View
666
Download
15
Category
Preview:
Citation preview
LIČNOST I PSIHIČKI POREMEĆAJI
Asančaić,SaraFilozofski fakultet OsijekOdsjek za psihologiju
Što trebate znati na maturi?
• Objasniti pojam i činitelje koji određuju ličnost pojedinca• Vrednovati različite teorijske pristupe u objašnjavanju ličnosti• Objasniti razliku između normalnog i abnormalnog ponašanja• Usporediti psihičke poremećaje• Usporediti terapije psihičkih poremećaja• Objasniti povezanost teorija ličnosti i određene psihoterapije• Navesti osobe značajne za područje psihologije ličnosti• Analizirati ponašanja s područja ličnosti
LIČNOSTOBLIKOVANJE
LIČNOSTI
• Fenotip- okolina + naslijeđe
• genotip
TEORIJE LIČNOSTI
• Psihoanalitička-Freud
• Biheviorisitička-, Skinner, Bandura
• Humanistička- Maslow, Rogers
• Osobinska –Coste i McCrae
ISPITIVANJE LIČNOSTI
• Upitnici ličnosti• Skale procjene• Projektivni
testovi i tehnike
PSIHIČKI POREMEĆAJI
• Anksiozni• Poremećaji
hranjenja• Poremećaji
ličnosti• Somatoforni• Psihotični• Poremećaji
raspoloženja• Poremećaji
uzrokovani uzimanjem sredstava
LIČNOST• Ličnosti je zbroj karakteristika neke osobe koje je
čine jedinstvenom 3 pretpostavke:1. Relativno stabilna- promjene pod utjecajem
iskustva ili bioloških procesa2. Iskazuje se u ponašanju koje je dosljedno u
vremenu i različitim situacijama( pr. sramežljivost)3. Različito ponašanje ljudi u istim situacijama može
se pripisati njihovim različitim ličnostima
ODREĐIVANJE LIČNOSTI U PROŠLOSTI
Implicitne teorije ličnosti??
HIPOKRAT
KOLERICI
• žuta žuč• Butno
reagiraju, razdražljivi, agresivni
MELANKOLICI
• crna žuč• Turobna
raspoloženja, samotnjaci
FLEGMATICI
• sluz• Smireni,
optimistični, ravnodušni
SANGVINICI
• krv• Druželjubivi,
veseli, puni energije
tjelesna građa povezana je s nekim osobinama ličnosti
ERNEST KRETSCHMER
ASTENICI
• uske, mršave građe• Razdražljivi, suzdržani,
povučeni• shizofrenija
PIKNICI
• debeljuškasti• Vedri, otvoreni, topli,
srdačni• Manično-depresivna
psihoza
WILIAM SHELDON• Bitna tjelesna konstrukcija osobe; na osnovi intervju zaključio o njihovim
osobinama ličnosti
EKTOMORFI
• Mršava, uska konstrukcija
• povučeni, suzdržani
MEZOMORFI
• Atletska građa• Uporni,
energični, skloni natjecanju
ENDOMORFI
• Debeljuškasti ljudi
• Opušteni, srdačni, dobrodušni, topli
OBLIKOVANJE LIČNOSTI
GENOTIP
FENOTIP
LIČNOST
-genetika ponašanja-istraživanja blizanaca- naslijeđe kao važniji faktor pri oblikovanju ličnosti
KARAKTERTEMPERAMENT
-pod utjecajem iskustva- Skup crta ličnosti:- (1) odnos prema sebe- (2) odnos prema drugima- (3) odnos prema radu i obavezama
- Situacija, prethodno iskustvo, intenzitet motiva
-urođen, naslijeđenTipičan način emocionalnog reagiranja i ponašanja pojedinca-pr. Različito reagiranja novorođenčadi
TEORIJSKI PRISTUPI U PSIHOLOGIJI
LIČNOSTI
TEORIJE LIČNOSTIPSIHOANALITIČKA
TEORIJA
• Sigmund Freud
BIHEVIORISTIČKA TEORIJA
• Skinner• Bandura
OSOBINSKA TEORIJA
• Petofaktorski model Coste i McCrae
HUMANISTIČKA TEORIJA
• Maslow• Rogers
PSIHOANALITIČKA TEORIJA
• Utemeljitelj Sigmund Freud• Metoda: psihoanaliza• 3 razine svjesnosti: Svjesno Predsvjesno Nesvjesno
• Ličnost se sastoji od tri dijela: 1.Id 2.Ego 3.Superego
ID
Lat.ono • urođen
Sjedište biološki
h nagona
i cjelokupne psihičke energije
• Nagon za spavanjem
• ..hranjenjem
• …seksualnim ponašanjem
• ….
