BROJ 92. GODINA XIII. VELJACA 2003. BESPLATNI PRIMJERAK

I co . 0 ::, <( co • 0 i'.) ~ r< • 0 V) ::, ~ ,,., . u... I u -0 . ::.:: ::.:: 0 I'-. N . c.. co (.'.) 0 N C'") . ><'. .J.J Cl)

-0 "' .

Specijalne snage

;,; :, ' r, . :, <t' ~

PRINTED IN CROATIA ISSN l 330 - 500X

1111111 II Ill I 11771330 500003

"'

RAZARACIIFREGATE ZA 21. STOLJECE

MIS\.AV 8Rl!C

•. , .. \ '

,

•.

Vojne reforme u tre_cem tisucljecu -. Pisu proL dr. Anton ZABKAR, mr. sc. Zvonko OREHOVEC

Francuska direkcija za naorufanie DGA Pise r_ulwvnik dr. sc. Dinho MIKUL1C

Cimbenici koii utjecu na promaknuce casnika orufanih snaaa Pisu bri9.adir dr. sc. Vjekoslav STO]KOVIC, porucnik Irena PEHAimA, div!.

Sjevernokorejski aambit Plse Tomislav LONLAR

Konvencionalni pristup Pise Tomislav LONCAR

Specijalne snage Prinrenno Marin SOMBORAC

Geoloski pogled na ucinak voinih operacija u Afaanistanu Pisu natr_orucnik Marlw ZECE\?IC, dr. sc. Enio JUN'GWIRTH

Kraca cijev - slabija zaustavna moc m !? Pise Dubravko GVOZDANOVIC

Kineski tenk Type 98 (m - 98) Privremio Tomis1av JONJIC

Svedska haubica 155 mm FH-77 B Pise vukovnik]osip MARTINCEVIC - MIKIC, dip!. in •...

Nove generacije satelita Pri_r.remio Marijo PETROVIC

Novosti iz vojne tehnike

Novosti iz zrakoplovne tehnike Zracna borba na helikopterski nacin Pise Hrvoje TOMSIC, dipl ing.

Takticko zrakoplovno izvidanje Pise ]uraj BUTORAC

Bespjlotne letjeUc~ u komercijalnoj primjeni Ptse Zeljko PRACIC

F-16 Block 60 Ratnik se ponovno rada Pise Darko OSLOVCAN

Patriot jucer - danas - sutra (Zaljevski rat) II. dio Pise satnik Drago BABIC, dipl. ing.

MEKO A porodica fregata i korveta Pise Vedran SLAVER

Foto, Tomislav Brandt

Pripadnici 258. izvid­ nicko-diverzantske satnije tijekom vjezbe u zimskim uvjetima

Kineski tenk Type 98 (ZTZ - 98)

lako se pojavio jos 1999. godine na velikom vojnom mimohodu u Pekingu o Type 98 (ZTZ-98) zna se jos relativno malo. Ovaj najnoviji tenk kineske vojske trebao bi biti osnova njezinih oklopnih snaga u prvim desetljecima dvadesetprvog stoljeca i stajati uz bok najnovijim arnerickirn, ruskim i zapadnoeuropskim tenkovima. Zato ne cudi podatak da arnericke obavjestajne sluzbe procjenuju da ce do 2005. u operativnoj uporabi biti najmanje 1800 ZTZ-98. Ovdje izneseni podaci temelje se na clanku objavljenom u kineskom strucnorn casopisu "Battlefield" osim ako to nije drukacije navedeno

F-16 Block 60 Ratnik se ponovno rada

Pobolisanie borbenog aviona F-16 na standard Block 60 najvece je i najkvalitetnije izvedeno dosad, tvrde u Lockheed Martinu, cirne se udahnjuje novi zivot 27 godina starom Fig­ hting Falconu

MEKO A porodica fregata i korveta

MEKO A brodovi nova su generacija fregata i korveta njernackoq brodoqradilista Blohm und Voss s naglaskom u smjeru modularnosti izvedbe, povecane sposobnosti prezivljavanja i smanjenja "potpisa"

Postovani,

u sklopu istrazivanja kojim se lnstitut za etnologiju i folkloristiku odazvao pozivu Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske za sudjelovanjem u znanstvenolstrazivackom programu "Dornovinski rat i ratne zrtve u 20. stoljecu", potrebna nam je pornoc Vas, svih branitelja i clanova Vaslh obitelji, koji bi bili voljni s nama podijeliti svoja iskustva, sjecanja i price vezane uz Domovinski rat.

Sve do sada nije postojao jedinstven interes da se temi Domovinskog rata pristupi kroz price "obicnih", "malih ljudi", da se te price povezu, arhiviraju i pohrane, te da se proud odjek i utjecaj toga rata na nasu svakodnevicu, a kojeg smo svi u velikoj mjeri svjesni.

U ovome nas istrazivan]u ne zanima povijesno parncen]e kakvim se bave druge povijesne znanosti. Z:eljeli bisrno, prije svega, saznati i razrnisliti o upravo onirn aspektima povijesnoga iskustva kakvi nedostaju drugim povijesnim izvorima i pristupima pa, iz ovoga razloga, nasi kazivad najcesce, i prema vlastitom izboru, ostaju anonimni.

Objavljivanje zbornika "Pricanje o ratu" jedan je od najvaznljih planiranih rezultata ovoga projekta u kojem ce se, potpuno anonimno, tiskati neke od Vasih prica i iskustava, dok ce sve druge price iii prilozi druge vrste biti pazljivo arhivirani i dostupni siroj znanstvenoj iii drugoj zainteresiranoj javnosti kao vrijedna grada buducim istrafivanjirna primarno etnografskih aspekata Domovinskog rata.

Zbog drustvene vaznosti, povijesne odgovornosti i postivanja etickih normi posebna ce se pozornost obratiti zastiti identiteta nasih suradnika, te strucno] obradi i pohrani grade, pri cernu ce se postivati svi hrvatski zakoni i medunarodne konvencije koji se odnose na ovaj tip znanstvenoistraziva,kog rada.

Unaprijed zahvaljujerno na Vaso] susretljivosti, jer uspjeh naseqa rada ovisi o Varna i Vasoj pornoci. Vase price rnozete slati na adresu: INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU (Moja prica iz Domovinskog rata) Zvonimirova 17, 10000 Zagreb iii na e-r;iail: institut@ief.hr (Subject: Moja prka iz Dornovinskog rata)

- Unaprijed Varn zahvajujemo, Reana Senjkovic, voditeljica projekta.

S tvaratelji i analiticari danas­ njih sigumosnih, obrambenih i vojnih sustava, te njihovih doktrina', koji su u drugoj polovici proslog stoljeca

aksiomatski polazili od stabilne dina­ micke bipolarne podjele svijeta kao kamena temeljca, u postmodernom su dobu suoceni s posve drukcijim, izrazi­ to nestabilnim medunarodnim okru­ zenjem, a sukladno tome is drukcijim sigumosnim i obrambenim ugrozama od onih koje su bile aktualne u vreme­ nu medublokovske strateske ravnoteze.'

Pri tome ne mislimo samo na poz­ nate nevojnicke ugroze (kao sto su npr. velika nezaposlenost, sarnoubilacki teroristicki napadi, velike migracije iz drzava zahvacenih sukobima iii velikim susama, pandemije gladi i zaraznih bo­ lesti poput aidsa, ebole i dr., ekoloske katastrofe, sirenje proizvodnje i upo­ rabe opojnih droga, krijurncarenje ljudi u razvijene zemlje, pojava epidemija do sada nepoznatih bolesti, krada i prodaja ljudskih organa, sirenje militantnih

6 HV VELJACA 2003.

vjerskih sekti koje se poput japanske sekte "Aum Shinryo", napadima na civilne ciljeve bore protiv "nepra­ vednog" drustvenog uredenja, itd.), vec i na posve nove dugorocne ugroze. Medu njih npr. spadaju povecanje nesklada izmedu najbogatijih drzava i drzava koje imaju najnize nacionalne dohotke po glavi stanovnika, prolif­ eracija tehnologija za proizvodnju oruz­ ja za masovno unistenje iz vojno razvi­ jenih drzava u druge drzave, pojava transnacionalnih teroristickih organi­ zacija s globalno razvijenom infrastruk­ turom, a koje imaju aspiracije da upotrijebe oruzje za masovno unistenje ili da za metu uzmu osjetljive cvorove industrije cije razaranje je s posljedica­ ma slicno uporabi NKB oruzja, napadi organiziranih skupina na racunalne mreze i informacijske sustave s nam­ jerom da ih onesposobe za obavljanje njihovih funkcija', korupcija elite', starenje stanovnistva', itd.

Medu nove elernente, koje moraju manje iii vise uvazavati svi oni koji se

danas bave problematikom sigurnosti i obrane, mozerno ubrojiti i slijedece cimbenike:

(1) iako su danas SAD poslije raspa­ da sustava bipolarne ravnoteze, postale jedina velesila svijeta, u svijetu sec kao cjelini, povecala uloga regionalnih sila i regionalne sigumosti, pogotovo jer se u Aziji prosirio krug drzava koje raspo­ lazu nuklearnim bojevim glavama te nosacima koji omogucuju njihovu uporabu. (osim Ruske Federacije i NR Kine, tu su jos i Indija, Pakistan i Izrael, a po svoj prilici i Sjeverna Koreja);

(2) brojni teroristicki akti s global­ nim posljedicama i implikacijama, uvjerljivo dokazuju da drzave danas nisu jedini subjekti medunarodnih odnosa, te da nisu jedine koje imaju monopol nad sredstvima za masovno unistenje; te su sposobnosti danas dobile i medunarodne teroristicke orga­ nizacije, koje raspolazu s globalno rasprsenorn infrastrukturom (obavjestajna, financijska, logistieka ... );

(3) ubrzani proces globalizacije rezultirao je raspadom mnogih drzava (koje su se temeljile na primjeni sile i u kojima vlade nisu postivale ljudska prava), te teznjama za osamostaljenjem brojnih etnickih, vjerskih i drugih skupina; oboje je na globalnoj razini, kao i na regionalnim razinama pri­ donijelo povecanju broja potencijalnih zarista orufanih sukoba i opcenito otezalo njihovu predvid- ljivost;

(4) ratovi i orufani sukobi, koji su se nekoc odvijali samo u prostoru izmedu dva bivsa bloka, poceli su se danas odvijati cak i u nekoc stabilnoj Europi (od 1991. do 2002 odvijalo se u Europi cak 10 oruzanih sukoba, i to u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Makedoniji, Moldaviji, Gruziji, Armeniji, CecenijVRF i Azarbajdzanu);

(5) brzo sirenje vojne tehnologije informatizacije otvorilo je pojedincima, skupinama, organizacijama i drzavama mogucnost, da dodu do novih oruzja, tako da danas i mnoge srednje razvijene drzave proizvode vojne satelite, bal­ isticke rakete velikog dometa i druge slozene oruzane sustave"; u taj skup spada i mogucnost proizvodnje oruzja za masovno unistenje.

(6) ubrzano kvalitativno i kvantita­ tivno povecanje industrijske proizvod­ nje, posebice kemijske, petrokemijske,

tehnologija utrli su put za otvaranje novih prostora sukoba, u koje takoder mozemo ubrojiti i svemir i tzv. cyber­ prostor.

(8) Razvojna istrazivanja koja se odvijaju na podrucju informacijske tehnologije, energetskih oruzja', nuk­ learne tehnologije, genetske tehnologi­ je, robotizacije' i na brojnim drugim podrucjima, otvaraju mogucnost da drzava koja dosegne tehnolosku nadrnoc na tim podrucjima, izazove druge drfave na novu etapu utrke u naorufanju, koja bi - zbog ubojitosti suvremenih oruznih sustava - mogla rezultirati jos tezim posljedicama od nekadasnje trke poznate iz razdoblja "Hladnog rata".

Kako se otkrica novih oruzja ne mogu tocno previdjeti, tako se takoder ne mogu predvidjeti ni mozebitne posljedice tih otkrica, pa postoji realna i opravdana strepnja da cc se u ovom tisucljecu, nakon desetljeca smanjivan­ ja troskova obrane (1991. - 2001.) - razviti novi jos intenzivniji impuls utrke u naoruzanju, ali ovaj put na posve novim podrucjima (kao npr. obrana od napada interkontinentalnih balistickih projektila, razvoj nave vrste oruzja namijenjene ratovanju u sverniru", razvoj novih generacija bespilotnih letjelica, namijenjenih napadu na ciljeve u zraku i na

Sadasnje vojne doktrine izmedu junacke proslostl i neizvjesne budutnostl - trazenje nove paradigme

Neki teoreticari, koji se have sa obra­ nom i sigurnoscu, po inerciji jos uvijek zagovaraju stare pristupe, polazeci od toga da su mocne, tradicionalno obliko­ vane vojne sile, najbolje jamstvo za nesigurnu i tesko predvidljivu buducnost. Kako neki od njih pri trazenju odgovora za neposrednu buducnost, nakon 11. rujna 2001. nisu (pre)vise cvrsto uvjereni u uporabnu 'vrijednost starih doktrina i korespon­ dentnih struktura orufanih sila, poziva­ juci se na nepredvidljivost u sirokorn spektru novih ugroza, pokusavaju utvrditi koje slicne situacije do kojih je doslo u proslosti najvise podsjecaju na sadasnje uvjete. To cine zato da bi se na podlozi tadasnjeg otkrivanja novih dok­ trina, koje su se kasnije pokazale uspjesne u praksi, per analogiam otkrili na sto moraju obratiti paznju danas, da bi se najprikladnije prilagodili novim odnosima i izazovima, a prije svega koja "pravila" upotrijebiti da bi danas oblikovali uspjesne doktrine za buducnost,

Dase odnosi u doba globalizacije" bitno razlikuju od onih, aktualnih u doba bipolarne strateske polarizacije, vidljivo je iz tri vazne pojave: (1) tesko je u XXL stoljecu ocekivati svjetski sukob slican onima koji su se vodili u proslosti; takoder tesko je ocekivati da bi i neke drzave medusobno iii sukobljene strane unutar drzave, mogle voditi klasicni i konvencionalni sukob na duze razdoblje", (2) u mnogim orufanim sukobima i ratovima glavni akteri nisu vise drzave iii koalicije drzava vec su to politicki organizirane grupe, koje se u raspadajucim drzava­ ma bore medusobno (iii protiv drfavnih vlasti) za vlast; (3) medunaro­ dne teroristicke organizacije s global­ nom infrastrukturom i globalnim napa­ dackim mogucnostima, koje su u praksi dokazale, da su sposobne izvoditi teror­ isticke napade nastrateske ciljeve cak i na podrucju jedine preostale velesile - SAD; ( 4) sposobnosti sadasnjih racunalno i satelitski potpomognutih oruzanih sustava i razvoj robotizacije su SAD-u i drugim razvijenim drzava­ ma ornogucili su razvoj novih formi tzv. nekontaktnog ratovanja; bit te nave paradigme je u tome, sto se sa svernirskom-zracnom silom (space air

naftne, farmaceurska, biokemijske i dr. stvorilo je nave mete za vojni iii teror­ isticki napad, koje je vrlo tesko zastititi, a cije razaranje izaziva posljedice jed­ nake ih vece od same uporabe NKB oruzja

(7) nave tehnologije poput umjetnih Zemljinih satelita i informadjska

zemlji", razvoj genetskih oruzja, razvoj bojnih robota", itd.). To bi moglo ostaviti jos teze posljedice na medunarodne odnose od onih, koje je (pro)uzrokovala sad vec gotovo zabo­ ravljena 50-godisnja utrka u naoruza­ nju tijekom Hladnog rata u proteklom stoljecu.

VELJACA 2003. RV 7

power) i vodenim te samovodenim pro­ jektilima velikog dometa lako samostal­ no napada ciljeve na bilo kojem mjestu na Zemlji, u svirn meteoroloskirn i astronomskim uvjetima, bez da se prit­ om vlastitu z ivu silu i infrastrukturu izlaze opasnosti od protudjelovanja protivnickih obrambenih oruznih sus­ tava.

Nesklad medu sadasnjim sigurnos­ nim i obrambenim sustavima razvijenih drzava, koje su vrhunac svojeg razvoja dozivjele u casu kulminacije bipolarne konfrontacije tijekom Hladnog rata, i medu sadasnjom medunarodnom okoli­ nom, te iz nje proizlazecim novim pri­ jetnjama", je tako velik, da istrazivaci koji se bave sigurnoscu i obranom smatraju nuznorn promjenu sigurnos­ nih i obrambenih doktrina. Jedini put koji omogucava ernpiricko utvrdivanje sto im je potrebno uciniti, je analiza uspjesnih rjesavanja takvih nesuglasica, koje su se pojavile u proslosti. Ako bi pokusali utvrditi kada su se u proslosti u vojnoj praksi i teoriji pojavile slicne nesuglasice kao sto su danasnje, lako bi dosli do zakljucka, da je to bilo uvijek u doba kada je u svijetu dolazilo do velikih drustvenih, ali i tehnoloskih promjena.

Bi Ii mozda dvjesto godina stara rjesenja iz doba americkog rata za neo­ visnost i francuske revolucije mogla biti uzor za kreativno rjesavanje danasnjih problema?

Sadasnji svjetovni uvjeti u svemu podsjecaju na doba gradanskih revolu­ cija, kad je novi kapitalisticki drustveni red (sistem) zapoceo svoj pobjedonosni pohod po Sjevernoj Americi i Europi, da bi potom u XIX. stoljecu definitivno srusio i zamijenio stari feudalni red (sistem). Promjene u drustvenim odnosima i u proizvodnoj sferi do kojih je tada doslo u tadasnjim razvijenim zemljama, mocno su utjecale i na preispitivanje mjesta i uloge vojnih cimbernka. Uvod u te promjene pred­ stavljalo je jos doba prosvijecenog apsolutizma, u kojem su nastale mocne i bogate europske nacionalne drzave, ciji -su vladari - s obzirom na bogatstvo gradanskoga sloja dobiveno trgovinom i industrijskom proizvodnjom - lako stvarali mocne placenicke vojske. Nije vise onaj, kojije imao vecu drzavu i veci broj podanika (o kojima je ovisio i broj vitezova) lako unovacio i naoruzao suvremeniju i mocniju flotu i vojsku, vec onaj, koji je imao vise novcanih prihoda za obrambeni proracun.

Ipak Le nacionalne vojske, koje su do XVIII. stoljeca uspjesno zacrtale granice europskih drzava i njihovih kolonijalnih imperija, nisu mogle zaus­ taviti sirenje gradanskih revolucija, sto su se iz Francuske tijekom XIX. stoljeca nezaustavljivo rasirile u druge europske drzave. Male i veoma skupe postrojbe profesionalnih vojnika su u ratovima i sukobima, koji su se odvijali u XVIII. stoljecu u Sjevernoj Americi za vrijeme Rata za neovisnost i revolucionarnih

ju trzista i masovno visokoskolsko obrazovanje - potiskuje i zamjenjuje industrijsko drustvo; time otvara put za nastanak "svjetskog super-drustva", tj. novog globalnog svjetskog poretka (The New World Order). Posljedice toga su velike strukturne promjene, koje su uzrocnik nastajanja nove glo- - . . balne ekonomije utemeljen na kreiran- ju, akumuliranju, sirenju i iskoristava­ nju znanja. U tom skupu se - pored drzava - kao sve aktivniji sudionicfjavl-

8 HV VELJACA 2003.

ratova, koje je vodila Francuska na pri­ jelomu XVIII. i XIX. stoljeca, pokazale da se ne mogu ucinkovito suprotstaviti daleko brojnijim vojskama dobrovolja­ ca i na brzinu obucenih gradana. Uzrok za poraze profesionalnih postrojbi nije bilo oruzje (obje strane su imale posve jednako oruzje)", vec drustvene prom­ jene koje su drzavarna - u kojima je doslo do gradanske revolucije - ornogucile oblikovanje posve nove masovne vojske; s vojnom obvezom svih drzavljana ("svaki drzavljanin je vojnik") u arnerickim kolonijama i u Francuskoj su na prijelazu XVIII. i XIX. stoljeca bili ostvareni uvjeti koji su omogucavali nastanak brojnih motivi­ ranih postrojbi posve novog tipa, koje su katkad bile i vrjednije od starijih profesionalnih vojski. Najfascinantnije svojstvo novih vojski je medutim bila njihova sposobnost, da podnose veoma visoke gubitke, koji su vrlo brzo nadok­ nadivani sistemom opce mobilizacije.

U suvremenoj fazi razvoja se kao analogija nekadasnjern gradanskom drustvu javlja informacijsko drustvo, koje s obzirom na znanost i znanje, automatizaciju proizvodnje, globalizaci-

jaju medunarodne kontinentalne i regionalne organizacije (EU, NAFTA, APEC, CAO i dr.), pokreti, te nadna­ cionalne organizacije (UN). S druge strane se kao suprotne posljedice tih novih pozitivnih trendova javljaju anti­ globalizacijski trendovi u obliku povecanja razlika izmedu najbogatijih i najsiromasnijih drzava, povecanje_ raz­ like izmedu bogatih elita i siromasnih slojeva u svim drzavarna, porast medunarodnog kriminala (pranje novca, sverc oruzjern, ljudima, trgovina bijelim blagom, proizvodnja droge i njeno rasparcavanje ... ), te sirenje medunarodnog terorizma i oruzanih sukoba u raspadajucim drzavama, koji destabiliziraju siru okolinu, itd."

U drfavama u kojima je doslo do informacijske revolucije, a i u drzavarna koje su na njenom pragu, su u prvom planu demokratske slobode i ljudska prava pojedinca; to je dovelo do radikalne promjene u pogledima cijelog gradanskog drustva na obveze gradana prema drzavi, a u sklopu toga i prema vojnoj obvezi. Posljedica je, da vojna obaveza u doba kad svijetu vise ne pri-

jeti opasnost svjetskog rata, nema nakon raspada bipolarnog sustava jed­ naki znacaj kao sto ga je imala tijekom bipolarne konfrontacije. Gradanima je u demokratskim, razvijenim drzavama najprije bilo najprije omoguceno da odaberu hoce Ii svoju vojnu obvezu odsluziti u vojsci iii u civilnoj zastiti (iii drugim humanitarnim organizacijama), potom je vojna obveza drasticno skracena, pa krajern XX.viijeka u vecini razvijenih drzava i u potpunosti ukinu­ ta. Te korjenite promjene u stajalistima gradanskog drustva naspram vojne (ne)obveze pojedinog gradana-drzav­ ljana, mnogi smatraju jos jednom velikom pobjedom demokracije; na zapadu tu promijenu zovu revolucijom stajalista (drustva) naspram vojske, te za nju upotrebljavaju kraticu RAM (Revolution in the Attitudes towards Militaries).

Za razliku od industrijskog drustva, koje je davalo prednost ulaganjima u materijalna dobra, u informacijskim drustvima prisutan je porast ulaganja u nematerijalna dobra, pri cernu u ekonomiji sve vazniju ulogu dobiva ekonomija utemeljena na znanju. Taj proces je bio zapazen jos prije raspada sustava bipolarne ravnoteze, a sad je

podrucju na 15%, a na nematerijalnom povecalo na 3,7% od vrijednosti nacionalnog bruto-proizvoda (sto cini relativno povecanje za 80% u dekadi 1974.-1984. iii prosjecni godisnji prirastaj od 8%)". Samo pet vodecih svjetskih drzava (SAD, Japan, Njemacka, Francuska i Velika Britanija) je u istoj dekadi, povecalo u cjelokup­ nim investicijama u materijalna i nema­ terijalna dobra, udio ulaganja u istrazi­ vanje i razvoj s 14 ,6% na 20,9%. Posljedica takvog pristupa je da danas u 6- 7 vodecih svjetskih drzava nastaje oko 70% cjelokupne znanstvene proizvodnje. Te promjene su nastav­ ljene sve do kraja proslog tisucljeca, i jos danas predstavljaju "conditio sine qua non" razvojne prednosti vodecih drzava svijeta.

Ako se s vojnog stajalista promatra doba gradanskih revolucija i informacijske revolucije, lako je utvrdi­ ti, da su u oba primjera nastupile velike promjene, ne samo u drustvu, drustvenirn odnosima i proizvodnji, nego i na vojnom podrucju, U trenutku gradanske revolucije, pokazalo se naime, da se starim nacinima orga­ niziranja oruzanih snaga, ratovanja i borbe nisu mogli doseci veci uspjesi.

implementirao paradigmu rata s korje­ nitim ciljevima, s kojom je potom sve do pohoda na Rusiju (1812.godine), s usporednim razbijanjem suprotstav­ ljenih vojski u bitkama s odlucujucim ciljevima, sustavno rusio jednu europ­ sku monarhiju za drugom.

Tu spoznaju je mogao sprovesti u praksi, jer je gradanska revolucija - uz uvodenje sveopce mobilizacije, oslo­ badanje kmetova od feudalnih obveza i motivacijom ogromne vecine pucan­ stva za obranu dostignuca revolucije - ornogucila formiranje velikih rnotivi­ ;anih postrojbi i brzo popunjavanje re­ lativnih dnevnih gubitaka, koji su u bitkama - zbog radikalnih ciljeva, koje je Napoleon postavljao postrojbama - gotovo dvostruko nadmasivale prosjecne dnevne gubitke u prethod­ nim razdobljima."

Naravno taj primjer nismo naveli, da bismo danas imitirali Napoleona, vec kako bismo pokazali i dokazali, da u doba tadasnjih burnih promjena nije bilo dovoljno promijeniti samo paradig­ mu ratovanja i oruzane borbe vec je bilo nuzno, u skladu s time, orga­ nizirati i oblikovati posve drukcije postrojbe (dotad su casnici bili plernici, vojnici su bili placeruci, a poslije rev­ olucije su u vojsci kao obveznici sluzili svi gradani) i izabrati posve drukciji nacin njihovog popunjavanja ljudstvom (uvedena je sveopca mobilizacija), te mogucnost unaprjedenja casnicka i docasnicka u vise cinove.

Danasnja situacija je u mnogocernu usporediva s opisanom. Postindustrijsko informacijsko drustvo - koje crpi svoju snagu iz novih znanja i tehnologija (poput CAD, CAM, CASE, AI, robotizacije, VHIC, molekularne biologije, genetskog inzenjermga, nano­ tehnologije, mikroprocesora, optickih vlakana i drugih novih materijala poput titanovih legura, kevlara, keramike idr) te novih vrijednosti poput znanja, postivanja ljudskih prava, otvorenog trzista i slobodnog kretanja kapitala, radne snage i ideja - ne razlikuje se od industrijskog drustva zatvorenog u nacionalne granice nista manje nego sto se prije 200 godina gradansko kapitali­ sticko drustvo razlikovalo od dotadasnjeg feudalnog drustva. Novonastajucim svjetskim informacij­ skim drustvima, danas su preuski nacionalni okviri bas kao sto su prije dva vijeka tada nastajucern gradanskom kozmopolitskom drustvu bili preuski feudalni okviri; novo informacijsko

poceo jace dolaziti do izrafaja. Za prim­ jer uocimo, da je sedam gospodarski i tehnoloski najrazvijenijih drzava svijeta (SAD, Japan, Francuska, Njernacka, Italija, Nizozemska i Velika Britanija), koje su 1974. ulozile u materijalna dobra u prosjeku 17,6% cijelog nacionalnog bruto-proizvoda, a u nematerijalne 2,6%, smanjilo 1984. godine ulaganja na materijalnorn

Na Napoleonove pobjede protiv nepri­ jatelja, koji su se drzali dotadasnjih normi ratova iscrpljenja, odlucujuce su utjecali znanje i nove mogucnosti, koje mu je davalo francusko drustvo po zavrsenoj gradanskoj revoluciji. Napoleon je srusio paradigmu ratova s ogranicenim ciljevima, kao proizvod misljenja svojih prethodnika; umjesto nje, misaono je razradio i u praksi

VELJACA 2003. HV 9

drustvo danas stvara nove globalne odnose koji ce se rijesiti promjenom uloge drzava i integraciju drzava u nove nadnacionalne cjeline, ciji su obrisi vec vidljivi u EU, NAFTA-i, OPEC-u ...

Te nove teznje ostavile su posljedice i na podrucju vojske, jer se razvijene drzave vise ne naoruzavaju i skrbe samo za nacionalne interese, vec grade integrirane obrambene sustave u skladu s medusobnim dogovorima i sporazu­ mima (dokaz nije samo NATO vec i sporazumi CFE TLE, START Ii II).19 Posljedica opisanog procesa RAM, je da se danasnje malobrojne moderno naoruzane i opremljene kvalitetne pro­ fesionalne postrojbe razvijenih drzava ne razlikuju od brojnih postrojbi indus­ trijskog drustva iz doba Hladnog rata, nista manje nego sto su se Napoleonove postrojbe po svojoj kvaliteti razlikovale od postrojbi feudalnih i polufeudalnih drzava, premda te postrojbe u sadasnjim uvjetima ne vode pobje­ donosne ratove kakve je vodio Napoleon. Zbog ogranicenja pri upora­ bi sile u medunarodnim odnosima, koje irnaju oni koji odlucuju o uporabi oruzanih snaga, ti se ratovi ne zavrsavaju bezuvjetnom predajom pro­ tivnika, vec nametanjem politicke volje.

Glavni udar se u tim ratovima i orufanim sukobima izvodi s ekonom­ skom i pohtickorn snagom s kojima se iskoristavaju rezultati upotrebe

10 HV VELJACA 2003.

oruzanih snaga, koji su u vojnom domenu kao po nekom pravilu ograniceni. Tako je Sadam Husein ostao na vlasti cak i nakon sto je dozi­ vio vojni poraz u Kuvajtu (1991. godine). Slicno se dogodilo is vojnim i politickirn vodstvom bosanskih Srba, koje su SAD prisilile vojnom akcijom, da se makne s dijela okupiranog teri­ torija i potpise Daytonski sporazum (1995. godine). Ni Milosevic i njegovi generali nisu bili u operaciji The Allied Force vojnom silom skinuti s vlasti, vec su samo prisiljeni na uzmak s Kosova.

Odgovori na "kvartet" temeljnih pitanja, koji ce odrediti noveliranje procesa vojne profesionalizacije i ulogu vojne sile u buducnosti

Promjene koje smo opisali kao temeljnu i specificnu razliku post-bipo­ larnog razdoblja, zahtijevaju da se u buducim istrazivanjima, kojima ce se trai.iti odgovori na pitanje sto uciniti da se sadasnje vojne obrambene sustave

sto prije pripremi na izazove buducnosti, morati odgovoriti na cetiri temeljna pitanja, i to:

Kako su se do danas, i kako ce se u buducnosti mijenjati ratovi i oruzani sukobi?

Kako se moraju promijeniti oruzane snage, da bi uspjesnije izvodile oruzane borbe i druge djelatnosti u buducim ratovima i oruzanim sukobima?

Kako ce izgledati nove vojne elite, koje ce voditi ratovanje i djelovati u buducnosti?

Kako ce promijenjene oruzane snage i njihove nove mogucnosti utjecati na polozaj drzava i ponasanje politickih elita, koje ce njima raspolagati?

Ad. 1) Trazeci odgovor na prvo pitanje, lako mozemo utvrditi, da je skoro medu svima koji se have sigur­ nosnim i obrambenim vidici~a post­ bipolarnih promjena, postignuta suglas­ nost o tome, da u pocetku treceg> • nsucljeca postoji zanemarivo mala,\ vjerojatnost izbijanja svjetskog r:at~ za koji su nekad oba bloka, skoro pola stoljeca pripremala i naoruzav.ala svoje snage. Danas su sve razvijene dri.a_ye usuglasene, da svoje nacionalne ciljeve mogu postici samo medusobnom suradnjom na svim podrucjima (ukljucujuci i obrambenom), pri cemu su politicka i ekdnomska stabilnost pre­ duvjet njihovog zajednickog hapretka. No nitko pri tome - unatoc dosadasnjim miroljubivim i mirotvorn­ im naporima medunarodne zajednice - ne iskljucuje razvoj medunarodnog terorizma, koji ce zahtijevati takoder vojne protumjere", a isto tako ne iskljucuje se ni vjerojatnost lokalnih ili mozda cak i sporadicnih regionalnih

ratova s ogranicenim ciljevima u nesta­ bilnim dijelovima ~vijeta, kao ni brojnih oruzanih sukoba nii.eg inten­ ziteta",

(nastavlja se)

Napomene l Vojna doktrina predstavlja u nekoj drzavi zvanicno usvojen sustav uredenih pogleda na razvoj oruzanih snaga (I); njihovu pripravnost za uporabu (2); i uporabu u miru (3), u krizama (4) i u oruzanim sukobima, te u ratu (5). Temeljno pitanje na koje moraju odgovoriti stvaratelji vojnih doktrina je tko ce biti najvjerojatniji protivnik u najgorem slucaju - u mogucern ratu kao najtezern i najmocnijern obliku konfrontacije. Vojne doktrine su tijesno povezane s drzavnom vanjskom i unutamjom politikom. U svim vojnim enciklopedi­ jama (Sovjetskaja Voennaja enciklopedija - 1977 -

3.svezak strana 225, americko-britanska !MADE 1990;Jugoslavenska Vojna enciklopedija i dr.) polazi se od wga da svaka doktrina ima dvije kom­ ponente: politicku i vojno-tehnicku. 2 O tome je detaljnije, s naglaskom na sukobe niskih intenz iteta, koji su zamijenili klasicne ratove, pisao Kimbra Fishel u clanku Relating Doctrine LO Strategy - A Prelude to Success for Twenty-First Century Warfare (Low Intensity Conflit and Law enforcement - No 3 - 1999 - str. 22 - 38). Tako je asimetricnirn napadima posvecen cijeli posebni broj americkog srrucnog casopisa (Military Review - srpanj/kolovoz - 2001); 3 Timothy Shimeall, Phil Williams, Case Dunlevy: Countering cyber war - NA TO review - winter - 2001/2002 - str, 16-18; 4 Da je korupcija takoder vazan cimbenik prijetnje govore podaci o stetama koje je za NR Kinu objavio u svoj jesenskom broju 1999. renomirani znanstveni casopis Foreign Policy. Ukupne stete izrazene u postotku nacionalnog bruto proizvoda (GNP) dosegle su 4,79% od cega je: utaja poreza - 1,43%; reprezentacija drzavnih sluzbenika - 1,4%; potkupljivanje drzavnih sluzbenika pri sklapanju poslova iz njihove nadleznosti - 0,63%; potkuplji­ vanje drfavnih sluzbenika pri izgradnji objekata - 0,68%; carinski gubitci zbog potkupljivanja carini­ ka i sluzbenika - 0,34%. Ostalo se pripisuje skrivenoj uporabi izvanproracunskih prihoda. 5 Taj cimbenik je vazan osobito za ekonomski razvijene drfave; njegova posebnost je da djeluje na dugi rok. Tako se za SAD, njernacku i Japan smatra da su 2000. imale matne udjele drzavljana starijih od 65 godina - redom 12,6%, 16,2% i 17%; 2025. godine ti ce udjeli iznositi 18,5%, 23, 1 % i 27,6%. 6 Sve do 2002. u strucnim krugovima prevladavalo je misljenje da Ruska Federacija i SAD namjerno drze monopol - sprecavajuci sirenje otkrica s podrucja radarski "nevidljivih letjelica" i tehnologije koja jamci apsorpciju radarskih zraka. Prema najnovijim podacima iz zapadnih izvora, postoji velika vjerojatnost, da ce ruska avioindus­ trija u zelji da poveca izvoz - omoguciti Indiji uporabu njihovih otkrica (Seymour Johnson, Nick Cook: Indian Air Force may procure Russian Stealth - Jane's defense Weekly - 16.01.2002. - str. 28) Takoder je poznato da na projektima radarski "nevidljivih letjelica" radi i Francuska (Menno Steketee: Dassault expands stealthy UAV, UCAV development - isti izvor - str. 13. 7 Michael Sirak je u vijesti iz Washingtona (s naslovom Man-portable lasers explored for US future force) pretpostavio, da SAD za potrebe kopnene vojske razvijaju prijenosno energetsko oruzje zracne obrane za posebnog voj nika. Upotrebljavaju se kao zamjena za dosadasnje pri­ jenosne rakete Stinger FIM-92 (lane's Defence Weekly - 09.01.2002. - str. 7); 8 Zamjenik nacelnika generalstaba americke vojske general John Keane je u godisnjem sijecanjskom intervjuu izjavio, da u SAD razvijaju takoder vri­ jedne rninijaturne bespiloine letjelice zajednokrat­ nu upotrebu, koje ce upotrebljavati na prvoj crti bojista kao neku vrstu streljiva (jane's Defence Weekly - 30.01.2002. - str. 32). Takoder je pozna­ to, da u SAD traje razvoj leiece platforme za pojed­ inacnog vojnika (MH: Strap-on machine allows troops to fly - Jane's International Defence Review - May - 2001 - str.23); 9 Sva oruzja i orui.ane sustave ne razvija vojska nego i znanstvene ustanove za istrazivanje svemira, kao npr. NASA. Prema posljednjim podacima, NASA razvija "inteligentno plovilo", koje ce se upotrebljavati i u vojne svrhe (Craig Heyle: NASA advances Intelligent Vehicle Programme - Jane's Defence Weekly - 16.01.2002. - str. 29); 10 Te je projekte i dosadasnje letjelice detaljnije opisao Nick Cook u clanku Out in front - unmanned air wehicles (lane's Defence Weekly - 16.01.2002. - str. 24-27)· 11 John Roos Hunter-Killer UGVs - Battlefield -

Robots Are Within Reach - Armed Forces Journal International - January - 2002 - str. 28-31; 12 Karl Marx je prije gotovo 200 godina global­ izaciju pojmio kao sircnje kapitala. Americki profe­ sor Michael Hardt, poznat zajedno s filozofom Antoniom Negrijern, kao autor knjige Imperij, inzi­ sura na tome, da globalizacija danas nikako nerna samo ekonomski utjecaj, nego i globalne, kultume, politicke, vojne i druge utjecaje. Kad je analizirao ulogu arnericke vojske u proslogodisnjem i ovogo­ disnjem vojnom djelovanju u Afganistanu urvrdio je , da ta vojska ne moze danas vise djelovati samo u interesu SAD-a kao nacionalne drzave, vec djelu­ je i u interesu globalnog kapitala, preko zastire ljudskih prava pa nadalje. Da je upravu pokazuju i izjave americkih generala koji jos uvijek cvrsto vjeruju da brane nacionalne interese SAD-a, ali im je zapravo preuska podloga, pa stoga posezu za dodatnim globalnim vrijednostima. Novu ulogu arnericke vojske Hardt je dopunio s time, da je utvrdio da i arnericki neprijatelji ne djeluju vise kao nacionalne drzave, vec su se takoder orga­ mzrrali u medunarodne rnreze (u Pentagonu se u vezi s time vec neko vrijeme upotrebljava pojam "netcentric warfare"). Pojedinosti njegovih origi­ nalnih razmisljanja predstavljene su u daljnjem intervjuu u Delu (lmperij Globalizacije - Delo - 09.03.2002. - SP - str. 10-11); 13 Razlog opravdane sumnje lezt u cinjenici da medunarodna zajednica reagira promptnije nego u proslosti, te da se svi sukobi svode i svodit Ce se na sukobe niskog intenziteta izmedu sukobljenih snaga uz prisustvo medunarodnih snaga za odrza­ vanje mira, ili Ce medunarodne snage nametati mir. Ako se uopce moze govoriti o konvencional­ nom sukobu, onda to moze biti izmedu drzava na najniiem stupnju informatitkog razvoja i to iskljucivo prije intervencije (diplomatske Viii vojne) medunarodne zajednice. To je i [edino opravdanje za postojanje velike konvencionalne armije tehnickog razdoblja, sprijeciLi brzi gubitak vlastitog teritorija, te tako omoguciti agresoru da tijekom diplomatskog pregovaranja nametne odredena politicka rjesenja za osvojeno podrucje, 14 U SAD-u su medu tradicionalne prijetnje arnerickoj nacionalnoj sigurnosti ukljucili: a) mogucu pojavu nove ideologije; b) pojavu nave neprijateljske koalicije; c) pojavu novog suparnika, koji bi ugrozio interese i ulogu SAD; d) sukob s globalnim posljedicama kakvi su bili I. i II. svjetski rat; e) regionalni sukob u Europi; 0 regionalni sukob na Bliskom istoku; g) regionalni napad na zapadnoj polutci; h) regionalni sukob u istocnoj Aziji; k) regionalni sukob u juznoj Aziji; 1) region­ alni sukob u Africi i m) klasicni terorizam. Medu 10 najopasnijih netradicionalnih (asimetricnih) prijetnji u SAD su uvrsuli: (1) nuklearni ili bioloski napad na SAD; (2) veliki informaticki napadi na SAD, (3) bioloski iii kemijski napadi na drzave koje podupiru SAD; (4) napad oruzjem masovno unistenje na americku vojnu iii obavjestajnu infrastrukturu; (5) inforrnaticki napad na americke iii saveznicke orufane snage; (6) uzrokovanje neslaganja u vodstvu SAD Lijekom procesa selekcije ciljeva za arnericke napade; (7) proliferacije oruzja u zone u kojima SAD imaju vazne interese; (8) razvoj novih vojnih doktrina, koje bi lako ugrozile SAD; (9) kemijski napad na ciljeve u SAD, i (10) potpuno neocekivani i nepoz­ nati napad. Medu tri najveca izazova u SAD su uvrstili: (a) obnavljanje utrke u naoruzanju s novim suparnikom; (b) nenadani traumaticni napad na SAD uz upotrebu nekonvencionalnog oruzja, i (c) gubitak potpore od americkih savezni­ ka. Pojedinosti o tome i drugim oblicima tranzicije u razdoblju po zavrsetku "Hladnog rata" predstavl­ jene su u danku Tomislava Loncara (Hrvatski vojnik - veljaca - 2002 - str. 22 - 27); 15 Napoleonova zasluga je, da je stara oruzja upotrebljavao na nov nacin i da je znao uporabiti brojne postrojbe, i to tako da su se posebni dijelovi postrojbi samostalno kretali u svojim smjerovima

takvom brzinom da su se na bojisnici nalazili najedanput. Kao topnik dosao je na ideju kako da iskoristi paljbene mogucnosu tadasnje poljske artiljerije. Umjesto rascjepkane upotrebe baterija koje su koristile pjesacke i konjanicke divizije, formirao je mocnu artiljerijsku rezervu; tvorile su je topnicke jedinice s konjskom zapregom. Manevriranjern uh jedinica tijekom bitke, dosegao je tez iste na glavnom smjeru i time bimo olaksao pjesastvu i konjici, da iskoriste ucinke topnicke paljbe, Pojedinosli o Napoleonovoj strategiji i tak­ tici su detaljnije opisane u djelima poznatog fran­ cuskog teoreucara Kamona (koji je napisao vise od sto studija o toj problematici) ali i u svim vojnim enciklopedijama (npr. u Sovjetskoj Vojnoj enciklo­ pediji - 1977. - 5. svezak, str. 487-9). 16 lstrazivaci, koji kriticnije analiziraju proces globalizacije, dolaze do zakljucka, da su nejed­ nakosti u globalnom ekonomskom razvoju u doba globalizacije slicnije onima aktualnim u 19. sto­ ljecu, nego onima u 20. James Petras i Henry Veltmeyer su u svojoj knjizi Globalization Unmasked - Imperialism in the 21st Century (Fernwood Publishing - 2001 - str. 20) utvrdili , da su tocni podaci Agencije UN za industrijski razvoj (UN!DP), prema kojima je 20% najbogatijih drzava na svijetu jako povecalo svoj udio u svjetskom dohotku, dok se je udio 20% najsiromasnijih drza­ va jos vise smanjio. Od 1960. do 1989. godine, udio bogatih drzava je skocio sa 70,2% na 82,7%, a u isto vrijeme udio siromaSnih u svjetskorn dohotku je pao s 2,3% na 1,4%. Jaz medu bogatima i sirornasnima se sve vise produbljuje, sto dugorocno gledano stvara pogodne uvjete za porast broja oruzanih sukoba u nerazvijenim dijelovirna svijeta, 17 Auter se pri analizi tih pokazatelja kao i drugih kolicinskih pokazatelja koji ilustriraju razvojne trendove oslonio na tabele 1, 2 i 3 studije Ankice Cizrnek (Znanost i poloza] Hrvatske - Hrvatski Vojnik - svibanj - 2001 - str. 12-15) 18 Americki znanstvenik Trevor Dupuy je utvrdio, da su prosjecni dnevni gubitci pobjednika u doba do pojave Napoleona iznosile oko 10% ukupne zive sile na dan; za Napoleonovih ratova gubitci su skocili na 16% na dan (Attrition - Forecasting Battle Casualties and Equipment Losses in Modern War - Nova Publications - Virginia - USA - 1995 - figure 13) 19 Pri provedbi tih sporazuma vaznu ulogu imaju medusobne inspekcije, koje nadziru izvedbu tih sporazuma. Vehko dostignuce na torn podrutju predstavlja sporazum o slobodnom nebu (Open Skies Traty). Pojedinosu o nalozima nadzornika i Lim sporazumima predstavljene su u casopisu Hrvatski vojnik serijom clanaka razlicitih autora (No.69 - ozujak 2001. - str. 7 - 2 7) 20 U SAD-use nakon 11. rujna 2001. promijenio poloza] tako drasticno, da tu promjenu mnogi usporeduju s napadom na Pearl Harbour, 1941. lz tajnih stenograma i javnih izjava americkog pred­ sjednika Busha, poznato je da su se SAD odlucile, da se vise nece prepustau izazovima potencijalnih protivnika, vet Ce poceti s preventivnim napadima na sve drZave koje Ce tolerirati iii podupirati medunarodne teroristiCke organizacije, ili razvijale orui.je za masovno uniS~enje. U vezi s rim su SAD vec poduzele usporedne vojne akcije protiv Iraka, nakon cega mozda uslijede udari po lranu, Siriji, Jemenu, Sudanu i drugim drfavama, s ciljem da se u njima postojeCi reZimi zamijene s onima kooper­ ativnijima u borbi protiv medunarodnog terorizma (Tajni stenogrami s rusko-americkog posjeta o "osovini zla" - Delo - 7.3.2002. - str. 4; Delo vijest dopisnika iz New Yorka o prvih sest mjeseci rata protiv terorizma - 12.03; Delo - Atomski nacrt Pentagona - 14.03.2002); 21 U svezi s tim je pukovnik Zvonko Orehovec sa suradnicima objavio opseznu studiju, koja je 2001. izaSla u tri nastavka u strutnom tasopisu Hrvatski vojnik (Zagreb - No 77, 78, 79)

VELJACA 2003. HV 11

ka direkcija ianje DGA

Pise pukovnik dr. SC. Dinko MIKULIC VBCI Bxs - vlastiti identitet razvoja: kotacno voziTu • za prvu crtu 28 t B 8x8 25 mm x 137 NATO - uz tenkove Leclerc. VCI 8x8 - druge lnaeice pjesastva. Baza je VEXTRABxa, GIAT lndustrije (EUROSATORY 1996.) ----

s hema strukture Ministarstva obrane Republike Francuske je jednostavna: zdruieni stater, DGA - direkcije za naoruianje i DAS - uprava za streiesk«

poslove. Visoka pozicija DGA govori o njezinoj ulozi. Razlozi su jednostavni. Sigurnost i medunarodni polozaj Francuske nije mogao ostati samo na snazi svoje vojske nego i na tehnoloskoj snazi industrije koja mora odgovoriti modernim potrebama. To je jasan put stvaranja DGA i odluke generala Charlesa de Gaullea 1961. godine. Danasnja DGA je reorganizirana kao moderna i vodeca europska organizacija za obrambene materijalne resurse naorufanja. lsticanje tehnoloskog razvoja i industrijske strategije ostaje vazna sas­ tavnica vojne sile i u novim uvjetima Europske unije. Proces opremanja i nabave polazi od postavljenih opera­ tivnih zahtjeva zdruzenog stozera prema DGA. Osiguranje nove opreme se odvija u suradnji s vidovima kopnene vojske, mornarickih snaga i zrakoplovstva. Poznati proizvodi koji su na osnovi toga razvijeni su tenk Leclerc, samovozna haubica Caesar 155, nosac zrakoplova Charles de Gaulle, podmornica Agosta, raketni sustav Exocet, helikopter NH 90, borbeni avion Rafale, sateliti za motrenje

12 HV VELJACA 2003.

Helios, i drugo. DGA je odgovorna za testiranje i implementaciju naoruzanja i vojne opreme. DGA podupire restruk­ tuiranje obrambene industrije i stvara nova partnerstva na nacionalnoj i medunarodnoj razini.

Republika Francuska ima blizu 60 milijuna stanovnika. Francuska vojna sila ukupno broji 437.000 vojnog osob­ lja, sto ce ostati konstanta u slijedecem srednjorocnom razdoblju. Od toga u kopnenoj vojsci ima oko 167.500 ljudi, u mornarici 55.000, u zrakoplovstvu 70.000, u fandarmeriji 99.000, i ostalo 46.000 ljudi. Casnika ima oko 38.000, a docasnika 200.000. Zavrsen je proces profesionalizacije vojne sile. U meduna­ rodnim operacijama nametanja i odrza­ vanja mira Francuska je iznimno aktiv­ na. Primjerice u bivsoj Jugoslaviji, Republika Francuska je angazirala 7945 ljudi, 8 aviona plus 13 u stalnoj pripravnosti, 19 helikoptera, 31 borbeno vozilo AMX lOP, oklopni transporteri; 164 VAB-a i 130 VBL U Afganistanu je trenutacno angazirano 4200 ljudi, 7 brodova, 12 aviona i 11 helikoptera. U Saudijskoj Arabiji je trenutacno oko 180 ljudi, 5 aviona Mirage Fl, 3 Mirage Fl CR, 1 Cl35. a i u drugim misijama di­ ljem svijeta Republika Francuska pokazuje svoju odlucnost angaziranja

ljudi i tehnike na zadacama uspostave mira. U praksi, stvarne sposobnosti ljudske sile i vojne opreme ovise o orga­ nizaciji, doktrini i obuci, te se stoga pozornost daje vecern skladu djelovanja u novim uvjetima. Zbog sirokih aktivnosti vojne sile odobreno je povecanje vojnog proracuna. Proracun za vojni program opremanja u 2003. godini iznosi 13.64 milijardi EUR, sa stalnim rastorn u srednjorocnorn raz­ doblju do 2008. godine. Smatra se da je francuska vojna sila vrhunski opremlje­ na, da posjeduje najnaprednije vojno naoruzanje i opremu na kopnu, mom i u zraku. Za to je zasluzna DGA.

Na osnovi 50 provedenih zajednickih operacija francuskih postrojbi u posljed­ njih 10 godina, uocenirn prednostima i manama, prijetnjama i rizicima, obnovl­ jeno je planiranje i postavljena opti­ mizacija s namjerom koherencije (coher­ ence) provodenja zadaca u novim uvjeti­ ma. Medusobna povezanost, dosljednost i jasnoca koherencije ocitava se u opera­ tivnim sposobnostima - opremljenoscu, personalno - organizacijskim, tehnickirn - tehnolosko - industrijskim know-how, financijskim i kalendarskim skladom. Odredeno je osam (8) glavnih vojnih sustava: odvrecsnje (DIS), zapovijedanje - komunikacije - nadzor i obevjesteveiije

/ inteligence (CJI), strategijska i tskticke pokretljivosc (PRO]), duboki udar (PROF), ovladavanje zracno-kopnenim okruijem, ovladavanje zrscuo-mome­ rickim okruijem, ovladavanje zrscno­ svemirskim okruijem, te pripremljenosc za posebne uvjete (PREP).

Osnovne znacalke DGA DGA ima iznimno znacenje za buducu

francusku i europsku obrambenu indus­ triju. Posebno se istice razvoj DGA od 1997. godine, kada je provedena velika reorganizacija i smanjenje s prijasnjih 50.000 ljudi na sadasnje brojno stanje direkcije 18.185 ljudi (oko 15% vojne osobe). Danas ona vodi 97 glavnih pro­ grama naoruzanja i vojne opreme. Kapacitet narudzbi u cijeni iznosi 10.2 milijard.i EUR. DGA ima 20 evaluacijsko­ ispitnih sredista ili centara za obrambenu tehnologiju, kako bi se razvijena oprema mogla kvalitetno ispitati, procijeniti i dati na uporabu francuskim oruzanirn snagama i partnerima. U centrima i obrambenoj industriji ne postoji pojam hladnog pogona. Ako nema narudzbi postoje razvojne tehnoloske zadace do razine izrade demonstratora iii proioupa. Pozornost je dana na priprerne kroz dugorocne i srednjorocne planove, sto je

Koherentne su medunarodne obveze Francuske, posebno na zapadnoeurop­ skom udruzenju obrambene industrije WEAG i OCCAR, gdje se vode projekti suvremenog naoruzanja u kojima DGA participira na vecem broju projekata. Istaknuta je cinjenica da ce u buducnosti biti vrlo tesko obrazloziti vlastue projek­ te razvoja ako postoje europski partners­ ki interesi za slicnim projektima naoruzanja i opreme. Postoji dogov­ orenih 5 nacela na kojima se zasniva suradnja. Rezultat toga je jedna partners­ ka administracija, sto znaci manja cijena proizvoda i bolja uskladenost razvoja i proizvodnje. Podjela posla na projektima donosi se na razini zajednickog odbora. DGA istice nove pojmove "saveznistvo" i "partnerstvo" u vojnoj industriji. Od 45 milijardi EUR koji se u europskoj obrambenoj industriji odvajaju za naoruzanje i opremu, Francuska par­ ticipira (DGA) oko 14 milijardi EUR (170.000 zaposlenih), odmah iza Velike Britanije sa 18 milijardi EUR (190.000), a ispred Njernacke sa 8 milijardi EUR (120.000).

Na pitanje buducih projekata naoruzanja, zamjenik d.irektora DGA, general Nicolas de Chezelles je odgovo­ rio da ako postoje europski interesi, vrlo

@ Grana/bransa testiranja i ekspertize letenja

Autoriteti DGA : 20 centara evaluacije i testiranja, otvoreno za "novj ,......_

@) Bransa zrakoplovne opreme

@ Raketna bransa

@ Bransa kopnenih sustava

® Bransa mornarleklh sustava i tehnologija

nuzno da se postavi vojna tehnologija. Programi pocivaju na stupnjevima (priprema, dizajn i nabava), odnosno na razradenim Iazama pripreme, izvodljivosti, razvoja i proizvodnje. Odreduju se direktori programa. U prvim fazama je znacajna strategija akvizicije. Vaznu ulogu u kreaciji pro­ grama imaju mjesovjte grupe sastavljene od casnika iz stozera i inzenjera DGA. Da se implementira nova tehnologija potrebno je najmanje 10 godina. Zato DGA prati stanje u industrijikako bi mogla odgovoriti vojnim potrebama. -

BASSIN ~ • (Val di! Reuil)

LRBA • CTA ,.._)I .,.._::, (VtrnonJ • • (A,cU<n) IB,.stl CEPr • CEV

• CELAR ISo<l,yJ • (B1t1l9ny) • (Ronnn) CEB GER BAM • (loritnl) ETAS

(Angers)

(VMtle.l)

ETBS {Bourge~)

CAEPE (St-MMard)

CEV

tesko ce biti obrazloziti slicne vlastite projekte. Ujedinjenje Europskih drzava dovod.i do vece europske povezanosti i konkurentnosti u obrambenoj industriji, te vece vojne sposobnosti.

