DO GRADA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
PRWAVOR - Proteklu godi-
nu Prwavor~ani }e pamtiti po
izgradwi brojnih infrastruktur-
nih objekata i to znatno vi{e ne-
go prethodnih godina. [to se ti-
~e gra|evinarstva, zabiqe`en je
blagi pad interesovawa za grad-
wu objekata, bez obzira na namje-
nu.
U protekle dvije do tri go-
dine zavr{en je postupak izdava-
wa dozvola za lokacije na kojima
su po~eli da grade ku}e uglavnom
izbjegli i raseqeni.
Prema rije~ima na~elnika
Odjeqewa za prostorno ure|ewe
op{tine Prwavor Vojislavke Ga-
tari}, u toku pro{le godine ob-
ra|eno je 479 predmeta vezanih za
izdavawe gra|evinskih dozvola i
452 urbanisti~ke saglasnosti.
Od ukupnog broja izdatih gra-
|evinskih dozvola ~ak 76 se odno-
si na izgradwu poslovnih objeka-
ta, a pozitivno je i to {to se i da-
qe biqe`i interesovawe za iz-
gradwu objekata upravo u poslov-
ne svrhe.
Osim toga izdata je 91 dozvo-
la za gradwu stambeno-porodi~-
nih objekata, za 23 stambeno-po-
slovna objekta kao i 131 upotreb-
na dozvola. U istom periodu od-
bijeno je 76 zahtjeva za izdavawe
dozvole, 20 je obustavqeno, a od 96
zahtjeva podnosioci su sami odu-
stali, uglavnom zbog nekomplet-
ne dokumentacije.
Gra|evinski inspektor je u
toku pro{le godine obavio 205
kontrola o kojima su sa~iweni
zapisnici. Doneseno je 75 rje{e-
wa o obustavi daqe gradwe, a vla-
snicima zapo~etih objekata na-
lo`eno je pribavqawe neophod-
ne dokumentacije.
U osam slu~ajeva nalo`eno je
ru{ewe naknadno izvedenih ra-
dova poslije obustave izgradwe.
Osim toga, podneseno je deset za-
htjeva za pokretawe prekr{ajnog
postupka.
U pet slu~ajeva u kontroli
izvo|ewa gra|evinskih radova na
podru~ju op{tine u~estvovao je
i republi~ki urbanisti~ko-gra-
|evinski inspektor, jer najvi{e
problema je upravo u vezi sa ne-
ispuwavawem uslova za obavqawe
gra|evinske djelatnosti.
Naime, ve}ina mawih gra|e-
vinskih preduze}a koja su posje-
dovala potrebnu licencu za izvo-
|ewe radova ili odobrewe za oba-
vqawe gra|evinsko-zanatske dje-
latnosti poslije dono{ewa no-
vog Zakona o ure|ewu prostora
nisu tu licencu obnovili zbog
nemogu}nosti da ispune propisa-
ne uslove.
Takvim preduze}ima nalo`e-
no je da pribave licencu ili ob-
ustave izvo|ewe radova.
¥ B. MITROVI]
MRKOWI] GRAD - U
Osnovnoj {koli "Petar Ko~i}#
u Mrkowi} Gradu opremqen je
savremeni kabinet za informa-
tiku. Nabavqeno je desetak ra-
~unara posqedwe generacije, sa
svom prate}om opremom za kvali-
tetno izvo|ewe nastave.
- U opremawu kabineta in-
formatike pomogli su nam i ro-
diteqi u~enika. Tako na{i u~e-
nici imaju sve uslove za kvali-
tetno izvo|ewe nastave iz in-
formatike - ka`e direktor Bo-
`o [krbi}.
I u~enici tvrde da su zado-
voqni, po{to nastavu iz infor-
matike izvode na ra~unarima. Ra-
nije su samo slu{ali teoretski
dio iz ovoga predmeta, a o ra~u-
naru ma{tali.
¥ S. D.
[AMAC - Povodom bo`i}-
nih i novogodi{wih praznika na-
~elnik op{tine [amac Mirko
Luki} podijelio je po 100 maraka
penzionerima koji su radili u lo-
kalnoj upravi.
Po 100 maraka dobilo je ovom
prilikom 25 penzionera kojima je
pomo} dobrodo{la, s obzirom na
te{ko stawe u kojem se nalaze.
Ovaj prazni~ni poklon uvjerio ih
je da nisu zaboravqeni.
Pomo} od 100 maraka dobilo
je i 15 porodica poginulih bora-
ca i pet ratnih vojnih invalida
prve kategorije. Ova pomo} poro-
dicama poginulih i ratnim voj-
nim invalidima podijeqena je na
osnovu spiskova koje su sa~inile
mjesne bora~ke organizacije i Bo-
ra~ka organizacija [amac.
Pomo} porodicama poginulih
boraca i ratnim vojnim invalidi-
ma je tradicionalna, dijeli se sva-
ke godine u vrijeme novogodi{wih,
bo`i}nih i vaskr{wih praznika.
Pomo} je uru~io predsjednik
Bora~ke organizacije [amac La-
zar Blagojevi}. On je ovom prili-
kom obi{ao porodice poginulih
boraca i ratne vojne invalide ko-
jima }e ovaj skromni poklon pomo-
}i da proslave praznike.
Podsje}amo, na {ama~kom pod-
ru~ju ima 345 korisnika porodi~-
ne invalidnine i 520 korisnika
li~ne invalidnine.
¥ S. P.
IZGRADWA U PRWAVORU
NEMA KROVA BEZ DOZVOLEDoneseno je 75 rje{ewa o obustavi daqe gradwe,a vlasnicima zapo~etih objekata nalo`enoje pribavqawe neophodne dokumentacije
MRKOWI] GRAD
Osnovci dobili
ra~unare
Prwavor: Opada interesovawe za gradwu
Kabinet: Kvalitetna nastava iz informatike
ZABIQE@ENO U [AMCU
Borci nisu zaboravqeni TESLI] - Od blizu ~etiri
hiqade tesli}kih penzionera ko-
ji svoja prava ostvaruju preko
Fonda penzijskog invalidskog
osigurawa, polovina prima iz-
nos mawi od stotinu maraka.
Ve}ina tesli}kih penzione-
ra tvrdi da se sa ovom crkavicom
te{ko `ivi. To je nedovoqno za
bilo kakav, a kamoli normalan
`ivot, ka`u u tesli}kom Udru`e-
wu penzionera.
Najstariji Tesli}ani ka`u
da se sa tako malo novca ne mogu
hraniti niti lije~iti.
Nedovoqna i nekvalitetna
ishrana, te nemogu}nost lije~ewa
u ovakvim uslovima, faktori su
koji su znatno skratili ̀ ivotni
vijek tesli}kih penzionera.
- U toku 2002. godine na pod-
ru~ju tesli}ke op{tine umrlo
je 167 penzionera, 2003. godine
185, a u toku pro{le godine pre-
minuo je 201 penzioner. Ovi po-
daci pokazuju da se u Tesli}u sva-
ke godine znatno pove}ava broj
umrlih penzionera - ka`e pred-
sjednik Udru`ewa penzionera
\or|o Stankovi}.
On je dodao da je problem
{to tesli}ki Dom zdravqa ne
po{tuje odluku Vlade Republi-
ke Srpske o besplatnoj zdrav-
stvenoj za{titi penzionera sta-
rijih od 65 godina, a i do lijeko-
va sa pozitivne liste se te{ko
dolazi.
¥ V. T.
KOTOR VARO[ - Pokreta-
we proizvodwe i pove}awe zapo-
slenosti predstavqa priorite-
tan zadatak ove godine, istakao
je na~elnik op{tine Kotor Va-
ro{ Radenko ^upi}.
On je posebno ukazao na zna-
~aj o`ivqavawa proizvodwe u
preduze}ima koja du`e vrijeme
ne rade, gdje su radnici upu}eni
na ~ekawe.
- Porast broja zaposlenih u
Tvornici obu}e "Odesa# za 200
novih radnika i najavqeno po-
kretawe proizvodwe u pogonu
"Tenera# predstavqaju zna~ajno
ostvarewe u privredi - rekao je
^upi}.
On smatra da je neophodno ra-
znim mjerama stimulisati otva-
rawe novih radnih mjesta.
Uporedo sa ostvarivawem za-
dataka u privredi, u skladu sa
utvr|enim prioritetima, nasta-
vi}e se zapo~eti poslovi u obla-
sti infrastrukture. Za kapital-
ne izdatke u op{tinskom buxetu
predvi|eno je 775 hiqada mara-
ka.
U saradwi sa mjesnim zajedni-
cama Skup{tina op{tine
}e usvojiti program utro-
{ka navedenog iznosa
sredstava. U pro{loj godi-
ni je u~e{}em sredstava
op{tine, gra|ana i Pred-
uze}a za puteve Republike
Srpske asfaltirano oko
20 kilometara puteva.
Me|u zna~ajne progra-
me, ~iji se zavr{etak o~e-
kuje u ovoj godini, na~el-
nik ^upi} je naveo zavr-
{etak izgradwe prve mi-
ni centrale na Vrbawi u
mjesnoj zajednici Kru{e-
vo Brdo, koju gradi tesli}-
ki "Eling - In`iwering#.
O~ekuje se tako|e za-
vr{etak izgradwe sport-
ske dvorane kod Sredwo-
{kolskog centra "Niko-
la Tesla#.
- Poslije uspje{nog
konstituisawa Skup{ti-
ne op{tine, odbornici su
na prvoj radnoj sjednici jedno-
glasno donijeli odluku o buxetu
za ovu godinu, {to nagovje{tava
da }e o kqu~nim pitawima, od
zna~aja za razvoj op{tine biti
postignuta saglasnost u Skup-
{tini - istakao je na~elnik op-
{tine Radenko ^upi}.
¥ D. K.
ZVORNIK - Od 70 stambenih
zgrada u Zvorniku samo su se 32 re-
gistrovale kao zajednice eta`nih
vlasnika, potvrdio je Manojlo Vu-
kovi}, vi{i stru~ni saradnik za
pitawa registracije zajednica eta-
`nih vlasnika u Odjeqewu za stam-
beno-komunalne poslove op{tine
Zvornik.
On je podsjetio da je poslije
promjene vlasni~kih odnosa nad dr-
`avnim stanovima u januaru 2002.
godine na snagu stupio Zakon o odr-
`avawu zgrada, prema kojem su sve
zgrade bile obavezne da se u roku od
{est mjeseci registruju u zajedni-
ce eta`nih vlasnika.
U zgradi koja ima do deset sta-
nara bira se samo skup{tina, a gdje
je vi{e od deset, bira se i upravni
odbor. Zajednica ima za ciq da se
brine o cijeloj zgradi i da usmje-
rava sredstva koja upla}uju stana-
ri za teku}e i investiciono odr-
`avawe zgrade.
- Do sada je registracija zavr-
{ena u 32 stambene zgrade i u wi-
ma stanari preko svojih organa sa-
mostalno donose odluke u pogledu
visine odr`avawa, prate pla}awa
i realizaciju, a posebno je olak{a-
vaju}e {to imaju svoj `iro ra~un i
pe~at. Na taj na~in, kao pravno li-
ce, oni mogu da sklapaju ugovore sa
tre}im licima - rekao je Vukovi}.
Kao neke od razloga za{to se
ovaj proces sporo odvija, Vukovi}
je naveo da dosta stanara jo{ uvi-
jek ne shvata da oni upravqaju zgra-
dom a ne neko drugi.
- Zajednice eta`nih vlasnika
su obavezne prema zakonu da podne-
su zavr{ne ra~une, pa je i to ne{to
{to stanari isti~u kao jedan od raz-
loga {to u svojoj zgradi to jo{ uvi-
jek nisu sproveli - poja{wava Vu-
kovi}.
On kao prepreke navodi i pro-
blem nadogradwi na nekim zgrada-
ma, "jer ima slu~ajeva da nemaju po-
trebne dozvole, pa samim tim ne mo-
`e da se zavr{i registracija#.
Praksa pokazuje da stanari kao
pojedinci te{ko mogu na}i zajed-
ni~ki jezik oko odr`avawa zgrade,
posebno zajedni~kih prostorija i u
tom smislu ne daju ni potrebna sred-
stva.
- Svaki problem se lak{e rje-
{ava kad se zajedni~ki nastupa i
najboqe je za sve stanare da se u
skladu sa zakonskim odredbama re-
gistruju, kako bi mogli da obavqa-
ju poslove oko finansirawa i odr-
`avawa zgrade - poru~uje Manojlo
Vukovi}. ¥ S. SAVI]
UDRU@EWE PENZIONERA TESLI]
Gladni i bolesni
BILE]A - Odbornici
Skup{tine op{tine Bile}a ni
na ju~era{wem zasjedawu nisu
usvojili op{tinski buxet za
ovu godinu, a kako je zakqu~e-
no, on }e se ponovo na}i na dnev-
nom redu naredne sjednice.
Buxet je ponu|en na usvaja-
we prvi put na sjednici odr`a-
noj 31. septembra pro{le godi-
ne, kada ga odborni~ka ve}ina
nije prihvatila, smatraju}i da
raspored sredstava nije ura|en
na najboqi na~in.
Poslije dorade buxet je ju-
~e ponovo bio na dnevnom redu,
ali, ne samo da nije usvojen, ne-
go o wemu nije vo|ena ni raspra-
va. Odborni~ka ve}ina, naime,
smatra da je trebalo detaqno
obrazlo`iti zbog ~ega su poje-
dinim korisnicima buxeta pre-
ma novom prijedlogu sredstva
umawena, a drugima pove}ana,
{to nije u~iweno.
Zbog toga }e na~elnik op-
{tine Miladin Samarxi} i we-
govi pomo}nici za sqede}u sjed-
nicu Skup{tine morati da pri-
preme nacrt buxeta sa detaq-
nim pismenim obrazlo`ewima
svake predlo`ene stavke.
I na ju~era{woj sjednici
Skup{tine op{tine Bile}a dva
suprotstavqena odborni~ka ta-
bora skoro ni po jednoj ta~ki
dnevnog reda nisu mogli da na-
|u zajedni~ki jezik, {to je bi-
la karakteristika i dva pret-
hodna zasjedawa Skup{tine.
Skup{tina op{tine Bile-
}a broji 21 ~lana, a sa jednim
odbornikom vi{e prevagnula
je koalicija sa Savezom neza-
visnih socijaldemokrata na ~e-
lu.
Srpska demokratska stran-
ka, koja je na oktobarskim izbo-
rima u Bile}i dobila najvi{e
glasova i iz ~ijih redova je na-
~elnik op{tine od koalicio-
nih partnera uz sebe ima samo
Socijalisti~ku partiju Repu-
blike Srpske, pa su u Skup{ti-
ni ostali u mawini, jer prema
izbornim rezultatima, imaju os-
am odborni~kih mjesta, a radi-
kali dva.
¥ [. A.
SKUP[TINA OP[TINE BILE]A
Buxet na popravnom
TESLI] - Tesli}ka grad-
ska deponija sme}a, po svoj pri-
lici dobi}e druga~iji izgled,
a sa ove lokacije moglo bi se
znatno smawiti {irewe nepri-
jatnih mirisa, bar privreme-
no.
Sme}e }e biti prekriveno
velikim koli~inama zemqe, a
uredi}e se prilaz deponiji i
znatno poja~ati kontrola i od-
lagawe sme}a u neposrednoj bli-
zini deponije.
To je veoma va`an posao, ako
se uzme u obzir ~iwenica da se
smetqi{te nalazi stotiwak me-
tra od tesli}ke industrijske zo-
ne, a samo desetak metara od ma-
gistralnog puta Tesli} - Doboj.
Odahnu}e, ka`u, i mje{tani
@arkovine i Vrela, sela smje-
{tenih nedaleko od deponije.
Za ovaj posao iz buxeta te-
sli}ke op{tine izdvoji}e se de-
set hiqada maraka, a poslove }e
organizovati tesli}ko preduze-
}e "Komunalac#, koje se bavi
odr`avawem zelenih povr{ina
i odvozom sme}a sa tesli}kih
ulica. ¥ V. T.
TESLI]KI KOMUNALCI
Uredniji grad
NA^ELNIK OP[TINE KOTOR VARO[
Radenko ^upi}: Brojni zadaci
ZAJEDNICE ETA@NIH VLASNIKA U ZVORNIKU
NI DOGOVORA NI PARAPraksa pokazuje da stanari te{ko mogu da na|u zajedni~kijezik oko odr`avawa zgrade, posebno zajedni~kihprostorija i u tom smislu ne daju ni potrebna sredstva
15
Radnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrataRadnicima otvorena vrata
Djeca slijepih i slabovidnih Ba-
wolu~ana dobili su ju~e paketi}e od
Gradske organizacije Crvenog krsta.
Slatki{i i igra~ke podijeqeni su
mali{anima u okviru manifestaci-
je "Dani dje~ijih radosti od Nikoq-
dana do Savindana#, koja se odr`ava
svake godine.
Djevoj~ica Radana Kova~evi}, ko-
joj je tata slijep, kazala je da se najvi-
{e obraduje igra~kama, a ku}i je od-
nijela dva paketi}a, za sebe i brata ko-
ji nije do{ao.
Najvi{e radosti za oko 40 mali-
{ana, koliko ih je dobilo paketi}e,
bilo je kad se u prostorijama Crve-
nog krsta pojavio Djeda Mraz, koji je
rekao da ve} dugo tra`i najboqu dje-
cu na svijetu i da ih je ju~e prona{ao.
Djeca su Djeda Mrazu recitovali
i pjevali, a kad su primali paketi}e,
svi mali{ani sjeli su Djeda Mrazu u
krilo govore}i kako su bili dobri
cijele pro{le godine.
Majka Nada Radanovi} dovela je
u Crveni krst sina Gorana da primi
paketi}. Nada je slabovidna, a mu`
joj je slijep.
- Ovo je jako lijepo za na{u dje-
cu, svake godine se raduju poklonima
iz Crvenog krsta. Moj Goran se najvi-
{e raduje Djeda mrazu, ali ni slatki-
{i mu nisu mawe dragi - pri~a Nada
Radanovi}.
Paketi}e su primili i sinovi
Gordane Regojevi}, koja je slabo-
vidna, a mu` joj je potpuno slijep.
Slabovidan je i jedan od mali{a-
na koji je bio najhrabriji me|u dje-
com i prvi recitovao Djeda Mrazu.
Gradska organizacija Crvenog
krsta kum je Savezu slijepih i sla-
bovidnih osoba regije Bawa Luka
i zato koristi svaku priliku da
pomogne wima i wihovoj djeci.
- Za kraj manifestacije "Dani
dje~ijih radosti od Nikoqdana do
Savindana# planiramo da posjeti-
mo jednu seosku {kolu i da |ake ob-
radujemo paketi}ima. Vjerovatno
}emo to uraditi na Svetog Savu, ka-
da je slava svake {kole. Ranije ne
mo`emo, jer je zimski raspust - ka-
`e sekretar Gradske organizacije
Crvenog krsta Miroslav Vesi}.
Prije podjele paketi}a za dje-
cu slijepih, bawolu~ki Crveni
krst organizovao je posjetu Klini-
ci za dje~ije bolesti. Tada su po-
kloni podijeqeni svim mali{ani-
ma koji su le`ali u bolnici, a re-
publi~ki Crveni krst darovao je i
pet paketa tek ro|enim bebama.
¥ S. MILANKOVI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Majka Nada Radanovi} dovelaje u Crveni krst sina Goranada primi paketi}. Nada je slabovidna,a mu` joj je slijep
Crveni krst: Djeda Mraz podijelio 40 paketi}a (Snimio Z. STAMENI])
GRADSKA ORGANIZACIJA CRVENOG KRSTA
srijeda, 12. januar 2005.BAWA LUKA16
Ro|eni:
Andrea Milojevi}, k}i Bo-
risa i Adrijane; Manuela Po-
povi}, k}i Milisava i Darije;
Una Pa{tar, k}i Mile i Alek-
sandre; Sla|ana Kaurin, k}i
Milorada i Save; Sla|ana Gru-
ji}, k}i Branka i Tatjane; Sa-
{a Pani}, k}i Ne|e i Danije-
le; Nikola Grmu{a, sin Gora-
na i Bojane; Radojica \eki},
sin Borka i Milijane; Milan
]urli}, sin Gorana i Danije-
le; Aleksa Nudri}, sin Danka i
Mirjane; Danilo Bosni}, sin
Pe|e i Aleksandre; An|ela Ke-
ser, k}i Sa{e i Dijane; Kri-
stijan Gradina, sin Mladena i
Adrijane.
Umrli:
Aleksa Miki}, ro|en 1929.
godine; Du{an ]ibi}, ro|en
1929. godine; Marija Trebovac,
ro|ena 1921. godine; Miqka
Kne`evi}, ro|ena 1933. godine;
Ratko Peti}, ro|en 1942. godi-
ne; \uro Puziga}a, ro|en 1926.
godine; Radojka Kova~evi}, ro-
|ena 1942. godine; Tomana Ta-
di}, ro|ena 1927. godine; Dervi-
{a Mehinovi}, ro|ena 1939. go-
dine; Mi}o Jakovqevi}, ro|en
1951. godine, Julijana Kova~e-
vi}, ro|ena 1928. godine.
IZ MATI^NIH KWIGA
^lanovi nevladine organiza-
cije "Klub 15 - 100# podijelili
su ju~e 40 novogodi{wih paketi-
}a romskim mali{anima iz nase-
qa Veseli brijeg.
- U paketi}ima se nalaze sve-
ske, {kolski pribor i pribor za
higijenu, a darova}emo ih djeci do
10 godina - rekla je predsjednik
"Kluba 15 - 100# Mira Qubojevi}.
Ona je dodala da su paketi}i
dar Evangelisti~ke crkve.
Qubojevi}eva je kazala da }e
danas u ovoj organizaciji prosla-
viti Bo`i} i srpsku Novu godinu.
- Za u~esnike na{ih radio-
nica organizova}emo prigodno
slavqe - istakla je Mira Qubo-
jevi}.
¥ S. Mi.
^lanovi Ronila~kog kluba
"Buk# prikqu~ili su se me|una-
rodnoj akciji prikupqawa pomo-
}i roniocima nastradalim u cuna-
miju u jugoisto~noj Aziji.
- Pretpostavqa se da je nesta-
lo oko 800 ronilaca i mi smo se
prikqu~ili ovoj akcije, koju je or-
ganizovala Mre`a prve pomo}i
unesre}enim roniocima "Dan# sa
sjedi{tem u Italiji - rekao nam je
predsjednik Ronila~kog kluba
"Buk# Boris Trnini} i pozvao gra-
|ane da se prikqu~e ovoj humanoj
akciji.
Povodom obiqe`avawa Dana
Republike, ~lanovi Ronila~kog
kluba "Buk# u nedjequ su organi-
zovali tradicionalni rafting ri-
jekom Vrbas. Vi{e od trideset u~e-
snika u ~etiri ~amca spustilo se
koritom Vrbasa od Rekavica do
tvr|ave Kastel.
- Zajedno sa na{im ~lanovima
na raftingu su u~estvovali ~la-
novi Ronila~kog kluba "Gwurac#
iz Lakta{a, ekipa Kluba sporto-
va na divqim vodama "Argonaut#,
kao i pripadnici ronila~kog ti-
ma specijalne policije Ministar-
stva unutra{wih poslova - rekao
je Trnini}.
Rafting je po~eo u 12 ~asova,
a podno tvr|ave Kastel ~amci su
stigli oko 15 ~asova.
Poslije zavr{enog raftinga,
ka`e Trnini}, svi u~esnici su uz
tople napitke i neizbje`ni "ko-
tli}# u prostorijama Ronila~kog
kluba "Buk# proslavili uspje{no
spu{tawe.¥ D. Mo.
AKCIJA RONILA^KOGKLUBA "BUK"
Pomo} `rtvamacunamija
PAKETI]I DJECI SLIJEPIHNAJ^E[]A IMENA
U DECEMBRU
Mjesec Nikole
Ve}ina roditeqa, koji su u to-
ku proteklog mjeseca dobili pri-
nove, podarili su svojim mali{a-
nima srpska narodna imena.
Najmla|i Bawolu~ani poni-
jeli su imena: Dimitrije, Strahi-
wa, Stefan, Luka, \or|e, Anasta-
sija, Jovana, Slobodan, Du{an, Ma-
rija, Sofija, Aleksandar, Alek-
sandra, Teodora, Ilija, Dalibor-
ka, Ilijana, Mihajlo, Milo{, Da-
nilo, Jelena i Sergej.
Najvi{e dje~aka, wih 14, dobi-
lo je ime Nikola, a naj~e{}a ̀ en-
ska imena bila su Nikolina i
Anastasija.
Neki su svojoj djeci dali ne-
{to "modernija# imena kao {to
su: Mia, Tijana, Elena, Danijel,
Sta{a, Matea, Ivan, Dejan, San-
dra, Sa{a, Vawa, Maja, Awa, Lo-
ra, Duwa, Una, Ivana, Tara, Da-
rio, Lorena i Kristina.
Bilo je i roditeqa koji su se
odlu~ili za imena koja ba{ i ni-
su uobi~ajena, pa se wihova djeca
zovu Valerij, Tajana, Kasijana, Ma-
tijas i Alejna.
Zanimqivo je i da su mali{a-
ni dobili imena koja nisu bila
~esta proteklih godina, kao {to
su Zorica, Veqko, Neboj{a, Mi-
lorad, Miroslav, Predrag, Zora-
na, Nevenka, Gojko, Radi{a i Pa-
vle.
U toku oktobra na Ginekolo-
{ko-aku{erskom odjeqewu Kli-
ni~kog centra na Paprikovcu ro-
|eno je vi{e od 200 beba.
¥ S. Mi.
Mje{tani mjesne zajedni-
ce Motike muku mu~e sa komu-
nalnim problemima.
Privo|ewe radova kraju
na uspostavqawu vodovoda,
ure|ewe puteva i organizo-
vawe ambulante prioriteti
su za razvoj Motika, koje je
Savjet ove mjesne zajednice
dostavio Gradskoj upravi.
- Tra`i}emo da nam zavr-
{e vodovod, asfaltiraju lo-
kalne puteve i imenuju qeka-
ra koji bi radio u ambulanti
za koju smo obezbijedili pro-
stor i opremu - rekao je pred-
sjednik Savjeta mjesne zajed-
nice Motike Zlatko Sibin-
~i}.
Prema wegovim rije~i-
ma, ako bi se vodovod zavr-
{io sva doma}instva u Moti-
kama dobila bi vodu za pi}e.
Pored vode, mje{tani su
se do sada vi{e puta obra}a-
li nadle`nima za ure|ewe pu-
teva. U ovoj godini o~ekuju
da se omogu}i asfaltirawe i
pro{irewe prilazne saobra-
}ajnice u Motikama, kao i da
bude uvedena autobuska lini-
ja do osnovne {kole.
- U pro{loj godini Sa-
vjet ove mjesne zajednice obez-
bijedio je prostor za rad am-
bulante i od tada ~ekamo da
nam u Domu zdravqa odrede
qekara, koji bi radio i pre-
gledao pacijente u Motikama
- dodao je Zlatko Sibin~i}.
On je naglasio da u ovoj
godini ima puno da se radi na
unapre|ewu uslova ̀ ivqewa
u Motikama, a jedna od aktiv-
nosti bi}e i zalagawe za vra-
}awe sjedi{ta mjesne zajed-
nice u prvobitne prostori-
je. ¥ D. T.
MJESNA ZAJEDNICA MOTIKE
Glavoboqa zbog komunalija
Vrbas: Rafting u ~ast Dana Republike
Na skoro svim takmi~ewima iz
matematike i fizike bawolu~kih
osnovnih {kola Aleksandra Babi}
zabiqe`ila je zapa`ene rezulta-
te, a na republi~kom takmi~ewu
"mladih fizi~ara# 2003. godine
osvojila je prvo mjesto.
Na nedavno odr`anom op{tin-
skom takmi~ewu bila je druga, a na
saveznom u Beogradu svrstala se me-
|u najboqe u~enike.
Iako joj je fizika omiqeni
predmet, voli istoriju i matema-
tiku. U dnevniku biqe`i samo pe-
tice.
Isti~e da joj u~ewe ne predsta-
vqa problem, a za sve postignute
uspjehe marqivo se pripremala.
- Kada sam 2003. godine na re-
publi~kom takmi~ewu osvojila pr-
vo mjesto nisam odmah shvatila {ta
sam postigla. Tek poslije mi je do-
{lo u glavu, pa ja sam prva u Repu-
blici Srpskoj! - pri~a Aleksandra
i dodaje da je od prvih ~asova zavo-
qela fiziku.
Ova vrijedna u~enica osmog
razreda ujedno je i najboqi |ak
{kole "Milo{ Crwanski#, a ~lan
je mnogih sekcija.
- Poha|am recitatorsku i in-
formati~ku sekciju, a idem i na
kurs engleskog i dodatnu nastavu
iz fizike i matematike. Informa-
ti~ka sekcija na{e {kole pretpro-
{le godine na "Malom Inostu# u
Bawoj Luci osvojila je zlatnu me-
daqu, a u Beogradu Plaketu Niko-
le Tesle - kazala je Aleksandra.
Osim {to u~estvuje u radu ne-
koliko sekcija, Aleksandra je pred-
sjednik Savjeta u~enika u svojoj
{koli i ~lan Crvenog krsta.
[kolski pedagog Dragana Mi-
loj~i} ka`e da je wihova {kola
"najmla|a# u gradu, a ima najvi{e
talentovanih u~enika. Ipak, Alek-
sandra je najboqa.
- Za sve se mo`e na}i vreme-
na, i za u~ewe, i za dru`ewe. Va`no
je da se vrijeme rasporedi na pra-
vi na~in. Za dobre rezultate do-
voqna je marqivost i jaka voqa.
Trudim se da sve sama radim jer ta-
ko postignut uspjeh pru`a najve}e
zadovoqstvo - nagla{ava Aleksan-
dra.
Ova svestrana u~enica isti~e
da nema idola. Ka`e da je najboqe
biti sam svoj uzor i uvijek poku{a-
vati prevazi}i samog sebe.
Wena nastavnica fizike Mir-
jana Plav{i} ka`e da je sa wom za-
dovoqstvo raditi.
- Jo{ dok sam joj predavala ma-
tematiku uo~ila sam wene kapaci-
tete. Do uspjeha dolazi sama - veli
Plav{i}eva.
Puna nade da }e uspjeti u ̀ ivo-
tu ova marqiva u~enica, iako osmi
razred odlu~ila je da poslije osnov-
ne {kole upi{e Gimnaziju, a onda
da studira fiziku ili istoriju.