Najvažniji nagoni
• Eros= nagon života
• Thanatos= nagon smrti
LIBIDO=cjelokupna psihička pokretačka energija
EGO
EGO
Zadovoljavanje nagona na društveno prihvatljiv
način
2. god.
Načelo realnosti
Sjedište svih spoznajnih
procesa: pamćenja, mišljenja,…
Proteže se kroz sve tri razine
svijesti
SUPEREGO
Moralna pravila i vrijendosti
• Odlučuje koje ponašanje je dobro koje ne
• Internalizacija vrijednosti od roditelja i šire okoline
Razvitak
• Odgoj• Putem
nagrada i kazni od strane roditelja
Razvijen je
kada su moralna načela usvojen
a
• Nema potreba za nagradama i kaznama
• Superego sam regulira ponašanje
Ego obrambeni mehanizmi
• nužni kada se ego nađe u tjeskobnom stanju zbog nerealnih zahtjeva ida i ega
• Slab ego-nemogućnost obuzdavanja ida= impulzivnost, nagonsko reagiranje,neizdrživa frustracija
• Ako u ličnosti prevladava superego= postavljanje previsokih ciljeva i nedostižnih standarda= osjećaj manje vrijednosti, krivnja, depresija
• Pr. reaktivna formacija-potiskivanje osjećaja ili osobina u nesvjesno i javno izražavanje njezine suprotnosti u javnosti( pr. Osoba homoseksualne orijentacije koja u javnosti osuđuje homoseksualnost i zgražava se nad njom, a ona je zapravo te orijentacije)
KRITIČKI OSVRT
PREDNOSTI
• Revolucionarno viđenje ljudske prirode u Freudovo vrijeme- čovjek prikazan kao iracionalno biće za razliku od čovjeka svjesnog, racionalnog bića sa slobodnom voljom
• Prvi naglasio utjecaj nesvjesnog dijela ličnosti na ponašanje
• Veliki utjecaj na filozofiju, znanost, umjetnost
NEDOSTACI
• Temeljni pojmovi su neprecizno određeni i nemogućnost znanstvene provjere
• Suprotna ponašanja se tumače na isti način• Lako objašnjava različita prošla iskustva, ali ih
ne predviđa u budućnosti
BIHEVIORISTIČKA TEORIJA
• Skinner• Bandura
Bihevioristi smatraju da je ličnost vidljivo ponašanje naučeno u iskustvu s okolinom
Skinner: „ Ličnost je skup opažanja koje se može opažati”
SKINNER
BIHEVIORIZAM Smatra da je ponašanje jedino vidljivo i mjerljivo, a da su psihički procesi subjektivni i da se na njihovom proučavanju ne može postići objektivnost koja je nužna za znanost
Pokušavaju povezati podražaje iz okoline s ponašanjem ljudi- istražuju kako se uđe određena ponašanja i kako ih možemo mijenjati- npr. agresivno ponašanje
Najvažniju ulogu imaju potkrepljenja, pozitivna i negativna, koja povećavaju vjerojatnost pojave nekog ponašanja
Ne bave se uzrocima ponašanja , nego je smatrao važnijim predvidjeti ponašanje s obzirom na okolnosti te u određenim slučajevima promjenom okolnosti promijeniti ponašanje
Pristup koji je učinkovit u mijenjanju neprilagođenog ponašanja- npr. fobije, ovisnosti, delikventnog ponašanja
TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA
• Bandura smatrao da između ponašanja pojedinca, njegovih karakteristika i okoline postoji uzajaman odnos
Razlika s obzirom na Skinnera:1. Ljudsko ponašanje nije pasivna reakcija na podražaje okoline; naglašavao je
važnost kognitivnih procesa po kojima se ljudi razlikuju, a koji se ne mogu izravno opažati
2. Čovjek reagira na podražaje iz okoline, ali može okolinu mijenjati svojim ponašanjem. Ponašanje ovisi i o karakteristikama pojedinca- njegovim vrijednostima i očekivanjima
3. Određena ponašanja nisu samo stečena potkrepljenjem okoline, već su usvojena aktivno- socijalnim učenjem
• Osnovne postavke socijalnog učenja1.Većinu ponašanja usvajamo od drugih ljudi- oponašanjem, imitacijom ili opažanjem posljedica koje neka ponašanja imaju za druge2.Pojedinac će usvojiti neko ponašanje ako opazi da je netko drugi za takvo ponašanje nagrađen ili kažnjen- pr. Dijete ako vidi da roditelji kažnjavaju dijete ako izgovori neku prostu riječ, manja je vjerojatnost da će to dijete biti sklono izgovaranju prostih riječi3.Ponašanje se ne regulira samo nagradama i kaznama, nego se može samoregulirati i samokontrolirati.