ZadaceDGA • Priprema buducih obrambenih sustava • Vodenje programa naorufanja • Osiguranje znanstvenih i tehnickih ekspertiza • Testiranje i procjenjivanje opreme i obrambenih sustava • Osiguranje industrijskog odrzavanja i

konverzija aeronauticke opreme • Poslovanje u medunarodnim relacija­ ma na podrucju partnerstva

Strategijski ciljevi DGA • Dizajniranje i pripremanje buducih obrambenih sustava • Vodenje i optimiziranje proizvodnje i potpore obrambenim sustavima • Izgradnja europskog naoruzanja i razvoj internacionalnog naoruzanja Ambicija DGA: Priprema buducih obrambenih sposobnosu Francuske i Europe, supervizija realizacije oruznih sustava

Struktura DGA DGA se sastoji od veceg broja uprava i

namjenskih sredista: • DPM - uprava za programe, manage­ ment, nabavu, metode i kontrole kakvoce • DSP - uprava za vojne sustave i per­ spektivu planiranja • DCI - uprava za kooperacije i industri­ jske poslove • DRI - uprava za medunarodne odnose • DCE - uprava za razvoj sustava i testi­ ranje • SMA - uprava za odrzavanje zrakoplo­ va, popravke i rernont • DGO - uprava za management i orga­ nizaciju • DRH -uprava za ljudske resurse • Ostale sastavne cjeline su: Sredisnja uprava za obranu i informacijsku sig­ urnost, DGNCOMM komunikacije, inspekcija naoruzanja, i Srediste za visoke studije naoruzanja .

Sredista za testiranje i procjenjivanje

U 20 sredista DGA (Systems Evaluation & Test Directorat, 2001), zaposleno je 8500 ljudi, ukljucujuci 3900 izvrsitelja i inzenjera. Godisnje ula­ ganje je 9 milijardi EUR, a ukupni promet: 850 milijardi EUR. (podaci se razlikuju ovisno o izvoru). U odrfavanju zrakoplova, za obavljanje popravaka i remonta, zaposleno je na odrzavanju turbina 1035 ljudi, aviona 1280 ljudi, helikoptera 965 ljudi.

Djelatnosti naoruzanja i vojne opreme: informacijski i komunikacijski sustavi 11 %, kopneni sustavi 11 %, zracni sustavi 20%, mornaricki sustavi 9%, takticke rakete 8%, nuklearno oruzje 12%, obuka, trening 9%, komercijalna aktivnost 6%.

Naoruzanje u europskom okviru Referentna tocka je sastanak

VELJACA 2003. BV 13

Europskog vijeca u Helsinkiju, u prosin­ cu 1999. lstaknuti su glavni ciljevi, kreiranje zadaca iz Petersberga. Snage za brzu reakciju tr.ebaju biti operativne u 2003., sto ukljucuje 60.000 moderno opremljenih vojnika svake godine. Rezultat toga je logisticka prilagodba europske obrambene industrije. S druge strane, prvi pogled na arnericku i europ­ sku obrambenu industriju pokazuje na nesrazmjer prihoda i zaposlenosti u obrambenoj industriji: Amerika nosi 90 milijardi EUR i 1.300 000 ljudi, a Europa 45 milijardi EUR i 600 000 ljudi (prema drugim podacima: Amerika 120 Milijardi EUR/1.300.000, Europa 50 Milijardi EUR/600.000). Unutar obrambene indu­ strije EU-a inicira se pitanje o tome kako osigurati vojne sposobnosti i kako sma­ njiti veliku razliku i ojacati europske vojne sposobnosti, pragmaticno i ucinkovito.

Pristup temeljen na pragmatizmu: lnicijativa na legitimnosti europskog naoruzanja ima kontinuirani fokus i daje doprinos procesu rasta njezine sposob­ nosti, politickorn potporom i koncen­ tracijom jasnih prijedloga. Ptistup teme­ ljen na ucinkovitosti: Ostale inicijative naorufanja kao sto su Loi i OCCAR, tre­ bale bi nastaviti i produbiti svoje aktivnosti tako da dobiju na ucinkovi­ tosti. WEAG je sirok i samo neformalan forum za potrebe naoruzanja, ali nije odgovarajuci (EU mehanizam).

NATO je baza i pogon kolektivne/globalne sigumosti, borba protiv terorizma. Dosljednost NATO-a je na interooperabilnosti i transatlantskim zadacarna, a buducnost na ravnotezi dijaloga (EU/NATO). WEAG-ovi interesi su: poboljsanje suradnje istrazivanja i razvoja, europsko trziste obrambene opreme (EDEM), le identifikacija i pro­ moviranje ideja i nacina.

OCCAR - organizacija za zalednlcku kooperaciju u naorufan]u

Clanice OCCAR-a su Njemacka, Francuska, ltalija i V. Britanija.

Status: lnterhacionalna organizacija, kreirana konvencijom i potpisana 9. rujna 1998. s legalnim statusom pocetka 28. sijecnja 2001. godine.

Zadace OCCAR-a su: koordinacija, upravljanje i implementacija potpisanih programa naoruzanja. Poboljsanje ucinkovitosti programa upravljanja, prema cijeni, planovima i perfor­ mansama. Koordinacija i promocija zdruzenih aktivnosti u buducnosti. Povijest OCCAR-a pocinje 1991. godine

14 HV VELJACA 2003.

Struktura Ministarstva obrane Francuske MINISTARSTVO

OBRANE

ZDRUZENI STOZER DGA UPRAVA ZA STRATESKE POSLOVE

•

inicijativom Europske agencije naoruzanja, 1992. godine stvara se WEU-WEAG, a 1995. godine WEAO, le 1997. godine nastaje konvencija i stvaranje OCCAR-a, odnosno 1999. godine je potpuna legalizacija njegova idemiteta.

OCCAR : 5 nacela djelovanja 1. Poboljsanje odnosa cijena I ucinkovi­ tost kooperativnih programa 2. Prioritet opremi koju je razvijenala organizacija OCCAR 3. Poboljsanje europske DTIB konkuren­ cije 4. Odricanje vlastitih prema globalnom interesu 5. OCCAR otvoren ostalim nacijama Perspektive OCCAR-a u srednjorocnorn razdoblju

THALES i EADS Kako poboljsati konkurenciju dok se

europska obrambena industrija povezu­ je? Kako postici konkurenciju na nizim razinama bez smanjenja odgovornosti glavnih? Odgovor se nalazi u asocijacija­ ma obrambene industrije.

Medu 10-ak vodecih asocijacija obrambene industrija (Boeing, Lochead M., BAE Systems, Raytheon, Northrop G., Genaral Dyn., Rolls-Royce, Snecma) ubraja se grupa elektronicke telekomu­ nikacijske opreme THALES i grupa zrakoplovne opreme EADS. Godisnji pri­ hod THALES-a iznosi oko 10 milijardi eura, a zaposljava 65 000 ljudi, od toga oko 50% u Francuskoj. Od ukupnog prometa, na obranu otpada 56%. THALES ima drustva u 50 drzava velikim udjelom vlasnistva. Ima i svoje sredisnjice za medunarodne poslove.

U proizvodnji telekomunikacijske oprerne za vojsku se nalaze u samom vrhu (VF VHF radiouredaji, PR4G).

Grupu raketnih sustava, komunikacija i elektronickih sustava EADS (European Aeronautic Defence &: Space) drzi Iran­ cuski holding tvrtki 46%, i njemacki holding Daimler Chrysler 46%, SEPI 8%, uz udjel drzave 35%. Dominiraju

MATRA proizvodi obrambenih sustava za kopnena, mornaricka i zrakoplovna sredstva, najsurremeniji raketni sustavi.

Planiranje buducnostl obrambenog programa

Dugorocno planiranje potreba za naoruzanjern i vojnom opremom je vazno te se zato radi perspektivni plan PP na 30 godina, zatim za 15 godina (2015), srednjorocni 6-godisnji vojni program, te godisnji vojni proracun, Definiran je proces akvizicije, regulacija nabave, izvozno-uvozna regulativa. Geneza PP 30 koncepta pociva na evolu­ ciji ratovanja i evoluciji lehnologija. Jedno i drugo donosi sustav ideja. To znaci postavljanje novih tehnologija - donosenje R&T strateskog plana i pro­ jekata - tehnoloskih demonstratora. Dugorocno planiranje se temelji na dugorocnim strategijskim studijama (geopolitickirn izgledima, obrambenoj politici), dugorocmm operativnim studi­ jama (mogucnosu prijetnji, buduca borba), i buducim tehnologijama. Od perspektivnog plana do obrambenog proracuna moguce su promjene, s obzirom na politicke, ekonomske, inter­ nacionalne, i ekoloske uvjete.

Srednjorocni vojni program (2003. - 2008.)

(2003 - 2008 Military programme, BILL OF LAW) •

Srednjorocni vojni program je podije­ ljen na dva dijela. U prvom dijelu je dan generalni okvir francuske obrambene politike radi njezinog razumijevanja, le obrambeni napori koji se brinu za sig­ urnost ljudi i obrane nacionalnih intere­ sa. Definiraju se glavne strategijske funkcije i model prilagodbe 2015. Europa postaje glavni politicki i geograf­ ski fokus. Odredeni su glavni ljudski i tehnicki kapaciteti zdruzene sile, na kopnu, morn i zraku za ostvarivanje potrebnih sposobnosti (C31, mobilnost, i ostalih sest vojnih sustava). Financiranje programa naoruzanja i vojne opreme je

dano po godinama: 2003/13.64 milijardi EUR; 2004/14.6; 2005114.72; 2006/14.84; 2007/14.96 i 2008/15.08 milijardi EUR. Prikazani su glavni pro­ grami s tipovima i kolicinama naoruza­ nja, na strateskoj, operativnoj i takuckoj razini za kopnene, mornaricke i zracne

snage U drugom dijelu srednjorocnog

vojnog programa prikazani su programi i upravljanje, iehnologije, industrija i istrazivanje, konsolidacija profesional­ izacije, obrambena organizacija i sluzbene deklaracije. Znacajke vodenja osam (8) glavnih programa vojnih susta­ va, proizvodnje i isporuke oruzja su:

- odvracanje (DIS), tj. nove generacije nukleamih raketa SNLE-NG, MSl, ASMP-A

- zapovijedanje - komunikacije - nad­ zor - inteligence (CJ!), tj. zapovijedanje strategijske, operativne i takticke razine (COPER, GFIM, SICV postaje), komu­ nikacijske i motrilacke sposobnosti (SYRACUSE lll, Helios 11), i drugo

- strategijska i takticka pokretljivost (PRO]), tj. vojni transportni zrakoplovi A 400M, helikopteri NH 90, i drugo

- duboki udar (PROF), tj. gradnja novog nosaca zrakoplova tipa Charles De Gaulle, borbeni zrakoplov Rafale, raketa dugog dorneta SCALP-EG, helikopter Cuogar, i dr.

- ovladavanje zracno kopnenim okruz­ jern, Leclerc tenkovi, borbena vozila pjesastva VBCINPC, FEUN sustavi opreme vojnika u ABK uvjerima, ATLAS topnicki sustav, i drugo

- ovladavanje zracno-morskim okruz­ jern, Horizont - klasa fregata, Barakuda klasa nuklearnih podmornica, i drugo

- ovladavanje zracno-svernirskim okruzjern, SDCA francuska inacica AWACS-a, MICA raketa zrak-zrak, METEOR raketa, SAMP/T raketa zernlja­ zrak, proturaketno oruzje, GIRAFFE radari

- spremnost i odrfavanje operativne sposobnosti (PREP), odrfavanje oprerne, bioloska zastita sile, medicinska potpora, istrazivacka potpora (R&:T)

Na kraju kratkog prikaza srednjorocnog plana, koji sadrzi jos mnostvo zanimljivih podataka razvoja vojne sile, predsjednik Republike Francuske Jacques Chirac potpisao je deklaraciju, cirne se daje potpora obram­ benim naporima.

Vojni proradun za 2003. godinu

EUR, sto je oko 2.6% BDP-a, sto ga po velicini stavlja na trecu poziciju, iza SAD (277 milijardi EUR) iJapana (43 mili­ jarde EUR), a ispred V. Britanije (37 mil­ ijardi EUR), Njernacke (33 milijarde EUR) i Italije (20 milijardi EUR). Vojni proracun ima slijedecu raspodjelu sred­ stava:

13.64 milijardi EUR za program naoruzanja i vojne opreme ( 43.9%) 3.45 milijardi EUR za svakodnevno odvijanje zivota i rada (11.1 %) 13.98 rnilijardi EUR za place i socijalne potrebe (45%) 8.89 milijardi EUR za vojne mirovine

K tome, za europske snage brze reak­ cije planirano je povecanje 20%. To ukljucuje 12.000 francuza, 75 borbenih aviona i 12 plovnih objekata.

Zakljucak Francuska direkcija za naoruzanje

DGA je vodeca europska organizacija za obrambene materijalne resurse naorufanja i vojne opreme. DGA tez! konherenciji djelatnosti razvoja i opre­ manja vojne sile, te oblikovanju obram­ bene industrije prema vojnim potrebama novih saveza. DGA nudi partnerstvo kao kljuc razvoja, kooperacije i oblikovanja obrambene industrije u buducnosti. Transparentan srednjorocni vojni pro­ gram 2003-2008 i europska povezanost

OCCAR 2001 160 osoba 4 nacije 6 programa godisnji prihod 1 milijarda eura

obrambene industrije jamce razvoj mod­ ernih tehnologija. Tako ce DGA odgo­ varati francuskim i europskim potrebama vojne sile u procesu rasta njezine sposobnosti. To se vidi na planu obliko­ vanja europskih asocijacija u naoruza­ nju, kao francuskog izbora. Moze se reci da je organizacija DGA nositelj tehnicke prepoznatljivosti kako francuske tako i europske obrambene sposobnosti.

lntegracija Republike Hrvatske u Europsku uniju najvazniji je cilj pred kojim stoje hrvatska drzava i drustvo. Poseban aspekt te integracije je Europska sigurnosno-obrambena politika (ESDP), kao integralni dio Zejednicke vanjsko­ sigurnosne politike EU-a (CSFP). U tom smislu je vazna priprema dviju drzava Republike Hrvatske i Republike Francuske na vojnoj suradnji, kako na podrucju tehnicke modemizacije tako i na drugim podrucjima,

Literatura: 2003-2008 Military programme, BILL OF LAW, REPUBLIQUE FRANCAISE, MINISTRE DE LA DEFENSE, September 2002. Budget de la Defense, Projet de loi de finances pour 2003., REPUBLIQUE FRANCAISE, MIN­ ISTRE DE LA DEFENSE, September 2002. DGA Acquisition system, 2002. VBCI , French programme, overview, prospekt D. Mikulic: VEXTRA 8x8 - Oklopnjak za XXI stol­ jece, Hrvatski vojnik br. 1996. v.•ww.defense.gouv.fr

OCCAR 2006 300 - 500 osoba 7-8 nacija 10 - 15 programa godisnji prihod 2 - 4 milijarde eura

Transparentnost vojne potrosnje dana je u vojnom proracunu za 2003. godinu. Vojni proracun iznosi blizu 40 milijardi

VELJACA 2003. HV 15

U ovom clanku se razmatraju objektivni i subjektivni

cimbenici koji utjecu na profesionalni razvoj casnika

oruzenih snaga uz pretpostavku normalnog funkcioniranja sustava

promaknuca. Analizira se primjer americkih casnika koji su zavrsili West Point 1950. godine. tj. '50. klase

West Pointa. kako bi se odredila relativna vaznost

odredenih cimbenika promaknuca. Takode~ povucena je paralela s

prnrnaknutima casnika u Ministarstvu obrane i

Oruzanim snagama Republike Hrvatske. Rasclamba je radena za casnike. ali

zakljucci koji iz tog slijede mogu se primijeniti i na

sustav promaknuca daeasnika

~

Cimbenici koii uuecu na promaknuce casnika oruzanih snaga

Pisu brig. dr.sc. Vjekoslav STOJKOVIC, MORH - lnstitut za istranvanle i razvoj obrambenih sustava, dipl. ing., por. Irena PEHARDA, dipl. ing., GS OS RH - 350. Vojno-obavjestajna bojna

P ostavlja se logicko pitanje koji to cimbenici utjecu na prornaknuce u organi­ zacijama koje se temelje na kvalitetnom radu

njezinih clanova, a koji istodobno poticu njihove kvalitete i nagraduju zasluge tih clanova? Oruzane snage neke drzave su organizacija koja bi trebala imati sustav prornaknuca koji se temelji na rnogucnosti djelatnika da svojim profesionalnim razvojem pri­ donese poboljsanju funkcioniranja svoje organizacije - ustrojbene cjeline, te da postignuti uspjeh ustrojbene cje­ line utjece na profesionalni uspjeh pojedinca.

U ovom clanku prikazan je "modeli­ ranje kanala promaknuca" casnika ( tzv. "channel modeling") [ 1] kako bi se bolje razumio proces prornaknuca i time pridonijelo njegovom

16 HV VELJACA 2003.

poboljsanju. Predstavljajuci vojni stratifikacijski sustav, koji ukljucuje redovne i izvanredne putove pro­ maknuca, opisana je kompleksnost tih cimbenika, te se istice vaznost pohadanja Zapovjedno-stozerne i Ratne skole u lancu promaknuca casnika.

Promaknuce djelatnika oruzanih snaga trebalo bi se prvenstveno temeljiti na njegovoj iii njezinoj sposobnosti da pridonese ostvarivanju ciljeva te organizacije. Kriticari tvrde da se prornaknuce temelji i na nekim drugim cimbenictma koji su neovisni o sposobnosti djelatnika (Young, 1958). Postoje dvije teorije, "teorija ucinkovitosti" te "teorija videnja", koje se medusobno sukobljavaju (Moore i Trout, 1978).

"Teorija uctnkovttosn'' kaze da se prornaknuce u vojsci temelji na

~ecijim sposobnostima, dok je u "teoriji videnja" istaknuta vaznost da je odredena osoba videna i znana, te da odrzava kontakte s kolegama i mentorima koji mogu utjecati na nje­ govo iii njezino iiapredovanje. Takva vrsta promaknuca istrazena je na primjeru bivsih kadeta West Pointa procjenjujuci vaznost necije "vidljivosti" kako bi se doslo da najvisih cinova: pukovnika, brigadira iii generala.

Najvazniji cirnbenik "teorije videnja" je kako netko izgleda. Atkinson (1981.) objasnjava "vojnicki izgled" kao "duga, tanka brada i celjust koji daju smiren izgled i fine crte koje se cijene u izgledu casnika". Navodimo primjer kako se opisuje zapovjednik svih kadeta na West Pointu u jednoj od brojnih knjiga (Truscott, 1978, 414.): "Imao je mlado

lice. slicno lieu Gregory Pecka, tamni­ je puti i dobar izgled kao da je rodeni general. Oduvijek je izgledalo kao da je nepisano pravilo da zapovjednik kadeta mora biti atraktivan, ne sarno da dobro izgleda nego da je i neka vrsta idola ostalima. Americke znacajke idealnog kadeta su: visina 185 cm, tezina 85 kg, nogometas i ragbi igrac". U njegovom drustvu osjecali bi se pomalo "uznemireni". To je tipican opis kadeta-zapovjednika u brojnim knjigama koje govore o zivotu na West Pointu. Krije Ii se iza tog imaginarnog opisa nesto vise? Americka istrazivanja [l] opisana u daljnjem tekstu pokazat ce argumenti­ ranost opisa ovog tipa.

U istrazivanju cimbenika pro­ maknuca casnika Oruzanih snaga SAD-a se takoder ispituje vaznost pohadanja Zapovjedno-stozerne i Ratne skole kao vaznih cimbenika u

dobilo dopustenje da sluze u zrako­ plovstvu SAD-a. Polovica njih sudjelo­ vali su u Korejskom ratu, koji je poceo samo nekoliko mjeseci nakon nji­ hovog diplorniranja, dok je vecina njih sudjelovala u tzv. Hladnom ratu u Europi. U tri sljedece godine poginulo je 8% casnika iz njihove klase. Do 1956. godine, 17% njih napustilo je oruzane snage, a do 1964. godine novih 5% su ucinili isto, zbog razlicitih atraktivnih poslova izvan vojske, obiteljskih razloga, ili zbog nezadovoljstva sa njihovom vojnom karijerom (Butler, 1971.). Gotovo svi koji su ostali u vojsci 50-ih godina, sluzili su 20 godina (iii vise) da bi mogli u redovnu mirovinu sa svim benificijama.

Prornaknuce nizih casnika u SAD je gotovo autornatsko sve do cina satni­ ka, a temelji se na vremenu provede­ nom u cinu i pozitivnoj sluzbenoj

Zapovjedno-stozernu skolu kopnene vojske u Fort Leavenworthu, u Kansasu, iii ekivalentne stozerne skole u mornarici iii zrakoplovstvu, na koji­ ma su prosli izobrazbu za zapovjedni­ ka bojne iii stozernog casnika divizije. To je bila prva "kriticna tocka" u nji­ hovoj karijeri, jer onaj tko ne zavrsi Zapovjedno-stozernu skolu kopnene vojske iii njoj ekvivalentnu Stozernu skolu, nije promaknut dalje od cina pukovnika.

Zavrsetak Stozerne iii Zapovjedno­ stozerne skole je vazan, ali sam po sebi nije dovoljan da bi se doslo do .druge krincne tocke: pohadanje Ratne skole. Manje od polovice polaznika Stozerne iii Zapovjedno-stozerne skole bili su potkra 60-ih primljeni u Ramu skolu, na kojoj su se osposobljavali za zapovijedanje na razini divizije. Jos vaznije, nakon II. svjetskog rata, nitko u arnerickoj vojsci nije postao general, a da prije toga nije zavrsio Ramu skolu.

Unatoc brojnim izvanrednim pro­ maknucima zbog ratnih uvjera, svi casnici SAD-a su prije prornaknuca morali proci odgovarajucu vojnu izo­ brazbu. Isto tako, zakljucno sa cinorn satnika funkcionirao je sustav "automatskog" prornaknuca.

Mnogi polaznici '50. klase West Pointa bili su rasporedeni u Sjeveroistocnoj Aziji za vrijeme Vijemamskog rata, a poginula su samo njih sedrnorica, sto nam govori o rela­ tivnoj sigurnosti visokih casnika u rat­ nim uvjetima. Gotovo svatko iz '50. klase West Point-a tko je ostao u Oruzanim snagama SAD-a do 1970. godine bio je promaknut u cin pukovnika, a to je bila i godina kada su se neki od njih mogli odluciti za redovnu mirovinu sa svim benificija­ ma.

Mnogi pukovnici odlucili su se za redovnu mirovinu u 1970.-oj iii kratko poslije jer su nasli privlacniji posao u civilnom sektoru, iii su dva­ put bili izostavljeni s Iiste prornaknuca. Oni koji su bili prornovi­ rani u cin brigadira mogli su se odluciti za ranu mirovinu, iako mnogi to nisu ucinili, a oni koji poslije toga nisu bili promaknuti morali su svi u mirovinu do 1980. godine.

Od ukupnog broja kadeta '50. klase, 8% su postali su generali, cime je '50. klasa postala jedna od najuspjesnijih generacija West Pointa. Vecina tih generala bila je na razlicitim visokim pozicijama u Oruzanim snagama SAD­ a kroz 1980-te, a posljednji je umirovljen 1987.

prornaknucu. Te skole su kao ulazi iii "kanali" za najvise pozicije unutar oruzanih snaga (Rosenbaum, 1984.). Drugim rijecima, djelamici koji ne produ tim kanalima promaknuti su najvise do cina pukovnika prije umirovljenja, sto je relativno malo za nekog tko je zavrsio vojnu akademiju West Point.

Prikaz istrazivanja cimbenika promaknuea casnika Oruzanih snaga SAD-a

Istrazivanje Mazura i Muellera [ 1] je provedeno na casnicima SAD-a koji su a West Pomtu diplornirali 1950. godine kao tzv. '50. klasa.

Svi kadeti '50. klase dobili su cin porucnika i svi su vecinorn postali casnici kopnenih snaga SAD-a (npr._ pjesastvo, inzenjertja), dok je 25% njih

--

ocjeni. Osim toga moguca su i izvanredna prornaknuca, pogotovo u ratnim uvjetima. Vecina mladih casni­ ka nastavlja akademsku izobrazbu (poslijediplomski studij), trazi postavljenja na raznim zapovjednim i stozernirn mjestima, te sudjelovanje na bojistu u ratnim uvjetima. Tako oni dobivaju siroko iskustvo koje je potrebno da bi dobili dovoljno iskust­ va potrebnog visokim casnicima (Atkinson, 1989.).

Rano prornaknuce u cin bojnika smatra se osobitim postignucern. Odabir ljudi pccinje rano, odvajajuci one koji ce <loci do vrha od onih koji nece, kao sto se to dogada u mnogim drugim tzv. "hijerarhijskim zanimanji­ ma". Do 1963., svi casnici '50. klase West Pointa koji su ostali u vojsci pro­ maknuti su u cin bojnika. Tijekom sezdesetih godina, otprilike tri cetvr­ tine casnika su bili pozvani u

VELJAtA 2003. HV 17

Relativna vafnost pojedinih cimbenika promaknuca casnika Orufanlh snaga SAD-a

Za vrijeme istrazivanja Mazura i Muellera [ 1] anketirani su polaznici '50. klase West Pointa koji su u vojsci bili 20 iii vise godina. Odgovorilo je 337 polaznika od kojih je manje od 1 % bilo u cinu bojnika, 28% u cinu pukovnika, 56% u cinu brigadira, 6% u cinu brigadnog generala, 5% u cinu general bojnika, 3% u cinu general pukovnika, te 2% u cinu generala zbora. Osim razine cina uzeta je u obzir i godina prornaknuca.

Potencijalno vazne cimbenike na sustav promaknuca, istrazivaci su podijelili u tri skupine: drustveno podrijetlo, kadetski cimbenici, tijek rane faze vojne karijere i lik obiteljskog covjeka. Treba napomenuti da SU SVi clanovi bili muskarci (prva zena diplomirala je 1979. godine), te da je vecina njih bila bijele rase. Drustveno podrijetlo

Drustveno podrijetlo je vazna znacajka hijerarhijskih sustava. U tom istrazivanju se drustveno podrijetlo mjerilo s obrazovanjem roditelja pojedinog kadeta: 18% imalo je roditelja sa strukovnom skolorn, 17% sa srednjom skolom, 20% sa visorn skolorn, 30% s visokom skolorn, te 16% s magisterijem iii vise. Iako su u toj klasi bila dva pripadnika crne rase, svi koji su u vojsci ostali duze od 20 godina bili su bijelci. Kadetski cimbenici

Kadetski cimbenici su varijable koje su mjerene za vrijeme pohadanja vojne akademije, a pokazalo se da su one utjecale na kasnije prornaknuce

tijekom karijere (Mazur, Mazur i Keating, 1984; Mueller, 1991; Mueller i Mazur, 1996): rang kadeta, tjelesna sposobnost, drustvenost i vanjski uti­ sak. Rang kadeta

Sve do 1978., svatko tko je diplorni­ rao dobio je svoj rang koji oznacava njegov "opci uspjeh" s obzirom na druge polaznike (Register, 1988). Sta je broj ranga bio manji, to je uspjeh bio bolji. To je prakticki bila agregatna ocjena akademskih ocjena, ocjena sposobnosti vodenja i zapovijedanja kolega i nastavnika, te ocjena psi­ hoiizickih sposobnosti. Utvrdeno je da rang kadeta utjece na prornaknuce, a posebno do sredine vojne karijere. Tjelesna sposobnost

Prema opcim standardima, svi kade­ ti imaju odgovarajuce psihoftzicke

1973.

porucnik

SI. 1 Kanali promicanja kadeta '50. klase West Pointa

18 HV VELJACA 2003.

sposobnosti, sto je i jedan od uvjeta da budu primljeni na Akademiju. Tjelesna sposobnost i sportska aktivnost su jako vazni u vojnoj kari­ jeri, tako da se svaki kadet bavi nekim sportom. Da bi oznacili kadete koji su tu postigli najvise uspjeha, varijabla tjelesne sposobnosti oznacena je sa 1 za kadete koje su se profesionalno bavili nekim sportom (14%), dok su ostali oznaceni s 0. Drustvenost

Mazur, Mazur i Keating (1984) pronasli su da i drustvenost nekog kadeta utjece na njegovo kasnije pro­ maknuce, tako da je i ta znacajka uzeta kao jedna od varijabli u istrazi­ vanju. U "Howitzeru", godisnjoj knjizi u kojoj se opisuju svi kadeti, svim clanovima kojima u opisu pise nesto o njihovoj drustvenosti ( 41 %) pridruzen je broj 1, dok je ostalim varijablama pridruzena vrijednost 0. Vanjski dojam

Neki ljudi izgledaju dominantnije od drugih. Dominantnost vanjskog dojma pokusalasse izmjeriti za sve clanove koji su u vojsci ostali duze od 20 godina. Njihov vanjski dojam ocije­ nila je grupa studenata, na skali od 1 do 7. Najveca dominantnost vanjskog dojma oznacena je sa 7,'neutralni dojam sa 4, a vrlo slab dojam (poko­ rnost) s 1. Prije ocjenjivanja, grupi studenata dominantna je osoba opisana na sljedeci nacin: osoba koja moze drugima reci sto trebaju napravi­ ti, koju drugi postuju, koja ima utjeca­ ja na druge, koja se maze nametnuti kao voda. S druge strane, ljudi sa suprotnim karakteristikama nemaju utjecaja na druge nego im se poko­ ravaju.

Tijek rane faze vojne karijere Najvazniji korak u profesionalnom

razvoju casnika bilo je rano pohadanje Zapovjedno-srozeme skole. Bez zavrsetka te skole, mala je mogucnost da netko napreduje dalje od pukovni­ ka. Zbog cinjenice da je vecina pripad­ nika '50. klase West Pointa bila u istoj generaciji polaznika Zapovjedno­ stozeme skole, oni nisu smatrali tu cinjenicu vaznorn za njihovo pro­ maknuce pa ju vecinom nisu istaknuli u njihovim autobiografijama u Register of Graduates. Doduse, neki od njih zavrsili su Zapovjedno-stozer­ nu skolu dopisnim skolovanjem. Za referentnu godinu kad je vecina kade­ ta '50. klase West Pointa zavrsila Zapovjedno-stozemu skolu uzeta je 1963.

Samo je manji dio '50. klase West Point-a zavrsio Ratnu skolu (vecina do

od diplomiranja na West Pointu (1950.) do zavrsnog umirovljenja (1987.). Os "z" predstavlja cinove od najnizeg do najviseg na nacin da svaki visi cin odgovara sljedecoj visoj ste­ penici. Os "y" vodi u stranicu bez dimenzija i grupira casnike u razlicite kanale promaknuca,

Bojnici koji nisu zavrsili Zapovje­ dno-stozernu skolu stavljeni su u najnizi kanal. Kao sto je vidljivo, oni napreduju samo do cina pukovnika.

Bojnici koji pak zavrse Zapovjedno­ stozernu skolu grupirani su u srednji kanal. Kao sto je vidljivo, ako ne pohadaju Ratnu skolu promaknuti su samo do cina brigadira. Na slici 1. vidljivo je kako su neki pukovnici iz srednjeg kanala dospjeli u gornji kanal na temelju upucivanja na skolo­ vanje na Ratnoj skoli.

Za potpunu ilustraciju slike, pratit

Znacajke kanala promaknuca casnika Oruzanlh snaga SAD-a

Najranija godina umirovljenja casnika '50. klase West Pointa bila je 1965. godina i to u cinu pukovnika. Oni su tada najvjerojatnije znali da vise nece biti promaknuti pesto nisu zavrsili Zapovjedno-stozernu skolu, Usporedno s time, vjerojatnost pro­ maknuca u cin brigadira bila je visoka za casnike koji su dospjeli u srednji kanal. Svatko tko nije upucen u Ratnu skolu do 1971. godine imao je malu vjerojamost promaknuca u visi cin. Zavrsetak Ratne skole dovodi do ulas­ ka u gornji kanal, sto je jarncilo pro­ maknuce u cin brigadira i znacilo je 45% vjerojatnost prornaknuca u cin generala.

Rezultati regresijske analize promaknuca casnika Orufanih snaga SAD-a

1967.), sto je vazna stepenica da bi netko postao general. Lik obiteljskog covjeka

Neki istrazivarf (Flemming, 1981.) sugeriraju tvrdnju da je za visoke casnike takoder vazno utjelovljuju Ii oni neke tradicionalne arnericke vri­ jednosti, podrazumijevajuci casnika kao tradicionalno obiteljskog covjeka. Stoga je istrazena vaznost i te vari­ jable, koja je imala vrijednosi 1 kod casnika cija je zena bila domacica i ako su imali troje iii vise djece, odnos­ no O za ostale sluc;1jeve.

Konstrukcija kanala promaknuca casnika Oruzanih snaga SAD-a

Na slici 1. je vidljiva trodimenzion­ alna struktura kanala protnaknuca. Os "x" predstavlja vrijeme u godinama,

cerno razvojni put casnika koji su postali generali. Oni su promaknuti na pocetku kao i ostali casnici, samo sto su mozda malo ranije postali bojnici. Oni su se tada "usmjer ili lije­ vo" u Zapovjedno-stozernu skolu, te odmah pomaknuli u srednji kanal gdje su nastavili napredovati. Prije 1971. oni su pohadali Ratnu skolu, te tako dospjeli u gornji kanal. Svi ti casnici stvorili su grupu brigadira iz koje su odabrani generali. Iako je 55% njih ostalo brigadiri sve do umirov­ ljenja, oni koji su postali generali presli su jos jednu stepenicu u toj strukturi. Smna pojedinih kanala prikazuje broj ljudi koji su prosli odredenim kanalom, npr. od 337 bojnika, 273 su zavrsili Zapovjedno­ stozernu skolu, dok 64 nije. Prosjecne godine promaknuca su takoder prikazane na slici.

U Tablici 1. pokazana je regresijska analiza rezultata selekcije za casnike koji su nominirani za (1) Zapovjedno­ stozernu skolu (ZSS), casnike koji su nominirani za (2) Ratnu skolu (RS) te casnike koji su nominirani za pro­ maknuce u (3) cin brigadnog generala. Isto tako je prikazan utjecaj pojedinih cimbenika na zastupljenost pro­ maknuca nakon cina brigadira ( 4).

Prema rezultatima istrazivanja Mazura i Muellera [1] dobivenim metodom "Logistic Regression", obiteljski cimbenici nemaju gotovo nikakvog ucinka prornaknuca do cina pukovnika. To istice vaznost standarda i ulaznih testova koje svaki kandidat za tu vojnu akademiju mora proci da bi postao kadet.

Najvazniji utjecaj na nominaciju za pohadanje Zapovjedno-stozerne skole (1) ima godina promaknuca u bojnika (sto je ranije to je veci utjecaj), rang kadeta (sto je manji broj, odnosno bolji opci uspjeh kadeta to je utjecaj veci) i sluzba u zrakoplovstvu (casnici s West Pointa imali su umanjene izglede u zrakoplovstvu). Srednji utje­ caj na nominaciju za Zapovjedno­ stozernu skolu imao je cimbenik drustvenosti, Ostali cimbenici (vanjski dojam i tjelesna sposobnost) imali su vrlo slab utjecaj.

Posto su vecina bojnika bili polazni­ ci Zapovjedno-stozerne skole, koji to onda casnici nisu bili i zasto 7 Regresijska analiza je pokazala da su to casnici koji su irnali najslabiji rang na akademiji, te oni koji su bili okarakterizirani kao manje drustveni,

VELJACA 2003. HV 19

Regresija (2) pokazuje da godina prornaknuca u cin bojnika i rang kadeta ostaju najvazniji cimbenici koji utjecu na izbor casnika koji ce pohadati Ratnu skolu. Ostali cimbenici imaju manji ucinak. Ovdje se smanjuje vaznost sluzbe u zrakoplovstvu na umanjenje sanse kandidata s West Pointa za upucivanje u Ratnu skolu.

Regresija (3) pokazuje da je naj­ vazniji cimbenik za izbor u cin brigadnog generala lik obiteljskog covjeka. Sluzenje u zrakoplovstvu ovdje se pokazalo kao prednost za promicanje u cin brigadnog generala. Tu se takoder pokazao vaznim cimbenik tjelesne sposobnosti, tj. cinjenica da se casnik kao kadet profe­ sionalno bavio nekim sportom.

Analizom broja promaknuca nakon cina brigadira (4) pokazalo se da su lik obiteljskog covjeka, tjelesna sprem-

odnosu na godinu prornaknuca u cin bojnika, godinu upucivanja u Zapovjedno-stozernu skolu, godinu promicanja u cin pukovnika, godinu upucivanja u Ratnu skolu i u odnosu na godinu promaknuca u cin brigadi­ ra.

Od svih cimbenika promicanja, godina prornaknuca u cin bojnika ima najvecji utjecaj na godinu upucivanja na Zapovjedno-stozernu skolu, na Ratnu skolu, godinu promaknuca u cin brigadira, a posebice na godinu prornaknuca u cin pukovnika.

Konstrukcija kanala promaknuca casnika Oruzanlh snaga Republike Hrvatske

U Oruzanim snagama Republike Hrvatske nisu provodena slicna istrazi-

tin

strani jezik

vojna izobrazba

porui:nik

brigadir

satnik

natporui:nik

godine iivota

§] 26 30 40 60 65 50

odgovarajuca konstrukcija kanala promicanja na temelju utvrdenih nacela promicanja casnika u Oruzanim snagama Republike Hrvatske koja su definirana clancima 15., 19., 20., 25., 26., 137., 143., 144., 146. - 154. Zakona o sluzbi u Oruzanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 33/02.) i Pravilnikom o standardima profesionalnog razvoja i postupku odredivanja nernogucnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelat­ nih casnika ("Narodne novine", broj: 123/02.). U razmatranju je zanemaren utjecaj sluzbene ocjene (pretpostav­ ljeno je da ce vecina casnika imati sluzbenu ocjenu "dobar" ili "istice se"), kao i utjecaj stjecanja magisterija ili doktorata znanosti (u sadasnjim uvjetima akademski stupanj magistra tli doktora znanosti ima manje od 1 % casnika Ministarstva obrane i Oruzaruh snaga Republike Hrvatske).

Analizirani su casnici koji imaju visoku i casnici koji imaju visu strucnu spremu. Za casnike s visokom strucnom spremom poslo se od pret­ postavke da u Oruzane snage

SI. 2 Kanali promicanja casnika s visokom struenem spremom i stupanjem u OSRH s navrsenih 26. godina starosti

nost i vanjski izgled signifikantni cirnbenici za daljnja promaknuca.

U Tablici 2. pokazana je regresijska analiza cimbenika prornaknuca u

Tablica 1.

Cimbenici promaknuca

vanja poput prethodno prikazanih istrazivanja s polaznicima '50. klase West Pointa.

Unatoc tome, maze se uspostavit

(1) Nominacija za zss (2) Nominacija za RS prije '71 (3) Nominacija za promaknuce u cin brigadnog generala

0.07 -0.17 0.29* 0.08 0.12

0.32* 0.41 ***

godina promaknuca u bojnika -0.49*** -0.47*** rang kadeta -0.37*** -0.17** tjelesna SJJosobnost 0.16 0.02 . ·- drustvenost 0.26** 0.00 vanjski dojam

. -0.15 -0.00 - ,_

sluzba u zrakoplovstvu -0.31 *** 0.17* lik obiteljskog covjeka 0.10 0.09

*** visok utjecaj, ** srednji utjecaj, * slab utjecaj

20 HV VELJACA 2003.

(4) Broj promaknuca nakon cina brigadira

-0.01 -0.08

0.25** 0.14

0.19* 0.15

0.26**

Republike Hrvatske stupaju s navrsenih 26 godina (nakon srednje skole prosjecno sest godina studija plus jedna godina za sluzenje vojnog roka i temeljnu casnicku izobrazbu). Za casnike s visom strucnom spremom usvojeno je da u Oruzane snage Republike Hrvatske stupaju s navrsene 22 godina (nakon srednje skole pros­ jecno tri godine studija plus jedna godina za sluzenje vojnog roka i temeljnu casnicku izobrazbu). Za obje te kategorije casnika razmatrani su moguci kanali promicanja i za sluca] da su stupili u Orufane snage Republike Hrvatske stupaju s navrsenih 30 godina, sto je gornji starosm limit definiran clancima 25. i 26. Zakona o sluzbi u Orufanim

rabi u "Zakonu u sluzbi u Oruzanim snagama Republike Hrvatske", a bez primjene kontrolnih mehanizama koji su dani u "Pravilniku o standardima profesionalnog razvoja i postupku odredivanja nemogucnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelatnih casni­ ka" vezanih uz najdulje vrijeme nosenja istog cina, moze u potpunosti blokirati sustav promicanja.

Za sve casnike je kao polazni uvjet stupanja u djelatnu sluzbu usvojel\o prethodni zavrsetak Temeljne casnicke izobrazbe. Isto tako, za promicanje u cin bojnika i vise, jedan od dodatnih uvjeta je znanje jednog stranog jezika razine najmanje 3. stupnja.

"Pravilnikom o standardima profe­ sionalnog razvoja i postupku odredivanja nernogucnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelatnih casni­ ka" uvedena su slijedeca ogranicenja prilikom promicanja vezana uz odgo­ varajucu vojnu izobrazbu: na Visu casnicku izobrazbu (VCI) moze biti upucen casnik kada u cinu porucnika provede najmanje dvije godine; na Visu casnicku izobrazbu obvezno se upucuje casnik u cinu satnika i to najkasnije nakon tri godine od prorni­ canja u cin satnika (ukoliko prethod­ no nije zavrsio navedenu izobrazbu); na Zapovjedno stozernu skolu (ZSS) moze biti upucen casnik u cinu satni­ ka koji je VCI zavrsio u cinu nat­ porucnika i kad u cinu satnika provede najmanje tri godine;

na Zapovjedno stozernu skolu (ZSS) moze biti, sukladno potrebama sluzbe, upucen casnik u cinu bojnika i u cinu pukovnika (ukoliko prethodno nije zavrsio navedenu izobrazbu); na Ratnu

skolu (RS) rnoze biti upucen casnik u cinu pukovnika ako je ZSS zavrsio u cinu satnika ili bojnika, nakon sto u cinu pukovnika provede najmanje dvije godine, ali najranije pet godina po zavrsetku ZSS; na Ratnu skolu (RS) moze biti upucen casnik u cinu brigadira (ukoliko prethodno nije zavrsio navedenu izobrazbu); u cin brigadnog generala te dalje u vise cinove moze biti promaknut casnik koji pored opcih uvjeta ima zavrsenu RS.

Svi navedeni uvjeti i ogranicenja uzeti su obzir prilikom konstruiranja potencijalnih kanala promicanja casni­ ka· Oruzanih snaga Republike Hrvatske.

Na slici 2., koja prikazuje kanale promicanja casnika koji imaju visoku strucnu spremu i koji su stupili u Oruzane snage Republike Hrvatske s 26 godina starosti, vidljivo je da pos­ toje cetiri osnovna kanala promicanja: kanal (1) koji prati najkrace redovno vrijeme zadrzavanja u odredenom cinu i kod koje su sve vojne izobrazbe zavrsene najranije kada se to po "Zakonu u sluzbi u Oruzanim snaga­ ma Republike Hrvatske" i "Pravilniku o standardima profesionalnog razvoja i postupku odredivanja nemogucnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelat­ nih casnika" moglo; kanal (2) koji prati promicanje casnika koji su ostali do krajnje granice u cinu porucnika i natporucnika, ali su zavrsili ZSS i RS i koji kasnije ne zaostaju bitno u prorni­ canjima;

kanal (3) koji prati promicanje casnika od cina satnika koji je u tom cinu i u cinu bojnika ostao najdulje

Kanali promicanja casnika s visokom strucnom spremom i stupanjem u OSRH s navrsenih 30 godina

snagama Republike Hrvatske. U svim analizama uzeto je u obzir

definirano vrijeme koje se provodi u istom cinu sukladno "Zakonu u sluzbi u Orufanim snagama Republike Hrvatske" te vrijeme koje casnik moze najdulje provesti u istom cinu suklad­ no "Pravilniku o standardima profe­ sionalnog razvoja i postupku odredivanja nemogucnosn daljnjeg profesionalnog razvoja djelatnih casni­ ka". Najbrzi kanal promicanja vezan je uz najkrace vrijeme koje casnik provo­ di u odgovarajucem cinu, a najsporiji kanal uz najdulje vrijeme koje casnik rnoze provest1 u istom cinu. Smatramo kako bi se takav pristup trebao prim­ jenjivati i u stvamoj situaciji prilikom promicanja casnika. U suprotnom, for­ mulacija "moze se promaknuti" koja se

SI. 3

Cin

strani jezik

vojna izobrazba

godine Zivota

[vss)26 30 40 50 60 65

VELJACA 2003. RV 21

Tablica 2.

Cimbenici promaknuca godina promaknuca godina upucivanja godina promaknuca godina upucivanja godina promakn!IQI u bojnika na ZSS u cin pukovnika na RS u cin briga~ira

godina promaknuca u bojnika 0.26*** II 0.53*** Ii 0.30*** '!', 0.44**• rang kadeta 0.10 0.06 0.11 * 0.01 '!:.i 0.16*• . '::.. •'-ii . - -· . - . . tjelesna sposobnost I, -0.09 -0.03 -0.03 -0.11 ·0.Q7 - -- i·-··- ~ drustvenost -0.05 -0.05 -0.11 ** ·0.15 ·0.05 - .. vanjski dojam -0.02 -0.09 0.00 0.10 ·0.01 - - . - - sluzba u zrakoplovstvu 0.13* I -0.17* 0.24*** -0.26** -0.10

Ii - - - - .. lik obiteljskog covjeka -0.02 IL 0.07 -0.03 -0.06 0.05

*** visok utjecaj, ** srednji utjecaj, * slab utjecaj

koliko se to moglo, ali koji su isto zavrsili ZSS i RS te koji nisu od cina pukovnika kasnili u promicanju;

kanal ( 4) koji prati promicanje casnika koji je u cinu pukovnika ostao najdulje koliko se to moglo i koji nije zavrsio RS.

Kanai (1) i (2) ornogucuju casnici­ ma dostizanje cina generala zbora i rad u tom cinu odredeno vrijeme prije

brigadira kao i casnik iz kanala ( 4). Da bi se radna postignuca casnika

sto pravednije odrazila na njegovo promicanje i kretanje u sluzbi, sma­ tramo da bi formulaciju "maze se pro­ maknuti u visi cin" u "Zakonu u sluzbi u Oruzanim snagama Republike Hrvatske" i "Pravilniku o standardima profesionalnog razvoja i postupku odredivanja nernogucnosti daljnjeg

Sl.4

Cin

strani jezik

vojna izobrazba

pukovnik

~ I I I I I I Ir I IF t f 1t1 I I,. godine iivota

30 40 50 60

Kanali promicanja casnika s visom strucnom spremom i stupanjem u OS RH s navrsene 22 godine

umirovljenja. Kanai (3) isto omogucava dostizanje cina generala zbora, ali na samom kraju karijere i neposredno prije odlaska u mirovinu. Casnik koji se nade u kanalu ( 4) zavrsava vojnu karijeru s cinom brigadira.

U stvarnoj situaciji, casnici iz kanala (1), (2) i (3) imaju sansu dostici cin generala zbora, medutirn to nicirn nije zajarnceno. Naime, slijedom razlicitih okolnosti, iz kanala (1) maze se dospjeti u kanal (2), iz kanala (2) u kanal (3), a iz kanala (3) u kanal ( 4), tako da i najuspjesniji casnik iz kanala (1) maze karijeru zavrsiti u cinu

22 HV VELJACA 2003.

profesionalnog razvoja djelatnih casni­ ka" trebalo zamijeniti formulacijom "prornice se u visi cin'' i to barem zakljucno s cinorn satnika. Na takvu potrebu upucuju i iskustva navedena u istrazivanju u prvom dijelu ovog clanka, gdje se analiziraju cimbenici promicanja casnika iz '50. klase West Pointa.

Na slici 3., koja prikazuje kanale promicanja casnika koji imaju visoku strucnu spremu i koji su stupili u Oruzane snage Republike Hrvatske s navrsenih 30 godina, vidljivo je da postoje dva osnovna kanala promica­ nja:

kanal (1) koji prati najkrace redovno vrij~me zadrzavanja u odredenom cinu i kod koje su sve vojne izobrazbe zavrsene najranije kada se to po "Zakonu u sluzbi u Oruzanim snagama Republike Hrvatske" i "Pravilniku o standardima profesionalnog razvoja i postupku odredivanja nernogucnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelatnih casni­ ka" moglo;

kanal (2) koji prati promicanje casnika koji su ostali do krajnje granice u cinu porucnika i natporucnika i koji nisu dostigli visi cin od cina brigadira.

Kanai (1) omogucuje casnicima dostizanje cina generala zbora i rad u tom cinu kratko vrijeme prije umirovl­ jenja. Casnik koji se nade u kanalu (2) ima sansu zavrsiti vojnu karijeru s cinorn brigadira.

Na slici 4., koja prikazuje kanale promicanja casnika koji imaju visu strucnu spremu i koji su stupili u Oruzane snage Republike Hrvatske s navrsene 22 godine, vidljivo je da pos­ toje tri osnovna kanala promicanja:

kanal (1) koji prati najkrace . redovno vrijeme zadrzavanja u odredenom cinu i kod kojeg se ost­ varuje dostizanje cina pukovnika s maksimalno mogucim zadrzavanjern u cinu u odnosu na dobnu granicu od 53 godine;

kanal (2) koji prati promicanje casnika koji su ostali do krajnje granice u cinu porucnika i natporucnika i koji dostizu cin pukovnika u 51. godini;

kanal (3) koji prati promicanje casnika koji su u cinu satnika ostalo maksimalno moguce te cin pukovnika dostizu u 52. godini.

Na slici 5., koja prikazuje kanale promicanja casnika koji irnaju visu strucnu spremu i koji su stupili u Oruzane snage Republike Hrvatske s navrsenih 30 godina, vidljivo je da postoje dva osnovna kanala promica­ nja:

kanal (1) koji prati najkrace redovno vrijeme zadrfavanja u odredenom cinu i kod kojeg se ost­ varuje dostizanje cina pukovnika neposredno prije odlaska u mirovinu, postujuci limit u odnosu na dobnu granicu od 53 godine;

kanal (2) koji prati promicanje casnika koji su ostali do krajnje granice u cinu porucnika i natporucnika i koji su dostizu cin sat­ nika u 48. godini.

Zakljucak Rano promicanje u cin bojnika i

rani zavrsetak Zapovjedno-stozerne skole predstavlja vaznu prekretnicu u profesionalnom razvoju casnika,_ kako u Orufanim snagama SAD tako 1 u Orufanim snagama Republike Hrvatske. Casnici koji to ostvare, irnaju velike izglede dostici cin brigadira, a takoder imaju solidne sanse biti upuceni i u Ratnu skolu,

U Orufanim snagama SAD-a, pukovnici koji nisu bili polaznici Zapovjedno-stozerne skole pripadaju jednoj odvojenoj grupi koja se formira dosta rano u vojnoj karijeri, mozda vec na West Pointu, i to na temelju slabijih ocjena, rnanje izrazenoj drustvenosti, te stalnom kasnjenju u prornaknucu. 0 tim ranim pro­ maknucima odlucuje skupina casnika, povjerenstvo za promaknuce, koji osobno ne poznaju kandidate za pro­ maknuca, a ti casnici moraju imati impresivne zivotopise da bi bili pred­ lozeni za pohadanje Zapovjedno­ stozerne skole. Ako bi povjerenstvo odlucilo da casnik ne pohada Zapovjedno-stozemu skolu, to bi znacilo njegovo ranije umirovljenje, najcesce u cinu pukovnika.

Vecina casnika Oruzanih snaga SAD koji zavrse Zapovjedno-stozemu skolu dospiju do cina brigadira, te ostaju u Oruzanim snagama. Vise od polovica tih casnika je eliminirana od daljnjeg promaknuca ako nisu predlozeni za polazak u Ratnu skolu. To gotovo nepovratno dijeli brigadire izmedu srednjeg kanala, i gomjeg kanala gdje je vjerojatnost promaknuca u cin ge­ nerala 50%.

Odluke o pohadanju Ratne skole, u Oruzanim snagam,a SAD-a donosi ~omisija na temelju ztvoropisa. Cimbenici ciji utjecaj ovdje nije mjeren, kao na primjer sluzbene Ocjene, takoder sigumo utjecu na brza promaknuca. Brigadiri koji su zavrsili Ratm, skolu prije 1971. godine bili su grupa iz koje su izabrali generale. Gotovo svi koji su postali generali -

imaju izvanredne zivotopise i tu se ne rnoze uociti neka posebna razlika. U toj skupini bilo je 108 casnika '50. klase. Ti casnici proveli su 20 godina na razltcitim ustrojbenim mjestima, a prije toga na ustrojbenim mjestima koja su bila potpora generalima. Stoga netko iz povjerenstva koje __ izabire tko ce iz cina brigadira biti promaknut u cin generala sigurno zna kandidata osobno, te je cuo o njegovu ugledu od drugih casnika kolega i mentora:. Zato nije iznenadujuce da su kriteriji za

Donosenjern i odgovarajucom prim­ jenom "Pravilnika o standardima pro­ fesionalnog razvoja i postupku odredivanja nernogucnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelatnih casni­ ka", kao provedbenog akta u potpori "Zakona o sluzbi u Oruzanim snagama Republike Hrvatske" stvorili su se nor­ mativni uvjeti da se u Ministarstvu obrane i Oruzanim snagama dobije transparentni sustav prornicanja koji omogucava casnicima da njihovo kre­ tanje u sluzbi u najvecoj mjeri ovisi o

SI. 5

Cin

strani jezik

vojna izobrazba

30

pukovnik

godine zivota

40 50 60

Kanali promicanja casnika s visom struenom spremom i stupanjem u OS RH s navrsenih 30 godina

odabir za prornaknuce u cin brigadnog generala posve osobni: izgleda Ii casnik kao zapovjednik (cimbenik vanjskog izgleda), je Ii njegova obitelj model tradicionalne americke obitelji, te bavi Ii se sportom.

Casnici u Oruzanirn snagama Republike Hrvatske, koji imaju visu strucnu spremu mogu dostici maksi­ malno cin pukovnika. Pritom vece sanse imaju oni koji ranije stupe u Oruzane snage, po mogucnosn odmah nakon navrsene 22. godine.