¥ N. TOMA[EVI]
ALEKSANDRA BABI], NAJBOQI U^ENIK [KOLE "MILO[ CRWANSKI"
PUNE RUKE PRIZNAWA
Aleksandra Babi}: Ni`e uspjeh za uspjehom(Snimio Z. STAMENI])
HOBIU slobodno vrijeme Alek-
sandra Babi} najvi{e voli da
slu{a "staru# pop muziku a pu-
no ~ita i kwige.
- Trenutno ~itam "Gri~ku
vje{ticu#, a najomiqeniji pi-
sac mi je Branko ]opi} - ka`e
Aleksandra.
Za dobre rezultate dovoqna je marqivosti jaka voqa. Trudim se da sve sama radimjer tako postignut uspjeh pru`a najve}ezadovoqstvo, ka`e Aleksandra
ORGANIZACIJA "KLUB 15 - 100"
Darovali romsku djecu
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. BAWA LUKA
Gradski "Vodovod# u oktobru
pro{le godine Gradskoj upravi
uputio je zahtjev za pove}awe ci-
jena vode, {to zna~i da }e Bawo-
lu~ani prilikom pla}awa ra~u-
na ovom preduze}u uskoro mora-
ti da ponesu - debqi nov~anik.
Naime, u ovom preduze}u po-
ru~uju da }e voda u ovoj godini po-
skupjeti za stotinu odsto.
Direktor "Vodovoda# Milan
Mazalica isti~e da je poskupqe-
we neophodno, prije svega, {to
se cijene nisu mijewale ~etiri
godine.
- Bez kanalizacije i poreza,
~etvoro~lana porodica za vodu
izdvaja oko {est i po maraka. Sa
poskupqewem od sto odsto pla-
}a}e oko 12 maraka mjese~no - is-
takao je Mazalica.
On je dodao da je u {irokoj po-
tro{wi kubik vode sa porezima
i kanalizacijom 41 fening, za
ustanove, kao {to su {kole, bol-
nice, sportski klubovi cijena je
78 feninga. Dvije marke i 58 fe-
ninga pla}aju preduze}a, koja vo-
du koriste za ostvarivawe priho-
da.
U zahtjevu za pove}awe cije-
na, koji je "Vodovod# uputio
Gradskoj upravi, navedeno je da
sada{wa cijena vode preduze}i-
ma ostane ista.
Me|utim, voda u {irokoj po-
tro{wi poskupjela bi za 39 fe-
ninga, dok bi {kole, bolnice i
druge ustanove vodu pla}ale po
20 odsto ve}oj ci-
jeni.
M a z a l i c a
tvrdi da svi gra-
dovi u okru`ewu
imaju vi{u cije-
nu od ove koju ba-
wolu~ki "Vodo-
vod# zagovara. U
Sarajevu, ka`e
on, kubik vode ko-
{ta marku i 20 feninga, u
Br~kom 90 feninga koliko je
i u Bijeqini. U Beogradu na-
stoje da voda u {irokoj po-
tro{wi bude jedan evro.
- Proteklih godina, kom-
penzacijama i utu`ivawem,
iscrpili smo sve prihode i
sada nam ostaje samo "goli
prihod# od naplate potro{a-
~a. Razlozi za poskupqewe su
iskqu~ivo ekonomske priro-
de i ne smijemo dovesti "Vo-
dovod# u polo`aj u kojem se sada
nalazi "Toplana# - isti~e Maza-
lica.
Prema studijama, cijena vo-
de treba da bude oko dva evra, da
bi se moglo ulagati. Jer, smatra
direktor "Vodovoda#, ulagawa su
velika i dugoro~na.
Prijedlog o pove}awu cije-
na na}i }e se pred odbornici-
ma Skup{tine grada, kada se
izaberu novi na~elnici odje-
qewa. ¥ D. POPOVI]
IZ GRADSKOG "VODOVODA" NAJAVILI
Milan Mazalica: Pijemo najjeftiniju vodu
VODA DUPLO SKUPQA
NOVOSELIJAU "Vodovodu# podsje}aju da je u toku izgradwa
fabrike vode u Novoseliji, ~ijim }e zavr{etkom
biti obezbije|eno uredno snabdijevawe grada vo-
dom u sqede}ih 15 godina. Prva faza bi}e zavr{e-
na krajem februara, a odmah }e se nastaviti i sa
drugom fazom.
- Krajem februara ili po~etkom marta raspi-
sa}emo me|unarodni tender za izvo|a~a druge fa-
ze radova. Do tada }e biti zavr{en idejni proje-
kat i potpisan ugovor izme|u Ministarstva spoq-
ne trgovine BiH, Vlade Srpske, Gradske uprave i
"Vodova# za kredit Svjetske banke od tri milio-
na i 440 hiqada dolara - ka`e direktor "Vodovo-
da# Milan Mazalica.
^etvoro~lana porodica za vodu izdvaja oko{est i po maraka. Sa poskupqewem od stoodsto pla}a}e oko 12 maraka mjese~no
Na zgradi Gradske uprave ove godine
planirano je da se urade fasada i krov, kao
i da se, po potrebi, preurede i neki hodni-
ci unutar zgrade.
- Ve} je ura|ena dokumentacija za reno-
virawe zgrade, a radovi treba da ko{taju
oko milion maraka - rekao je za "Glas Srp-
ske# portparol Gradske uprave Milenko
[aji}.
On je dodao da postoji i dokumentaci-
ja za renovirawe zgrade Banskog dvora, a ra-
dovi na ovom objektu po~e}e kad se za to
stvore uslovi.
¥ M. Ma.
PO@RTVOVANOST QEKARA SPASILA@IVOT MIHAJLA VUJINOVI]A
Pravo lice humanostiU ovim te{kim vremenima, kada je ve}ina
qudi okrenuta sebi i svojim problemima, qeka-
ri i ostalo osobqe Slu`be hitne pomo}i i Kli-
ni~kog centra na Paprikovcu dokazuju da huma-
nost i dobra voqa nisu nestale.
Na{a sugra|anka Nada Vujinovi} ju~e je po-
sjetila redakciju "Glasa Srpske# kako bi, ka`e,
zahvalila medicinskim radnicima i osobqu ovih
ustanova, koji su dali sve od sebe da spase `ivot
wenog mu`a Mihajla Vujinovi}a.
Ina~e, Mihajlo pati od te{ke plu}ne bole-
sti, zbog koje je na Klinici za plu}ne bolesti pro-
veo osam dana i gdje mu je osobqe pru`ilo nese-
bi~nu pomo}.
- Veliku zahvalnost dugujem Dr Mirku Sta-
neti}u i medicinskim sestrama Bojani, Divni,
Dra`eni, Slobodanki i svim ostalim sestrama
na klinici. Me|utim, kako moj mu` nije nije bio
slu~aj za Kliniku za plu}ne bolesti, premje{ten
je na odjeqewe Hematologije Klini~kog centra
- istakla je Mihajlova `ena Nada Vujinovi}.
Ona je dodala da je Mihajlu na odjeqewu znat-
no pomogla mlada dr Sandra Lazarevi}, koja je,
zajedno sa medicinskim sestrama, u~inila sve da
mu bude lak{e.
Nada ka`e da su qekari i radnici Slu`be
hitne pomo}i dva puta pomogli Mihajlu kada je
od wihove brzine zavisio wegov `ivot.
- Iako su bili novogodi{wi praznici, qe-
kari Hitne pomo}i pokazali su veliki profesi-
onalizam, kada su u roku od deset do 15 minuta sti-
gli da pru`e prvu pomo}. Tako|e, Bawa Luka mo-
`e da bude ponosna na velikog stru~waka i hu-
manistu, kardiologa Milanovi}a, koji nam je u
svako doba dana pomagao savjetima i uputstvima
- pri~a Nada Vujanovi}.
¥ P. P.
ZGRADA GRADSKE UPRAVE
Uskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasadaUskoro nova fasada
(Snimio Z. STAMENI])
HITNA - De`urni qekari slu-
`be Hitne pomo}i u protekla 24 ~a-
sa pregledali su 96 pacijenata, od ~e-
ga 11 djece. Mobilne ekipe su obavi-
le 13 ku}nih posjeta i intervenisa-
le u jednoj saobra}ajnoj nesre}i i oba-
vile jedno mrtvozorstvo.
PORODILI[TE - Na gineko-
lo{ko-aku{erskom odjeqewu Kli-
ni~kog centra na Paprikovcu ro|e-
no je osam beba, tri djevoj~ice i pet
dje~aka.
VATROGASCI - Vatrogasna je-
dinica proteklog dana i no}i imala
je dvije intervencije. Vatrogasci su
ugasili zapaqenu baraku u Klini~-
kom centru i zapaqen kontejner.
VODOVOD - Ekipe sektora
"Odr`avawe# ju~e su otklawale sit-
ne kvarove i pregledale vodovodnu
mre`u.
ELEKTROKRAJINA - Zbog
planiranih radova ne elektroener-
getskim postrojewima danas }e bez
struje od 10 do 14 ~asova biti naseqa
Prijakovci, Radiwa~a, [ukale, Kru-
{ik - Bogovci i dio Drago~aja.
¥ Pripremio N. T.
SERVISNEINFORMACIJE
"PALAS#
OU[ENOVIH 12 - nastavak hit
filma o velikim pqa~kama
Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,
Met Dejmon, Xulija Roberts, Ketrin
Zeta-Xons, Endi Garsia
Termini: 18.30, 21
PRQAVI PLES 2: NO]I HA-
VANE - romanti~na pri~a
Uloge: Diego Luna, Romola Ga-
rai
Termini: 19.15
ME]AVA I DJEDA MRAZ -
dje~iji film
Termini: 17
TRAUMA - triler
Uloge: Kolin Firt, Mena Suva-
ri
Termini: 21
MULTIPLEKS "KOZARA#
OU[ENOVIH 12 - nastavak hit
filma o velikim pqa~kama
Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,
Met Dejmon, Xulija Roberts, Ketrin
Zeta-Xons, Endi Garsia
Termini: 17.30, 20, 22.15
PRINCEZIN DNEVNIK 2:
PONOVO PRINCEZA - romanti~-
na komedija
Uloge: En Hetvej, Xuli Endrjus
Termini: 17.45, 20
IZBAVITEQI - novi mega hit
produkcije Dizni/Piksar
Termini: 17
Vikendom: 12.30
ALEKSANDAR VELIKI -
istorijski spektakl
Uloge: Kolin Farel, An|elina
Xoli, Val Kilmer, Entoni Hopkins
Termini: 17.30, 21
TAKSI - komedija
Uloge: Kvin Letif, Ximi Felon
Termini: 18.45, 20.30, 22.30
¥ Pripremio M. F.
RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR
BIOSKOPI
OD DANAS KONTROLATAKSISTA
Naqepnica posao ~uva
Gradski saobra}ajni inspek-
tori od danas }e po~eti da kon-
troli{u gradske taksi prevo-
znika, koji su od 1. januara oba-
vezni da na vjetrobranu vozila
imaju nalijepqen evidencioni
broj.
Na ovaj na~in Gradska upra-
va `eli da sprije~i pojavu "di-
vqih# taksista, jer }e i putnik
i saobra}ajni inspektori ima-
ti u vidu koji taksi prevoznik je
ovla{}en za legalan prevoz put-
nika, navodi se u saop{tewu
Gradske uprave.
Gradski taksisti du`ni su
da evidencioni broj nalijepe u
gorwi desni ugao predweg vje-
trobranskog stakla sa unutra-
{we strane taksi-vozila.
U slu~aju trajnog prestanka
taksi-prevoza, odnosno prestan-
ka rada preduze}a, samostalni
taksi-prevoznik ili preduze}e,
obavezni su da vrate evidencio-
ni broj Odjeqewu za komunalne
i stambene poslove.
Iz Gradske uprave apeluju na
gra|ane da za prevoz koriste ona
taksi-vozila koja imaju nalije-
pqen va`e}i evidencioni broj.
¥ P. P.
Rje{avawem svih spornih
imovinsko-pravnih predmeta na
Zapadnom tranzitu, Gradska upra-
va stvorila je sve preduslove da
se krene u izgradwu ove va`ne sa-
obra}ajnice za Bawu Luku.
Predstavnik republi~ke
Uprave za geodetsko-imovinsko-
pravne poslove Natalija ^avi}
kazala je za "Glas Srpske# da jo{
nekoliko rje{ewa nisu pravosna-
`na, jer je su vlasnici izuzetnog
zemqi{ta ulo`ili ̀ albe Vrhov-
nom sudu.
- U svakom slu~aju, `albe ne
odga|aju po~etak izgradwe, tako
da su stvoreni svi uslovi da se
krene sa izgradwom Zapadnog
tranzita. Ako lijepo vrijeme po-
traje, sigurno je da }e se veoma br-
zo krenuti sa prvim radovima -
kazala je ^avi}eva.
Zapadni tranzit projektovan
je 1975. godine kao tada{wi tran-
zitni koridor. Sada ve} davne
1985. godine zapo~ela ja izrada
projektne dokumentacije i pri-
prema za izgradwu, kada je i ura-
|en prvi dio saobra}ajnice od
raskrsnice Kara|or|eve do uli-
ce Ranka [ipke.
U Gradskoj upravi isti~u da
navedeni putni pravac sada pred-
stavqa gradsku saobra}ajnicu, ko-
ja imaju i va`nu funkciju tranzi-
ta, jer nisu izgra|ene zaobilazni-
ce i drugi koridori, koji bi izvu-
kli saobra}aj pored grada.
Sama izgradwa Zapadnog
tranzita ko{ta}e oko pet mili-
ona maraka. Novac je obezbijedi-
lo preduze}e "Javni putevi Re-
publike Srpske# putem kredita
Evropske investicione banke.
U ovom preduze}u izgradwu
Zapadnog tranzita smatraju jed-
nim od najzna~ajnijih programa u
Republici Srpskoj, pogotovo
{to se na neizgra|enoj dionici
puta stvaraju veliki gubici.
Dnevni vremenski gubici
zbog ~ekawa na Zapadnom tran-
zitu ve}i su od hiqadu i 800 ~a-
sova, {to, pomno`eno sa prosje~-
nom cijenom rada u Republici
Srpskoj, godi{we iznosi oko mi-
lion i 265 hiqada maraka.
Gubici putnika u javnom pre-
vozu blizu su milion maraka, a
gubici putnika bez voza~a na pro-
sje~no 23 hiqade vozila koji
dnevno pro|u ovu dionicu, izno-
se 500 hiqada maraka. Prema pro-
cjenama Gradske uprave, godi{wi
mjerqivi tro{kovi iznose sko-
ro deset miliona maraka.
¥ P. PE]ANAC
RIJE[ENI SVI IMOVINSKO-PRAVNI PREDMETI NA ZAPADNOM TRANZITU
Zapadni tranzit: Radovi }e ko{tati oko pet miliona maraka (Snimio Z. STAMENI])
PALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEPALE POSQEDWE PREPREKEStvoreni su svi uslovi da po~neizgradwa Zapadnog tranzita.Ako lijepo vrijeme potraje, sigurnoje da }e se veoma brzo krenuti saradovima, ka`e Natalija ^avi}
PALE POSQEDWE PREPREKE
Uskoro nova fasada
17
BEOGRAD - Kao de~ak i mla-
di} sam pisao na srpskom jeziku.
Pesme, pri~e, po~etak jednog ro-
mana... Posle sam se zaustavio.
Mislio sam da se stvarno ne mo-
`e pisati dok se zaista ne{to
zna~ajno ne do`ivi. Godine 1963.
sam oti{ao Francusku, nau~io je-
zik, putovao, kao lekar u~estvo-
vao u ratu u Bijafri, ~esto puto-
vao sa "Lekarima sveta# po celoj
zemaqskoj kugli, i potreba za pi-
sawem se ponovo pojavila. Kao
uvek, kada na nekom raskr{}u `i-
vota ne znam koji put da uzmem,
uvek izaberem najte`i. Tako sam
se opredelio da pi{em na jeziku
Apolinera, Igoa i Bodlera - ka-
zao je za "Glas Srpske# kwi`ev-
nik iz Nice Vladan Radoman.
On dodaje da se donekle i bo-
ji da pi{e na materwem jeziku jer
strahuje da ga je osiroma{io.
Ono {to je interesantno za
ovog Novosa|anina po ro|ewu, a
Beogra|anina po ubje|ewu, pori-
jeklom iz Crne Gore, stanovnika
planete sa adresom u gradu svje-
tlosti, jeste da je u sebi pomirio
dvije "profesije# koje nemaju ni-
{ta zajedni~ko.
Doktor po profesiji, a kwi-
`evnik po zvawu, Radoman napo-
miwe da je ^ehov rekao da mu je
medicina `ena, a kwi`evnost qu-
bavnica.
- Ja sam uvek vi{e voleo qu-
bavnice. I sada mi je ona jedina
ostala verna - isti~e Radoman.
Kada su ga nekada davno pita-
li da li ikada poku{ava da obja-
sni vezu izme|u potrebe za pisa-
wem i potrebe za poslom kojim
se bavi, Radoman je
kazao da se tu radi o
{izofreniji auto-
ra. Obi~no su to qu-
di koji imaju dvije-
tri li~nosti u jed-
nom bi}u.
Kriti~ari za
Radomana ka`u da je
Francuzima napra-
vio velike muke pi-
{u}i, iskqu~ivo na
srpskom jeziku, o
Srbiji, Beogradu,
Dunavu, Srbima.
Za wegove roma-
ne se mo`e re}i sve,
ali ne i da su kla-
si~ni doktorski
avanturisti~ki do-
`ivqaji sa primje-
sama samozadovoq-
nog humanitarnog
stila.
Pogotovo su in-
teresantni i liko-
vi koje mo`emo su-
sresti u Radomanovim
djelima.
- Likovi se sami
pozovu na trpezu mog
pisawa. Qudi upoznati nekada i
ovde, drugi sretnuti negde u daqi-
ni u vreme mojih putovawa, tre-
}i sasvim izmi{qeni. Ti zadwi
su mo`da jo{ interesantniji ne-
go oni stvarni - veli Vladan Ra-
doman.
Za ~ovjeka koji je puno toga
pro{ao, interesantno je mjesto
na kojem pi{e - da li je to osama,
ili mjesto gdje crpi inspiraciju?
- Praktikujem pisawe u samo-
}i. Ne sawa se na poslu. Ne sawa
se u istom krevetu sa `enom i qu-
bavnicom. Nekada sam uglavnom
pisao tokom no}nih de`urstava -
isti~e Radoman, dodaju}i da je u
pisawu sa`etost wegova vrlina.
Za roman "Postoji li seksu-
alni `ivot posle smrti?#, koji
je i prva kwiga objavqena u ovoj
godini u svijetu, kriti~ari i
kwi`evnici ka`u da su vjerova-
li da je most izme|u dva jezika,
dvije kulture, dvije civilizaci-
je - srpske i francuske.
- Kada su 24. marta 1999. godi-
ne NATO avioni poletjeli iz ba-
ze Avijano, moj most sagra|en na
rijeci bio je prelaz kojim su se
provla~ili ispred nosa carini-
ka i francuskih izdava~a miri-
si, ukusi, uspomene iz drugog svi-
jeta... Te ve~eri su se krhki most
i wegovi nosa~i od suza, sru{i-
li...
¥ D. MACURA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005.KULTURA
VLADAN RADOMAN, KWI@EVNIK18
Likovi se sami pozovu na trpezu mog pisawa. Qudi upoznatinekada i ovde, drugi
"sretnuti" negde u daqini u vreme mojih
putovawa, tre}i sasvim izmi{qeni, ka`e Radoman
KWIGA MI JE QUBAVNICA
Vladan Radoman: Pi{e u samo}i
ZVORNIK - @e| za znawem
u zvorni~koj Muzi~koj {koli ra-
ste iz godine u godinu. Jedan od
dokaza koji ide ovoj tvrdwi u
prilog je i ~iwenica da je u Mu-
zi~ku {kolu trenutno upisano
128 u~enika, 30 vi{e nego pro-
{le godine, dok su pored odsjeka
za harmoniku, klavir, saksofon
i klarinet nedavno otvoreni od-
sjeci za gitaru i flautu.
- Jedinstvena smo {kola u Re-
publici Srpskoj po u~e{}u na
brojnim festivalima i takmi~e-
wima, kako ovdje tako i u susjed-
noj Srbiji. Pro{le godine osvo-
jili smo 22 razli~ite nagrade, a
redovno nastupamo i u drugim
{kolama - rekao je za na{ list
direktor {kole profesor Mi-
roslav Bo{kovi}.
On je dodao da je Osnovna mu-
zi~ka {kola jedna od ustanova
koja najdu`e postoji u kontinui-
tetu, tako da }e naredne godine
biti proslavqen jubilej - 50 go-
dina rada. Od {est u~enika koji
su protekle {kolske godine za-
vr{ili {esti razred, ~etvoro
wih je upisalo sredwe muzi~ke
{kole u Beogradu, Novom Sadu i
Bijeqini.
Bo{kovi} je ocijenio da su
uslovi rada u {koli zadovoqa-
vaju}i {to se ti~e prostora i ka-
dra.
- Prije dvije godine ovaj dio
{kole je obnovqen i jo{ nam ne-
dostaje jedan kabinet. Problem su,
me|utim, instrumenti, jer su na-
{e harmonike, za koje je ovdje naj-
ve}e interesovawe, stare preko 25
godina. Uspjeli smo da kupimo ~e-
tiri nove harmonike, te klarinet,
pijanino, orfov instrumentarij,
dvije flaute i dvije gitare - ista-
kao je Bo{kovi}.
[koli nedostaje jo{ deset har-
monika, dobar polukoncertni kla-
vir, koncertna gitara, pijanino i
elektri~ni klavir. U kupovini
instrumenata uglavnom u~estvuju
roditeqi koji daju "donacije#.
- I me|unarodna zajednica ~e-
sto organizuje
stru~na usavr-
{avawa nastav-
nika na kojima
mi pi{emo neke
radove i tako
smo obezbijedi-
li novac za fla-
utu, jednu mini-
liniju i jednu
harmoniku dug-
metaru - ka`e
Bo{kovi}.
On je naja-
vio da }e do kra-
ja ove godine bi-
ti otvoren jo{
jedan odsjek i to
za violinu, jer
bez violine i
guda~kih in-
strumenata nije
kompletna {ko-
la koja bi tre-
balo da ima sve
odsjeke. U ovoj
{koli planiraju
da kupe i ostale
potrebne instrumente, a razmi-
{qaju i o osnivawu odsjeka za ba-
let. Bo{kovi} je naglasio da ako
djeca budu zainteresovana za ba-
let onda osnivawe jednog takvog
odsjeka ne bi trebalo biti pro-
blema.
¥ S. SAVI]
MUZI^KA [KOLA U ZVORNIKU OTVORILA DVA NOVA ODSJEKA
NA HARTIJI PI[E - USPJEH Po u~e{}u na brojnim festivalima i takmi~ewima,kako ovdje tako i u susjednoj Srbiji Muzi~ka {kolaiz Zvornika je jedinstvena. Pro{le godine osvojilisu 22 razli~ite nagrade
Milan Tokanovi}: Sre}an u dru{tvu nota
BAWA LUKA - Narodno po-
zori{te Republike Srpske je po-
~elo sa radom na novoj predstavi
"Mirandolina# italijanskog
dramskog autora Karla Goldoni-
ja. Ovu predstavu na scenu bawo-
lu~kog pozori{ta postavi}e redi-
teq Katarina Petrovi}, a rije~ je
o renesansnoj komediji.
Za scenografiju i kostime po-
brinula se Dragana Purkovi}-Ma-
can, a muziku za ovaj pozori{ni ko-
mad je komponovao Du{an [esti}.
Bawolu~ani }e imati prili-
ku da u ovoj predstavi pogledaju
glumce Maju Kolunxiju, Gorana
Joki}a, Vladimira \or|evi}a,
Aleksandra Stojkovi}a, Nikoli-
nu Jelisavac, Sandru Qubojevi},
Dejana Zori}a i Zorana Stani-
{i}a.
Premijera predstave bi}e
odr`ana u drugoj polovini fe-
bruara. ¥ D. Ma.
NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE
"Mirandolina" uskoro na sceni
BEOGRAD - Proslavqeni
beogradski violionista Stefan
Milenkovi}, koji ve} godinama
`ivi i radi u Wujorku, odr`a-
}e 14. januara tradicionalni no-
vogodi{wi koncert u Velikoj
dvorani Centra "Sava#, u prat-
wi Simfonijskog orkestra
Sankt Peterburga, javqa Tanjug.
Na tom muzi~kom programu
kojim }e dirigovati Roman Le-
ontijev iz Rusije, bi}e kompo-
zicije Igora Stravinskog, Dmi-
trija [o{takovi~a i Ludviga
van Betovena. Milenkovi} je,
jo{ kao devetogodi{wak, odr-
`ao novogodi{wi koncert u
Centru "Sava#, daleke 1986. go-
dine.
Tada je nastupio sa Simfo-
nijskim orkestrom Radio - tele-
vizije Srbije, pod vo|stvom di-
rigenta Radivoja Spasi}a. Na
programu su bila tri violinska
koncerta Vivaldija, Mocarta i
Mendelsona, poduhvat koji ri-
jetko ostvaruju i profesionalno
oformqeni umjetnici.
Deset godina od tog prvog na-
stupa u Velikoj dvorani Centra
"Sava# i 15 godina od po~etka
uspje{ne koncertne karijere na
doma}im i svjetskim podijumi-
ma, Milenkovi} je 1996. godine
otpo~eo seriju sve~anih, novo-
godi{wih koncerata u Centru
"Sava#, zami{qenih kao pred-
stavqawe muzike odre|enih ze-
maqa iz kojih gostuju dirigenti
ili orkestri. Milenkovi}eva
sezona 2004/2005. ukqu~uje na-
stupe sa Dr`avnim orkestrom
Sankt Peterburga, Berlinskim
simfoni~arima, orkestrima Ri-
ma i Lacija, Cedar Rapids Sim-
fonijskim orkestrom, simfonij-
skim orkestrima Ki Vesta i Qu-
bqane, kao i sa Rimskom fil-
harmonijom.
Me|u Milenkovi}evim anga-
`manima su i nastupi na Festi-
valu kamerne muzike u Sijetlu,
kao i muzi~kim festivalima u
Koloradu i Seulu.
Milenkovi}, nazivan i "~u-
dom od djeteta#, profesionalno
nastupa od tre}e godine. Ve} kao
desetogodi{ak svirao je pred pa-
pom Jovanom Pavlom Drugim, a
nastupao je i pred nekada{wim
ameri~kim predsjednikom Ro-
naldom Reganom, ruskim pred-
sjednikom Mihailom Gorba~o-
vim i drugim svjetskim dr`av-
nicima. U 16. godini odr`ao je
hiqaditi koncert. Milenkovi}
svira na dvije Stradivarijeve
violine iz 18. vijeka koje spa-
daju u draguqe svjetske ba{ti-
ne. ¥
NOVA GODINA U CENTRU "SAVA"
Koncert Stefana Milenkovi}a
BIJEQINA - Izlo`ba sli-
ka lozni~kog umjetnika Dragana
Bartule, otvorena u bijeqinskoj
Galeriji "Milenko Atanacako-
vi}#, krasi}e izlo`beni salon ove
ustanove i tokom ovog mjeseca.
- Bartuline slike potvr|uju
wegov slikarski karakter. Pomo-
}u figura on govori o de{avawi-
ma koja su iza kulisa stvarnog i
pojavnog. Wegova uloga "ukaziva~a#
uvijek je obuzeta promi{qawem o
su{tini, zaobilaze}i trenutno -
zapisao je o slikama Dragana Bar-
tule akademski slikar Danilo Vuk-
sanovi}.
Bartula je jedan od onih slika-
ra koji su svoj opus zapo~iwali na
raskrsnici dvije posqedwe dece-
nije 20. vijeka, a kojima nije sme-
tala ~iwenica da `ivi i stvara
izvan velikih umjetni~kih centa-
ra. Od tih osamdesetih godina do
danas Bartula se potvrdio kao stva-
ralac od kontinuiteta, kao iskusan
izlaga~ i kao umjetnik koji je us-
pio da izgradi svoj slikarski stav.
¥ D. Ma.
IZLO@BA DRAGANA BARTULE U BIJEQINSKOJGALERIJI
Figurom ka su{tini
OBUDOVAC
Ve~e NovakaTanasi}a
OBUDOVAC - Srpsko pro-
svjetno i kulturno dru{tvo "Pro-
svjeta# iz Obudovca je i u vrijeme
praznika aktivno radilo.
Prema rije~ima predsjednika
"Prosvjete# \or|a Ili}a za bo-
`i}ne praznike je bilo uprili~e-
no poetsko ve~e Novaka Tanasi}a,
a qubiteqima muzike se predstavi-
la i "Prosvjetina# vokalna grupa.
U okviru obiqe`avawa sveto-
savskih dana obudova~ka "Prosvje-
ta# priprema prigodan kulturno-za-
bavni program.
- Sve~anost trajati dvije ve~e-
ri, a za prvu je planiran nastup
folklorne sekcije, dru`ewe uz iz-
vornu muzike, ali i bogat humori-
sti~ki program. Za drugu ve~e je
predvi|ena Svetosavska besjeda, a
bi}e izveden i igrokaz iz "@iti-
ja Svetog Save#. ¥ D. Ma.
BAWA LUKA - Roman ba-
wolu~kog kwi`evnika Ranka
Risojevi}a "Bosanski xelat#
u{ao je u {iri izbor za Nino-
vu nagradu, u kojem se na{lo 18
djela poznatih srpskih kwi`ev-
nika.
Na konkurs za ovu nagradu
prijavilo se 100 romanopisaca,
a pored Risojevi}a u {iri izbor
u{li su i Radovan Beli Marko-
vi}, Milorad Pavi}, Vladimir
Tasi}, Svetislav Basara i dru-
gi veliki kwi`evnici.
- Poznaju}i ve}inu autora
koji su se prijavili na konkurs,
meni je ~ast da se nalazim sa
wima na jednom lijepom takmi-
~ewu za najlaskavije priznawe
za romansijerska ostvarewa na
srpskom jeziku. Mislim da je to
zna~ajno kao preporuka za ~i-
taoce da pro~itaju kwigu "Bo-
sanski xelat#, kako bi se upo-
znali i sa kretawima savreme-
ne srpske proze - istakao je Ri-
sojevi}.