Samoregulacija se javlja nakon što usvojimo pravila o tome što je dobro,a što loše. Ako naše ponašanje ne udovoljava tim standardima= nezadovoljstvo i krivnja
Samoefikasnost= uvjerenje osobe o tome u kojoj mjeri može uspjeti u nekoj aktivnosti. Veća samoefikasnost, veća i motivacija.
KRITIČKI OSVRT
PREDNOSTI
Jedan od najutjecanijih pravaca u psihologiji
Naglašavanje važnosti učenja opažanjem
OSOBINSKI PRISTUP• Jedan od najdominantnijih pristupa u ličnosti• Osnovna pretpostavka: ljudi se razlikuju po svojim osobinama ili crtama ličnosti• Crte ličnosti su predispozicije da se reagira na određeni način- npr. ako kažemo da
je netko ljubazan, možemo pretpostaviti da će u većina situacija biti takav( npr. U tramvaju će prepustiti mjesto starijoj osobi, pozdraviti će na ulici,i sl.)
• Karakteristike osobina ličnosti:1.Kontinuirane dimenzije( faktori) ličnosti po kojima se ljudi mogu uspoređivati. Svi imamo određene osobine manje ili više razvijene.2.Predviđaju i objašnjavaju različito ponašanje ljudi u određenim situacijama.3.Pridonose sličnom ponašanju iste osobe u različitim situacijama.
Neke osobine ličnosti idu zajedno, kao npr. aktivni ljudi su druželjubivi i skloniji riziku
Petofaktorski model Coste i McCraea
KRITIČKI OSVRT
Omogućava pronalaženje manjeg broja dimenzija koje obuhvaćaju velik broj osobina ličnosti
Objašnjava ponašanja ljudi u velikom broju situacija
Cirkularno objašnjenje- o osobinama se zaključuje na osnovi nečijeg ponašanja, a onda se to ponašanje objašnjava na temelju osobina
Na temelju osobina ličnosti nije moguće precizno predviđati ponašanje
HUMANISTIČKE TEORIJE LIČNOSTI
• Maslow• Rogers• Fenomenološki pristup= smatra da je naše percipiranje samih
sebe i našeg svijeta izuzetno važnonajrašireniji pravac je humanizam koji se javlja kao reakcija na psihoanalitički i bihevioristički pristup
• Temeljne postavke humanističkog pristupa
1. Ljudi su pozitivna bića s potencijalom za kreativnost i samoispunjenje, ali zbog negativnog utjecaja okoline nisu uvijek u stanju ispuniti te potencijale
2. Treba istraživati subjektivne osjećaje i posebne ljudske doživljaje- ljubav, sreća, samoostvarenje i sl.
3. Holistički pristup- proučavanje ličnosti u cjelini,a ne raščlanjivanje pojedinih dijelova kao kod biheviorizma
4. Ljudi mogu samostalno donositi odluke i u povoljnom okruženju teže povoljnim društvenim ciljevima
Maslowljeva teorija ličnosti
Ljudi su bića s velikim kreativnim potencijalom i težnjom za samoostvarenjem.
Samoostvarena ličnost je ona koja je ispunila svoje potencijale.