Casnici u Oruzanim snagama Republike Hrvatske s visokom strucnorn imaju otvorene mogucnosti za dostizanje najvisih cinova. Prilikom stupanja u Orufane snage je vazne su godine casnika, ali ipak nisu kljucni cimbenik za dostizanje i najviseg cina kao sto je cin generala zbora. Ranim promicanjem u cin bojnika, casnici imaju velike izglede dostici cin brigadira i nakon toga jos relativno dugo ostati u tom cinu. Nakon zavrsetka Ratne skole casnici stjecu solidne izglede za promicanje u gener­ alske cinove.

njihovim rezultatimaa rada. Usporedujuci kanale promicanja

casnika u Oruzanim snagama SAD-a i Oruzanim snagama Republike Hr­ vatske, uz pretpostavku da se analizi­ raju casnici s visokom strucnorn spre­ mom, jedina je bitna razlika sto se kod americkih casnika nizi cinovi, zaklju­ cno sa satnikom, dobivaju nakon odre­ denog vremena gotovo automatski, a sto kod nas nije slucaj, BZI

LITERA TURA:

I 11 Mazur, A., Mueller, U.: "Channnel Modeling: From West Point Cadet to General", Public Adminsitration Review, Vol. 56, No. 2, 1996. [21 Zakon o sluzbi u Oruianim snagama Republike Hrvatske, "Narodne novine'', broj: 33/02. 131 Pravilnik o standardima profesionalnog razvo­ ja i postupku odredivanja nernogucnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelatnih casnika, "Narodne novine", broj: 123/02. [41 The United States Military Academy at West Point, Catalog 1995-1996. [51 Army Command, Leadership, and Management: Theory and Practice, A Reference Text, U.S. Army War College, Carlisle Barracks, PA 17013-5050, 1994-1995.

VELJACA 2003. HV 23

B ombasticnim najavama o mogucem izbijanju III. svjetskog rata Sjevema Koreja je 10. sijecnja 2003. obznanila da se

povlaci iz sporazuma o globalnoj zabrani sirenja nukleamog oruzja iz godine 1968. Odmah nakon toga, 11. sijecnja 2003. sjevemokorejska adrni­ nistracija otvorila je i drugo svoje naj­ vaznije vanjskopoliticko pitanje, pitanje mogucnosti odustajanja od moratorija na ispitivanje dalekometnih projektila. Prvi arnericki odgovori na te sjever­ nokorejske poteze stigli su vec sutradan od americkog vanjskopolitickog tajnika Colina Powela. On je izrazio zaljenje zbog najnovijih poteza Pjongyanga i obznanio kako se nakon njega SAD i cjelokupna medunarodna zajednica nalaze u ozbiljnoj situaciji. Cinjenica da

24 HV VELJACA 2003.

'£ .•

lskoristivsi zauzetost americke administracije O?

irackom krizom. Sjeverna Koreja je izazvala nuklearnu krizu koja bi joj se. ako je suditi prema posljednjim izvjescima koja dolaze iz SAD-a mogla isplatiti

Pise Tomislav LONCAR

sjevemokorejsko diplomatsko zaostravanje istodobno nije bilo praceno i vojnim, te da je nekoliko dana nakon toga iz Washingtona priopceno da ce Sjeverna Koreja dobiti gospodarsku pomoc u zamjenu za odustajanje od razvoja oruzja za masovno razaranje pokazuje da su se na kraju ratne muze ipak utisale i pre­ pustile inicijativu diplomaciji'.

Strah od nerazumijevanja

Iako prema kvalifikacijama koje su posljednjih godinu dana dolazile iz Washingtona, Irak i Sjeverna Koreja dijele titulu clanica osovine zla, zbog povijesnih, geografskih i kulturoloskih okolnosti koje ih razdvajaju oni se u mnogocemu razlikuju. Zbog tih razlika izvodenje americke strategije prvog udara nije jednako prihvatljivo u irackom i sjevernokorejskom slucaju, Sjevema Koreja granici s Kinom i Rusijom s kojima ima tradicionalno dobre odnose. Svjesne opasnosti od izbijanja novog sukoba izmedu Sjeverne i juzne Koreje, Kina i Rusija podrzavaju razvoj korejskog poluotoka kao podrueje bez nuklearnog oruzja. Nazalost, takav njihov stav ne dijeli i sjevernokorejsko vodstvo koje

zaostatak u svom gospodarskom razvoju zeli nadoknaditi ustupcima koje bi mu zbog posjedovanja oruzja za masovno unistavanje trebale ponuditi SAD i druge razvijene zemlje regije: juzna Koreja, Japan, Singapur i drugi.

Premda pod dojmom posljednjih ratobornih izjava Pyongyanga o sjevernokorejskom odustajanju od primjene sporazuma o nesirenju nuklearnog oruzja, atmosfera medu vojnicima s obje strane granice razgranicenja izmedu juzne i Sjeverne Koreje je uobicajeno mirna. Strah od izbijanja moguceg rata, koji je bio prisutan zbog cinjenice da je samo nekoliko tjedana prije americki ministar obrane Donald Rumsfeld rezolutno izjavio da su SAD spremne voditi dva velika globalna sukoba istodobno, smanjen je nakon intenziviranja najnovijih diplomatskih pregovora. U njima s americke strane kao glavni pregovarac sudjeluje guvemer New Mexica Bill Richardson' a sa sjever­ nokorejske Han 'Song-ryol visoki duznosnik sjevernokorejske misije u UN-u. Nakon tri dana razgovora sa sjevernokorejskim izaslanstvom u Santa Feu, Richardson j~ 13. sijecnja 2003. izjavio da su glavni izvori napetosti izmedu Pyongyanga i Washingtona rijeseni i da sada slijede pregovori. Prema njemu, Sjeverna Koreja je spremna odustati od razvoja svog nuklearnog programa i podvrgnu­ ti se pregledu arnerickih strucnjaka za nuklearno oruzje ukoliko zauzvrat od Washingtona dobije sveobuhvatnu gospodarsku pomoc,

utazak u krizu Pocetak najnovije krize u odnosima

. KoreJ· e i medunarodne zajed- SJeverne . - u listopad 2002 godine. Tada mce seze .

. s·evernokorejsko vodstvo pnznalo JC J . d .

. ·koi diplomaciji da posje UJe amenc 1

tajno razvijeno nuklearno oruz~e. S obzirom na to da je time prekrsen spo­ razum SAD-a i Sjeverne Koreje iz godine 1994.3, Washi~gton je kao odgovor na takvo stanje zaustavio spo­ razumom predvidenu isporuku nafte Pyongyangu. Kao odgovor na takav . potez Washingtona, Sjeverna Koreja JC otkazala gostoprimstvo UN-ovim inspektorima za kontrolu sjevernoko­ rejskog nuklearnog programa i najavila da ce aktivirati rad nuklearnog reaktora za koji SAD tvrdi da joj proizvodnjom obogacenog urana omogucava izradu nukleame bombe.

Slicnu krizu Sjeverna Koreja izazvala je i godine 1993. nakon cega je izmedu Pyongyanga i Washingtona doslo do potpisivanja tzv. Okvirnog sporazuma (Agreed Framework). Njime se Sjeverna Koreja obvezala odustati od razvoja svog nuklearnog programa te postupno demilitarizirati. Obostrano neispunjenje namjera iz sporazuma, s vremenom ga je ucinilo nistavnim tako da danas jednako kao i nekada sjever­ nokorejske oruzane snage broje vise od milijun vojnika, vecinom rasporedenih duz demilitarizirane zone izmedu Sjeveme i juzne Koreje. Njihova blizina Seulu, glavnom gradu juzne Koreje, toliko je mala da ga mogu pogadati dalekometnim topnistvorn. Procjenjuje se da se sjevernokorejski arsenal nuk­ leamog oruzja sastoji od dvije do tri nuklearne bombe.

Nezadovoljna takvim razvojem dogadaja washingtonska administracija je zamrznula pregovore sa Sjevernom Korejom na visim razinama i inicirala diplomatsko rjesavanje sjevernokorej­ skog problema posrednim putern, preko Pekinga i Moskve. Nakon sto primjena takvog pristupa tijekom posljednjih mjeseci nije dala ocekivane rezultate, uocljivo je da se i Washington odlucio za njegove prom­ Jene. Najnoviju potvrdu tih promjena predstavlja izjava glasnogovornika washingtonske administracije da su SAD spremne sa Sjevernom Korejom razgovarati, ali ne i pregovarati. Iako takav stav predstavlja promjenu dosa­ ~asnje prakse koja je takve razgovore izbiegaval hi . .

1 a, was mgtonska adrnini-

stracija stoji na stajalistu da u njenom odnosu spram Pyongyanga nije doslo do promjena.

Mogucnosti poboljsanja odnosa izmedu Pyongyanga i Washingtona u najvecoj mjeri ovise o sjevernokorej­ skom odustajanju od ambiciozne nam­ jere prerastanja u priznatu nukleamu silu. Buduci da od te namjere sjever­ nokorejsko vodstvo ne zeli tako lako odustati, kao i da su njegovi zahtjevi u pogledu napustanja nastavka razvoja dalekometnih projektila jednako tako vrlo upitni, realno je pretpostaviti da se sjevernokorejska kriza nece tako lako rijesiti. Trenutacno, zbog zaokupljeno­ sti americke administracije irackom kri­ zom, Sjeverna Koreja ima mogucnost narnetanja inicijative u svojim odnosi­ ma s Washingtonom, no nakon sto SAD uspiju rijesiti iracki problem sta­ nje ce se u tom smislu za Pyongyang bitno pogorsati. Uzimajuci to u obzir, Sjeverna Koreja je zainteresirana za potpisivanje formalnog sporazuma sa SAD-om o nenapadanju. Postojanje tog sporazuma cak i pod cijenu formalnog odustajanja Pyongyanga od razvoja nuklearnog oruzja omogucava Sjevernoj Koreji sigurniji nastavak tajnog programa razvoja nuklearnog oruzja i dalekometnih raketnih sustava. Smatrajuci takvu mogucnost razvoja dogadaja realnom, americki strucnjaci za sjevernokorejsku problematiku pred­ lazu predsjedniku Bushu otvaranje komunikacija izmedu SAD-a i Pyongyanga na svim razinama. Taj model SAD su primijenile 70-ih godina spram Kine i kao sto se maze vidjeti on se pokazao uspjesan. On obuhvaca razmjenu diplomata i ofenzivu americkih i drugih zapadnih ulagaca, trgovaca i nevladinih udruga u Sjevernu Koreju s ciljem sirenja ideja o ljudskim pravima i slobodnom trzistu medu sirim slojevima sjevernokorej­ skog drustva. To bi trebalo pornoci da se u osmisljavanju buduceg razvoja zemlje puno vise paznje posveti gospo­ darskim a puno manje vojnim prob­ lemima. Dugorocno gledano takva bi se politika mogla pokazati puno svr­ sishodnijom od ponovnog prihvacanja obveza koji bi kao i u slucaju sporazu­ ma iz 19943. obje strane mogle razlicito turnaciti. Prodiranje spoznaje o nera­ cionalnom odricanju i nepotrebnim patnjama koje sjevernokorejske stanovnistvo trpi zbog medunarodne izolacije koja mu je nametnuta zbog razvoja oruzja za masovno razaranje,

sasvim ce sigurno rezultirati unutrasnjim pozitivnim promjenama. Uzmemo Ii u obzir da interes za takav pristup rjesavanju sjevernokorejske krize podrzava i juzna Koreja dolazimo do zakljucka da je mozda i najprih­ vatljiviji. Otpori koji su tom prijedlogu dosad dolazili iz krugova americke administracije koja se zauzimala za vojno rjesenje problema sjevernokorej­ skog oruzja za masovno razaranje, nakon pojave Al-Qaide dobrim su dijelom smanjeni iz ekonomskih razlo­ ga. SAD uzduz demilitarizirane zone izmedu Sjeverne i juzne Koreje drze vise ad 37 tisuca svojih vojnika. Oni osiguravaju juznu Koreju ad eventu­ alnog kopnenog napada koji joj prijeti sa sjevera. Potreba njihove zamjene i upucivanja na druga krizna zarista predstavlja jedan ad vaznijih prioriteta Washingtona. Mogucnosti njegova rjesavanja moguce je naslutiti iz raz­ govora koji se posljednjih mjesec dana vode izmedu Washingtona i Seula. Prema njima kompletan kopneni nad­ zor nad demilitariziranom zonom izmedu Sjeverne i juzne Koreje uskoro bi trebala preuzeti juzna Koreja. Za tu namjenu, juznokorejski strucnjaci su izracunali da ce Seu! u bliskoj buducnosti morati investirati otprilike 30 milijardi USD. Od tog iznosa, otpri­ like 14 milijardi USD, sto otprilike odgovara sadasnjoj velicini juznokorej­ skog vojnog proracuna, odvojit ce se samo za nabavu americke opreme i logisticke potrebe.

Napomene 1 Najvjerojatniji cilj pokretanja nove sjevernoko­ rejske krize je nastojanje Pyongyanga da prisili Washington na uspostavu diplomatskih odnosa. Ukoliko bi u tome uspio Pyongyang smatra da bi prornijenio svoj sadasnji nezavidan status, te time sprijecio opasnost od izbijanja oruzanog sukoba sa Washingtonom. Takva strategija je posljedica uvjerenja sjevernokorejskog vodstva da Washing­ ton samo ceka povoljnu priliku da izvede napad na Sjevernu Koreju 'sa svrhom njegova smjenjivanja. 2 Bivsi americki veleposlanik u UN-u Bill Richardson jednan je od najboljih americkih poz­ navatelja sjevemokorejskog problema. Bio je glavni pregovarac americkog predsjednika Clintona pri­ likom sklapanja Okvirnog sporazuma izmedu SAD-a i Sjeveme Koreje godine 1994. 3 Sporazumom iz 1994." SAD su priznale Sjevemu Koreju i prihvatile da joj zajedno sa svojim saveznicirna osiguraju dostavu nafte i pruze pomoc u izgradnji dva suvremena nukleama reaktora namijenjena proizvodnji elektricne energije. Osim toga predvidalo se i povecanje stranih ulaganja u Sjevernu Koreju usmjereno na smanjenje zaostalosti njezinog gospodarstva sa ciljem njezina brisanja s popisa najsirornasnijih zernalja, redovitih korisnika humanitame pornoci UN-a. Zauzvrat, Sjeverna Koreja je trebala odustati od nastavka razvoja svog nuklearnog i raketnog programa.

VELJACA 2003. HV 25

Neuspjeh brojnih pokusaja mirovnog rjesenja najnovije iracke krize i ubrzanje americkih priprema za

masovni konvencionalni napad na lrak upozoravaju na neizbjeznost novog

velikog sukoba izmedu lraka i snaga koalicije na celu sa SAD-om

s vijest o neizbjeznosti.novog velikog sukoba medunaro­ dne zajednice s Irakom danas je prisutna kod vecine medunarodnih cirnbenika,

ukljucujuci pritom i one koji su se, na­ stojeci zastititi svoje parcijalne interese, vecim dijelom prosle godine snazno zauzimali za njegovo izbjegavanje. Ne­ izbjeznosti izbijanja rata svjesno je i iracko vodstvo. Ono je od trenutka objave predsjednika povjerenstva UNMOVIC-a Hansa Blixa da Irak ne­ dovoljno suraduje s inspektorima pov­ jerenstva bitno promijenilo svoju stra­ tegiju u odnosima kako s UN-om tako i drugim medunarodnim cimbenicima. Irak osim sto nije pruzio dovoljno uv­ jerljive podatke o novim zalihama i programima razvoja oruzja za masovno razaranje nije pruzio ni dokaze o stanju zaliha kemijskog oruzja za masovno ra­ zaranje koje su inspektori UN-a u Iraku pronasli prije nekoliko godina. Buduci da je Iraku u slucaju da ne posjeduje oruzje za masovno razaranje u interesu suradivati s inspektorima UNMOVIC-a, cinjenica da on to ne cini, ili ne cini dovoljno, upozorava na vrlo veliku vjerojatnost da Irak posjeduje oruzje za masovno razaranje, i to najmanje 6000 topnickih granata opremljenih kernij­ skim bojnim glavama. Razlozi koji Irak navode na takvo ponasanje posljedica su vrlo vjerojatne procjene irackog vod­ stva da je rat neizbjezan i da bi mu upravo to oruzje moglo pornoci u sprecavanju brzog prodora koalicijskih snaga prema Bagdadu tesko branjivim pravcirna sa sjevera i jugoistoka, Irak se svog oruzja za masovno razaranje ne

26 HV VELJACA 2003.

zeli odreci bez ispunjenja odredenih uvjeta. Buduci da su oni za SAD nepri­ hvatljivi, sukob je neizbjezan.

Znakovi promjena

Opetovane izjave francuske, ruske i njemacke administracije o potrebi pruzanja dodatne pornoci inspektorima UNMOVIC-a, koje su u prosloj godini imale izraziti antiratni karakter, izostankorn dovoljne kooperativnosti Iraka u odnosima s UNMOVIC-om sve

vise mijenjaju svoj smisao. Svjesni te cinjenice, najveci protivnici novog sukoba s Irakom ne govore vise o potrebi vec o svojevrsnoj obvezi do­ stave UN-u svih informacija koje bi mogle pomoci inspektorima UNMOVIC-a u otkrivanju irackog oruzja za masovno razaranje.

Premda jos uvijek nije dostatna za autorizaciju vojnog napada na Irak, izjava Hansa Blixa da iracko izvjesce o razvoju oruzja za masovno razaranje koje je Irak predao UN-ovim inspek­ rorima potkraj prosle godine u sebi sadrzi ozbiljne nedostatke, dovodi do zavrsetka relativno dugog razdoblja diplomatskih aktivnosti velikih sila usmjerenog na izbjegavanje vojnog sukoba u Iraku. Neovisno o relativno blagom diplomatskom rjecniku kojim je popracena, Blixova izjava o irackorn izvjescu upucuje na odrzivost arneric­ kih procjena prema kojima Irak sus-

tavno i ustrajno raadi u programu razvoja oruzja za arnasnno razaranje. Buduci da je neoclHrzinst takvog stanja za medunarodnu zzajedaicu odredena rezolucijom Vijecaa signrnosti UN-a broj 1441, rnogucnostct naszvka toleriranja takvog stanja kojee zai,v,araju pojedini medunarodni cirnaberm, u uvjetima kada se SAD snazsno z.alazu za njeno provodenje, nije rsealra

Neizbjeznost ncovogjoalictjskog napada na Irak kcr_lia Stil vezi s tim otvara, u prvi plarm pomvlja pitanje postojanja irackih., opentivnih sustava sposobnih za prijeenoseruzja za ma­ sovno razaranje. Izzazoe americkoj

· administraciji, ko_t a twdi da Irak, su­ protno preuzetim nnec!nnarodnim obvezama zakljucsenim kod potpisivanja Sporazuma o prekaidu sakoba sa snaga­ ma koalicije tijekosrn Zijevskog rata, posjeduje znat;e ~oliane kemijskog oruzja za masovncn razaranje, upucen je s dvije strane. Iz E3agdada. od predsjed­ nika Sadama Husefina iiz UN-a od glav­ nog inspektora UJ\.fJM0.'1C-a, Hansa Blixa. Njihovom zzahtjesu da se tvrdnje o postojanju irackeog programa oruzja za masovno razaramje polkrijepe konkretnim cinjermcams u posljednje se vrijeme pridruzila i EU predvodena u toj inicijativi Pasrizom Francuski ministar vanjskih JPOSio.a Dominique de Villepin vise pu.ta je 1o;iovio kako smatra vaznim da -sve ore zemlje koje raspolazu informae:ijama koje bi

UNMOVIC-ovim inspektorima mogle pomoci u otkrivanju irackog oruzja za masovno razaranje bezuvjetno dostave UN-u. Premda konstruktivan i formal­ no u skladu s rezolucijom Vijeca sigur­ nosti UN-a broj 1441 takav zahtjev, ukoliko bi se primijenio bez ikakva ogranicenja istodobno bi mogao dovesti i do teskoca u njezinom provodenju primjenom vojne prisile.

Uzevsi to u obzir, takvom zahtjevu Washington vrlo tesko moze udovoljiti. Ne toliko zbog toga sto za tvrdnje o irackorn posjedovanju oruzja za masovno razaranje ne bi imao dovoljno jake dokaze vec prije svega zbog opas­ nosti od otkrivanja izvora i metodologi­ je pnkupljanja takvih podataka. Sukob s Irakom Washington vec duze vreme­ na smatra visoko vjerojatnim te je kraj­ nje nerealno ocekivati da bi u pogledu razmjene tako osjetljivih podataka kao sto su spoznaje o lokacijama smjestaja irackog oruzja za masovno razaranje, mogao biti neograniceno kooperativan. Izvori pornocu kojih americka admini­ stracija i njezine agencije prikupljaju podatke o stranim oruzanim snagama u najveco] mjeri dolaze iz tih samih oruzanih snaga. Buduci da bilo kakvo otkrivanje pojedinosti u vezi s tim krije u sebi i mogucnost izvodenja odgovara­ jucih protumjera, takvo bi otkrivanje, u

Glavni inspektor medunarodne agencije za atomsku energiju Mohammed al-Baradei i glavni inspektor UNMOVIC-a Hans Blix

slucaju Iraka, koji se u tom pogledu vec pokazao nekooperativan, moglo biti krajnje kontraproduktivno. Iracki sus­ tavi oruzja za masovno razaranje u najvecoj su mjeri kemijski. Kao takvi oni se skladiste i.Iako prevoze u jednos­ tavnim, tesko prepoznatljivim sprem­ nicima i bacvama. Otkrivanje njihova poloza]a omogucilo bi Iraku da ih rela­ tivno jednostavno premjesti na nepoz­ natu lokaciju i time onernoguci ispn-

---

njenje temeljnog preduvjeta za ucinkovito izvodenje strategije prvog udara. Nastupanje kopnenih snaga koalicije u takvim bi uvjetima moglo biti bitno otezano osobito u slucaju nepovoljnih klimatskih uvjeta, Ocekujuci da bi mu upra,vo te cinjenice mogle osigurati izvjesnu takticku pred­ nost, te racunajuci na visoki moral svo­ jih elitnih postrojbi, iracko vodstvo je procijenilo da su moguce koristi od diplomatskog popustanja u tom pogle­ du puno manje od stete koje zbog toga

•U

nastaje na planu izvodenja zamisljene vojne strategije. Vazna cinjenica koja se u vezi s tim javlja vezana je uz prom­ jenu karaktera sukoba koji izmedu Bagdada i Washingtona traje vec vise od jednog desetljeca. Njega Blixova izjava definitivno premjesta iz diplo­ matskog na vojno podrucje. Pitanja koja se u vezi s tim pred svim cimbenicima medunarodne zajednice otvaraju vezana su uz trenutak njegova pocetka i utjecaja koji ce na njihov polozaj imati: kao prvo i kratkotrajno sam sukob, i kao drugo geopoliticko stanje koje ce se u Iraku i siroj regiji nakon njega uspostaviti.

Strategijski imperativ

Pripreme SAD-a za vojno rjesenje irackog problema razvoja oruzja za masovno razaranje i smjene nedemokratske vlasti u Bagdadu, koje u operativnoj fazi traju vec vise od go­ dinu dana, u velikoj mjeri one­ mogucavaju djelovanje Washingtona na drugim kriznim zaristima i podrucjima

djelovanja. Zbog toga se potreba brzog i odlucnog rjesenja iracke krize namece kao jedan od najvaznijih diplomatskih i gospodarskih imperativa. Strategija rjesavanja iracke krize koju je Washington poceo primjenjivati pocetkom prosle godine za americko se gospodarstvo pokazala pozitivnom. 0 tome svjedoci porast indeksa zarade 500 najvecih americkih kompanija (S&P 500 Index) koji je u posljednjem kvartalu godine 2002. porastao za 15 posto. Takav neocekivano veliki porast,

lnspektori UNMOVIC-a u lraku

u velikoj je mjeri posljedica jacanja povjerenja americkih gradana i investi­ tora u snagu i stabilnost arnerickog gospodarstva. Samim time zavrsava se relativno dugo razdoblje recesije i nestabilnost arnerickog gospodarstva, uzrokovana napadom Al-Qaide na SAD 11. rujna 2001.

Cinjenica da se glavni cimbenici uzroka i rjesenja te nestabilnosti kriju na podrucju psihologije i geopolitike dovode Washington do potrebe ubrza­ nja pocerih vanjskopolitickih nastupa­ nja. Medu njima, kao najvazniji arne­ ricki prioritet istice se rjesenje iracke krize koja u sebi krije potencijal za rjesavanje upravo psiholoskih i geopoli­ tickih izazova izazvanih djelovanjem Al-Qaide i ostalih medunarodnih cimbenika koji se koriste njezinim pos­ tojanjem za ostvarenje svojih parcijal­ nih interesa. Koliko je problem brzog rjesavanja iracke krize vazan vidljivo je iz nastanka najnovijih kriza u Sjevernoj Koreji i Venezueli. Opasnosti od povezivanja tih kriza s irackom te rnogucnost izbijanja nove energetske

VELJACA 2003. HV 27

krize koja bi mogla dovesti do nove recesije globalnih razmjera, sve vise predstavljaju predmet interesa i ostalih velikih sila. Premda su se u velikoj mjeri protivile mogucnosti novog americkog vojnog posredovanja u lraku, vecina njih je postala svjesna da im je ono, uzevsi u obzir prije nave­ dene okolnosti, ipak u interesu. Kao rezultat toga, posljednjih mjesec dana vidljive su promjene vanjskopolitickih prioriteta kod vecine velikih i regional­ nih sila. U sklopu njih, napori i vrijeme koje su one trosile na diplomatske aktivnosti vezane uz sprecavanje novog sukoba u lraku danas se sve vise usm­ jeravaju na osiguranje sto povoljnijeg polozaja nakon njegova zavrsetka i uspostave nove vlasti u Bagdadu. Dolazak kisne sezone i ljeta u kojima ce djelovanje koalicijskih snaga u lraku biti otezano upucuje nas na mogucnost izbijanja sukoba u rela­ tivno kratkom vremenu. Zbog diplomatskih razlo­ ga, trenutak sukoba nije realno ocekivati prije objave cjelovitog izvjesca UNMOVIC-a o stanju irackog oruzja za masovno razaranje, predvidenog za 27. sijecnja ove godine. Od tog izvjesca Washington ocekuje potvrdu svojih tvrdnji u svezi s irackim krsenjern rezolucije Vijeca sigumosti UN-a hr. 1441 i prethodnih rezulucija na koje se ona nadovezuje, te stoga sukladno tome aktiviranja napada na Irak pod okriljem UN-a. Vecina ame­ rickih diplomatskih aktivnosti usmjere­ na je upravo u tom smjeru i realno je ocekivati da ce se postojeci pritisak koji americka administracija zbog toga cirri na svoje saveznike i inspektore UNMO­ VIC-a u lraku i New Yorku samo jos vi­ se povecati, Usporedno s time SAD ubr­ zavaju i vojne pripreme za napad. U sklopu ostvarenja takve strategije SAD i Velika Britanija su vec prebacile velike kolicine vojnog materijala u neposred-

no podrucje operacija u kome je i iz­ gradena i impozantna vojna infrastruk­ tura koja ukljucuje i novi aerodrom u Kataru. Usporedno s prebacivanjem vojne opreme SAD su vec najavile da bi uskoro mogle mobilizirati svoje pncuv­ ne postrojbe kao i postrojbe nacional­ ne garde. Prebacivanje pripadnika kop­ nenih postrojbi u podrucje operacija vec je pocelo i trebalo bi se nastaviti sukladno procijenjenim potrebama.

Promotreno iz perspektive Washingtona, pripreme za rat s Irakom teku posve neometano i jedini ozbiljan problem u vezi s tim predstavlja pasiv­ na strategija Al-Qaide. Dosadasnja iskustva pokazuju da je Al-Qaida jos uvijek visokooperativna i sposobna koordinirati svoja nastupanja s nam­ jerom preuzimanja inicijative u sukobi­ ma SAD-a s islamskim ekstremistickim skupinama. Buduci da je njihov in ten-

-,.._ unistenja irackog oruzja za masovno razaranje, americko nastupanje u lraku u velikoj je mjeri povezano s potrebom unapredenja sadasnje sposobnosti

\ Washingtona za vodenje dugotrajne borbe s Al-Qaidom. t

Preuzimanjem nadzora nad lrakom te kasnijim baziranjem svojih vojnih i obavjestajnih snaga u neposrednoj blizini Saudijske Arabije, te nesto dalje Pakistana i Afganistana, tradicionalnih utocista Al-Qaide, Washington bitno povecava svoju sposobnost za dugotraj­ no vodenje sukoba s Al-Qaidom.

Oblikovanje nove antiiracke koalicije Ako je suditi po najnovijim naznaka­

ma koje dolaze iz diplomatskih krugova najvaznijih europskih i arapskih zema­ lja, otpor s kojim se washingtonska ad­

ministracija susrela pri­ likom pokusaja uspostave nove anti­ iracke koalicij e u pro­ sloj godini, svaki se dan sve vise smanjuje. Osim Velike Britanije, lzraela i Australije, novi clan koalicije postala je Tur­ ska, a o tom pitanju se sve vise mijenja i polozaj Rusije. Od ze­ malja EU koje se najvise

suprotstavljaju mogucoj arnericko] intervenciji indik'5.tivan je najnoviji stav Francuske koji je u svom govoru pre­ nio predsjednikJaques Chirac. Prema njemu francuska rat u Iraku ne zeli ali ukoliko do njega <lode sprernna je sud­ jelovati. Sasvim je sigumo da su Francuzi zainteresirani za sudjelovanje u snagama za ocuvanje iii nametanje mira u Iraku nakon zavrsetka masovnih vojnih djelovanja, i to najvjerojamije na podrucju juga koje je bogato naftom i ne dolazi u dodir sa sjevernim podrucjem za koje je zainteresirana Turska. Buduci da je polozaj Njernacke u tom smislu znatno losiji od

28 HV VELJACA 2003.

zitet osjetno smanjen otvara se citav niz pitanja odnosa Al-Qaide prema buducern sukobu u Iraku. Medu njima se kao najvaznija isticu sposobnost Al­ Qaide za izvodenje novih napada na teritorij iii interese SAD-a. Buduci da su oni povoljniji u uvjetima izvodenja masovnih arnerickih zracnih napada na lrak, moguce je pretpostaviti da ce ti napadi uslijediti nakon intenziviranja americkog vojnog nastupanja u Iraku. Hoce Ii Al-Qaida pri tome uporabiti i oruzje za masovno razaranje, nije poz­ nato, kao ni mogu Ii zapadne obavjestajne sluzbe takav napad pre­ ventivno sprijeciti. Osim potrebe

francuske, njernacka diplomacija jos uvijek uporno inzistira na diplo­ matskom rjesenju iracke krize. Najnoviji rezultati Berlina na tom planu objavljeni su u indikativno otvorenom clanku u tjedniku Spiegel. Prema njima. iracki predsjednik Husein je pristao na mogucnost svoje smjene uz ispunjenje odredenih preduvjeta. Buduci da raspravu o tim preduvjetima nije moguce tek tako odbaciti, Bagdad je njihovim postavljanjern barem nakratko ponovno od Washingtona preuzeo inicijativu u svom sporu sa medunarodnom zajednicom.

cinjenice da bi u izbjeglistvu mogao postati meta potencijalnih atentatora, ili objekt izrucenja sudu za ratne zlocine, Sadam Husein je odbacio mogucnost osobnog napustanja lraka kao i dobro­ voljnog silaska s politicke scene svoje politicke stranke Baas. Takvi njegovi stavovi nisu naisli na odobre:tije Washingtona kojemu iracka kriza trenutacno predstavlja veliki problem ali u sebi krije i nove mogucnos\ One su u najvecoj mjeri povezane s olaksavanjern buduceg vojnog, obavjestajnog i gospodarskog nadzora nad podrucjem Arapskog zaljeva.

Premda smjena pet clanica Vijeca sigurnosti UN-a na prvi pogled unosi nove momente na mogucnosti povecanja vjerojatnosti diplomatskog rjesavanja iracke krize, dubina arnerickih i britanskih priprema koje su u vezi s vojnim posredovanjem vec poduzete upucuje na vrlo malu vjero­ jatnost njihova ostvarenja. Premda zajednicki posjeduju vecu geopoliticku tezinu od svojih prethodnika, nove nestalne clanice UN-a tesko se mogu

Americko vojnooperativno sradiste u Kuvajtu

koji se, premda je gospodarski stabilan, t nalazi u vrlo nestabilnom okruzenju.

lako se sukladno retorici visokih duznosnika arnericke administracije zaduzenih za vojna i obavjestajna pita­ nja dopustala mogucnost da americki napadi na Irak budu izvedeni po uzoru na kosovski, afganistanski ili neki drugi nekonvencionalniji model, cinjenica da do njih jos uvijek nije doslo upucuje na realnost primjene konvencionalnog modela napada po uzoru na Pustinjsku oluju iz godine 1991. Primjena tog modela za koji se u americkoj adminis-

Da je rat u lraku neizbjezan i da su u tijeku aktivnosti vezane za uspostavu cirri boljih pozicija u lraku nakon rata vidljivo je i iz govora irackog predsjed­ nika Sadama Huseina odrzanog po­ vodom ovogodisnje proslave dana irac­ kih oruzanih snaga. U njernu je Husein optuzio inspektore UNMOVIC-a da provode obavjestajne aktivnosti u ko­ rist SAD-a i lzraela. U 25-minutnom televizijskom nastupu koji je prenesen u udamom terminu iracke nacionalne televizije predsjednik Husein je ostavio vrlo malo dvojbe oko mogucnosti rjesenja sukoba svoje i americke admi­ nistracije diplomatskim sredstvirna. Huseinov govor potvrduje pretpostavke o diplomatskom neuspjehu najnovije diplomatske inicijative arapskih i europskih zernalja usrnjerene na diplo­ matsko rjesenje krize dobrovoljnirn silaskom Huseina s vlasti i uspostavom nave vlade u Bagdadu. Preslabe da se samostalno odupru washingtonskoj ini­ cijativi za vojno rjesenje iracke krize, Njemacka, Francuska, Rusija, Turska, Iran, Saudijska Aratija i druge velike i regionalne sile pokusale su pronaci mirovno rjeseflje.}'kttspjeh koji su tom prilikom polucili u velikoj je mjeri posljedica izostanka suradnje Bagdada i Washingtona u njegovorn oblikovanju. Vjerujuci u svoju mesijansku.ulogu, te

Glavni saveznici u oblikovanju politike prema lraku, americki predsjednik Bush i britanski premijer Blair

pritiscima koje bi na njih mogao uciniti Washington. Djelujuci u tijesnoj surad­ nji s Francuskom, stalnom clanicom Vijeca sigurnosti UN-a, nove nestalne clanice u velikoj mjeri mogu usporiti ali ne i prekinuti americko-britansku inicijativu za vojno rjesenje problerna irackog oruzja za masovno unistavanje. Novo izvjesce glavnog UN-ovog inspek­ tora za razoruzanje lraka, Hansa Blixa, od 27. sijecnja ove godine, u velikoj je mjeri potvrdilo navedene pretpostavke. Premda su zainteresirane za ograni­ cavanje americke moci i utjecaja na Srednjem istoku, nove nestalne clanice Vijeca sigurnosti UN-a imaju interes voditi racuna i o globalnoj stabilnosti. Osirn Njernacke i Spanjolske u kojima bi daljnji nastavak iracke krize mogao dovesti do pojacanja recesije, interes za njezin brzi zavrsetak imaju i nuklearni Pakistan, naftom bogata Angola, re Cile

traciji od samog pocetka zalagao vanj­ skopolincki tajnik Colin Powel pokazu­ je da se predsjednik Bush na kraju odlucio za puno umjereniju i manje rizicnu varijantu vojno-diplomatskog nastupanja u lraku od one koju su mu predlagali ministar obrane Donald Rumsfeld i njegov zamjenik Paul Wolfowitz. Sukob koji se izmedu njih na vanjskopolitickorn planu ogledao u razlicitorn vrednovanju potencijalnih koalicijskih partnera samim time je zavrsen, SAD u rat nece ulaziti brzo i bez uspostave koalicije zapadnih i arap­ skih zemalja, koja uz to mora biti i dovoljno diplomatski snazna tako da cjelokupnom pothvatu osigura obiljezje medunarodne intervencije. Pocetak intenzivnijih napada na lrak stoga nije ovisan samo o vojnorn ,vec i diplo­ matskom cimberuku.

VELJACA 2003. RV 29

0 pee je poznata i vise pu­ ta dosad ponovljena is­ tina kako kraj Hladnog

ram i prijetnje.:igumog uzaJamnog urustenja

(poznata MAD doktrina) nije donio univerzalni rnir. Urnjesto njega svjedo­ cimo ponovnorn razbuktavanju brojnih lokalnih sukoba koji se obicno klasifici­ raju kao sukobi niskog intenziteta.

U pocetku se smatralo kako sukobi niskog intenziteta mogu biti lagano nadzirani i smirivani malo jacim polici­ jskim operacijama iii u najgorem slucaju jednostavnim vojnim operacija­ ma konvencionalnih postrojbi. No, to se pokazalo krivim, mnogi posthladno­ ratovski sukobi su zbog svoje komplek­ snosti i intenziteta bili tvrd orah za medunarodnu zajednicu koja je nasto­ jala u praksi provoditi teoriju uprav­ ljanja sukoborn. Sve je to vodilo prema jacanju interesa za specijalne snage koje se zbog tradicionalno sveobuh­ vatne i ucinkovite izobrazbe namecu kao najlogicni]! odgovor za sukobe modernog doba.

30 HV VELJACA 2003.

Kraj Hladnog rata donio je potrebu redefi~iranja mnogib vojnih organizacija diljem svijeta. Vrijeme golemih \ .,'

ok(opnomehaniziranih postrojbi zavrsi(o je. na scene SU stupiti novi vojnici: brzopokretni. univerzalni i ucinkoviti. Je Ii na pomolu renesansa specijalnih snaga?

Prioremio Marin SOMBORAC

Znacajke

Specijalne snage su posebno uvjezbane, opremljene i organzi­ rane snage narnije­ njene za djelovanje protiv ciljeva ili u situacijama koje nisu pogodne za uporabu konvencionalnih snaga. Mogu djelovati u razdoblju mira ili rata, izvode zadace kao potporu konven­ cionalnim operacija­ ma iii izvode samostalne operacije.

Relativna nadmoc, koja se moze shvatiti kao mogucnost brojcano slabi­ jeg napadaca da ostvari lokalnu i pri­ vremenu ali odlucnu prednost nad ja­ cirri protivnikom, terneljni je preduvjet za uspjesno djelovanje specijalnih snaga.

Ostvarivanje i odrzavanje relativne nadrnoci pociva na nekoliko temeljnih nacela: jednostavnost u planiranju, rnaksirnalna sigurnost, uvjezbavanje operacije do savrsenstva tijekom pripremne faze te iznenadenje i brzina tijekom izvedbe operacije.

Specijalne snage su postrojbe ustro­ jene, izvjezbane i opremljene ponajprije za izvodenje specijalnih operacija i nude najpogodnije rjesenje za odredeni broj problema narocito prisutnih u sukobirna niskog intenziteta. Takve operacije zahtijevaju kvalitetnu mje-

. savinu visokospecijaliziranog osoblja, oprerne, izobrazbe i taktike koja nadmasuje uobicajene mogucnosti kon­ vencionalnih postrojbi.

Nakon II. svjetskog rata doslo je do globalnog sirenja specijalnih snaga,

koje su postale sastavni dio vojne orga­ nizacije te su odigrale vaznu ulogu u mnogim sukobima posljednjih pedese­ tak godina. Razlog su odredene osobine specijalnih snaga koje ih razlikuju od ostalih dijelova OS-a. Prvo, to je po­ vecan broj opcija politickom i vojnom vrhu, posebno u onom sivom podruqu izmedu neuspjesnih diplomatskih inici­ jativa i pocetka otvorene uporabe kon­ vencionalnih snaga. Drugo, djeluju kao umnozivac snaga u potpori konven­ cionalnim snagama povecavajuci ucin­ kovitost cjelokupnih OS u konvencio­ nalnom ratnom sukobu. Trece, pove­ cavaju sposobnost reakcije u osjetljivim situacijama kao sto su razne humani­ tarne misije, sigurnosna pornoc stranim snagama i mirovnim operacijama raznih vrsta.

Specijalne snage omogucavaju fleksi­ bilnost u planiranju i izvodenju odgo­ vora na razna stanja, a odgovor se moze kretati u kontinumu od nesmrtonosnog pa sve do snazne i odlucne prirnjene -sile. Broj mogucih scenarija tako raste i omogucava izbor najpogodnijeg za svaku situaciju. Takoder se smanjuje rizik eskalacije vezan uz otvorenu upo­ rabu jakih, i vidljivih, konvencionalnih snaga. Moze se !akljuciti kako su speci­ jalne snage najbolji izbor za krize koje zahtijevaju brzi odgovor iii preciznu i racionalnu uporabu sile. Ukratko, u onim situacijama kada se mora ekono­ mizirati uporabljenim snagama te stvoriti strategijska prednost nepropor­ cionalna snagarna koje je ostvaruju.

Vazno podrucje koje je omogucilo snazan rast specijalnih snaga je pojava medunarodnog terorizma. To je mnoge drzave potaknulo na stvaranje pro­ tuteroristickih snaga. One se mogu ustrojiti i organizirati na razne nacine. ovisi o drzavarna, pa mogu biti vojne,

aravojne, policijske iii postrojbe obav­ festajne zajednice, no " svim slrn:ajevi­ ma se svrstavaju u opcu kategoriju specijalnih snaga zbog selekcije (iskljucivo visokomotivirani dragovolj­ ci), izobrazbe i nacina djelovanja.

Uz sve pobrojane prednosti speci­

jalne snage, naravno. imaju i nedostatke. Jedan je zahtjevna i inten­ zivna izobrazba koja traje doslovno godinama. Zbog toga se eventualni gubici ne mogu brzo nadomjestiti, a i povecavanje broja pripadnika specijal­ nih snaga je spor i dugotrajan posao. Kako je rijec o postrojbama i ljudstvu koje prihvaca zadace visokog rizika i uvijek pritom mora racunati s mogucim velikim gubicima dogada se paradok­ slana suuacija da se u najopasnije za­ dace salju ljudi ciji je gubitak najteze kompenzirati. Beskorisno rasipanje ipak oskudnih ljudskih potencijala specijalnih snaga na neodgovarajuce zadace iii na preopasne akcije uvijek nosi rizik smanjivanja raspolozivih ka­ paciteta. A takve je prakse u dosadas­ njim sukobima bilo.

Spacijalne snage nisu zamjena za konvencionalne snage, one samo orno­ gucavaju nove mogucnosti i zapovjed­ niku pruzaju siri asortirnan mogucih aktivnosti. Specijalne snage sigurno ni­ su prvi izbor za sve one zadace koje mogu obaviti konvencionalne snage.

lako su posljednjih desetak godina _ - 0 cesto rabljene u raznim mirovnim rnisi- :3.

kotrajnim zadacarna, Kakobi se mogli uputiti na dugotrajnu mir.[IIIlU zadacu moraju se oslanjati na zna[[)U potporu konvencionalne logisticke .rrukrure.

Zadace

Iako se u razlicitim drzavama zbog drukcijeg ustroja i polozajs illpak zbog povijesnih i tradicijskih raiJoga zadace ponesto razlikuju, iz dana§lljih se. oper­ ativnih scenarija i vec posuijecih operacija zadace specijalnis snaga mogu svesti na nekoliko telµeljnih skupina. To su:

• izravni napad; tu se uJ:rajaju razni prepadi, zasjede, napadi na vazne objekte u neprijateljskoj dobini, ustvari klasicne akcije specijalnih snaga;

• izvidanje; u sto spada tompleksno

odnosa izmedu vojnika na terenu i civilnih vlasti, vladinih i nevladinih organizacija te civilne populacije u pri­ jateljskim, neutralnim iii cak nepri­ jateljskim podrucjima djelovanja/drzavama;

• psiholoske operacije (PSYOPS); operacije utjecanja na stavove, osjecaje i ponasanje ciljne strane po­ pulacije;

• protuteroristicka borba; obuhvaca razlicite aktivnosti koje mogu biti defanzivne (usmjerene na smanjenje ranjivosti na teroristicke napade) i ofenzivne (razne mjere za preveniranje i suzbijanje terorizma), primarna aktivnost specijalnih snaga je uporaba visokospecijaliziranih timova u preveni­ ranju i rjesavanju teroristickih incide­ nata;

jarna specijalne snage isto tako nisu ona prevaga koja ce misiju uciniti us­ pjesnom. One imaju svoju ulogu i u takvim misijama, ali ne treba smetnuti s urna kako je svaka J;nirovna misija iz­ nimno kompleksna zadaca koja trazi udruzeni napor mnogih dijelova OS-a, policijskih snaga i civilnih institucija. Postavlja se takoder i pitanje logisticke potpore za takve dugotrajne misije jer izvorne su logisticke mogucnosti speci­ jalnih snaga okrenute uglavnom krat>-

•••

izvidanje terena u protivnitkoj dubini, zadace preciznog navodenjz zrako. plovstva u prouvnickoj dul1ini, procje­ na ucinka djelovanja zrakoplovstva, postavljanje i odrfavanje izvidnickih senzora, potpora i izvodenjc HUMINT i SIGINT zadaca;

• nekonvencionalno rau:ivanje; sirok je to popis aktivnosti koje ukljucuju podrucje gerilskog ratovanja subverzt­ ja, sabotaza, obavjestajnog djelovanja i dugih prikrivenih, "slaho ,a1dljivih" aktivnosti na protivnickorn teritoriju iii u politicki osjetljivim podrt1i:jima;

• medunarodna vojna pt>moc; uvjezbavanje vojske, paravvjnih snaga i policije prijateljskih drzava, pomoc u stabiliziranju vlasti prijate!jskih drzava, sprecavanje eskaliranja lokJilnih proble­ ma narocito aka su mogucsi prijetnja medunarodnoj sigurnosti;

• vojno-civilni odnosi; W su aktivnosti usmjerene na usj>OStavu, odrfavanje, utjecanje i pria1jenu

• borba protiv sirenja oruzja za masovno unistavanje (WMD); nova aktivnost koja se javlja posljednjih desetak godina, vezana je uz pokusaje nekih drzava i teroristickih skupina da nabave NKB oruzje. Specijalne snage se rabe u izvidnickim zadacama, obavjestajnorn radu na sumnjivom podrucju, lociranju i unistavanju WMD-a i sredstava za njihov prijenos (npr. bahsticki raketni sustavi);

• pornocne aktivnosti; ukljucuju pot­ poru snagama sigurnosti, borbu protiv krijumcara droge, razminiravanje, humanitarnu pornoc, borbenu potragu i spasavanje (CSAR), djelovanje u koali­ cijskim snagama.

Lista je nacelna i zadace nisu slozene po prioritetu. Prioritet odreduje svaka drzava za sebe, a oni se tijekom godina mijenjaju. Trenutacni fokus vecine specijalnih snaga usmjeren je na pro­ tuterorisncku borbu kao refleksiju zbi­ vanja od 11. rujna 2001. pa naovamo.

VELJACA 2003. HV ~31

No, ima i iznimki, pa se tako kolumbi­ jska vojska i njezine specijalne snage gotovo potpuno posvecuju borbi protiv krijumcara droge koji su uspjeli izgra­ diti paralelni sustav vlasti i gospodarst­ va u Kolumbiji, toliko snazan da je poceo izjedati temelje same drzave,

To relativno brzo skakanje s jednog prioriteta na drugi te stalno mijenjanje operativnog teztsta ustvari pokazuje fleksibilnost i svestranost specijalnih snaga koje se gotovo trenutacno mogu preorijentirati s jedne vrste na drugu potpuno razlicitu vrstu poslova.

Naravno, vecina drzava nema tako siroko postavljen ustroj specijalnih snaga koji bi osigurao postrojbe uvjezbane za obavljanje svih spomenu­ tih zadaca. Samo velike sile i drzave s globalnim aspiracijama imaju interes stvoriti i odrzavati specijalne snage koje mogu uspunjavati vecinu iii sve spomenute zadace. Neke od tih zadaca se ne mogu smatrati striktno specijal­ nim operacijama.

Specijalne snage se cesto rabe kad angaziranje konvencionalnih snaga nije pozeljno iz politickih, vojnih ili ekonomskih razloga. Male samostalne postrojbe koje se mogu brzo rasporediti i koje se u svojem djelovanju oslanjaju na brzinu, iznenadenje, odlucnost i lukavstvo mogu obaviti zadacu na nacine koji ce smanjiti rizik eskalacije.

Vjesto integriranje sposobnosti speci­ jalnih snaga s konvencionalnim snaga­ ma djeluje kao dodatno osiguranje uspjesnosti provedbe konvencionalnih operacija.

Specijalne snage su posebno pogodne za djelovanje u sukobima niskog intenziteta i to zbog svojih jedinstvenih sposobnosti i zbog samog karaktera sukoba niskog intenziteta koji gotovo nikad nije pogodan za

32 HV VELJACA 2003.

siroku uporabu konvencionalnih snaga. Ti su sukobi problernaticne naravi jer napori da se porazi prijetnja prisutna u sukobu niskog intenziteta ne odgovara­ ju tradicionalnom modelu uporabe klasicnih snaga koji se Iokusira na unistavanje protivntckih snaga i zauzi­ manje terena. Dosadasnje je iskustvo pokazalo kako je djelovanje u takvom sukobu bolje i ucinkovitije ostaviti specijalnim snagama.

Medunarodne operacije

U sadasnjim i buducim medunarod­ nim (koalicijskim) operacijama politicko i vojno okruzje djclovanja vrlo je slozeno pa pred koalrcijske snage postavlja posebne izazove koji zahtijevaju angazman speciplista s visokim stupnjem znanja i sposobnosti.

Takve operacije trebaju, au buducnosti ce vjerojatno trebati i vise, snage, kao inicijalni odgovor na krizu, koje se mogu brzo ubaciti u neko podrucje bez ikakvih posebnih priprema. To su zadace kao skrojene za specijalne snage jer su zbog svoje rela-

tivne malobrojnosti i "slabe vidljivosti" (odnosno nedostatka teske opreme kao tenkova i topnistva) politicki "podob­ ne", dok su njihovi pripad~ici svojim sposobnostima i vjestinama prava mala vojska sposobna suprotstaviti s~ • mnogim izazovima. \

Specijalne su snage po d~fil).iciii namijenjene za posebne zadace koje se redovito izvode u vremenskom tjes­ nacu. Takve se akcije cesto izvode u podrucjima bez ikakve infrastrukture (npr. Somalija iii Afganistan) pa je ras­ poredivanje konvencionalnih snaga Iogisticki vrlo slozena zadaca. I na tom

\

se podrucju specijalne snage pokazuju kao bolji izbor za trenutacnu reakciju u zemljopisno nepogodnim podrucjima. Jos jedna dodatna prednost je visok

stupanj improvizacijskih sposobnosti i fleksibilnosti unutar specijalnih snaga. Zato se mogu jednostavno kombinirati s drugim snagama bez potrebe d_ugotra­ jnog prethodnog adaptiranja na nove uvjete zajednickog djelovanja. Praksa je pokazala kako se pripadnici specijalnih snaga izvrsno snalaze i u ulogama vojnih savjetnika/o. osoblja za tehnicku i humanitamu pomoc, u uvjetima dugorocnih programa sigumosne i poli­ ticke stabilizacije odredenog podrucja.

Tajne operacije

Medijski najzanimljivije aktivnosti specijalnih snaga su one koje spadaju u tzv, "crno" podrucje, odnosno tajne operacije o kojima se "nikad ne gov­ ori". 0 mnogim aktivnostima specijal­ nih snaga, unatoc poslovicnoj tajnovi­ tosti, javnost zna podosta. Podsjetimo se samo manije pisanja koja je '90-ih godina proslog stoljeca zarazila mnoge

SAS-ovce nakon globalno uspjesne knjige "Bravo Two Zero" autora Andyja McNabba (sto je naravno pseudonim) u kojoj je opisao svoja iskustva specijalca izgubljenog pa zarobljenog duboko u Iraku tijekom Pustinjske oluje 1991.

Ali osim takvih vise-rnanje poznatih i priznatih aktivnosti, specijalne snage djeluju i u nekim aktivnostima koje su strogo tajne i prikrivene, pa se najcesce nazivaju "crno" podrucje aktivnosti.

To su aktivnosti koje se nikad ne priznaju, a uz malo srece o njima javn­ nost nikad nista ne dozna. Takve ak­ tivnosti ukljucuju osjetljive stvari kao sto su likvidacije terorista, hvatanje kriminalaca (obicno u drugoj drzavi), "pronadi-i-privedi-pred-sud" (npr. velike krijurncare droge), sabo­ taze iii cak teroristicke akcije za koje se onda okrivljuje netko drugi. To su samo neke aktivnosti za koje se zna, a u tom podrucju inventivnost je jedina granica.

Nacini organiziranja postrojbi za takve zadace razlikuju se od drzave do drzave. Jedan je pristup da se specijalne snage kao ustrojbeni dio OS-a drze strogo po strani od takvih operacija za ciju se izvedbu ustrojava ad hoc skupina od pripadnika specijalnih snaga koja onda djeluje samostalno.

Drugi je pristup da se u takve operacije bez ikakvih ograda specijalne snage izravno ukljucuju. Nacin orga-

niziranja specijalniq snaga za "crne" prikrivene aktivnosti..ovisi od drzave do drfave i podlozan je ponajprije po­ litickom interesu svake od njih. Takva primjena specijalnih snaga nosi i stalnu opasnost potencijalnog kriminaliziranja vojnika sto u konacnici moze imati

znatne negativne posljedice na cijele oruzane snage ali i drustvo u cjelini.

Nesigurna buducnost

Unatoc svim prednostima mnogi analiticari navode kako specijalne snage nisu sigurne od buducih pot11sa kojima su izlozeni i ostali dijelovi OS. Kao model navodi se operacija Allied Force odnosno napad naJugoslaviju 199_9. Nacin izvodenja te operacije odnosno cinjnica da je to prva velika kampanja koja je protivnika porazila samo djelo­ vanjem zrakoplovstva navodi na propi-

tivanje uloge svih sudionika te operaci­ je. Zrakoplovstvo je djelovalo s vece razdaljine masovno rabeci visoku te­ hnologiju u pronalazenju ciljeva i nji­ hovom unistavanju. Primjena precizno vodenog streljiva omogucila je precizno djelovanje po svim ciljevima pa cak

djelovanje po pojedinim vojnim objek­ tima okruzenim stambenim blokovima. Naravno, bilo je i prornasaja koji su iza­ zvali smrt neduznih civila, ali opca je ocjena kako je to bio visokotehnoloski rats preciznim udarima i relativno ma­ lim kolateralnim stetarna. Napredne C2 paltforme kao AWACS iJSTARS omo­ gucile su precizno sagledavanje situaci­ je na bojistu, a tomu treba pridodati informacije koje su prikupili satelitski sustavi i izvidnicke bespilotne letjelice.

Sva ta dostignuca visokotehnoloskog ratovanja, iako obecavajuca za neke dijelove OS, za druge bi pak mogla biti

Uvjezbavanje borbe u urbanom okolisu , .