On je rekao da smatra da }e
u naju`i izbor, u koji }e u}i
tri kwige, biti izbrani roma-
ni Radovana Belog Markovi}a,
Svetislava Basare i Mirosla-
va Josi}a Vi{wi}a. Risojevi}
je dodao da misli da Milorad
Pavi}, iako je popularan pisac,
ne}e dobiti Ninovu nagradu, jer
je stereotipan u pisawu.
- Siguran sam da }e nagradu
ponijeti vrijedna kwiga, jer
svih 18 su vrijedne da budu ~i-
tane, pa i nagra|ivane. Radi se
o velikim piscima, velikim ro-
mansijerima i siguran sam da }e
nagrada sti}i u prave ruke - ka-
`e Risojevi}.
"Bosanski xelat# je istorij-
ski roman, koji na nov na~in
prilazi jednom problemati~-
nom vremenu, o ~ijoj istini po-
stoje razli~ita mi{qewa i
tvrdwe.
- Ne znamo da li je istori-
ja, koju smo nekad u~ili la`na,
a da je nova istorija prava, ili
obrnuto. U Bosni postoje tri
zvani~ne istorije i svaka se raz-
likuje od nekada{we istorij-
ske istine. "Bosanski xelat# na
izvjestan na~in poku{ava da
osvijetli to vrijeme, o kome su
ocjene ~esto dijametri~no raz-
li~ite - rekao je Ranko Risoje-
vi}.
Glavni i odgovorni urednik
i direktor izdava~ke djelatno-
sti "Glasa srpskog - Grafike#
Gordan Matrak smatra da je ula-
zak "Bosanskog xelata# u u`i
izbor za Ninovu nagradu o~eki-
van.
- Rije~ je o izvanrednom ro-
manu, za kojeg je bilo o~ekiva-
no da }e u}i u ovaj izbor. Usp-
jeh "Bosanskog xelata# veoma je
zna~ajan za na{u izdava~ku ku-
}u - isti~e Matrak.
On je dodao da se ve} peti
put doga|a da kwiga u izdawu
"Glasa srpskog - Grafika# ula-
zi u {iri izbor za Ninovu na-
gradu.
¥ M. J.
Ranko Risojevi}: ^ast je biti u takvom dru{tvu
"Bosanski xelat" u {irem izboru
KONCERTPriliku da vide {ta su na-
u~ili u~enici Muzi~ke {kole,
Zvorni~ani }e imati 28. janu-
ara kada }e biti prire|en kon-
cert koji se tradicionalno
odr`ava u okviru manifesta-
cije Svetosavska nedjeqa.
NINOVA NAGRADA ZA ROMAN GODINE
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. KULTURA
BAWA LUKA - Malo je gra-
dova koji se mogu pohvaliti da u
svom centru imaju tvr|avu kao
zabran, koja pru`a dokaz o kul-
turnoj i istorijskoj tradiciji
grada. Bawa Luka ima u svom cen-
tru tvr|avu Kastel koja, na`a-
lost, ve} dugi niz godina propa-
da, a samo pojedinim dijelovima
ovog kulturno-istorijskog obi-
qe`ja grada posve}ena je du`na
pa`wa.
Prema rije~ima direktora
Zavoda za kulturno-istorijsko i
prirodno nasqe|e Republike
Srpske Svetlane [iqegovi},
plan za obnavqawe Kastela na-
pravqen je u maju 1998. godine,
ali jo{ nije realizovan.
- U ovom vremenu Kastel tre-
ba da ima druga~iju funkciju od
one davne, istorijske i zato je
napravqen plan za obnavqawe
ove bawolu~ke tvr|ave - ka`e
[iqegovi}eva.
Ona dodaje da plan sadr`i iz-
gradwu novih hotelsko-ugosti-
teqskih objekata, terena predvi-
|enih za odr`avawe raznih kul-
turnih i dje~ijih zabavnih sadr-
`aja, sportsko-rekreativna igra-
li{ta, pla`e i kupali{ta, par-
kove i parkirali{ta.
- Dijelovi Kastela koji }e se
obnoviti moraju zadr`ati iskqu-
~ivo istorijsko, to jest ambijen-
talno mjerilo i karakteristi~-
ne tradicionalne materijale. Na
krovovima ili na drugim djelo-
vima koji su izlo`eni pogledi-
ma posjetilaca ne mogu se uspo-
stavqati dimovodni, ventilaci-
oni i drugi kanali - podvla~i
Svetlana [iqegovi}.
Na svim slobodnim prosto-
rima unutar i oko tvr|ave sadi se
i odr`ava visoka, sredwa i niska
vegetacija u pojedina~nim ili
grupnim nasadima, prema progra-
mima hortikulturnog rje{ewa
kompleksa Kastela.
Pored vegetacije koja ve} sa-
da postoji, ka`e [iqegovi}eva,
prednost kod zasa|ivawa nove
treba dati tradicionalnim sta-
blima - lipi, jablanu, vrbi, ora-
hu.
- Pje{a~ke staze koje }e se
graditi u Kastelu i oko wega po-
dijeqene su na tri grupe - prola-
zne, obilazne i sekundarne. Na
slobodnim i otvorenim prostori-
ma namjeravaju se napraviti ~e-
sme, koje bi o`ivjele stari bawo-
lu~ki ambijent - rekla je Svetla-
na [iqegovi}.
Pje{a~ki tokovi kroz Kastel
odvija}e se, prema zami{qenom
planu, preko mosti}a i dijela ob-
novqenog {anca prema ulaznoj
kuli sa zapada, sa sjevera preko
mosti}a i dijela {anca kroz ka-
piju u bedemu i obnovqenim pje-
{a~kim drvenim mostom na Vrba-
su sa juga.
- Pojedini prostori u Kaste-
lu su izuzetno pogodni za qetne
pozornice, na kojima se mogu iz-
voditi pozori{ne, festivalske
i bioskopske predstave, za kon-
certne sve~anosti, kao i prosto-
ri za mawe kulturne doga|aje. U
jugozapadnom dijelu tvr|ave Ka-
stel planira se napraviti neko-
liko ugostiteqskih objekata i
hotela - ka`e Svetlana [iqego-
vi}.
Na prostoru dvori{ta tri
trebao bi se izgraditi dje~iji za-
bavni park sa spravama za igru, a
planirano je i obnavqawe ju`nog
bedema.
Mno{tvo ideja i planova za
obnavqawe bawolu~ke tvr|ave
Kastel daje nadu da }e Bawolu~a-
ni jednog dana u centru svoga gra-
da ponosno i uzdignute glave pro-
laziti kraj ovog monumentalnog
kulturno-istorijskog spomeni-
ka.
¥ Gr. DAKI]
OBNAVQAWE BAWOLU^KE TVR\AVE KASTEL
Tvr|ava Kastel: Ponos Bawe Luke ~eka boqe dane
SPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTSPOMENIK I ZA BUDU]NOSTU ovom vremenu Kastel treba da ima druga~iju funkcijuod one davne, istorijske i zato je napravqen plan zaobnavqawe ove bawolu~ke tvr|ave, ka`e [iqegovi}eva
BESPARICA - Iako plan za ure|ivawe
Kastela postoji ve} nekoliko
godina nemogu}e je uraditi bi-
lo {ta dok se ne dobiju dovoq-
na nov~ana sredstva. Ne znam
da li }e nam odgovorni organi
uskoro dati novac potreban za
obnavqawe tvr|ave, ali sam si-
gurna da Kastelu prijeti pro-
padawe ukoliko se uskoro ne
krene putem obnavqawa - tvr-
di Svetlana [iqegovi}.
MATERIJALI Od novih gra|evinskih ma-
terijala za obnavqawe Kaste-
la mogu se koristiti samo be-
ton, armirani beton i ~elik, i
to samo u dijelovima objekata
koji se ne vide.
NOVI SAD - Bibliote-
ka Matice srpske u Novom
Sadu priredila je izlo`bu
povodom 125 godina od ro|e-
wa vladike Nikolaja Veli-
mirovi}a, koja obuhvata vla-
di~ino stvarala{tvo, lite-
raturu o wegovom `ivotu i
radu, faksimile i fotogra-
fije, javqa Tanjug.
Upravnik Biblioteke
Miro Vuksanovi} rekao je da
su, me|u ostalim, izlo`eni
pismo vladike Nikolaja Va-
si Staji}u iz 1920. godine i dva
Nikolajeva govora iz 1937. godi-
ne, koji se ~uvaju u Rukopisnom
odeqewu Matice srpske.
Ro|en u Leli}u kod
Vaqeva, Nikolaj Ve-
limirovi} se poslije
zavr{ene bogoslo-
vije {kolovao na
starorimoka-
toli~kom fa-
kultetu u Ber-
nu, gdje je dok-
torirao, od-
braniv{i di-
sertaciju pod
naslovom "Ve-
ra u Vaskresewe Hristovo kao osnovna
dogma Apostolske crkve#.
Drugi doktorat, na temu "Filosofija
Berklija#, pripremao je na Oksfordu, a
odbranio ga u @enevi.
Zamona{io se krajem 1909. godine u
manastiru Rakovica kod Beograda, a za
episkopa `i~kog izabran je u martu 1919.
godine, odakle je krajem 1920. premje{ten
u Ohridsko-bitoqsku eparhiju, da bi 1934.
godine bio vra}en u @i~ku eparhiju.
Nemci su tokom Drugog svetskog rata
uhapsili i zato~ili vladiku Nikolaja, i
u septembru 1944. godine sproveli ga u
zloglasni logor Dahau, odakle su ga kra-
jem rata oslobodili saveznici.
Vladika Nikolaj preminuo je 5. mar-
ta 1956. u ruskom pravoslavnom manasti-
ru Svetog Tihona, a sahrawen je u srpskom
manastiru Svetog Save u Libertvilu
(SAD), da bi wegove mo{ti u maju 1991. go-
dine prenijete u rodni Leli} kod Vaqe-
va.
Kao bogoslovski pisac, besednik, pe-
snik, misionar, duhovnik, dobrotvor i za-
du`binar, Nikolaj Velimirovi} je osta-
vio brojne radove, me|u kojima: "O Vaskr-
sewu Hristovom#, "Moje uspomene iz Bo-
ke#, "Religija Wego{eva#, "Iznad greha i
smrti#, "Re~i o Sve~oveku#, "Molitve na
jezeru# i "Misli o dobru i zlu#. ¥
PALE - Izlo`ba ikona Aleksan-
dra Ace Vasiqevi}a otvorena je u Ga-
leriji Kulturnog centra Pale. Vasi-
qevi} je odlu~io da pred paqanske
qubiteqe kulturnih de{avawa i li-
kovne umjetnosti izlo`i 24 ikone pra-
voslavnih svetiteqa i dvije slike sa
motivima stare crkve i spomen-hrama
Svetog Petra i Pavla u svom rodnom
gradu.
Izlo`bu, koju je otvorio na~elnik
op{tine Pale Slobodan Savi}, orga-
nizovao je ovda{wi Kulturni centar
povodom bo`i}nih praznika i Dana
Republike Srpske, a po rije~ima di-
rektora paqanskog kulturnog centra
Slobodana Kova~evi}a, ova postavka
je rezultat plodne saradwe sa kolega-
ma iz Centra za kulturu i obrazova-
we iz Doboja.
Govore}i o stvarala~kom opusu
Aleksandra Ace Vasiqevi}a, likov-
ni kriti~ar, a ujedno i umjetnik va-
jar Drago Handanovi} istakao je da je
rije~ o veoma plodnom slikaru koji je
do sada uradio preko sedamsto ikona
i 39 ikonostasa.
Sam autor Aleksandar Vasiqevi}
rekao je za "Glas Srpske# da se slikar-
stvom, iako je po zanimawu geodetski
in`ewer, aktivno bavi ve} dvije i po
decenije, a da su ikone wegova glavna
preokupacija posqedwih 17 godina.
- Uradio sam 39 ikonostasa u cr-
kvama zvorni~ko-tuzlanske eparhije,
kao i u kapeli Svetog velikomu~eni-
ka Georgija u wema~kom gradu Breme-
nu - ka`e Vasiqevi} i dodaje da, kada
mu to vrijeme dozvoqava, slika i pej-
za`e, mrtvu prirodu, ali da uradi i po-
neki portret.
Obja{wavaju}i razloge zbog ko-
jih se u potpunosti posvetio slikawu
ikona, on ka`e da se rukovodio nekom
unutra{wom `eqom da talenat koji
posjeduje upotrijebi za dobro, za sla-
vu Boga i na duhovnu radost svih nas.
- Ovo je moj li~ni poku{aj da za-
virim u jedan qep{i i boqi svijet -
svijet svjetlosti i nade - veli Vasi-
qevi}.
Ovo lijepo kulturno ve~e u Pa-
lama obogatili su svojim nastupom i
~lanice Etno-grupe "Javorina# i pje-
snici iz Doboja i Pala Jovanka Stoj-
~inovi}-Nikoli} i @eqko Gruji},
koji su kazivali svoje stihove, a atmos-
feru su posebnom ~inili i ugodni zvu-
ci srpske pravoslavne duhovne muzi-
ke.
Izlo`ba ikona Aleksandra Ace
Vasiqevi}a bi}e otvorena do Bogoja-
vqewa, do 19. januara, te da je za sve
zainteresovane posjetioce ulaz u Ga-
leriju Kulturnog centra besplatan.
¥ S. [EKARA
NOVOSADSKA BIBLIOTEKA MATICE SRPSKE
Veli~anstveno djelo vladike NikolajaNikolaj Ve-limirovi}:Duhovni vo-|a svoganaroda
IZLO@BA IKONA U KULTURNOM CENTRU PALE
Platna svjetlosti i nade
BEOGRAD
Karaxi} najtra`eniji
BEOGRAD - Roman Radovana
Karaxi}a "^udesna hronika no-
}i#, kwiga o Svetlani Ceci Ra-
`natovi} i Leksikon JU mitolo-
gije neki su od najtra`enijih na-
slova na ovogodi{wem Bo`i}nom
salonu kwiga u beogradskom Domu
sindikata.
Prema rije~ima prodavaca na
{tandu Izdava~kog preduze}a "Ni-
kola Pa{i}#, svi primjerci kwi-
ge "^udesna hronika no}i#, biv-
{eg predsjednika Republike Srp-
ske rasprodati su za nekoliko da-
na, a dobro se prodaje i kwiga "Ra-
dovan# autora Qiqane Bulatovi}.
Me|u tra`enim naslovima na saj-
mu su i kwige - "Ceca - ikona srp-
skog folka# @ivka M. Bojani}a,
kao i kwiga "Gvozdeni rov# Milo-
rada Ulemeka Legije.
Na sajmu su dobro prodavana i
razna enciklopedijska izdawa, po-
put Sveobuhvatne enciklopedije
mitologije Artura Koterela i Rej-
~el Storm, u izdawu "Alnarija#,
Internet enciklopedije "Istori-
ja sveta# koju je objavila "Panoni-
ja#, a i prodaja Leksikona JU mi-
tologije bila je veoma dobra.
Predsednik Udru`ewa izda-
va~a i kwi`ara Jugoslavije @iva-
din Mitrovi} rekao je agenciji
Beta da je ovogodi{wi Bo`i}ni
salon kwiga posjetilo oko 20 hi-
qada qudi. Bo`i}ni salon kwiga
zatvoren je u ponedjeqak. ¥
BAWA LUKA - Glumica i
kwi`evnik Eva Ras nominovana
je za Bukerovu nagradu za kwigu
"Ro|eni mrtvi#, koja je na srp-
skom i engleskom jeziku objavqe-
na u izdava~koj ku}i Zadu`bina
"Petar Ko~i}# Bawa Luka - Beo-
grad.
- Rije~ je je o najpresti`nijoj
nagradi u svijetu kwi`evnosti ko-
ja se dodjequje u Velikoj Britani-
ji, a koja je od ove godine inter-
nacionalizovana - kazao je za
"Glas Srpske# direktor i ured-
nik Zadu`bine "Petar Ko~i}#
Bawa Luka - Beograd Nikola Vu-
koli}.
@iri za dodjelu Bukerove na-
grade ustanovio je novo me|una-
rodno priznawe za beletristiku,
za koje }e se nadmetati autori svih
nacionalnosti ~ija su djela napi-
sana ili prevedena na engleski je-
zik.
- Za ovu nagradu mogu konku-
risati kwi`evnici iz cijelog
svijeta, nije bitno na kojem je je-
ziku wihova kwiga napisana, ali
je bitno da je prevedena na engle-
ski jezik - veli Vukoli}.
Me|unarodna nagrada "Men
Buker# i ~ek na 60 hiqada funti
dodjeqiva}e se svake druge godi-
ne, a ime prvog dobitnika bi}e
saop{teno sredinom 2005. godine.
Pored tro~lanog `irija, ko-
ji }e donijeti odluku o dobitni-
ku ove presti`ne nagrade, za no-
minovane autore mogu glasati i
~itaoci iz cijelog svijeta.
Nikola Vukoli} je istakao
da je promovisawe kwige "Ro|e-
ni mrtvi# na srpskom i engle-
skom jeziku u okviru mnogih me-
|unarodnih sajmova kwiga do-
prinijelo nominaciji Rasove za
ovu nagradu.
- Ovo je jo{ jedna potvrda da
smo uradili mnogo na poqu izda-
va{tva, ne samo na ovim prosto-
rima, jer ovo nije zna~ajno samo
za Zadu`binu "Petar Ko~i}# ne-
go i za grad Bawu Luku i {ire.
Svojim radom napravili smo is-
korak i osavremenili na~in pred-
stavqawa doma}e kulture u svi-
jetu, jer objavqivawem kvalitet-
nih izdawa u{li smo u krugove
svjetske literature. Oduvijek smo
se trudili da uspostavimo `ive
kulturne mostove sa svijetom - ka-
`e Vukoli}.
On dodaje da Eva Ras nije sa-
mo zasjala na filmskom nebu, ve}
i na literarnom. Prema wegovim
rije~ima, kada je glasawe u pita-
wu, ona je me|u vode}im.
- Nevjerovatno je kada pogle-
damo iz kojih sve zemaqa ~itaoci
glasaju za ovu kwigu. To svakako
imponuje i Evi Ras, kao piscu, i
meni kao uredniku - naglasio je
Vukoli}.
Kwiga "Ro|eni mrtvi# je
predstavqena u mnogim gradovima,
a mo`e se na}i i u kwi`arama
Minhena, ^ikaga, Frankfurta...
¥ D. MACURA
EVA RAS NOMINOVANA ZA BUKEROVU NAGRADU
"RO\ENI MRTVI" OSVAJAJU ^ITAOCE Ovo je jo{ jedna potvrda da je ura|eno mnogo na poquizdava{tva. Uspjeh nije zna~ajan samo za Zadu`binu
"Petar Ko~i}" i Bawu Luku ve} i za cjelokupnu na{u
kwi`evnost
Eva Ras: Veliki uspjeh srpske kwi`evnosti
19
SPOMENIK I ZA BUDU]NOST
NOVI GRAD - Voqeti i
biti voqen, najqep{e je na svi-
jetu. Kad se dvoje qudi zavoli,
onda se i uzmu. Udaju, o`ene ili
pri`ene. Nekada su o tome od-
lu~ivali mladini i mlado`e-
wini roditeqi. Ta~no se zna-
lo ko }e biti kum i kuma, ko dje-
ver a ko djeveru{a. Pogotovo, ko
}e biti stari svat.
A {ta ako su mladenci
u{li u osmu deceniju `ivota,
pa nemaju ni starog oca, ni sta-
ru majku da im o tome savjet da-
ju? Dana{wi mladi svoju qubav
kruni{u na nesvakida{we na~i-
ne, po principu: {to lu|e, to
sla|e i zanimqivije. Tako, ni-
je rijedak slu~aj da to u~ine pod
vodom. E, ovo krunisawe quba-
vi je bilo na vodi: u vodenici
staroj preko 200 godina. Toli-
ko su, skoro, imali i mladenci
zajedno. [alimo se, naravno.
- [alio se ti ili ne, meni
je, bogami, ve} sedamdesetprva.
Ni djed ni{ta nije mla|i. Mi se
svojih godina ne stidimo, al'
kao {to vidi{, ja i djed jo{ uvi-
jek mo`emo zasvirati i poigra-
ti boqe od nekih koji tri ban-
ke imaju - malo u {ali, vi{e u
zbiqi ka`e Sava Goji} iz Tr-
govi{ta, kraj novog Grada.
I, zaista, malo ko bi, gle-
daju}i Savu u narodnoj kraji-
{koj no{wi, pomislio da je ro-
|ena davne 1934. godine. Dok Ra-
de Bera, izabranik wenog srca,
svira tamburicu i zavodni~ki
namiguje, Sava podvriskuje i pje-
va svoju omiqenu ojka~u. U to-
me joj poma`u i wene prijateqi-
ce sa kojima je osvojila mnoge
nagrade, nastupaju}i na takmi-
~ewima ojka~e i kraji{ke pje-
sme.
Ovu ̀ enu ̀ ivot nimalo ni-
je mazio, ve} gazio kao da se na
Boga kamewem bacala.
- Moj ̀ ivot je tu`na pri~a,
ali je u wemu bilo i lijepih
trenutaka. Jedan od wih je i ovaj
dana{wi. Otac Milo{ nas je
napustio odmah poslije onog ra-
ta. Oti{ao je s drugom `enom u
Ba~ku. Brat Mi}o, sestre Mil-
ka, Jela i ja smo tad bili djeca.
Brigu o nama i materi je preu-
zeo stric. Bio je te`ak i nao-
pak ~ovjek. Bog da mu du{u pro-
sti, nisam ga ba{ puno voqela.
Ipak, kad smo porasli, shvati-
li smo da nam je ̀ elio dobro, da
nas je htio izvesti na pravi put.
Bila su te{ka vremena, a mi
`enska djeca. Samo, tad mi to
nismo znali, nismo razumjeli
jer smo bili mali. Ja sam ve} u
desetoj godini `ivota i{la u
{umu, u sje~u drva i radila te-
{ke poqske radove. Strina mi
je bila fina ̀ ena, a baba, pori-
jeklom iz Gospi}a, pametna i od
we sam mnogo toga nau~ila. Uda-
la sam se mlada, sre}om za ~o-
vjeka koji me je razumio i po-
{tovao. Po{tovala sam i ja we-
ga. Izrodili smo osmoro dje-
ce:~etiri sina i ~etiri k}erke
- pri~a nam Sava.
Da sve sre}ne porodice li-
~e jedna na drugu, a da je svaka
nesre}na na svoj na~in, dokazu-
je nastavak Savine pri~e.
- Na{i: Zlatica, Vladislav,
Milena, Nikola, Boro, Dragi-
wa, Milo{ i Radojka, nisu bi-
li ni gladni ni `edni, ni goli
ni bosi, mada su i tada bila te-
{ka vremena. Po~eli smo i ku-
}u praviti, da nam ne bude tije-
sno, jer su djeca rasla, a {to bi
se reklo "jedno drugom do uva#
bili. Mu` mi je radio u Hrvat-
skoj i fino zara|ivao. Tamo je
i poginuo. I tako smo mi osta-
li sami, a ku}a nedovr{ena - na-
stavqa Sava.
Ona se, me|utim, nije preda-
vala. I daqe je podizala djecu
i ku}u gradila. Kad je ku}u za-
vr{ila i djecu othranila, tek
tada je ostala sama. Djeca su se
razasula na sve strane svijeta:
po`enili i poudali, svoje poro-
dice osnovali.
- E, tad mi je bilo najte`e.
Bogu hvala {to je tako, jer naj-
gore bi bilo da su sa mnom osta-
li. Molili su me da se "pri`e-
nim#, da nisam sama. U po~etku
sam odbijala, ali je samo}a u~i-
nila svoje. Ja i Rade smo se po-
znavali jo{ dok smo djeca bili.
^ak me je Rade htio i o`eniti,
ali nam se nije dalo. Rade se
o`enio Qubicom i sa wom je
pro`ivio lijep `ivot. Na`a-
lost, nisu imali djece, a ona je
umrla prije par godina - pri~a
Sava.
Da li slu~ajno ili namjer-
no, nedavno je Sava pokucala na
Radina vrata. Savi je trebala
krava muzara, a Rade je ba{ ta-
kvu na prodaju imao.
- Pitam ga po{to je krava,
a on veli: "Ko tebi, skoro xaba#.
Dovede on meni kravu, prive`e
za jasle, i ja ga pozovem u ku}u,
na kavu. Dogovorimo da on do|e
u petak po pare i da vidi kako
se krava obikla. Ne lezi vra-
`e, ne da se meni krava musti,
pa ja wemu, ve} u ponedjeqak,
po{aqem poruku da do|e. Nije
pro{lo ni pola sata, kad evo ti
nega. Kako je tad do{ao, nije vi-
{e ni oti{ao. I tako sam se ja
pri`enila - zavr{ava svoje ka-
zivawe Sava.
Sava i Rade su obnovili sta-
ru vodenicu u kojoj }e mqeti ne
samo oni ve} i ostali mje{ta-
ni Trgovi{ta i susjednih sela.
I to, bez ujma. @eqa im je da se
u vodenici ra|aju nove qubavi,
ba{ kao u dobra stara vremena.
Za kuma i kumu ne treba da bri-
nu.
¥ C. DOBRI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
SAVA GOJI] I RADE BERA
VELIKA du{a u odori prosjaka
- tako su opisali Gandija, vo|u indij-
skog naroda. Tako je Gandi postao Ma-
hatma, {to zna~i velika du{a. Ipak,
kao dje~ak bio je sasvim druga~iji.
Rodio se 1869. godine u Porban-
daru, na obali Indijskog okeana. Bio
je veoma stidqiv i zatvoren dje~ak,
{to se posebno vidjelo kada je krenuo
u {kolu. Odmah poslije nastave brzo
bi otr~ao ku}i, samo da mu se neko od
drugova ne bi obratio.
Bio je prosje~an |ak i nikada ni-
je htio da se bavi sportom. Pla{io
se skoro svega. Po{to je zami{qao da
mu iz mraka prilaze duhovi, lopovi
i zmije, uvijek je spavao sa upaqenim
svjetlom.
Sa 13 godina Gandi se o`enio, a
svoju mladu vidio je tek na vjen~awu;
to je bio indijski obi~aj sklapawa
dje~jeg braka. Glumio je mu`a: bra-
nio je svojoj `eni da se igra sa dru-
gom djecom, pratio ju je svuda, a kada
mu je to dosadilo, zabranio joj je da
izlazi iz ku}e. Kasnije je zbog tog
vjen~awa zamjerao svom ocu i zalagao
se da se taj zaostali obi~aj ukine.
Gandi je vjerovao da tiha voda bri-
jeg roni i zato je kao oru`je u borbi
indijskog naroda za nezavisnost od
britanske vlasti izabrao nenasiqe i
snagu istine. Kada je velika pobjeda
ostvarena, Gandi je mogao da ̀ ivi kao
kraq, ali je izabrao `ivot siromaha
vedre du{e. Odje}a mu je bila komad
platna, hodao je bos, spavao na podu u
kolibi, sam je kuvao i prao.
Po{to je bio vegetarijanac, jeo
je naj~e{}e pirina~ i vo}e, i to sa-
mo jednom dnevno ili u par dana. Ka-
da je imao 79 godina, na Gandija je iz-
vr{en atentat. Ubice su predvidjele
sve, osim ~iwenice da ~ovjek koji je
u{ao u legendu ostaje u woj da `ivi
vje~no. ¥
U policijskoj stanici u Majami-
ju, gde je doveden Frenk Abagnejl, ko-
ji se {lepao u avionu "Ne{enela# kao
la`ni pilot Frenk Vilijems, po~elo
je saslu{avawe u detektivskoj sobi.
Jedan od zamenika {erifa, koji je se-
deo za stolom, nervozno ka{qu}i, obra-
tio se mladom ~oveku u pilotskoj uni-
formi:
"Gospodine Vilijems, izgleda da
nije sasvim jasno radite li vi uop{te
za Pan Am ili ne# - rekao je polica-
jac vi{e u smislu obja{wewa nego op-
tu`be.
"[ta!# uzviknuh. "Pa to je lu-
dost! Evo moje iskaznice i moje FAA
dozvole. Sad vi meni recite za koga ra-
dim#. Zviznuo sam la`ne dokumente o
sto, pona{aju}i se kao da am optu`en
za prodaju nuklearnih tajni Rusima.
Pregledao je iskaznicu i pilotsku do-
zvolu, o~igledno pometen, i dodao ih
je drugom policajcu, koji je letimi~-
no pogledao dokumenta i vratio mi ih
uz nervozan osmeh. Obojica su izgleda-
la kao da su upravo uhapsili predsed-
nika Sjediwenih Dr`ava zbog prela-
ska ulice van pe{a~kkog prelaza.
"Pa, gospodine, ako viste se sa-
mo malo strpeli, siguran sam da mo`e-
mo ovo da razre{imo#, primetio je ~o-
vek za stolom. "Ovo zapravo nije na{
posao, gospodine. Qudi koji su tra`i-
li da ovo uradimo uskoro }e nam se
pridru`iti#.
"Dobro#, slo`io sam se. "Ali ko
su ti qudi?# Nije morao da mi ka`e.
Znao sam. I nije mi ni rekao.
Neko je pogre{ioPro{ao je neugodan sat vreme-
na, neugodniji za policajce nego za
mene. Jedan je nakratko iza{ao i vra-
tio se s kafom, mlekom i sendvi~i-
ma, {to su podelili sa mnom. Ispr-
va smo malo pri~ali. Ja sam se pona-
{ao uvre|eno, a oni su se pona{ali
kako je i trebalo - kao da ̀ ele da bu-
du negde drugde. Za~udo, bio sam sve
opu{teniji i samopouzdaniji kako
je vreme teklo, odbacio sam pozu pra-
vednog ogor~ewa i poku{ao da ubla-
`im wihovu o~iglednu zbuwenost.
Ispri~ao sam im dva-tri pilotska
vica, a oni su po~eli da se otkra-
vquju i pitali su me o mojim pilot-
skim iskustvima i tipovima aviona
na kojima sam leteo.
Pitawa su bila usputna i uop-
{tena, ali smi{qena da ustanove je-
sam li stvarno linijski pilot. Jedan
policajac, ispostavilo se, i sam je bio
privatni pilot, i nakon trideset mi-
nuta pogledao je svog partnera i rekao:
"Zna{, Bile, mislim da je neko ovde
|avolski pogre{io#.