Mali je broj samoostvarenih ljudi, a veći broj onih koji to nisu uzroci: razna društvena ograničenja poput:1. Odgoja i obrazovanja2. Društvenih predrasuda3. Nepovoljan socio-ekonomski status
Rogersova teorija ličnosti
• Kao i Maslow, smatra da je ispunjenje vlastitih potencijala pokretačka sila ljudskog ponašanja
• Svaka osoba doživljava svijet na svoj jedinstven način i neki događaj interpretira u skladu sa svojim osobnim doživljajem i intrepretacijom toga događaja( ista situacija+ dvije osobe= različite intrepretacije)
• Potrebno je uživjeti se u subjektivnu stvarnost svakog pojedinca da bi se razvilo empatično razumijevanje
• Svako dijete je rođeno s potrebom za bezuvjetno pozitivno prihvaćanje , ali roditelji i društvo često postavljaju uvjete za pozitivno prihvaćanje- npr. ako prođeš s odličnim uspjehom, moći ćeš ići na maturalno putovanje
• Kroz naša iskustva s okolinom formira se naš pojam o sebi ili „vlastito ja”
VLASTITO JA
• Sve ideje, percepcije i vrijednosti karakteristične za osobu
• Ne mora nužno biti realno( npr.pjevanje)
• Temelji se na iskustvu( najvažnija ona iz djetinjstva)
REALNO JA
• Oni kakvi smo zapravo
IDEALNO JA
• Osoba kakvom bismo željeli postati ili kakva bismo trebali biti prema standardima društva
KRITIČKI OSVRT
Usmjeravanje na dobrobit pojedinca – smatra važnim realiziranje vlastitih potencijala, samopoštovanje, osobni uspjeh i sreću
Subjektivnost prilikom objašnjavanja svijeta neke osobe- mnogi se procesi unutar osobe ne mogu spoznati introspekcijom
Potpuno zanemarivanje utjecaja naslijeđa na razvoj ličnosti pojedinca
METODE ISPITIVANJA LIČNOSTI
• Svrha metoda ispitivanja ličnosti:
1. Dijagnosticiranje postojanja nekog psihičkog poremećaja
2. Procjenjivanje karakteristika nečije ličnosti i pokušaj predviđanja budućih ponašanja pojedinca
Vrste:Upitnici ličnostiSkale procjeneProjektivne tehnike i testoviSituacijski testovi
UPITNICI LIČNOSTI• Niz standardiziranih pitanja na koje pojedinci odgovaraju s DA/,
TOČNO/NETOČNO• Ispituje se tipično ponašanje osobe i nema točnih ili netočnih rješenja• Postavljaju se pitanja o ponašanju i doživljavanju i odgovori se koriste za
zaključivanje o određenim osobinama• Primjena: savjetodavna, klinička psihologija, regrutacija, profesionalnoj
selekciji
„Volite li se družiti s drugim ljudima?”
KRITIČKI OSVRT
Ekonomičnost Iskrenost ispitanika
Često se ispitanici sami i ne poznaju dovoljno te daju odgovore u skladu sa slikom koju imaju o sebi, a koja ne mora biti točna
SKALE PROCJENE• Osoba se izravno procjenjuje po određenim ponašanjima ili
osobinama, a te procjene se obično izražavaju brojevima čiji raspon varira.
• Skala Likertovog tipa
Možemo procjenjivati sami sebe ili druge( pogodnije)
Najčešće se koriste kod ispitivanja djece koju najčešće procjenjuju roditelji
PROJEKTIVNI TESTOVI• Najčešće se sastoje od fotografija, crteža ili razlivenih mrlja
tinte koji sadrže nejasan ili nedovršen materijal koji treba objasniti ili dovršiti
• Najčešće korišten u okviru psihoanalitičkog pristupa- očekuje se da će ispitanik svoje nesvjesne, potisnute potrebe, želje i strahove iskazati u tom nestrukturiranom sadržaju
• Primjeri:1. Rorscharchov test mrlja2. Test tematske apercepcije3. Test nedovršenih rečenica
Rorscharchov test mrlja• Sastoji se od 10 bilateralno simetričnih mrlja
tinte• Ispitanik treba da kaže što vidi, na što ga
podsjećaju mrlje i kakav smisao za njega ima slika
Test tematske apercepcije
• 20 fotografija koje pokazuju nejasne situacije
• Od ispitanika se traži da se opišu što vide na fotografiji, kako je do te situacije došlo te što misle što će se dogoditi u budućnosti
Situacijski testovi• Ili objektivni testovi- učinak na tom testu ne
ovisi ni o subjektivnim procjenama ispitanika, ni o mišljenju ispitivača
• Pokušavanje nečiju ličnost procijeniti na temelju ponašanja te osobe u nekoj test situaciji
• Pr. pri odabiru kandidata za neki studij, kandidate se izlaže raznim zadacima, npr. država matura , prijemni ispit, testovi inteligencije