• 1

problernaticna. To se odnosi i na speci­ jalne snage. Od pobrojanih zadaca spe­ cijalnih snaga, tehnoloski napredak ta­ ko ocit u operaciji Allied Force mogao bi neke istisnuti kao nepotrebne. Ponaj­ prije se misli na tri klasicne zadace: izravni napad, izvidanje i nekonven­ cionalno ratovanje.

Cernu slati ljude u riskantnu zadacu unistenja nekog objekta kad to sad mo­ gu napraviti jedan iii dva aviona s nek­ oliko precizno vodenih bombi; brzo, ucinkovito i bez prevelikog rizika. Za­ sto slati izvidnike na teren, u opasnost, kad to umjesto njih mogu obaviti bes­ pilotne letjelice?

No, i razvoj ostalih vrsta tehnologija donosi probleme tradicionalnom shvacanju specijalnih snaga. Jedna od prije vrlo popularnih aktivnosti bila je pruzanje strucne pornoci i obuke u rukovanju modernim oruzjern vojnici­ ma prijateljskih drzava. Danasnje je pak oruzje sve jednostavnije za uporabu,

VELJACA 2003. RV 33

masovna primjena razlicitih vrsta racunala za upravljanje svim vrstama oruzja toliko pojednostavljuje proces izobrazbe da strani instruktori postaju ako ne nepotrebni a onda vrlo rijetki, a osim toga ih osigurava tvrtka koja proizvodi i prodaje taj oruzani sustav.

Neki autori navode kako se za 50 USD moze nabaviti racunalni program za ucenje temeljnih pjesackih vjestina. To je u svakom slucaju jeftinije nego slati instruktora - pripadnika specijal­ nih snaga - na drugi kraj svijeta kako bi skupinu prijateljski nastrojenih lokal­ nih seljaka poucio abecedi vojnih vjestina,

Nakon zavrsetka Hladnog rata <lobar dio zadaca specijalnih snaga odnosio se na aktivnosti koje se ne mogu smatrati klasicnim, ratnim aktivnostima. Neborbene su zadace narasle i po broju i po vaznosti, Problem je sto te zadace ne mogu opravdati i zadrzati sadasnju organizaciju specijalnih snaga.

Jos je veci problem sto novi, visokotehnoloski, nacin ratovanja

koalicijama nastojati pridonij-n :nod­ emim visokotehnoloskim (odnosno niskorizicnim) snagama kcd kojih je mogucnost stradavanja osobla mini­ malna. A time je minimalna i mogucnost negodovanja javrosti zbog gubitaka.

Ipak, situacija nije potpuno bezizlaz­ na. I u operaciji Allied Force bile je vaznog djelovanja specijalnihsnsga.

mogu obaviti samo specijalne snage. Jos jedno od P;>drucja na kojima se

specijalne snage mogu bitno jace angazirati su psiholoske operacije (PSY- " OPS). Vjeruje se kako je to podrucje koje jos nije do kraja iskonsterfo. Identificiraju se neki problemi U\

uspjesnorn provodenju psilJoloslth operacija. Temeljna su dva nedostatka, i to nedostatak tehnickih sredstada

mozda pokazuje kako se o specijalnim snagama kao vrhunskom borbenom elementu OS-a rnoze razrnisljati kao o zastarjelom dijelu, doduse slavne, ali ipak proslosti. Malo ce odgovomih zapovjednika uputiti ljude u neizvjesnu misiju ako se rezultat moze postici uporabom preciznog oruzja koje ljudst­ vo ne izlaze gotovo nikakvom riziku.

To je zasad samo stvamost u nekolicini najmodemijih svjetskih vojs­ ki, no trend okretanja vojske prema visokotehnoloskom oruzju je poceo i samo je pitanje vremena kad ce ga sli­ jediti svi koji to mogu. Ukoliko se pogleda osjetljivost javnog mnijenja na ljudske gubitke u mogucim operacija­ ma moze se ocekivati kako ce sve demokratske drzave koje sudjeluju u

34 RV VELJACA 2003.

Sjetimo se samo obaranja aviona f-117 iznad Jugoslavije te odmah pckrenute velike akcije pronalazenja i pssavsaja ( CSAR) pilota koji se spasio katapilti­ ranjem. Zadaca je naravno uspjesro provedena i pilot je pronadeni n&llli­ jeden vracen u bazu. Upravo su zalace borbenog traganja i spasavanja ( (SAR - Combat Search and Rescue) jedro od podrucja koje bi u buducnosti mcglo donijeti novi uzlet specijalnih snap. Kako ce se sve buduce koalicijske operacije izvoditi primamo kao operacije koje provode zrakoplovi nikad se ne maze iskljuciti meguoost rusenja zrakoplova iznad pronvnirkog teritorija. Pronalazenje posade i vracanje natrag, i to u borbenim rnjeti­ ma i u dubini protivnickog teritcrp

(npr. opreme za radio i TV ernitiranje) te nedostatak specijaliziranih strucnjaka. Problem tehnicke opreme relativno je jednostavno rijesiti, potreb­ no je osigurati veca financijska sredstva za kupovinu potrebne opreme.

No, osiguravanje ljudstva nije bas tako jednostavno. Rijec je o kreativnom osoblju za kojim i na civilnom traistu radne snage postoji velika potraznja i uglavnom bolji radni i zrvotni uvjeti. Jos je jedan problem sto strucnjaka koji imaju znanja i iskustva, potrebna za provedbu uspjesnih psiholoskih .ope­ racija, ima vrlo malo. Tek treba smisliti kako unovaciti i zadrzati u sluzbi nada­ rene strucnjake potrebne za provedbu psiholoskih operacija u XXI. stoljecu. Jedan od prijedloga je unajmljivanje

vanjskih strucnjaka, specijalista za medije i marketing, odnosno tvrtki koje su etablirane na tom podrucju. Njih bi se jednostavno unajmilo, odnosno sklopilo neku vrstu poslovnog ugovora kao izmedu dva gospodarska subjekta na slobodnom trzistu. Pritom se navodi rnisljenje kako bi, iako su u pitanju komercijalni ugovaraci posla, nadzor i upravljanje operacijama trebalo strogo ostati u okrilju specijalnih snaga.

Iako su specijalne snage tradicijski vezane uz ratne operacije sve je veci pritisak na fokusiranje na mimodopske operacije. Zato se javlja problem u

odredivanju prioriteta jer je tesko pred­ vidjeti koja je kriza sljedeca, gdje i kakav ce angazman zahtijevati. Tako rasipanje energije i oskudnih kapaciteta predstavlja ozbiljnu opasnost. Mnoge od misija su ustvari vise policijske nego strogo vojne operacije. A povijesno je iskustvo pokazalo kako vojska tesko moze provoditi takve operacije a da ne ugrozi ili svoje temeljne vojne sposob­ nosti ili pak da ugrozi demokratske slo­ bode.

Borba protiv terorizma trenutacno je najeksponiranija i najvaznija aktivnost kojom se bavi vecina specijalnih snaga Zapada. Iskustva stecena u Afganistanu arnericke specijalne snage procjenjuju kako bi se sto ucinkovitije djelovalo u buducnosti. Jedna od posljedica tog iskustva je uspostava novog modela obavjestajne suradnje. CIA prikuplja podatke na terenu i priprema teren za ucmkovito djelovanje specijalnih snaga. Tako CIA djeluje preko malih timova koji imaju dobre kontakte i izvore u lokalnom podrucju, a upravo to nedostaje Pentagonu. Pretpostavlja se kako je u vrijeme pada Kandahara u Afganistanu bilo oko stotinjak operati­ vaca CIA-e i oko tristotinjak pripadnika specijalnih snaga. Te brojke dovoljno govore o ucinkovitosti malih timova vrhunskih operativaca ojacanih eksten­ zivnom uporabom visoke tehnologije na mnogim podrucjima.

Na kraju bi se moglo zakljuciti kako specijalne snage imaju svijetlu buducnost sve dotle dok su Ileksibilne i spremne prihvacati promjene. Promjene su neizbjezne jer modema tehnologija stvara ne samo nova rjesenja vec i nove izazove i rnogucnosti za oruzane snage u cjelini. Oni koji se ne prilagode novim uvjeti­ ma osudeni su na polagano ali sigurno zastarijevanje koje u konacnici znaci nernogucnost uspjesnog obavljanja temeljne zadace zbog koje i postoje.

Temeljna je znacajka svih specijalnih snaga njihova adapabilnost na nove uv­ jete. U dosadasnjim su promjenama us­ pjesno prilagodavale svoju strukturu novim okolnostirna, Zbog tehnoloskog napretka moraju se ponovno prilagoditi novom sigumosnom okruzju, Dosadas­ nja kratkotrajna praksa tijekom poslje-

4 dnjih desetak godina, a narocito tije- kom akcije u Afganistanu pokazuje ka­ ko se potrebne promjene kontinuirano odvijaju i kako se specijalne snage pri­ lagodavaju novim uvjetima djelovanja.

I~

Helikopteri su nezaobilazni pri izvodenju SAR i CSAR zadaca

VELJACA 2003. HV 35

• Pos~ednje ko_pnene -

operacije u Afganistanu pokazale su veliki znacaj

geologije u planiranju i pripremi vojnih operacija protiv teroristickih

skrevista u nepristupacnim i neprohodnim planinama

GeoloSki pogled na uCinak vojnih

operacija u Afganistanu Pisu natporucnlk Marko ZECEVIC, dipl. ing.,Uprava za opremanje i nabavu, dr. sc. Enio JUNGWIRTH, dipl.

ing.,lnstitut za obrambene studije, lstrazlvanla i razvoj

U Afganistanu, na tzv. "savu" civilizacijel, svje­ docimo jos o jednom vojnom sukobu. U podrucju gdje su kroz

povijest ostale porazene vojske velikih sila (Britanska vojska, vojska bivseg Sovjetskog Saveza), gdje morfologija ter­ ena s usjecenim gorskim klancima visokih planina diktira gerilsku taktiku ratovanja, gdje je ucinak djelovanja modeme vojne tehnike ogranicen oblikom bojisnice ali i niskom vrijed­ noscu pojedinacnog cilja, stvara se "slika" promisljanja o mogucem izgledu bojisnice buducnosn. Bojisnica buducnosn ne promatra samo plohu bojnog polja vet obuhvaca sve tri dimenzije prostora, gdje su morfologija terena, prohodnost zemljista i hidro­ grafija samo neke od tzv. konstanti pros­ tora. Pritom posebnu ulogu kao sastavni dio vojnih vjestina ima vojna geologija.

Kako je ratovanje dugotrajna tradicija

36 HV VELJACA 2003.

Afganistanaca, zasigumo svoje uspjehe moraju zahvaliti geoloskoj gradi terena, odnosno sposobnosti prilagodbe prilika­ ma koje diktiraju osobine podruqa. Zbog tih cinjenica mozemo tesko suditi o velicini uspjeha antiteroristicke koali­ cije.

Geologija i osobine podruda bojisnice

Teroristi Al-Qaide su se u Afgani­ stan,u u planini Gree Khil (masiv Bijelih stijena blizu mjesta Bachera Garn), smje­ stili u podzemnoj bazi Tora Bora (Cma prasina). lskoristili su njezinu geolosku gradu naselivsi pecine, stare objekte i izgradivsi mrezu novih tunela kroz prirodne spilje s mnostvom prostorija (skladista za opskrbu streljivom, skla­ dista hrane, energetski sustavi). U pod­ zemlju su iskoristili prirodne vodotoke za stvaranje elektricne energije', a va­ dozne vode za opskrbu pitkom vodom.

Pritom moramo imati na umu da ti iz­ vori pitke vode ne mogu biti lako konta­ minirani nukleamo-kemijsko-bioloskim sredstvima s povrsine terena i omogu­ cavaju gerilcima dugotrajniju izolaciju od dogadaja na povrsini. Za razliku od povrsinskih voda, podzemne termomin­ eralne vode moci tie se u takvim prilika­ ma rabiti za pice, odrfavanje higijene, rehabilitaciju, dekontaminaciju, te alter­ nativno i kao toplinski izvor energije'.

Premda je u Afganistanu sustav tunela izgraden u pjescenjacima rijihova se namjena moze usporediti s izgradnjom austrijskog sustava kaverni u krsu, a kojima je austrijska vojska u I. svjet­ skom ratu, iskoristivsi geoloske predno­ sti terena", stekla takticku prednost nad talijanskom vojskom. Jedna od razlika u taktickorn srnislu je da su polofaji aus­ trijske vojske bili uz samu povrsinu tere­ na, odnosno na relativno maloj dubini, ali dobro ukopani u cvrstoj stijeni, dok su polofaji terorista Al-Qaide prema

nekim procjenama u rneksern materijalu do 350 metara dubine'. To je u neposrednoj svezi s mogucnostima koje nudi grada terena, ali isto tako i s razomom mod topnistva onog vrernena i iznimno razornom moci visokosofisti­ ciranih »pametnih« projektila danasnjeg doba. Danasnja vojna tehnologija nudi »pametne« projektile posebne namjene koji su sposobni prodrijeti i do 30 metara u prostor ispod zemljine povrsine", No, ukoliko su tuneli duboko ispod razine djelovanja takvih projektila, polozaji gerilaca ostat ce netaknuti, a njihova infrastruktura zasticena. Dubina prodora obicnih i "parnetnih" projektila ovisit ce o vrsti stijena izlozenih povrsini zemljista. Ucinak pri prodoru projektila u dubinu nece biti isti ako je teren izgraden od vapnenca, od lapora iii ako je izgraden od pjescenjaka, a posebice eruptivnih i nekih metamorfnih stijena. Isto tako ucinak snage eksplozije projek­ tila bit ce razlicit u razlicitoj vrsti stijene, a ucinak eksplozije na tune! ovisit ce o tipu podgrade tunela (drvena, celicna, hidraulicka). Posebno pitanje je nacin na koji je oblozena stijenka tunela, odnosno prostorije. Prostorija oblozena armiranim betonom mod ce podnijeti znatno snaznije udare od one koja to nije. Izgradnja takvog sustava tunela i podzemnih prostorija zahtijeva inzenjer­ ska znanja razlicitih struka i slozen sus­ tav vjetrenja, tako da vjetrenje prostorija moze biti najranjiviji dio cijelog sustava.

Kao posljedicu nacina vodenja rata u podruqima poput Afganistana vojni strucnjaci imaju potrebu za geoloskorn izvjescivanjern ("geologic intelligence")' i analizom bojista, Analizom geoloske karte", te analizom fotogrametrijskih i satelitskih snimaka terena" moze se utvrditi koja su podrucja unutar kojih je moguca izrada sustava tunela, a isto tako mozemo ustvrditi i podrucja u kojima iz geotehnickih, inzenjersko-geoloskih i hidrogeoloskih razloga uvjeti za izradu sustava tunela u vojne svrhe nisu povoljni. Pri toj analizi posebno vaznu ulogu imaju GIS alati (Geographical Information System). Za analizu i loci­ ranje odredenih tocaka u prostoru, te navodenje projektila na terenu pogodan je sustav GIS/GPS (Geographical Information System/Global Position System)".

Neprekidni razvoj informacijskih operacija i globalnog informacijskog okohsa ima dvije v~.Jne posljedice. Prvo, operacije u informacijskom podrucju postat c~ vazne kao i operacije na kopnu, moru, u zraku i svemiru. Takve ce operacije neraskidivom vezom biti povezane s usredotocenom logistikom., svestranom zastitom, preciznim udarom

i dominantnim manevrom, ali i sa zapovijedanjem i nadzororn", Uz svu vaznost i prednost informaticke tehnologije u odlucivanju, pri analizi vojnogeoloskih podataka nezamjenjivu ce korist predstavljati geolog na terenu, kao dio tima u izvidanju iii kao savjetnik u stozeru postrojbe na terenu,

Operacija "Anakonda" U operaciji "Anakonda" elitne postro­

jbe zemalja antiteroristicke koalicije izvele su opkoljavanje i pretrazivanje 70 prostomih milja planinskog podrucja juzno od grada Gardeza u potrazi za pre­ ostalim pripadnicima talibana i Al­ Qaide. Pritom su te snage pretrazile vise od 30 pecina i u njima pronasle oruzje, streljivo i dokumente". No, terorista u tim pecinarna vise nije bilo. Procjena je da su se u vrlo kratkom vremenu prem­ jestili u drugo podrucje koristeci se prit­ om prednostima prostora. Ocjena je vojnih komentatora da su se teroristi Al­ Qaide iz tih borbi u planinskim podruqima izvukli bez vecih gubitaka",

U otkrivanju pozicije sklonista teror­ istickog vode Osame bin Ladena" bila je zanimljiva uloga geologaJacka Shrodera. Taj je profesor geologije (Nebraska, Omaha) sedamdesetih godina geoloski kartirao podrucje Afganistana, sve dok nije uhapsen kao spijun (1978.), sto znaci da je <lobar poznavalac terenskih prilika. Iz kucnog pritvora je diplo­ matskom postorn prokrijumcario svoje geoloske karte, a koje su iskoristili vojni planeri americke vojske, Na televizijskoj snimci na kojoj se Osama bin Laden obraca javnosti jasno se u pozadini vidi formacija sedimentnih stijena, poput kulisa u holivudskim filmovima. Pornocu te snimke dr. Shrader je locirao mjesto snimanja videozapisa (sumnjive kakvoce) na podrucju Katavskog bazena u provinciji Paktia i Paktika (210 kilo­ metara juzno od Kabula), gdje je obliko­ van veliki broj dolina i grebena u stije­ nama koje su slaba strana u zastiti pri­ likom bombardiranja. Vidjevsi snimku rekao je: 'To je izrazito neravan, neplo­ dan kraj, be~ drveca, pun visokih pro-

laza, kanjona i mracnih sutjeski. To je surovo mjesto za rad, pokusaj napada i ponovnog izlaska. Ipak, to je fascinantno mjesto. Zavolio sam ga dok sam tamo

,, bio." Unatoc tome o tocnosti mjesta i vremenu snimanja bilo je rasprave, s obzirom na cinjenicu da nije uobicajeno da se bin Laden dugo zadrzava na istom mjestu, posebice nakon objave videoza­ pisa.

Na primjeru rata u Afganistanu pokazalo se da vojske koje u potpunosti nadziru zracni prostor i povrsinu bojisnice ne vladaju i cijelom bojisnicom, jer ne vladaju podzemnim prostorom. U prilog tome govore stalni napadi gerile na postrojbe i objekte antiterortsticke koalicije u Afganistanu. Stratezi i vojni analiticari predvidaju u buducnosti sukobe s malo bliskih kon- takata i znatnom uporabom topnistva i "pametnih" projektila. Takve bojisnice u buducnosti stavljaju pred vojne geologe nove zahtjeve, uporabu novih infor­ matickih sustava i primjenu vojno­ geoloskih iskustava iz ratova vodenih do danas.

lzvori

1 - Hungungton. S. (1997): Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka. 2 - The Independent (2002): Prijenos izjave Hazarata Alija, visokog duZnosnika nove administracije u Kabulu. 3 - Cepelak R. (1992): Medicinska rehabilitacija ranjeni­ ka i bolesnika u ratnim uvjetima, Tennomineralne vode Hrvatske i njihov znaCaj u ratnim uvjetima. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 70-78, Zagreb. 4 - Jungwirth, E. & Zecevic, M., (2002): Vloga geologije v vojni. 1. slov. geol. kongres, Knjiga povzetkov, 36-37, Crna na Koroskem, 5 - The lndependent (2002): Prijenos izjave Hazarata Alija, visokog duZnosnika nave administracije u Kabulu. 6 - Karalinic, M. (2002): "Anaconda" - odlucujuci sti­ sak>, Hrvatski vojnik, 83, 29-31, Zagreb. 7 - Leith, W. (2002): Military Geology in a Changing World. Geotimes - Newsmagazine or the Earth Sciences. 8 - Bahun 5. (1993): Geolosko kartiranje, Skolska knji­ ga, Zagreb. 9 - Oluic, Z. (2001): Snimanje i istrazivanje Zemlje iz svemira, sateliu, senzori, pnmjena, Hrvatska akadernija znanosti i umjestnosti i Geosat, Zagreb. 10 - Singha!, A. (2002): In search of military GlS, GIS development, http://gisdevelopment.ne!/ application/ military/overview/militaryiOOOl.htm 11 - Zdruzena vizija 2020, (2001) Korpus momarickog pjesestva - Strategija 21, Poseban prilog, Hrvatski vojnik, Zagreb. 12 - Garamone,]. (2002): American Forces Press Service, Navy News, Hawaii. 13 - Loncar, T. (2002): Strategija prvog udara. Hrvatski vojnik, 85-86, 44-4 7, Zagreb. 14 - Harnden, T. (2002): Geologist on bin Laden's trail. The Telegraph, London.

VELJACA 2003. HV 37

sadasnjost onda buducnost u cijern smjeru ce se kretati trz iste odnosno proizvodnja

kratkog vatrenog oruzja, No, skracivanje dimenzija znaci takoder i

skracivanje cijevi oruzja, a samim time i smanjivanje poceme brzine ispaljenog zrna. Jer logicno je da oruzje krace cijevi ima .manji izlaznu brzu ispaljenog zrna istog metka nego oruzje duze cijevi.

znaci Ii to da je oruzje manjih dimenzija,

·manje mocnije od oruzja vecih dimenzija iii je gubitak balistickih vrijednosti koji se tada

javlja zanemariv? ! Ako uzmemo u obzir da je kod

pi.stoljskog streljiva, posebice onog s "hol­ lowpoint" izvedbom zrna, brzina od pre­ sudne vaznosti, znaci Ii to da ako ne rabimo oruzje odgovarajuce duzine cijevi, one pocetne balisticke odlike pojedinog metka

sarno puko slovo na papiru? Naime, gledajuci opcenito, manja pocetna

brzina zrna znaci i manju kineticku energiju i rnanji trzaj. Manja kineticka encrgija znaci manju zaustavnu rnoc i manja ostecenja tkiva (ako usporedujemo isti metak!). Manja pocetna brzina znaci manju sigurnost glede pouzdanosti ekspandiranja (sirenja) te manji prornjer ekspadiranog zma. Manje ekspandi­ ranje tj. sirenje zrna u cilju znaci dublju

penetraciju tj. prodiranje u mekom tkivu sto samo po sebi znaci manju zaustavnu moc, I konacno manja energija znaci manju takticku penetraciju zma.

Kao zakljucak narnece se jedini logican odgovor: svaki gubitak brzine u konacnici je

los! Uzmemo Ii u obzir cinjenicu da su danas

u najsiroj sluzbenoj vojno-policijskoj i samoobrambenoj uporabi slijedeca tri kali­ bra, 9 111111 PARA, .40 Smith&: Wesson i .45 ACP, ako govorimo o pistoljirna, mozemo postaviti nekoliko zanimljivih pitanja: \

Koliko se gubi na brzini, mogucnosti ekspandiranja i zaustavnoj mod, ako isti metak ispalimo iz sluzbenog oruzja duzme cijevi od 5 inca (127 mm) i iz tzv. dzepnog pistolja duzine cijevi od 3 inca (76 mm) ?

Koji od navedenih pistoljskih kalibara prosjecno najvise gubi na brzini i energiji s

obzirom na duzinu cijevi? Kako se gubitak brzine, pouzdane

ekspanzije te smanjenje zausiavne moci rnoze najbolje nadoknaditi kada rabimo oruzje s manjom duzinorn cijevi?

Gube Ii uvijek ti sluzbeni kalibri, pose­ bice spori .45 ACP, toliko na brzini i zaus­ tavnoj mod da se u konacnici izjednacavaju s oruzjern slabijeg 9 mm K kalibra i manjih

gabarita? Kako bismo dobili odgovore na ova i

neka druga vrlo zanimljiva pitanja potrebito je izvrsiti usporedna ispitivanja i mjerenja svih kalibara zajedno te ispaliti veliki broj razlicitih metaka u kalibrima od 9 111111 K, 9 mm PARA, .40 Smith&: Wesson do .45

ACP. Dakako, potrebito je u svakom kalibru rabitinekoliko razliciuh tezina zrna i to, najlaksa, zma srednje tezine te najteza zrna u ponudi, a koja se rnoraju ispaliti iz neko­ liko razlicitih oruzja razlicitih izvedbi i duzi­ na cijevi, Tijekom takvih ispitivanja uobicajeno je da se brzina mjeri pornocu kronografa dok se kao medij za ispitivanje ekspanzije i penetracije rabi 10 postotno ba-

·~ T~ticka zelatina.

Laksa zrna najmanje gube na balistickim vrijednostima

Kronografska mjerenja te zelatinski test

upucuju na definitivne promjene u balistickim odlikama istih ispaljenih zrna, ali iz razlicitih pistolja razlicitih duzma cijevi, Naime, balisticke odlike se mijenjaju kako se mijenja duzina cijevi. Gotovo kao pravilo, mjerenja brzine na kronografu pokazuju da laksa zma u usporedbi s tezirn zrnima gube

9mmK STREUIVO

BALISTIKA NA CIUU VS OUZINA CIJEVI ORUZJA

BERETTA 84 COLT MUSTANG (cijev 4 inca ) (2,75 inca, 70 mm)

COR-BON 90 grain -- Razlijeganje 0.60 0.59 JHP+ P Probojnost 27,4 cm 25 cm

- Fullerindeks 69 -- 61 Federal 90 graina Razlijeganje 0.70 0.42 Hydra -Shock Probojnost 25 cm 38 cm

Fuller lndeks 63 51 Remington 102 graina Razlijeganje 0.62 - 0.65 Golden Saber Probojnost 25,4 cm 26 cm

Fuller lndeks 64 - 52 Winchester 85 graina Razlijeganje 0.61 0.53 Silvertip Probojnost 20 cm 24cm

Fuller lndeks 63 53 PROSJECNO RAZLIJEGANJE -- 0.63 0.55 PROSJECNA PROBOJNOST 25 cm 28 cm PROSJECNA ZAUSTAVNA MOC 65 54 PREMA FULLEROVOM INDEKSU

Glock, primjer modernog pistolja koji se na trzistu nudi u mnostvu kalibara i sa cijevima razlicitih duzlna

) /

vise na pocetnoj brzini, sto je cijev oruzja kraca. No, ona jos uvijek spram najtezih i zrna srednje tezine posjeduju najvecu pocetnu brzinu, kao sto su i najteza zrna najsporija.

Nadalje, sva tri sluzbena kalibra (9 mm PARA, .40 Smith&: Wesson i .45 ACP) prosjecno isto gube na brzini kako se duzina cijevi smanjuje (s 5 na 3 inca). Prosjecan gubitak iznosi od 35 do 40 metara u sekundi sto je negdje oko 10 do 13 %. Kalibri 9 111111 PARA i .40 S&:W prosjecno jednako gube na

brzini dok sporiji .45 ACP gubi u prosjeku najvise. Od svih ispitanih metaka najvise je na brzini gubio Tritonov 131etak u kalibru .45 ACP punjenJHP zrnima tezine 165 graina (10,69 g) i to u prosjeku 57 metara u sekundi. No, ipak taj je metak s izlaznom

VELJACA 2003. HV 39

brzinom od 324 mis ispaljen iz pistolja s duzinom cijevi od 3 inca (76 mm) jos uvijek imao najvecu pocetnu brzinu u odnosu spram drugog streljiva istog kalibra cak i kada bi ti bili ispaljivani iz pistolja s duzi­ nom od 5 inca (127 mm).

Medu kalibrima gubitak brzine ocitovao se vise nego proporcionalno na gubitku kineticke energije, dok je osjecaj trzaja oruzja vise bio linearan. Tako je kalibar 9 mm PARA prosjecno gubio 96 J kineticke energije sto iznosi oko 19 % dokje .40 S&W prosjecno gubio oko 117 J sto takoder iznosi 19 %. Najvise je kineticke energije gubio kalibar .45 ACP i to oko 145 J sto iznosi 24 %. Kao sto je i vidljivo iz prikazanog mjerenja kalibar .45 ACP najveci je gubitnik medu kalibrima pri prelasku s oruzja duze cijevi na oruzje krace cijevi i to u svim segmentima: brzine i kineticke energije.

Promjer ekspandiranih zrna izvadenih iz zelatine pokazuje na to da su zrna ispaljena iz oruzja s duzorn cijevi u prosjeku veca od onih ispaljenih iz oruzja krace cijevi, no uoceno je dosta izuzetaka tako da se to ne moze uzeti kao generalni zakljucak,

lpak, cinjenicna su dva generalna zakljucka.

Lagana i brza zrna ispaljena iz pistolja duze cijevi koja ekspandiraju i nakon toga se raspadnu takoder i iz pistolja krace cijevi ekspandiraju i raspadnu. Ta zrna koja se dovoljno pouzdano razlijezu i raspadnu u zelatini najcesce ce se pouzdano razlijeci zbog pogotka u meko i tvrdo tkivo. Samim time slobodno se moze ustvrditi da ce se ta zrna pouzdano razlijeci u najekstremnijim uvjetima uporabe.

Drugi zakljucak je taj da vecina tezih, a sporih zrna treba minimalnu duzinu od 5 inca da bi se pouzdano razlijegla. Podzvucno streljivo punjeno "hollowpoint"

zrnima koji se uspije razlijeci do 1.7 velicine svog pocetnog promjera iz oruzja duzine 5 inca, ekspandirati ce samo do 1. 4 velicine pocetnog promjera iz oruzja duzine 3 inca. Zrna s ovako malom ekspanzijom u zelatin­ skom bloku pod idealnim uvjetima, najcesce se nece pouzdano razlijeci u mekom tkivu pod nepovoljnim okolnostima te samim time niti prenijeti na cilj zeljenu kolicinu kineticke energije. Osnova za pouzdano ekspandiranje pojedinog zrna jest dovoljno velika brzina zrna u trenutku udara u cilj. Ako je brzina ispod toga praga zrno se nece cak i pod najidealnijim uvjetima razlijeci, Smatra se da taj prag tj. donja granica potrebne brzine za pouzdano razlijeganje "hollowpoint" zrna u kalibru .45 iznosi 259 mis, dok se pri samo neznatno manjoj brzini od 251 mis zrno nece razlijeci. Pri brzini od 27 4 mis takvo ce se zrno razhjeci na otpri­ like 0,50 svoga kalibra, pri 290 mis na 0,60 dok ce se pri 320 mis razlijeci do promjera od 0,70 svoga kalibra i mozda se cak i ras­ pasti.

oruzje, a rabi isto streljivo treba se odvici te navike jer ono streljivo koji je izvrstan izbor za tzv. "full size" oruzje ne znaci da je dobar izbor za oruzje krace cijevi, a koje tako rado nosimo i zovemo dzepnim oruzjem.

Ponuda raznog streljiva s raznim izvedba­ ma zrna u svim sluzbenim kalibrima u1si'inu je velika. Tako kupac moze birati prema\ svojoj zelji u rasponu od streljiva ~ fezini, zrnima sporije izlazne brzine do streljiva punjenog laksirn zrnima i velike izlazne -~ brzine. No, tako prosjecno najteza zrna · prema kalibrima, 147 graina (9, 53 g) za-.... kalibar 9 mm PARA, 180 graina (11,66 g) za kalibar .40 S&W te 230 graina (14,9 g) za kalibar .45, trebaju duzinu sluzbenog vojno­ policijskog kratkog ~atrenog oruzja kako bi pouzdano ekspandirala. U slucaju ispaljiva­ nja svakog od tih zrna iz oruzja klace cijevi pouzdanost ekspandiranja dovodi se u pita­ nje. Suprotno njima, prosjecno najlaksa zrna prema kalibrima, 115 graina (7,45 g) za kalibar 9 mm PARA u +P laboraciji,135 graina (8,75 g) za kalibar .40 S&W i 185

9 mm PARA STREUIVO

BALISTIKA NA CIUU VS DU.ZINA CIJEVI ORUZJA

Cor=Bon 115 graina JHP ( +P)

Razlijeganje Probojnost

Fuller indeks Razlijeganje Probojnost

Fuller lndeks Razlijeganje Probojnost

Fuller ,bm.J!s Razlijeganje Probojnost

Fuller lndeks PROSJECNO RAZLIJEGANJE - PROSJECNA PROBOJNOST PROSJECNA ZAUSTAVNA MOC PREMA FULLEROVOM INDEKSU

Winchester 115 graina Silvertip

Remington 124 graina Golden Saber

Federal 147 graina Hydra Shok

Beretta 92F (5 inca)

O:?itRfragmentira 25 cm 87

0.68

S&W 5906 PARA PlO (4 lnca) (3 lnca)

0.56(tragmentira> O~"SB(fragmentir. 26,4 cm 28 cm

85 - 82 0.69 0.63 23 cm 25 cm 80 78 O:S5- - .65 35 cm 28 cm ,76 70 0.58 0.55

33,3 cm 39 cm 77 72

0.62 ~

0.60 29,2 cm 30 cm

80 76

28cm 79

0.57 41 cm 75

0.62 28,7 cm

81

40 HV VELJACA 2003.

Vazniji pravilniji izbor streljiva od kalibra

Kao sto je i vidljivo iz potonjeg prikaza vrlo je vazno posebnu pozornost posvetiti pravilnom izboru streljiva ako korisnik rabi oruzje krace cijevi. Naime, mnogi se cesto zavaravaju raznim podacima, a cija je priro­ da vise promidzbena negoli stvarna. Citajuci podatke o pojedinom streljivu na raznim propagandnim i lijepo uokvirenim brosurama mnogima negdje u dnu teksta promakne cinjenica iii je jednostavno zane­ mare, a na kojoj lijepo stoji navedeno kako i iz koje duzine cijevi su prornidzbeni materi­ jali dobiveni. Streljivo s pocetnom brzinom ispaljenog zrna a koja je znatno veca od potrebnog praga za pouzdano razlijeganje uvijek ce se i pod najgorim uvjetima pouz­ dano razlijeci. S druge strane zrna cija je pocetna brzina vrlo blizu tolerantnog praga u pravilu se nece razlijeci niti u najidealni­ jim uvjetima. Ako korisnik cesto mijenja

graina (11,99 g) za kalibar .45 u +P laboraci­ ji, sva pouzdano ekspandiraju i dodatno se raspadnu ako su ispaljena iz sluzbenog pistolja s cijevi duzine 5 inca, U slucaju ispaljivanja iz oruzja krace cijevi i u slucaju gubitka od cak 60 mis sva ce zrna pouzdano ekspandirati do vrlo ve'i'l.kog promjera pocetnog kalibra, a u nekim slucajevima nerijetko ce se i dodatno raspasti.

Kljucna rijec u izboru odgovarajuceg streljiva za oruzje krace cijevi jest izbor streljiva sa sto jacim punjenjem. 'Na taj nacin uspijeva se odrzati zadovoljavajuca razina pouzdanosti ekspandiranja te srvaranja sto veceg promjera ekspandiranog zrna. Takoder treba nastojati birati streljivo sa sto laksim "hollowpoint" zrnima.

Ako govorimo o JHP zrnima, a o kojima je u ovome clanku rijec, moramo utvrditi kako da se smanjivanjem duzine cijevi oruz­ ja probojnost zrna povecavala. Manje razlije­ ganje ispaljenih zrna, na zelatinskom se bloku pkazalo na povecanju opce probojnos-

ti zrna iako je i udarna energija bila manja. Jznimka od ovog pravila bio je Remingtonov metak u kalibm .45 ACP koji se pouzdano razlijegao i dodatno raspao bez obzira na to je li bio ispaljen iz kratke, srednje iii duge cijevi.

Neznatno opadanje zaustavne mod

Fenomen pojma zaustavne mod i uzdizanje odredenih kalibara, zma iii jednog streljiva nad dmgim, prisutan je u gotovo svim razgovorima ljudi koji su makar jed­ nom poceli pricu o oruzju. Obicno zacinjeni pncarna, a koje su najcesce plod maste samog govornika, mogucnosti pojedinih kalibara uzdizu se na pijedestal ultimativnog samoobrambenog rjesenja.

Nazalost, malo tko tijekom takvih razgov­ ora uopce i pomislja trezveno razrnisljati. Takvi razgovori obicno pocinju i zavrsavaju brojkama kojim pojedinci vjesto naucivsi ih napamet obicno pokusavaju impresionirati prisutne. Tada mozete najcesce cuti kako metak, a kojeg igrom slucaja jedino na planetu posjeduje pripovje­ dac, ima zaustavnu mac od 97 % prema Fullerovom indeksu, i da on nikada vise nece nositi onaj metak koji ima zaustavnu mot od 95 % prema istom indeksu. Naime, on se eta ne osjeca dovoljno sigumim. Nazalost, najcesce takva gospoda ne znaju o oruzju i vjestini gadanja nista vise izvan konteksta napamet naucenog. Pritom zaboravljajuda se dan danas diljem svijeta velika vecina ljudi i pro­ fesionalaca uspjesno brani oruzjern znatno manje zaustavne moci.

Prije pocetka natpisa o zaustavnoj mod valja napomenuti kako je tzv. Fullerov indeks, odnosno istrazivanja Marshalla i Sanowa jednako hvaljena i osporavana. Velika vecina mnogih vrsnih strucnjaka za oruzje jednostavno ne priznaju njihova istrazivanja, srnatrajuci ih trivijalnim i nedorecenim pritom dajuci prednost Taylorovoj Knock Out formuli. Dakako, Taylor a i poklonici njegove formule nisu prihvatili svi te su takoder kao i Marshall i Sanow jednako hvaljeni i osporavani, od onih koji daju prednost nekom dmgom istrazivanju.

Bez obzira na takvo stanje treba biti iskren i priznati da su sva istrazivanja vrijed­ na paznje i tmda te aka ih vec ne zelimo uvazavati bar rad koji stoji iza njih trebamo cijeniti!

U ovom natpisu pridrzavat cemo se ipak Fullerovog indeksa ka<t najrasirenijeg i najpoznatijeg siroj publici.

Sve razlike u brzinaffia, kinetickoj energi­ ji, ekspandiranju \ penetraci]! izmedu oruzja duze i krate cijevi padaju na jednom, zaus­ tavnoj moci,

Mnogi vjerojatno pretpostavljaju kako je razlika vrlo velika i ide u korist oRoga omzp s duzom cijevi. Takvom nacinu razrnisljanja

--

nema se sto prigovoriti no, rezultati su ipak pomalo iznenadujuci. Naime, prosjecna raz­ lika za sva tri sluzbena kalibra nije veca, kao sto bi se ocekivalo, od cetiri do pet pasta u korist oruzja s duzorn cijevi.

Tako npr. u kalibm 9 mm PARA Cor­ Bonov metak punjen JHP zrnima tezine 115 graina i +P laboracije, ispaljen iz Berette 92F s cijevi duztne 5 inca, ima tzv. "m\e-shoot­ stop" zaustavnu mot od 87 % prema Fullem te 82 % ispaljen iz pistolja Para­ Ordnance PlO s cijevi duzine 3 inca, ~ kali­ bru .40 S&WTritanov metak punjenJHP zrnima tezine 135 graina ispaljen iz pistolja Ruger P91 s cijevi duztne 4,5 inca (114) ima 91 % prema Fullem te 88 % ispaljen iz pistolja Para-Ordnance PlO. U kalibm .45 ACP Tritonov metak punjen JHP zrnima tezme 165 graina ispaljen iz pistolja Smith&Wesson 4506 s cijevi duzine 5 inca ima 93 % prema Fullem, a 89 % ispaljen iz pistolja Para-Ordnance s cijevi duzine 3 inca. Prosjecno gubljenje postatka zaustavne moci prema Fullem s obzirom na duzinu

cijevi nije vece od 4 do 5 % ovisno o kalibm. Najveca razlika zabiljezena je na Remingtonovom metku u kalibm 9 mm PARA pun­ jenom Golden Saber zrnima teztne 124 graina (8,04 g) i iznosila je cijelih 9 %. Streljivo koje je prema ispitivanju izgubilo najmanje na postotku zaustavne mod s obzirom na duzinu cijevi, jest u kalibm 9 mm PARA Federalov metak punjen Hydra-Shok zrnima tezine 14 7 graina ( 9,53 g) te u kalibm .45 ACP CCI­ Speerov metak punjen JHP zrnima tezine 200 graina (12,96 g ), koji su oboje izgubili jednak postotak , odnosno 3 %.

No, promjena oruzja, posebice pritom misleci na prijelaz s velikih tzv. "full size" sluzbemh pistolja na pistolje manjih dimen­ zija i krace duzme cijevi, a koje je lakse i jednostavnije za svakodnevno nosenje ne znaci pritom i nuzno smanjenje razine zaus­ tavne moci pojedinog kalibra. To se vrlo lijepo maze vidjeti u slucaju kalibra .45 ACP gdje pravilan izbor streljiva korisniku omogucava jednaku kolicinu zaustavne moci bez obzira na velicinu cijevi oruzja. Tako npr. Federalov metak punjen Hydra-Shok zrnima tezme 230 graina ispaljen iz sluzbenog pistolja duzine cijevi od 5 inca ima 85 % razinu zaustavne moci prema Fullem, dok CCI-Speer metak sJHP zrnima tezine 200 graina ima istu razinu zaustavne moci od 85 % ali ispaljen iz kompaktnog

pistolja duzine cijevi od 4 inca kao posljed­ nji s istom razinom zaustavne med jest i Remingtonov metak punjenJHP zmima tezine 185 graina ali ispaljen iz oruzja duzine cijevi od 3 inca, Odgovarajuci izbor streljiva, kao sto je i vidljivo, sprijeciti ce opadanja zaustavne mod cak i aka je oruzje dimenzijama znatno manje. Dobar i strucan izbor streljiva maze cak i povecati razinu zaustavne moci pojedinog oruzja. U slucaju da se u sluzbenom oruzju duzine cijevi od 5 inca rabi Federalovo streljivo punjeno Hydra-Shok zrnima tezine 14 7 graina zaus­ tavna bi mac prema Fullem iznosila 75 %, dok se u slucaju uporabe oruzja krace cijevi od tri inca te pravilnog odabira streljiva kao ·§tb je npr. Cor-Bonov metak s JHP zrnima tezine 115 graina te + P laboracije ta bi se razina zaustavne moci prema Fullem cak i povecava na 82 % sto bi cinilo povecanje od cijelih 7 % bez obzira na kracu cijev oruzja.

Koliko je to poboljsanje u odnosu spram kalibra 9 mm K, a koji je do nedavno bio dominantni kalibar u klasi dzepnog oruzja?

Radi paralelne uporabe dovoljno je usporediti streljivo s najslabijim ucinkom medu sva tri sluzbena kali­ bra 9 mm PARA, .40 S&W i .45

ACP i to uz uporabu oruzje duzine cijevi od tri inca s najboljim streljivom kali­

bra 9 mm K ispaljenog iz tzv. "full size" oruzja. Prosjecna se razina zaustavne moci prema Fullem u sva tri narecena sluzbena kalibra krece od 72 do 80 % dok je razina zaustavne mod najboljeg streljiva kali­ bra 9 mm K ispaljenog iz pistolja Beretta s cijevi

duzine 4 inca u najboljem slucaju 69 % prema Fullem. S dmge strane aka bih uzeli u obzir streljivo s najboljom razinom zaustavne mod od sva tri sluzbena kalibra postotak bi iznosio prosjecno od 82 do 89 % sto je znatno, znatno, vise od najboljeg streljiva u kalibm 9 mm K.

Ako se odlucite za nabavu oruzja manjih dimenzija iii ga vet posjedujete najbolji izbor ce biti ono oruzje koje je napravljeno u vecern kalibm. U pogledu pistolja to su kalibri .40 S&W i .45 ACP koji u svakom slucaju trebaju biti u prednosti spram 9 mm PARA. No, bez obzira na to koji kalibar izaberete nastojte ga puniti streljivom s laksim "hollowpoint" zrnima i jacim punje­ njem. Na taj nacin sebi osiguravate dovoljnu razinu zaustavne mod buduci da ce takva zrna sigurno pouzdano ekspandirati. Takav izbor visestruko je dobar. Naime, pouzdan­ im ekspandiranjem smanjujete preveliku probojnost ispaljenog zrna koje ce sigurno ostati u cilju bez obzira na bojazan za probi­ janjem i mozebitnim nesretnim i nezeljenim posljedicama. ,

Pravilan izbor streljiva puno je vazniji od izbora kalibra oruzja !

11

VELJACA 2003. HV 41

lako se pojavio jos 1999. godine na velikom vojnom mimohodu u Pekingu o Type 98 (m-98) zna se jos

relativno malo. Ovaj najnoviji tenk kineske vojske trebao bi biti osnova njezinih oklopnih snaga u prvim

desetljecima dvadesetprvog stoljeca i stajati uz bok najnovijim ameriekim. ruskim i zapadnoeuropskim

tenkovima. Zato ne cudi podatak da americke obavjestajne sluzbe procjenuju da ce do 2005. u

operativnoj uporabi biti najmanje 1800 m-98. Ovdje izneseni podaci temelje se na clanku objavljenom u

kineskom strucnom casopisu "Battlefield" osim ako to nije drukacije navedeno

Kineski tenk n,pe 98 aTZ-98> Pripremio Tomislav JANJIC

otkraj 1970., a nakon tri

P godine razvoja, zaustavljen je razvoj novog kineskog tenka s topom kalibra 122 mm zbog nepremostivih

tehnickih teskoca. Kako je potreba za novim tenkom bila ocita u veljaci 1977. pokrenut je projekt razvoja tenka nove generacije. Do travnja 1978. postavljeni su osnovni takticko-tehnicki zahtjevi sa sovjetskim tenkom T-72 kao uzorom. U

Prvo masovnije pojavljivanje Type 98 zbilo se 1999. na velikom vojnom mimohodu u Pekingu

ozujku 1979. Tvornica 617 i Institut 201 dovrsili su idejni projekt novog tijela tenka oznacenog kao Type-1224 opremljenog dizelskim motorom MB8- V331TC4 l uvezenim iz Zapadne Nje­ macke. Neste poslije razvijena su jos dva tijela, Type-1226 s motorom 8Vl65 snage 735 kW (1000 ks) napravljenim u

42 RV VELJACA 2003.

Type-98

Tvrtka: Posada: Borbena masa: Duzina: Visina: Sirina: Mo rot: Specificna snaga: Maksimalna brzina: Autonomija kretanja: Glavno oruzje: Borbeni kompelt:

NORIN CO 3

51 t 11 m

2,4 m (procijenjeno) 3,5 m (procijenjeno)

Diesel, 883 kW (1200 ks) 17,3 kW (23,53 ks/t)

70 km/h

125 mm 41

Tvomici 636, te tijela tenka Type-122- 6F2 s dizelskim motorom 12Vl50 snage 763 kW napravljeno u Tvomici 616. Sva su tri prototipa opremljena zava­ renom kupolom naoruzanorn topom kalibra 120 mm. Prostor za smjestaj streljiva osiguran je u straznjem dijelu kupole po uzoru na slicno rjesenje kod njemackog tenka Leopard 2.

?

Kako je 1981. godine tenk Type-SO oznacen kao tenk druge generacije ta tri prototipa oznacena su kao osnova za tenk trece generacije. Po uzoru na T-72 odluceno je da tenkovi moraju imati samo tri clana posade (sto je znacilo i uporabu automatskog punjaca topa) i top kalibra 125 mm. Doduse, dio kine­ skih strucnjaka zagovarao je znatno drukaciju koncepciju tenka, vise po ugledu na izraelsku Merkavu. Prema njima novi je tenk trebao imati motor s prednje strane tijela, top od 120 mm (koji je u to vrijeme vet bio pri kraju razvoja), poluatuomatski punjac te snazan dizelski motor iii cak plinsku turbinu, Spor koji je nastao oko buduce koncepcije nakratko je zaustavio razvoj novog tenka trece generacije ali je u srpnju 1984. definitivno odluceno dace se koncepcija novog tenka temeljiti na osnovama sovjetskqg T-72. U ljeto 1986. program projekta razvoja prih­ vatila su drzavna komisija i sredisnji vojni komitet. Iste je godine prihvacen i dugorocni plan razvoja nekoliko drugih tipova oruzja,

U jesen 1989. potpisanje i ugovor s tvrtkom NORINCO (China North Industries Corporation) u kojem je definiran razvoj tenka trece generacije s pocetkom od 1990. godine. Za izradu prvog prototipa odabrana je Tvomica 617. Vee do 1991. broj tehnickih para­ metara koje je trebalo istestirati povecan je s pocetnih cetrdeset na sedamdeset. Do kraja 1992. Tvornica 617 proizvela je jos cetiri dodatna prototipa. Iduce

godine donesena je odluka da se razina zastite ceonog oklopa poveca sa 600 na 700 milimetara kako bi se vec u startu zadovoljili buduci zahtjevi.

Kako bi obavili testiranja izdrzljivosti u toploj i vlaznoj klimi dva su prototipa poslana na jug Kine u kolovozu 1994. godine. Tijekom tih ispitivanja oba su prototipa presla 3800 kilometara i ispa­ ljeno je 200 granata. U rujnu iste godine odrzani su testovi pouzdanosti i svlada­ vanja vodenih zapreka u regijama Tuoli i Huiahuling nedaleko od Pekinga. Tijekom 1995.-96. tri su prototipa oba­ vili testove na ekstremno niskim tem­ peraturama (articko testiranje) u mjestu Tahe, pokrajina Heilongjiang. U svibnju 1996. Tvornica 617 pocela je sa sastav­ ljanjem predserijskog tenka. Ceremonija preuzimanja odrzana je 3. prosinca 1996. istodobno s objavom da je zavrsena faza razvoja i testiranja tenka trece generacije i pocela faza priprema serijske proizvodnje.

Do kraja prosinca 1996. preostala tri prototipa poslani su u Tahe na daljnja

-- ,....,, ·-.-. .- . .-.- - > ;- .. -,,,..

Type 98 prosao je opsezna testiranja, medu ostalim i u nepovljnim pustinjskim uvjetima

articka testiranja u trajanju od dva mjeseca. Ukupno je nakupljeno 6900 kilometara voznje po vrlo nepovoljnim uvjetima te je svih dvadeset programa testiranja zavrseno, Na kraju 1997. cetiri bivsa prototipa podvrgnuta su dodatnom testu izdrzljivosti s ukupno dvadest tisuca prijedenih kilometara. Pritom je ispaljeno 760 granata. Nakon pet godina intenzivnog razvoja i testi­ ranja, koe je cijelo vrijeme nadzirala vojska, faza projektiranja sluzbeno je zavrsila potkraj 1998. godine. Doduse, dio podsustava kao sto su top, sustav za usmjeravanje paljbe (SUP), dodatna oklopna zastita i drugi najmoderniji sustavi tek trebaju pcstici iii prernasiti pocetne zahtjeve. Zbog toga je 1999. odobrena samo maloserijska proizvod­ nja odredene kolicin"'e Ienkova koji su prikazani na vojnom mimohodu 1999. godine.

U razvojnom razdoblju od deset go­ dina na Type 98 je potroseno stotine _ milijuna juana, sto ga cini najskupljim

Kao koncepcijska osnova za Type 98 posluzio je sovjetski tenk T- 72

projektom kopnene vojske od njezinog nastanka. Pojedinacna cijena osamnaest tenkova prikazanih na spomenutom vojnom mimohodu bila je oko 16 mili­ juna juana (tek nesto manje od dva mi­ lijuna americkih dolara) sto je za kineske uvjete vrlo skupo oruzje. Procjenjuje se da bi serijski primjerci mogli biti cak i skuplji.

Neposredno nakon zavrsetka razvoj­ nog programa Type 98 pokrenut je pro­ gram razvoja poboljsane inacice. U usporedbi s Type 98 poboljsana inacica koja se zasad oznacava kao gai jin ili samo gai (Type 98G) trebala bi imati znatno bolje opce borbene odlike, narocito na podrucju oklopne zastite. Do kraja 2001. prva serija od cetrdeset Type 98G usla je fazu evolucijskog testiranja.

Osnovno naoruzanle Potkraj sedamdesetih godina proslog

stoljeca u Kini je poceo razvoj nekoliko tenkovskih topova u kalibrima 120, 125 i 130 mm. Top kalibra 130 mm nikada nije dospio do faze prototipa, dok su topovi od 120 i 125 mm prosli intenzi­ vna testiranja. Ona su pokazala da je, s obzirom na sve borbene znacajke, top kalibra 120 mm nesto bolji od kon­ kurentnog 125 milimetarskog topa. Medutim jednodijelni metak topa 120 mm onernogucavao je ugradnju auto­ matskog punjaca u skucenu kupolu tenka Type 98. Kako je jedan od po­ cetnih zahtjeva bio i da posada novog tenka mora imati najvise tri clana, odabran je top od 125 mm koji je dobio automatski punjac identican onome na sovjetskom tenku T- 72.

Vrlo dobre mogucnosti topa od 120 mm iskoristene su u lovcu tenkova Type-89 u ciju je veliku kupolu srnjesten posebno razvijeni poluau­ tomatski punjac topa (vidi Hrvatski vojnik broj 91). Oba topa imaju glatku cijev u skladu s tendencijama razvoja najmodernijih tenkovskih topova s kraja dvadesetog stoljeca.

Razvoj topa kalibra 125 mm uspjesno je zavrsen pocetkorn 1985. nakon neko-

liko znatnih izmjena i unapredenja. Ona su omogucila da top od 125 mm po­ stigne veci tlak pri ispaljen ju od topa kalibra 120 mm, tako da je ubojita moc oba topa postala gotovo identicna.

Type 98 naoruzan je topom 125 mm ZPT-98 s cijevi duzine 51 kalibar (6412 mm). Cijev je napravljena od vrlo

otpornog celika PCRN13NOV. Visi tlak pri ispaljenju i otporan celik omogu­ cavaju 45 % vecu pocetnu brzinu pro­ jektila u odnosu na ruski top 125 mm 2A46M-l, te (prema tvrdnjama proi­ zvodaca) cak 30 % vecu pocetnu brzinu nego kog njemackog topa 120 mm RH-120 kojim se koriste na tenkovima Leopard 2 AS, Abrams MlA2, Merkava Mk 3 itd. Posebna tehnologija izrade cijevi opisana kao sarnoukrucivanje omogucava znatno cvrscu cijev otpornu

Americki obavjestajni izvori tvrde da ce kineska vojska do 2005. dobiti cak 1800 tenkova Type 98

r •..

VELJACA 2003. HV 43

na vibracije i savijanje sto povecava pre­ ciznost paljbe i produzuje zivotni vijek topa. Qpsezna i intenzivna testiranja pokazala su da je zivotni vijek cijevi najmanje 700 ispucavanja potkalibarnih granata. Top je opremljen i oblogom za hladenje cijevi koja se sastoji od dvostruke aluminijske obloge izmedu kojih ss nalazi zrak. Cijela obloga ima pet nepromjenjivih dijelova tako da se u slucaju ostecenja mora promijeniti cijela obloga. Stupanj ucinkovitosti obloge opisije &e kao sedamdeset postotni. Posebni sustav uglavljenja topa u kupolu omogucava da se u borbenim uvjetima cijeli top zamijeni za samo jedan sat.

Autmnatski punjac napravljen je na osnovi i;rovjerenog punjaca u tenku T-72 (granate i barutna punjena stoje kruzno polozeni u posebne kasete). lspitivarja su dokazala da je vrlo izdrzljiv ali je ipak zadrzana i opcija rucnog punjenja. Brzina punjenja je osam se~undi. Uz uporabu automatskog punjaca brzina paljbe je do osam grana­ ta u rniouti. Rucno punjenje ne omo­ gucava ~cu brzmu paljbe od jedne do dvije granate u minuti.