Bila je skoro pono} kad je taj
"neko# stigao. Bio je kasnih dvadese-
tih godina, i ozbiqan. Pokazao mi je
identifikaciju i zlatnu zna~ku."Go-
spodin Vilijems? FBI. Ho}ete li da
po|ete sa mnom, molim vas?#
Mislio sam da }emo i}i u upra-
vu FBI, ali me je umesto toga odveo
u susednu kancelariju i zatvorio vra-
ta. Prijateqski se nasme{io. "Gospo-
dine Vilijems, pozvale su me vlasti
okruga Dejd, a one su, reklo bi se, u
kontaktu s nekom federalnom agenci-
jom iz W"u Orleansa. Na`alost, slu-
`benik koji je primio poziv nije za-
pisao ni ime pozivaoca ni ime wego-
ve agencije. Mislio je da je u pitawu
na{a agencija. A nije. Zaista ne zna-
mo u ~emu je problem, ali o~ito se po-
stavqa pitawe radite li vi za Pan
Am.
Iskreno, gospodine Vilijems, u
maloj smo nevoqi. Radili smo pod pret-
postavkom da je pritu`ba legitimna i
poku{avamo da na ovaj ili onaj na~in
razjasnimo stvar. Problem je u tome
{to su kadrovske arhive u Wujorku, a
Pan Amove slu`be ne rade preko vi-
kenda.# Zastao je i napravio grimasu.
Kao ni zamenici, ni on nije znao da li
je na bezbednom terenu.
Ja radim za Pan Am, kao {to }e-
te i videti kad se slu`be otvore u po-
nedeqak ujutru#, rekao sam glume}i
smiren prezriv stav.
"U me|uvremenu, {ta }ete da ura-
dite? Da me zatvorite? Ako namera-
vate da uradite, onda imam pravo da
pozovem advokata. I nameravam...#
Prekinuo me je podigav{i ruku.
"Vidite, gospodine Vilijems, znam ka-
kva je situacija, ako ste autenti~ni, a
nemam razloga da verujem da niste.
^ujte, imate li ikakve lokalne pret-
postavqene koje bismo mogli da pozo-
vemo?#
Odmahnuo sam glavom. "Ne, ja ̀ i-
vim u Los An|elesu. Upravo sam se do-
{lepovao da se vidim s devojkom, a na-
meravao sam da se {lepujem natrag na
Obalu u ponedeqak. Poznajem dosta
pilota ovde, ali oni rade za druge kom-
panije. Znam i nekoliko stjuardesa,
ali su one tako|e u drugim kompanija-
ma#.
"Mogu li da vidim va{a dokumen-
ta, molim vas?#
Dao sam mu iskaznicu i dozvolu
FAA. Pregledao ih je, vratio ih i
klimnuo glavom. "Da vam ka`em, go-
spodine Vilijems#, ponudio je re{ewe.
"Recite mi imena nekih ovda{wih pi-
lota i stjuardesa koji mogu da potvr-
de va{ status. Ne znam {ta je ovde u
pitawu, ali je nadle`nost o~igledno
federalna i voleo bih to da razre-
{im#.
Izvadio sam svoj "zbornik# ~i-
wenica i osoba i dao mu imena i tele-
fonske brojeve nekoliko pilota i stju-
ardesa, nadaju}i se sve vreme da su ne-
ki od wih kod ku}e i da sam im ostao
u lepoj uspomeni. I to kao pravi pi-
lot.
Zabuna, gospodine
Zaista sam bio "opasan# pilot
u tom trenutku, pomislio sam izopa~e-
no dok sam ~ekao da se agent FBI vra-
ti, ali sam dotad, s obzirom na situ-
aciju, imao neverovatno mnogo sre}e.
O~igledno, kontrolor FAA u Wu Or-
leansu doveo je u pitawe moj status i
potrudio se da istra`i svoje sumwe.
Zbog ~ega je postao sumwi~av? Nisam
imao odgovor, niti sam nameravao da
ga tra`im. [erifska slu`ba je zabr-
qala {to nije zabele`ila izvor pri-
tu`be, a agent FBI je o~igledno do-
datno pogre{io {to je zanemario in-
formativne mogu}nosti FAA. To me
je tako|e zbuwivalo, ali nisam name-
ravao da pokre}em tu raspravu. Ako
bi mu palo na pamet da proveri stvar
kod FAA, stvarno bih se zaglibio do
gu{e.
Proveo sam teskobnih ~etrdeset
pet minuta sam u sobi, a onda se agent
pojavio na vratima. Sme{io se. "Gospo-
dine Vilijems, slobodni ste. Nekoli-
ko osoba potvrdilo mi je va{ status i
izviwavam se zbog neprijatnosti koju
smo vam priredili. Zaista mi je `ao,
gospodine.#
Narednik iz {erifske slu`be
okruga Dejd stajao je iza wega. "Ho}u
da vam se izvinim i u na{e ime, gospo-
dine Vilijems. Nismo mi bili krivi.
Prosto je do{lo do zabune. Stigla je
`alba FAA iz Wu Orleansa. Tra`i-
li su da vas pokupimo kad sletite, a mi,
dakle, nismo znali {ta da radimo po-
sle toga, stoga sam stupio u kontakt s
lokalnom ispostavom FBI. Vra{ki
mi je `ao zbog svega, gospodine.#
Dolare nisuotkrili
Nisam hteo da agentu FBI pad-
ne u o~i detaq s FAA. Narednik je
o~ito ispravio gre{ku svog odeqewa.
Ra{irio sam ruke u miroqubivom ge-
stu i nasme{io se. Ne brinite. Se raz-
umem i drago mi je {to radite svoj po-
sao. Ne bih ni ja `eleo da mi neko le-
ti tamo-amo i glumi pilota#.
"Zahvalni smo {to ste tako qu-
bazni, gospodine Vilijems#, rekao je
narednik. "Oh, va{a torba je tamo, po-
red mog stola#:
O~igledno je nisu pretresli. Na
dnu, me|u mojim ve}om, bilo je vi{e od
7.000 dolara u gotovom. "Moram da
idem, gospodo#, rekao sam rukuju}i se
s obojicom. "^eka me devojka, a ako ne
bude poverovala u ovu sumanutu pri~u,
pozva}u nekog od vas#.
Agent FBI se {iroko nasme-
{io i dao mi svoju vizitkartu. "Pozo-
vite mene#, rekao je. "Pogotovu ako
ona ima neku zgodnu drugaricu#.
Utekao sam brzinom zeca. Napo-
qu sam uhvatio taksi i rekao voza~u
da me odveze na autobusku stanicu.
"Kompanija kre{e buxet#, rekao sam
dok sam mu pla}ao. Osmeh je uklonio
zbuwenost s wegovog lica.
Oti{ao sam u stani~ni toalet,
skinuo uniformu, seo u drugi taksi
i po{ao pravo na aerodrom. Prvi
slede}i let iz Majamija, trideset
minuta kasnije, bio je Deltin, do
Atlante. Kupio sam kartu u jednom
pravcu pod imenom Tom Lombardi i
platio je gotovinom. Me|utim, nisam
se potpuno opustio sve dok se nismo
popeli do pune visine i krenuli ka
zapadu. ¥
(Nastavi}e se)
PRITU@BA BEZ DOKAZA
srijeda, 12. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20
NE STIDE SE GODINA
Qubav dvoje sedamdesetogodi{wakakrunisana je u vodenici staroj dvavijeka, koju su oni obnovili
NEPOZNATO O GANDIJU
Policijska slu`ba u Majamiju zabrqala je u svom poslu:nije zabele`ila izvor pritu`be iz Wu Orleansai snala`qivi Frenk je odbacio svaku sumwu da jela`ni pilot. Da su proveravali kod FAA, kompanijena ~ije ime je falsifikovao leta~ku dozvolu, otkrilibi i
"zaglibio bi veli, do gu{e"
P R E V A R A N T12.
Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije
Poslovna zgrada vazduhoplovne kompanijePan Am u Wujorku:Godinama je Frenk Abagnejlglumio pilota sa iskaznicom i leta~kom dozvolom kompanije
Frenk V. ABAGNEJL
BIO JE STIDQIV
Kwiga ^ik me uhvati mo`e se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-
`arama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111
3347-547, e-mail: info@laguna.co.yu Internet: www.laguna.co.yu
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. AUTOSTRADA
VIJESTI
MALKOM Briklin i wegova
firma "Vi`nrs vikls LLC# ima-
ju novu viziju - poslije "juga# i
"subarua#, ameri~kom tr`i{tu
predstavi}e kineska vozila. I to
ne samo ona sklopqena, ve} pra-
va kineska, firme "]i-
er#, koja je u dr`avnom
vlasni{tvu. Briklin
tvrdi da mu je ciq da
proda automobile viso-
kog kvaliteta po 30 od-
sto ni`oj cijeni. Svoju
odlu~nost potvr|uje i
garancijom koja traje
~ak deset godina ili 160
hiqada pre|enih kilo-
metara. ¥
Kineska vozila u Americi
POVODOM proslave 40 godi-
na uspje{ne prodaje teretnih vo-
zila, "Ford# je odlu~io da pred-
stavi javnosti tri posebne seri-
je popularnog kombija "tranzit#,
koje }e imati jo{ popularniju ci-
jenu.
Od 1965. godine pa do danas na-
pravqeno je 78 modela i vi{e od
500 razli~itih verzija "ford
tranzita#. Ovaj kombi stekao je
veliku popularnost i na prosto-
rima biv{e Jugoslavije zbog iz-
dr`qivog i {tedqivog motora,
kao i ogromnog prtqa`nog pro-
stora.
"Tranzit lider# je po~etni
model koji ima naj-
kra}e me|uosovinsko
rastojawe, a dostu-
pan je kao model
"T260# i "T280#.
Oba modela imaju nizak krov i mo-
tore snage 80, odnosno 100 kow-
skih snaga. Predwe i zadwe zavje-
sice protiv blata i CD - autora-
dio su od sada standardni.
"Tranzit silverblu# je na-
predniji model za opu{tenu vo-
`wu i posjeduje boqu serijsku
opremu. Ovaj model je dostupan
pod nazivima "T208# sa sredwe ve-
likim me|uosovinskim rastoja-
wem, "T350# sa duga~kim me|uoso-
vinskim rastojawem i "T350 xam-
bo#.
Svi modeli standardno imaju
metalik boju, radio/CD, elektri~-
ne podiza~e predwih prozora i re-
trovizore, grijani vjetrobran, to-
nirana stakla, predwe maglenke
i predwe i zadwe zavjesice protiv
blata. "Silverblu# modele pokre-
}u benzinci od 100 i 115 kowskih
snaga, kao i 137 "kowa# sna`ni
turbodizela{.
"Transit halmark# je tre}i i
najopremqeniji model, koji pored
serijske opreme iz modela "sil-
verblu# posjeduje klima ure|aj i
benzinski motorom od 100 kow-
skih snaga.
Cijena novog modela na tr`i-
{tu Republike Srpske trebalo bi
da bude ni`a od standardnih mode-
la "tranzita#, {to zna~i da }e ma-
li privrednici mo}i da kupe od-
li~an teretwak po niskoj cijeni.¥
STRANICA ZANAJBR@E
NASTAVQAMO sa predsta-
vqawem vozila koji su od 1964. go-
dine nosili laskave titule evrop-
skog automobila godine.
1980 - "Lan~a delta# sa osvoje-
nih 369 bodova. Oblikovana u di-
zajnerskoj ku}i "\u|aro#, "delta#
je trebalo da bude prvi automobil
sa uzdu`no kliznom zadwom klupom.
Ipak, taj detaq je izostavqen u pro-
izvodnoj verziji, pa je "delta# ne-
dostatak prtqa`nog prostora na-
doknadila prostranom kabinom.
Kasnije je ovaj automobil po-
stao svjetski poznat tokom "Lan~i-
nog# nastupa na svjetskoj prvenstvu
u reliju - WRC. Drugo mjesto osvo-
jio je "opel kadet# sa 301 bodom, dok
je tre}e mjesto zauzeo "pe`o 505# sa
199 bodova.
1981 - "Ford eskort# sa osvoje-
nih 326 bodova. Za potpuno novi mo-
del sa popre~no smje{tenim moto-
rom i predwim pogonom, "Ford# je
odlu~io da zadr`i slavno ime koje
se identifikuje sa zadwim pogonom
i velikim uspjehom na vreloj reli
sceni.
Iako se nije odlikovao sport-
skim voznim karakteristikama, "es-
kort# je bio solidan, svakodnevno
upotrebqiv automobil povoqne ci-
jene. Drugo mjesto pripalo je "fi-
jat pandi# sa osvojenih 308, dok je
tre}e mjesto zauzeo "ostin metro#
sa 255 bodova.
1982 - "Reno 9# sa osvojenih 335
bodova. Popularna devetka svaka-
ko nije bio prvi moderni, kompakt-
ni automobil iz "Renoa#, ali je ova
limuzina sa ~etvoro vrata bila pu-
no boqe prihva}ena od "renoa 14
he~bek#. Funkcionalnost, udobnost
i solidne vozne karakteristike bi-
le su najsvjetlije ta~ke "renoa 9#,
dok je dostupnost petobrzinskog
ru~nog mjewa~a u pristupa~nom au-
tomobilu tada bila veoma neuobi-
~ajena. Drugo mjesto zauzeo je "opel
askona# sa 304, a tre}e "folksva-
gen polo# sa 252 boda.
1983 - "Audi 100# sa osvojenih
410 bodova. Veoma hvaqen zbog ta-
da izvanredne aerodinamike, novi
"audi 100# osvojio je titulu evrop-
skog automobila godine i zna~ajno
povisio rejting proizvo|a~a. Po-
tvr|uju}i da je predwi pogon podu-
daran sa velikim dimenzijama, stot-
ka je nudila sigurno i zabavno po-
na{awe u vo`wi. Tako|e, postavi-
la je nove standarde po pitawu kva-
liteta. Drugo mjesto pripalo je
"ford sijeri# sa osvojenih 386 bo-
dova, dok je tre}e mjesto zauzeo "vol-
vo 760# sa 157 bodova. ¥
POSLIJE du`eg na-
javqivawa, statusni
proizvo|a~ automobi-
la "BMW# prije ne-
koliko dana pred-
stavio je
petu ge-
n e r a -
ciju na-
prodavani-
jeg modela "
BMW se-
rije 3#
Qubi-
teqi ba-
varaca ne-
}e morati
jo{ dugo
da ~ekaju
p o ~ e t a k
p r o d a j e ,
koji je na-
javqen u
m a r t u .
Nova "tr-
ica# je na-
rasla u svakom pogledu - du`a je
49, {ira ~ak 78 i vi{a za devet
milimetara, a dodatnoj udobno-
sti pridonosi i 35 milimetara
pove}ano me|uosovinsko rasto-
jawe.
Ovaj automobil obiqe`ava
vi{e broj {est nego tri. Za bez-
bjednost putnika brinu}e se
{est vazdu{nih jastuka, ukqu-
~uju}i i one za putnike na zad-
woj klupi. Serijski je opremqen
{estobrzinskim, a opciono i sa
{estostepenim automatskim mje-
wa~em, dok je najja~i motor, tro-
litarski V6 u ponudi posu|en iz
"serije 6#.
Kad smo ve} kod motora, tre-
ba re}i da }e na po~etku proda-
je kupci mo}i da izaberu tri po-
gonska agregata. Osnovni model
raste sa "318 i# na "320 i#, pa
time i zapremina i snaga moto-
ra koja sada iznosi 150 kowskih
snaga. Jedini dizel motor u po-
~etnoj ponudi je "320 d#. Rije~
je o modernom "common rail# mo-
toru nove generacije, koji je od
prethodnika ja~i za
13 kowskih snaga i sada
posjeduje 163 kowske sna-
ge, ima ja~i obrtni mo-
menat, a ubrzawe na
ovom ve}em
i te`em
automo-
bilu je
poboq{ano po-
la sekunde i
sad iznosi
8,3 sekunde
do 100 kilo-
metara na ~as, a sve to uz nepro-
mijewenu potro{wu.
[to se ti~e modela "330 i#,
wega }e pokretati V6 motor
ogromne snage od 258 kowskih sna-
ga, ~ije je ubrzawe do 100 kilome-
tara na ~as ne{to ve}e od {est
sekundi (opet {estica) i elek-
tronski ograni~enom najve}om
brzinom od 250 kilometara na
~as.
Kao {to zaqubqenici u au-
tomobile vjerovatno znaju - je-
dini podatak koji je propu{ten
prilikom predstavqawa novog
modela jeste cijena, koja }e, pre-
ma predvi|awima za ovu klasu au-
tomobila, biti prili~no - pa-
prena. ¥
AUTOMOBILI KROZ ISTORIJU
"Stotka" popravila rejting
TERETWAK POVOQNE "NISAN# }e na pred-
stoje}em sajmu automobila
u engleskom gradu Birmin-
gemu predstaviti specijal-
nu verziju kupea "350 Z#.
Granturizimo izmjene ob-
uhvataju poboq{ane kli-
pove i bregaste osovine,
kao i elektronski sistem
nadzora nad izduvnim ven-
tilima. Sve to zna~i 20
kowskih snaga vi{e, tako
da "Nisanova# jurilica sada ima
300 kowskih snaga. Najve}a brzi-
na ostaje ista, dok je ubrzawe po-
boq{ano i traje 5,8 sekundi. Os-
im toga i zvuk je postao prijatno
sna`niji. ¥
Poboq{ani nisan 350 Z
ZA ~etiri dana u De-
troitu "Kia# }e predsta-
viti limuzinsku verziju
novog "rija#. Ova verzija
bi}e namijewena iskqu~i-
vo za sjevernoameri~ko tr-
`i{te, dok verzija sa peto-
ro vrata, namijewena
evropskom tr`i{tu, sti-
`e sredinom marta i bi}e
predstavqen na sajmu auto-
mobila u @enevi. Novi
"rio# donosi znatno ve}u
prostranost, nove motore i mjewa-
~e, kao i poboq{ano vje{awe.
Vi{e detaqa bi}e poznato posli-
je premijere u Detroitu. ¥
Prve fotografije novog rija
SLATKO ]O[E
"Ford tranzit" stekao je veliku
popularnost i na prostorimabiv{e Jugoslavije zbogizdr`qivog i {tedqivogmotora, kao i ogromnogprtqa`nog prostora
"Lan~a delta": Titula krunisana pobjedamana reli takmi~ewima
NOVITETI: "BMW SERIJA 3"
MALI BAVARAC PO PETI PUT
PREMA podacima Me|unarod-
ne federacije automobilista, na
posqedwim "Euro en Kap# testo-
vima automobil "honda sivik# pro-
gla{en je za najbezbjednije vozilo
koje {titi pje{ake prilikom uda-
ra sa 72 odsto za{tite.
Ova automobil prvi je dizaj-
niran da dvojako {titi, kako put-
nike u wemu tako i pje{ake. Sa re-
zultatom od 72 odsto "sivik# je sko-
ro dostigao ~etiri zvjezdice na ta-
blicama bezbjednosti za pje{ake.
Treba napomenuti da procenat od
75 odsto donosi ~etiri zvjezdice za
bezbjednost pje{aka, {to do sada
nijedan automobil nije dostigao.
Novi rezultati testova za ve-
like porodi~ne automobile poka-
zali su tako|e dobru za{titu pje-
{aka. To su "mercedes C klase#,
"rover 75#, "folksvagen pasat# i
"micubi{i karizma#.
Predsjednik Me|unarodne aso-
cijacije automobilista Maks Mo-
sli izjavio je povodom ovih rezul-
tata da je "honda sivik# dostigla
najvi{i nivo u za{titi pje{aka
ikada registrovan na "Euro en
Kap# testovima. ¥
PROGLA[EN NAJBEZBJEDNIJI AUTOMOBIL ZA PJE[AKE
"Sivik" za primjer
u SrpskojPOREZ na promet za polov-
na i nova doma}a vozila od 1. ja-
nuara izjedna~en je na nivou BiH
i sada iznosi deset odsto od cije-
ne vozila. Do 31. decembra pro{le
godine, porez na promet u Fede-
raciji BiH iznosio je sedam, u di-
striktu Br~ko osam, dok je u Re-
publici Srpskoj bio znatno ve}i
- 20 odsto.
Za doma}e automobile pro-
gla{eni su modeli "{koda fabi-
ja#, "{koda oktavija 1#, "{koda
super B#, "folksvagen polo#,
"folksvagen golf 5# i "folksva-
gen pasat#.
U auto-ku}i "Autokomerc V.
S# iz Bawe Luke saznajemo da su
"[kodini# modeli po novim ci-
jenama izuzetno prihvatqivi za
xep gra|ana Srpske.
- Osnovni model "{koda fa-
bija# do registracije ko{ta nepu-
nih 16 hiqada maraka. Imaju}i u
vidu cijene vozila drugih proiz-
vo|a~a automobila, gra|ani sada
imaju priliku da, do uvo|ewa po-
reza na dodatnu vrijednost, kupe
nov automobil po izuzetno pri-
stupa~noj cijeni - rekla je za
"Glas Srpske# rukovodilac pro-
daje u auto-ku}i "Autokomerc V.
S# Marijana Stoisavqevi}.
Doma}a vozila sklapaju se u
tvornici automobila "TAS# u Sa-
rajevu. Progla{ewe navedenih
{est vozila za doma}e, izazvalo
je veliko ogor~ewe kod ostalih
ovla{}enih distributera i gene-
ralnih zastupnika drugih proiz-
vo|a~a automobila.
Oni tvrde da je na taj na~in
stvoren monopol zastupnika
"[kode# i "Folksvagena# na BiH
tr`i{tu, jer je porez na dodatnu
vrijednost za ostala nova vozila
ostao isti - 20 odsto. ¥
IZJEDNA^EN POREZ NA PROMET ZA POLOVNA INOVA DOMA]A VOZILA NA NIVOU BiH
Jeftiniji automobili
NOVITETI: "FORD TRANZIT SPE[L EDI[N"21
CIJENE
Jedini podatak koji je propu{ten prilikom predstavqawanovog modela
"BMW" jeste cijena, koja }e, prema predvi|awima,
za ovu klasu automobila biti prili~no - paprena!
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Vodoravno:
1. @eravica; 4. Opiqci pri obradi metala; 8. Nekontrolisano
trzawe mi{i}a na licu; 9. @iro promet; 11. Mera za povr{inu ze-
mqi{ta; 12. Japanska kompanija; 13. Gr~ko slovo; 14. Naprava za va-
|ewe ~epova (mn.); 17. Kelvin (skr.); 18. Skandali; 19. @rtveni, ol-
tar (lat.); 21. Telefonski poziv; 22. Slu`bena objava, obznana; 24.
Amper (skr.); 25. ^ovek koji imitira; 27. Prezime poznatog stono-
tenisera, Venge; 29. Dragi kamen (tur.); 30. Opona{awe mukawa; 31.
Trag; 33. Napoqe; 34. [aman koji op{tio sa du{ama kod Laponaca;
35. Te~ewe, oticawe.
Uspravno:
1. Dugovrata afri~ka `ivotiwa; 2. Per{un; 3. Dvadeseto slovo
azbuke; 4. ^eli~ni vaqani profil (mn.); 5. Plata u naturi {to pri-
pada radniku; 6. Kowska oprema za vu~u; 7. Ju`no vo}e; 8. Tigaw; 9.
Italijanski mu{ki peva~ki glas; 10. Zavr{ni udarac u boksu; 12.
Ubog, siroma{an ~ovek (mn.); 15. Hrabar (tur.); 16. Vrsta minerala;
20. Indijansko pleme (Algonkin); 22. Eti~ar; 23. ^estica pra{ine;
24. Ovamo; 26. Bilo kad; 28. Upi{ite "atn#; 32. Jupiterov satelit;
33. Doma}e gove~e; 35. Tempo (skr.).
Re{ewe prethodne ukr{tenice:
Trim, lbp, k, zli, alav, ra, in, mira, ananas, car, javorik, li, it,
jeretik, ~ot, topuzi, elan, me, an, kita, ace, a, jin, hipi.
("Skordisk#)
UKR[TENE RIJE^I 2
Vodoravno:
1. Planina u Rusiji, granica Evrope i Azije; 5. Automatska
obrada podataka (skr.); 8. Doneti unutra; 9. Vrsta minerala; 11.
Osniva~ Crvenog krsta Anri; 12. Ibzenova drama; 13. Otekli-
ne; 14. Primer za ugled; 15. Uzvik nestrpqewa; 16. Kowi~ki od-
redi; 18. Ime peva~ice Sumak; 19. U`i~anin; 21. Re~no ostrvo;
23. Ana Pavlova (skr.); 24. Poznata manekenka Qiqana; 26. Sve-
ta~ka slika; 28. Politi~ko uto~i{te; 29. Glavni grad Estonije;
30. Ime glumice \uri~in; 31. Prostorija, soba; 32. Kraqica le-
pote; 33. Obala.
Uspravno:
1. Te`wa za dr`avnim jedinstvom; 2. Marka francuskog au-
tomobila; 3. Napadi, nasrtaji; 4. Crta; 5. Prastanovnici Japa-
na; 6. Okida~i; 7. Bolesni nagon za podmetawem po`ara; 8. Spra-
va za merewe koli~ine ki{e; 10. Gu`va, mete`; 17. Izdava~ (str.);
20. Kiselina (mn.); 22. Prastanovnici Mesopotamije; 25. Re~ni
ribar; 27. Norve{ki pesnik Aukrust.
Re{ewe prethodne ukr{tenice:
Glina, kk, are, etalon, katar, reli, um, vaze, it, zima, asam,
a, oroz, tar, tad, pata, u, ivana, akad, vi, atom, la, sir, tara.
UKR[TENE RIJE^I 1
srijeda, 12. januar 2005.KOLA@
O`enio se Crnogorac mladom Srbijankom.
Ona navikla da puno radi, iz dobre familije.
Prvi dan kada je do{la u ku}u, ona uzme ~etku i
prekre~i sve zidove. Me|utim, kako je ~etka bi-
la velika, nije mogla da okre~i i }o{kove. Po-
{to je svekar spavao, a kao svaki stari Crnogo-
rac imao brkove, snajka mu makazama odsije~e br-
kove, napravi ~etkicu i okre~i }o{kove.
Sutradan se mlado`ewa vrati sa posla, kad
vidi oca kako sjedi na grani drveta ispred ku-
}e. Pita ga on:
-Tata, jadan, {ta ti je? [to si se popeo na
drvo?
A otac }e wemu:
-Zna{, sine, tvoja ̀ ena mi ju~e odsije~e br-
kove da napravi ~etkicu da bi okre~ila }o{ko-
ve, a danas pravi pala~inke, a u ku}i nema jaja!
GDJE god da ~ovjek pogleda, u
posqedwe vrijeme ne mo`e pobje-
}i od reklama. Televizija, inter-
net, novine... Pa ~ak je i {etwa
gradom prava mora zbog koli~i-
ne reklama. Kako je krenulo,
uskoro bismo ih mogli nositi i
na ~elu.
Izvjesni Endrju Fi{er iz ame-
ri~ke dr`ave Nebraska ponudio je
svoje ~elo kao reklamni prostor
na aukciji na sajtu "eBa #. Najbo-
qi ponu|a~ dobi}e wegovo ~elo
kao reklamni prostor na trideset
dana.
Pobjednik }e mu poslati ono
{to `eli da istetovira na ~elu.
To mo`e biti ime firme, internet
domen ili logotip, a on }e to po-
nosno reklamirati sve dok traje
privremena tetova`a.
Za sebe ka`e da je tipi~ni
Amerikanac koji samo `eli isko-
ristiti ovu radikalnu reklamnu
kampawu i dobiti mjesto u istori-
ji.
Da ne biste pomislili da ga
pokre}e samo pohlepa, ima on i iz-
vjesna ograni~ewa. Na ~elo ne bi
stavio kukasti krst ili |avoqi
broj "666# te reklame za prodav-
nice i stranice s pornografskim
i seksualnim sadr`ajem.
Do sada je ve} primio preko 80
ponuda, a wegovo ~elo vrijedi 1375
dolara. ¥
NOVI NA^INI ZARADE
^ELO NA PRODAJU22
Endrju Fi{er ponudio je svoje ~elokao reklamni prostor za 30 dana.Na ~elu pristaje da istetovira sveosim kukastog krsta i znaka
"666"
Stalna briga dove{}e vas na jedno
mjesto prije vremena, a to je grobqe.
ANON
. . .Problem sa svijetom je u tome {to
su glupi potpuno sigurni, a inteligent-
ni puni sumwe.
B. RASEL
. . .Nema{tina je najve}e isku{ewe; i
najmudrije ribe glad tjera na ulicu.
J. V. GETE
RIZNICA MUDROSTI
Idu Mujo i Haso na partijski sastanak
i usput sretnu Fatu. Fata:
-Hajde Haso svrati kod mene.
-Dobro, a, ti Mujo, ka`i da }u ja mo`da
do}i.
Oti{ao Mujo na sastanak i prilikom
prozivke predsjedavaju}i ga pita:
-Ho}e li Haso do}i?
-Pa ako bude mogao ne}e do}i, a ako ne
bude mogao onda }e do}i.
Pita u~iteqica Pericu {ta je jeo. Pe-
rica odgovori:
-Pasuq.
Tako i drugog, tre}eg, pa i ~etvrtog da-
na. U~iteqica ga upita {to jede samo pasuq.
A on }e:
-Ima se, mo`e se.
SUSJEDI
KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA-22 J- S-
B- K- T-
V- L- ]-
G- Q- U-
D- M- F-
\- N- H-
E- W-14 C-
@- O- ^-
Z- P- X-
I- R- [-
Slova u ozna~enim poqima daju naziv
za poslu`ioca rakete.
Slova u ozna~enim poqima daju naziv za vrstu kola~a.
SILIKONSKA revolucija
koja je zahvatila na{u estradnu sce-
nu nimalo ne jewava. Estradne "qe-
potice# se prosto utrkuju koja }e
u sebe utrpati vi{e silikona, pri
tom ne mare}i za cijenu, obim ili
veli~inu! Jedna od onih koje su u to-
me pretjerale jeste i Stojanka No-
vakovi} - Stoja.
Ova folk-zvijezda se, navodno,
pred novogodi{we praznike podvr-
gla operaciji smawivawa grudi.
- Grudi su joj bile toliko veli-
ke da su joj svojom te`inom optere-
}ivale ki~mu i stvarale neopisiv
bol - tvrdi Stojin blizak prijateq,
koji je insistirao na anonimnosti.
Prema wegovim ri-
je~ima, kada je Stoja raz-
mislila o svemu, shvati-
la je da je pretjerala i
da mora na "popravni#.
Svoje ogromno poprsje
smawila je za dva broja i
sada ponovo li~i na nor-
malnu `enu.