PSIHIČKI POREMEĆAJI
PSIHIČKI POREMEĆAJI
ANKSIOZNI
SOMATOFORNI
PSIHOTIČNI
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
POREMEĆAJI LIČNOSTI
POREMEĆAJI HRANJENJA
POREMEĆAJI UZROKOVANI
PSIHOAKTIVNIM TVARIMA
Normalno abnormalno
1.Odstupanje od uobičajenog (osoba čuje glasove kada ih nema)2.Neprilagođeno ponašanje (česti sukobi na poslu)3.Izaziva smetnje i poteškoće pojedincu (postoje radno nesposoban)4.Nije opravdano situacijom u kojoj se pojedinac nalazi (velika tuga bez razloga)
• Najčešće korišten kriterij za razlikovanje normalnog od abnormalnog je medicinski= na temelju nekih simptoma se dijagnosticira psihički poremećaj te se određuje terapija
• Podjela PH u prošlosti: 1.neuroze-bez poremećaja mišljenja; npr. opsesivno-kompulzivni poremećaj 2.psihoze- prisutni poremećaji mišljenja, gubitak kontakta sa stvarnošću; npr. shizofrenija
DSM-V• Dijagnostički i statistički priručnik psihičkih poremećaja• Korišten za dijagnosticiranje poremećaja• Američko psihijatrijsko udruženje• 5 osi-viseosojna klasifikacija
OSI
Psihički poremećajiDruga stanja koja mogu biti u središtu kliničara
OS II
Poremećaji ličnostiMentalna retardacija
OS III
Opće zdravstveno stanje
OS
OS
IVPsihosocijalni problemi i problemi se okolinom
VOpća procjena funkcioniranja
ANKS
IOZN
I PO
REM
EĆAJ
I • GLAVNO OBILJEŽJE: stalan osjećaj tjeskobe koji ometa cjelokupno funkcioniranje osobe
• Najčešći u populaciji
• Primjeri:
• Napadi panika• Fobije• Opsesivno-
kompulzivni poremećaj
• PTSD- posttraumatski stresni poremećaj
SOM
ATO
FORM
NI P
ORE
MEĆ
AJI • GLAVNO
OBILJEŽJE: javljanje tjelesnih simptoma( nesvjestica, bolovi u određenim dijelovima tijela) iako za njih nema tjelesnog uzroka
• Primjer:
• Hipohondrija
PORE
MEĆ
AJI R
ASPO
LOŽE
NJA • Primjeri:
• Depresija• Manija• Bipolarni
poremećaj raspoloženja
PSIH
OTI
ČNI P
ORE
ĆAJI • Glavna
obilježja: gubitak sa stvarnošću, deluzija(patološko vjerovanje u nešto što ne postoji), halucinacije(podražaj ne postoji,a osoba ga doživljava kao da je srisutan), bizarno ponašanje, salata od riječi, emocionalna tupost
• Primjer:
• Shizofrenija
PORE
MEĆ
AJI H
RAN
JEN
JA • Glavna obilježja:oštra dijeta, prejedanje, zloupotreba laksativa, prekomjerno vježbanje,kontrola unosa hrane,…
• Primjeri:
• Anoreksija• Bulimija• Prejedanje• Atipični
poremećaji hranjenja PO
REM
EĆAJ
I UZR
OKO
VAN
I UPO
TREB
OM
SRE
DSTA
VA • Glavno obilježje: promjena cjelokupnog funkcioniranja- kognitivno, emocionalno, socijalno i ponašajno
• Primjer:
• Ovisnost o drogama, lijekovima, alkoholu, ..
PORE
MEĆ
AJI L
IČN
OST
I • Glavno obilježje: posjedovanje nekih osobina ličnosti koje mogu trajno narušiti normalno funkcioniranje osobe
• Primjeri:• Narcistički• Antisocijalni• Shizoidni• Granični
LIJEČENJE PSIHIČKIH POREMEĆAJA
LIJEČENJE
MEDICINSKA TERAPIJA
Lijekovi
Elektrokonvulzivna terapija
PSIHOTERAPIJA
Psihoanalitička
Kognitivno-bihevioralna
Humanistička
Medicinska terapija
TERAPIJA LIJEKOVIMA
• Antipsihotici: ublažavaju simptome psihotičnih poremećaja( npr. Shizofrenije)
• Antidepresivi- ublažuju depresivna stanja, aktiviraju organizam i smanjuju poremećaje spavanja
• Anksiolitici- blaga, umirujuća sredstva za umirivanje napadaja straha ili tjeskobe. Prečesta upotreba može dovesti do ovisnosti
ELEKTROKONVULZIVNA TERAPIJA
• Kratkotrajno puštanje struje kroz mozak
• U upotrebi i danas i to kod teškog depresivnog poremećaja kada antidepresivi ne pokazuju učinak
PSIHOTERAPIJA• Interakcija klijent <-> psihoterapeut
PSIHOANALITIČKA
• Osvješćivanje nesvjesnih konflikata putem metode slobodnih asocijacija i analizom snova
• Naglašava važnost iskustva iz ranog djetinjstva
HUMANISTIČKA
• Usmjerava se na kljentovo trenutačno iskustvo i potiče preuzimanje odgovornosti klijenta za vlastito ponašanje i doživljavanje
KOGNITIVNO-BIHEVIORALNA
• Primjenjuje principe učenja kako bi nepoželjne oblike razmišljanja i ponašanja zamijenili konstruktivnijim
• ABC shema
• Ivana Jambrović Čugura
Recommended