Topni/:ko streyivo I dok se o topu na tenku Type 98 zna

dosta, o streljivu kojim se koristi i dalje se zna vile malo. Navodno su za taj top razvijene dvije vrste potkalibarnih streljiva · od volframa i od osiroma­ senog urana. Uz njih, rabe se i kumula­ tivno-prcbojna i rasprskavajuce-razorna granata. tJ automatski punjac te u kupolu i tijelo tenka moze se ukupno smjestiti 41 granata (22 u automatskom punjacu)

Granata s potkalibarnim penetra­ torom oc volframa razvijena je za dornacu uporabu ali i za izvoz jer pro­ daja grarata od osiromasenog urana rnoze bit medunarodno prilicno osjetljiva Pocetna brzina volframovog penetratcra stabiliziranog krilcima je solidnih L 780 mis. Proizvodac tvrdi da taj penerator moze na udaljenosti od dvije tis1i:e metara probiti homogeni celicni al.lop debljine 850 mm. To znaci

U pet godina intezivnog testiranja u pustinjskim i polarnim uvjetima nakupljeno je 6900 km voznje i ispaljeno je 760 granata

da je vrlo opasan za sve starije tenkove kao sto SU T-55, T-62, T-64, M60, Leopard 1, AMX-30 ali i za novije sov­ jetske, ruske i ukrajinske tenkove kao sto SU T-72, T-80, T-90 i T-84. Probojnost od 850 mm na udaljenosti od 2000 m nije dovoljna za sigurno unistenje suvremenih zapadnih tenkova s viseslojnirn oklopom kao sto su Ml, Leopard 2, Leclerc i Challenger 2. Upitna je i ucinkovitost protiv trenu­ tacno najsuvremenijeg japanskog tenka Type 90 i juznokorejskog KlAl.

Zbog toga je razvijena nova granata s potkalibarnim penetratorom od "poseb­ nih legura" (vjerojatno osirornaseni uran) koja na udaljenosti od dvije tisuce metara ima probojnu mot od 960 mm homogenog celicnog oklopa. Omjer duzine i sirine oba penetratora je 30 prema 1. Postojanje granate s- penetra­ torom od osirornasenog urana jos nije sluzbeno potvrdeno iako posredna potvrda postoji. Naime, na nekoliko vojnih izlozbi u Kini prikazana je potkalibarna granata kalibra 100 mm

opremljena penetratorom od osirorna­ senog urana sto potvrduje da su Kinezi usvojili proizvodnju te specificne legu­ re. Uz to Pakistan je poceo nuditi na prodaju granate s potkalibarnim pene­ tratorima od osiromasenog urana na svjetskom trzistu. Kako je Pakistan trenutacno najbliskiji kineski saveznik vjeruje se da se zapravo radi o kineskim grantama.

Veliki broj zapadnih izvora tvrdi da su Kinezi usvojili licencnu proizvodnju potkalibarnih granta M711 125 mm izraelske tvrtke Zoref Plant koja je u sastavu koncema Israel Military Industries. Cilj izraelske tvrtke bio je proizvesti potkalibarnu granatu kojom ce se moci koristiti na tenkovima opremljenim sovjetskim topovima kali­ bra 125 mm i koja ce imati znatno bolje borbene odlike. Granata je prilagodena automatskom punjacu na tenku T-72 (dvodijelni metak). Iako je pocetna br­ zina penetratora granate M71 l 1700 mis (kod ruskih je ona cak 1785 mis) izraelski izvori tvrde da ima znatno vecu probojnu moc od svih sovjetskih, ruskih i ukrajinskih suparnika, osim ruske granate 3BM32 koja ima potkalibarni penetrator od osiro-

44 HV VELJACA 2003.

masenog urana i pocetnu brzinu od 1720 mis. Tajna M711 je u penetratoru napravljenom od volframa, vrlo cvrste kovine ciji izvoz nije tako osjetljiv kao izvoz osiromasenog urana. Omjer duzine i sirine tog penetratora je 20 prema 1. Zahvaljujuci velikoj brzini !eta i aluminijskim krilcima za stabilizaciju penetrator ima vrlo ravnu putanju !eta te stoga ne zahtijeva izmjene u sustavi­ ma za upravljanje paljbom na tenkovi­ ma T-72, T-80 i drugim.

Strucni tjednikJane's Defence Weekly od 6. studenog 2002. objavio je vijest da je tvrtka NORIN CO potvrdila kako ce se tenkovi Type 98 opremiti i sustavom koji ce im omoguciti uporabu laserski vodenih granata koje se ispalju­ ju iz cijevi topa. Za tu je namjenu odabrana raketa 9K119 Refleks (NATO oznakaje AT-11 Sniper) ruske tvrtke KBP Instrument Desing Bureau.

Laserski vodena raketa 9Kll9 Refleks ima maksimalni domet od pet tisuca metara iako joj je maskimalni ucinkovit domet nesto manji - cetiri tisuce metara. Raketa se na cilj vodi pornocu laserske zrake lasera koji je integriran u SUP tenka pod uvjetom da

je laser stabiliziran. Raketa ima kumula­ tivnu bojnu glavu probojnosti 700 mm homogenog celicnog oklopa. Postoji i inacica s tandem bojnim glavama koje su prilagodene unistavanju tenkova zasticenih dodatnim reaktivnim oklopom (Explosive Reactive Armour - ERA). Kako se raketa navodi na cilj tijekom cijelog !eta g.eciznost joj je podj ednaka nakon sto iii cetiri tisuce rnetara te stoga znatne pridonosi bor­ benoj ucinkovitosti tenka na velikim udaljenostima. Jedini je problem sto prekid optickog konakta izmedu ten­ kovskog SUP-a i cilja tijekom vodenja rakete gotovo uvijek dovodi do pro- ·­ masaja. Planirano je da svaki Type 98

·1 .. ,' . ?·

j, t\ ~,:llif 1, dobije cetiri ovakve rakete iako se nji­ hov broj maze i povecati. Svaka je rake­ ta teska 28 kilograma, od cega na kumulativnu bojnu glavu otpada 4,2 kilograma. Refleks se ne maze postaviti u automatski punjac topa vec se u cijev mora ubaciti rucno, sto u maloj kupoli kao kod T- 72 iii Type 98 moze biti

Sa svojom 51 tonom Type 98 predstavlja ozbiljni logisticki problem za kineske transportne postrojbe

poprilicno teska zadaca, narocito u bor­ benim uvjetima.

Sustav za usmjeravanje paljbe

Sustav za usmjeravanje paljbe (SUP) na Type 98 sastoji se od dvokanalne zirostabilizirane ciljnicke naprave u koju su integrairane dnevne i nocne ciljnicke naprave te laserski daljinomjer. Uz to podsustavi SUP-a su balisticko racunalo, kontrolna kutija, senzori nagi­ ba cijevi, senzori za mjerenje brzine okretanja kupole, senzori brzine i smjera vjetra te podsustava narnije­ njenog ciljatelju. Ciljnicka naprava je

stabilizirana po vertikalnoj i horizontal­ noj osi, neovisno o stabilizaciji topnicke cijevi koja ima svoj vlastiti sustav stabi­ Iizacije. To je bilo potrebno kako bi se mogla rabiti protuoklopna vodena rake­ ta 9Kl 19 Refleks. Kineski izvori tvrde da su zahvaljujuci modemom SUP-u te stabilizaciji kupole i topa postignuti vrlo visoki postoci vjerojatnoce pogadanja prvim projektilom iz voznje nepokret­ nih i pokretnih ciljeva. Tocni postoci ipak se ne navode, osim vrlo neodre­ denih 85 posto (ne kaze se u kojem rezimu rada i u kojim uvjetima).

Zapovjednik je opremljen neovisnim panoramskim vizirom sa zonom motrenja od 3600, barem teoretski. Zonu motrenja u stvamosti znatno ogranicavaju protuzracna strojnica smjestena s desne strane, sustav za

VELJACA 2003. HV 45

lasersko ometanje iza otvora ciljatelja i poprilicno veliki senzor za otkrivanje laserskog zracenja. Panoramski vizir ima potpunu stabilizaciju po dvije osi (vertikalnoj i horizontalnoj). Opremljen je za zadace pretrazivanja bojista, otkri­ vanje i identifikaciju ciljeva te navode­ nje topa u njihovom smjeru. Kineski izvori tvrde da je zapovjedni panoram­ ski vizir opremljen za nocno motrenje

Oklopna zastita

ali i slaserskirn mjeracern udaljenosti te zaposedniku ornogucava da sam otvara paljb, po otkrivenim ciljevima. U sluca.J!i da zapovjednik tenka otkrije znatm vazniji iii opasniji cilj moze preuan upravljanje paljbom neovisno o ciljateju, lpak, osnovna namjena tog vizira1e otkrivanje ciljeva i us­ mjernanje ciljatelja na njih. Uz to, posebnm kanalom zapovjednik na

Kako je u engleskom prijevodu originalnog kineskog teksta prema kojem je pisan ova] clanak i:ostavljen pasus o oklopnoj zastiti ovdje cemo ga staviti kao

posebni dodatak. Uz sve nove sustave koje je dobio Type 98 na Zapadu je

najvise zanimanja izazvala njegova oklopna zastiu, osobito zastita kupole. Svi se izvori slazu s time da je kupola nacinje­ na od zavarenih ploca kompozitnog oklopa. Uz to s ceone strane kupole lijevo i desno od topa nalaze se dvije supljine ciji su poklopci pricvrsceni s po cetiri vijka. Zapaini izvori tvrde da te supljine vrlo podsjecaju na slicna sovjrska i ruska rjesjenja na tenkovima T-72B, T-80U i T-9CS. Zahvaljujuci otvorima na vrhu u te se supljine mc~e smjesti­ ti odgovarajuci oklop prilagoden ugrozama na bojstu. Uz to poklopci s po cetiri vijka omogucavaju brz i lagan pristup te mogucnost brze zamjene ostecenog iii unistenog oklopa na samom bojistu. Taj oblik modularnog oklopa na kineskim je tenkovima prvi put viden na prva dva prototipa tenka Type 98 koji su imali dva mala otvora s prednje strane hipole. Neki izvori tvrde da su to zapravo bili otvori koji su omo­ gucavali pristup nosacima ceonog oklopa kupole l:oj1 nije zavaren na osnovu kupole nego na nju pricvrscen posebnim Tvnosacima, Kasniji prototipovi i predserijski tenkovi dobili su vece otvore za smjestaj dodatnog oklopa ali i za olaksani pristup nosacima. Veci otvori, navodno, omogucaraju brzu i jednostavniju promjenu ceonog oklopa kupole u poljskim uvjetima, Ako je to tocno onda je koncepcija oklopne zastite tenka Type 98 zapravo najslicnija koncepciji modulame zastite francuskog tenka Leclerc. Ne treba smetnun s uma da takva koncepcija oklopne zastite omogucava da se svi proizvedeni tenkovi Type 98 u vrlo kratkom vremenu (sto znaci i jeftino) moderniziraju u inacicu Type 98G.

Tocan sastav viseslojnog oklopa na tenkovima Type 98 jos uvijek je tajna. Na Zapadu se vjeruje da je on u osnovi vrlo

46 HV VELJACA 2003.

0 razini oklopne zastite jos uvijek se zna relativno malo. Poklopac s cetiri vijka prekriva supljinu u\oju se more smjestiti modularni oklop. U supljini se nataze i nosacl ceonog oklopa kupole koji se moze mijenjati. Zbog toga su postavljene tri trokutaste alke za lakse skidanje i postavljanje dodatnog oklopa

slican viseslojnom oklopu na ruskim tenkovima T-80U i T- 80UK (navodno su Kinezi u samom pocetku razvoja Type 98 imali pristup tehnickim podacima za te ruske tenkove). Ne treba odbaciti ni mogucnost da su Kinezt dobili tehnicku pornoc i s neke druge strane. Modularni oklop prilagodljiv potrebama navodi na pomisao da su pri razvoju pomogli izraelski strucnjaci koji irnaju mozda najbogatije iskustvo u razvoju viseslojnih modularnih oklopa i njihovom postav­ ljanju na osnovni oklop posebnim nosacima umjesto vare­ njem (projekti modernizacija tenkova M60 Sabra, T-55, T- 72, M-84 i drugi). Zapravo je cijela oklopna zastita najmo­ dernijeg izraelskog tenka - Merkava Mk 3 Baz bazirana na modulamom oklopu. Ako su Kinezi uz filozofiju modu­ larnog oklopa usvojili i proizvodnju najsuvremenijih materi­ jala od kojih se proizvode oklopi za Merkavu onda je razina oklopne zastite na Type 98 znatno veca nego sto tvrde zapadni izvori.

U prilog tvrdnji da su se kineski strucnjaci vise ugledali na izraelska nego na ruska iskustva ukazuje i razvojna inacica Type 98G koja s prednje strane tije~ i ceone strane kupole ima potpuno novi oklop. Iako se na prvi pogled cini da je prednja strana tijela tenka zasticena reaktivnim oklopom njegova debljina i nejednaka velicina ploca navodi na zakljucak da je rijec o posebnom kompozitnom materi­ jalu. Uz to poseban oblik ceonog oklopa kupole jako pod­ sjeca na ceoni oklop tenkova Leopar 2 A5 i Merkava Mk3, ali je zapravo najslicniji onom na izraelskoj modemizaciji tenka M60 koja je poznata pod imenom Sabra. U pro­ midzbenorn materijalu za Sabru se kaze da je njezin dodatni oklop napravljen od matenjala otpornog na sve vrste pro­ tuoklopnog oruzja, pa i potkalibame granate. lnteresantno je da je kod Type 98G postignuto znatno povecanje razine oklopne zastite tenka u odnosu na Type 98 uz povecanje ukupne mase od samo jedne tone.

svom pokazivacu vidi sliku sa SUP-a. Termovizijske kamere na tenkovima

Type 98 opremljene su sa SPRITE detektorima s osam hladenih HgCdTe cijevi koje mogu neprestano raditi do dvanaest sati. Cijeli termovizijski uredaj tezi 42 kg. Na izboru su dva polja gledanja. airoko polje gledanja ima 12x8 stupnjeva uz uvecanje od pet puta. Usko polje gledanja ima 5,6x3,8 stup­ njeva uz uvecanje od 11,4 puta. Udalje­ nost preciznog identiliciranja cilja po danu je 2600, a po noci 2750 m. Nova generacija termovizijskih kamera koji­ ma se koriste na tenku Type 98G ima znatno bolje mogucnosti, Tako im je maksimalni domet motrenja izmedu se­ dam i devet kilometara. Pri vidljivosti okom od 100 m udaljenost otkrivanja ciljeva tim uredajima je cetiri kilometra, dok se prepoznavanje moze obaviti na najvise 3100 m.

Oba clana posade i zapovjednik i ci­ ljatelj imaju mogucnost otvaranja paljbe na nepokretne i pokretne ciljeve po danu i noci bez obzira na to je Ii bio tek u pokretu ili ne. Vrijeme reakcije za cilj na 2000 m je pet sekundi ako i cilj i tenk stoje. Ako cilj stoji a tenk se krece vrijeme reakcije je sedam sekundi. Krecu Ii se i cilj i tenk vrijeme reakcije povecava se na devet sekundi. SUP ce i zbog ostecenja ostati djclornicno opera­ tivan, a pokretanje kupole i cijevi topa moze se obaviti rucno,

Type 98

Type 90

Type 98

U usporedbi s japanskim

kon kurentom Type 90, kineski Type 98 j e tezi

jednu tonu i vrlo je slicnih

dimenzija. lako se donedavno smatralo da je kolopna zastita Type 90 znatno bolja nego kod

Type 98 najnovije spoznaje to demantiraju

Sekundarno naorufanle Kod sekundarnog naoruzanja nema

nikakvih iznenadenja. Kao spregnuta strojnica s topom postavljena je Type-86 kalibra 7,62 mm. Strojnica je postavlje­ na s desne strane topovske cijevi. Opremljena je s 2000 komada streljiva, u redenicima po 250 metaka. Strojnicom se upravlja pomocu glavnog sustava za pokretanje topa, a cilja se uz

T-72

Type 98

lako je T-72 uzet kao osnova za

razvoj Type 98, razlike su ocigledne.

Zahvaljujuci suvremenom modularnom

oklopu i najsuvremenijoj elektronici Type 98 je vjerojatno

borbeno ucinkovitiji i od

najnovijeg ruskog tenka T-90

pomoc tenkovskog SUP-a. Na otvoru za zapovjednika na vrhu kupole postavlje­ na je teska strojnica QJC-88 kalibra 12,7 mm namijenjena protuzracnoj obrani iako je ucmkovitost tog oruzja protiv suvremenih borbenih aviona i helikoptera vrlo upitna. Kineski izvori spominju maksimalni domet od 1500 metara, ali ne kazu _odnosi Ii se to na ciljeve na zemlji ili u zraku. Teoretska zona djelovanja strojnice QJC-88 je 3600 iako nosac strojnice nije postav­ ljen na prsten kao kod sovjetskih tenko­ va vec na posebni stupic, Uz to, razliciti sustavi na kupoli donekle ogranicavaju zonu djelovanja. Tako zapovjednikov panoramski vizir smjesten ispred stroj­ nice otezava djelovanje po ciljevima koji su s prednje lijeve strane tenka. S lijeve

- VELJACA 2003. HV 47

I .

strane kupole nalazi se i sustav za laser­ sko ometanje, a na zadnjem dijelu veliki senzor za otkrivanje laserskih zraka. Svi ti sustavi znatno ogranicavaju zonu djelovanja teske strojnice.

Posebno postolje strojnice omoguca­ va djelovanja u vertikalnoj osi od -40 do + 750. Brzina paljbe je izmedu 800 i 1000 metaka u minuti. Strojnica je opremljena s pet redenika sa po 60 me­ taka. Na krovu kupole postavljena su ukupno tri noseca stupica za protu­ zracne strojnice. Dva su na desnoj i prednjoj strani zapovjednikovog otvora, a jedan je na lijevoj strani otvora ci­ ljatelja. Tako se svaki tenk Type 98 moze naoruzati s ukupno cetiri stroj­ nice, sto je prema koncepciji vise slicno izraelskom nego ruskom poimanju uloge tenka na bojistu.

Sva tri clana posade opremljena su s po jednom jurisnom puskom kratke cijevi (Type-56C iii Type-95).

Sustav aktivne obrane

Na krovu kupole iza otvora ciljatelja smjestena je velika kutija koja je do ne­ davno predstavljala veliku nepoznanicu. Rijec je o aktivnom laserskom ometacu sustava za navodenje protuoklopnih raketa. Njime moze rukovati i zapovjed­ nik tenka i ciljatelj. Sustav je ucinkovit protiv vodenih raketa koje se prema cilju navode rucno ili poluaktivnim su­ stavom koji zahtijeva da operater svojim uredajem za vodenje prati cilj sve do udara rakete u njega. Protiv najsuvre­ menijih samonavodecih protuoklopnih raketa s radarskim iii infracrvenim vodenjem sustav nije ucinkovit.

Nacelo djelovanja laserskog ometaca je da nakon otkrivanja lansiranja protiv­ nicke protuoklopne rakete utvrdi pri­ blizno mjesto lansera i prema njemu uputi snaznu lasersku zraku koja potom unistava sustave vodenja na lanseru. Laserska zraka je prilagodena unistava­ nju sustava kao sto su laserski dalji­ nomjeri, oprema za nocno motrenje

48 HV VELJACA 2003.

ukljucujuci i termovizije, T\' kamere, teleskopske uredaje i slicno. Iako to nije izricito potvrdeno, lasel'Slra sraka tog sustava sigurno unistava I lj1tdsko oko (dovodi do trajnog sljepila) 1e je stoga vrlo ucinkovir i protiv nepnjateljskog pjesastva,

Sustav laserskog ometaca sastoji se od mikroracunala, sustava :a motrenje i usmjeravanje, samog lasera visoke snage i infracrvenog ornetaca, Zona djelovanja mu je 3600. Zbog poloiaja ra lijevoj strani kupole te mnogih prijE spornenu­ tih sustava koji se nalaze na kupoli polje djelovanja prema desncj strani kupole mu je donekle ograni:eno. Sustav po okomici moi.e djelovati izmedu -12 i +90 stu pnje~a. llrzina okretanja po horizontali je 45 i po ver­ tikali 40 stupnjeva u sekundi Izlazna frekvencija zrake je 1000 MHz uz po­ navljanje od deset puta u sekmdi. Kontinuirano vrijeme rada 1enajvise trideset minuta, dok je vijek sarnog lasera 1,2 rnilijuna zracenJa. f.ineski

Type 98G prestavlja daljnji napredak u razvoju Type 98. Postavljanje novog oklopa na prednji dio tijela i ceonu stranu kupole znatno povecava razinu oklopne zastite vozila. Zahvaljujuci osnovnom modularnom oklopu na Type 98 ova se modernizacija maze obaviti u relativno kratkom vremenu. Postavljanjem novog oklopa ukupna masa vozila povecana je za samo jednu tonu

izvori tvrde da je maksimalni domet laserske zrake cetiri kilometara. Ako je to tocno onda se taj sustav moze ucinkovito primijeniti i protiv posada borbenih helikoptera i aviona koje ne bi imale odgovarajucu zastitu. Kako je su­ stav podjednako opasan i za posade tenkova svi opticki sustavi na Type 98 zasticeni SU od svog r neprijateljskog laserskog zracenja, U skladu s tim i vozac je dobio posebno zastitno staklo koje neutralizira lasersko djelovanje. To je bilo nuzno kako tijekom vjezbi iii borbe drugi tenkovi Type 98 ne bi ozli­ jedili vozaca.

Komunikacijski i navigacijski sustavi Osnovni komunikacijski sustav je

radiostanica Type-2000 koja radi na VHF frekvencijama. Sustav je zasticen od elektronskog i elektromagnetnog ometanja. Kineski izvori tvrde da radiostanica Type-2000 rnoze istodobno pokrivati nekoliko komunikacijskih kanala.

Relativno masivna antena znatno zanimljivijeg sustava za komunikaciju nalazi se na straznjern dijelu kupole iza zapovjednikovog otvora. To je sustav za lasersku komunikaciju koji istodobno irna i svojstva IFF sustava (Identifica­ tion, Friend or Foe - identifikacija pri­ jatelj-neprijatelj). Sustav sluzi za pri­ jenos digitalnih informacija, komu­ nikaciju glasom i za detekciju laserskog zracenja. Kao detektor laserskog zracenja taj sustav pokriva spektar zra­ cenja izmedu 0,9 i 1,06 mikrona. Domet rada kao sustav veze mu je veci od 3600 m. Polje rada mu je izmedu -10 i +45 stupnjeva uz zonu motrenja od 3600. Vrijeme detektiranja je oko 0,6 sekundi. Kad se rabi kao sustav za komunikaciju ima mogucnost automatskog koristenja do 60 IFF kodova.

Potpuno straga na straznjern dijelu kupole nalazi se antena GPS (Global Positioning System - americki sustav satelitske navigacije) sustava za navi­ gaciju Type-9602 s mogucnoscu prija­ ma CJA koda. GPS sustav ornogucava 3D preciznu navigaciju u svim vremen­ skim uvjetima, pamcenje rute i brzine kretanja vozila. Uz kontinuirano dobi­ vanje podataka o kretanju cilja moguce je izraditi preciznu rutu potrebnog kre­ tanja. Type-9602 ima relativno nisku preciznost od sto metara sto u nekim taktickim uvjetima moze predstavljati znatnu teskocu, Zbog toga ce taj sustav nadopuniti s uspjesno razvijenim GLONASS/GPS (Global Navigation Satellite System - sovjetski satelitski navigacijski sustav, po svim odlikama vrlo slican americkom GPS sustavu) navigacijskim sustavom cija ce pre­ ciznost biti znatno boljih dvadeset metara.

Pogonski sutav

U tenkove se ugrailuje najsuvremeniji SUP opremljen laserskim daljinomjerom i termovizijskom kamerom

i mase tenka) od 17,3 kW po toni (23,53 ks/t). Za usporedbu Abrams ima 21,6 ks/t, Challenger 2 19,2 ks/t, Leopard 2 A5 25,12 ks/ti Leclerc 27,5 ks/t. Prema tim podacima Type 98 se u potpunosti uklapa u standarde suvre­ menih tenkova.

Makismalna brzina Type 98 na dobrome putu je 70 km/h. Vrijeme potrebno za ubrzavanje od O to 32 km/h je vrlo dobrih 12 sekundi. Podaci za autonomnost nisu objavljeni.

Na internetu se moze vidjeti ne bas klavitetna fotografija Type 98 sa znat­ no kracim tijelom. Uz fotografiju ide i objasnjenje da je rijec o prototipu Type 98 opremljenim ukrajinskim motorom 6TD-2 snage 882 kw (1200 ks) koji se ugraduje u ukrajinske tenkove T-84. Pakistanje 1993. kupio 320 takvih tenkova i vrlo je zadovoljan njima. Kinezi su zbog toga vjerojatno odlucili testirati ukrajinski motor na svojem najnovijem tenku. Kako se 6TD-2 u tenk ugraduje po poprecnoj osi

omogucava znatno krace tijelo tenka i samim time ustedu na masi koja se onda moze iskoristiti za povecanje razine oklopne zastite. Uz to ukrajinski su strucnjaci razvili 6TD-3 motor mak­ simalne snage llOO kw (1500 ks) koji nije bitno veci od 6TD-2.

Za jos moderniji Type 98G razvijen je novi Diesel motor 150HB snage ll03 kW (1500 ks). Kako je Type 98G tezi samo tonu od originalnog Type 98 dobivena je vrlo dobra specificna snaga od 21,2 kW/t (28,8 ks/t). Zbog toga je maksimalna brzina Type 98G na dobrome putu 80 km/h, dok je maksi-

Na straznjem dijelu kupole nalazi se senzor laserskog sustava za komunikaciju koji istodobno sluzi i kao IFF sustav. Ovaj se senzor koristi i za otkrivanje neprijateljskog laserskog djelovanja

malna brzina izvan puteva vrlo dobrih 60 km/h.

Gusjenice za oba tenka sastoje se od 85 clanaka, ukupne mase 2,1 tonu. Opremljene su gumenim umecima za voznju po asfaltiranim cestama. Gusjenica je, barem na izgled, vrlo slicna onoj koja se upotrebljava na tenku Leopard 2. Kinezi tvrde da je vrijeme trajanja gusjenice deset tisuca kilometara. B.21

Najveca koncepcijska razlika izmedu sovjetskog T-72 i kineskog Type 98 ogleda se u pogonskom sustavu. Kinezi su za Type 98 odabrali Diesel motor 150HB snage 883 kW (1200 ks) teme­ ljen na njernackom motoru MTU 871KA501. Kako je taj motor znatno veci od sovjetskih Diesel motora ugradivanih u T- 72 uz znatno drukciji sustav hladenja nije se moglao smjestiti poprijeko u straznji dio tenka. Uzduzni srnjestaj zahtijevao je znatno produlje­ nje tenka, sto se odrazilo i na povecanje sveukupne mase. Tako je duzina T-72 9,53 m dok je duzina Type 9811 m.

S druge stane masa Type 98 je rela­ tivno skromnih 51 t pa snaga od 883 kW (1200 ks) daje vrlo dobru specificnu snagu (odnos snage motora

•••• VELJACA 2003. HV 49

Svedska haubica FH-778 nastavak je razvoja

uspjesne inacice FH-77 A. Haubica je prilagodena novim

takticko-tehnickim i balistickim zahtjevima.

a nudi se i u samovoznoj inacici

Pise pukovnik Josip MARTINCEVIC-MIKIC, dipl. ing.

- - ~·-:~. ·~- ;~~- ..,

lmpozantna slika mobilnog-~ruz'j-a i;:A-J} BW L52 na tegljacu Volvo

'V z elimo Ii poblize upoznati svedsku haubicu FH-77 B, moramo poceti od starijeg modela FH-77 A. Svedani su u razdoblju izmedu 1965. i

1968. godine obavili niz rasclarnbi vezanih za razvoj topnickog sustava koje su urodile definiranjem takticko­ tchnickih zahtjeva za topnicko oruzje kalibra 155 mm. Zahtjevom je nacelno odredeno kako novo oruzje mora imati veliki domet, veliku brzinu paljbe, mogucnost koristenja streljiva povecanog dometa i imati veliki stupanj mobilnosti, osobito u pogledu svlada­ vanja teskoprovoznog terena i visokog snijega. lsto tako zahtjevom je definira­ no kako oruzje mora biti opremljeno pornocnim uredajem za pokretanje APU (Auxilliary Propulsion Unit). Renomirana svedska tvrtka Bofors Weapon Systems je s agencijom zaduzenom za opremanje vojske FMV (Forsvarets materielverk) ugovorila razvoj takvog oruzja koje je s obzirom na vrijeme kada se ocekivalo uvodenje u operativnu uporabu dobilo oznaku Field Howitzer FH-77 A. Prvi prototip bio je zavrsen 1973. godine, poslije cega su uslijedila opsezna ispitivanja oruzja. Ulaskom oruzja u operativnu uporabu, serijska proizvodnja za potrebe svedske vojske se odvijala od 1978. godine do 1984. godine.

50 HV VELJACA 2003.

Glavno obiljezje oruzja FH- 77 A su hidraulicni uredaji za pokretanje cijevi po elevaciji i smjeru, ugradnja cijevi nesto krace od duzine 39 kalibara s perforiranom plinskom kocnicorn i kliznim zatvaracern, te ugradnja pornocnih kotaca na krakove oruzja koji su u funkciji postavljanja oruzja u borbeni polozaj i obrnuto.

Prilikom pripreme ugovora za izvoz ovog oruzja u Indiju, postavljeni su novi zahtjevi, obavljene odredene iz­ mjene i promijenjena je oznaka oruzja u FH-77B. Glavne prornjene bile su mogucnost uporabe NATO streljiva, poboljsanja u rukovanju oruzjern, te poboljsanje provoznosti po teskoprovoznorn terenu. Da bi se mogli koristiti NATO-ovim streljivom, pro­ duzena je cijev oruzja, zamijenjen je klizni zatvarac sa zavojnim, a perfori­ rana plinska kocnica zamijenjena je mocnijorn dvokomornom.

Iako je tvrtka Bofors Weapon Systems bila glavni ugovaratelj s Indijom i nositelj posla u isporuci 410 haubica koliko ih je bilo ugovoreno, u tom projektu sudjelovale su i tvrtke iz Velike Britanije, Australije i Svicarske. Pri ugovaranju navedene kolicine oruz­ ja, znalo se da je ukupni zahtjev Indije oko 1500 oruzja, no posao je zavrsio isporukom 410 oruzja, a do novoga nije doslo zbog politickih problema u Indiji

povezanih s nabavom tog oruzja, Dolaskom novog vlasnika (americki

United Defense), Bofors Defence je krenuo u modernizaciju svojeg temeljnog oruzja FH- 77 B L39 kakva mu je sluzbena oznaka. lzmjenom ili dogradnjom odredenih sklopova oruzja (koji cine odgovarajuci set), dobilo se u balistickorn pogledu novo oruzje koje ostvaruje dornete vise od 40 kilometara, a samo oruzje je na taj nacin postalo kompatibilno s drugim modernim sus­ tavima duzme cijevi 52 kalibra.

Ugradnja novih ciljnickih naprava ucinila je to oruzje dovoljno operabil­ nim za tzv. rezirn paljbe "Gun & Run" tj. "pucaj i bjezi". Naknadnom ugrad­ njom mocnijeg balistickog racunala postigla se mogucgost autonomnog gadanja i ucinak istodobnog pada vise projektila na cilj ispaljenih iz istog oruzja, MRSI (Multiple Rounds Simultaneous Impact). Na taj je nacin novo oruzje oznake FH-77'B05 L52 zadovoljilo sve osnovne zahtjeve koji su pred njega bili postavljeni. Osim povecanja dorneta na 40 kilometara oruzani sustav obiluje i drugim pogod­

nostima kao sto su: Automatsko gadanje servo natl-

zorom, Mogucnost izravne paljbe i vise od 2

kilometra, Sposobnost MRSI paljbe do pet pro-

1111111

jektila na cilj u vremenu rod 3 se'kunde, Mogucnost uporabe m1odulan.1ih

barutnih punjenja ili klasncmh bsarutnih

punjenja u vreci, Jnterna radiokomunikracija moedu

poslugom, Radiokomunikacijska JPOvezauost na

razini bitnice u podrucju do pet, kilo-

metara, odrzavanje i logistika .ue vrlo shcna

1emeljnom modelu FH-T,7 B02. No to nije sve sto tvrtlka Bofozr

Defence moze ponuditi. JKupcirna koji zele modernije i mobilnijje oruzj-e, ali nesto skuplje, nudi se ugiradnja ma mobilno podvozje tegljaca Volvco. Na taj nacin je postignuta oklopna zas.l:ita posluge, a oruzje udovolliava svirrn odlikama modernog, ali wrlo pokretljivog topnistva. Oruzje oznake FH-77 BW L52 na

prikazanoj prezentaciji p.okazalci se vrlo prakticnim za primjenu JPOred tooga sto udovoljava svim modermim zah tjevima ropnistva.

Opis

Donji dio podvozja cuni postcolje s krakovima i uredajern zai pokretanje oruzja APU. Na prednjeun dijehn je ugraden motor Volvo B:2!:0 koji pokrece hidraulicne pumpe za napajanj e hidro­ motora koji pogone glavne kotace oruz­ ja. Na svakom kraku onazja se nalazi po jedan kotac cije spusuanje i podiza­ nje je takoder pokretanoi hidrau.likom. Ugradnja hidraulicncg piogona z.natno povecava manevarske rmogucno'sn oruz­ ja u pogledu brzog postavljanja u paljbeni poloza] i evenunalnu promjenu

Usporedno ispitivanje tnpnickih sustava FH- 77 805 L52 u prednjem planu i FH- 77 BW L52 u pozadini, na poligonu u Svedskoj

TAKTICKO-TEHNICKE ZNACAJKE HAUBICE FH-77 B

Kalibar 155 mm L52 Protutrzajuii sustav hidropneumatski Zatvarac zavojni Maso oruijo 12.230 kg Duiina 13.840 mm Sirin a 2.650 mm V-isina 2.890 mm Klirens 400mm Max. brzina prevoienja 70 km/h Brzina oruija pogonom APU 7km/h Motor Volvo Elevacija/ depresija +70°/-3 ° Mogucnost djelovanja po smjeru 30° Li D Brzina paljbe, max. 3 proj./13 s Maksimalni dome! 40 km Mogucnost MRSI paljbe 5 projektilo unutar 3 s Spremnost za poljbu 90 sekundi Broj donevn posluge 5

polozaja zbog izbjegavanja nepri­ jateljske protupaljbe. Upravljanje oruz­ jem u voznji obavlja se s uredenog mjesta koje je s lijeve strane zadnjaka. Konstrukcija podvozja omogucuje vucu oruzja maksimalnom brzinom 70 km/h, te autonomno kretanje brzinom od 7 km/h. Za vucu oruzja propisano je vozilo pogonske konfiguracije 6x6, a u sprezi s pogonom oruzja moze se sinkronizirati pogon 8x8 brzinorn 7 km/h.

Elevacijsku masu oruzja cirri kolijev­ ka s lezistem cijevi, cijev oruzja, hidro­ elasticni protutrzajuci sustav i punjac streljiva. Podizanje i spustanje cijevi u odredenu elevaciju, te zakretanje gor­ njeg postolja po smjeru obavlja se pornocu hidraulicnih uredaja brzinom od tri stupnja u sekundi. Sustav za

VELJACA 2003. RV 51

1985.

Povecanie dometa preko 40 km

FH-778 L39

Balisficko racunalo Automatsko gadanje i MRSI paljba

Nove cilinieke naprave INS Pobolisana sposobnost "Gun & Run"

2002.

Novi samovozni topnicki sustav FH-77 BW L52

Shematski prikaz modernizacije temeljnog topnickog sustava FH-778

sjediste punjaca, drugi kom­ pletira projektile s odgo­ varajucim upaljacima, treci je zaduzen za barutna pun­ jenja, dok cetvrti rukuje kranom za donosenje pro­ jektila do punjaca.

Usmjeravanje cijevi topa u odredeni polozaj omo­ gucuju hidraulicni servo uredaji kojima se upravlja pomocu odgovarajucih poluga. Lijevom polugom sa

mjesta posluzitelja cijev se upravlja po elevaciji, a desnom postolje oruzja po smjeru.

Moguca je ugradnja razlicitih tipova ciljnickih naprava, no vecina oruzja

punjenje streljivom sastoji se od hidra­ ulicnog krana koji je ugraden na desni krak oruzja te ornogucuje prenosenje istodobno tri projektila do automatskog punjaca, Nakon stavljanja projektila u automatski punjac, potiskuje ga hidraulicni potiskivac u cijev oruzja, poslije cega se ubacuje barutno punje­ nje. U tijelu zavojnog zatvaraca nalazi se automatski podsustav za punjenje topovskih kapsula. Takav sustav pu­ njenja oruzja funkcionira pri svim kutovima elevacije do + 70 stupnjeva, a s tri posluzitelja omogucuje ispaljenje 3 projektila u 12 sekundi. Normalna brzi­ na paljbe je oko 10 projektila u minuti.

Poslugu oruzja cini sest ljudi i to zapovjednik, ciljatelj i cetiri posluzite­ lja. Jedan posluzitelj rukuje mehaniz­ mom za utovar projektila s platforme u

52 HV VELJACA 2003.

ima ugradene elektronicke naprave BEAB BAAB RIA. Panoramski ciljnik je smjesten ispred operatera i zasticen je cijevnim kavezom. Za izravnu paljbu rabi se teleskopski ciljnik s povecanjern 4x. Ispred teleskopskog ciljnika ugraden je uredaj za povecanje svjetla (nocni ciljnik) NK 24 (BAAB) koji omogucuje izravno gadanje u nocnim uvjetima.

Buduci da je FH- 77 B ovisna o hidraulicnom pogonu kao alternativni pog?n usluzrnh agregata moze se rabiti elektromotor koji se napaja s vanjskog izvora. Isto tako ugradene su dvije rucne hidraulicne pumpe koje se rabe u slucaju nuzde iii u nocnim uvjetima kada nije preporucljiva buka motora na

paljbenom polozaju, Jedna od pumpi je ugradena ispred ciljaca i sluzi za pokretanje cij evi po elevaciji i smjeru, te pokretanje automatskog punjaca. Druga pumpa je s desne strane oruzja i napaja instalaciju za pokreta­ nje potpornih kotaca krakova za olaksanu manipulaciju oruzjem.

Za razliku od modela FH-77 A koji ima klizni

zatvarac i zahtijeva streljivo s cahurom, barutna komora oruzja FH-77 B se zat­ vara zavojnim zatvaracern i moze se ko­ ristiti sirokim spektrom barutnih pu­ njenja streljiva 155 mm razhcitih proiz­ vodaca NATO-ove specifikacije.

lnacice

Svedani su poznati po prakticnosti i unifikaciji tehnickih sustava, pa tako i u podrucju obrambenih sustava. Kao sto su ponudili ugradnju protuzrako­ plovnog topa 40 mm na podvozju teg­ ljaca Volvo, tako nude i ugradnju haubice 155 mm na slicno podvozje.

Bofors Weapon Systems je jos 1995. godine ugovorio razvoj oruzja 155 mm na podvozju tegljaca Volvo VME A25C pogonske konfiguracije 6x6 s agenci­ jom FMV. Prototip oruzja uspjesno je

se doslo na trupnim ispiti­ vanjima, oruzje je ponovno testirano 1999. godine. Dotad su napravljena mnoga poboljsanja pa je izrnedu ostalog posluga smanjena na pet clanova, a oruzje je moguce dovesti u ~ spremnost za paljbu iz kabine vozila.

Podvozje haubice FH-77 A rabilo se i na oruzju oznake KARIN/CD 80 u svedskorn obalnom topnistvu. Umjesto cijevi 155 mm ugradena je cijev 120 mm duzine 55 kalibara koja ispaljuje streljivo kompatibilno sta­ cionarnom sustavu ERSTA 120 mm. Brzina paljbe takvog sustava je 16 metaka u minuti i zajedno sa spomenu-

Nova oruzja mogu koristiti razlicite vrste barutnih punjenja kao sto su modularna barutna punjenja M91, odnosno M92 i uniflex 2

..... ,. __ CHGE M9Z

tim sustavom ERST A i raketnim sustavima RBS 15 KA, te RBS 17 Hellfire cine o balni sustav obrane Svedske.

zavrsen, a oruzje je ustupljeno svedskoj vojsci na trupna ispitivanja.

Podvozje nosivosti 25 tona je dobio novu kabinu koja je prilagodena smjestaju sest clanova posluge, a u prednjem dijelu je srnjesten motor. Kabina vozila je potpuno oklopljena i na straznjim bocnirn stranama je opremljena vratima za ulazak posluge. Na gornjem dijelu kabine su kruzna vrata kroz koja se upravlja krovno ug­ radenom strojnicom. Postojeca haubica FH- 77B s malim modifikacijama pro­ tutrzajuceg sustava i sustava punjenja, ugradena je na straznji dio podvozja. Za vrijeme paljbe oruzje se oslanja na dva stabilizatora koja su ugradena sa straz­ nje strane podvozja, a za potrebe trans­ porta oruzje se povlaci prema prednjem dijelu vozila. lzmedu kabine i straznjih pogonskih mostova smjesteni su spremnici za prijevoz 24 projektila i 36 odgovarajucih barumih punjenja, Osim povecanja mobilnosti tog sustava po­ stiglo se u potpunosl~ zastititi poslugu, a brzim postavljanjem oruzja u ophod­ ni polofaj postize se brzo prernjestanje i promjena borbenog polozaja, te izbje­ gavanje nepnjateljske protupaljbe, Nakon ugradenih poboljsanja do kojilr

Zakljucak

Predstavljanje svedske haubice proizvodaca Bofors Defence izabrano je stoga sto obiluje raznolikostima u odnosu na druga topnicka oruzja, te sto dosada citatelji­ ma Hrvatskog vojnika nije na odgovara­ juci nacin predstavljeno. Veliki broj podsustava na oruzju ugraden je zbog smanjenja naprezanja posluge i sto vece operabilnosti oruzja. Tako mozerno primijetiti da oruzje nerna mehanickih uredaja za pokretanje i usmjeravanje cijevi vec je to rijeseno hidraulicnirn pogonom. Pomocni uredaji kao sto su elektromotori ili rucne hidraulicne pumpe ugra­ deni su kao alternativni pogon cijevi ako otkaze glavni hidraulicni sustav. Jednako tako sa svrhom smanjenja naprezanja posluge, na oruzje je ugraden hidraulicni kran kojirne je olaksana mani­ pulacija streljivom. Uzrne li se u obzir cinjenica da je prosjecna masa projek­ tila 155 mm oko 45 kilo­ grama, rnoze se lako

izracunati koliko je opterecenje posluge pri jednosatnoj uporabi oruzja koje ima rucno punjenje cijevi. Ovdje je potre­ bno istaknuti kako hidraulicni pogon znatno olaksava postavljanje oruzja u borbeni polozaj, kao i njegovo vracanje u transportni polozaj. Uporabom pogo­ na preko kotaca, oruzje se moze zakre­ tati u zeljenorn smjeru, voznjorn una­ trag zabadati krakove u zernlju, te u suprotnom smjeru voznje izvlaciti ih iz zernlje, sto nakon dugotrajne paljbe zna biti veliki problem za poslugu, ako bi to radila rucno.

Da je Bofors Defence osjetio <lobar po;;ao s oruzjem FH-77B svjedoci i ci­ njenica kako je od 9. do 10. listopada prosle godine odrzana prezentacija sus­ tava predstavnicima stranih zernalja medu kojima su bili i predstavnici Nor­ veske i Japana. Strucnjaci tvrtke Bofors Defence ocekuju nove poslove s oruz­ jem FH- 77, buduci da je prezentacija na ispitnom poligonu bila zapazena kao vrlo uspjesna i zanimljiva.

Nova haubica 155 mm FH- 77 BOS na paljbenom polozaju

VELJACA 2003. HV 53

Napredak tehnologije omogucio je

proizvodnju minijaturnih satelita koji su

vrlo lagani. mogu letjeti u skupinama. a

i jeftiniji su nego sad postojeci sateliti

Pripremio Marijo PETROVIC, dipl. ing.

M inij a turizacij a tehnologija pocevsi od elektronike pa do propulzije, kombini­ ranih s rastucim

zahtjevima za pristup svemiru, dovodi do nove generacije malenih te jeftinih satelita. Napredne mogucnosti mikroelektronike dopunjene su razvo­ jem laganih materijala te efikasnih solarnih celija i baterija. Generalno, sateliti tezine 100-1000 kg definirani su kao mali iii minisateliti, sateliti tezine 10-100 kg kao mikrosateliti, sateliti tezine 1-10 kg kao nanosateliti, te pikosa teliti (laksi od 1 kg) i fem- tosa teliti (laksi od O ,1 kg).

Serijska proizvodnja identicnih male­ nih satelita smanjuje njihovu jedinicnu cijenu, a istodobno njihova malena ma­ sa i velicina smanjuje cijenu lansiranja. Malena lansirna sredstva postaju sve dostupnija, a veca ornogucuju nosenje dodatnih tereta i time smanjuju ukup­ nu cijenu lansiranja. Americko ratno zrakoplovstvo (USAF), koje tezi postati istinska svemirska sila, nada se sma­ njenju troskova lansiranja sa sadasnjih 20000 dolara na manje od 8000 dolara po kilogramu korisnog tereta.

Zelja za vrlo brzim odzivom na potrebu lansiranja omogucena je tako da se maleni sateliti mogu lansirati iz borbenih aviona F-15 iii F-22, pa cak s balona iii topova na zemlji. Zajednicke studije oko potencijalnih misija za mikrosatelite, napravljene od Istrazivackog laboratorija Americkog ratnog zrakoplovstva (AFRL) i NASA­ inog Laboratorija za mlazni pogon QPL), dale su 6 mogucih inacica od kojih dvije omogucuju lansiranje na zahtjev. Njihovi zakljucci, zasnovani na projektima razvoja raketa na kruta gori­ va i sustavima navodenja, su takvi da je

54 HV VELJACA 2003.

moguce postaviti 30 kg teski mikrosatelit u kruznu orbitu na 1000 km i pod kutem od 90°.

Razvoj malenih satelita vodi u dva smjera: lagani sateliti vec sada izvode promatranje Zemlje i dobavljuju fotografije dostatno razlucivnosti za vojne potrebe. lsti takoder ispituju nove tehnologije, koje ce rezultirati izradom manjih i jos boljih satelita. Npr. USAF vjeruje da ce nova generaci­ ja GPS satelita teziti manje od 100 kg. Drugi je vaznan srnjer sposobnost letenja u skupinama, gdje mali sateliti suraduju i daju performanse koje imaju velike i skupe jedinicne platforme. Taj pristup ornogucuje nove primjene kao sto su radari u svemiru (SBR) i kornu­ nikacijska oprema koja radi s malenim bazama na zemlji.

AFRL-ov program nazvan MightySat ima zadatak demonstrirati jeftinu sve­ mirsku tehnologiju koja se visestruko isplati. MightySat I, tezak 65 kg, koji je lansiran u prosincu 1998. na jednogo­ disnju misiju, ima strukturu od kom­ pozitnih materijala te je gotovo dvo­ struko laksi od uobicajenih rjesenja. Nosac ukljucuje dvostrujnu solarnu celiju kod koje dodatni sloj galij-indij­ fosfida konvertira suncevu energiju na manjim valnim duljinama nego sto to omogucuju celije temeljene na galij-

arsenidu. Dvostrujne celije imaju 21 % vecu korisnost, a buduce trostrujne celije imati ce cak 25% vecu korisnost.

MightySat II serija predvidena je za 5 misija u slijedecoj dekadi. Novi dizajn tezine 125 kg i generirane snage od 325 W stabiliziran je u tri osi i ima zglobno razvijene solarne module. Prvi primjer­ ak MightySat 11.1 lansiran je u srpnju 2000. u sklopu programa vrijednog 36 milijuna dolara. Nosi 10 jedinica ukljucujuci i sustav za spektralnu vizualizaciju pornocu Fourierovih translormacija, koji je financiran od Svemirskog zapovjednistva americke vojske. Sustav pokriva 256 pojaseva u podrucju od 4 70 do 1050 nm (ultralju­ bicasto-vidlj ivo-injracrveno svjetlo), snirnajuci jednu sliku dimenzija 20 x 13 km svaka 3 dana. Jedna od jedinica je i minijaturni transponder za svemirsko-zemaljski link, razvijen od Istrazivackog laboratorija .\mericke mornarice. Jedinica tezi samo 1,5 kg i zauzima volumen od 1,5 litara cime je 70% manja i laksa nego prijasnja rjesenja,

MightySat II.l dodatno nosi dva pikosatelita, koji ce izvesti samostalnu dvotjednu eksperimentalnu misiju­ Tehnoloski vrlo napredni, svaki laksi od 0,25 kg i dimenzija 10 x 7,5 x 2,5 cm, lansirani su u sijecnju 2000. Nakon

izbacivanja iz matioi:nug satelita, pikosateliti ostaju r;:>0vezani zajedno uz ornoc 30 rnetara ougackog kabela.

p d - .. Prirnarni ctlj je ei •.• o nstracija prekidaca-preklopflika radiofrekvencija baziranog na mikrt0-elekronsko­ rnehanickom susta-VU (MEMS), projek­ tu Rockwellovog zpanstvenog sredista. oodatno, letjelica rio-si i uredaje za digi­ talnu bezicnu telefouiju ciju su tehnologiju razvili Rockwell i Los Angelesko sveuciliSte u Kalilorniji. a pod sponzorstvom DARPA-e. Radio­ uredaji pogonjeni litij-tionil-klorid baterijama uspjesrtD su odasiljali po­ datke prema zemaljs'koj postaji do pre­ stanka rada zbog potrosenih baterija.

Svemirski testni program (STP), voden od Americkog ratnog zrako­ plovstva i njegovog svemirskog sredista, dopusta lan.siranje tereta koje odobri Americko rnimistarstvo obrane i Vijece za svemirske -eksperimente bez dodatnih troskova. a na teret razvoja. Jedno je lansiranje bilo u lipnju 2000. godine a stajalo je 85 milijuna dolara. lansirano je vozilo za istrazivanje

TehSat 21, promjera 1 m, visine 30 cm. Kad dostigne radnu visinu rrazvija cltindricni solarni panel

svemirske tehnologije (STRV-2) spon­ zorirano od americke Antibalisticke obrambene organizacije (BMDO). STRV-2 sadrzi infracrvenu kameru koju je osigurala britanska Razvojna i istrazi­ vacka obrambena agencija (DERA). Kamera tezi 23 kg, u1djucujuci i 200mm teleskop i su;tav leca, a sve ukupno trosi manje: od 60W elektricne snage. Njezino kuciste je izradeno iz kompozitnog materijala baziranog na ugljicnim vlaknima. i tako organiziranu

da prornjene temperatura uzrokuju veoma male dilatacije na svih 45 cm duljine i time ne ometa kameru da ostane u fokusu. Karnera je montirana na specijalni antivibracijski sustav, razvijen u Honeywellu. Ta je platforma ucvrscena na nosac pomocu 6 aktivnih aktuatora koji sprecavaju vibracije pre­ nesene od satelita do nosaca. o'ni tako­ der sprecavaju vibracije generirane od sustava za hladenje kamere i omogu-

Francuski mikrosatelit Cerise

cuje upravljanje oko sve tri osi rotacije. Senzor kamere moze obuhvatiti

podruc]e 16xl20 km s razlucivoscu od 30 metara. Uspjesno je otkrio avion Boeing 74 7 koji je letio preko rijeke Ternze u V. Britaniji, a koristio se metodom razlike u snimljenim slikama. Metoda usporeduje dvije snimljene slike i izvlaci vidljive malene promjene, ornogucujuci otkrivanje cilja kao rezul­ tat njegova pomaka u odredenom vre­ menskom intervalu, cime se dobije brz­ ina i smjer aviona. Kamera ima jos jednu svrhu - otkrivanje ostalih ciljeva te mjerenje prirodnih infracrvenih zracenja. Podaci ce biti rabljeni za oblikovanje buducih sustava, narocito onih za otkrivanje lansiranja raketa.

STRV-2 nosac ima eksperimentalni uredaj za lasersku komunikaciju, razvi­ jen od kompanije AstroTerra za potrebe BMDO-a. Namjera je da se predstavi prva komunikacija iz svemira prema zemlji rabeci brzine prijenosa potrebne za nadzor u relnom vremenu. Ukljucuje preuzimanje spremljenih podataka iz infracrvene kamere brzinom 50-100 Mbit/s, a neke demonstracije pokazuju brzine od 270-1000 Mbit/s.

Slijedeci STP program, lansiran u ozujku 2000. godine, je multispektral­ no terrnicko snirnanje (MTI). Sandia National Laboratories osigurao je sen-

zor i teleskop koji prikuplja slike sred­ nje razlucivosti u 15 spektralnih poja­ seva od vidljivog do infracrvenog podrucja, Letjelica reska 600 kg priku­ plja 6 slika na dan, a svaka pokriva povrsinu 12 x 12 km iz dva kuta od kojih je drugi kut za 45-55° veci od prvog, Americko ministarstvo energije je glavni sponzor MTl misije. Satelit prikuplja slike diljem Amerike i time se stvaraju haze podataka koje se mogu naknadno usporedivati s buducim nadziranjima i mjerenjima.

Visoko rangirani teret iz 1999. ~odine bio je komunikacijsko-navigaci- • jski sustav za predvidanje (C/NOFS), sponzoriran od AFRL-a. C/NOFS ce predvidati i mjeriti svjetlucanja u ionosferi koji mogu degradirati performanse komunikacijskih, navigacijskih i ostalih sustava. Pocetno predvidanje ide 4 do 6 sati unaprijed, ali tobi se trebalo povecati na 24 sata unaprijed. DERA-in utjecaj u STRV-2 programu pokazao se jos iz suradnje s BMDO-om na nosacirna za STRV-la i lb mikrosatelita koji su bili lansirani 1994. Oni su nosili ukupno 15 eksperimena ta sponzoriranih od britanskog i americkog ministarstva obrane i Europske svemirske agencije (ESA). To je ukljucilo kriogeno hladenje, sustav za sprecavanje vibraci­ ja, naprednu mikroelektroniku, solarne celije te niz mjeraca razine svemirske radijacije.