Stoja nikada nije
priznala nijedno es-
tetsko "djelo#, niti je ikada po-
tvrdila da je boravila na nekoj
od presti`nih klinika estetske
hirurgije. Za {iru javnost, do
tijela dovedenog skoro do per-
fekcije do{la je anga`ovawem
fitnes trenera i rigoroznim di-
jetama.
Me|utim, iako je po parametri-
ma Grandove publike postigla savr-
{enu figuru, ve} na prvi pogled
moglo se uo~iti da su Stojine gru-
di bile potpuno nesrazmjerne novom
mr{avom tijelu. Ostaje samo da se
vidi, kakvom }e pri~om pjeva~ica
sada da opravda drasti~nu razliku
svog, po ko zna koji put, "novog#
predweg dijela tijela. ¥
Savjeti zadruge `ene
ZVIJEZDA serije "Seks i
grad# Kim Ketrel ka`e da joj se
libido probudio tek u ~etrdese-
tima.
Ova 48-godi{wa glumica je s
biv{im mu`em Markom Levin-
sonom napisala kwigu "Satisfacti-on: The Art Of The Female Or-gasm", u kojoj obja{wava seks sa
`enskog aspekta.
Ona sama nije imala jak sek-
sualni poriv sve do svojih ~etr-
desetih godina.
- Mislila sam da nisam sek-
sualna po prirodi, ali nije bi-
lo tako. Kada sam to shvatila,
`eqela sam da savjetujem dru-
ge `ene - objasnila je Kim Ke-
trel. ¥
GLUMAC Xad Lou, najseksi-
pilniji mu{karac dana{wice
prema ~asopisu "Pipl#, na Bo`i}
je zaprosio svoju djevojku i film-
sku partnerku Sienu Miler. Ta-
~an datum vjen~awa jo{ se ne zna.
Tridesetdvogodi{wi Lou za-
prosio je Milerovu u Engleskoj,
gdje su proveli bo`i}ne prazni-
ke, a informaciju je potvrdio i
wihov portparol, koji je rekao da
je Siena dobila dijamantni vjere-
ni~ki prsten.
Glumci su se upoznali pro{le
godine na snimawu rimejka kome-
dije "Alfi#.
Lou je dva puta bio nomino-
van za "Oskara#, za uloge u fil-
movima "Talentovani gospodin
Ripli# i "Hladna planina#, a glu-
mi i u novoj romanti~noj drami
"Bliski odnosi#.
Iz biv{eg braka, s britan-
skim modnim dizajnerom i glumi-
com Sedi Frost, ima troje djece.
Frostova je u oktobru 2003.
godine zatra`ila razvod od Xada,
poslije {est godina braka, optu-
`uju}i ga za "nerazumno pona{a-
we#.
Milerova u filmu "Alfi#
glumi Niki, jednu od djevojaka ko-
je zavode Loua. Glumila je i u pro-
{logodi{wem gangsterskom fil-
mu "Layer Cake" i televizijskoj se-
riji "Keen Eddie". ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. ESTRADA
DEJVID Bouvi, "Kle{#, "Oejzis#,
Eni Lenoks i Xorx Majkl nalaze se me|u
25 izvo|a~a, koji se takmi~e za ovogodi-
{wu nagradu najboqe britanske pop
pjesme od 1977. godine do
danas - javqa Bi-Bi-Si.
Lista od 25 kandi-
data predstavqena je
6. januara, a slu{a-
oci Radija "Bi-
Bi-Si 2# sma-
wi}e je na
pet izvo-
|a~a.
Ko
je me|u
wima,
zna}e
se kada
budu ob-
javqene
nomina-
cije za
ovogodi{we
"Britanske
muzi~ke nagra-
de#. Dodjela }e da
se odr`i 20. fe-
bruara, kada }e ujedno da
se proslavi i 25 godina od
prve dodjele ovih presti-
`nih nagrada. ¥
BRITANSKE MUZI^KE NAGRADE
Najboqi pjevajunajboqe
NA Petom kontinentu odav-
no postoji ogromno interesovawe
Srba za gostovawe umjetnika iz
otaxbine. S obzirom na to da au-
stralijski Srbi ve} dugo ̀ ele da
u toj dalekoj zemqi vide i ~uju
Svetlanu Cecu Ra`natovi},
najpoznatiji sidnejski estrad-
ni menaxer Milojko Lukini}
do{ao je u Beograd da prego-
vara sa Cecom.
Lukini} se u Australiji
proslavio kao organizator
fudbalske turneje Crvene
zvezde, koja je prije dvije godi-
ne gostovala u Sidneju, Adelaidu
i Melburnu. Pored Milojka Luki-
ni}a, estradnim nastupima bavi
se jo{ desetak menaxera sa pro-
stora biv{e Jugoslavije, koji su
dovodili Lepu Brenu, Stoju, In-
diru Radi}, Miroslava Ili}a,
@eqka Joksimovi}a, Marinka Ro-
kvi}a, Anu Bekutu i @eqka Sa-
marxi}a. Wihovi nastupi bili su
mawe-vi{e uspje{ni.
Gostovawe Svetlane Ra`nato-
vi} trebalo bi da bude vrhunac mu-
zi~kih doga|aja u Australiji. Ka-
ko "Glas Srpske# nezvani~no sa-
znaje, Ceca }e da nastupa 5. i 6.
marta u Sidneju i Melburnu, a wen
honorar iznosi}e 50 hiqada evra
po koncertu. Dogovoreno je da Ce-
ca u Australiji gostuje sedam da-
na sa svojim orkestrom i sa dje-
com. Za to gostovawe Svetlana Ra-
`natovi} }e da dobije muzi~ku rad-
nu vizu.
Da bi se ovi koncerti u pot-
punosti isplatili, bi}e odr`ani
na stadionima, a ulaznica }e da
ko{ta 70 australijskih dolara po
koncertu.
U Australiji su u me|uvreme-
nu gostovali Sa{a Mati}, Lepa
Luki}, ali i rediteq Goran Mar-
kovi}, kao i Dragan Vasiqkovi},
poznatiji kao Kapetan Dragan, ko-
ji je poslije jedne decenije do{ao
da obi|e ro|ake.
¥ D. IKOVI]
NAJPOPULARNIJA SRPSKA PJEVA^ICA USKORO U AUSTRALIJI
CECA NA TURNEJISvetlana Ra`natovi} kre}e u martu naturneju po Australiji, a wen honorariznosi}e 50 hiqada evra po koncertu
23
XORX Klu-
ni progla{en je
najqep{im ~o-
vjekom na svije-
tu. ^etrdeset-
t r o g o d i { w i
glumac je u an-
keti posjetila-
ca londonskog
muzeja vo{ta-
nih figura Ma-
dam Tiso zavr-
{io na samom
vrhu. Iza wega
je dvije godine
mla|i Bred
Pit.
Najqep{a
`ena na plane-
ti je trideset-
sedmogodi{wa
Xulija Roberts,
a slijedi je dva-
desetdevetogo-
di{wa An|eli-
na Xoli i tri-
desetpetogodi-
{wa Xenifer
Eniston. ¥
NAJQEP[I QUDI NA SVIJETU
Kluni ispred Breda
VJERIO SE XAD LOU
Romanti~ni Bo`i}
INTIMA KIM KETREL
MAJKA Skarlet Johanson
naredila je glumici da se malo
odmori od napornih obaveza.
Skarlet je u posqedwe vrije-
me i previ{e radila, {to je ima-
lo negativan uticaj na weno zdra-
vqe.
Pomenuta 20-godi{wakiwa
trenutno snima triler "The Is-land#.
- Ja sam radoholi~arka, ne
mogu sebi pomo}i. Ako i uzmem
pauzu da bih se odmorila, mislim
jedino na posao - rekla je nedav-
no Skarlet za "Dejli star#.
Ipak, ovaj put je odlu~ila
da poslu{a maj~in savjet, tako da
}e se poslije zavr{etka snima-
wa nakratko povu}i sa gluma~-
ke scene. ¥
ZVIJEZDA "IZGUBQENIH U PREVODU"
IMA PREVI[E OBAVEZA
Umorna Skarlet
POP zvijezda Britni
Spirs uskoro bi svoju muzi~ku
karijeru, bitno usporenu bra~-
nim `ivotom, mogla da zamije-
ni poha|awem studija. Seksi
pjeva~ica `eli, naime, da po-
stane - forenzi~arka.
- Strastveno gledawe de-
tektivske televizijske serije
"Na mjestu zlo~ina# podstaklo
je u Britni `equ da se i sama
upusti u rje{avawe krimi-mi-
sterija. Seksi "Toxic" Britni
odlu~ila je da krene na faks -
tvrdi "Dejli miror#.
^ini se da su wena dva pro-
{logodi{wa braka bila do-
voqna da po`eli da promijeni
`ivotnu filozofiju i krene u
sasvim drugom smjeru.
- Zvu~i blesavo, ali ona je
zaista inspirisana popular-
nom serijom, koja pokazuje vje-
{te pametne nau~nike kako
uspje{no rje{avaju najzamr{e-
nije zlo~ine - rekao je wen bli-
ski prijateq.
Prema wegovim rije~ima,
Britni se zasitila medijske
pa`we i sada ozbiqno razmi-
{qa o promjeni profesije i o
odlasku na fakultet. ¥
POP KRAQICA @ELI DA BUDE FORENZI^ARKA
Britni na mjestu zlo~ina
NOVOGODI[WE ESTETSKE OPERACIJE
SVIMA VE]E, STOJI MAWEStoja nikada nije priznala nijednoestetsko
"djelo", niti je ikada
potvrdila da je boravila na nekojod presti`nih klinikaestetske hirurgije
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Na{im najmilijim
Dana 18. januara 2005. godine navr{avaju se dvije godine otkako nije sa nama na{ dragi Rade, a na dana{wi dan prije ~etiri godine na{i dragi Zoran, Vesna, Boki i Lara nisu sa nama.
Oti{li ste i ostavili veliku prazninu u na{im srcima. Neka va{a plemenita du{a po~iva u miru, a na{a bezgrani~na qubav ~uva}e vas od zaborava.
Va{a supruga, majka, svekrva, baka Kosa i va{i Qiqa, ^edo, Nenad i Dejana
3 h A-8 IP
srijeda, 12. januar 2005.26
Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je dana 11.1.2005.
godine, u 64. godini `ivota preminula na{a draga
NEVENKA
(ro|. Vreji})
RADI]
Sahrana }e se obaviti u srijedu, 12.1.2005. godine, u 13 ~asova na grobqu
Radi} u Maglajanima.
Povorka kre}e ispred ku}e o`alo{}enih u Maglajanima.
O`alo{}eni: suprug Vlado, sinovci Savo, Zoran i Qubo, sinovka Slav-
ica, zaove Krista i \uja, bra}a, sestre, kom{ije i prijateqi
003061-B1
Posqedwi pozdrav dragoj supruzi
NEVENKI
od supruga Vlade.
003061-A3
Posqedwi pozdrav dragoj snahi
NEVENKI
od zaova Kriste i \uje sa
porodicama.
003061-A3
Posqedwi pozdrav dragoj strini
NEVENKI
od sinovca Save, Sowe i Slavice.
003061-A3
Posqedwi pozdrav dragoj jetrvi
NEVENKI
od Qubice.
003061-A3
Posqedwi pozdrav dragoj strini
NEVENKI
od sinovca Zorana, @eqane i In-
es.
003061-A3
Posqedwi pozdrav dragoj strini
NEVENKI
od sinovca Qube, Biqane, Tawe,
Stefana i Marije.
003061-A3
Dana 12.1.2005. godine navr{ava se
tu`na godina otkad nije sa nama
NADA
RU@EVI]
Za `ivota kratka, rodila si dva
pupoqka slatka. Trudi}u se, vjerni
dru`e, da postanu dvije prelijepe
ru`e.
Tvoj najdra`i: suprug Mitar, k}erke
Dajana i Maja
003535 A-3 G
Tu`no sje}awe na voqenu k}erku i
sestru
NADU
(ro|. Popovi})
RU@EVI]
12.1.2004 - 12.1.2005.
Znaj da te u vje~nom miru ~uva na{a
qubav, ponos i po{tovawe.
Otac Radivoj, majka Dragica, sestra
Stana i brat Radenko
003547 A-3 G
Tu`no sje}awe na voqenu sestru
NADU
(ro|. Popovi})
RU@EVI]
12.1.2004 - 12.1.2005.
Jo{ uvijek mislim da je ovo samo
ru`an san. Neka ti Bog podari
vje~ni mir, a ja }u ~uvati sje}awe
na tebe.
Brat Veselko
003547 A-3 G
Tu`no sje}awe na voqenu sestru
NADU
(ro|. Popovi})
RU@EVI]
12.1.2004 - 12.1.2005.
Iako vrijeme prolazi, bol i tuga
ostaju.
Sestra Rada i zet Marinko sa
porodicom
003547 A-2 G
Dana 12.1.2005. godine navr{ava se
tu`na godina od smrti na{e drage
i voqene sestre, zaove i tetke
JOVANKE
(ro|. Gaji})
DRAGI^EVI]
Tvoja plemenitost i dobrota `iv-
je}e vje~no sa nama.
Brat Sveto, snaha Zora, brati~ine
Maja i Sawa
003523 A-4 G
Posqedwi pozdrav dragoj strini
NEVENKI
od sinovke Slavice, Berni, Tamara
i Petra.
003061-A3
Posqedwi pozdrav dragoj
NEVENKI
Jovo Raca sa porodicom
003061-A3
SJE]AWE
BRANA
ZIMOWI]
12.1.1993 - 12.1.2005.
S po{tovawem, porodica Zimowi}
A-3 E
Posqedwi pozdrav dragom bratu
MILANU
STRA@IVUKU
od sestre Anke i sestri~ne Goge.
03058 A-1
Posqedwi pozdrav dragom bratu
MILANU
STRA@IVUKU
od sestre Dare.
03058 A-1
Posqedwi pozdrav dragom bratu
MILANU
STRA@IVUKU
od sestre Mare i Steve.
03058 A-1
Sje}awe na
RAJKA
MIRKOVI]A
1996 - 2005.
Wegovi najmiliji003530 A-1 G
Tu`no sje}awe na na{eg dragog oca
i djeda
HUSREFA
IBRAHIMBEGOVI]A
Zlatko i Nina
003550 A-1 G
Danas se navr{ava godina dana otkad
nije sa nama na{a draga Maca
DANIJELA - MACA
LUKI]
Rado te se sje}amo i volimo
Porodica [kondri} i radnici STR
"Brana# 2
003072-A-2
Tu`no sje}awe na dragu
DRAGANU
TEGELTIJA
Mnogo nam nedostaje{.
Tvoji najmiliji: Du{an, Vawa, Bojan i Sawa
003046 A-6
In memoriam
MLADEN (Branka)
STEFANOVI]
12.1.2002 - 12.1.2005.
S qubavqu i po{tovawem, ~uvamo
uspomenu na tebe.
Porodice Krunovar i Januzovi}
A-1 R
In memoriam
STJEPAN
KRUNOVAR
13.1.1982 - 13.1.2005.
S qubavqu i po{tovawem, ~uva-
mo uspomenu na tebe.
Porodice Krunovar i Januzovi}
A-1 R
RADU1932 - 2003.
ZORANU1959 - 2001.
VESNI1961 - 2001.
BORISU1986 - 2001.
LARISI2000 - 2001.
DOMAZET
MD PRES
(centar Modri~e)
Kontakt telefon:
065/549-430.
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
o smrti i pomenima u Modri~i
mo`ete predati u kiosku
svakog radnog dana
od 6 do 20 ~asova.
UU MMOODDRRII^̂II
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. 27Dana 12.1.2005. navr{avaju se dvije tu`ne godine otkako nije sa na-
ma na{ dragi
\OR\O
KUNTO[
Toga dana u 11 ~asova na Gradskom grobqu posjeti}emo wegovu vje~-
nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo sve one
koji su ga voqeli da nam se pridru`e.
Vje~no }emo te ~uvati od zaborava sje}aju}i se tvoje dobrote i ple-
menitosti.
O`alo{}ena porodica
B-1 E
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 10.1.2005. godine
u 74. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi
MILAN
(\or|a)
STRA@IVUK
Sahrana }e se obaviti dana 12.1.2005. godine u 13 ~asova na Novom grobqu
u Bawoj Luci.
O`alo{}eni: supruga Zagorka, sin Sini{a, snaha @ana, unuk Milan, se-
stre Mara, Anka i Darinka, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i pri-
jateqi
003558 A-8 G
Dana 12.1.2005. navr{ava se pet godina od kada nije sa nama na{ dragi djed,
svekar i otac
ALEKSA - ACO
(Milana)
[EKARA
S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tvoj plemeniti lik, no za-
hvalni za svu dobrotu i pa`wu koju si nam nesebi~no darovao.
Tvoji najmiliji: unuka Vladana, snaha Tawa i sin Sr|an.
A-8 R
In memoriam
ALEKSA
ACO
[EKARA
2000-2005.
Danas se navr{ava pet godina od kada te iznenadna smrt otela od nas. Ne-
ka ti Bog podari vje~ni mir.
Tvoji: Luka, Mirjana, Milan i \or|e
003537 A-8 G
Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana
11.1.2005. godine u 68. godini `ivota preminuo na{ dragi
RADE
RADANOVI]
Sahrana }e se obaviti 12.1.2005. godine u 13 ~asova, na grobqu Podgradina.
Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u Glamo~u u 13 ~asova.
O`alo{}eni: supruga Koviqka, k}erka Tatjana, bra}a Ilija, Vlado i Mla-
|o, sestra Mitra, snaha Orjana, zet Slavko i unu~ad Neboj{a, @eqo, Jasna,
Tajana i Jovana
003545 A-8 G
Dana 15.1.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od iznenadne smrti
dragog supruga i oca
VEQKA
BO@OVI]A
^etrdesetodnevni pomen bi}e odr`an u 10.30 ~asova na grobqu u selu Na-
deni}i, op{tina Gacko, te pozivamo rodbinu, prijateqe, kumove i kom-
{ije da nam se pridru`e toga dana kod wegove vje~ne ku}e.
O`alo{}ena porodica: supruga Danica i sinovi Sa{a i Sergej
A-8 UP
Posqedwi pozdrav
[EVI
od Jovi}a.
003071 A-8
Posqedwi pozdrav dragom zetu
MILANU
STRA@IVUKU
od svastike Milice.
03559 A-1 G
Posqedwi pozdrav prijatequ
MILANU
STRA@IVUKU
od porodice Peji}.
03559 A-1 G
Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi
@EQKO
(Sime)
DRQA^A
iznenada preminuo 11.1.2005. u 48. godini `ivota.
Sahrana }e se obaviti 13.1.2005. godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u
Bawoj Luci
O`alo{}eni: majka Qubica, supruga Qiqana, sestra Mira, sestri}i Dado
i Tvrtko i ostala rodbina i prijateqi
003556 A-6 G
Posqedwi pozdrav
@EQI
od tvoje Qiqe.
003556 A-1 G
Posqedwi pozdrav sinu, bratu i uja-
ku
@EQI
od majke Qubice, sestre Mire, i se-
stri}a Dade i Tvrtka.
003556 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog supruga i
oca
DRAGOQUBA
[UKALA
12.1.1995-12.1.2005.
Supruga Rada i sin Milenko
003517 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
VLADIMIRU
GRUBI[I]U
od Darkinih prijateqa.
003552 A-1 G
Posqedwi pozdrav kumu
DRKIJU
Porodica Kurbali}
003557 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom prijate-
qu
@EQI
od Nine, ]ele i Vrane.
003560 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog oca
DRAGOQUBA
[UKALA
12.1.1995-12.1.2005.
K}erka Mirjana sa porodicom
003517 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
VLADIMIRU
GRUBI[I]U
od osobqa Kafe-bara "I}o#.
003552 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom dedi
RADI
RADANOVI]U
od Neboj{e, @eqe, Jasne, Tajane i Jo-
vane.
003545 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragu i voqenu
majku
JELENU OPOLCER
MANDI]
Draga mama, pro{la je tu`na godi-
na dana od kada nisi sa nama, ali }e{
vje~no `ivjeti u na{im srcima.
Tvoj pogled i osmijeh su se ugasili,
ali tvoj lik jo{ nije.
Neka ti je laka zemqa.
Tvoj sin Ivan, snaha Nevenka, unu~ad
Danijel i Denis i prijateqi Petro-
vi}i
002972 A-3
Posqedwi pozdrav dragom tati
RADI
RADANOVI]U
od k}erke Tatjane i zeta Slavka.
003545 A-1 G
In memoriam
VLADIMIR
BEKI]
12.1.2004-12.1.2005.
Wegovi: Karmela i Igor
003538 A-1 G
In memoriam
NEBOJ[A
\UR\EVI]
12.1.1998-12.1.2005.
S qubavqu.
Sestre Spomenka i Miqka
003544 A1 G
Posqedwi pozdrav
ZOKIJU
od Sile s porodicom, osobqa re-
storana "Ogwi{te#, od Slavi{e,
\oke i Sile.
003561 A-2 G
Tu`no sje}awe na dragog druga
NIKOLU
JOVANOVI]A
12.1.2000-12.1.2005.
od Rajka Dujakovi}a sa porodicom.
003533 A-1 G
Tu`nim srcem i s bolom u du{i ja-
vqamo svoj rodbini i prijateqima
da je na{a draga k}erka i sestra
STANA
(ro|. Batinica)
RUDI]
iznenada preminula 5.1.2005. u 47.
godini. Pomen za pokoj du{e }e se
odr`ati dana 12.1.2005. u Mrkowi}
Gradu u crkvi Hram Svete Bogoro-
dice u 13 ~asova.
Vje~no o`alo{}eni: majka Jelena,
otac Ostoja, sestra Radmila sa po-
rodicom i brat Radivoje sa porodi-
com
003534 A-5 G
Tu`no sje}awe na na{e drage
brata: i
Dragoqub sa porodicom003536 A-7 G
NIKOLU
(Mihajla)
JOVANOVI]A
12.1.2000-12.1.2005.
snahu:
SMIQKU
JOVANOVI]
3.1.2002-3.1.2005.
Posqedwi pozdrav dragom
ZORANU
[EOVI]U
od Moto-kluba Bawa Luka.
003555 A-1 G
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
"POLARA INVEST# AD
DRU[TVO ZA UPRAVQAWE PIF
Gunduli}eva 4
Bawa Luka
OBAVJE[TEWE
o neto vrijednosti imovine PIF "Polara Invest# a. d. Bawa Luka
Akcionari mogu izvr{iti uvid u izvje{taj o utvr|ivawu vrijednosti imovine i obaveza i izra~un-
avawu neto vrijednosti imovine Fonda u sjedi{tu Dru{tva, radnim danom 8 - 16 ~asova.
Broj 107/05
Dana, 11.1.2005. godine
Na osnovu ~lana 37. Zakona o bankama Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 44/03
i 74/04) i ~lana 31. Statuta Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa Luka, Nadzorni odbor Banke
SAZIVA
3. vanrednu sjednicu Skup{tine Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa Luka, koja }e se odr`ati dana 24.1.2005.
godine (ponedjeqak) u prostorijama Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa Luka, ul. Marije Bursa} broj 7, sa po~etkom
rada u 15 ~asova.
Za sjednicu se predla`e sqede}i
DNEVNI RED
1. Izbor radnih tijela:
1.1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine Banke.
1.2. Imenovawe zapisni~ara, dva ovjeriva~a zapisnika i ~lanova Odbora za glasawe.
2. Razmatrawe i usvajawe Zapisnika sa 2. vanredne sjednice Skup{tine Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa
Luka, odr`ane dana 16.11.2004. godine.
3. Razmatrawe i usvajawe godi{weg plana Nove Bawalu~ke banke a. d. Bawa Luka za 2005. godinu.
PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA
Vasiq @arkovi}, s. r.
Pozivaju se akcionari da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine.
Napomena:
Akcionari mogu izvr{iti uvid u materijal za sjednicu Skup{tine Banke svakog radnog dana u sjedi{tu
Banke u Bawoj Luci, ulica Marije Bursa} broj 7, kancelarija broj A 13 - visoko prizemqe, u vremenu 8 -
16 ~asova.
Na osnovu zakqu~ka Savjeta ministara BiH sa 71. sjednice, odr`ane 9.12.2004. godine,
Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, daje
ISPRAVKU KONKURSA
za izbor i imenovawe ~lanova Upravnog odbora Agencije za javne nabavke
U tekstu konkursa objavqenog u "Glasu Srpske# od 11.1.2005. godine, u ta~ki VIII - Rok za
podno{ewe prijave, umjesto rije~i: od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH# tre-
ba da stoji: od dana objavqivawa u "Glasu Srpske#.
na sqede}a radna mjesta:
1. MENAXER PRODAJE
Uslovi:
- VSS
- poznavawe rada na ra~unaru
- znawe stranog jezika (engleski i/ili we-
ma~ki jezik)
- voza~ka dozvola B kategorije
- prednost imaju kandidati do 35 godina.
2. SERVISER
Uslovi:
- SSS elektrotehni~kog smjera
- poznavawe i servisirawe ra~unara
- znawe stranog jezika (engleski i/ili we-
ma~ki jezik)
- voza~ka dozvola B kategorije
- prednost imaju kandidati do 30 godina.
3. ADMINISTRATOR
Uslovi:
- SSS/V[S ekonomskog smjera
- znawe stranog jezika (engleski i/ili we-
ma~ki jezik)
- poznavawe rada na ra~unaru
- prednost imaju kandidati do 30 godina
Prijavu sa biografijom i kontakt telefonom
poslati na adresu:
MRG Export-Import DOO, Milana Radmana 23,
78000 Bawa Luka.
Dru{tvo za upravqawe privatizacionim investicionim fondom
"Jahorina konseko progres# AD Pale
OBAVJE[TEWE
o neto vrijednosti imovine PIF "Jahorina Konseko invest# AD Srpsko Sarajevo - Pale za IV kvar-
tal 2004. godine
Obavje{tavamo akcionare PIF "Jahorina Konseko invest# AD Srpsko Sarajevo - Pale da su izv-
je{taji o utvr|ivawu vrijednosti imovine i obaveza i izra~unavawu neto vrijednosti imovine fon-
da za IV kvartal 2004. godine, sa~iweni od Centralnog registra hartija od vrijednosti AD Bawa Lu-
ka - Sektor depozitarnih poslova, dostupni u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe PIF "Jahorina kon-
seko progres# AD Pale, ul. Milana Simovi}a 14, Pale, telefon: 057/227-346.
AD "BAWALU^KA PIVARA#
BAWA LUKA
ISPRAVKA
U tekstu JAVNOG NADMETAWA za prikupqawe ponuda radi ugovarawa nabavke robe i
usluga za 2005. godinu koji je "Bawalu~ka pivara# objavila u dnevnom listu "Glas Srpske#
dana 11. januara 2005. godine kod oznake \) USLUGE pod ta~kom 1 Prevoz piva u drumskom
saobra}aju, tekst u zagradi treba da glasi:"(do 10 tona, cijena po 1 kilometru i preko 10
tona, cijena po jednom kilometru)#.
MRG Export-IImport DOO
Milana Radmana 23
Bawa Luka
Tel: 051/312-382
raspisuje
KONKURS
za prijem u radni odnos
S tugom u srcu i bolom u du{i javqamo rodbini, prijateqima i poznanicima da je 11. januara 2005.
godine, u 62. godini `ivota iznenada preminuo na{ dragi
MILIVOJE
(Du{ana)
^UPI]
Sahrana pokojnika bi}e obavqena 12. januara 2005. godine na Srpskom pravoslavnom grobqu u Sla-
tini, a sprovod kre}e ispred ku}e `alosti u 14 ~asova.
Vje~naja pamjat!
O`alo{}eni: majka Bosiqka, supruga Stana, sinovi Mom~ilo, Slobodan i Milenko, k}erka Qubin-
ka, bra}a Mirko, Stojan, Neboj{a i Nedeqko, sestre Mirjana i Milica, snahe, unu~ad i ostala mno-
gobrojna o`alo{}ena rodbina
003064-B2
oktobar 94.954.770,74 48,21 84.796.564,22 43,05
novembar 93.132.498,04 47,28 84.936.032,52 43,12
decembar 93.605.438,28 47,53 83.769.237,70 42,53
mjesec
neto sredstva (KM)neto sredstva
po akciji (KM)
2004. godina
neto sredstva (KM)neto sredstva
po akciji (KM)
2003. godina
Oktobar 88.218.130,18 52,54 69.964.375,78 41,67
Novembar 87.834.660,64 52,31 69.179.675,35 41,20
Decembar 88.889.051,94 52,93 65.039.806,72 38,73
mjesec
Period
Neto vrijednost
imovine
Neto vrijednost
imovine
po akciji (KM)
2004. godina
Neto vrijednost
imovine
Neto vrijednost
imovine
po akciji (KM)
2003. godina
srijeda, 12. januar 2005.28
Prostorije dopisni{tva "Glasa Srpske#
nalaze se u [tampariji
"Grafokomerc AD# Trebiwe,
ulica Ruska broj 2.
"Glas Srpske# svakodnevno na kioscima
u svim mjestima isto~ne Hercegovine.
Usluge "Glasa# sada i u va{oj sredini.
Telefon/faks: 059/225-335
e-mmail adresa: glastb@teol.net
OBAVJE[TEWE
Dnevni list "Glas Srpske#
svakodnevno na kioscima u va{em
gradu. U novootvorenom dopisni{tvu
"Glasa Srpske# u Trebiwu mo`ete
predati besplatne male oglase,
komercijalne oglase, reklamne
poruke, obavje{tewa i ~ituqe i to
svakog radnog dana od 8 do 11 ~asova.
UU TT RR EE BB II WW UU
8.02 Horoskop
8.07 Divqa ma~ka, serija
9.00 Pse}i grad, crtani
film
9.35 Gastronomski dnevnik
9.55 Vijesti
10.00 Korak naprijed, serija
11.00 Vje~na qubav, serija
11.55 Vijesti
12.00 Svi vole Rejmonda,
serija
13.00 Opet iznova, serija
13.55 Vijesti
14.00 Pse}i grad, crtani
film
14.55 Mjesto zlo~ina, serija
15.45 Vijesti
16.00 Radni dan
16.55 Horoskop
17.00 Divqa ma~ka, serija
18.00 Sport centar
18.05 Korak naprijed, serija
19.00 Vijesti
20.00 Sport centar
20.05 Tarner i Hu~, film
22.00 Vje~na qubav, serija
23.00 Vijesti
23.05 Sport centar
23.15 Pariz - Dakar,
sportski program
23.45 Mjesto zlo~ina, serija
00.40 Horoskop
6.30 Jutarwi program
8.30 Film
10.00 Novosti
10.05 Divqa Amerika
10.35 Svijet na dlanu
11.05 Zapisi iz Australije
11.48 Horoskop
11.55 Telefakt
12.15 Film
14.00 Novosti
14.05 Razgoli}eni, serija
14.30 Putopis
14.50 Horoskop
15.00 Novosti
15.05 DV `urnal
15.35 Crtani film
16.00 Film
18.00 Novosti
18.15 Svijet danas
18.45 Alternativa medika
19.05 Gra|ani govore
19.10 Sport fle{
19.30 BN monitor
20.00 Sport fle{
20.15 Film
22.00 Pregled dana
22.30 Razgoli}eni, serija
22.50 Horoskop
23.00 Glas Amerike
23.30 Stil
00.05 Film
1.50 Satelitski program
6.15 Siti
6.25 Sarajevo na liniji
6.35 Mejd in Bawa Luka
6.45 Sportisimo
6.50 Vrijeme
7.00 Sofija, serija
8.00 Vila Marija, serija
9.00 Balkan net
10.00 Alo, alo, serija
11.00 Marijana, serija
11.45 A sada Zijah
11.50 Vrijeme
12.10 Mu}ke, serija
13.00 Bistri Edi, serija
13.45 Vrijeme
14.10 Sarajevo na liniji
14.20 Ne mo`e da {kodi
14.25 Mejd in Bawa Luka
14.35 A sada Zijah
14.40 Sportisimo
14.45 Skrivena kamera
15.10 Pink xuboks
15.40 Vrijeme
15.45 Skrivena kamera
16.10 Sofija, serija
17.00 Izi
17.25 Mu}ke, serija
18.15 Mejd in Bawa Luka
18.25 Sarajevo na liniji
18.30 Vrijeme
18.35 Vila Marija, serija
19.25 Bistri Edi, serija
20.10 A sada Zijah
20.15 Skrivena kamera
20.30 Marijana, serija
21.20 Ruski rulet
22.00 Lete}i start
23.00 Alo, alo, serija
23.30 ^uvari pla`e, serija
00.20 A sada Zijah
00.25 Ne mo`e da {kodi
00.35 Siti
00.45 Sarajevo na liniji
00.55 Mejd in Bawa Luka
1.05 Sportisimo
1.10 Vrijeme
1.15 Ku}i za praznike, film
3.00 Bistri Edi, serija
4.00 Ruski rulet
5.00 Lete}i start
6.00 Jutarwi program RTS
9.15 Ko se igra taj se voli,
program za djecu
10.00 Vukov video bukvar,
obrazovni program
10.45 Pi{i bri{i
11.10 Arsenal
11.55 Telefakt
12.25 Muzi~ki intermeco
13.15 Tabloid
14.00 U povjerewu
15.00 Ekspirijum
15.55 Telefakt
16.35 Gost u studiju
18.00 Serija
18.55 Telefakt
19.30 Dnevnik RTS
20.17 Muzi~ki intermeci
20.30 Nije srpski }utati
21.30 Tabloid
22.10 Serija
23.00 U trendu
23.55 Telefakt
9.05 Klinika Sveti Viktor,
serija
10.05 22 ~asa
10.40 Krug
11.00 Serija
12.00 Mali ku}ni ogledi
12.15 Dokumentarni program
13.00 Farma
13.35 Kowi ponovo jure
14.05 Astro`ar
15.00 Bel gost
15.55 Telefakt
16.15 Serija
17.10 Lijek iz prirode
17.45 Vremenko
18.00 BEL dan
18.15 Vrijeme
18.35 Mobile
18.55 Telefakt
19.50 Mali ku}ni ogledi
20.05 Klinika Sveti Viktor,
serija
21.00 Mejd in, emisija o
privredi
22.00 22 ~asa
22.35 Krug
22.45 Film
00.40 Glas Amerike
9.35 Kraq sto~ara, serija
10.30 Me|unarodni pres
centar
11.00 Lavxoj, serija
12.00 Film
14.00 Nova zemqa, serija
15.00 Zam, muzi~ki program
16.00 Lavxoj, serija
17.00 Doboj danas, hronika
17.50 Kraq sto~ara, serija
18.40 Vremenko
19.00 Novosti
19.30 Dnevnik RTS
20.00 Sport kafe, sportski
`urnal
20.10 Nova zemqa, serija
21.00 Palate svijeta
22.00 Novosti K3
22.20 Sport kafe
22.30 Horoskop
22.40 Arena, politi~ki
magazin
--- Program RTS
8.00 Zabavno-muzi~ki
program
9.00 Jutarwi program
10.00 Svijet
10.15 Luka ~uda, serija
11.15 Bioskop
12.00 Svijet
--- Na dana{wi dan
--- Horoskop
12.15 Vikom tinovci
13.15 Dokaz stvarawa
14.15 Zabavno-muzi~ki
program
15.00 Fokus
16.00 @eqoteka
17.30 Luka ~uda, serija
18.30 Urbana ekologija
19.15 Folk 10
20.10 Svijet
20.30 Hronika
21.00 Gost u studiju
21.30 Va{a `eqa na{a
pjesma
23.00 Glas Amerike
00.00 No}ni marketing
9.30 TV berza
14.00 Najava programa
14.02 Hit dana
14.05 Glas Amerike
14.35 Gejm zoun
14.50 Horoskop
15.00 Serija
15.50 Portal
16.00 Kowi ponovo jure,
reporta`a
16.30 DW tajm
17.15 Lavirint
19.00 ATV vijesti
19.35 DW tajm
20.10 OSM kafe
21.45 Serija
23.00 Gradovi i regije
svijeta, reporta`a
23.30 Glas Amerike
23.58 Horoskop za naredni
dan
00.00 Najava programa za
sutra
00.05 Reprizni program
OSM TV
11.55 Bio jednom jedan
Dnevnik
12.10 Neuhvatqivi, serija
13.00 BHT vijesti
13.15 Sinemanija
13.45 Krim policija, serija
14.40 Fakta, {ou
15.30 BHT SAT program
17.55 BeHaTeBe, program za
djecu
18.00 Neuhvatqivi, serija
19.00 BHT vijesti
19.30 Tim snova, serija
20.00 Svitawe, film
22.00 BHT vijesti
22.30 Dok. program
23.20 Svitawe, film
1.05 Bio jednom jedan
Dnevnik
1.20 BHT Vijesti
6.45 Osveta qubavi, serija
7.30 Anastazija, serija
8.15 Pozdrav iz
Vonderfolsa, serija
9.00 Simpsonovi, serija
9.25 Sabrina, mala
vje{tica, serija
9.50 Bra~ne vode, serija
10.15 Rozan, serija
10.45 Dadiqa, serija
11.10 Sawa, {ou
12.10 Zabrawena qubav,
serija
12.30 Anastazija, serija
13.20 Osveta qubavi, serija
14.10 Pozdrav iz
Vonderfolsa, serija
15.00 Ekskluziv
15.15 Simpsonovi, serija
15.40 Sabrina, mala
vje{tica, serija
16.05 Bra~ne vode, serija
16.35 Rozan, serija
17.00 Dadiqa, serija
17.25 Sawa, {ou
18.30 Ekskluziv
18.45 Vijesti
19.10 Eksploziv
19.45 Zabrawena qubav,
serija
20.15 Zabavna emisija
21.10 Nestali, serija
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
6.00 TV slagalica
7.00 Jutarwi program
9.30 Hag - su|ewe
Slobodanu
Milo{evi}u,
prenos
10.00 Vijesti
10.05 Biblijske pri~e
11.05 Hag - su|ewe
Slobodanu
Milo{evi}u,
prenos
14.00 Vijesti
14.20 Hrabri otac Huan,
serija
15.05 Misionarska pisma
vladike Nikolaja
Velimirovi}a
15.35 Svi smo jednaki
16.00 Simoni i Baldini,
serija
16.30 Srpska danas
17.00 Hrabri otac Huan,
serija
18.00 Pri~a o hrastu, dok.
program
18.35 Pitajte, tra`imo
odgovor
19.00 Kenguri
ko{arka{i, crtani
film
19.30 Dnevnik
20.05 @ene govore
20.35 Ko{arka: Real -
Partizan, prenos
22.30 Lo{e djevojke,
serija
23.25 Vijesti
23.30 Orao je sletio,
serija
1.35 Vijesti
Orao je sletio23.30RT RSUloge: Majkl Kejn,
Donald Saterlend
Za vrijeme Drugog svjetskog rata wema~ke
trupe smislile su pakleni plan, a to je otmica
Vinstona ^er~ila za vrijeme wegovog boravka u
jednom selu u Norfolku. Film je ra|en po romanu
Xeka Higinsa. ¥
Uloge: Tom Henks, Mari Viningem
Skot Tarner radi jo{ tri dana u lokalnoj poli-
cijskoj stanici poslije ~ega treba da preseli u
ve}i grad i po~ne raditi na "pravim# slu~ajevi-
ma. Ba{ tada ubijen je Amos Rid. Skot Tarner
preuzima slu~aj. Problem je u tome {to je jedini
svjedok Amosov pas Hu~, kojeg Tarner, da ga ne bi
uspavali, uzima sebi. Pas i policajac po~iwu za-
jedno raditi na rje{avawu slu~aja. ¥
Uloge: Holi Hanter,
Robert Dauni junior
Nakon ostajawa bez posla i upu{tawa u vezu s
pretpostavqenim iz biv{e firme, kao i saznawa da
wena }erka planira da provede praznike s de~kom,
Klaudija Larson mora da prihvati da }e slobodne
dane provesti s porodicom. ¥
Uloge: Ri~ard Beri, Said Tagmaui
Adrien, specijalista za visokorizi~ne pqa~ke
banaka, pu{ten je iz zatvora. Wegova bolest je uz-
napredovala i ostalo mu je jo{ samo nekoliko
mjeseci ̀ ivota. Verner, pla}enik i profesionalni
snajperista, izla`e svoj `ivot u vojnim kon-
fliktima {irom svijeta. Ova dva mladi}a bez su-
tra{wice na}i se }e se zajedno kako bi ostvarili
svoj zajedni~ki ciq. ¥
Uloge: Majkl Kejn, Pirs Brosnan
Radwa filma de{ava se 1968, kada su Ameri-
ka, Rusija i Britanija potpisale protokol o {ver-
cu nuklearnog oru`ja. Ruski agenti poku{avaju da
zloupotrebe odrednice dogovora, nadaju}i se da }e
im po}i za rukom da uni{te NATO. Dio tog plana
je Valeri Petrofski koji treba da inscenira nuk-
learnu havariju u Britaniji i za sve optu`i
Amerikance. Britanski operativac Xon Preston po~iwe da sumwa
kad prona|e materijal od kog se prave nuklearne bombe i to na mjes-
tu gdje ga je najmawe o~ekivao. Wegovi nadre|eni sve pripisuju para-
noji i odbijaju da povjeruju da se priprema kr{ewe Protokola. ¥
Uloge: Havijer Bardem,
Olivije Martinez
Film Xulijana [nebela, koji je na veliko plat-
no prenio `ivot kubanskog pjesnika Reinalda Are-
nasa, isprva iskrenog revolucionara, ali potom, zbog
svojih stavova, stihova i homoseksualnosti, ~ovjeka
koji je mnogo propatio. ¥
Uloge: ^evi ^ejs,
Stiv Martin
Malo zbog ~iwenice da im je neophodna lova,
malo zbog molbe upu}ene iz senzualnih usta lijepe
seqan~ice, tri prijateqa prihvataju molbu ratara
da ih za{tite od bande pistolerosa. A mislili su
da je {ala. ¥
Uloge: Beatriz Luengo, Beatris Riko
Horacio organizuje kasting jer mu treba stu-
dent koji }e izvesti monolog u jednom TV pro-
gramu. Rober dobija ulogu, a profesor se nudi
da mu pomogne u pripremi teksta. Me|utim,
Roberto ima va`nih privatnih poslova: wegov
sin je u gradu i on ̀ eli da provodi vrijeme s wim.
Kristobal prolazi kroz vrlo stresan period.
Uvjeren je da u {koli postoji zavjera protiv wega. Do`ivqava nervni
slom i uprava {kole saznaje za to. Posqedice nastupaju odmah: Al-
isija Jauregui ga obavje{tava da vi{e nije {ef studija. ¥
Uloge: Marlen Favela, Mario Simaro
Klaudija pokazuje Rosauri izvje{taje koje joj
je dao Patricio i govori joj da je to dokaz da je
on lopov. Luisana kazuje Luis Mariu da je Hime-
na postala alkoholi~ar. Luis Mario odlazi kod
Karidad i Bruna, koji mu govore istinu o tome
kako je Rosaura zavr{ila u zatvoru. Marina sre}e
Rodriga i govori mu da ga ne voli. Eduarda je bi-
jesna na Kameliju zbog wenog odbojnog pona{awa
prema Patriciju. ¥
Uloge: Sandrina Holt, Ivan Sergej
Mek je sumwi~av kada se wegov davno
izgubqeni otac pojavi {irom ra{irenih ruku.
Wihov ponovni susret je odlo`en jer je Mek
krenuo da na|e Li En koja je nestala dok je is-
tra`ivala bawu za visoko dru{tvo, povezanu
sa prodavcem oru`ja. Li En je otkrila da je
bawa centar za ilegalnu trgovinu qudskim or-
ganima, ali po{to su je uhvatili sad je spre-
maju da "pokloni# svoja plu}a trgovcu oru`jem.
Kad Mek stigne, {okira ga {to nalazi svog oca koji se sprema za
transplantaciju i Li En koja se sprema da ide pod no`. ¥
Ku}i za praznike1.15PINK - BH
Tarner i Hu~20.05ATV
Svitawe20.00BHT 1
^etvrti protokol00.15TV PINK
Korak naprijed18.05ATV
Tri amigosa20.00BK
Divqa ma~ka17.00ATV
Neuhvatqivi18.00BHT 1
F I L M S K I P R O G R A M
PREPORU^UJEMO
srijeda, 12. januar 2005.PROGRAM30
S E R I J S K I P R O G R A M
Prije no}i00.15RTS 1
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
22.00 U mre`i terora, serija
22.50 Kobra 11, serija
23.45 Vijesti
00.00 Mijewam `enu
00.55 Doma}i pomfrit, film
2.30 Kobra 11, serija
3.15 Eksploziv
5.30 Vila Marija, serija
7.00 Svi gradona~elnikovi
qudi, serija
7.30 Rubi, serija
8.30 Pokemoni, animirana
serija
9.00 Balkan net, jutarwi
program
10.00 Skrivene strasti,
serija
11.00 Zato~enica qubavi,
serija
12.05 Nikad izvini
12.10 Sportisimo
12.15 Qepota, zdravqe i jo{
pone{to
14.05 Nikad izvini
14.10 Sportisimo
14.25 Melrouz plejs, serija
15.30 Top {op
15.45 Hit dana
16.05 Nikad izvini
16.10 Sportisimo
16.15 Vila Marija, serija
17.05 Zato~enica qubavi,
serija
18.00 Skrivene strasti,
serija
19.00 Sportisimo
19.20 Pokemoni, animirana
serija
20.00 Rubi, serija
21.05 Sav taj Pink, {ou
program
22.45 Bra}a po oru`ju, serija
00.15 ^etvrti protokol, film
6.00 Vijesti
6.10 Jutarwi program
9.00 Vijesti
9.01 U zdravom tijelu
9.20 Kuvati srcem
9.35 Slagalica, kviz
10.00 Vijesti
10.05 Sida: Odgovori i
prodori, obrazovna
serija
11.05 Advokat za{titnik,
serija
12.00 Dnevnik 1
12.30 Zaqubqene `ene,
serija (r)
13.30 TV duel
15.10 Crna hronika, serija
16.05 "48 sati - svadba#, {ou
program
17.00 Dnevnik 2
17.35 [arene la`e Milana
Gutovi}a
17.45 Okno, informativni
magazin
18.00 Porodi~no blago,
serija
19.00 Slagalica, kviz
19.30 Dnevnik 3
20.05 Crna hronika, serija
20.45 "48 sati - svadba#, {ou
program
21.50 Kulturni nokaut
22.30 Gra|ani i vlada, info
program
23.05 Mjesto zlo~ina, serija
00.00 Dnevnik 4
00.15 Prije no}i, film
2.10 Repriza dnevnog
programa
6.00 Jutarwi program
8.00 Bejblejd, animirana
serija
9.00 Ja~a od sudbine, serija
9.50 [arene la`e Laneta
Gutovi}a
10.00 Kiki, podzemno
~udovi{te, animirana
serija
10.30 [kolski program
12.00 Muzi~ki program
12.30 Sabori{ta i zbori{ta,
dokumentarna serija
13.00 Program za
inostranstvo
13.45 Kuvati srcem
14.00 Trijumf [erloka
Holmsa, film
15.30 Vrele gume
16.00 Ovo je Srbija
17.00 Muzi~ki program
17.30 Bunga banga re, serija
za djecu
18.00 Beogradska hronika
19.00 Marseliwo, animirana
serija
19.30 Dnevnik
19.55 Plavi loto
20.00 Beokult
20.30 Ko{arka: Real Madrid
- Partizan, prenos
22.30 U svijetu
23.00 Muzi~ki program
23.30 Paleosvet, nau~na
serija
00.00 Milenijum, serija
1.00 Repriza dnevnog
programa
6.00 Zabrawena qubav,
serija
7.00 Budilnik
10.00 Betmen, animirana
serija
11.00 Jelena, serija
12.05 Lopta
12.10 Rezervisan termin
12.30 U trendu
14.00 Moqac, film
16.00 Najslabija karika
17.00 Konan, animirana
serija
18.10 Jelena, serija
18.55 Telefakt
19.30 [ta ~initi?
20.00 Tri amigosa, film
22.00 Klopka, politi~ki tok
{ou
00.15 Glas Amerike
1.00 Zabrawena qubav,
serija
2.00 Diskaveri
3.00 Klopka
4.30 Repriza dnevnog
programa
7.00 Nova kids - crtane
serije
--- Djeca iz u~ionice 402
--- Diabolik
--- Skubi Du
--- Harvi Tuns
--- Djeca iz u~ionice 402
--- Diabolik
--- Skubi Du
9.55 Uqez, serija
10.40 Skijawe
11.55 Izlog strasti
12.10 Zato~enica, serija
13.05 Na{a mala klinika,
serija
14.00 Kraq Kvinsa, serija
14.25 Darma i Greg, serija
14.50 Svi vole Rejmonda,
serija
15.35 Hrvoje Po{tewak
15.45 Zato~enica, serija
16.35 Qubav bez grijeha,
serija
17.35 Vijesti
17.40 Izlog strasti, serija
18.10 Uqez, serija
19.00 24 sata
19.45 Hrvoje Po{tewak
20.00 DOA, film
21.45 [ou
22.50 Ko{arka: Efes Pilsen
- Cibona
6.30 Dobro jutro, Hrvatska
9.15 Lugarnica, serija
10.00 Vijesti
10.10 Najekstremnije
`ivotiwe
11.00 Govorimo o zdravqu
12.00 Dnevnik
12.30 Ponovo voqeti, serija
13.20 Maja, {ou
14.00 Vijesti
14.10 Serija
15.05 Kris Kolorado, crtani
film
15.30 Nora fora
16.00 Hrvatska danas
16.20 @ivot u`ivo
17.00 Vijesti
17.10 @ivot u`ivo
17.50 Najslabija karika
18.30 Vila Marija, serija
19.15 Loto
19.30 Dnevnik
20.05 Prevara, film
21.50 Dokumentarni program
22.25 Otvoreno
23.20 Dnevnik
23.35 Obrazovni program
00.20 Film
1.50 Najekstremnije
`ivotiwe
2.40 Dokumentarni program
3.10 Slobodna zima
3.25 Nau~na petica
4.10 Opra {ou
4.55 Maja, {ou
5.30 Ponovo voqeti, serija
8.00 Program za djecu
10.25 Papreni detektivi,
serija
10.50 Kris Kolorado, crtani
film
11.15 Muzi~ka TV
11.45 Slobodna zona
12.00 Slon u mom krevetu,
film
14.00 Trenutak spoznaje
14.45 Eureka
15.00 Lugarnica, serija
15.50 Vijesti za gluve
16.00 Dobro jutro, Majami,
serija
16.25 Zvjezdane staze, serija
17.15 Briqantin
18.20 @upanijska panorama
18.45 Nau~na petica
19.30 Muzi~ka TV
20.05 Svijet prema Ximu,
serija
20.35 Mladi Kazanova, serija
22.05 Vijesti
22.20 Sa{ina ekipa, film
23.15 Film
1.05 Serija
2.00 Svijet prema Ximu,
serija
2.20 Dobro jutro, Majami,
serija
6.30 The best oof OBN7.45 Pokemoni, animirana
serija
9.00 Dje~ji kviz
9.15 Crtani film
10.00 To sam ja, {ou
12.10 Izlog strasti, serija
12.40 Sumwa, serija
14.10 Jelena, serija
15.00 Kraq komedije, film
16.30 Pokemoni, animirana
serija
17.00 To sam ja, {ou
17.30 Izlog strasti, serija
18.00 Sumwa, serija
18.55 To sam ja, {ou
19.15 Muzi~ki program
20.00 TV Info
20.30 Ali G {ou, serija
21.00 Fali~ni pansion,
serija
21.30 Taksistkiwa, serija
22.00 To sam ja, {ou
22.15 Jelena, serija
23.10 To sam ja, {ou
00.15 Vil i Grejs, serija
00.40 Ali G {ou, serija
1.15 Fali~ni pansion,
serija
1.45 Taksistkiwa, serija
8.30 Reli (Pariz - Dakar), 9.15 Snoubord, 10.15 Alpsko skijawe (m), 10.45
Alpsko skijawe (`), 12.15 Reli (Pariz - Dakar), 12.30 Fudbal - Efes
Pilsen kup, 14.00 Tenis, 14.15 Tenis (Australija), 15.15 Kuglawe, 16.30
Sportske zanimqivosti, 17.00 Reli (Pariz - Dakar), 17.15 Bijatlon (`),
19.00 Fudbal - Efes Pilsen kup, 21.00 Sportske zanimqivosti, 21.30 Bi-
jatlon (`), 22.30 Reli (Pariz - Dakar), 23.15 Avanture, 23.45 Sportske vi-
jesti, 00.00 Bijatlon (`), 00.45 Reli (Pariz - Dakar).
6.00 Pikado SP, 8.30 Drvosje~e, 9.00 Sportski kviz, 12.00 Normal, 13.30
Fudbal, 15.00 Sportski kviz, 17.00 Odbojka - Bundesliga, 17.30 Laola, 18.30
Tuning TV, 19.25 Fudbal: Verder - Fenerbah~e, 21.25 Motovizija, 22.25 Mo-
tobajk, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport spotovi.
9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Tricikl, 10.00 Tajne drevnih naroda, 11.00 Evro-
tunel, 12.00 Obo`avaoci mitova, 13.00 Poplavqene kapije u Veneciji,
14.00 Misterija Derbi{ira, 15.00 Mi smo izgradili ovaj grad: Pariz, 16.00
Bojno poqe: Tunis, 17.00 Avanture R. Hanta, 17.30 Ribolova~ki klub, 18.00
Nevjerovatni skokovi sa motorom, 19.00 Panamski kanal, 20.00 Spartan-
ci, 21.00 Ko je ubio Roberta Kenedija, 22.00 Gre{ke u tajnoj slu`bi, 23.00
Otpor Hitleru, 00.00 Najve}i vojni sukobi, 1.00 Bojno poqe: Tunis.
7.30 Barbara Tejlor Bredford, serija, 9.15 Dug put do ku}e, film, 11.00
Meklaudove k}eri, serija, 12.00 Gospodin rokenrol, film, 13.45 Barbara
Tejlor Bredford, serija, 15.30 Dug put do ku}e, film, 17.15 Dr Kvin, ser-
ija, 18.15 Meklaudove k}eri, serija, 19.15 Dve majke za Zaharija, film,
21.00 No}na mora postaje stvarnost, film, 22.45 @ivot na slobodi, film,
00.30 Dani apokalipse, serija.
6.45 Jutarwi program, 11.35 Kulinarski recepti, 14.15 Komesar Reks, ser-
ija, 15.05 La Signora in gialloo, serija, 15.50 La vita in diretta, 18.40 "L'ered-ita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 21.00 Affari tuoi - La Lotteria, 23.05 Porta a por-ta, magazin, 2.35 L'investigatore Marlowe, serija.
6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni
Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratorija,
9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bra-
vo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looneytoons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05
Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55
Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: KidsNext door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvi-
jezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00
Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom
i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.
5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dis-missed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 TheWade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit ListUK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30
Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fiz-zle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.
6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,
11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Planet VI-VA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Planet VI-VA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat., 17.30
Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30 Spe-cial 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show,
21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00
Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.
6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL shop,
9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Einsatz in 4Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen show, 14.00
Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 17.00
Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 Exclusiv,
18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 20.15
Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania, 21.45 TrautesHeim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00 Nachtjournal, 00.40
Golden Girls (r).
6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30
World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Interna-tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00
World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,
23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00
World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.
6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-don, Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 13.00 Model Talk, 13.30 Fash-ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flashback,14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 15.00Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer'sTalk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano),17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-jork, London, Milano), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz,Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk,22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 23.00Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi,2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 3.00 Mod-el Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo,Wujork, London, Milano).
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Zajedni~ki talas
12.00 Podnevne vijesti
12.15 Poslije dvanaest
14.00 Vijesti
14.05 Svilen konac
16.00 Dnevnik
16.30 Muzi~ka kutija
17.00 Tematikum
19.00 Ve~erwe novosti
19.15 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Oaza
21.00 Najsvjetlije
stranice
umjetni~ke muzike
22.00 Hronika dana
22.15 Aktuelna doma}a
zabavna muzika
23.00 Noviteti strane
produkcije
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 Studiorum (r)
1.00 Muzi~ka program
2.00 Muzi~ki program
3.00 Najsvjetlije
stranice
umjetni~ke muzike
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka -
90.9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9;
S. Sarajevo - 88,7; Trebiwe -
92,8; Han Pijesak - 90,3; Sr-
biwe - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
srijeda, 12. januar 2005. PROGRAM 31
PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Ovan 21.3-20.4.
Ukoliko ste nezadovoqni ne~ijim
pona{awem ili odgovorima koje do-
bijate, potrebno je da promijenite
odre|ene stavove u poslovawu. Naj-
lak{e je krivicu pripisati drugima, ali na
takav na~in ni{ta ne rje{avate u svoju ko-
rist. Nedostaje vam emotivni fluid i podsti-
caj, nema razloga da se protivite ne~ijim `e-
qama. Partner je sjajno raspolo`en. Va`no
je da pravilno kontroli{ete svoju sujetu, iz-
bjegavajte stresne situacije.
Bik 21.4-20.5.
Djelujete nepovjerqivo prema sarad-
nicima i tra`ite nove informacije,
kako biste pravilno razjasnili zajed-
ni~ke dileme. Nesporazum mo`e da kul-
minira na va{u {tetu, stoga budite oprezni ko-
me ili {ta obe}avate. Ne razumijete partnero-
vo pona{awe, ali to vam ne daje za pravo da sa-
mostalno odlu~ujete o zajedni~kim planovima.
Nema razloga da se poigravate sa ne~ijim osje-
}awima. Prija}e vam relaksacija i vedri sadr-
`aji, kao recept za dobro raspolo`ewe.
Blizanci 21.5-20.6.
Prihvatite novu poslovnu ulogu
ili ideju koju predla`u va{i sa-
radnici. Zajedni~ki uspjeh pred-
stavqa najboqu garanciju i za budu}e ci-
qeve koje imate. Potrudite se da ostavi-
te ozbiqan utisak na svoju okolinu. Posve-
tite vi{e pa`we voqenoj osobi. Neko vas
posmatra zaqubqenim pogledom. Osmisli-
te romanti~nu zabavu udvoje. Nalazite se
u sjajnoj psiho-fizi~koj formi.
Rak 21.6-20.7.O~ekujete velike promjene u svo-
joj okolini, ali realnost izgle-
da druga~ije. Prepustite drugima
da se nadme}u oko stvari koje pre-
vazilaze va{e znawe ili profesionalno
iskustvo. Uzaludno raspliwavate svoju
kreativnu energiju. Ne mo`ete da igno-
ri{ete ne~ije prisustvo ili ulogu, sto-
ga obratite pa`wu na ideju koju predla-
`e bliska osoba. Izbjegavajte neke lo{e
navike i stresne situacije.
Lav 21.7-21.8.
Ukoliko vas iritira ne~ije ne-
profesionalno pona{awe ili
prisustvo, izbjegavajte novi kon-
flikt sa tom osobom. Previ{e
arogancije sa Va{e strane mo`e da iskom-
plikuje zajedni~ki dogovor o poslovno-
finansijskoj saradwi. Ne dobijate do-
voqno emotivne pa`we i partnerovu po-
dr{ku, razmislite {ta je pravi povod.
Negdje ste zatajili. Prija}e vam izlazak
ili {etwa, kao dobra relaksacija.
Djevica 22.8-22.9.
Djelujete zahtjevno, ali susret sa
jednom osobom nije ispunio va-
{a o~ekivawa. Preostaje vam da
razmislite o nekom alternativ-
nom rje{ewu, kako biste nadoknadili pro-
pu{teno vrijeme i priliku. Uz obiqe {ar-
ma, ne uspijevate da privu~ete ne~iju pa-
`wu i naklonost. Stalo vam je da budete
u ne~ijem dru{tvu, sa~ekajte na novi tre-
nutak. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna,
obratite pa`wu na svoje snove.
Ribe 19.2-20.3.
Djelujete neraspolo`eno i optere-
}eni ste razli~itim obavezama, sto-
ga nemate dovoqno povjerewa u ne-
~ija obe}awa. Poku{avate da ostva-
rite svoje poslovne namjere mimo zvani~nih
protokola, ali to ima i svoju cijenu. Nema
razloga da se pona{ate suvi{e zahtjevno
pred voqenom osobom. Velika upornost po-
nekad donosi suprotan efekat. Prija}e vam
neka omiqena zabava, kao dobra relaksaci-
ja i opu{tawe.
Vodolija 20.1-18.2.