Svemirska letjelica je lansirana u geostacinarnu orbitu koja prolazi zemljinim Van Allenovim pojasima. Oni sadrze energetske protone i elek­ trone koje izbacuje sunce, a uhvaceni su u zemljino geomagnetsko polje. Radijacija na odabranoj satelitskoj orbiti 8 je puta veca nego na uobi­ cajenoj orbiti i izvrsno je podrucje za ispitivanje komponenata koje mogu biti ostecene zracenjern visoko energetskih cestica. U studenom 2000. lansirane su let­

jelice STRV-lc i ld od kojih svaka tezi oko 100 kg - dvostruko manje nego prethodnici la iIb. Njihovih 25 eksperimenata sadrze razlicite tehnologije ukljucujuci i vrlo lagane litij-ion baterije, ESA Spare mikropro­ cesor otporan na radijaciju, sigurne komunikacije, napredne solarne celije te kolekciju minijaturnih instrumenata za mjerenje prirodne radijacije u svemi­ ru. GPS iz GEO eksperimenata na STRV-lc utvrdit ce kakvaje kvaliteta i uporabljivost primljenih signala sa

VELJACA 2003. HV 55

GPS-a koji je na 18 000 km visine. Ako je dobra, buduce geostacioname komu­ nikacije i meteoroloski sateliti mogli bi rabiti GPS-ove umjesto konvencional­ nih zemaljskih sustava.

DERA takoder radi sa Surrey Satellite Technology Ltd (SSTL), Rutherford Appleton Lab, te National Remote Sensing Centre na programu koji finan­ cira britansko ministarstva obrane i Britansko nacionalno svemirsko srediste (BNSC). Zadatak je razviti maleni satelit koji je sposoban razluciti detalje na zemlji velicine 2,5m. Sto kilograma tezak takticki opticki satelit (topsat) bit ce jeftini primjer za demon­ straciju ispitivanja upravljanja podaci-

ma uz uporabu mobilnih zemaljskih postaja. Topsat je jedan od tri projekta uz suradnju Micro Satellite Application in Collaboration (MOSAIC)' programa koji je BNSC inicijalizirao u prosincu 1999. s fondom od 15 milijuna funti, a u razdoblju od 3 godine. Ostala dva, vodena od SSTL-a su Gemini te Disaster Monitoring Constellation (DMC). Gemini je malen i jeftin geosta­ cionami komunikacijski satelit koji podrzava razne servise kao telefonija, televizij a i radio.

DMC ce se sastojati od pet mikrosatelita teskih 50 kg. Sustav ce omoguciti dnevno skeniranje terena u visokoj razlucivosti, a zbog nadziranja i ublazavanja prirodnih i namjemih razaranja i nesreca, Letjelica ce osigu­ rati znatno brze ponovno motrenje istog mjesta nadzora nego sto je to mo­ guce sa sadasnjih satelita za motrenje zemlje, a koji su vise od 50 puta sku­ plji. Alzir se vec pridruzio Britaniji u DMC programu, a ocekuje se pridruzi­ vanje NR Kine, Nigerije i Tajlanda.

Mikrosatelit Tsinghua-1 tezak 50 kg,

56 RV VELJACA 2003.

koji je SSTL razradio u suradnji s Kineskim sveucilistem u Tsinghuaiu, primjer je demonstracije DMC-a. Satelit nosi multispektralnu kameru omogucujuci razlucivost od 39 m na zemlji i to u tri pojasa, a takoder nosi i specijalnu digitalnu opremu za pohra­ njivanje i prosljedivanje komunikacija pri niskim orbitama oko zemlje.

TMSat lansiran u srpnju 1998. godine, u suradnji SSTL-a i tajlandskog partnera, prvi je komercijalni mikro­ satelit koji omogucuje multispektralne slike razlucivosti 100 m. Satelit nosi sirokokutnu kameru FaSAT-Bravo, kao i tri uskokutne kamere razvijene poseb­ no za tu misiju.Te tri kamere bazirane

Satelit SNAP-1, tezine 6,5 kg, dimenzija 33x33 cm u lansirnoj konfiguraciji. Tek se u usporedbi s covjekom mogu uociti njegove male dimenzije

cepta SSTLje rabio kamere na SNAP-I satelitu i napravio video telemetriju svojeg vlastitog pozicioniranja, kao i slike Tsinghua-1 i ruskog satelita Nadezda koji je posluzio kao ;atelit­ nosac prethodna dva, ..•. •

Njernacka kompanija RapidEye '\ sklopila je ugovor sa SSTL-om_, vrije,an 100 milijuna dolara, za izradu cetiriju 380 kg teskih minisatelita baziranih 1Ja istoj platformi kao i UoSAT-12. Planirani je lansiranje do konca 2002., a omogucit ce snimanje multispektral­ nih slika razlucivosti 6,5 m uz svakod­ nevni ponovni posjet. SSTL ce izraditi svoj Constela projht po cijeni od 90 milijuna dolara za skupinu Gander od 12 mikrosatelita koji se planiraju lansir­ ati potkraj 2002. iii pocetkom 2003. Letjelica ce nositi radarske visinomjere koji ce biti rabljeni za upozoravanje u slucaju opasnih morskih valova.

SSTL ima ugovor od 14 milijuna dolara s turskim razvojnim timom i institutom iz Ankare, a u svrhu izrade satelita BiltenSA T teskog 100 kg i opremljenog panoramskom kamerom razlucivosti 12m i multispektralnom kamerom razlucivosti 26 m za proma­ tranje zemlje.

Nekoliko europskih organizacija takoder provode istrazivanja na ovom polju. ESA planira lansiranje satelita

su na Eastman-Kodak CCD senzoru, razlucivosti 1020 x 1020 tocaka i uparenog s lecorn zarisne duljine 75mm, a ornogucuju snimanje s razlucivosti od 100 m iz orbite na visini 800 km.

SSTL je financirao svoj vlastiti razvoj UoSAT-12 satelita teskog 325 kg, lan­ siranog u travnju 1999. i po cijeni od 6 milijuna funti, a u svrhu istrazivanja i razvoja tehnologije vozila i nosaca tere­ ta. Letjelica je ornogucila vise od 500 slika visoke razlucivosti od 10 m (boja) i 32,5 m (multispektralne). UoSAT-12 dodatno nosi MERUON komunikaci­ jsku opremu koja je razvijena u zajed­ nicko] suradnji SSTL-a i Singapurskog tehnoloskog sveucilista iz Nanyanga.

SSTL je takoder financirao razvoj prvog nanosatelita nazvanog SNAP-1, a koji je lansiran u lipnju 2000. godine. letjelica teska 6,5 kg predstavljena je kako bi demonstrirala sposobnost visoke integracije nanosatelita i njihove uporabe kao autonomnih robota za promatranje svemirskih letjelica u orbiti. Za testiranje prethodnog kon-

Konceptini prikaz nanosatelita tvrtke The Aerospace Corp

PROBA teskog 100kg, koji ce posluziti za istrazivanja tehnologija malih satelita.

Britanska tvrtka Sira ElectroOptics koja suraduje s DERA-om na·infracr­ venoj kameri za STRV-2 nosac, izradila je kompaktni spektrometar visoke razlucivosti (CHRIS) koji ce biti monti­ ran na PROBA satelit. CHRIS ornogucuje pracenje 160 spektralnih kanala pckrivajuci podrucje 415-1050 nm (ultraljubicasto-vidljivo-infracrveno svjetlo), a koje moze biti odabrano na svakoj slici koja pokriva podruc]e 13,5 x 13,5 km s razlucivoscu od 17 m.

Uredaj tezi samo 14 kg, trosi 9 W elek­ tricne energije i stoji 2,5 milijuna dolara, a otporan je na radijaciju.

Francusko ministarstvo obrane rabi svoje Cerise i Clementine mikrosatelite, lansirane 1995. i u prosincu 1999. u svrhu ispitivanja zemljinog radioelek­ tricnog okruzenja. Obje letjelice izradio je SSTL prema ugovoru s Alcatelom. U prosincu 1999. Francuska agencija obrambene nabave DGA odabrala je Astrium koji ce osigurati ESSAIM sus­ tave, a koju ukljucuju i mikrosatelite te njihove zemaljske posluzitelje. ESSAIM ce biti baziran na obitelji platformi teskih 120kg, a koje razvija Astrium uz pomoc Francuske svemirske agencije

/

PICDSat koji je za potrebe USAF-a

izradila tvrtka SSTL

(CNES). CNES je razvio Jason - malene satelite za oceanografska istrazivanja, baziranih na nosacu Alcatel Proteus, a koji mogu mjeriti morsku povrsinu s tocnoscu od 2,5 cm.

Raketa Cosmos-3M lansirana u srp­ nju 2000. nosila je 2 malena satelita : CHAMP i MIT A. MIT A je talijanski eksperimentalni satelit zajedno s BIRD RUBIN komunikacijskim teretom. CHAMP, sponzoriran od Njemackog svemirskog centra (DLR) i voden od GeoForschungsZentrum is Potsdama, prvi je satelit baziran na Astrium Flexbus ultralakoj platformi. lsti nosi uredaj za mjerenje ubrzanja u sve tri osi (STAR) razvijen od CNES-a i Francuske svemirske tstrazivacke agen­ cije (ONERA). STAR mjeri kretanja satelita, kombiniranf s GPS-om i laser­ skim mjerenjima putfnje, a sve u svrhu mapiranja zemljinog gravitacijskog polja izravno iz ~rbite.

Izraelska vojska istrazuje mogucnosn uporabe mikrosatelita, a Rafael Armament Development Authority priopcio je da ima odredene studije o

lansiranju takvih platformi izravno iz zrakoplova. Izrael, uz suradnju Singapura (koji ima pristup tehnologi­ jama od SSTL-a na UoSAT-12 i ostalim platformarna), razvija novu generaciju

elipticnu ekvatorijalnu orbitu, a drugi u elipticnu polarnu orbitu. Letjelice ce nadzirati promjene u mikrostrukturi magnetosfere i suncevih vjetrova. Rezultati ce poboljsati razumijevanje i predvidanje svemirskog vremena.

Uz mnoge sposobnosti malih satelita moramo pridodati mogucnost letenja u formacijama, stvarajuci skupine koje zajedno mogu predstavljati jednu veliku letjelicu. Svaka letjelica moze imati zasebni zadatak ili nositi dio sen­ zora (kao sto je rnultistaticni svemirski radar-SER). Razmjenom podataka, svaki clan skupine moze upiti dio podataka iz virtualne mreze koja moze biti velika nekoliko kilometara.

specijalnih satelita koji imaju vaznu ulogu u nekoliko razlicitih polja. Izraelska svemirska agencija financira razvoj Gurwin-II TechSat uz pornoc instituta Technion. Mikrosatelit tezak 48 kg i lansiran u srpnju 1998. nosi nekoliko specijalnih istrazivackih uredaja. To ukljucuje i vrlo lagani ultraljubicasti fotometar koji mjeri kon­ centraciju ozona u zemljinoj atmosferi, a sam uredaj trosi vrlo malo elektricne energije. Nadalje, tu je prvi uspjesni eksperiment kojim je testirana izdrzljivost poluvodica na visoke tem­ perature u svemiru, i na kraju specijalni mjerac radijacije koji ce pomoci u buducem projektiranju elektronickih komponenti namijenjenih za svemir.

Sustav Diamant, na kojem rade njemacke i izraelske tvrtke, bit ce slozen od minisatelita mase manje od 250kg i dimenzija 1 x 1 x lm, a sluzit ce za promatranje zemlje. Multispek­ tralni visoko razlucivi daljinski sustav (MSRS), koji je tezak 70kg, baziran je na El Op-ovom vizualnom sustavu i pokriva 12 spektralnih pojasa u vidljivom i blizem infracrvenom dijelu spektra uz razlucivost od 5 m. Europ­ sko povjerenstvo financira razvoj MSRS-a dimenzija 60 x 58 x 58 cm, a koji moze snimiti 140 slika na dan od kojih svaka pokriva 26 x 40 km.

Prema informacijama americkog ministarstva obrane, Kina razvija mini­ satelite za razlicite misije kao sto su daljinsko pracenje i mreze elektroop­ tickih i radarskih satelita. Projekt Ki­ neske akademije znanosti ukljucuje dva mikrosatelita, svaki mase oko 200kg, od kojih ce jedan biti postavljen u visu

Formacije su relativno stabilne te zahti­ jevaju vrlo male korekcije (pomocu propulzivnih motora), a mogu biti ponovno rasporedene ako to misija zahtijeva. AFRL predvida operativni SBR koji se sastoji od 40 skupina, od kojih svaka broji 8 mikro-satelita tezine 100 kg, a cijeli sustav omogucuje tri puta vecu ucinkovitost uz trecinu cijene postojecih sustava.

Prednost skupina ukljucuje i povecanu tocnost iz prostora clanova skupine, sposobnost rekonfiguracije na zahtjev i mogucnost dodavanja jos satelita u istu skupinu ako je to potreb­ no. Kvar pojedinacnih satelita rezultira smanjenjem performansi, sto je bolje nego gubitak kompletne misije, a ispravni se sateliti mogu ponovno rekonfigurirati i popraviti performanse. Te sve pogodnosti omogucuju da se nova misija jednostavno isprogramira i posalje sa zemaljskih postaja. Npr. skupina moze biti velicine 500 metara ako radi kao radar, ali moze se prosiriti na 5 km ako zelimo raditi geolociranje. Kompletna formacija skupina moze biti poslozena redistribucijom satelita iz skupina, cime se dobije'odgovarajuca velicina i razvijenost, ovisno o zahtjevu.

VELJACA 2003. HV 57

A ustrijska tvrtka Steyer-Daimler-Puch razvila je novu inacicu svog poznatog oklopnjaka Pandur. Nova inacica je oz­

nacena jednostavno kao Pandur II. Bit ·Ce ponudena u konfiguraciji 6x6 i 8xB. a

imat ce oko 90% zajednickih komponenti kako bi se reducirali troskovi nabave i kasnijeg odrza­ vanja tijekom radnog vijeka.

Pandur II je daljnji evolutivni razvoj prijasnje inacice Pandur I. a najvidljivije razlike su u po­ vecanom razmaku kotaca i modificiranom tijelu oklopnjaka. Modifikacije ga nisu previse otezale

tako da se i dalje moze prevoziti u transportnom avionu C-130 Hercules.

Temeljna inacica pruza zastitu od streljiva ka~bra 7 .62 mm. ali se oklopna zastita moze i povecati. ovisno o potrebama kupca. U odnosu na Pandur I povecana je i zastita od mina.

Pandur I pogoni motor Steyer snage 260 iii 285 KS dok je kod Pandura II motor Cummins ISC snage 355 KS. a postoji mogucnost postavljanja i pojacane inacice motora snage 400 KS. Snaga se na kotace prenosi automatskom transmisijom ZF 6HP 602C. Motor je isti za obje inacice (6x6 i 8x8).

a maze se skinuti i postaviti za 30 mi- nuta. "'.

Maksimalna brzina po dobrom ~utu iznosi 100 km/h. Standard~a ,oprtma Pandura II obuhvaca upravljacki· me­ hanizam na prve dvije osovine. nm­ visni ovjes. sustav sredisnjeg nadzora tlaka u gumama. run-flat umetke. disk kocnice. ABS kocioni sustav. automat­ ski nadzor pogonskog sustava. elek­ tronicki nadzor motora i vitlo.

lnacica 6l6 maze nositi najvise 12 ljudi dok inacica 8x8 nosi njih 14. lnacica BxB moci ce se opremiti siro­ kim spektrom raznih kupola. uklju­ cujuci i kupolu s topom kalibra 105 mm.

Nudit ce se i inacica opremljena kupolom s novog gusjenicnog borbenog vozila pjesastva Ulan koje ulazi u sastav austrijske vojske. Kupola ima stabilizirani top kalibra 30 mm. koaksijalnu strojnicu kalibra 7 .62 mm. napredni dnevni/ nee­ ni sustav za upravljanje paljbom i sustav za automatsko pracenje cilja.

Pandur I je postigao solidan komercijalni us­ pjeh i rabi se u Austriji. Belgiji. Kuva~u. Sloveniji i SAD-u (americka kopnena vojska - US Army).

MS

Hove kupole za Warriora I B ritanska tvrtka Vickers Defence Systems (VOS) nudi nekoliko

kupola za modernizaciju bor­ benog vozila pjesastva Alvis Warrior koje se nalazi u sastavu britanske vojske.

Warrior je u sastavu britanske vojske od 1987 .. a opremljen je standardnom

dvoclanom kupolom. U kupoli je nestabilizirani top RARDEN L21 kalibra 30 mm i koaksijalna strojni- ca L94A1 kalibra 7.62 mm. Cilja se po­ rnocu dnevnoq/nocnoq ciljnickog sus­ tava tvrtke Thales Optronics. Kupola je teska 3.75 Iona.

Prva ponuda za unaprjedenje posto­ jece kupole slijedi formulu "rnali

pa Warrior maze precizno pucati i u po­ kretu. Predvidena su i evolutivna pobolj­ sanja na ciljnickorn i komunikacijskom sustavu. Dodan je i novi oklop pa je ku­ pola otpornija i teza (4.5 tona).

Druga ponuda te- melji se na no-

vorazvijenoj dvociano] ku- poli opremljenoj novim topom kalibra 40 mm. Kupola je ustvari demonstrator koncepta i razvijena je za sa mo 10 tjeda-

dodatni spremnik za raznovrstan teret. Trsca je pronuda nova [ednoclana

kupola s topom kalibra 40 mm. Ta je kupola razvijena kako bi se ostavilo sto vise slobodnoq prostora unutar oklop-

njaka. I

I ';,r,..~ ~- .. ~ .. ,:;;--

Najradikalnija je cetvrta ponuda. Rijec je o besposadnoj daljinski upravljanoj kupoli s topom kalibra 40 mm. Ta kupola tezi samo 2.5

troskovi-mali rizik" pa zadrzava pasta- na. Teska je 4.5 Iona. maze primiti do- Iona. jecu kupolu ali se uvodi stabilizirani top punski oklop. a na straznjem dijelu ima

58 HV VELJACA 2003.

MS

K ineska tvrtka CPMIEC (China na­ tional Precision Machinery lrn­ port&Export Corporation) nudi

svjetskom trzistu visecijevni bacac ra- keta (VBR) AlOO koji se nalazi i u naoru­ zanju kineske vojske.

Prvi podaci o novom VBR-u objavljeni su prije dvije godine. Rijec je o sustavu kalibra 300 mm s deset cijevi. AlOO je po mnogim znacajkarna stican ruskom VBR-u BM 9A52 Smerch. lpak. razlika je u tome da ruski ima 12 cijevi i postavljen je na teski kamion dok je kineski VBR

nog dometa 70 i mak­ simalnog 180 km. Irenutacno je u ponu­ di bojna glava teska 200 kg koja nosi zasad nespecificiran broj protuoklopnih/- prctupjesackih pu­ njenja. U razvoju su i druge vrste bojnih glava.

Raketa ima pogon­ ski sustav na kruto

gorivo. duqacka je 7.27 m i teska 780 kg. Navodi se kako je vijek trajanja rakete (naravno u propisanim uvjetima skla­ distenja) 1 o godina.

Podvozje je kineski kamion WS 2400 pogonske konfiguracije 8x8. Tezina sus­ tava je oko 22 t. a maksimalna brzina po dobrom putu iznosi 60 km/h. Na istom

montiran na nesto takse podvozje. Kod A 100 cijevi su postavljene u dva

reda. sest u donjem i cetirl cijevi u gor­ njem redu. lspaljuje nevodene rakete kalibra 300 mm minimalnog dometa 50 km. a maksimalnog 100 km. No tvrtka CPMIEC nije se zadovoljila tim dosegom pa razvija novu obitelj raketa minimal-

podvozju je i vozilo za dopunu raketama. Kad je u paljbenom potozaju sustav se dodatno osigurava s cetiri hidraulicka stabilizatora. po dva sa svake strane vozila. izmedu 1. i 2. te 3. i 4. osovine.

Sustav je sest minuta nakon zaus­ tavljanja spreman za paljbu. Elemente za paljbeno djelovanje osigurava mu sustav za upravljanje paljbom smjesten na podvozju konfiguracije 6x6.

Sustavom se upravlja iz kabine na prednjem dijelu podvozja. Svih deset ra­ keta rnoze se ispaliti za 60 sekundi. Nakon ispaljenja svih raketa AlOO se upucuje u podruc]e dopune. Vozilo za dopunu raketama ima hidraulicku diza­ licu koja puni rakete u lansime cijevi. Prema proizvodacu cijeli proces dopune traje 20 minuta.

MS

F rancuska tvrtka Giat Industries razvija inzenjerijsko vozilo EPG (Engin Principal du Genie) na temelju vozila za izvtacenje razvijenog na Ledercu. Vozilo se razvija kao privatni projekt

Giata koji je procijenio kako postoji trziste za takvo vozilo. EPG ima hidraulicnu ruku na prednjem desnom dijelu vozila. Na

ruku se mogu postaviti razni dodaci kao svrdlo. kosara. cekic. kuka i slicno. Bit ce opremljen i dozerskim nozem na prednjem dijelu vozila.

Temeljna mu je zadaca rasciscavanje zapreka na bojistu i uredenje paijbenih polozaja. No moie se opremiti i sustavom za ciscenje mina K2D kojeg je takoder razvio Giat.

Standardno inzenjerijsko vozilo francuske vojske je EBG (Engin Blinde de Genie) razvijeno~_a temelju podvozja tenka AMX-30. Vjeruje se kako je to vozilo nedovoljno pokretljivo i zasticeno za zajednicko djelovanje s novim tenkovima Leclerc.

Francuska vojska zato razmatra zamjenu. a opcije su ili vozilo temeljeno na tenku Leclerc iii na novom ijos nepostojecem. u razvoju je) kotacnom visenamjenskom vozilu VBCI. ·

Francuska vojska planira i nabavu novog vozila nosaca rasklopnog mosta. Razmatraju se i kotacno i gusjenicno podvozje zatu opciju.

MS

VELJACA 2003. HV 59

P oljsko ministarstvo nacionalne obrane okcncalo je terenske testove tri kotacna oklopnjaka u

sklopu nabave novog oklopnog trans­ portera poljske vojske. U testovima su sudjelovali: MOWAG Piranha IIIC. Steyer-Daimler-Puch Pandur II i Patria Vehicles AMV.

U tijeku je zavrsna faza natjecaja, a trebao bi biti zaktjucen izborom jednog od sudionika. u prosincu 2002. godine. Poljska do 2006. planira kupiti 120 oklopnjaka u pogonskoj konfiguraciji 8x8 s topom kalibra 25 ili 30 mm (inacica oklopnog transportera) i 100 oklopnjaka u pogonskoj konfiguraciji 8x8 ili 6x6 za specijalizirane zadace (platforma za minobacac. platforma za POVRS. zapov­ jedna inacica). U iduco] fazi. od 2006. do 2008 .. vojska planira nabaviti jos 280 oklopnjaka u inacici oklopnog trans­ portera i 100 do 200 oklopnjaka za specijalizirane zadace. Vojska zeli do 2012. nabaviti ukupno 1200 oklopnjaka.

Nabava oklopnjaka ce teci u sklopu

offset ugovora. Sva tri strana sudionika osigurala su dornace tvrtke koje bi tre­ bale osigurati proizvodnju u Poljskoj i ornoquciti provedbu odredbi koje ce proizici iz offset obveza prodavaca, Tako npr. Steyer-Daimler-Puch suraduje s poljskim konzorcijem pod vodstvom tvrtke OBRUM Gliwice. a sudjeluju jos tvrtke Bumar i ZM Bumar Labedy. Kako ce se proizvodnja organizirati u Poljskoj vec se gleda i na rnoqucnost izvoza. lzravni offset ugovor pokriva prijenos tehnologije i proizvodnju. prilagodbu

\

poljskim potrebama i potporu urizvozu. - Zatim. Steyer ce osigurati sudjelovanje

za poljske tvrtke u razvoju i proizvodnji topnickog streljiva kalibra 30 mm za top Mauser Mk 30-2.

Neizravni offset obuhvaca pornoc u izvozu autobusa Volvo koji se proizvode u Poljskoj. potporu u osiguranju investi­ tora za logisticko srediste u Katowicama te suradnju u modernizaciji poljske ze­ ljeznice.

MS

Novi lanser za POURS Mokopa

J uznoafricka tvrtka Kentron pri­ kazala je prototip zemaljskog lansera-turele za tesku protuok-

60 HV VEUACA 2003

lopnu raketu Mokopa dometa 10 km. Turela je nazvana Mokopa LUV (Light Utility Vehicle) i mofe se postaviti na sva­ ko vozilo koje ima mini­ malnu nosivost 800 kilo­ grama.

Turela se satoji od stupnog nosaca na koji je postavljena ciljnicka je­ dinica. laserski oznacivac cilja i cetiri rakete. Pri­ mijenjeno je mnogo di­ jelova razvijenih za he­ likopterski lansirni sus­ tav. Naime. Mokopa je najprije razvijena kao teski helikopterski PO­ VRS vrlo velikog dometa i po opcirn je znacajkama slican americkcm PO­ VRS-u Hellfire.

Kako je Mokopa rake­ ta vrlo velikog dometa i velike putne brzine njom se mogu gadati i he­ likopteri. Turela se tako rnoze rabiti u

rnjesovitim protuoklopnim i protuhe­ likopterskim zadacarna. Postoji mo­ gucnost modificiranja turele za uporabu PO rakete lngwe. To je raketa istog proizvodaca. ima domet od 5 km i vodi se po nacelu "laser beam riding· ili "jahanja po laserskoj zraci", Tim se do­ biva veca operativna raznovrsnost jer se s jedne turele mogu ispaljivati dvije razlicite rakete pa korisnik ima odre­ denu dozu fleksibilnosti u izboru najpri­ mjerenijeg djelovanja i cruzja kojim ce ~ ga provesti.

Kentron je turelu razvio kao privatni projekt i nada se kako ce to biti pocetak sirenja Mokope i na druge platforme. a ne samo na helikoptere. Tvrtka se nada kako ce juznoafrlcka vojska ub­ rzo pokazati potrebu i za takvim ze­ maljskim PO platformama. Tvrtka raz­ matra primjenu Mokope na lakim iurisnim avionima te na vecim ratnim brodovima gdje bi sluzila za obranu od napada manjih camaca u priobalnim vodama.

MS

Termalna kamera SiGMA

B ritanska tvrtka BAE Systems predstavi­ la je termalnu kameru SiGMA !Sensor Integrated Modular Arhitecture). Prema

tvrdnjama tvrtke to je prva takva kamera proizvedena izvan SAD-a koja maze prikazati termalnu sliku TV rezolucije. Kamera je u seri­ jskoj proizvodnji i vec postoje strane narudfbe. Razvoj je trajao tri godine. financirala ga je tvrt­ ka svojim novcem. a sve je obavljeno u pogoni­ ma tvrtke u Basildonu i Southamptonu.

Kamera rabi tehnologiju sredisnje ravne antene. Pogodna je za integraciju s visasenzor­ skim turelama koje se rabe na razlicitim vrstama transportnih zrakoplova. na brodovima te za rad u senzorskim glavama za nadzor. Dsigurava IC

Slika dobivena sustavom SIGMA

Kamera (lijevo) i kuciste (desno) videoprikaz danju. nceu i u nepogodnim vremenskim uvjetima. Po­ godna je i za primjenu u no­ vodizajnirani m sustavima i kao dio za moder­ nizaciju vec postojecih su­ stava.

Prema proizvodacu operativni su testovi dali dobre rezultate. Razmatra se i mogucnost inte­ griranja u FUR podvjesnike za borbene zrako­ plove.

Kamera prikazuje sliku u rezoluciji 640x512 piksela. ima zoom (16x) i tezi 4 kilograma u radnoj konfiguraciji (bez kucista i optike). Radi u dva frekvencijska podrucja; 3-4 µm te 8-10 µm. pri radu trosi 20 W. Raspon radne temper­ ature je od -33°C pa do +55°C. Vrijeme izmedu dva kvara iznosi 5000 sati. T vrtka do kraja 2003. planira dostici proizvodnju od vise od

100 primjeraka godisnje. Cijena kamere (s kucistem i optikom) iznosi 100 000 USD sto je usporedivo sa slicnim kamerama na trzistu.

Kako je kamera britanski proizvod ne podli­ jeze amerkkim ogranicenjima u izvozu osjetljive tehnologije te omogucava britanskim tvrtkama bolje marketinske mogucnosti.

Nagada se kako su prvi narucitelji kamere britansko ministarstvo obrane te jedna neime­ novana dalekoistocna ratna mornarica.

MS

jesecnik za b sportove i vj

rilac stine

reportaze >

vijesti • U dogac1anja • oronadire:

• intervjui • putopisi • katalog

www .. budo-internacion 2fT f OJ fH KfO fH !!! •• ••

P rema objavama u medijima. na poljskom natjecaju za nabavu novih visenarnjenskih borbenih

aviona americki Lockheed Martin je svojim avionom F-16 Block 52M+ ost­ vario novi vrlo vazan uspjeh na europ­ skom trzistu. Naime. poljska vlada je objavila svoju odluku o namjeri skla­ panja ugovora s Lockheed Martinom o kupnji 48 borbenih aviona. cime defini­ tivno kani zamijeniti postojecu flotu MiG-ova 21 i MiG-ova 29. Na natjecaju su. uz Lockheed Martin. svoje avione ponudili Dassault Aviation (Mirage 2000- 5EPL/DPL) i Saab/BAE Systems (JAS- 39 Gripen).

Procjenjuje se kako je cijena nabave 36 jednosjeda i 12 dvosjeda oko 3.5 mil­ ijade arnerickih dolara odnosno kako je vec (u takvim poslovima) slandardni off­ setni aranzrnan vrijedan izmedu 8.5 mi­ lijardi (prema navodima arnericke stra­ ne) i 9.7 milijardi arnerickih dolara (prema ocekivanjima poljske strane). Sklapanje toga posla arnericka vlada je spremna (u sklopu Foreign Military Financing programa) poduprijeli s 3,8 milijarde dolara zajma namijenjenog Poljskoj. uz kamatu od 6 posto i rok otplate do 15 godina. Taj zajam je vec odobrio americki Kongres. a potpisao ga je arnericki predsjednik. Smatra se kako bi isporuka narucenih aviona mogla poceti potkraj 2006., a trajala bi

do 2008 .. s dinamikom od 16 aviona go­ disnje. Poljska ocekuje kako je tom cd­ tukom osigurala nabavu jednog od naj­ potentnijih visenarnjenskih aviona u NATO zajednici. odnosno kako je na odqcvaraiuci nadn njesita potrebu za svojom Interoperabilnoscu u sklopu NATO-a. Avioni bi nakon isporuke u Poljskom ratnom zrakoplovstvu trebali ostati u 30-godisnjoj operativnoj upora­ bi. Kupnjom novih aviona Poljska bi postala deveta europska zemlja, odnos­ no dvadesetcetvrta zemlja u svijetu koja u floti svog ratnog zrakoplovstva ima avion F-16.

S obzirom na standard Blocka 52. poljski F-16 trebali bi biti pogonjeni izvrsnim Pratt & Whitneyevim rnoto­ rom Fl OO-PW-229. opremljeni napred­ nim Northrop Gru­ mmanovim ra­ darom APG-68(V)9. Lockheed Marti­ novim Panthera ciljnickirn podvjes­ nikom. integriranim

RAAM. projektila zrak-zemtjq AGM-65G Maverick. AGM-154A/C JSOW. te GBU- 10/16 Paveway II laserski vodene bom­ be. Boeing bi isporuclo GBU-31 JO;\M, Lockheed Martin Wind-Corrected M,mi­ tion Dispenser. Textron CBU-97 senzor­ fused weapon. a poljski F-16 nosili bi i razne druge nevodene avio bombe i rro­ jektile.

Zbog tog poljskog odabira u francus­ kom Dasault Avialionu s razlogom ne skrivaju svoje veliko nezadovoljstvo (po­ sebice ako se ima 'na umu kako je poljs­ ki PZL Swidnik S.A. podugovarac Das­ sault Aviation. le proizvodi kokpite za Mirage 2000-5). objasnjavajuci kako je njihova ponuda bila barem jednako dobra. Takoder. u Dassaultu isticu kako je poljski odabir bio ponajvise politicki motiviran le traze da Europska unija razmotri daljnji uvoz arnericke vojne op­ reme. S druge pak strane. Poljaci navo­ de kako su se pri svom odabiru ravnali iskljucivo tehnickim pojedinostima. od­ nosno rnoqucirn velikim pozitivnim uclncirna na poljsko gospodarstvo. koje mcze poluciti vrlo dobar offsetni aranf-

Northrop Grummanov radar APG-68{V)9 /- - - . .

sustavom za elek­ tronicko djelovanje ITI ALQ-211 (V)4. Boeingovim Joint Helmet Mounted Cu­ ecing sustavom za prikaz podataka na

pilotskoj kacigi. le di­ gitaln im prikazom zemljovida.

Od naoruzanje iz Raytheonovog arse­ nala predvida se is- poruka projektila zrak-zrak kratkog dometa AIM-9X Side­ winder. odnosno pro­ jektila srednjeg do­ meta AIM-120C AM-

62 RV VELJACA 2003.

man s Lockheed Martinom (koji je vec sklopio odredene sporazume s PZL Mielec. PZL Swidnik i Zrakoplovnim in­ stitutom).

Glavni ugovor bi. uz isporuku aviona. pokrio i isporuku zamjenskih dijelova. zrakoplovnog naoruzanja te obuku letackog i zrakoplovno-tehnickog sasta­ va. U stucaju neuspjesnoq sklapanja posla s Lockheed Martinom. Poljska najavtjuje kako ce se okrenuti daljnjim pregovorima sa Saab/BAE Systemom oko kupnje JAS-39 Gripena.

Pripremio Darko OSLOVCAN

M adarsko ratno zrakoplovstvo vrlo ozbiljno razmatra nabavku od Rusije dva transportna

aviona Antonov An-70. Ukoliko se do kraja realizira ta nakana ti transportni avioni trebali bi biti kralje:znica buduceq transportno - taktickog dijela Madar­ skog ratnog zrakoplovstva.

Na nedavno odrzanoj konferenciji na novinstvo madarski ministar obrane Ferenc Juhasz izjavio je kako su odu­ stali od daljnjeg razmatranja americke ponude rabljenih transportnih aviona c-

130 Hercules odnosno kako bi umjesto tog aviona krenuli u nabavku rus­ ko - ukrajin­ skog uradka. Antonova An- 70. Svoju odlu­ ku pojasnjavaju cinjenicom ka­ ko su Herculesi u dosta losern tehnickorn s;ftanju odnos­

no 1-k::ako bi kup­ nja novih Anto­ nova mogla biti obaNrljena kroz preb::llijanje rus­ kog duga Madar­ skoj-

Si1t.1kladno pre­ uzett2im obveza­ ma 111..mutar NATO saveesza (i propi­ sanfiim standardi­ ma)1 Madarska

do 2005. mora oformiti vlastite trans­ portne potencijale. Nabavkom Antonova An-70 Madarska bi uz Cesku postala druga NATO clanice koja u svojoj floti ima taj avion.

Antonov An- 70 je tehnoloski suvre­ men i napredan transportni avion. vi­ sokokrilac. pogonjen s cetiri propfan motora. a rade se civilna i vojna inacica tog aviona. Posa du cine tri ctana. a mak­ simalna nosivost korisnog tereta je 47.000 kg. iii u raznim drugim kombi­ nacija 300 vojnika odnosno 206 sanitet- skih nosila. DO

G igant americke zrakoplovne ind~­ strije i proizvodac borbenog avi­ ona F-16 Fighting Eagle Lock­

heed Martin isporucio je Grckom ratnom zrakoplovstvu prve od ukupno naruce­ nih 60 aviona. pobcljsane inacice Block 50/52. Novi avioni bit ce sluzbeno pred­ stavljeni grckoj vladi u Fort Worthu tijekom ozujka. dok bi prvi kupljeni primjerci stigli u Grcku tijekom travnja ove godine.

Ugovor za nove grcke Falcone sklo­ pljen je tijekom lipnja 2000.. unutar Peace Xenia Ill Foreign Military Sales Programa. kad je dogovorena prodaja 50 aviona Block 52. Naknadno. u rujnu 2001 .. ugovorena je kupnja dodatnih 10 Falcona inacice Block 52. S tim novoku­ pljenim avionima Grcka je ukupno. Preko tri programa. nabavila 140 aviona F-16. Time je brojem. ali i kvalitetom nabavljenih aviona. sastavila iznimno respektabilnu flotu na tom prostoru iugoistocne Europe.

U Lockheed Martinu isticu brojna Poboljsanja koja provode na avlonu F~-

16. kroz standarde Block 50/52 i Block 60. a koji su u mnogim seg·mentima vrlo bliski. Ono sto unutar stamdarda Block 50/52 isticu. a koji se ispo rucuje Grckoj. je, napredni viserezimsk::i radar APG- 68(V)9. nova i (u odnosis na prijasnje Blockove) naprednija avionika. pobolj­ sani kokpit. poboljsanja provedena na pilotskoj kacigi s integri ranjem Joint Helmet Mounted Cueci ng Systema.

IRIS-T projektil zrak-zrak. ASPIS opre­ ma za protuelektronicko djelovanje. CFT konformalni spremnici za gorivo. izvr­ stan Pratt & Whitneyev motor FlOO-PW- 229. te brojna poboljsania i prilagodbe provedena na straznjo] kabini cime se jos vise dobilo na boljoj skolsko/borbe­ noj funkcionalnosti aviona.

Pripremio Darko OSLOVCAN

VELJACA 2003. HV 63

OH-580 Kiowa Warrior izvidnicko-borbeni "hunter - killer" helikopter

proracuna za obranu u vecini zernalja, sto je natjeralo vojne stratege da elim­ iniraju sve oblike obuke i osposoblja­ vanja koji nisu bili nuzni. Ne manji razlog je takoder i stav u nekim drzava­ ma (osobito u NATO-u) kako ce helikopteri djelovati iskljucivo u koali­ cijskim operacijama gdje ce imati obilnu zastitu lovaca i relativno sigumo okruz­ je. Takvo razmisljanje moze biti recept za katastrofu, osobito s razvojern novih radara na lovackim avionima trece i cetvrte generacije, te uvodenjem

ZraCna borba ·na helikopterski naCin Pise Hrvoje TOMSIC, dipl.ing.

anas se helikopter u vojsci

D rabi za gotovo sve vrste zadaca: SAR (Search And Rescue), CSAR (Combat Search And Rescue),

izvidanje, transport ljudi i opreme, desantiranje, polaganje mina, protupod­ mornicku borbu, elektronicko ratova­ nje, zracnu potporu i jos mnogo toga. Logicno, helikopterska evolucija morala je zaci i u domenu borbenih zadaca tradicionalno namijenjenih avionima, a najtradicionalnija je, dakako, zracna borba.

Poceci Helikopteri su ucinkoviro borbeno

orude u 50-ak godina svoje aktivne povijesti, od prve masovne uporabe tijekom Korejskog rata. U tom raz­ doblju bili su, u raznim ulogama, prisutni u stotinama ratova, sukoba i manjih operacija. Premda vecina bor­ benih zadaca koje odraduju podrazumi­ jevaju transport, medicinske evakuacije, izvidanje i potporu, od Alzirskog rata (1956. - 1962.) naovamo sve vecu ulogu imaju namjenski naoruzani borbeni he­ Iikopteri. Tijekom V,ijetnamskog rata uveden je, kao dopuna naoruzanim UH-1 Iroquois, u oP.dativnu uporabu prvi iskljucivo borbeni helikopter, AH-lG Cobra, Istodobno su Francuzi naoruzali Alouette, Britanci Gazelle, dok su Sovjeti razvili Mi-24 Hind seriju. Narnjena svih tih helikoptera bila je napad na ciljeve na zemlji, dok se borbi

u zraku tada nije pridavala velika vaznost.

Danas je gotovo svaka vojska oprem­ ljena harem jednim tipom helikoptera i njihova siroka uporaba na bojnom polju je rezultirala brojnim bliskim susretima s avionima. Lovacki avioni su u tom srazu oborili vise od 100 helikoptera, dok je obrnuti rezultat puno skromniji. Zabiljezen je takoder i velik broj okrsaja izmedu samih helikoptera, a vecina zrtava bili su nenaoruzani transportni helikopteri iii neadekvatno naoruzani izvidnicki helikopteri. Premda su kod mnogih zernalja postojale inicijative za davanjem veceg znacenja obuci u zracnoj borbi i taktici, te su inicijative iz vise razloga bile vecinorn zanemarivane. Jedan od razloga svakako je smanjenje

naprednih radarski vodenih projektila trece i cetvrte generacije (AIM- 7M, AIM-120, MICA i R-77), koji omogucuju pronalazenje i unistenje ruskoleteceg helikoptera u gotovo svim uvjetima, bez obzira na njegov prikriveni profit !eta.

Okrsaji izmedu helikoptera vrlo cesto su bili slucajni, kao npr. tijekom osrnogodisnjeg lracko-iranskog rata, kada su se male grupe helikoptera sus­ retale tijekom obavljanja primarnih zadaca izvidanja, zracne potpore iii transporta. Ti okrsaji su se dogadali na relativno maloj udaljenosti uz uporabu topova, strojnica i protuoklopnih pro­ jektila. Danas se, s povecanjern broja borbenih i naoruzanih izvidnickih helikoptera opremljenih suvremenim

Americki RAH-66 Comanche, pripadnik je cetvrte generacije helikoptera

VELJACA 2003. HV 65

senzorima i oruznim sustavima, povecala i vjerojatnost susreta i zracne borbe izmedu helikoptera i protivnickih aviona. U takvoj novonastaloj slid suvremene bojisnice, mijenja se i pogled na osposobljavanje i opremanje he­ likoptera za zracnu borbu. Neki he­ likopteri, poput AH-lW SuperCobra, OH-58D Kiowa Warrior, SA 342 Gazelle, CSH-2 Rooivalk i Mil Mi-24 Hind, opremljeni su projektilima zrak-zrak AIM-9 Sidewinder, FIM-92 Stinger, Matra Mistral, V-3B Kukri i R-60M. Borbeni helikopteri trece i cetvrte ge­ neracije, ukljucujuci Ka-50 Hokum, Mi- 28 Havoc, RAH-66 Comanche, PAH-2 Tiger i CSH-2 Rooivalk, time su dobili novu zadacu - zracnu borbu. bjegao lovcu koristeci se konfiguracijom

terena, drugi put nije. Helikopterske posade su takoder imale odredenog us­ pjeha, kao sto je imao prilike iskusati pilot sjevernovijetnamskog An-2 kojeg je oborio bocni strijelac na UH-1. Prvi ozbiljniji gubici zabiljezeni su tijekom Arapsko-izraelskog rata 1973., sto je

HeUkopterska perspektiva Prvi okrsaji izmedu Iovackih aviona i

helikoptera zbili su se tijekom Ko­ rejskog i Vijetnamskog rata s razlicitirn rezultatima. Ponekad je helikopter po-

66 HV VELJACA 2003.

potaknulo sovjetske i zapadne vojne stratege na istrazivanja koja su trebala povecati mogucnost p:i-ezivljavanja helikoptera u srazu s lovackim avioni­ ma. lstrazivanja su tijekom godina obuhvatila iskustva iz raznih ratova{. sukoba (Falklandi, Ini:lo-pakistanski rat, Angola, Latinska Amerika, lracko-irans­ ki rat). U Iracko-iranskorn ratu {1980"- 1988.) zabiljezeno je vise od 200 zracnih okrsaja u kojima su sudjelovah helikopteri, bilo protiv aviona iii pro- .•.. tivnickih helikoptera.

Ta iskustva natjerala su oruzane sna­ ge vise zemalja da usvoje i razviju obu­ ku, doktrinu i naoruzanje za osposo­ bljavanje helikopteiskih posada za

zracnu borbu. Americki marinci prvi su razvili taktiku, obuku i opremanje helikoptera za zracnu borbu (AH-1 W), a americka doktrina podrazumijeva defenzivan pristup, sto znad da je pri­ otitet helikopterskih posada prikrivanje i izbjegavanje, dok je aktivna zracna borba zadnji korak. Uskoro su i ostale zemlje razvile slican program, a danas je velik.broj helikoptera naoruzan projek­ tilima zrak-zrak, te opremljen sofistici­ ranim senzorima za povecanje borbenih sposobnosti.

U uvjetima suvremenog ratovanja, opceprihvacena je cinjenica da sve helikopterske posade moraju biti spremne suociti se s opasnoscu koja vreba od ostalih tipova zrakoplova. To od njih iziskuje konstantnu obuku i uvjezbavan]e postupaka za uocavanje, te izbjegavanje iii borbu s drugim helikopterima i avionima. Pravilan pre­ gled situacije na bojistu od vitalnog je znacenja za prezivljavanje helikoptera, a kljuc za stvaranje tocne slike na terenu je vizualno motrenje, koje rr.oze biti upotpunjeno elektronickim oomagalima (detektori radarskog snopa i raketa, komunikacija s vlastitim snagama, koristenje informacijama dobivenim elektronickim sredstvima iz zraka i sa

zemlje isl.). Uocavanje potencijalne pri­ jetnje odreduje daljnji tijek akcije i, u vecini slucajeva, definira konacni ishod.

Senzori Rano uocavanje protivnika pruza

mogucnost koristenja raznih manevara za izbjegavanje iii pak daje prednost ukoliko se posada odluci za borbu. Stoga na vecmi izvidnickih/borbenih helikoptera postoje stabilizirani opticki uredaji. Ti uredaji su obicno modifici­ rane ciljnicke sprave koje omogucavaju vizualni pregled terena na daljini veco] od 10 km, te prepoznavanje cilja na daljini vecoj od 5 km. Uz to, cesto imaju integriranu kameru i laserski daljinomjer, cime se osjetno povecavaju borbene sposobnosti.

Za nocne uvjete i smanjene meteou­ vjete, helikopteri su opremljeni s dva tipa senzora: Night Vision Goggles (NVG) i Forward Looking Infra-Red (FUR). NVG je opticki uredaj slican naocalama i pncvrscuje se na pilotsku kacigu, a radi na nacelu pojacavanja vanjskog svjetla (mjesec, zvijezde, umjetno svjetlo). Za rad NVG je potre­ bno min 0,5 mLux svjetla, koje se zatim pojacava otprilike 25.000 puta i daje posadi monokromatsku sliku visokog

Juznoafricki helikopter CSH-2 Rooivalk

kontrasta i male rezolucije. Prednosti tog uredaja su mala cijena i jednostavno montiranje bez zahvata na konstrukciji helikoptera (na kacigu, uz prilagodbu svjetala u kabini), dok je nedostatak uski vidokrug, zbog cega ih je potrebno rabiti uz dopunu drugih senzora. FUR je, s druge strane, uredaj nastao s ciljem eliminiranja ogranicenja koje imaju sen­ zori-pojacivaci svjetla. Radi na nacelu

uocavanja razlike termalnog zracenja razlicitih objekata i moze, nasuprot ljudskom oku i optickim senzorima, prodrijeti kroz maglu, prasinu, kisu iii dim. Bez obzira na nedostatak tog sen­ zorskog sklopa (visoka cijena i tezina, slozena ugradnja, potrebno hladenje da bi pravilno radio), gotovo je nezamje­ njiv na suvremenoj bojisnici,

Vecina helikoptera nije opremljena radarskim sustavima, ali stanje se pocelo mijenjati uvodenjem AH-64D Apache u operativnu uporabu, te nje­ gov.i.m Martin Marietta Longbow milimetarskim radarom s kojim je

regnut i sustav upravljanja paljbom. -~ Radar je razvijen sa svrhom detekcije i navodenja na ciljeve na zemlji u uvjeti­ ma u kojima IC senzori ne rade, ali ima primjenu i pri uocavanju ciljeva u zraku. I europski proizvodaci vojne opreme takoder su u fazi opremanja helikoptera slicnim sustavima, sto ocrta­ va novu dimenziju uporabe helikoptera.

Taktika Najbolja taktika za prezivljavanje na

bojistu, gledano ocima pilota helikoptera, definitivno je - nevidljivost. Stealth helikoptera jos nema u opera-

Helikopter AH-640 Apache, na kojem je uocljiv llartin Marietta

Longbow milimetarsk~ radar

Projektil Da_ljine min/max (m) Brzina (mis) Navodenje tivnoj uporabi. Najblize tom cilju pri-

AT-JC - - maknuo se americki projekt RAH-66 300-3000 120 SACLOS (zicano)

HDT 2 --~- 400-4000:::,;:: -- Comanche, cija ce zadaca biti izvidanje, 280 SACLOS (zicaf1o)

BGM- 71 TOW 28 --- napadi na ciljeve na zemlji i, dakako,

;I 500-6000 280 SACLOS (zicano) AT-6 Spiral . 500-6000- ==-= 280 - SACLOS (radio) - zracna borba. U tu svrhu konstruiran je

.:;- = '?- - tako da ima sto manji vizualni, zvucni, AT-9 Vikhr 500-8000 28Q la~rskoJp_i) snopu) - 500-1000"' - -- IC i radarski potpis, sto ga cini pravom AGM-114 Hellfire 280 - lasersko· . Longbow-Hellfire 500-10000 "'

:- •• "nevidljivom" letjelicom. No, do ulaska 280 MMW radarsko TRIGAT

. -- . Comanche u operativnu uporabu, ne- 500-6000 280 lasersko ZT3 -- 500-4000

".:.-= = -- lasersko (po snopu) " vidljivost helikoptera definira se sposob- ~ 280 noscu posade da izbjegne otkrivanje,

VELJACA 2003. HV 67

odnosno prezive okrsaj u slucaju da do njega ipak dode.

Osnovni elementi opstanka ukljucuju smanjenje IC i radarskog potpisa, tak­ tiku i posebnu opremu za samoobranu. Dodavanjem NVG i FUR opreme na helikoptere porasla je iskoristivost helikoptera na 24-satno radno vrijeme, a samim omogucavanjern provedbe zadaca nocu visestruko se povecala mogucnost prezivljavanja jer je gotovo potpuno nestala mogucnost vizualne detekcije PZO-a iii lovaca. Za smanjenje IC i radarskog potpisa rabe se rasprsivaci ispusnih plinova i boje za apsorpciju radarskog zracenja. Suvremeni helikopteri takoder su opremljeni nizom obrambenih sustava, kao sto su detektori radarskog i laser­ skog zracenja, izbacivaci mamaca, te razni tipovi ometaca (RF i IC). Sustavi poput Northrop Grumman Nemesis, cak i zasljepljuju nadolazecu raketu s laserskim i IC zracenjem. Ucinkovitost tih obrambenih sustava vidi se na pri-

moze uociti helikopter koji leti na 50-ak metara visine s udaljenosti od 25 km. To mu daje mogucnost iznenadnog napada, a prvi izbor je radarski vodeni projektil. Kada pilot helikoptera uoci napad, ima vrlo malo vremena za reak­ ciju, a prvi postupak bi trebao biti naglo smanjenje visine, nakon cega slijedi zaokret prema napadacu. Tempiranje obrambenih manevara je od krucijalne vaznosti za posadu helikoptera, jer veli­ ka pokretljivost helikoptera ornogucava agresivno manevriranje uz maksimalno

Protuoklopni pfojektil AT-6 S~ral 1 ~- •• • • • ~: .i:.~--···. • • .

. \ {.

~53'.2431723658 •

imaju malu sansu za pogodak. Helikopter naoruzan projektilima zrak­ zrak predstavlja ozbjljnu prijetnju lovackom avionu, osobito ako pilot­ lovac pristupa napadu lezernp. Vazno je ne zaboraviti i slijedece: prvo, napad nije nuzno gotov cim lovac nestanl Iz vidokruga, jer je moguce da se sarnq namjesta za ponovni prilaz, i grugo~ pilot helikoptera mora biti upoznat s taktikama koje lovci primjenjuju.

Okrsaji helikopter-helikopter ima_Ju posve drugi karakter. Buduci da se vecina borbi vodi na udaljenostima 2 do 3 km, agilnost helikoptera ima vecu vaznost nego brzina. Vecina zadaca obavlja se u brisueern letu, sto izne­ na~ne susrete cini normalnom,pojavom. Pilot koji svog protivnika uoci prvi ima veliku prednost jer moze izbjeci sukob. Ukoliko se odluci na borbu, ima vrlo malo vremena za realizaciju napada. Kljuc uspjeha lezi u maksimalnom koristenju konfiguracije terena i vre­ menskih uvjeta uz uporabu oruzja s najvecim dometom. Na konkretnim

mjeru iz Zaljevskog rata, gdje su obore­ na samo dva americka helikoptera unatoc velikom broju IC i radarski navodenih projektila koji su na njih ispaljeni. Uporaba tih sustava moze imati snazan utjecaj i na ishod zracne borne.

Helikopter nacelno ne obavlja zadace zracnog presretanja, osim ukoliko kao konkretnu zadacu nema borbu protiv helikoptera ili pri odlasku/povratku s primarne zadace ne naleti na drugi helikopter. To znaci da se zracna borba svodi na obranu od napada lovackog aviona ili drugog helikoptera. Lovac pomocu impulsnog doppler radara

68 HV VELJACA 2003.

konstenje konfiguracije terena, cime helikopter postaje teska meta. Staine promjene smjera i uporaba ornetaca radara i izbacivaca radarskih mamaca mogu natjerati pilota lovackog aviona da pokusa napad IC vodenim projektili­ ma ili cak topom. Let prema napadacu i primjena IC mamaca moze pokvariti . profil napada te, ukoliko helikopter prezivi do tog trenutka, isfrustrirati lovca do te mjere da postane neoprezan i smanji brzinu u pokusaju manevriran­ ja za hitac izbliza. U tom slucaju pilot helikoptera moze uporabiti svoje naoruzanje, sto je dovoljno da bi omelo lovca, premda protuoklopni projektili

helikoptersko-presretackirn zadacama taktika postavljanja zasjeda znatno povecava ucinkovitost i smanjuje potre­ bu za borbom "prsa o prsa", buduci da sanse za uspjeh drasticno opadaju s pro­ duljehjem trajanja bitke. Borba i manevriranje izbliza takoder nose sa sobom rizik stradavanja od vlastitih helikoptera. Suvremeni borbeni helikopteri nose paletu razlicitog naoruzanja koje se moze uporabiti u zracnoj borbi. Prvi izbor su svakako IC vodeni projektili zrak-zrak (npr. Stinger, Mistral, AIM-9UM Sidewinder, R-60 i V313 Kukri), koji osirnvelikog dometa imaju karakteristiku "ispali i zaboravi", odnosno samonavodenje. Ucinkovite su i laserski navodeni pro­ tuoklopni projektili poput AGM-114 Hellfire iii AT-9 Vikhr, uz ogranicenja da ih posade moraju navoditi tijekom cijele njihove putanje, sto predstavlja problem u dinamickom dogfight-u i pri gadanju brzoletecih ciljeva. Na kraju su na raspolaganju i razne strojnice i topovi, koji imaju efektivnu ucinkovi-

vrlo interesantnu i ubojitu kombinaciju

tost na udaljenostima do 2.000 m. Helikopteri s ugradenim topovskim kupolama i ciljnickim sustavom na pilo­ tovoj kacigi imaju zavidnu prednost u odnosu na one bez takvog sustava. Bez obzira na tip i vrstu oruzja, najvazniji cimbenik je ipak iznenadenje, brojcana nadmoc i teren, te sukladno tome treba prilagoditi i taktiku djelovanja.

Naoruzanje Naorufanje za helikoptersku zracnu

borbu moze se podijeliti u tri kategorije: • vodeni projektili • nevodeni projektili • topovi i strojnice.