Imate dobre namjere, ali neko ne
razumije u potpunosti va{e poslov-
ne ciqeve i kreativne ideje. No-
vi doga|aji remete va{e planove i
koncentraciju. Na kraju, morate da prihva-
tite kompromis kao utje{no rje{ewe. Po-
nekad stvari izgledaju potpuno druga~ije u
odnosu na ne~iju pri~u ili obe}awa. Pro-
vjerite na vrijeme ne~iju emotivnu naklo-
nost. Uqep{ajte svoje raspolo`ewe, opusti-
te se.
Jarac 21.12-19.1.
Nemojte se zavaravati da su ne~i-
ja obe}awa dovoqna garancija za
poslovno-finansijski uspjeh. Ve-
}inu stvari mo`ete da ostvarite
bez uticaja sa strane. Neko }e vas iznena-
diti na neprijatan na~in ili bez obja{we-
wa za svoje postupke. Boqe je da prihvati-
te partnerovu ideju, nego da zapo~iwete pre-
pirku ili da pravite novu qubomornu sce-
nu. Posvetite pa`wu stvarima koje djeluju
pozitivno na va{e raspolo`ewe.
Strijelac 23.11-20.12.Ukoliko vam je stalo da poboq{a-
te svoj odnos sa poslovnim partne-
rima, prihvatite ne~iji savjet i pro-
mijenite dosada{wu strategiju. Sve
{to je dobro mo`e biti i boqe, pod uslovom
da ulo`ite svoj maksimum i da prekora~ite
neke subjektivne granice. Zatajili ste pred
voqenom osobom i tra`ite novo opravdawe
za svoje postupke. Odgovor je u prilago|ava-
wu. Potrebno je da poboq{ate svoju koncen-
traciju i raspolo`ewe.
[korpija 23.10-22.11.
O~ekuju vas razli~iti problemi u
komunikaciji sa poslovnim partne-
rima i dodatne obaveze. Neko se tru-
di da vas uvjeri u svoje dobre namjere, ali ja-
sno je da stvari izgledaju druga~ije. Nemojte
dozvoliti da vas zavaravaju. Va`no je da ra-
zumijete ne~iju emotivnu slabost. Nema po-
trebe da glumite moralnog sudiju ili da ka-
`wavate voqenu osobu. Izbjegavajte kon-
fliktne situacije i budite pa`qiviji u sa-
obra}aju.
DNEVNI
Pretjerujete u svojoj kreativnoj ra-
doznalosti ili u potrebi da se upli-
}ete u ne~ije poslovne planove. Na
negativne komentare ne treba da od-
govarate po sli~nom principu, budite mudri.
Razmislite o varijanti pomirewa sa osobom
za koju vas vezuju razli~iti interesi. Senti-
mentalno ste raspolo`eni i imate velika
o~ekivawa, ali nedostaje vam prilika da iz-
razite svoje namjere. Kontroli{ite svoje unu-
tra{we konflikte, opustite se.
Vaga 23.9-22.10.
HOROSKOP
HOROSKOP
SLOBODNO VRIJEME
POGLEDIZBLIZA
PUTNICI na indijskom ae-
rodromu "Indira Gandi# u Wu
Delhiju ostali su {okirani kad
se pred wihovim o~ima, na broj-
nim aerodromskim ekranima, po-
~eo prikazivati "tvrdi# por-
ni}.
Incident se dogodio oko po-
no}i, upravo u vrijeme kad je na
tom aerodromu najve}a gu`va.
Da stvar bude jo{ gora, vru-
}e scene pratili su i prigodni
uzdasi, vrisci i stewawe, koji
su odjekivali cijelim aerodro-
mom. Slu`benici su uspjeli ob-
uzdati neo~ekivanu pornograf-
sku projekciju tek poslije 20 mi-
nuta.
Uprava aerodroma izvinila
se zbog nemilog doga|aja uz ob-
ja{wewe da je film prikazan
kao dio kampawe koja se provo-
di u svrhu podizawa svijesti o
opasnostima koje donosi AIDS.
Ipak, neslu`bena je verzi-
ja ne{to bli`a vjerovatnoj isti-
ni. Pretpostavqa se da je neko-
liko aerodromskih slu`benika
gledalo porni} te da su u nekom
trenutku sasvim slu~ajno pre-
bacili privatnu projekciju na
aerodromske televizore. ¥
NEPA@QIVI RADNICI AERODROMA U WU DELHIJU
UZDASI [OKIRALI PUTNIKEAerodromski slu`benici u Wu Delhiju u trenutku zanosai nepa`we podijelili svoju internu zabavu s brojnim putnicima
STOTINU godina nakon {to
je Ajn{tajn objavio svoje nau~ne
radove zahvaquju}i kojima je po-
imawe svemira i wegovih zakoni-
tosti zauvijek promijeweno, na-
u~nici smatraju da je wegov lik i
djelo potrebno {to vi{e pribli-
`iti mladima. I zato je u Muzeju
nauke u Londonu po~ela Godina
Ajn{tajna. Pozvan je i Ben Valas,
majstor za vo`wu bicikla BMX,
koji je iznad dvojnika ~uvenog na-
u~nika izveo opasni "Ajn{tajnov
okret#. ¥ (Rojters)
IAKO ga naj~e{}e
prati imix dosadnog
sporta, golf to zapravo
nije. Dokaz za to je i naj-
noviji, neo~ekivano go-
li{avi kalendar `en-
skih zaqubqenica u taj
elitisti~ki sport.
Kako bi dokazala da
golf nije onakav kakvim
ga ve}ina qudi smatra,
vrhunska golferica So-
fi Sandalo odlu~ila je
za potrebe snimawa ka-
lendara skinuti svoje
{iroke pantalone za
golf i bijeli "pringl#
pulover ne bi li golf
malo za~inila i osigu-
rala mu novi imix.
- Golfu treba novi,
glamurozniji imix - ob-
jasnila je Sandalova, 44.
na listi najboqih golf-
igra~a 2004. godine.
- Moj prvi seksi ka-
lendar nastao je kao spoj
moje velike qubavi prema golfu,
ali i prema modi, glamuru i ele-
ganciji. Ovaj kalendar je moj ma-
li doprinos popularizaciji gol-
fa. Nadam se da }e doprinijeti bo-
qem prihvatawu i shvatawu spor-
ta koji toliko volim - zakqu~ila
je Sofi. ¥
KINA
Tetova`asve dra`a
TETOVA@A je nekad bila po-
pularna me|u kineskim kriminal-
cima, a onda je do{ao Mao Cedong
i "razvalio# tamo{we podzemqe,
a sve u ciqu svijetlog puta u komu-
nizam. Mao je poodavno pod ze-
mqom, ni kineski komunisti vi{e
nisu crveni kao {to su nekad bi-
li, a tetova`u sada u najmnogoqud-
nijoj zemqi svijeta na sebi crta i
staro i mlado. ¥ (Rojters)
DENVER
Na le|ima bikaPOSTOJI jedan grad u Ame-
rici, ime mu je Denver. Tamo se
odr`ava jedan sajam, koji se zove
Nacionalni sajam `ivine. A na
sajmu se odr`ava i {ampionat u ja-
hawu bikova, i to onih razjarenih.
Jedan od u~esnika, Luk Jang iz Ra-
jt Sitija (Oklahoma), izdr`ao je
samo nekoliko sekundi na le|ima
^iroki Fidlera, zavr{io na ze-
mqi i ispao u prvoj rundi. Kauboj
}e poku{ati ponovo idu}e godine,
a ovaj put }e ostati zapam}en sa-
mo po dosta vratolomnom padu.
¥ (Rojters)
LONDON
Okret iznad Ajn{tajna
GOLI[AVI GOLF-KALENDAR
MORAL NA AMERI^KINA^IN
Cenzura zbogpe{kira
KAD se sa moralom pretjera,
onda dolazi do apsurda, poput raz-
loga zbog kojeg Foks TV nije htio
prikazati reklamu za sredstvo pro-
tiv ka{qa s legendarnim Mikijem
Runijem.
Da se zbog padawa pe{kira di-
`e velika frka, to i nije ni{ta
novo, ali da se frka di`e i zbog ka-
{qa, to ~ak ni od ameri~kih kon-
zervativnih idiota niko nije o~e-
kivao. U reklami za novi lijek pro-
tiv prehlade, "Erborn#, gluma~ki
veteran Miki Runi sjedi u sauni i
~ita novine kad oko wega mladi}i
po~nu ka{qati.
Upla{eni Runi po~ne bje`ati
iz saune, te mu pe{kir spadne i na
nepune dvije sekunde mu se vidi
stra`wica, zbog ~ega konzervativ-
ni TV Foks odbija emitovati tu
reklamu. A {ta to oni nalaze da je
opsceno i opasno u stra`wici ~o-
vjeka koji ipak ima 84 godine, to
vaqda ni oni ne znaju. ¥
Ni {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpicaNi {tapa ni krpica
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
\ Dominik Hrbati: Najskupqe vo}e u `ivotu
OUKLEND - Slova~ki teniser
Dominik Hrbati, koji je pro{le ne-
djeqe sa Danielom Hantu~ovom osvo-
jio "Hopman Kup# u Pertu, do`ivio
je neugodno iznena|ewe na carini na
aerodromu u novozelandskom Ouklen-
du.
Naime, carinici su u wegovim xe-
povima prona{li dvije mandarine, te
su ga zbog poku{aja nelegalnog unosa
vo}a u zemqu kaznili sa 200 novoze-
landskih dolara.
- To su najskupqe mandarine u mom
`ivotu. Za taj novac mogao sam kupi-
ti barem 50 kilograma mandarina - iz-
javio je Dominik Hrbati, koji brani
trofej na ATP turniru u Ouklendu.
Slova~ki teniser je mandarine kupio
na aerodromu u australijskom Pertu,
ali ih nije stigao pojesti za vrijeme
leta prema Ouklendu.
- Nije mi palo na pamet da bih
mogao biti ka`wen zbog dvije man-
darine, ali ako je zakon takav u No-
vom Zelandu, ja ga po{tujem - dodao
je Hrbati. ¥
NEPRIJATNO IZNENA\EWE ZA DOMINIKA HRBATIJA
Ka`wen zbog mandarina
PRWAVOR - Jesewim tri-
jumfom na kros prvenstvu BiH,
odr`anom u Zenici, `enska se-
niorska ekipa Atletskog kluba
Prwavor stekla je pravo nastu-
pa u Kupu evropskih {ampiona.
Takmi~ewe }e biti odr`ano 5.
februara u Milanu, a u Prwavo-
ru je definitivno otklowena di-
lema oko odlaska djevojaka na tu
najja~u evropsku klupsku kros
smotru.
U rukovodstvu
kluba, u kojem je
i zvani~no oba-
vqena fuzija
ranija dva ko-
lektiva, Qu-
bi}a i Marato-
na, odahnuli su
poslije kontak-
ta sa na~elnikom
op{tine Vla-
dom @iv-
k o v i -
}em.
- Razgovarali smo sa na~el-
nikom, a prijatna vijest je da nam
je obe}ana finansijska pomo},
neophodna da na{ grad kona~no
ima predstavnika u Kupu {ampi-
ona. Bi}e to debi na{ih atleti-
~arki u klupskoj me|unarodnoj
konkurenciji, pa nam je `eqa da
se {to kvalitetnije pripremi-
mo. O~ekujemo i podr{ku Repu-
bli~kog sekretarijata za sport,
kako bismo zaokru`ili fi-
nansijsku konstituciju
vrijednu oko 11.500
konvertibilnih ma-
raka - ka`e trener
prwavorskih atleti-
~ara Dragomir ^a-
brilo.
U Milanu }e na-
stupiti Nevena Li-
zdek, \ur|ica Ku-
zmanovi}, Milan-
ka \uki}, kao i po-
ja~awa Biqana
Cvijanovi} i Ja-
sminka Guber. Djevojke }e tr~ati
5.000 metara, a za klupski pla-
sman vrednuju se tri najboqa po-
jedina~na ostvarewa.
Iako su na prvenstvu u Zeni-
ci osvojili drugo mjesto, {ansu
za nastup u Italiji iznenada su
dobili i ~lanovi mu{ke senior-
ske ekipe AK Prwavor. Naime, u
redovima Slobode iz Tuzle, koja
je jesenas bila prva, do{lo je u me-
|uvremenu do rasula, pa je izvje-
sno da taj klub ne}e imati ekipu
za skup u Milanu.
- Iznenada smo dobili prili-
ku da BiH predstavqamo i u mu-
{koj seniorskoj konkurenciji. Is-
koristi}emo tu mogu}nost, jer je to
pravi na~in da afirmi{emo na{
klub i grad. Procjewujemo da mo-
`emo biti me|u 15 najboqih eki-
pa - ka`e predsjednik prwavorskog
kluba @eqko Petrovi}, koji jo{
ima takmi~arskih ambicija.
Stru~ni {tab Prwavora ve}
je utvrdio plan priprema koje }e
se odvijati u ovom gradu. U zim-
skom periodu pauze prakti~no i
nema, jer se treninzi odr`avaju
dva puta dnevno.
Za 12 godina postojawa atle-
tike u Prwavoru, februarska is-
ku{ewa mu{ke i `enske ekipe
bi}e do sada najzna~ajniji ispi-
ti lokalne "kraqice sportova#.
Zbog toga je u klupskom rukovod-
stvu, ali i u stru~nom {tabu, bla-
govremeno po~ela "operacija Mi-
lano#.
¥ B. RADULOVI]
PRWAVORSKI ATLETI^ARI PO^ETKOM FEBRUARA NASTUPAJU U KUPU [AMPIONA
EVROPSKA PREMIJERA U MILANUPored `enskog tima, koji je osvojiotitulu BiH, iznenada smo dobilipriliku da se predstavimo i u mu{koj seniorskoj konkurenciji,ka`e @eqko Petrovi}
\Atleti~ari Prwavora: Pripreme za najja~u evropsku klupsku smotru
\\uro Koxo: Sti`e u Prwavor
POJA^AWAMu{ku seniorsku ekipu u
Italiji ~ini}e: Slavi{a
Buni}, Goran Je{i}, @eqko
Petrovi}, Dalibor Vrhovac
i dva poja~awa, \uro Koxo iz
Mrkowi} Grada i Senaid
Hasi} iz Zenice. Seniori }e
tr~ati na 10 hiqada metara, a
kao i kod djevojaka, za klupski
plasman boduju se po tri najboqa
pojedina~na rezultata.
MisterijaDejanovi}DOBOJ - Rukometa{i dobo-
jske Sloge po~eli su pripreme za
nastavak sezone. Na prozivku
{efu stru~nog {taba Vojislavu
Ra|i javili su se svi rukometa{i,
izuzev Milo{a Mitrovi}a, Alek-
sandra Kne`evi}a i Pe|e De-
janovi}a.
- Mitrovi} i Kne`evi} su
opravdano odsutni, jer su tra`ili
da kasnije do|u na pripreme, ali
nejasno je za{to se nije pojavio
Dejanovi} - ka`e Ra|a.
Istina, Dejanovi}a je Disci-
plinska komisija na Ra|in pri-
jedlog suspendovala na tri mjese-
ca zbog saobra}ajne nesre}e koju je
do`ivio u fini{u jeseweg dijela
prvenstva.
- To, me|utim ne zna~i da je
oslobo|en treninga. Naprotiv, to
je wegova obaveza. Nije se `alio
na suspenziju, premda je imao na
to pravo, a poslije je tra`io ispis-
nicu. Dejanovi} nema pravo
igrawa, ali mora da trenira -
isti~e Ra|a.
Ekipa }e za sada, prema we-
govim rije~ima, raditi dva puta
dnevno.
- Mi se, prakti~no, nismo ni
odmarali u pravom smislu, jer smo
tek krajem decembra prestali sa
treninzima. Radi}emo u Doboju i
imati dva treninga dnevno: jedan
poslije podne na otvorenom
tr~awe i teretana, a nave~e }emo
vje`bati u dvorani - nagla{ava
Ra|a.
Sloga }e, prema wegovim ri-
je~ima, ve} naredne nedjeqe po~eti
sa odigravawem prijateqskih
utakmica, a prvi protivnik bi}e
Kowuh namje{taj iz @ivinica.
- Odlazimo zatim u Osijek,
gdje }emo sa istoimenim timom
odmjeriti snage 26. januara, a u
naredna dva dana gostova}emo kod
zrewaninskog Proletera i
Kikinde - dodaje Ra|a.
Najboqe plasiranu ekipu iz
Srpske u Zajedni~koj ligi BiH,
sredinom narednog mjeseca o~eku-
je prava provjera.
- Nastupi}emo 12. i 13. feb-
ruara na turniru u Rumi na kojem
}e igrati Partizan, Crvena zvez-
da, Jugovi}, Metaloplastika, Vo-
jvodina, sarajevska Bosna. Rije~
je o zaista kvalitetnim sastavi-
ma sa kojima }emo igrati i is-
probati u kakvoj smo formi -
ka`e Ra|a.
Dobojlije }e prije nastavka
prvenstva, koji po~iwe 25. feb-
ruara, snage odmjeriti jo{ sa
Bosnom i Kowuhom.
¥ Sl. P.
RUKOMETA[I DOBOJSKE SLOGE PO^ELI PRIPREME
BEOGRAD - Marjan Marko-
vi} i Vladimir Di{qenkovi}
vjerovatno se danas ne}e na}i u
avionu sa ostalim fudbalerima
Crvene zvezde, koji kre}u na pri-
preme na Kipar. Oni ostaju da
potra`e nove klubove u inostran-
stvu, a odmazda "navija~a# je ve}
po~ela - Markovi}u je preksino}
ispred zgrade u kojoj stanuje za-
paqen "pe`o 206#.
Policija je saop{tila da je
auto reprezentativca Srbije i
Crne Gore zapaqen u tri ~asa uju-
tru, ali ostali detaqi se ne na-
vode.
Povodom ovog incidenta,
oglasili su se i ~elnici Crvene
zvezde:
- Iznena|eni smo tim ~inom.
Svaki napad na ~lana na{eg klu-
ba smatramo napadom na klub. U
ovom trenutku nemamo vi{e in-
formacija, sa~eka}emo rezulta-
te istrage - rekao je potpredsjed-
nik Crvene zvezde Milan Vujin
i dodao da se Markovi} osje}a do-
bro.
Incident, iako rijedak, nije
sasvim neo~ekivan, jer je oboji-
ci igra~a u posqedwe vrijeme te-
lefonski prije}eno ako ne pro-
du`e ugovor sa "crveno-bijelim#.
^ak im je poru~eno da }e im bi-
ti "polomqene# noge.
Kao {to je poznato, trener
Dostani} ne ra~una na igra~e ko-
ji ne}e da produ`e vjernost klu-
bu i ostaje izri~it u svojim sta-
vovima.¥ B. MARKOVI]
FUDBALER CRVENE ZVEZDE NA UDARU NAVIJA^A
MARKOVI]U ZAPAQENAUTOMOBIL Igra~ima telefonski
prije}eno ako ne produ`e ugovorsa
"crveno-bijelim"
\ Vojislav Ra|a: Turnir u Rumi prava provjera
\Marjan Markovi}: Odmazda navija~a
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005.SPORT2
BAWA LUKA - Uspje{na
premijera u 2005. godini. Kadet-
kiwe [kole odbojke Inova go-
stovale su u Beogradu, gdje su u~e-
stvovale na Me|unarodnom tur-
niru i osvojile peto mjesto.
Na ovoj smotri nastupilo je
osam ekipa: Volej star (doma}in),
Crvena zvezda, Mladost iz Za-
greba, Obili}, Inova, Bled, La-
zarevac i Bambi co iz Tetova.
- U Beogradu smo nastupili u
ne{to ja~em sastavu. Naime, na-
{u ekipu poja~ale su kadetkiwe
Radnika Bijeqina put. Timovi
su bili podijeqeni u dvije grupe.
Mi smo bili u grupi "B# zajedno
sa: Crvenom zvezdom, Obili}em
i Bledom - rije~i su trenera Ino-
ve Daria Savovi}a.
Kao tre}eplasirana ekipa u
svojoj grupi Inova se sastala sa
~etvrtoplasiranim iz grupe "A#
- Lazarevcem i pobijedila sa 2:0.
Potom su se Bawolu~anke i bor-
bi za peto mjesto ponovo igrale
sa timom Bleda iz Slovenije i
trijumfovale sa 2:0. Tako je ko-
na~an redoslijed ovog turnira
glasio: Crvena zvezda, Volej star,
Obili}, Mladost, Inova, Bled,
Lazarevac i Bambi co.- Zadovoqan sam igrama u Be-
ogradu. Djevojke iz Bijeqine od-
li~no su se uklopile, pogotovo
ako se zna da smo prije turnira
samo jednom igrali zajedno. Do-
bili smo mnogo pohvala na ra~un
igre od prisutnih na ovom turni-
ru - naglasio je trener Inove Da-
rio Savovi}.
¥ M. I.
ODBOJKA[ICE INOVE U^ESTVOVALE NA ME\UNARODNOM TURNIRU
Ekipa Inove: Zadovoqni premijerom
Bawolu~ankama peto mjesto
BAWA LUKA - Upravni od-
bor Rukometnog kluba Borac Te-
lekom Srpske usvojio je plan pri-
prema za drugi dio sezone u kojem
Bawolu~ane o~ekuju bitke na tri
fronta. Tako je i definitivno
potvr|eno da }e ekipa prvih ne-
koliko dana trenirati u dvorani
"Borik#, a zatim se preseliti u
Tesli} na visinske pripreme.
- Uspjeli smo ispuniti `equ
stru~nog {taba i obezbijediti
sredstva za sedmodnevne pripre-
me van Bawe Luke - ka`e vr{ilac
du`nosti predsjednika Borca Te-
lekom Srpske Milo{ [olaja. Ta-
ko|e, dogovorili smo da izme|u
10. i 20. februara otputujemo u
Vojvodinu, gdje bi odigrali neko-
liko prijateqskih utakmica sa
tamo{wim rivalima.
Izvjesno je i da }e Borac Te-
lekom Srpske imati ~etiri kon-
trolna duela sa zagreba~kim Me-
dve{~akom.
- Prva dva me~a }emo odigra-
ti u Bawoj Luci 29. januara, dok
}emo 5. februara gostovati u Za-
grebu - dodao je [olaja.
Prema rije~ima vr{ioca du-
`nosti predsjednika kluba, pri-
oritet u nastavku sezone su me~e-
vi sa {vajcarskim Vaker Tunom.
- Evropa je za nas najva`nija.
Ciq je da se plasiramo u polufi-
nale ^elenx kupa i upravo zbog
utakmica sa [vajcarcima mora-
li smo igra~ima omogu}iti kva-
litetne pripreme. Na sastanku
smo razgovarali kako prona}i oko
30 hiqada maraka koliko je po-
trebno za susrete sa Vaker Tunom.
Naravno, bilo je govora i o dugo-
vima prema na{im rukometa{ima,
tako da smo do{li do cifre od
300 hiqada maraka. Veliki je to
novac i sada moramo "pokucati#
na mnoga vrata kako bi do{li do
wega - zakqu~io je Milo{ [ola-
ja.
¥ D. PRA[TALO
ZASJEDAO UPRAVNI ODBOR RK BORAC TS
PRAZNA KASA GLAVNI PROBLEMOsim novca koji nam je potreban za susrete sa VakerTunom, razgovarali smo i o dugovima prema na{imrukometa{ima te do{li do cifre od 300 hiqadamaraka, ka`e Milo{ [olaja
RIBNIK - Danilo Mitri},
Nedeqko Bodo i Mom~ilo Sopre-
ni} podijelili su prvo mjesto na
tradicionalnom {ahovskom Bo-
`i}nom turniru, koji je odr`an u
Ribniku. Oni su poslije sedam od-
igranih kola bili najuspje{niji i
sakupili po 5,5 poena {to je bilo
dovoqno za trijumf.
Po pet poena osvojili su Tode
Peji}, Ratko Jui} i Ratko Buva~ i
zauzeli plasman od 4. do 6. mjesta.
Sedmi je bio @ivko \uza, koji je
sakupio po 4,5 poena. Zatim slije-
de: Milo{ Bawac, Mile Risovi},
Jovo Kuzman i Goran Kevac po ~e-
tiri poena...
Najboqim pojedincima turni-
ra pripale su vrijedne nov~ane na-
grade organizatora, [ahovskog klu-
ba Ribnik. ¥ J. ^.
TRADICIONALNI BO@I]NI [AHOVSKI TURNIR U RIBNIKU
VI[EGRAD - Majstorski
kandidat Vladimir Bili} iz Vi-
{egrada pobjednik je Drugog me-
morijalnog {ahovskog turnira
"Du{ko Mi{kovi} - Dule#. Bi-
li} je bez ijednog poraza u 17 od-
igranih kola po Bergerovom si-
stemu, uz samo jedan remi, osvo-
jio 16,5 poena.
Drugo mjesto pripalo je Mi-
roslavu Mr{evi}u iz Priboja, a
tre}e Dejanu Pavlovi}u iz Po`e-
ge.
Tri prvoplasirana takmi~a-
ra su, uz diplome, dobili i nov-
~ani iznos od 300, 200 i 100 kon-
vertibilnih maraka.
Na memorijalnom turniru, u
organizaciji {ahovskog kluba
Drina Vi{egrad, u~estvovalo je
18 {ahista, od kojih najvi{e iz
Priboja, sedam, i dva iz Po`ege
(Srbija i Crna Gora), te pet iz
Rogatice i ~etiri iz Vi{egrada.
Ova {ahovska smotra odr`a-
na je u Vi{egradu povodom Dana
Republike Srpske.
¥ S. H.
MEMORIJAL "DU[KO MI[KOVI] - DULE"
Bili}u niko ravan
BAWA LUKA - Srpski ko-
{arka{ki klub Zvijezda i ove,
kao i pro{le godine, bi}e doma-
}in "Bogojavqenskog turnira#.
Za razliku od pro{log puta izo-
sta}e ekipe iz Srbije i Crne
Gore, ali to ne bi treba-
lo umawiti va`nost
ovog takmi~ewa mla-
|ih selekcija.
- Po{to ove go-
dine nismo uspjeli
dovesti ekipe sa
strane odlu~ili smo
se da organizujemo
turnir na kome }e
nastupiti bawo-
lu~ki "Radivoj Ko-
ra}#, Leotar, Igo-
kea i Zvijezda. Me-
|utim, to ne}e biti po
jedna utakmica, nego
takmi~ewe
s v i h
mla|ih selekcija ovih klubova -
naglasio je trener Zvijezde Ne-
|o Macanovi}.
Iako }e izostati gosti iz Be-
ograda koji su pro{le godine na-
stupili u Lazarevu, treneri koji
organizuju ovaj turnir uvjereni
su da }e on ponovo privu}i veli-
ku pa`wu mladih ko{arka{a.
- Imamo zaista prijateqske
odnose sa pomenutim klubovima
i `elimo na ovaj na~in da se oni
i nastave. Dobra saradwa
i daqe ostaje sa be-
ogradskim Torla-
kom koji je pro-
{le godine bio
ovdje, ali sada
nisu bili u mo-
gu}nosti da do-
|u. Nadamo se do-
godine da }e se u
Bawoj Luci oku-
piti jo{ ve}i
broj mladih ko-
{arka{a a da }e
ovaj "Bogojavqen-
ski turnir# ispuni-
ti svoj ciq. To je,
prije svega,
o d r -
`avawe takmi~arskog kontinui-
teta mla|ih selekcija u zimskom
periodu, te dru`ewe sa dje~acima
iz drugih ekipa i nastavak sarad-
we sa ostalim klubovima - dodao
je Macanovi}.
¥ M. I.
ZVIJEZDA DOMA]IN "BOGOJAVQENSKOG TURNIRA"
Dru`ewe uz utakmice
BAWA LUKA - Kugla{ka
elita BiH umalo nije ostala
bez jednog ~lana i to aktuel-
nog {ampiona Bawalu~ke pi-
vare.
Naime, te{ka nov~ana si-
tuacija u kojoj se klub nalazi
natjerala je ~elnike "piva-
ra# da povuku najnepopular-
niji potez - napi{u dopis o
odustajawu od takmi~ewa u Za-
jedni~koj ligi. Ipak, zahva-
quju}i qudima dobre voqe
trostruki prvak BiH }e osta-
ti u dru{tvu najboqih.
- Malo je nedostajalo da
odustanemo od takmi~ewa - ka-
`e sekretar Bawalu~ke piva-
re Ilija Runi}. Ve} smo bili
digli ruke od svega, ali na sre-
}u izbjegli smo najgore. Mo-
ram ista}i da bi se klub sigur-
no ugasio da u pomo} nisu pri-
sko~ili na{ generalni spon-
zor "Bawalu~ka pivara#,
"Maksmara# i kompanija "Da-
mjanovi}#.
Ne samo da su "pivari#
uspjeli prona}i sredstva za
nastavak takmi~ewa, ve} sada
planiraju i poja~awa.
- Poku{a}emo dovesti dva
iskusna kugla{a, koja bi uz
na{e mlade snage popravili
lo{ utisak koji smo ostavili
u jesewem dijelu prvenstva. O
imenima jo{ ne `elim da pri-
~am, ali je sigurno da }e oni
svojim kvalitetom znatno po-
ja~ati konkurenciju u timu -
dodao je sekretar Bawalu~ke
pivare.
Glavni zadatak nekada naj-
uspje{nijeg kugla{kog kluba
u BiH bi}e opstanak.
- Nalazimo se na dnu tabe-
le i mora}emo ulo`iti mno-
go truda kako bi ostali u eli-
ti. Ipak, optimista sam. Vje-
rujem da }emo na proqe}e pru-
`ati mnogo boqe partije i da
}emo zajedni~kim snagama sti-
}i do zacrtanog ciqa - nagla-
sio je Ilija Runi}.
¥ D. Pr.
KUGLA[KI KLUB BAWALU^KA PIVARA IZBJEGAO GA[EWE
SPAS U POSQEDWI ^ASVe} smo bili digli ruke od svega,ali uz pomo} sponzora izbjeglismo najgore, ka`e Ilija Runi}
SPORT U KARIKATURI KK KNIN GAGITRANS
Stigli Jovi}i Mulali}BAWA LUKA - Rukovodstvo
Kugla{kog kluba Knin Gagitrans
po svaku cijenu `eli da osvoji ti-
tulu u Zajedni~koj ligi BiH. Da je
tako najboqe potvr|uje dovo|ewe
dva provjerena i kvalitetna kugla-
{a u svoje redove - Nikolu Jovi}a
i Faruka Mulali}a. Prvi sti`e iz
redova qutog rivala Borca Nova
Bawalu~ka banka, dok je Mulali}
proteklih godina nosio dres Zrin-
skog iz Quba~a.