Vodeni projektili za protuoklopnu borbu sastavni su dio helikopterskog naoruzanja jos od kraja 50-ih godina proslog stoljeca. No, tek nova generacija tih projektila ima prave sposobnosti za pogadanje ciljeva u zraku. Americki AGM-114 Hellfire, ruski AT-6 Spiral, AT-9 Vikhr i europski TRIGAT neki su od projektila koje imaju dovoljnu brz-

inu da bi imali prakticnu primjenu u zracnoj borbi, sto su posade americkih AH-64 Apache helikoptera dokazali u nizu operativnih testiranja protiv letecih meta (djelovanjem Hellfire projektila po metama koje lete na maloj visini, brzi­ nom 60-100 kts). Prednost laserski navodenih projektila je svakako i mogucnost koordiniranog napada pri uporabi nezavisnog laserskog oznacivaca (sa zemlje iii iz zraka).

Americki marinci prvi su usvojili projektile zrak-zrak kao sastavni dio helikopterskog naoruzanja, oprernajuci svoje Cobre IC navodenim projektilima AIM-9UM Sidewinder. Bez obzira na provjerenu ucinkovitost tih projektila, njihovo postavljanje na helikopter je diskutabilno, jer se mogu postaviti samo dvije koje drasticno smanjuju nosenu kolicinu goriva i naoruzanja zrak-zemlja (ogranicavajuci time profil zadaca), To je dovelo do razvoja modificiranih i unaprijedenih IC navodenih projektila koje su prilagodene upravo helikopteri­ ma, te imaju siroki kut zahvata cilja i

lansiranja, a i teze ih je zbuniti toplin­ skim mamcima. Najrasireniji takav pro­ jektil u uporabi danas je svakako Stinger, mase 15.8 kg. Obicno je spreg­ nuta s ciljnickim sustavom i zahvat prikazuje na HUD-u ili pilotskoj kacigi, a cijeli dvocijevni sustav tezi samo 56 kg. Francuski Mistral takoder je u sirokoj uporabi, a osim u dvocijevnoj inacici uporabljenoj za vrijeme Zaljevskog rata u novije vrijeme postavlja se i u cetverocijevnim lanseri­ ma. Projektil je nesto vecih dimenzija od Stingera, sto naravno znaci i vecu bojnu glavu. Drzave koje su bile pod utjecajem ruske tehnike, u svojem arse­ nalu helikopterskog naoruzanja imaju SA-7, Strela 3, Igla 1, R-60 i R-73 (npr. poljski Mi-24 su opremljeni s R-60 mase 55 kg, a ruski Mi-28 i Ka-50 s R- 73 mase 125 kg).

Uz sve svoje kvalitete, ove IC navodeni projektili imaju i svoje nedostatke, kao sto su teskoce lociranja niskoleteceg cilja zbog zemljinog efekta, smanjeni domet pri gadanju helikoptera opremljenih rasprsivacima ispusnih plinova, te najmanja daljina lansiranja od 500 m. Zbrajajuci prednosti i nedostatke, moze se zakljuciti da su IC navodeni projektili zrak-zrak kao nam­ jensko naoruzanje ipak najpogodnije za djelovanje po ciljevima u zraku .

Nevodeni projektili vec se desetlje­ cima rabe za napade na ciljeve na ze­ mlji, ali tek u novije vrijeme mogu se rabiti i za gadanje ciljeva u zraku zah­ valjujuci novim raketnim motorima i bojnim glavama, te naprednim sustavi-

PROJEKTILI ZRAK-ZRAK NA HELIKOPTERIMA Projektil Daljine minimax (m) Brzina (Mach) Navodenje FIM- 72 Stinger 300-4000 1,75 IC AIM-9 Sidewinder -t' 500-15000 . - 2,5 IC - R-60 500-5000 2,5 .. -· IC --- - . - R-73 r 500-8000 3 IC Strela (SA-7) -- -

300-5000 1,25 IC . Strela 3 (SA-14) 300-6000 1,75 IC Matra Mistral 300-4000 1,75 IC V-38 Kukri 300-4000 2,5 IC TY-90 3.00-4000 1,75 IC

VELJACA 2003. RV 69

ma za kontrolu paljbe. Osim Zulu pro­ jektila od 125 mm koji imaju primate pogotke (americki A-4 je srusio vijet­ namski MiG iznad Sjevemoistocne Azi­ je, a izraelski A-4 arapski MiG tijekom Yom-kippurskog rata), u uporabi su i Hydra 70, europski SNEB 68 mm, te ruski lanseri kalibra 57 i 80 mm. Svi navedeni lanseri su visecijevni, dok broj cijevi varira od 4 do 32, ovisno o proiz­ vodacu i modelu.

Ta vrsta raketa ima najvecu ucinkovi­ tost protiv helikoptera u slijetanju iii polijetanju (npr. desanti i sl.), osobito

sustav nadzora paljbe i ciljnike na HUD-u iii u novije vrijeme na pilotskoj kacigi. S razvojem elektronike, to naoruzanje postaje sve ucinkovitije s velikom vjerojatnoscu unistenja cilja, ali na manjim udaljenostima.

Zakljucak

Cinjenica je da danasnji suvremeni helikopteri mogu prezivjeti u zracnoj borbi, cak i pod prijetnjom lovackih aviona, uz pretpostavku da su zadovo­ ljeni osnovni preduvjeti. Buduci da je

Jednocijevni 2A42 top kalibra 30 mm na helikopteru Ka-50 u kombinaciji s 477 granata, s probojnofregmentacijskim zrnom, za potencijalnu metu najgora je nocna mora

ako su opremljene bojnom glavom koja oko eksplozivnog punjenja ima metalne iglice. Pri detonaciji te iglice stvaraju zid promjera 35 m koji moze nanijeti velika ostecenja vitalnim dijelovima helikop­ tera, pogotovo ako je projektil eksplodi­ rao ispred samog helikoptera. Bez obzira na odredenu ucinkovitost nevodenih projektila, oni se tesko mogu nazvati "oruzjem prvog odabira" u zracnoj borbi.

Topovi i strojnice su, kao i ostalo helikoptersko naoruzanje, prvobitno bili namijenjeni djelovanju po ciljevima na zemlji. Buduci da je streljivo koje su ispaljivali ti topovi imalo lose balisticke karakteristike, nisu se mogli zadovoljiti osnovni uvjeti za pogadanje ciljeva u zraku, a to je "smjestanje metaka/grana­ ta u tocku u prostoru gdje ce se ti meci/granate susresti s ciljern", Na­ vedene lose balisticke karakteristike podrazumijevaju malu brzinu zrna i sirok snop rasipanja. Prepoznajuci osnovne manjkavosti postojecih susta­ va, proizvodaci su brzo prilagodili naoruzanje novim zahtjevima, pobolj­ savajuci balisticke karakteristike strelji­ va, uskladujuci brzinu paljbe i integri­ rajuci topove kalibra 20 i 30 mm u cjelovite ciljnicko-oruzane sustave koji su osim samog oruzja podrazumijevali i

helikopter u vecini slucajeva u defen­ zivi sto se zracne borbe tice, prvi i osnovni preduvjet svakako je uvjezba­ nost pilota za izvodenje izbjegavajucih manevara. Koristeci se velikim ma­ nevarskim sposobnostima helikoptera pilot moze izbjeci borbu iii postaviti svoj helikopter u najbolju mogucu poziciju za napad.

Drugi preduvjet je uvjezbanost pilota za zracnu borbu, a to podrazumijeva kako manevre zracne borbe, tako i uporabu senzorskih i oruznih sustava

za otkrivanje i unistenje cilja. Opre- S'l mljenost helikoptera takoder i&ra

veliku ulogu jer kvalitetni senzori, ometaci i komunikacijski uredaji cine razliku izmedu uspjeha i katastrofe u uvjetima suvremene bojisnice, gdje je informacijska nadrnoc kljuc.

Treci preduvjet je procjena i pregled situacije u svakom trenutku jer je to cimbenik koji vise od svih ostalih po­ vecava vjerojamost prezivljavanja u borbenim uvjetima. Pilot helikoptera mora biti svjestan da "nisko i brzo" smanjuje opasnost od prijetnje sa zern­ lje, ali povecava onu odozgo i straga, a kada se iznenada pojavi lovac ili raketa, sve moze biti gotovo u sekundi.

Vjestina zracne borbe mora se stalno uvjezbavati i unapredivati i to u svim njezinim aspektima jer je podlozna za­ boravu i promjenama taktike, dok same vjezbe moraju biti sto vise realisticne. Samo potpuno uvjezbane posade mogu pravilno reagirati u stvarnim borbenim uvjetima, gdje se svaka greska placa, a ulog je zivot, ~

MOGUCNOSTI SUVREMENIH HELIKOPTERA ZA ZRACNU BORBU

LLLTV - low level light TV FUR - forward looking infra-red

NVG - night vision goggles

70 HV VELJACA 2003.

Tip helikoptera Senzori Top Nevoaeni Protuoklopni Projektili projektili voaeni projektili zrak-zrak - Mi-24 Hind D LLLTV UBT 57,80mm AT-2C R-60 r- " ii ~-

Mi-24 Hind E LLLTV UBT 57,80mm AT-6 R-60 GS-30 - Mi-24 Hind F LLLTV 57,80mm AT-6 R-60 - GS-31 - Mi-24 HindX FUR 57,80mm AT-9 _ ... R-60

Mi-28 Havoc FUR 2A42 57,80mm AT-9 R-60 AH-lS Cobra TV/NVG M197 70mm TOW Stinger AH-lW Cobra FUR M198 70,127mm TOW/Hellfire AIM-9 AH-64A Apache FUR M230 70mm HelHire Stinger AH-640 Longbow RADAR M231 70mm Hellfire Stlng_er/ Sta rstreak Ka-50 H-:;'kum FUR 2A42 57,80mm AT-9 R-60 A-129 Mangusta FUR podvjesni 68mm TOW Stinger OH-580 Kiowa N43 70mm - Hellfire Stinger FUR SA-342 Gazelle NVG 6-621 68mm HOT 2 Mistral CSH-2 Rooivalk FUR GA-2 68mm ZT3 V3B -- PAH-2 Gerfaut FUR G-781 68mm TRIGAT Mistral RAH-66 Comanche FUR Vulcan 11 -- Hellfire Stinger PZL W-3 Sokol LLLTV NS-23 57,80mm AT-6 Strei a 80-105 PAH-1 LLLTV HBS-202 68mm HOT Stinger Lynx AH.7 FUR - KAD-13 12 TOW

~ \l\( C::--r ,_

-

TaktiCko zrakoplovno izviilanie Kamencic koji nedostaje u mozaiku prikupljanja obavjestajnih podataka iii kako su razvoj i uporaba izvidnickih bespilotnih leljelica (IBL) zaveli vojne planere da previde vamest taktickih izvidnickih aviona

Pise Juraj BUTORAC

N a vrhuncu Zaljevskog ra ta 1991., izvidnicki avioni Tornado GRlA iz sastava Kraljevskih zrakoplovnih snaga

Ujedinjenog Kraljevstva (UK, RAF) let­ jeli su izvidnicke misije, nocu, iznad podrucja zapadne Iracke pustinje trazeci SCUD takticke raketne sustave zemlja-zemlja. Posade su se vracale na aerodrome sa snimkama silueta Scudova u polozaju za lansiranje ali je vrijednost snimaka izgubljena zbog sporosti, odnosno inertnosti obavjestajnog sustava koalicijskih snaga da prepozna vrijednost snimaka i na vrijeme ga dostavi posadama jurisnih aviona. Kad su potonji doletjeli na poziciju otkrivenih Scudova, ovi su se zahvaljujuci svojoj mobilnosti vec pre­ mjestili na drugi polozaj,

Nedostatne mogucnosf tehnologije "vlamog' filma" u izvidanju

Postalo je razvidno kako sustavi taktickog zrakoplo~og izvidanja koji svoje sposobnosti temelje na tehnologiji tzv "vlaznog filma" zahtijevaju puno vremena za povratak aviona na aero­ drom, razvijanje filmova, njihovu anal­ izu i dostavu korisnicima snimljenog materijala. Zapravo je to znacilo kasnjenje od nekoliko do desetak satt.;

dok bi snimke potencijalnih ciljeva (objekata djelovanja) dosle krajnjem korisniku-posadama jurisnih aviona sto je bilo nedostatno za njihovu ucinkovi­ tu reakciju i djelovanje.

I mnogo prije 1990. takticko izvidanje brzim mlaznim avionima na Zapadu se smatralo manje vrijednim i zastarjelim u odnosu na tehnoloski suvremenije sustave kakvi su noseni na: IBL, visokoletecim platformama U-2, E- 8 ]STAR te satelitima. Noseni tom ide­ jom, Americko ratno zrakoplovstvo (USAF) i Mornaricki korpus (US Marine Corps) odlucili su odbaciti

sposobnosti prikupljanja obavjestajnih podataka tijekom koalicijskih zrako­ plovnih operacija.

Mlazni avioni - pouzdane lzvldnltke platforme

Zrakoplovstva NATO-ovih europskih clanica i Mornaricko zrakoplovstvo SAD-a ipak su zadrzali manje snage taktickih aviona za izvidanje sto je bilo prilicno tesko u uvjetima kresanja odobrenih novcanih sredstava. Prvi elektroopticki senzori razvijeni su za izvidnicku inacicu aviona Jaguar iz sas-

. ~;~RS. s~s:v na F/A -1~0, u prednjem dijelu j;~mje~ti-lAEOMAEO senzor, , ,·:_:::-:-_y ~ u·straznjem dijelu je smjesten infracrveni linijski skener <ll f) - ·- .:

• • • • ., #

takticko zrakoplovno izvidanje mlazn­ im avionima te su poceli favorizirati operativno-strategijsko izvidanje i dalekodoletne platforme. Ranije plani­ rano i najavljivano smanjenje zrako­ plovnih snaga provedeno je najvise rezanjem broja izvidnickih aviona i aviona za elektronicku zastitu i djelo­ vanje. Toce se kasnije pokazati kao pogresan potez i znatno umanjiti

tava RAF-a, a uvodenje u operativnu uporabu odobreno je tek nakon kalku­ lacije da je, u konacnici, to jeftiniji nacin izvidanja nego Ii uporabom stan­ dardne tehnologije "vlaznog filma". Tako su takticki izvidnicki avioni pop­ unili prazninu u izvidnickim zadacama u rasponu izmedu strategijskih senzora na visokoletecim platformama i onoga sto se bespilotnim izvidnickim letjelica-

VELJACA 2003. HV 71

ma nije moglo (iz razloga sporosti !eta IBL-a ili njihove osjetljivosti na djelo­ vanje protivnickog PZO-a).

Takticki izvidnicki avioni ponovno su pruzili mogucnost zapovjednicima na taktickoj razini brzog dolaska u pos­ jed osjetljivih obavjestajnih podataka sto je pokazalo svoje prednosti u zrako­ plovnim operacijama provedbe mirovnih operacija na Balkanu i u Kurdistanu. Vise puta se pokazalo da upravo mlazni borbeno-izvidnicki

avioni zbog brzine djelovanja te sposobnosti prezivljavanja u okruzju neprijateljskog PZO-a, mogu postici takticko iznenadenje iznenadnom pojavom iznad cilja uobicajeno dobro skrivenog u odnosu na predvidivi prelet satelita iii spori dolet IBL-a. Tako su npr. Iotografije koje su posade Jaguara snimile iznad Kurdistana prikazivale iznenadene posade irackih raketnih sustava PZO-a kako tree prema borben­ im polozajima svojih oruzja.

Digitalni senzori - odgovor na zahtjeve dostave podataka u realnom vremenu

Dobra iskustva iz uporabe mlaznih aviona u zadacarna taktickog izvidanja na jednoj strani te vremenska ogranicenja dostave produkata izvidanja uporabom "klasicne" tehnologije "vlaznog filma" na drugoj strani i razvoj digitalne tehnologije izvidanja, profilirali su i odredili buducnost i smjerove razvoja taktickog izvidanja. Postalo je razvidno kako je buducnost taktickog izvidanja u kornbi­ naciji mlazni avion + digitalni senzori. Takva kombinacija omogucava slanje slikovnih prikaza s aviona tijekom obavljanja zadace iii neposredno nakon

72 HV VELJACA 2003.

povratka i slijetanja na aerodrom kao i mreznu distribuciju sirokom krugu korisnika i to u formi digitalnog signala koji je rnoguce komprimirati i kodirati. Tim postupcima ornoguceno je slanje vece kolicine podataka u jedinici vre­ mena, laksa manipulacija i obrada prikaza, a i zastita uporabe od strane neautoriziranih korisnika. Konacno je postignuta kljucna sposobnost dostave podataka, u gotovo realnom vremenu, o visokovrijednim pokretnim ciljevima

kao sto su npr. mobilni lanseri balistickih raketnih sustava zernlja­ zemlja tipa SCUD. Razvojem tehnologi­ je distribucije prikaza sa senzora izvid­ nickog aviona na monitore u kokpitu jurisnih aviona, omogucena je brza reakcija na pojavu cilja, pracenje nje­ govog borbenog statusa te uspjesno navodenje borbenih skupina na ciljeve­ objekte djelovanja.

Kako bi spomenute sposobnosti bilo u cijelosti moguce ostvariti, trebalo je razviti nove racunalne jedinice, zrako­ plovne kompjutore, sposobne suceljern te velikim kapacitetom memorije i brzi­ nom obrade podataka obaviti prijam i obradu digitalnih signala i transforrni­ rati ih u slikovni prikaz. Takva avioni­ ka omogucila je borbenim avionima tipa F-16 MLU,JAS-39 Grippen i mod­ ernizirani Tornado GR4 nosenje podtrupnih, izvidnickih kontejnera i na taj nacin ucinilo ih se visenarnjenski sposobnim, s mogucnoscu obavljanja polivalentnih izvidnicko-borbenih zadaca. To takoder znaci kako su zrakoplovno-izvidnicki kontejneri postali komplementarni i kao takve ih je moguce integrirati s avionikom spomenutih tipova aviona, odnosno postali su univerzalni. Time prestaje potreba za razvojem posebnih, izvid-

nickih aviona kod kojih su ostale sposobnosti (poglavito borbene) znatno umanjene na racun spqsobnosti izvidanja.

Posljednja, najsuvremenija generacija zrakoplovno-izvidnickih kontejnera . •... radena je na modularnom nacelu tako da je za svaku misiju moguce modeli- j rati poseban paket senzora, softvera, " racunalne potpore za digitalno sniman. je i prijenos podataka sukladno zadacama misije. Na ovaj nacin sman­ jeni su troskovi razvoja, certifikacije i operativne uporabe izvidnickih konte­ jnera specificne namjene.

\ lndustrijska potpora razvoju dlgltalne tehnologije i 1

buducnost izvidanja Tako je izvidanje razlicitim vrstama

elektroopticke digitalne tehnologije potisnulo iz uporabe tradicionalne kamere temeljene na razvijanju "vlaznog filma". Americka kompanija Recon/Optical tako se specijalizirala za razvoj digitalne tehnologije snimanja "korak po korak" s mehanickirn oki­ danjem, a britanska firma Vinten razvi-

ja tehnologiju digitalnog linijskog skeniranja gdje se slikovni prikazi dobi­ ju neprekidnim nizom slaganja linija koje nastaju slijedorn priblizavanja plat­ Iorme-aviona, nosaca senzora, prema cilju. Goodrich Aerospace proizvodi kamere koje elektromcki skeniraju "u pojasevima" (elektronicki irnidz u

obliku trake) koje potom softver "lijepi" u cjeloviti prikaz. Tako snim­ ljeni prikazi potom se, u obliku elek­ tronickog paketa signala, pohranjuju u obliku digitalnog videozapisa koji je odmah spreman za pregledavanje iii transmisiju u sirovom iii kodiranom obliku prema korisnicima. Vrlo je vazno da takav prikaz (u biti, obavjestajni podatak) moze primiti neograniceni broj korisnika, od posada udarnih grupa jurisnih aviona u zraku do zapovjednika takticke iii strategijske razine zapovijedanja na zemlji.

prihvacanjern novih izazova, razvojem novih tehnologija, zapravo omogucila tu transformaciju. Zahtjevi nisu bili samo u razvoju senzora vec i softvera za sustave pohranjivanja, obrade i dis­ tribucije snimljenih zapisa kao i zemaljskih postaja za prijam i njihovu obradu.

I dok tehnologija digitalnog taktickog izvidanja ulazi u siroku oper­ ativnu uporabu, zrakoplovstava diljem svijeta razvijaju se zahvaljujuci minija­ turizaciji neke druge tehnologije. Ogranicenja optickih senzora, poglavito

Bugarski Su-22M4, opremljen kontejnerom KKR/ELINT za foto i elektronicko izvidanje

smanjenju broja aviona koji su sposob­ ni nositi takticke izvidnicke sustave.

No, iskustva iz taktike uporabe zrakoplovstava u ratnom djelovanju u proteklom desetljecu, te relativno veliki gubici IBL tijekom borbene uporabe, sporost njihova razmjestaja i doleta te razlicita meteoroloska ogranicenja u svezi s uporabom senzora iz svemira, pokazala su da postoji velika potreba za brzim, niskoletecim platfonnama, nosacima izvidnickih senzora. Ponajvise jer mogu brzo doci u podrucje objekta djelovanja, dostaviti podatke izvidanja u realnom vremenu (ili•priblizno realnom vremenu) a prezivjeti manevar u podrucju objekta djelovanja (izvidanja), zahvaljujuci ekstremno niskom profilu doleta, izne­ nadnom pojavljivanju i brzini preleta kao i uporabom aktivnih i pasivnih sus­ tava zastite i ometanja prctivnickog PZO-a. Upravo te osobine brzih, mlaznih aviona kao i razvoj digitalne tehnologije snimanja te mogucnost dostave-linka snimljenih podataka kra­ jnjem korisniku u elektronickom obliku, ponovno su istaknuli sposob­ nosti taktickih aviona u prikupljanja

Smanjenje potrebe za radom pilota izvidnickog aviona iznad cilja kao i prezivljavanje aviona su vazni pokretaci razvoja automatskih sustava snimanja i transmisije snimljenih podataka. Svakako da su avioni dvosjedi iz tog razloga pogodniji za uporabu kao nosaci izvidnickih senzora. Pilot je relaksiran od operiranja izvidnickirn sustavima, a usredotocen na podesavanje sto bolje putanje i para­ metara leta, dok sistem-operator radi na snimanju, pregledavanju i slanju snim­ ljenih materijala.

Na jednosjedim avionima nastoji se upravljacke mehanizme senzora spreg­ nuti s kacigom pilota tako da se fokusiraju i snimaju u smjeru pogleda­ okretanja glave pilota. Na taj nacin pilotu je olaksan rad kod snimanja a moze se usredotociti na uocavanje i izbjegavanje ugroze. Izbjegavanje lete­ nja na srednjim visinama kao i uporaba senzora s velikom zarisnom daljinom fokusiranja, ostaju i 1¥'dalje najd­ jelotvorniji nacin izbjegavanja ugroze od protivnickih topnifiko-raketnih sus- tava PZO-a. - '

Usporedo s transfonnacijom taktickog izvidanja tijekom proteklog desetljeca, u znatnoj mjeri promijenila se i potpora industriji koja je, ·

nemogucnost da "vide" pri losem vre­ menu i kroz biljni pokrov (lisce) pobudilo je interes/potrebu za razvojem izvidnickih senzora na temelju radara visoke rezolucije sa sintetickirn otvorom antene (SAR) koji mogu dati trodimenzionalni prikaz cilja - objekta snimanja. Napori su usmjereni u smjeru razvoja SAR senzora koji se mogu ugraditi u podvjesne kontejnere kao nadopuna iii zamjena drugim sen­ zorima. Najdalje su u razvoju tih tehnologija napredovali izraelska finna Elbit s kontejnerom EUM-2060 P za avion F-16, Amerikanci sa sustavom ATARS na avionima F/A-lSD koji crpi podatke s avionskog radara APG- 73. Firma Thales razvila je sustav nazvan SARIS (Synthetic Aperture Radar Imagery System) koji ima i indikator pokretnih ciljeva tzv. MTI (Mooving Target Indicator), koji ce moci nositi avioni, ali i IBL.

Zakljucak

Takticko zrakoplovno izvidanje zas­ novano na tehnologiji "vlaznog Iilma" s jedne strane i nagli razvoj drugih plat­ formi i senzora za zrakoplovno izvida­ nje, posebice IBL, s druge strane, inici­ rali su donosenje pogresne odluke o

obavjestajnih podataka. Avioni HRZ-a zbog embarga tijekom

Domovinskog rata, a kasnije zbog nedostatka novca (a dijelom zbog nepoznavanja i nerazumijevanja mogucnosti koje pruzaju zrakoplovno izvidnicki sustavi), nisu istima ni opre­ mani. Upravo senzori zrakoplovno­ izvidnickih sustava u kontejnerima brzih, mlaznih aviona poput MiG-a 21 mogu brzinom doleta do zagranicnog podrucja, i bilo kog dijela drzavnog ter­ itorija, snimiti objekte i aktivnosti te u vrlo kratkom razdoblju osigurati reak­ ciju u provedbi, kako ratnih, tako i mirnodopskih zadaca nadzora kretanja i aktivnosti (kao sto su krijurncarenje ljudi, oruzja, raznih materijalnih dobara, nedopusteno ribarenje, zagadenja okolisa, povreda drzavne granice isl.) sto ce u budncnosti pred­ stavljati sve veci izazov.

VELJACA 2003. HV 73

Razvijene posebno za visokorizicne vojne namjene. bespilotne letjelice danas sve vise nalaze svoje mjesto i u komercijalnim primjenama. Tehnologija koja je primjenjena na bespilotnim letjelicama znatno se razvila tijekom zadnja dva desetljeca. iako na njezin daljni napredak i dalje utjecu ponajprije vojne potrebe

Pise Zeliko PRACIC

U pocetku razvijen kao al­ temativa visokorizicnim vojnim misijama, poseb­ no izvidnickim, koje bi bile tesko izvedive bez

gubitaka ljudskih zivota, koncept bespi­ lotne letjelice pokazao se kao iznimno vrijedan kroz brojne konllikte, posebno u ratu u Libanonu, Zaljevskom ratu, u Domovinskom ratu, nadjugoslavijom i tijekom nedavnih napada na Afganistan.

Nakon sto su dokazale svoju vrijed­ nost u izvidnickirn misijama, za oceki­ vati je kako ce u buducnosti biti znatni­ je koristene i za neke druge vojne za­ dace, kao sto su funkcija komunikacij­ skog releja iii elektronicko izvidanje. Jos 1999. uspjesno je demonstriran pri­ jenos snimaka i ciljnickih podataka u realnom vremenu s bespilotne letjelice Predator na ]STARS platformu, pri cernu su dva vjezbovna cilja ispravno identificirana kao cilj i lazni cilj. Arnericka tvrtka General Atomics je

74 RV VELJACA 2003.

posebno za bespilotne letjelice razvila radar sa sintetickorn antenom (SAR - Synthetic Aperture Radar) mase nesto vece od 50 kg is rezolucijom od 10 cm. Izraelska tvrtka Rafael na medunarod­ noj zrakoplovnoj izlozbi Farnborough 2002 izlozila svoj "Top Scan" sustav za elektronicko izvidanje razvijen takoder posebno za bespilotne letjelice.

U konacnici, ocekuje se dace svoju potpunu zrelost bespilotne letjelice dozivjeti kao zrakoplovni borbeni sus­ tav - borbene bespilotne letjelice. Brojni vojni analiticari smatraju kako su trenu­ tacno aktualni programi razvoja bor­ benih aviona u svijetu medu posljednji­ ma. No, valja napomenuti kako se isto tako pocetkorn druge polovice proslog

· stoljeca vjerovalo kako ce rakete u pot­ punosti zamijeniti topnicko naoruzanje borbenih aviona, pa cak i same avione, ali do toga nije doslo, Dapace, suvre­ meni borbeni avioni danas se i ne proizvode bez topnickog naoruzanja.

Pocetak komercijalne primjene

Jedan od glavnih motiva za razvoj ko­ mercijalne primjene bespilotnih letjelica je dostupnost vojne tehnologije, time je u biti komercijalna primjena bespilotnih letjelica uglavnom sporeqna grana "glav­ ne struje" razvoja za vojne potrebe. Za pretpostaviti je kako ce se tehnologija razvijena za vojne projekte bespilotnih letjelica brze integrirati u komercijalnu primjenu, iako to ne odgovara stvamom stanju. Naime, razvoj komercijalne pri­ mjene bespilotnih letjelica takoder je kompleksan i spor, gotovo kao i razvoj za vojne namjene. Tijekom posljednjih petnaestak godina nije bilo velikog usp­ jeha u promociji komercijalne primjene bespilotnih letjelica.

Komercijalni zahtjevi i misije bespi­ lotnih letjelice razlikuju se od vojnih, posebno u tome sto su vodeni ekonom­ skim cimbenicima, te se tako potenci-

jalne komercijalne rnisije bespilotnih letjelica mogu podijeliti u dvije kate­ gorije. Prva kategorija pokriva misije koje bi dovodile u opasnost ljudski zivot, a druga kategorija pokriva misije kroz koje koncept bespilotne letjelice pokazuje ekonomsku isplativost u odnosu na konvencionalne letjelice s ljudskom posadom.

Zasad se napori oko primjene bespi­ lotnih letjelica u kornercijalne svrhe fokusiraju uglavnom na prvu kategori­ ju. To ukljucuje i pararnilitarne operacije iii operacije sponzorirane od

drzava iii vlada, u sivoj zoni izmedu cistih komercijalnih operacija i vojnih operacija, kao sto su npr. operacije tra­ ganja i spasavanja.

Cinitelji koji ugrozavaju ljudski zivot bi u zrakoplovnom scenariju ukljucivali monotone misije iznimno dugog traja­ nja, nepovoljne meteoroloske uvjete, neprijateljsko okruzje i izlozenost opas­ nim elementima kao sto su vatra, kemikalije i radijacija, Potencijalne misi­ je bespilotnih letjelica stoga proizlaze iz tih cinitelja i mogu biti generalno defini­ rane kao komunikacijski releji, mapira­ nje terena, opazanje promjena u okolisu, protupozarne misije, redukcija minskih polja iz zraka s malih visina, skupljanje znanstvenih podataka te nadzor.

Protupozarne aktivnosti ukljucuju brojne opasne misije cime se i u tom podrucju primjene oµ,ara rnogucnost za dodatno afirmiranje bespilotnih letjeli­ ca. Kao i u ratnim siyhcijama u kojima djelovanje ovisi o raspfilozivim infor­ macijama, borba protiv pozara obuh­ vaca izvidanje odnosno nadzor pozara i pozarista, kao i izbacivanje sredstava za gasenje na mjesto pozara, odnosno gasenje pozara, Te zadace provode se u

izuzetno opasnim uvjetima, a tijekom tih zadaca zivoti posada konvencio­ nalnih letjelica izlazu se velikoj opas­ nosti.

Osim sto uz opasnosti koje se javlja­ ju tijekom zadaca gasenja pozara iz zraka, kad piloti moraju maksimalno opterecenirn zrakoplovima letjeti nisko iznad vrlo neprijateljskog okolisa dok plameni jezici dosizu i desetke metara u vis a dim smanjuje vidljivost, uporaba bespilotnih letjelica ima brojnih pred­ nosti. Protupozarni zrakoplovi su uglavnom limitirani vidljivoscu, a i posade imaju svoja ljudska ogranicenja. Uporabom, na primjer, preuredenog ATR-42 kao bespilotne letjelice, uz maternaticki model terena i diferencijal­ ni GPS (Global Positioning System), moguce je postici pozicioniranje s greskom manjorn od 5 metara uz pro­ duzeno vrijeme borbe protiv pozara.

J os 1989. lAI Ltd. (Israeli Aircraft Industries - Izraelska zrakoplovna indus­ trija) promovirala je projekt Nukeye u kojem je na bespilotnu letjelicu Searcher (Tragac) integriran poseban uredaj razvijen u izraelskom centru za nuklear­ na istrazivanja (Sorek Nuclear Research

Center) s ciljem pracenja razine radioak­ tivnosti u realnom vremenu.

U listopadu 1996. u americkoj saveznoj drzavi Montani tvrtka IAI Ltd. (Israeli Aircraft Industries) je demon­ strirala bespilotnu letjelicu Fire Bird (Vatrena Ptica) opremljenu posebnim FUR (Forward Looking Infra Red) uredajem koji moze biti rabljen za otkrivanje vatre i vrucih tocaka, mogucih zarista pozara, u svim uvjeti­ ma danju i nocu. Koristeci se sustavom slicnim onom na prije spomenutom projektu Nukeye, moguce je u realnom vrernenu pratiti napredovanje vatre i pozicije protupozarnih zrakoplova. Uporabom FUR-a ornogucava se otkri­ vanje podzemnih vrucih tocaka,

pozar ugasen, kao izvora opasnosti koji zahtijevaju pozorniji nadzor iii dodatno protupozarno djelovanje.

Trenutacno se vrlo intenzivno radi na projektu ARC (Airborne Minefield Area Reduction - Zrakoplovna redukcija povrsine minskih polja). Projekt finan­ cira Europska komisija, a realizira ga konzorcij u kojem su partneri Schiebel (Austrija), Geospace (Austrija), GTD (Spanjolska), HCR (Hrvatski centar za razminiranje), TNO .(Nizozemska), FOI (Svedska) i VUB (Belgija). Cilj projekta je razvoj i operativna verifikacija sustava za otkrivanje miniranih povrsina ter­ malnim i multispektralnim pasivnim elektronicko optickim snimanjem s bespilotne helikopterske letjelice koja leti na maloj visini (30m i vise), uz primjenu fuzije senzorskih i kontekstu­ alnih podataka i tehnologije zemljopis­ nih informacijskih sustava. Provode se

VELJACA 2003. HV 75

Pretpoletni pregled bespilotne helikopterske letjelice Schiebel Camcopter, testirane u projektu ARC

intenzivna istrazivanja na minskim poljima u Hrvatskoj primjenom najsu­ vremenijih senzora (termovizija, digital­ na VNIR kamera, hiperspektralni linij­ ski skener), sa zemaljske platforme, helikoptera i bespilotne helikopterske letjelice. Zakljucna verifikacija opera­ tivne vrijednosti provest ce se na min­ skim poljima primjenom vazecih meto­ da i tehnologija razminiranja.

Sigurnosni aspekti uporabe letjelica

Bespilotne letjelice nisu samo jed­ nostavni zrakoplovi, vec ih treba pro-

Camcopter na privrememim uiletistu prije zavrsn111 sJdapanja

. ~: Vojni sustavi standardno rabe pred-

''' programirane rutine za povratak, odnosno spustanje bespilotne letjelice u slucaju greske iii gubitka veze s bespi­ lotnom letjelicom. Dok god je sigurnost od najvece vaznosti kod komercijalne primjene bespilotnih letjelica, ugradnja padobrana za spustanje/spasavanje na bespilotne letjelice trebala bi takoder biti opcija uzeta u razmatranje, unatoc ocitorn povecanju ukupne mase bespi­ lotne letjelice koju bi ugradnja jednog takvog sigurnosnog sustava prouzrocila,

Iako_ bez ljudske posade, bespilotne letjelice u komercijalnoj primjeni imat ce mnoge sigurnosne karakteristike koje se mogu naci na konvencionalnim

matrati kao slozene sustave i kao takvi bi morali bi imati odgovarajuci certi­ fikat za komercijalne operacije. To znaci da bi propisi koji pokrivaju kon­ vencionalne zrakoplove s ljudskom posadom trebali biti doradeni da pokri­ vaju posebne znacajke bespilotnih let­ jelica, odnosno trebali bi imati sus­ tavniji pristup koji na bespilotnu let­ jelicu, zemaljsku kontrolnu postaju i podatkovni link gledaju kao na cjelinu.

Ne ocekuje se da bi stopa gresaka koje bi uzrokovale nesrecu na bespilot­ nim letjelicama bila veca nego na kon­ vencionalnim zrakoplovima s ljudskom posadom. Jasno je da bi manje dimenzije0 i masa bespilotnih letjelica, u usporedbi .,z s ekvivalentnim letjelicama s ljudskom posadom, dovele i do manje perifeme stete u slucaju nesrece. lpak, pomisao na mnostvo letjelica iznad nasih glava, bez ljudske posade koja bi njima upravljala, jos je vrlo uznemirujuca za mnoge od nas. Proizvodaci bespilotnih letjelica morat ce smanjiti na minimum rizik gubitka kontrole nad bespilotnom let­ jelicom tijekom leta rabeci nacela sig­ urnosti i pouzdanosti pri projektiranju

U dnu se vidi

kriticnih sustava kao sto su sustavi upravljanja, komunikacije, navigacije i napajanja elektricnom energijom. Mogucnost otkrivanja kvarova u sustavu takoder ce biti od velike vaznosti kako bi se osigurala prihvatljiva razina sig­ urnosti, a posebno rnogucnost povratka iii spasavanja bespilotne letjelice u slucaju neplaniranog prekida zadace.

avionima s ljudskom posadom, kao sto su pozicijska svjetla, transponder i dvosmjerna radiokomunikacija izmedu kontrole letenja i operatora-pilota bespilotne letjelice. Dodatni sustavi za unapredenje sigurnosti kao sto je napri­ jed usmjerena TV kamera, sustav za upozorenje i izbjegavanje sudara u zraku pa cak i radar, mogli bi takoder

76 HV VELJACA 2003.

biti integrirani na bespilotne letjelice. Iako bi takvi podsustavi smanjili opera­ tivnu ucinkovitost sustava bespilotne letjelice u komercijalnoj primjeni, da ne spominjemo povecanje troskova, neki od njih mogli bi postati obvezni.

Najocitije moguce komercijalne aplikacije sustava bespilotnih letjelica su opservacija, pracenje i nadzor. Kontrola prometa, pracenje vremenskih prilika na lokalnoj razini i neke policijske zadace djeluju kao idealne zadace u komercijal­ noj primjeni sustava bespilotnih letjeli­ ca, iako bi se vecina tih misija odigravala iznad gusto naseljenih podrucja i unutar _ strogo kontroliranog zracnog prostora. J

Bespilotna helikopterska letjelica iz projekta ARC polijece na zadacu izna minskog polja. Na stupu se

vidi usmjerena antena iz sustava upravljanja letjelicom

Zemaljska kontrolna postaja vati na razlicitirn visinama i rutama te pri razlicitim brzinama, uz elasticnost pri planiranju misija. Briga o sigurnosti, separaciji zrakoplova i izbjegavanju sudara bit ce povjerena operatorima komercijalnih sustava bespilotnih letje­ lica, iako se komunikacijski kanal izmedu zemaljske postaje bespilotnih letjelica i kontrole zracnog prometa moze smatrati esencijalnim, cak i u ovako slobodnom radnom okolisu.

Izmedu te dvije krajnosti mogla bi se naci ostvariva koncepcija, bar kao privremeno rjesenje, a sa svrhom sto skorijeg pocetka uporabe sustava bespi­ lotnih letjelica u komercijalne svrhe. Jedan od mogucih pristupa je da komer­ cijalni bespilotni sustavi operiraju kao da su vojni sustavi s posebnim ovlasti­ ma. Drugi moguci pristup mogao bi biti da se komercijalni bespilotni sustavi rabe u podrucjima s niskom gustocorn zracnog prometa, iznad udaljenih podrucja iii na velikim visinama iznad konvencionalnog komercijalnog zracnog prometa. Taj pristup mogao bi se pokazati kao prikladan za zadace komunikacijskih releja iznad udaljenih podrucja, mapiranja takvih podrucja, nadzor udaljenih podrucja i podruqa mora i oceana, kao i zadaca prikupljanja znanstvenih podataka s velikih visina.

Proizvodaci bespilotnih letjelica vjeruju kako ce njihovi proizvodi usko­ ro moci ekonomski konkurirati kon­ vencionalnim zrakoplovima, a i iskust­ vo im govori da komercijalno zrako­ plovstvo slijedi trendove postavljene vojnom tehnologijom. Iako bismo mogli kritizirati konzervativni pristup komercijalne zrakoplovne industrije, logika u pozadini njihovog stava je jasna. Jednom kad komercijalni bespi­ lotni sustavi dokazu svoju ekonomsku vrijednost, civilna zrakoplovna indus­ trija ce ih objerucke prihvatiti, a prepreke, koje sada izgledaju nesvladive, bit ce svladane. B2l

lntegriranje u zracnl promet Stoga, najveci tehnoloski zahtjevi

kojima ce se konstruktori bespilotnih letjelica morati pozabaviti, osim pitanja sigurnosti, bit ce uklapanje u sustav kontrole zracnog prostora. Taj zahtjev vec je doveo do niza prijedloga mogucih rjesenja nacina integracije.

Najkonzervativnije rjesenje bilo bi da se komercijalne operacije bespilotnih letjelica integriraju u postojeci sustav kontrole zracnog prometa. No, takva integracija bi zahtijevala velike aktivnos­ ti na podrucju istrazivanja i razvoja sus­ tava bepilotnih letjelica, sto bi opet kao posljedicu izazvalo povecanje troskova proizvodaca, cime bi se smanjila mogucnost ekonomskog konkuriranja na trzistu u odnosu l'la konvencionalne zrakoplove s ljudskom posadom.

Na drugoj strani b19 bi koncept slo­ bodnog letenja, gdje bi nadzor nad bespilotnim letjelicama u komercijalnoj primjeni bio samo u rukama operatera sustava. Sustavi kontrole zracnog prometa u Europi i Sjevernoj Americi-, uz porast zracnog prometa, ionako se

srecu sa sve vecim izazovima u potrebi da osiguraju dobru protocnost zracnog prometa i visoku razinu sigurnosti. To je od iznimne vaznosti posebice nakon teroristickog napada na Svjetski trgo­ vacki centar (World Trade Center) u New Yorku 11. rujna 2001., ciji ucinak ce jos trebati u potpunosti analizirati. To bi moglo rezultirati daljnjim pro,­ duljivanjem integriranja komercijalnih bespilotnih sustava sto bi, u konacnici, dovelo do odgadanja k.omercijalne uporabe bespilotnih letjelica.

Odvajanje komercijalnih operacija bespilotnih letjelica iz sustava kontrole zracnog prometa osiguralo bi da elasticna priroda djelovanja bespilotnih letjelica ne bude sputana "cvrstorn rukom" danasnjeg sustava kontrole zracnog prometa. Za razliku od kon­ vencionalnih komercijalnih zrakoplova s ljudskom posadom, sustavi bespilot­ nih letjelica imaju mogucnosti djelovati s veceg broja relativno malih uzletista, privremenih iii stalnih. Takoder, komercijalnim sustavima bespilotnih letjelica znatno bi se potaknula sloboda da, radi provedbe misije, mogu djelo-

VELJACA 2003. HV 77

U vrijeme kada projekt uporabe borbenog avi­ ona pocinje pokazivati svoje godine, dva deset­ ljeca nakon uvodenja u

operativnu uporabu, Lockheed Marti­ nova uspjesnica F-16 prolazi kroz svoju novu temeljitu restauraciju. Projekt po­ boljsan]a aviona na standard Block 60, razvijen pod financijskim pokrovitelj­ stvom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), predstavlja najveci program promjena na avionu F-16 od posljed­ njeg programa Block 40, provedenog 1988., kada je omoguceno izvodenje nocnih napada.

Program poboljsanja Block 60 omo­ gucava jos samostalnije djelovanje u svim vremenskim uvjetima, preciznije ciljanje i izvodenje napada, povecanje doleta aviona i poboljsanje ionako leg­ endarnih manevarskih sposobnosti avi­ ona. "Necerno promijeniti mnogo", nasalio sejohn Bean, dopredsjednik programa UAE Block 60. "Obavljena je "sarno" promjena nave jezgre avionike. Integrirani su novo radno okruzenje za elektronicko ratovanje, novi sustavi nadzora upravljanja, nova kabina, novi

78 HV VELJACA 2003.

senzori, nov motor i novi sustav potpo­ re i obuke."

Ujedinjeni Arapski Emirati su u ozu­ jku 1998. odabrali Lockheed Martin F- 16 Block 60, izmedu ponudenih aviona Dassualt Rafale i Eurofighter Typhoon. Pregovori o prijenosu tehnologije bili su odgodeni do ozujka 2000. kada je potpisan ugovor vrijedan 6,43 milijardi arnerickih dolara, namijenjenih za raz­ voj i proizvodnju 80 aviona. U lipnju 2000. cjelokupni projekt odobrila je arnericka vlada, a tvrtka Lockheed Mar­ tin dobila je izvoznu licencu i financij­ ska sredstva namijenjena za pokretanje programa.

Nakon 16 mjeseci, program inzenjer­ skog razvoja dosao je do proizvodnih traka. Preliminarni dizajn i nacrti bili su gotovi u kolovozu 2001., a materijali za izradu prvog aviona "izrezani" su u travnju 2002. godine. "Ovo je vrlo veli­ ki razvojni program. Dokle god je ku­ pac zadovoljan bit cerno na proizvod­ nim trakama", gotovo je prisegnuo John Bean. Prvi probni let F-16 Block 60 planiran je potkraj 2003. godine, a prvi avioni ce biti prevezeni u UAE go­ dinu kasnije. Svih 80 aviona (55 jedno-

sjeda i 25 dvosjeda) prema rasporedu trebali bi biti isporuceni kupcu i pri­ pravni za potpunu operativnu uporabu sredinom 2007. godine.

Temeljite promjene

Block 60 nije samo jos jedno pobolj­ sanje F-16, "to su vrlo temeljite prom­ jene" tvrde u tvrtki Lockheed Martin. Razlika izmedu Block-a 50 i Block-a 60 je puno veca nego sto je svojedobno bila izmedu Block-ova 30, 40 i 50. Po­ zornost programa usmjerena je ka po­ boljsanju i prilagodljivosti originalnog dizajna F-16, koji je kontinuirano do­ radivan kroz 20-godisnji razvoj, od dnevnog borbenog aviona do borbenog aviona za precizne napade u svim vre­ menskim uvjetima.

Vanjstinorn avian je vizualno nepro­ mijenjen u odnosu na Block 50 i dijeli istu strukturu s unaprijedenim standar­ dom Block 50+, koji se neprekidno raz­ vija. Poduzeti su dodatni koraci za pro­ izvodnju sto kompaktnijeg trupa. Po­ vecanje maksimalne poletne tezine, 23.130 kg (51.000 lb) usporedujuci s 21. 770 kg Block 50, je unutar planira-

nog podrucja za Block 50+ program. Tezina praznog aviona povecana je s

8.700 kg na 9.300 kg, radi toga sto su sustavi koji su noseni izvan trupa na Block-u 50/50+ sada smjesteni u trup. To ukljucuje navigacijski FUR senzor (Forward Looking Infra Red), ciljnicki FUR senzor, sustav automatskog pra­ cenja terena i ciljanja za proturadarske rakete kao sastavnice integriranog sus­ tava elektronickog ratovanja. Gotovo svi senzori i podvjesnici za elektronicko ratovanje s vanjske strane aviona pre­ baceni su u unutrasnjost trupa.

Nakon otvaranja natjecaja, Ujedinje­ ni Arapski Emirati odabrali su General Electricov avionski motor Fll0-132. Motor postize 145 kN (32.500 lb) po­ tiska, sto je 10 posto vise u odnosu na motor Fll0-129 koji pokrece F-16 Block 50/50+. Tvrtka General Electric razvija motore naprednih karakteristika pod okriljem projekta poboljsanja mo­ tora FllO, kojeg financira US Air For­ ce. S druge strane tvrtka Pratt & Whit­ ney nastavlja razvoj slicne inacice svo­ jeg motora FlOO kao ponudu ostalim potencijalnim kupcima.

Sto se tice unutrasnjosti, podsustavi su redizajnirani kako bi mogli prihvatiti novu avioniku i senzore. Jezgra avioni­ ke je potpuno promijenjena zbog toga jer su Ujedinjeni Arapski Emirati trazili najnaprednije raspolozive sustave. No­ vo radno racunalo zasnovano je na Mo­ torola PowerPC komercijalnom proce­ soru te ima 40 puta vecu brzinu i ras­ polozivu memoriju, nego trenutacno rabljeno racunalo na F-16. Cijelu pro­ gramsku potporu, koja ukljucuje i digi­ talni sustav nadzora upravljanja letom, cini vise od 2 milijuna linija program­ skog koda, napisanih iii dopisanih u C++ komercijalnom programskom jeziku.

Velika prednost suvremenih aviona je lako izmjenjiva modularna avionika

Kokpit na Blocku 60 znai:ajno je poboljsan suvremenom avionikom

Ostala avionika ukljucuje novi pro­ cesor za kolor prikaznike u kabini, na­ predni uredaj za podatkovni prijenos, kombinirani GPS/inercijalno navigacij­ ski sustav, sustav za razmjenu podataka izmedu osam aviona, IFF uredaj i digi­ talni videosnimac. Isto tako predvidena je ugradnja diferencijalnog GPS sustava za slijetanje, i novog prikaznika na pi­ lotskoj kacigi. UAE dosad jos nisu od­ lucili koji ce sustav prikazivanja poda­ taka na pilotskoj kacigi ugraditi u svoje avione, izmedu nekoliko ponudenih: USA Joint Helmet-Mounted Cueing System iii BAE Systems (koji je predvi­ den za Eurofighter Typhoon). Primije-

njena tehnologija prijenosa podataka optickim kablovi­ ma mora zadovolji­ ti kolicinu obrade podataka priku­ pljenih.senzorima programa Block 60, a posebice onih prikupljenih AESA (Active Electronically Scaned Array) radarom za aktivno elektronicko pre­ trazivanje okoline. Svi senzori bit ce

-·-~ ~.;}L .~

integrirani pomocu Iiber-optickih kanala prijenosa podataka.

Napredni senzori

Predvodnik novog senzorskog okruzja je Nortrop Grummanov APG- 80 Agile Beam radar s AESA mogucnos­ tima, te mogucnostima istodobnog rada u modovima zrak-zrak, zrak-zemlja i pracenje terena, koji se prikazuju istodobno. Poznato ja kako radar ima gotovo dvostruko veci domet otkrivanja u modu zrak-zrak u odnosu na radar APG-68(V)7 primijenjen kod Block 50 aviona, te isto tako omogucava vrlo veliku rezoluciju sinteticki generirane radarske slike terena.

Northrop Grumman takoder razvija integrirani FUR i ciljnicki sustav. On ce ukljucivati navigacijski senzor u kupoli smjestenoj na vrhu nosnog dijela trupa i ciljnickog senzora u malom spremniku. ugradenom na usis­ niku zraka. Oba su srednjovalni (3- 5(m) infracrveni senzori s ogranicenim vidnim poljem. Navigacijski FUR ima nepokretno vidno polje koje odgovara HUD-u, ali njegove se mogucnosti povecavaju kada prati pokrete pilotske glave, a podaci se prikazuju na prikazniku ugradenom na pilotskoj kacigi.

VELJACA 2003. HV 79

Izvorno ugraden u pokretnu kupolu ispod nosa aviona, ciljnicki FUR na­ pusta dosadasnju koncepciju smjestanja u odvojene podvjesnike. Aerodinamicki spremnik promjera 280 mm stvara da­ leko manje otpora i ne utjece na pore­ mecaj zracnog strujanja u motor, na ulaznom dijelu usisnika zraka. Sprem­ nik (koji nije odvojiv) dizajniran je kako bi se udovoljilo zahtjevima po­ stavljenim pred avian u smislu izdrz­ ljivosti, te potpuno prati podrucje let­ nih opterecenja do 9 g. Napajanje i hladenje osigurani su iz aviona. Elek­ tronika se nalazi u nosnom dijelu tru­ pa, a u samom spremiku nalazi se FUR s dvojnim povecanjern vidnog polja (2x i 9x) te laserski obiljezavar.

U studenom 2000. za dobavljaca no­ vog sustava namijenjenog za elektronic­ ko ratovanje UAE su odabrali tvrtku Northrop Grumman. U svezi s kvalite­ tom te opreme vrlo je znakovit komen­ tar suparnickog Lockheed Martina koji istu opisuje kao "najnapredniju ikada proizvedenu". Unutarnji sustav provodi ·-e standardni prijam upozorenja ozrace- ~ noscu radarskim snopom, pruza elek- j tronicku potporu mjerama zastite i .S "'. ....., elektronickog izvidanja, te ornogucava ciljanje za proturadarske rakete.

U Lockheed Martinu tvrde kako ce se sustav protumjera moci nositi sa svim rnogucim izvorima prijetnji ko­ risteci se digitalnim generatorima, ugra­ denim dojavljivacirna prijetnji i fiber­ optickim tegljenim mamcima. Block 60 takoder nosi i veliku kolicinu dipolnih mamaca (chaff) i IC mamaca (flares), koji se nalaze u 14 izbacivaca u trupu i podvjesnicima. Specificnost integracije sustava za elektronicko ratovanje i avi­ onskih senzora predstavlja najznacajniji tehnicki izazov u programu Block 60.

Dio sustavnih promjena, uz uvode­ nje novih senzorskih uredaja, ukljucuje

povecanje kapaciteta duplog sustava nadzora okoline na F-16, kako bi se osiguralo hladenje aktivnih antenskih i radarskih prijemno-predajnih uredaja, Podatkovni sustav takoder je redizajniran kako bi se povecala nje­ gova pouzdanost, dok _su performanse radara poboljsane smanjenjem i poni­ stenjern smetnji nastalih interakcijom s drugim uredajima,

Velike promjene odnose se i na pre­ uredenje unutrasnjosti kabine ugrad­ njom tri velika (125 x 175 mm) LCD prikaznika u boji, uz potpunu eliminaciju svih ostalih instrumenata. Ostale promjene ukljucuju ugradnju

novog kontrolnog pulta s prikaznikom i tipkovnicom za unos podataka smjestenog ispod HUD-a, digitalnog pulta za gorivo te pricuvnih konven­ cionalnih instrumenata. Kabinsko i vanjsko osvjetljenje prilagodeni su uporabi nocnih (NVG) naocala,

Promjene kod dvosjedne inacice Block 60 odnose se prvenstveno za zad­ nju kabinu. Upravljacke komande iz prednje kabine su duplirane cime se ornogucava neovisno upravljanje avio-

< '

na uz istodobno smanjenje naprezanja posade pri obavljanju zadaca, Obje kabine opremljene su sustavom za pri­ kazivanje podataka na pilotskoj I<:-cigi.

Poznati koncept .•... \

Raspored i snalazenje u kabini bit ce ~ dobro poznat iskusnim pilotima na F-16 jer promjene nece utjecati na os­ novni raspored u kabini. Osnovni pris­ tup HOTAS (Hands On Throttle And Stick) upravljanja je nepromijenjen odnosno dopunjen je visokom razinom automatizacije i integracije s naprednim senzorima iz prograrna Block 60. Pre­ lazak pilota s Block-a 50 podrazuntije­ vat ce samo prilagodbu pokazivacirna te filozofiji uporabe senzora.

Veliki LCD prikaznici ornogucavaju prikaz "slike u slid" sto u praksi znaci da npr. u modu prikaza "zrak-zrak'' na dnu pokazivaca moze biti prikazana vertikalna situacija iii uz prikazivanje sinteticke radarske slike terena (SAR) istodobno je moguce na istom pokazi­ vacu imati sliku s FUR-a i videosliku s optickog trazila oruzja u letu. Sredisnji

Nedavno su uspjeino okoncana letna testiranja s IIJl'adenim CFr-ima

nom sa strainjeg sjedista, kao i prikazi­ vanje parametara !eta na prikaznicima u strainjoj kabini. Pri uporabi dvosjeda kao trenainog aviona bit ce moguce prebacivati opseg prikazivanja letnih parametara u prednju iii strainju kabi­ nu, te kadet prakticki moze biti kako u prednjoj tako i u strainjoj kabini. S druge strane postoji mogucnost neo­ visnog upravljanja iz straznje kabine i izvodenje drugih zadaca, neovisno o trenaznirn, u slucajevima brze reakcije (prijelaz iz trenaznog leta u brzo bor­ beno djelovanje uz upravljanje iz straz­ nje kabine). Time se postize iznimno povecanje iskoristivosti pilotskih kabi-

80 HV VELJACA 2003.

prikaznik takticke situaci_t.e moze pri­ kazivati podatke sa svih senzora iznad pokretne karte u pozadini, a u pod­ nozju pokazivaca moze se prikazivati shema podvjesenog naoruzanja. Koris­ teci se opcijama koje pruza HOTA'S pilot je u mogucnosn mijenjati prikaze na pokazivacima, te isto tako mijenjati formate prikaza s jednog pokazivaca na drugi.

Vrlo napredne mogucnosti automat­ skog !eta sjedinjuju napredne modove autopilota i, prvi put u zrakoplovstvu, autosnagu (automatski sustav nadzora snage motora). Avian je u mogucnosn automatski letjeti u cetiri dimenzije

putanje leta, proracunavajuci i prated moguce prijetnje, promjenu visine leta na ruti te uporabu naoruzanja na pred­ programiranom mjestu i vremenu dje­ Iovanja na cilj. Takvi zahtjevi podrazu­ mijevaju uporabu novog letnog racuna­ la s povecanim sposobnostima te glav- nu promjenu u smislu ugradnje cetve-

C

rostrukog "fly-by-wire" sustava uprav- -~I ::;, ljanja, zamjenjujuci analogno-digitalno 11 poboljsanje iz programa Block 40. =§i

~' Avioni Block 60 inacice sposobni su automatski pratiti profit terena upora­ bom radara iii pasivno (uporabom sus­ tava digitalizirane slike terena). Nala­ zeci se u jedinici za prijenos podataka, baza podataka o profilim\.terena tako­ der omogucava izbjegavanje udara u tlo odnosno let ispod sigurnosne visine. Podacima o terenu koriste se za stvara­ nje slika pokretnih karata kao i prikaza nevidljivih zapreka. Na ovaj nacin omo­ guceno je prikazivanje zapreka u stvar­ nom vremenu i njihovo izbjegavanje manevrom aviona u pravom trenutku.

Povecanje doleta

Posebna pozornost pri dizajniranju Block 60 programa bila je usmjerena na povecanje borbenog doleta kako bi se sto vise priblizio, u tom dijelu, Boein­ govom F-15E. U Lockheed Martinu navode kako je kombinacijom nekoliko

lntegrirani FUR sustav

cimbenika borbeni dolet u odnosu na Block 50 povecan gotovo dvostruko, sto je ukljucivalo smanjenje ceonog ot­ pora uklanjanjem vanjskih podvjesnika i poboljsanjima koja se odnose na meduodnos dobivene snage i specificne potrosnje goriva.

Glavni doprinos povecanju borbenog doleta bilo je povecanje kolicine goriva ugradnjom dodatnih aerodinamicnih CFT (Conformal Fuel Tanks) spremni­ ka za gorivo pricvrscenih na gornjem dijelu trupa, i velikih 2.270-litarskih potkrilnih spremnika. Jednosjed Block 60 rnoze nositi 9.070 kg goriva: 3.080 kg u unutarnjim spremnicima, 1.360 kg u CFT spremnicima, 3.700 kg u dva 2.270-litarska spremnika i 930 kg u sredisnjern podtrupnom 2.270-litar­ skom spremniku. Time je postignuto gotovo 85 postotno povecanje u odno-

su na standard F-16C, sto ornogucava Gil avion Block 60 inacice nosi dvostru­ ko veci ubojni teret uz isti dolet iii preleti skoro dvostruku razdaljinu sa standardnim bojnim opterecenjern.

Aluminijski CFT spremnici mogu se ukloniti s trupa, ali su dizajnirani tako da prate cjelokupno podrucje letnih opterecenja aviona do 9 g, bez utjecaja na smanjenje letnih osobina. Podnoslji­ vost g opterecenja, ubrzanja i osobina u zaokretu potpuno se mogu usporediti s onima na Block 50. CFT spremnici za gorivo stvaraju ceoni otpor kao dva 1.400-litarska spremnika koje F-16 standardno nosi na unutarnjim potkril­ nim nosacima, koji ce se sada rnoci ra­ biti za dodatno naoruzanje. Razvoj CFT spremnika prakticki se vec razvija u sklopu programa Block 50+.

F-16 Block 60 s oznakama ratnog zrakoplovstva Ujedinjenih Arapskih Emirata

VEUACA 2003. HV 81

dio> Vise od pet godina nakon zavrsetka Zaljevskog rata vodile su se rasprave o postotku uspiesnesf PZO sustava Patriot u obrani od

taktickih balistickih projektila. I dok jedni tvrde kako je uspiesnest obaranja balistickih projektila iznosila 80 posto.

drugi to ne samo da demantiraju. vec tvrde da je ona bila jednaka nuli. Razlozi zbog kojih su se

pojavila tako podijeljena i gotovo suprotno dijametralna misljenja bili su visestruki Piss satnik Drago BABIC, dipl. in_g

P rve protuzracne borbe u obrani od napada krstarecim projektilima vodile su se tijekom II. svjetskog rata (od lipnja 1941. do ozujka

1942. godine), kada su Nijemci svojim krstarecim projektilima Vl napadali bri­ tanski teritorij. Na svom letu Vl je vodio autopilot koji je rabio magnetski kompas i pokretao se jednostavnim nabojno-mlazn­ im motorom. Letio je brzinom od 0.18 km/s, sto je bilo jednako brzini najbrzih aviona toga vremena, na visini izmedu 300 i 2500 metara. Ipak, najcesca visina je bila blize vrhuncu !eta radi izbjegavanja lakseg oruzja PZO-a, ali to nije bilo dovoljno visoko za izbjegavanje teskih topova britanskog PZO-a. Zbog toga ih je veliki broj unisten prije nego sto su dosegnuli svoje krajnje ciljeve.

Nijemci su u meduvremenu razvili prvi svjetski balisticki projektil V2 dometa od oko 300 km. Prvi V2 je pogodio engleski teritorij u rujnu 1944. godine. Lansiran brzinom od 1,7 km/s letio je na trajektori­ ji koja je daleko izvan dosega protuzracnih topova s kopna iii iz aviona. Nakon sto bi bio lansiran nista ga vise nij e moglo sprij eciti da dosegne svoj cilj. Za vrijeme IL svjetskog rata lansirano je preko 1.100 raketa V2 na britanski teri-

82 RV VELJACA 2003.

torij, te vise od 1.600 na podrucje Antverpena i ostale kontinentalne ciljeve. Tek donekle ucinkovite mjere u obrani od projektila V2 bile su bombardiranje nji­ hovih lansirnih polozaja.

Tehnoloskl razvoj projektila

Preuzimanjem tehnologije od porazene Njemacke nakon IL svjetskog rata, razvoj balistickih projektila nastavlja se kako u Zapadnom (NATO) tako i u bivsern Istocnorn (Varsavskorn) bloku. Tako je prva inacica taktickog balisuckog projek­ tila Scud, proizvedenog u bivsern Sovjetskom Savezu, postala operativna pocetkom 60-ih godina proslog stoljeca. Razvoj tog projektila se i dalje nastavlja, te je pocetkorn 70-ih razvijena druga inacica poznata pod imenom Scud-B, koja je ubrzo postala vazan izvozni vojno­ tehnoloski proizvod posebno u zemlje treceg svijeta. Tako je Irak uvezao prve Scud-B projektile pocetkorn 80-ih godina proslog stoljeca, te ubrzo krenuo s preinakama jednog dijela tih projektila radi postizanja zeljenih operativno­ taktickih znacajki, Razvijeno je nekoliko inacica projektila od kojih su najzastu­ pljeniji Al-Abbas, Al-Hijarah i Al-Hussein. Ovaj zadnji bio je glavno iracko

napadacko oruzje na teritorij lzraela i Saudijske Arabije za vrijeme Zaljevskog rata. Smatra se da je u to vrijeme Irak raspolagao s velikim brojem taktickih bal­ istickih projektila. Samo Al-Hussein pro­ jektila bilo je od 500 do 1.000 komada, uz 32 stacionarna i 36 mobilnih lansera za te projektile.

ldeja modificiranja sustava Patriot za borbu protiv taktickih balistickih projek­ tila (TBM) pojavila se u kasnim 70-im godinama proslog stoljeca, kada je bivsi SSSR poceo s poboljsavanjern preciznosti i pokretljivosti svojih balistickih projektila kratkog dometa. U nastojanju da odgovori na novonastale okolnosti arnericka vojska zakljucuje da je za obranu od taktickih balistickih projektila moguce prilagoditi protuzrakoplovni sustav Patriot jer je on softverski (programski) upravljan, 'posje-

Njemacki krstareel projektil Vt

duje za to sposoban radar, te ima

dovoljno brz projektil (brzina mu prelazi

3 maha) s dovoljno snaznorn bojnom

glavom. Tako je tek 1986. modificiran za

obranu od napada balistickim projektili­

ma kratkog dorneta, da bi ujedno posluzio

i kao zamjena za zastarjeli Nike Hercules

projektil. Nike Hercules je bio prvobitno

projektiran za presretanje i unistenje bal­

istickih projektila s nuklearnim bojnim

glavama. Za razliku od Patrioiovog pro­

jektila, Nike Herculesov je bio izrazito

neprecizniji, te se zbog toga koristio nuk­

learnom bojnom glavom radi postizanja

veceg polumjera djelovanja, a time i vece

vjerojatnosti unistavanja napadackih nuk­

learnih bojnih glava. Naravno, ovakvi

nacini unistavanja napadackih projektila

su krajnje nepovoljni, jer su uvjetovali

neizbjezne nuklearne eksplozije iznad

sticenog dijela teritorija. Svjesni potencijalne ugroze od irackih

balistickih projektila zemlje zapadne

koalicije, u obrani od njihova napada,

nisu imale drugog izbora osim angaziran­

[a moderniziranog PZO sustava Patriot. Tako je Patriot preuzeo na sebe vrlo vaznu zadacu obrane saveznickog teritori­ ja i njihovih postrojbi od napada irackih balistickih projektila kratkog dometa. Pritom su najvise bili rabljeni izvorni Scud-B i vec navedeni Al-Hussein projek­ tili koji su uglavnom bili naoruzani kovencionalnim bojnim glavama.

Patriot u Zaljevskom ratu

Cirri je pocela operacija Pustinjska oluja (Desert Storm) 17. sijecnja .1991. Patriot bitnice SAD-a s ljudskom posadom u Saudijskoj Arabiji bile su pot­ puno operativne i to vec u roku od 48 sati nakon sto je pocelo njihovo transponti­ ranje avionima CS s teritorija SAD-a, tocnije iz zraklopovne haze u Fort Blissul. Izraelske bitnice nisu bile opera­ tivne u vrijerne kad je Irak napao Tel Aviv i Haifu, ali su u sijecnju 199L cetiri Patriot bitnice SAD-a s posadorn

prernjestene iz Njemacke u Izrael odmah nakon prvog vala napada Scud projektili­ ma na Izrael. Takoder, jedan Nizozemski divizijun s posadom poslan je u Izrael pocetkom veljace, a Njemacka je poslala jednu Patriot bitnicu bez posade. Sve paljbene jedinice u Saudijskoj Arabiji i Izraelu bile su napunjene kombinacijom PAC-1 i PAC-2 projektila. \,

Jedna Patriot bitnica iz Njernacke je izrucena Turskoj radi obrane zracna haze Incirlik koja je sluzila za potporu saveznickim snagama. Uz to jos dvije americke i dvije nizozemske Patriot bit­ nice poslane su u Tursku za obranu zracnih baza.

Svi Patrioti locirani u Saudijskoj Arabiji i Izraelu bili su povezani obrarn­ benim programom za potporu uporabom satelitskog sustava za rano upozorenje u slucaju lansiranja neprijateljskih projekti­ la. Sateliti su nosili infracrvene detektore koji su mogli detektirati jaki mlaz izgaranja pogonskog raketnog goriva pri lansiranju projektila s irackog teritorija, a

Patriot lanser spreman za bojevo djelovanje

dobivene inforrnacije su se proslijedivale dalje pornocu AW ACS-a2 na sustav Patriot. Jedna Patriot bitnica je branila prostor u promjeru od 10 do 20 km, ovis­ no o konfiguraciji terena i internim komunikacijskim mogucnostima. A koliki je prostor zauzimalo ukupno obrambeno podrucje najbolje se vidi kod jednog dijela podrucja operacija koje je pokrivao taj sustav, a prostirao se od Perzijskog zaljeva, preko Arapskog poluotoka, te do grada Tabuka u blizini Crvenog mora, u ukupnoj duljini od preko 1.600 km.

Vise od pet godina nakon sto je zavrsio Zaljevski rat vodile su se rasprave o stup­ nju uspjesnosti sustava Patriot u obrani od balistickih projektila. I dok jedni tvrde da je uspjesnost obaranja balistickih pro­ jektila iznosila 80 posto, drugi to ne samo da demantiraju, vec tvrde da je ona bila jednaka nuli.

Razlozi zbog kojih su se pojavila tako podijeljena i gotovo suprotno dijametral­ na misljenja su visestruki, od uocenih tehnickih nedostataka do odredenih poli-

Najnovija PAC-2 lnacica spremna za odlazak u Zaljevski rat

Ickih konotacija. Naravno pokusat cemo se uglavnom osloniti na ove prve i to rasclambom javnosti dostupnih izvjesca strucnih povjerenstava ustrojenih nakon Zaljevskog rata.

Neprijeporna je cinjenica da su uoceni znatni nedostaci u radu Patriota i da su se oni nastojali otkloniti tijekom operativnih djelovanja sustava. Kako bi smo lakse shvatili o kakvirn je nedostacima bilo rijeci i koliko su oni mogli utjecati na ucinkovitost sustava morarno poblize raz­ jasniti princip rada sustava Patriot i uvjete djelovanja u kojima se nasao tijekom Zaljevskog rata.

Princip rada osnovnih dijelova sustava

Patriot projektil se lansira i zatim vodi do odredenog cilja (u ovom slucaju iracka balisticka raketa) kroz tri faze leta. U prvoj fazi sustav vodenja projektila usm­ jerava projektil prema cilju koji je vec zahvacen glavnim radarom. U drugoj fazi racunalo za upravljanje paljbom (WCC3) nastavlja uz pomoc TVM (pracenje pomocu projektila) sustava s preciznim navodenjem projektila. Konacno, u trecoj fazi radarski prijamnik smjesten na samom projektilu vodi projektil u susret nadolazecoj balistickoj raketi.

Terneljna znacajka TVM sustava je istodobno pracenje cilja i vodenje Patriot projektila pomocu glavnog radarskog sus­ tava i ECS postaje (postaja za lansiranje i vodenje projektila). Znaci, ECS postaja usmjerava projektil prema pracenorn cilju primanjem reflektiranih elektromagnet­ skih valova od samog cilja pomocu polu­ aktivne monoimpulsne pretrazivacke matrice sustava za samonavodenje, smjestenog u glavi Patriot projektila. On prima odbijene radarske signale od pracenog cilja, zatirn izracunava pararne­ tre kretanja cilja i predaje ih preko kanala visoke frekvencije na posebnu antenu radarskog sustava, koji'se dalje prenose u glavno racunalo. U racunalo istodobno dolaze i podaci pracenja glavnog radara,

VELJACA 2003. HV 83

2. Pocetni postupak izracunavanja koordinata projektila

1. Postupak pretrazivanja. Ne koristi se prozor vec se obraduje cijeli radarski snop

Podrucje prozora praeenla,

3. Postupak pracenia, Samo kod abrade prozora pracenia radarskog snopa.

Patriotov radarski

Podrucje prozora

~

20%-ni pomak _ \) prozorn~r~cenja

od sred1sn1eg dij81a.

( Projektil Scud

a) pracenje projektila kod tocnog izracunavanja prozora pracenja.

koji se usporeduju s podacima dobivenim pracenjern s rakete. Nakon usporedivanja podataka izracunava se upravljacki signal vodenja kao najpovoljniji presretacki smjer za presretanje pracenog cilja, koji se pornocu glavnog radarskog snopa, prim­ jenom fazne modulacije nosece radarske

Al-Hussein {Scud-B inacica) dometa 600 km

frekvencije, prenosi na Patriot projektil. Primljeni upravljacki zapovjedni signal se prenosi na upravljacki sustav i na pogons­ ki dio prijamne antene smjestene u glavi projektila, cime se dodatno osigurava neprekidno pracenje cilja. Naravno, sto je Patriot projektil blize meti to su i tocniji proracuni presretanja. Na takav nacin vodenja se postize znatno poboljsanje pouzdanosti rada sustava, osigurava se visoka tocnost pracenja cilja, smanjuju se masa i ukupni gabariti sustava, Zatim, povecava se otpornost sustava na utjecaj protivnickih ometanja jer i kod vrlo snaznih ometanja, kad nije moguce samostalno pracenje cilja jednog od susta­ va, korelacijom oba primljena signala maze se ustvrditi tocna pozicija i brzina cilja. TVM sustavom takoder se postize izrazito bolja tocnost navodenja na vecim dometima (udaljenostima) iii kod gadanja niskoletecih krstarecih ciljeva, gdje EeS postaja obavlja vrlo slozen i zahtjevan postupak filtriranja realnih ciljeva iz klat-

84 RV VELJACA 2003.

bl izracunavanje prozora praeenja nakon priblizno 8 sati kontinuiranog rada sustava. Podrucje prozora praeenia,

era reljefa (odraz radarskog snopa od zemljine povrsine). Dakle, takvo rjesenje vodenja reducira slozenost projektila i dopusta mogucnost kvalitetnije analize dobivenih podataka izvodenjem abrade na zemaljskoj postaji.

Kada se donese odluka o lansiranju,

Scud-B {SS-1 c) Pogonsko gorivo - (tekuce)

11,25 m

Oksidator (tekuci) -

Scud-B balisticki projektil dometa 300 km

Originalna sovjetska izvedba Scud-B balistickog sustava prodana lraku

bilo to u rucnom, poluautomatskom iii automatskom modu, EeS postaja odlucuje (bira) koji ce se lanser iii lanseri uporabiti i unaprijed salje potrebne podatke na odabrane lansere podatkovnom vezom. Na taj nacin salje podatke presretackom projektilu prije samog lansiranja u kojern smjeru treba traziti nadolazecu metu. Kada je u zraku projektil se zahvaca radarom, sto inicira pracenje projektila i uspostavljanje zapov­ jedne podatkovne latice (zrake) radi nad-

gledanja !eta projektila i slanja zapovjed­ nih upravljackih signala s postaje EeS. Na unaprijed odredenoj ud}ljenosti aktivira se TVM sustav za navodenje, koji sa!Je podatke o cilju preko radarskog sustava na EeS postaju, te se na taj nacin pre­ cizno usmjerava prema zahvacenoj rneti upravljackirn zapovjednim signalima sa postaje. U trenutku kada se projektil prib­ lizi na odgovarajucu udaljenost od mete, uporabom blizinskog upaljaca, doci ce do detonacije bojne glave, pri cernu dolazi do rasprsivanja fragmenurajucih krhotina teskog metala u smjeru cilja.

Patriot projektil mozerno promatrati kao platformu koja nosi bojnu glavu, ciji se fragmenti nakon eksplozije rasprsuju u prostoru kao sacma ispaljena sacmaricom i tako usmjerena unistava napadacku bojnu glavu. Kako bi se postigao zadovo­ ljavajuci ucinak rasprsenjern fragmenata blizinski upaljac treba aktivirati svoju bojnu glavu na udaljenosti manjoj od 10 metara od mete. Povecavanjern te uda­ ljenosti progresivno se smanjuje broj pogodaka fragmentima, tako da bi se na udaljenosti od 30 m broj pogodaka frag­ mentima smanjio za devet puta u odnosu na broj pogodaka postignutih na udal­ jenosti od 10 m, a za udaljenost od 100 m za oko lOD puta. To je ujedno i gornja granica jer se smatra kako aktiviranje bojne glave na udaljenosti vecoj od 100 m nece imati nikakav znatniji ucinak na gadanu metu.

Srce sustava je wee racnnalo. Ono obavlja osnovne funkcije sustava pri pracenju i presretanju cilja, kao i ostale

Projektili Al-Hussein (preuredena lnacica Scucl-B projektila) na irackoj smotri naorufania

Scud projektil je izvan dosega prozora prai:enja

Sekunde

Utjecaj neprekidnog rada sustava na pomak radarskog prozora pracenia cilja

(Projektil Scud

Sati

Patriotov radarski

0 1 8 20 (al 48 72 100 (b)

0 3600

28800 72000

172800 259200 3~9000

lzracunato vrijeme (sekunde)

0 3599.9966

28799.9725 71999.9313

172799.8352 259199.7528 359999.6667

Netocnost (sekunde)

0 .0034 .0025 .0687 .1648 .2472 .3433

Priblizni pomak prozora praeenja cilja (metri)

0 7

55 137 330 494 687

a. Kontinuirani rad ad 20 sati uzrokuje izlazak cilja iz prozora pracenia b. Neprekidni rad nekih bitnica je trajao i preko 100 sati

c) Nakon priblizno 20 sati kontinuiranog rada sustava, netocno preracunavanje vremen postaje dovoljno znacajno da uzrokuje pogresno odredivanje polozaja mete pomocu radara.

borbene zadace zapovijedanja i nadzora. Kako bi uspjesno obavio te zadace WCC racunalo dobiva podatke s radarskog sus­ tava. Pracenjem odraza na radarskom pokazrvacu maze se utvrditi zemljopisna duzina i sirina na kojima se cilj nalazi u tom trenutku, te njegov azimut u odnosu na radarsku antenu. Radarski trag je serija uzastopnih odraza istog cilja iz kojeg se nakon abrade utvrduje visina, brzina, smjer i udaljenost cilja. Na osnovi priku­ pljenih podataka uporabom odgovarajuceg algoritma WCC racunalo precizno vodi projektil u susret pracenom cilju. Svi potrebni podaci o pracenorn cilju spremaju se u odredene registre WCC racunala. Registri su mjesta privre­ menog spremanja instrukcija iii podataka. Osim sto spremaju podatke na odredene lokacije velikom brzinom, oni mogu vrlo brzo spremiti i odaslati instrukcije iii podatke koji se rabe kod aritmetickih operacija. Preciznost podataka dobivenih racunalom izravno ovisi o broju raspolozivih bita u registrima.

Racunalo za upravljanje paljbom (WCC) rabljeno u operaciji Pustinjska oluja temeljilo se na dizajnu iz 70-ih god­ ina proslog stoljeca, koji je imao ogranicene mogucnosti pri obavljanju izrazito preciznih proracuna. S obzirom na to da su registri u racunalu bili duzme od 24 bita, nije bila rnoguca ni veca pre­ ciznost od zadanog broja bita, sve dok se nije instalirao poseban softver za poboljsavanje toga hardverskog ogranicenja, Za vrijeme Pustinjske oluje programski kod sustava modificiran je sest puta.

Tako pripremljene (modernizirane) Patriot bimice su postavljene na podrucju Saudijske Arabije i lzraela radi obrane urbanih gradskih podrucja i objekata od iznimne vaznosti od, napada irackih taktickih halistickih raketa Scud. Tijekom rara iracka vojska je nkupno ispalila oko 50 Scud-B projektila dometa 300 km i oko 80 Al-Hussein projektila dometa 600 km, s pokretnih i nepokretnih lansera usmjerenih na ciljeve u Saudijskoj Arabiji i lzraelu. Za njihovo neutraliziranje Ian­ sirano je 158 Patriot vodenih prnjektila,

od ukupno 3.000 koliko ih je bilo na raspolaganju pri zavrsetku Zaljevskog rata. Sustav Patriot je informacije o lansir­ anju raketa Scud dobivao s AWACS-a, koji je informacije dobivao preko satelit­ skog sustava za rano upozorenje. Taj sus­ tav je otkrivao rakete na visini od 10 do 15 km nakon lansiranja. Nakon toga su potrebni podaci o cilju proslijedeni zapovjednom mjestu sustava Patriot, koji su potom proslijedeni na bitnicke paljbene polozaje. Radarski sustav

Pogled iz zraka na Patriot lansere na paljbenom polefaiu . u Saudijskoj Aral@ . ', "'· '··

·,.

Patriota je otkrivao rakete Scud na udal­ jenosti od oko 100 km, a presretacki pro­ jektili su lansirani nakon sto je Scud rake­ ta dosla na udaljenost od 15 do 30 km i na visinu od oko 30 km, te ponirala brzi­ nom od oko 5 maha (oko 1,5 km/s). Do susreta presretackog projektila i Scud rakete dolazi nakon 15 do 18 sekundi, na udaljenosti od 3 do 20 km i na visini od 7 do 12 km, pri brzini priblizavanja od 2 do 4 km/s. Uobicajeno vrijeme potrebno od uzbunjivanja do lansiranja protubalistickog Patriot prnjektila obicno iznosi od sest do sedam minuta. U pravilu se na metu ispaljuju dva prnjektila s razlicitth lansera. Ako napadacka meta ima vise bojevih glava, tada se i na svaku bojevu glavu ispaljuju po dva presretacka projektila.

U vrijeme iracke invazije, u Kuvajtu su

bila na raspolaganju samo tri novouvede­ pa PAC-2 presretacka projektila, a do stjecnja 1991. proizvedeno ih je vise od 600. Ubrzano se takoder provela nado­ gradnja programskog koda radi boljih performansi, osobito u borbi protiv irackih Al-Hussein projektila.

Na taj nacin sve Patriot postrojbe SAD­ a poslane u Zaljevski rat posjedovale su PAC-2 projektile i bile softverski prila­ godene za protubalisticku obranu od irackih napadackih balistickih projektila. Koliko je ta preinaka i prilagodba u stvarnosti pridonijela ucinkovitosti susta­ va pokusat cerno detaljnije rasclaniti u nastavku teksta.

lracki ballstidd projektili

lracke Scud rakete su imale samo jednu bojnu glavu i nisu nosile varalice iii ometace, te nisu bile lansirane u vecim grupama sto je trebalo znatno pridonijeti mogucnosti njihovog presretanja i unistavanja. One su takoder vodene iner­ cijski, sto znaci da se nakon lansiranja rakete vise nije moglo utjecati na njezin let prema odredenom cilju. Zato je bilo vrlo lako predvidjeti putanju lansiranih Scudova i precizno izracunati tocku pres­ retanja, kao i mjesto njihovog lansiranja.

Prilikom preinake Scud-B u Al-Hussein projektile napravljene su odredene izrn­ jene od kojih je najvaznija produljenje tijela projektila radi postizanja veceg dometa. Osim produljenja, povecanju dometa je znatno pridonijelo i smanjenje tezine korisnog tereta (u ovom slucaju bojne glave). S obzirom na to da se kod tih projektila bojna glava ne odvaja od tijela rakete nakon izgaranja pogonskog goriva, teziste projektila se pomjerilo una­ trag, sto je uvjetovalo njegovu aerodina­ micku nestabilnost u zavrsnoj fazi !eta. Naravno, zbog svih tih preinaka, vise nego dvostruko, smanjila se preciznost prnjektila. Uz tako smanjenu preciznost i tezinu eksplozivne bojne glave razumljivo je da je-Hussein imao daleko manju ucinkovitost na cilju u 6dnosu na izvornu Scud-B izvedbu.

VELJACA 2003. HV 85

Problemi pri pracenlu ciljeva Dana 11. veljace 1991. projektni ured

Patriota primio je od Izraelaca podatak kako radarski sustav ima 20 postotni pomak radarskog prozora pracenja cilja u zracnom prostoru nakon neprestanog rada sustava u vremenu od 8 sati. Taj pomak je dovoljan da se Scud raketa vise ne nalazi u sredistu prozora pracenja, sto je vrlo vazno kako bi se osiguralo kon­ tinuirano pracenje rakete Scud i pravodobno i precizno usmjeravanje Patriot projektila.

Ako pomak radarskog prozora pracenja cilja prelazi vrijednost od 50 posto tada sustav vise nece prati raketu Scud, sto se

OPERATIVHI IRACXI BALISTICKl PROJEKTILI lA VRIJEME ZALJEVSKOG RATA

Dometi irackih balistickih projektila za vrijeme Zaljevskog rata

zbiva nakon 20 sati neprekidnog rada sus­ tava. Tada, naime, zbog nepreciznog proracunavanja wee racunala radarski prozor pracenja vise ne zahvaca praceni cilj, sto u ovom slucaju znaci da sustav Patriot grijesi pri pracenju i da nece doci do presretanja Scud projekrila.

Prozor pracenja radara predvida gdje ce se slijedeci put pojaviti pracena meta, a u funkciji je poznate brzine mete i vreme­ na posljednje detekcije radara. Brzina se prikazuje kao realan broj na ogranicen broj decimala. Vrijeme se mjeri neprekid­ no i odredeno je internim satom sustava mjereno u desetinkama sekunde, a izrazeno je kao cjelobrojna vrijednost. Sto je sustav duze radio, broj koji je oznacavao vrijeme bio je veci. Kako bi smo mogli proracunati gdje ce se meta opet pojaviti, vrijeme i brzinu moramo izraziti realnim brojevima. Zbog nacina racunanja racunala i cinjenice da su reg­ istri u racunalu bili dugacki samo 24 bita, konverzija vremena iz cijelog u realni broj nije mogla biti preciznija od 24 bita. Ta konverzija je rezultirala smanjenom pre­ ciznoscu prilikom proracunavanja vreme­ na, a to znaci i prozora pracenja, Utjecaj re smanjene preciznosti na proracunava­ nje prozora pracenja radara izravno je proporcionalan brzini mete i duljini vre­ mena neprekidnog rada sustava. U skladu s tim izvodenje konverzije, nakon sto je

86 HV VELJACA 2003.

sustav radio neprekidno duze razdoblje, uzrokuje pomak prozora pracenja u odnosu na srediste mete, smanjujuci mogucnost uspjesnog presretanja.

Nakon utvrdivanja uzroka nepre­ ciznosti, u pocernom razdoblju pogreska se uklanjala resetiranjem operacijskog sustava nakon svakih 4-5 sati rada susta­ va, za sto je trebalo izmedu 60 i 90 sekun­ di. Taj postupak je uzrokovao reinicijal­ iziranje sata racunala postavljajuci na taj nacin vrijeme opet na pocetnu (nultu) vrijednost.

Promasal Patriota

Tijekom Zaljevskog rata dhahransku luku i zrakoplovne haze (Saudijska Arabija) je stitilo sest Patriot bitnica. Alfa bitnica koja je 25. veljace neprekidno radila vise od 100 sati, sto je uzrokovalo znatan pomak prozora pracenja cilja, takoder je stitila zrakoplovnu bazu. Zbog toga sustav nije bio kadar presresti nadolazecu Scud raketu koja je pogodila u blizini smjestenu vojarnu i ubila 28, a ozlijedila vise od 100 americkih vojnika.

U izvjescu General Accounting ureda, pod oznakom GAO/IMTEe-92-96, od veljace 1992. objasnjeno je zbog cega je doslo do takve pogreske, Naime, uzrok pogreske bio je softverski problem pri pracenju i pokusaju pogotka Scud projek­ tila, pri cernu je doslo do pogreske u racunanju vremena, uzrokovane arit­ meticktm kalkulacijama u samom racunalu, Prozor pracenja koji predvida iduce pojavljivanje Scud projektila u funkciji je poznate brzine kretanja Scud projektila i vremena posljednjeg radarskog detektiranja. Kako bi se sto tocnije izracunalo gdje ce se Scud opet pojaviti vrijeme i brzina moraju biti

izrazeni u realnim vrijednostima. Vrijeme koje se mjeri u desetinama sekunde kao interni sustavski sat mnozilo se s 1/10, da bi se dobilo vrijeme u sekundama. Takvo racunanje se obavljalo pornocu 24-bitnog registra s nepornicnim zarezom. Praktick~ , vrijednost od 1/10, koja u binarnom obliku nema konacnu vrijednost, prikazana je u konacnom obliku od 24 · bita. Malena pogreska uzrokovana tom pretvorbom kada se pomnozi s nekim velikim brojem daje vrijeme u desetinka­ ma sekunde, sto je dovoljno da rezultira znatnijom pogreskorn u pracenju.

Doista, Patriot bitnica je bila aktivna ( u prvom stupnju pripravnosti) oko 100 sati, tako da jedan jednostavtli proracun poka­ zuje da je rezultirajuca greska u vrenrenu, zbog umnozenog sjeckanja, iznositi oko 0,34 sekunde. Drugim rijecima, binarnim pretvaranjem 1/10 (1/10 je jednaka 1/24+1/25+ l/28+1/29+1/212+1/213+ ... ) dobije se 0,0001100110011001100110011001100 ... . Tako 24 bitni registar u Patriotu sprema vrijednost 0,00011001100110011001100, uvodeci na taj nacin pogresku binarne vrijednosti 0, 0000000000000000000000011001100 .. , sto odgovara vrijednosti od 0,000000095 u decimalnom obliku. Ako to pomnozirno s brojem desetinki sekunda u vremenu od 100 sati (0,000000095_100_60_60_10 =

0,34) dobit cerno prije recenu vrijednost pogreske u mjerenju vremena.

Ako Scud projektil putuje brzinom od 1. 700 mis, znaci da prijede vise od pola kilometra za vrijeme od 0,34 s. Na taj nacin nadolazeci Scud projektil bio bi daleko izvan prozora pracenja sustava. Dakle, preracunavanje vrernena, nakon sto je Patriot sustav bio neprekidno akti­ van dulje razdoblje, uzrokuje to da se

Principijelna shema djelovanja cjelokupnog protubalistickog obrambenog sustava za vrijeme Zaljevskog rata AWACS: Prima lnforrn~ij• u nt•lna olllntiunjUlpoloh)un.pril~*')U.011 prt1J.kl:ilat•ihpros!ij•dl.lJ•n11 npovj<tdno 111Juto t\Hta·n P.1triot radlu:bunjl\l~a.Pr•w:llrlapnic•nJ<t rai..t. St11d u u•dnjc,j fut l•ta I hlj• kondnuinno potr•brK podatllt o cll,fu ruti pr•fl.:nij•e pn111V1unj:1.praunja P11trlot-ovo11 ruhira.

t \

~TEllTlARANO UPOZORAVANJE: 01~rll'3 Scud r:ahtu n11konl;wisir.lnjan3 vhiniod10do1(1km I hO• pov.bn• podffl•onkMf naAWACS.

P;,lriotud.irpri!ll;1po1J•b11t.1 inl'imHdju i AWliCS-a pomocu koj•olkrlvaScudr.>••tun.> ud,IJ.noniodoko100•r.., prnr•Qf:kiPffllOtproj•klilH 1,nsln kid, J. rik•Q n~ vis mi o4olco30km,Oopr•sr•unj.1 ,:ioluJnahn15dci18ukundi 1-nPffliorproj•ktil",navis.ini od$do15kmuibn:lnu ptlblib.v;inj1od2do,kl'l'Us.

-. ol:;o150km

I 0 ,i . . ... ,,,."'"'' .• Odu~bUl'ljijv:':fbprot•kiaod Patriot pro• 6do7111lnuu .. .,,. PATRIOT divlzijun pr!ma

doj,vu u vre~nu od 30 do 60 selumdl nakon lamiiran,MI Scud rakete.

~~~~~~~~~dolOOtm~~~~~~~~~~- vw•n1,01ot• Studnhl!,.

prozor pracenja pomjeri od sredista pro­

jektila, smanjujuci time mogucnost pres­

retanja pracenog cilja. Zanimljivo je to da

je kod Alfa bitnice poboljsan (popravljen)

program racunanja vrernena u jednorn

dijelu programskog koda, ali ne u cijelom,

sto je i dovelo do pogreske u radu

cjelokupnog sustava.

Nakon temeljite deseiomjesecne

istrage, te nakon analize videosnimaka i provodenja dodatnih testiranja sustava (Statement of Theodore A. Posto! before the U.S. House Of Representatives Committee on Government Operations, April 7, 1992), utvrdeno je da je na podrucju Izraela Patriot imao vrlo nizak koeficijent uspjesnosti, On je bio ispod 10 posto, a moguce da je bio jednak nuli. Takva nepreciznost je izravno ovisila o pogreskama u softverskom dijelu sustava.

Utvrdeno je takoder da su se balisticki projektili Al-Hussein, zbog pogresaka pri projektiranju, nakon ponovnog ulaska u atmos­ ferski pojas na visini od 15-20 km Jamili (ponekad i u vise komada) povecavajuci velicinu svoga odraza na radarskom pokazrvacu i otezavajuci racunalu postupak iocnog utvrdivanja pozicije bojne glave izrnedu krhotina prelom­ ljene rakete. Naime, kao sto je u uvodu spornenuto, Iracani su samostalno predizajnirali origi­ nalne sovjetske Scud-B projektile dorneta oko 300 km i brzine leta od 1.600 do 1.800 mis, povecavajuci njihovu duljinu u svrhu postizanja vece brzine, a time i veceg dorneta projektila. Tako su kod inacice Al-Hussein povecali brzinu od 2.000 do 2.200 mis, a time i domet do 600 km, ali su takvom preinakom smanjili stabilnost projektila koji je se ulaskom u atrnosfers­ ki pojas lomio zbog velikog otpora zraka. Ipak, u ovom slucaju to se pokazalo vise kao prednost nego kao nedostatak jer je znatno otezalo precizno odredivanje odlornljene bojne glave izmedu krhotina nadolazeceg projektila.

Smatra se da je 45 posLO od ukupno 158 Patriot projektila lansiranih tijekom Zaljevskog rata presretalo krhotine iii lazne mete. U jednorn izvjescu spomenuto je da se jedan balisticki projektil raspao na 14 fragmenata, te je svaki fragment napadnut s dva Pat9ot projektila.

Naravno, neke od raketa Patriot pro­ jektili nisu presretalilzbog toga sto Patriot postrojbe nisu bile.odgovarajuce pozi­ cionirarle radi operativne mogucnosti lan­ siranja svojih projektila iii je pracenjern izracunato da ce rakete zbog velike nepre­ ciznosti prornasiti cilj i pasti u more (poglavito na izraelskom teritoriju).

Nakon Zaljevskog rata Neucinkovitost PZO sustava Patriot u

Zaljevskom ratu nije imala za posljedicu, kao sLO se mozda ocekivalo, prekidanje iii pak usporavanje razvoja sustava, vec se dogodilo upravo suprotno. Naime, doslo je do njegovog ubrzanog razvoja, koji se u pocetku sastojao u ispravljanjti.uocenih nedostataka tijekom ratnih operarivnih djelovanja, a zatim nastavak daljnjeg poboljsavanja i usavrsavanja svih d\j,elova sustava kroz nekoliko prijelaznih inacica. Pritom su postavljeni dodatni zahtjevi za obranu od letjelica izvedenih stealth tehnologijom, zatim za obranu od napred­ nih protuelektronickih tehnologija raz­ licitih zrakoplovnih sredstava, od bespi­ lotnih letjelica, od amiradijacijskih pro­ jektila, od taktickih projektila zrak-zeml­ ja, te od taktickih balistickih projektila.

Postavljen je takoder zahtjev za brzim razrnjestanjem sustava, za velikom i robusnom vatrenom moci, za taktickom pokretljivoscu, za prezivljavanjem na bojisnici, te zahtjev za jednostavnoscu izvedbe na stupnju uporabe sustava te za mogucnoscu meduoperativnosti s ostalim subjektirna obrambenog sustava na podrucju operacija.

Najprije se tijekom razdoblja od 1991. do 1993. provodi QRP4 program, kojemu je osnovna uloga bila eliminiranje svih uocenih nedostataka sustava za vrijeme Zaljevskog rata. On je sadrzavao mogucnost upravljanja lanserima M901 s vecih udaljenosti pornocu ECS postaje, u svrhu veceg teritorijalnog pokrivanja paljbene jedinice, tako da je vec tijekorn veljace 1991. uspjesno demonstrirano lan­ siranje s udaljenosti od 10 km. Osim toga poboljsan je racunalni sustav i programski kod, tako da danasnji racunalni sustavi Patriota sadrze registre duljine 64 bita, te

na taj nacin uvelike povecavaju preciznost pracenja. Poboljsan je radarski sustav, pri cernu je povecana snaga radara i sirina frekvencijskog pojasa radi veceg dometa i rezolucije radara u svrhu razlikovanja RCS5 ciljeva s malom odraznom povrsinom. Povecanje dometa je pridonije­ lo ranijem otkrivanju ciljeva, a time i dobi­ vanju na vremenu pri pripremanju sustava za protudjelovanje. Uvedena je autornatska orijentacija lansirnih postaja i radara u prostoru, za razliku od prijasnjeg rucnog narnjestanja, sto je znatno ubrzalo postavl­ janje sustava na branjenom podrucju.

Usporedno je pokrenut slican program nazvan GEM6 projektil, koji ukljucuje dtzajniranje naprednijeg kompozitnog kucista i pogona projektila, cirne se povecao domet za 30-40% i mogucnost presretanja na vecim visinama i vecim dometima od osnovnog projektila PAC-2.

Napravljena su takoder poboljsanja na prednjem pn­ jamnom dijelu radi boljih znacajki trazila pri pracenju cil­ jeva s malom odraznom povrsinorn. Uveden je napred­ niji i brz! upaljac, radi povecavanja ucinkovitosti neu­ traliziranja bojnih glava bal­ istickih projektila klase Scud, pri velikim brzinama pribliza­ vanja.

Tijekom veljace 1995. americkoj vojsci isporuceno je otprilike 350 (180 novih i 165 modificiranih) PAC-2 GEM projektila, a do travnja 1999. isporuceno je jos vise od 1.000 setova projektila.

Naravno, razvoj sustava se i dalje usmjerio na borbu protiv

taktickih balistickih projektila, sto je uvjetovalo razvoj PAC-3 inacice, cija okosnica postaju novorazvijena tehnoloska rjesenja koja se najbolje mogu oslikati uvodenjem napredne kineticke bojne glave koja sada radi na jednom sasvim novom principu.

Napomene: Fort Bliss (1): Americka sredisnja PZO vojna baza smjestena u El Pasu, I exas. AWACS (2): Airborne Warning And Control System je kmnunikacijski sustav za uzbunjivanje i nadzor zraCnog prostora postavljen na zrako­ plovnoj platformi. WCC (3): Weapons Control Computer je glavno racunalo u cijelom Patriot sustavu. QRP (4): Quick Responce Programje program brzog otklanjanja uocenih nedostataka u radu Patriota za vrijeme Zaljevskog rata. RCS (5): Radar Cross Section maze se prevesu kao radarska povrsina cil]a, Sta bi bila velicina one odrazne povrsine ad koje se reflektiraju radarski signali bez obzira na stvarnu velicinu cilja. GEM (6): Guidance Enhanced Missile maze se pre­ vesti kao projektil s naprednirn vodenjem, dok u st­ vamosti taj projektil ima jos nekoliko znatnijih po­ boljsanja u oclnosu na standardni PAC-2 projektil.

VELJACA 2003. HV 87

MEKO A porodica fregata i korveta

M EKO A serija nasta­ la je iz njihovog po­ znatog i vrlo us­ pjesnog projekta MEKO porodice

fregata iz prve polovice osamdesetih godina proslog stoljeca, Vee su onda fregate klase MEKO bile zasnovane na djelomicno modularnoj konstrukciji i bile su medu prvim zapadnim visenam­ jenskim fregatama s namjenom da se postigne sto bolji odnos cijene i ucin­ kovitosti. Poznato je da su jos u to vri­ jeme fregate vecinorn bile specijalizira­ ne za protupodrnorrucku i I iii protu­ zracnu borbu. Vrijednost MEKO fregata je svojedobno bila prepoznata u mno­ gim ratnim mornaricama te je projekt dozivio znatan trzisni uspjeh.

Nova porodica MEKO A ukljucuje tri osnovne podinacice: MEKO AlOO korvete velicine oko 1650 tona, MEKO A200 korvete (fregate) velicine oko 3500 t te ophodni brodovi MEKO lOOPV od oko 1500 t. Ti brodovi su kao i prethodna porodica modu­ larne konstrukcije, a poboljsanja ukljucuju povecanu nosivost s obzirom na istisninu, stealth karakteristike, napredni pogons­ ki sustav te borbene sustave otvorene, modularne izvedbe.

I za tu seriju brodova postoji znatan interes ratnih mornarica te je vec postigla uspjeh. Cetiri protuzracne korvete A200 je narucila juzna Afrika i trebaju

88 HV VELJACA 2003.

uci u uporabu 2004. Poljska je narucila sest korveta AlOO u sklopu njihovog Projekta 621 koje ce se graditi u Polj­ skoj s isporukom prve korvete slijedece godine. Takoder i Njernacka ratna mor­ narica je narucila pet brodova teme­ ljenih na AlOO oznake K-130. Nizo­ zernska je zainteresirana takoder kao i Njernacka za litoralnu inacicu tog pro­ jekta. Malezija se odlucila za sest op­ hodnih inacica od kojih ce se dva izgra­ diti u Njemackoj, a ostali u Maleziji.

Kao i kod prethodne porodice, ka­ rakteristika MEKO A jest modularnost konstrukcije. Rijec je o platformama koje mogu primiti standardizirane module s oruzanim iii elektronickim i upravljackim funkcijama i ukljucuju vlastite izvore energije, klimu, venti­ laciju te informaticku rnrezu a medu­ sobno is brodom se povezuju stan­ dardiziranim suceljirna. To omogucuje maksimalno prilagodavanje projekta zeljama i mogucnostima kupaca te uve­ like olaksava i smanjuje troskove mod-

ernizacije brodova. Ipak treba napome­ nuti da je rijec o modularnoj gradnji, a ne o modularnosti u smislu brze prom­ jene konfiguracije s obzirom na zadacu.

Da bi se povecala otpornost na pogotke trup broda je izgraden s nizom pregrada (glavna ide okomito cijelom duzinom trupa) i odjeljaka koji spre­ cavaju sirenje eksplozije i njezinih po­ sljedica te osiguravaju ocuvanje longi­ tudalne stabilnosti. Time se znatno umanjuje i mogucnost pucanja broda na dva dijela. Prema navodima proiz­ vodaca te mjere nernaju premca u kon­ strukciji slicnih brodova. Kod svih inacica je prerna tvrdnjama proizvodaca bitno smanjena zamjetljivost u svim spektrima. Da bi se smanjio radarski odraz primijenjena je takozvana X­ forma s plocama nadgrada postavljenim u izrnjenicnim kutevima te izbjegava­ njem pravih kuteva. Infracrvena slika broda je navodno umanj;na za 75 % u odnosu na klasicno gradene brodove slicne velicine izbacivanjem dimnjaka urnjesto kojeg je postavljen vodoravni ispusni sustav s hladenjem ispusnih plinova pornocu morske vode (cime se smanjuje temperatura plinova ispod 100 stupnjeva Celzijusa) koji se onda ispustaju neposredno iznad povrsine mora. Velika je pozornost takoder pok­ Ionjena smanjenju magnetskog i akus­ ticnog potpisa unaprijedenim provje­ renim metodama kao sto je primjerice postavljanje pogona na fleksibilne nosace.

K130

Cjelokupni projekt za pet novih nje­ mackih korveta nazvan je ARGE Kl30 i u njemu su sjedinjena brodogradilista Friedrich Lurssen Werft i Thyssen Nordseewerke pod kontrolom Blohm und Vossa. ·

K-130 ce zamijeniti raketne topov­ njace Type 143A i 148. Prvobitno je planirana gradnja cak petnaest korveta. Kao sto je vec spomenuto te ce korvete biti prilagodene litoralnom ratovanju sto je rezultat promijenjenih ratnih zahtjeva nakon Hladnog rata. Litoralna orijentacija klase Kl30 vidi se iz plani­ ranog naoruzavanja osmostrukim lan­ serima raketa za unistavanje kopnenih ciljeva Polyphem. To je sustav dometa

60 kilometara ( a u buducnosti jos veceg ) s mogucnoscu lansiranja raketa s razlicitih platformi (kopnenih vozila, zrakoplova, helikoptera, brodova iii podmorrnica). Rakete se vode preko optickog kabla koji prenosi sliku s ter­ movizijske kamere u nosu rakete do operatera sustava. Takav nacin vodenja je prakticki imun na izravne protum­ jere i ornogucava vrlo precizno i selek­ tivno djelovanje po ciljevima, a osim toga pruza i usputne izvidnicke mogucnosti. Rakete pogoni turbom­ lazni motor, a bojna glava je visenarn­ jenska, tezine 15 kilograma. Korvete ce jos biti naoruzane fednim topom 76 mm, s dva topa 27 yim, osam pro­ tubrodskih raketa R~-15 Mk.2, dva dvadesetjednocijevna RAM lansera pro­ turaketnih raketa dometa 9.6 km, a bit ce jos opremljeni radarom TRS-3D/332 te platformom za helikopter .NH-90, no samo s hangarom za smjestaj dvije

bespilotne letjelice. Bespilotne letjelice su jos jedna specificnost vezana uz litoralnu orijentaciju klase Kl30 i najv­ jerojatnije je rijec o letjelicama tipa Seamos koje su jos u razvoju. Seamos je bespilotna letjelica s okomitim polije­ tanjem i slijetanjem (VTOL- Vertical Take-off Or Landing) tvrtki Dornier GmbH i DaimlerChrysler Aerospace. Najveca poletna tezina Seamosa iznosi 1100 kg i nosi do 140 kg korisnog tere­ ta, odnosno senzora koje bi trebale ciniti TV i termovizijske kamere i radar. Naravno, letjelica ce imati data­ link za prijenos podataka u realnom vremenu. Seamosov plafon Ieta iznosi oko 4000 m, a moci ce ostati u zraku vise od cetiri sata,

Juznoafricke korvete A200

U gradnji tih korveta velikim dijelom sudjeluju mnoge juznoafricke tvrtke

organizirane u SA Corvette Group i odgovorne su za integraciju oruzanih sustava i elektronickih podsustava. Ugradit ce se borbeni upravljacki sustav i navigacijski podsustav tvrtke African Defence Systems. Ta ce tvrtka osigurati i sustave upravljanja podvodnim sus­ tavima kao sto su sonari i torpeda. Tvrtka Grintek Electronics Systems ce ugraditi unutarbrodski komunikacijski sustav Seacom temeljen na elektroop­ tickoj mrezi i modulamom software i hardware arhitekturom.

Raketno naoruzanje ce ciniti dva cetverostruka lansera protubrodskih raketa MM 40 Exocet dometa 70 kilo­ metara, dva osmostruka vertikalna lansera PZO raketa Umkhonto tvrtke Kentron dometa do 12 km s inercijskim i infracrvenim terminalnim vodenjem te bojnom glavom od 23 kg. Brodovi ce imati jos po jedan top OtoBreda od 76 mm skinutih sa postojecih ophodnih brodova juznoafricke ratne momarice s ugradnjom elektricnog pogona topova umjesto starog hidraulicnog. Za, prven­ stveno, proturaketnu obranu postavit ce se LIW-ov top 35 DPG kalibra 35 mm koji bi trebao osigurati unistavanje krstarecih raketa na 2,5 km, odnosno nadzvucnih raketa na 1,5 km od broda.

VELJACA 2003. HV 89

A200 ce moci primiti i po jedan helikopter srednje velicine,

Ciljnicki sustav ce ciniti sustav RTS 6400 tvrtke Reutech Systems sastoji se od radara u X-bandu s dometom vise od 25 km za ciljeve velicine lovca i vise od 16 km za rakete i to po losern vre­ menu, termovizijskoog sustava koji radi u dva raspona valnih duljina (3-5 i 8-13 mikrona) te laserskog daljinomjera. Za elektronicko ratovanje postavit ce se integrirani RWR i sustavi za ometanje i

lanseri mamaca tvrtke Grintek. Za kupce A200 se, u pravilu, nudi

izbor izmedu dva dalekodometna rada­ ra tvrtke Hollandse Signaal Apparaten APAR iii SMART-I, a postoji moguc­ nost i integracije americkog SPY-IF. Iz dostupnih podataka nije jos jasno za koji se radar odlucila juzna Afrika.

Pagon MEKO A200 za juznu Afriku se temelji na CODAG-WARP konfigu­ raciji (kombinirani dizel motor i plins­ ka turbina-vodomlazni i poboljsani pro-

pelerski propulzori). Dva dizel motora MTU 16V 1163 TB 93 pojedinacne sna­ ge 5920 kW pokrecif upravljive vijke, a jedna plinska turbina GE LM 2500 od 20000 kW pogoni vodenu mlaznicu i osigurava brzinu vis~ od 27 cvoroua, ,,

Malezijski brodovi

Ti ophodni brodovi imaju istisninu 1650 tona. Bit ce naoruzani s po jednim toporn OtoBreda 76/62 Rapido i jedcim OtoBreda/Mauser od 30 mm, s tim da je predvidena mogucnost kasnije ugradnje CIWS raketnog sustava RAM i dva lan­ sera za MM 40 Exbcet. Borbeni uprav­ Ijacki sustav ce biti STN Atlas ,:lektro­ nik COSYS llOMl s elektrooptickim ciljnickim sustavom TMEO tvrtk~ Oer­ likon Contraves. Glavni radar ce biti EADS-av TRS-3D/16 ES. Jos ce imati sonar za izbjegavanje zapreka MSD 3060 te ALEX sustav za izbacivanje ma­ maca. Brodovi ce biti pogonjeni s dva dizel motora Caterpillar 3616 od 5450 kW koji ce prenositi snagu na dva upravljiva vijka.

111AOO AlOO A200 lOOl'V K·130 Moftqski lOOl'V JuUfi.A200 I ~~ DU ZINA 90.6m 118.7 m 84.9 m 88.3 m 91.1 m 121 m SIRINA 13.35m 15.8m 12.45m 13.23m 12J5m 16.34 m GAZ 3.45 m 3.4 m 4.4 ISTISNINA cca l6S0t ao3500t cca 1500 I 16501 cca 16S0 I 35001 BRZINA > 30 cv > 29 cv > 22 cv > 26 cv > 22 cv 27 cv (kJS1areco 20 M llOPIOV > 4000nm 4000nm 5000 nm pri 15 lv 2500nm POSADA 94 130 (+20) 29 (+11) 65 78 (+15) 120 - --

Zahvaljujuci modularnoj gradnji porodica fregata i korveta MEKD A ima moguenest koristenja najrazlieitijih kombinacija

pogona kao sto SU CODAG, CODAO, CODOG i drugi

90 HV VELJACA 2003.