- Sve je dogovoreno. Jovi} i Mu-
lali} su novi ~lanovi Knin Gagi-
transa. Rije~ je o veoma dobrim ku-
gla{ima sa kojim }emo mnogo lak-
{e sti}i do zacrtanih ciqeva.
@eqa nam je da osvojimo Kup i pr-
venstvo BiH i zato smo se odlu~i-
li da osvje`imo igra~ki kadar - re-
kao je prvi ~ovjek ovog kluba Slav-
ko Kova~evi}.
U kombinaciji da poja~ava redo-
ve drugoplasiranog tima u Zajedni~-
koj ligi BiH bio je i Milorad Mar-
kovi} iz Bawalu~ke pivare, ali on
}e po svemu sude}i tek na qeto obu-
}i dres Knina GT. ¥ D. Pr.
0Ne|o Macanovi}: Takmi~ewe mladih selekcija
Milorad Markovi}:Nastavqaju takmi~e-we
Trio podijelio nagradu
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 12. januar 2005. SPORT 3BAWA LUKA - Iako igra u
veznom redu, to nije omelo Mi-
lana Stanivukovi}a da minule
jeseni bude prvi strijelac BSK
"Crni \or|e#. Na 14 odigranih
utakmica postigao je osam golo-
va za prvoliga{a Republike Srp-
ske sa "^aira#. Tako je dao zna-
~ajan doprinos plasmanu na {e-
sto mjesto prvenstvene tabele.
- Zadovoqan sam igrama i go-
lovima u jesewem dijelu takmi-
~arske sezone u elitnom dru{tvu
Srpske. Tokom ve}eg dijela bi-
li smo pri samom vrhu, a onda
smo malo pokleknuli tako smo se
na kraju na{li na poziciji broj
{est. Moram jo{ ista}i da su za
moj golgeterski u~inak zaslu-
`ni i moji saigra~i - rekao je
uzdanica BSK "Crni \or|e#
Milan Stanivukovi}.
Vezni fudbaler prvoliga{a
sa "^aira# vjeruje da }e i pro-
qe}e biti u znaku "romanti~a-
ra#.
- Sve je na nama i siguran
sam da ne}emo razo~arati na-
{e navija~e, bez obzira na to
{to sve utakmice kao doma}i-
ni igramo kao gosti. Zimske
pripreme iskoristi}emo na naj-
boqi na~in kako bi u fudbal-
sko proqe}e u{li potpuno
spremni. U ovo nimalo ne sum-
wam s obzirom na to da imamo
odli~an trenerski tandem kojeg
~ine Zoran Male{evi} i @eq-
ko Vrawe{ - dodaje Stanivuko-
vi}.
Za nesmetano funkcionisa-
we kluba potrebna je i prava
uprava. A ba{ takva situacija
je u Fudbalskom klubu BSK
"Crni \or|e#, o ~emu prvoti-
mac ovog sportskog kolektiva
ka`e:
- Imamo odli~no klupsko ru-
kovodstvo, koje nas odli~no pra-
ti. To se, prije svega, odnosi na
predsjednika @arka Dimitrije-
vi}a, sportskog direktora Novu
Damjanovi}a, te Radovana Peja-
kovi}a i druge. Qudi iz Uprave
su prema nama fudbalerima is-
punila sve ono {to su i obe}a-
li - sumirao je Milan Stanivu-
kovi}.
¥ S. B.
UGQEVIK - Slavi{a Uji} os-
tao je samo pusta `eqa trenera Ru-
dara Milomira Odovi}a. Ovaj od-
li~ni fudbaler koji je jesenas no-
sio dres gata~ke Mladosti, karije-
ru }e ipak nastaviti u prvoliga{u
Radniku. Isto tako, iz kombinaci-
je je definitivno otpao Zajko Zeba.
- Uji} je ranije sve dogovorio sa
rukovodstvom jeseweg {ampiona
Srpske iz Bijeqine, tako da od we-
govog anga`mana nema ni{ta. [to se
ti~e Zebe, on je pod ugovorom sa
Zriwskim, a Uprava kluba iz Mo-
stara nije voqna da ga pusti u ovom
zimskom prelaznom roku - kazao je
Odovi}.
U ovom trenutku je izvjesno da
}e trojica fudbalera poja~ati re-
dove tima iz Ugqevika.
- Gotovo je sigurno da }e dres
"zeleno-crnih# obu}i Sretko Vuk-
sanovi}, Petar Gu{i} i Krsto Pe-
rovi}. Sa wima je sve dogovoreno i
oni bi trebalo uskoro da se pojave
na treningu. Isto tako, jo{ nismo od-
ustali ni od eventualnih poja~awa
iz Partizana sa kojim Rudar ima
potpisanu sportsku saradwu - dodao
je Odovi}.
Novi {ef stru~nog {taba ~la-
na Zajedni~ke fudbalske lige BiH
iz Ugqevika o dosada{wim pripre-
mama istakao je sqede}e:
- Ne mogu se po`aliti, jer svi se
maksimalno trude da ispune ono {to
smo ispred wih i postavili. To je
dobar znak, jer nas na proqe}e o~e-
kuje velika borba za opstanak u dru-
{tvu najboqih. Po uslovima, ali i
po igra~kom kvalitetu Rudaru je mje-
sto u ovom rangu takmi~ewa - jo{ je
naglasio kormilar "zeleno-crnih#
Milomir Odovi}. ¥ S. BABI]
BAWA LUKA - Sve je
vi{e fudbalera Borca na
treninzima. Tako se na Grad-
ski stadion vratio pouzdani
defanzivac Milan Samar-
xi}, a do{ao je i napada~
Ivan Kurtu{i} koji jesenas
nije odigrao niti jednu pr-
venstvenu utakmicu u "crve-
no-plavom# dresu.
- Kurtu{i} se ukqu~io u
trena`ni proces, dok to Sa-
marxi} jo{ nije uradio. Raz-
log je {to on i daqe ima
stambeni problem i zato smo
ga uputili predsjedniku Nad-
zornog odbora Miodragu
Ili}u da rije{i wegov slu-
~aj. Vjerujem da }e se sve oba-
viti vrlo brzo, jer nam je po-
menuti fudbaler neophodan
- rekao je {ef stru~nog {ta-
ba Borca Slavoqub Stojano-
vi}.
Ni ovo ne}e biti sve, jer
na Gradskom stadionu o~eku-
ju jo{ dvojicu fudbalera.
- Jadranko Bogi~evi}
obavio je razgovor sa qudi-
ma iz Crvene zvezde i on }e
sigurno jo{ {est mjeseci
provesti u na{oj sredini. Na
dobrom smo putu da zavr{i-
mo posao i sa beogradskim
Partizanom vezano za Mila-
na Sre}u - dodao je kormilar
Bawolu~ana.
On je zadovoqan dosada-
{wim radom kandidata za pr-
vi tim.
- Svi marqivo izvr{ava-
ju svoje obaveze i nadam se da
}e tako biti do kraja pri-
premnog perioda. Imamo sre-
}e {to je trenutno vrijeme
pogodno za nesmetane trenin-
ge i to sada maksimalno ko-
ristimo. Moram jo{ spome-
nuti da je atmosfera me|u
igra~ima odli~na {to nama
u stru~nom {tabu olak{ava
posao - naglasio je Stojano-
vi}.
¥ S. B.
MILAN STANIVUKOVI], UZDANICA "ROMANTI^ARA"
Golgeter iz drugog plana "RUDARI" I DAQE TRAGAJU ZA NOVIM IGRA^KIM IMENIMA
On se ranije dogovoriosa rukovodstvom Radnikatako da je ovaj transfer propao,ka`e Milomir Odovi}
Milan Stanivukovi}: Bi}e jo{ golova
FUDBALERI BAWOLU^KOG BORCA SVE BROJNIJI NA TRENINZIMA
Na Gradskom stadionu nadaju seda }e zajedno sa Milanom Sre}omsti}i i Jadranko Bogi~evi}
Milan Samarxi} (Borac): Problemi sa stanom
Slavi{a Uji} (desno):Poja~ao Radnik
^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O^EKA SE I SRE]O
TURNIRI U MALOM FUDBALU
TREBIWE - Leonardo
ili "Rakova noga#! Jedan od
ova dva sastava osvoji}e ovo-
godi{wi turnir u malom
fudbalu "Trebiwe 2005#. A
ko }e imati vi{e sre}e bi}e
poznato ve~eras kada se igra
odlu~uju}i me~ u Sportskoj
dvorani "Bregovi# (po~etak
u 21 ~as).
Leonardo je do zavr{ni-
ce do{ao poslije pobjede u
polufinalu nad ekipom Tr-
goprometa, 8:1. U ovom duelu
posebno se istakao ~etvoro-
struki strijelac Darko Ze-
kovi}. Preostale golove za
pobjedni~ki sastav postigli
su Mitar Vukanovi} 2, Ne-
boj{a Kecojevi} i Milan Jan-
kovi} dok je po~asni pogodak
za pora`ene dao Svetozar Ka-
{ikovi}.
U drugom polufinalnom
susretu "Rakova noga# savla-
dala je Zahumqe sa 4:1. Muli-
na, Kisi}, Sr. Andri} i Sa.
Andri} bili su strijelci za
drugog finalistu, dok je jedi-
ni gol za Zahumqe iz slobod-
nog udarca postigao vladika
Grigorije koji je kao poja~a-
we nastupio za pora`eni tim.
Za ovaj pogodak nagra|en je
dugotrajnim aplauzom prepu-
ne dvorane "Bregovi#.
Tre}e mjesto u konkuren-
ciji pionira osvojila je eki-
pa Kastela koja je sa 6:0 po-
razila "Ledo# (Hrwez, Pen-
do, [u{kovi}, Sulaver, Gu-
deq, Milivojevi}).
Ve~era{wa zavr{nica
zakazana je za 19 ~asova kada
se prvo igra me~ za tre}e mje-
sto izme|u seniorskih sasta-
va "Trgopromet# i Zahumqe.
Sat vremena kasnije na pro-
gramu je finalni me~ za pi-
onire u kojem }e snage odmje-
riti "Tina# i "Bonita#. A
kao {lag na tortu za kraj je
ostavqeno ve} pomenuto seni-
orsko finale. ¥ M. P.
PRIJEDOR - ^etvrtfinale tradicionalnog
turnira u malom fudbalu "Prijedor 2005# doni-
jelo je tri nerije{ena rezultata. Jedinu pobjedu
ostvarila je ekipa "Sani~ana# protiv DOO "Mi-
{i}#, 4:3.
Ostali rezultati: "Kamel# - Kosig Dunav osi-
gurawe 2:2, Frizerski salon "Ekskluziv# - "Trs
komerc Cepelin# 2:2, "Monterival# - Sportska
kladionica "Vilijams# 2:2. ¥ L. R.
FK LAKTA[I
Jagodi}prozivaLAKTA[I - Odmor je pro-
{lost, u radu je budu}nost! Sa
ovom devizom fudbaleri Lakta-
{a po~e}e pripreme za nastavak
takmi~ewa u Prvoj ligi Repu-
blike Srpske. Iako debitanti
oni su u prvom dijelu bili jese-
wi hit osvojiv{i drugo mjesto
odmah iza prvoplasiranog sasta-
va Radnika iz Bijeqine. Kormi-
lar Lakta{ana Vlado Jagodi}
za danas je zakazao prozivku ko-
ja }e se obaviti u prostorijama
Stranke nezavisnih socijalde-
mokrata u Lakta{ima u 16 ~aso-
va.
- Na prvom okupqawu kan-
didatima za prvi tim bi}e pre-
zentovan plan priprema. Ono
{to je sigurno je da }emo prvu
fazu obaviti na na{em terenu.
[to se ti~e igra~kog kadra, naj-
vjerovatnije da }e u na{oj sre-
dini ostati ve}ina fudbalera
koji su jesenas vi{e nego uspje-
{no nosili dres Lakta{a - re-
kao je {ef stru~nog {taba Vla-
do Jagodi}.
Poslije prozivke igra~i ne-
}e odmah krenuti sa radom. Pr-
vi trening predvi|en je za ne-
djequ, 16. januara. ¥ S. B.
ROGATICA - Najubjedqiviju pobjedu na
turniru "Rogatica 2005# ostvarila je ekipa
"Volf# u me~u protiv EUFOR, 25:0. Golove
na ovoj utakmici postigli su: Baji} 13, Jawi}
4, M. To{ovi} 3, Mirkovi} 3, Rado{evi} 2.
Ostali rezultati i strijelci: Vizion -
Prijateqi 6:3 (S. \eri} 3, Kre{talica 2,
Pavlovi} - Mari}, K. \eri}, Rajak), O~ikor
- DOO Podromanija 0:4 (Planin~i}, Lu~i},
Stani}, Skoko), Palermo - Art Mermer 8:1
(N. To{ovi} 6, Kula{evi}, M. Rajak - Ra-
di}), Primeks - Interpromet 4:4 (P. Blago-
jevi} 2, Despotovi}, Radovi} - S. Obrenovi},
Ikoni}, Bal~akovi}, Limi}), Butik "Boja-
na# - Radni~ki 7:4 (Kova~evi} 2, Ili}, Mi-
linkovi}, Mini}, \uki}, D. Peri{i} - Kr-
smanovi} 2, Stojkovi} 2).
¥ S. V.
DOBOJ - [lager ve~eri tre-
}eg kola Bo`i}no-novogodi{weg
turnira u malom fudbalu bio je su-
sret izme|u Sloge MBA iz Dobo-
ja i ekipe Drvo stil Keno iz obli-
`we Grapske. U ovom me~u, koji je
odlu~ivao o prvaku pete grupe, vi-
|en je odli~an fudbal, a Dobojli-
je su slavile sa 2:0 i tako se pla-
sirali u narednu rundu takmi~e-
wa. Najqep{i potez napravio je
Dra`en Vasiqevi} koji je sna`nim
{utom iz slobodnog udarca pogodio
ra{qe protivni~kog golmana.
Rezultati pete grupe: Drvo
stil Keno - Pink 3:0 (Rami}, Mu-
ji~i}, Spahi}), Pink - Sloga MBA
2:5 (Jorgi}, Stevanovi} - Jovanovi}
2, Radomirovi}, Sofi}, Be}are-
vi}), Sloga MBA - Kafe Kapri 4:1
(Sofi} 2, Jovanovi}, Tadi} - Sa-
ki}), Kafe Kapri - Drvo stil Ke-
no 1:4 (Vi}anovi} - Nuri}, Spahi},
Krxi}, Top~agi}), Drvo stil Keno
- Sloga MBA 0:2 (Be}arevi}, Vasi-
qevi}), Pink - Kafe kapri 3:0
(slu`beni rezultat), {esta grupa:
Vodovod Hit komerc - Univerzi-
tet Slobomir 2:4 (Hasi} 2 - Star-
~evi} 2, Mati} 2), Niveks - Peka-
ra ]osi} 0:5 (Martinovi} 2, Man-
dir, Prawi}, [imunovi}), Uni-
verzitet Slobomir - Pekara ]o-
si} 0:2 (Mandir, Brati}), Vodovod
Hit komerc - Niveks 6:3 (Stjepa-
novi} 3, Ora{anin 2, Blagojevi}
- Bojani} 2, Brestovac), Niveks -
Univerzitet Slobomir 0:7 (Star-
~evi} 2, Petrovi} 2, Dujakovi},
Jovanovi}, Lazi} ), Pekara ]osi}
- Vodovod Hit komerc 3:3 (Sejme-
novi}, Martinovi}, [imunovi} -
Stjepanovi} 2, Ora{anin). Iz ove
grupe takmi~ewe nastavqa ekipa
Pekare ]osi}.
Odigrana je i druga utakmica
zavr{nice takmi~ewa za juniore:
Nesalomqivi - @eqezni~ar 4:0
(Arsi}, Gavri}, Radomirovi}, [e-
ovac).
¥ Sl. P.
Dobojlije idu daqe
Remi do remija Rafalom po Italijanima
UJI] OSTAO SAMO @EQAPEROVI]
Milan Stanivukovi} sa
osam golova nalazi se na dru-
gom mjesto najboqih strije-
laca poslije prvog dijela
fudbalskog {ampionata Srp-
ske. Na prvom sa pet vi{e od
veziste "romanti~ara# je
golgeter Mladosti Krsto Pe-
rovi}. Kako trenutno stvari
stoje, ovaj igra~ }e u zimskom
prelaznom roku napustiti
Gacko. Na pitawe da li na
kraju mo`e biti "kraq stri-
jelaca# Stanivukovi} je
kratko odgovorio:
- Nisam sa tim optere}en,
ali ukoliko mi se uka`e pri-
lika zna}u je iskoristiti.
Revija golova za finale
^EKA SE I SRE]O
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Novacglavni
problem
KUGLAWE
Maksmaraspasila
"pivare"
FUDBAL
Sre}o u staromdru{tvu
Strana 3.Strana 2.Strana 2.Stojan
Atlagi}Slavoqub
Stojanovi}Milorad
Markovi}
RUKOMET
MADRID - Real je opet u mo-
di! Pobjedom u gradskom derbiju
protiv Atletika (3:0), ekipa tre-
nera Vanderleja Luksemburga pri-
makla se vode}oj Barseloni na sa-
mo sedam bodova zaostatka, a bra-
zilski stru~wak upisao je svoju
drugu pobjedu na klupi Madri|ana.
I dok mu je za onu prvu protiv Re-
al Sosijedada bilo dovoqno sedam
minuta nastavka prekinute utak-
mice, uz jedan Ronaldov "bqesak#,
u susretu protiv Atletika slavio
je uz dosta sre}e.
Tragi~ar susreta bio je napa-
da~ doma}ih Fernando Tores, koji
nijedan od svojih atraktivnih dri-
blinga nije uspio da pretvori u po-
godak. Umjesto wega, junak me~a bio
je golman "kraqeva# Iker Kasi-
qas.
- Ponosan sam na igru mog ti-
ma. Real je imao samo tri prilike,
a na wihovu sre}u ba{ svaku su re-
alizovali. Boqa ekipa ovoga puta
nije osvojila bodove - rekao je tre-
ner Atletiko Madrida Cezar Fe-
rando.
Real je uz bodove dobio i - Ro-
nalda! "Il fenomeno# opet igra u
velikoj formi, poslije briqant-
nog "bicikla# za jedanaesterac pro-
tiv Sosijedada, Atletikovu mre`u
je zatresao dva puta i tako stigao
do svog desetog pogotka u Primeri
ove sezone. Ronaldo na sva usta hva-
li zemqaka Luksemburga, a o svo-
joj igri protiv gradskog rivala
kratko je rekao:
- Imao sam visok postotak re-
alizacije i to je ono {to me ohra-
bruje i ~ini sre}nim.
Opet probu|enim {ampion-
skim ambicijama "kraqevskog#
kluba dodatni motiv dala je neo~e-
kivano visoka pobjeda Viqareala
nad Barselonom (3:0). ¥
POSLIJE POBJEDE U GRADSKOM DERBIJU
Pobjedom u gradskom derbiju protiv Atletika,
"kraqevski" klub se primakao vode}oj Barseloni
\ Fudbaleri Reala: Povratak u formu
REAL PONOVO U MODI
RIM - Poraz protiv Juven-
tusa uzrokovao je trenersku
promjenu u Livornu. Umjesto
Franka Kolombe na kormilo
je stigao Roberto Donadoni,
poznat iz igra~kih dana u Mi-
lanu u osamdesetim i prvoj po-
lovini devedesetih godina pro-
{log vijeka. Donadoni je s Li-
vornom potpisao na 18 mjese-
ci, a ovo }e mu biti prvi tre-
nerski izazov u najja~em raz-
redu italijanskog fudbala.
¹ ¹ ¹
SILVER SPRING - Lens
Armstrong }e barem jo{ jed-
nom, voziti Tur de Frans. To je
najzanimqiviji dio ugovora
{estostrukog pobjednika naj-
cjewenije svjetske bicikli-
sti~ke trke sa Diskaveri ~ane-
lom, novim sponzorom Arms-
trongovog tima. Legendarni
ameri~ki biciklist otkrio je
ovaj detaq na predstavqawu
svog tima za novu sezonu u Sil-
ver Springu u Merilandu, no
nije potvrdio da }e se predvi-
|eni nastup dogoditi ove godi-
ne.
¹ ¹ ¹
RIM - Uprava italijanskog
prvoliga{a Sijene smijenila
je trenera \i|ija Simonija
zbog lo{ih rezultata i na we-
govo mjesto postavila Lu|ija
di Kanija. Sijena je na pretpo-
sqedwem, 19. mjestu "Serije A#
sa samo 16 bodova. Di Kanio je
potpisao ugovor do 2006. godi-
ne.
¹ ¹ ¹
LONDON - Po{to je oba-
vqen `rijeb parova ~etvrtog
kola engleskog FA kupa, na
britanskim kladionicama lon-
donski ^elzi je prvi favorit
za osvajawe naslova. Na klub
sa "Stemford Brixa# je odnos
tri na prema jedan, dakle za jed-
nu ulo`enu funtu dobitak je
tri funte. Drugi favorit je
{ampion Arsenal (9-2), a za-
tim slijede Man~ester Junaj-
ted (11-2), Liverpul (7-1), Wu-
kasl (12-1)... ¥
JAUNDE - Portugalski trener
Artur @or`e bi}e novi selektor
reprezentacije Kameruna. On }e na
ovoj funkciji zamijeniti Vinfrida
[efera, koji je otpu{ten prije dva
mjeseca.
Portugalac je dosad bio selektor
Portugalije i [vajcarske, a u klup-
skom fudbalu vodio je Pari Sen @er-
men, moskovski CSKA i Porto.
Glavni ciq novog selektora bi-
}e plasman na Svjetsko prvenstvo
2006. u Wema~koj i Afri~ki kup na-
cija, koji se idu}e godine igra u Egip-
tu. U najavqenom @or`eovom stru~-
nom {tabu nalazi se i jedno iznena-
|ewe - Janik Noa, nekada{wi fran-
cuski teniser i selektor Dejvis i
Fed Kup reprezentacije, kojem je otac
Kamerunac. Noa }e imati ulogu sa-
vjetnika.
Reprezentacija Kameruna je tre-
nutno tre}a u svojoj kvalifikacio-
noj grupi za Afri~ki kup i Mundi-
jal u Wema~koj 2006. godine, iza eki-
pa Obale Slonova~e i Libije. ¥
KAMERUN DOBIO NOVOG SELEKTORA
Povjerewe @or`eu
PARMA - Italijanski fud-
balski prvoliga{ Parma, koji se
zbog finansijskog sloma glavnog
sponzora, mlije~ne industrije
"Parmalat# nalazi u velikim nov-
~anim problemima, novog vlasnika
}e poku{ati da prona|e na veoma
neobi~an na~in - putem oglasa.
Naime, ste~ajni direktor Par-
me Enriko Bondi objavio je u neko-
liko italijanskih novina oglas u
kojem poziva mogu}e sponzore na
saradwu. Donedavno je 98 odsto Par-
me bilo u vlasni{tvu porodice
Tanci, koja je posjedovala i Par-
malat. Me|utim, kompanijinim ban-
krotom u velikim problemima su se
na{li i Tancijevi, ali i fudbal-
ski klub.
Trenutno Parmom rukovodi
ste~ajni direktor Enriko Bondi,
koji o~ajni~ki tra`i svje`i kapi-
tal - ako treba i novinskim ogla-
sima. ¥
PARMA U NOV^ANIM PROBLEMIMA
Tra`i se vlasnik
WUJORK - Iznena|ewe no}i
napravila je Juta, koja je savladala
San Antonio 97:96. Poslije devet
uzastopnih poraza "xezeri# su ko-
na~no trijumfovali, najvi{e zahva-
quju}i turskom internacionalcu
Mehmetu Okuru, koji je zabiqe`io
23 poena i 11 skokova. U derbiju ve-
~eri Kobi Brajant je odveo Lejker-
se do pobjede u Mineapolisu.
Doma}im nije pomogla ni
odli~na rola Kevina Gar-
neta, kome su tri asisten-
cije nedostajale do
"tripl-dabl# u~inka.
[est poena i ~etiri
skoka @arka ^a-
barkape nisu pomo-
gla Golden Stejtu na
gostovawu u ^ika-
gu, pa su Voriorsi
ukwi`ili i petnae-
sti gostuju}i poraz.
Poslije jedne
utakmice pauze zbog
povrede, vratio se
Alen Ajverson i
bio samo skok i asistenciju
udaqen od "tri-
pl-dabla#. Me|utim, to nije bilo
dovoqno Sikserima za trijumf pro-
tiv Portlanda na svom parketu.
Rezultati: Boston - Orlando
119:101 (Pirs 18 - Nelson 19), Fi-
ladelfija - Portland 100:109, (Igu-
dala 22, Ajverson 21, 9 sk, 9 as - Van
Eksel 28), Minesota - LA Lejkers
96:105 (Garnet 23, 12 sk, 7 as
- Brajant 31, Divac nije
igrao), ^ikago - Gol-
den Stejt 94:85 (O.
Herington 20 -
Klekston 24, ^a-
barkapa 6, 4 sk, 1
as), Juta - San An-
tonio 97:96 (Okur
23, 11 sk - Dankan
24, 13 sk). ¥
U NBA LIGI ODIGRANO PET SUSRETA
ISNBRUK - U qeto 2009. go-
dine, Beograd }e ugostiti oko 8.000
sportista-studenata iz cijelog svi-
jeta. Srpskoj prijestonici dodije-
qena je u Insbruku organizacija
25. qetne Univerzijade u konku-
renciji poqskog Poznawa i mek-
si~kog Montereja.
- Ulo`ili smo veliki trud u
promociju na{eg grada i zaslu`e-
no smo dobili prednost nad osta-
lim kandidatima. Osta}emo neko-
liko dana u Insbruku da posmatra-
mo po~etak zimske Univerzijade i
steknemo neka iskustva - poru~io
je gradona~elnik Beograda Nenad
Bogdanovi}.
Wegovo zadovoqstvo dijeli ne-
kada{wi proslavqeni vaterpoli-
sta i direktor Uprave za sport Sr-
bije Aleksandar [o{tar:
- Ovo je najve}e i najmasovni-
je takmi~ewe u svijetu poslije
Olimpijskih igara i veliki izazov
za Beograd, koji se uvijek isticao
odli~nom organizacijom. Radili
smo dugo na ovom projektu i o~i-
gledno je da smo promociju obavi-
li na najubjedqiviji na~in. Sre}-
ni smo, ali ne i iznena|eni, jer je
delegacija FISU nedavno bila u
na{em gradu i visoko ocijenila
mogu}nosti za doma}instva veli-
kih takmi~ewa.
Pored deset obaveznih spor-
tova, studenti }e se takmi~iti i u
~etiri discipline po izboru doma-
}ina, a to su: veslawe, kajak-kanu,
karate i stoni tenis. Podsjetimo,
nekada{wa Jugoslavija je ve} bila
doma}in Univerzijade, koja je 1987.
odr`ana u Zagrebu. ¥ B. M.
QETNA UNIVERZIJADA 2009. GODINE
Beograd doma}in
"Xezeri" iznenadili
DAKAR - Italijanski moto-
ciklista Fabricio Meoni druga
je `rtva ovogodi{weg relija Da-
kar. On je preminuo u utorak od
posqedica sr~anog udara.
Wemu je pozlilo tokom 11.
etape, koja se vozi od Atara do
Kife. Pro{ao je prvu kontrolnu
ta~ku i pao s motora na 184. ki-
lometru. Odmah je stigao heli-
kopter s medicinskom pomo}i, ali
ni poslije ~etrdesetpetominut-
nog poku{aja o`ivqavawa ni{ta
nisu mogli da naprave.
Direktor trke Etijen Laviw
bio je {okiran vije{}u o smrti
Meonija.
- Bio je omiqen, pravi vese-
qak. [okirani smo ovim doga|a-
jem - kratko je prokomentarisao
Laviw.
Meoni je dva puta bio pobjed-
nik relija, 2001. i 2002. godine.
Bio je o`ewen i imao je dvoje dje-
ce. Neposredno prije odlaska na
reli u Dakaru, ~etrdesetsedmogo-
di{wi Meoni izjavio je da }e mu
ovo biti posqedwi reli na kojem
u~estvuje. U ovogodi{wem izda-
wu je bio drugoplasirani, iza Si-
rila Desprea, a takmi~io se 13.
put. Italijan je 22. `rtva relija
Dakar, otkako je ta trka ustano-
vqena prije 27 godina.
[panski motociklista, ~etr-
desetjedogodi{wi Hoze Manuel
Perez bio je prva `rtva ovogodi-
{weg takmi~ewa. On je preminuo
u ponedjeqak od posqedica te-
{kog pada, koji je do`ivio tokom
etape, koja je vo`ena od Zerata do
Ticita. ¥
RELI DAKAR ODNIO JO[ JEDAN @IVOT
UMRO FABRICIO MEONIItalijanski motociklista je preminuo tokom 11. etapeod posqedica sr~anog udara
NEMA DOGOVORA
Ni{ta odstadiona
LIVERPUL - Veliki gradski
fudbalski rivali, Liverpul i
Everton ipak ne}e graditi zajed-
ni~ki stadion. Tako su odlu~ile
uprave dva engleska premijerliga-
{a.
Liverpul i Everton vi{e od
100 godina igraju na svojim stadi-
onima, koji su udaqeni nekoliko
kilometara. Predstavnici oba
kluba sastali su se krajem pro{le
godine sa britanskim ministrom
sporta Ri~ardon Kejbornom i raz-
govarali o mogu}nosti izgradwe
novog stadiona, u blizini sada-
{weg stadiona Liverpula "En-
fild rouda#. Poslije razgovora
saop{teno je da se od te ideje od-
ustalo.
- Pa`qivo smo razmotrili
ideju o zajedni~kom stadionu, ali
smo ipak odlu~ili da tu ideju od-
bacimo - izjavio je izvr{ni di-
rektor Liveprula Rik Peri.
Umjesto toga, Liverpul na-
mjerava da izgradi nov stadion
na Stenli parku sa 60.000 mjesta,
{to je ve}i kapacitet nego sa-
da{weg "Enfilda# (45.300 mje-
sta).
Izvr{ni direktor Everto-
na Kit Vajns rekao je da }e
uprava tog liverpulskog kluba
razmotriti dvije opcije - reno-
virawe sada{weg stadiona "Gu-
dison park# ili izgradwu novog.
Stadion Evertona mo`e da primi
40.500 gledalaca. ¥
\Aleksandar [o{tar: Trud se isplatio
\Kevin Gar-net: Poraz
na doma}emparketu
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
Recommended