Intelligent Energy Europe

Intelligent Energy Europe Streetlight-EPC projekt sufinanciran je od strane Europske Unije iz Inteligentna energija za Europu (IEE).

Odgovornost za sadržaj ove publikacije preuzimaju isključivo autori. Njihov sadržaj ne odražava nužno službena stajališta Europske unije. EASME niti Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvo korištenje sadržanim

informacijama

Streetlight EPC

Intelligent Energy Europe Programme

Project N°: IEE/13/399/SI 2.675823

Metodologija provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete i izrade

Izvješća o provedenom energetskom pregledu -v1.4.-

Intelligent Energy Europe Streetlight-EPC projekt sufinanciran je od strane Europske Unije iz Inteligentna energija za Europu (IEE).

Odgovornost za sadržaj ove publikacije preuzimaju isključivo autori. Njihov sadržaj ne odražava nužno službena stajališta Europske unije. EASME niti Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvo korištenje sadržanim

informacijama

Streetlight-EPC projekt Projekt financiran iz programa Inteligentna energija za Europu (IEE), započeo je u travnju 2014. s ciljem poticanja ESCO tržišta korištenjem Ugovora o energetskom učinku (eng. EPC) kao modela financiranja projekata rekonstrukcije sustava javne rasvjete. Projekt se provodi u 9 europskih regija putem regionalnih EPC info centrara. Kroz EPC info centre pružati će se sveobuhvatna podrška jedinicama lokalne samouprave, ESCO tvrtkama i ostalim dionicima zainteresiranim u uključivanje u EPC tržište. Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) zadužena je za operativno vođenje EPC info centra za područje Republike Hrvatske.

EPC info centar REGEA, Andrije Žaje 10, 10 000 Zagreb e-mail: [email protected], Tel. 01/3098-315, www.regea.org/EPC

Partneri na projektu

Metodologija provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete – v1.4.

Sadržaj 1 Uvod .............................................................................................................................................. 4

1.1 Definicije pojmova ................................................................................................................. 4 1.2 Opis sustava javne rasvjete ..................................................................................................... 6

1.3 Opseg detaljnog energetskog pregleda ................................................................................... 7 1.4 Ovlaštenja osoba koje obavljaju detaljni energetski pregled .................................................. 7

2 Upute za pripremu i provedbu detaljnog energetskog pregleda .................................................... 8 2.1 Prikupljanje i upis osnovnih podataka postojeće tehničke i projektne dokumentacije javne

rasvjete .............................................................................................................................................. 8

2.2 Organiziranje prikupljenih podataka ...................................................................................... 9 2.3 Utvrđivanje geometrijsko - tehničkih parametra postojećeg sustava javne rasvjete ............ 11 2.4 Elementi sustava javne rasvjete ............................................................................................ 13

2.4.1 Tehnički opis i specifikacija mjesta priključka na mr ežu ............................................. 13 2.4.2 Sustav upravljanja i regulacije ...................................................................................... 15

2.4.3 Sustav zaštite ................................................................................................................. 16 2.4.4 NN instalacija ................................................................................................................ 16

2.4.5 Stupovi .......................................................................................................................... 17 2.4.6 Svjetiljke i sijalice ......................................................................................................... 17

2.5 Detekcija kritičnih točaka ..................................................................................................... 18 2.6 Utvrđivanje energetskih parametara javne rasvjete .............................................................. 19

2.6.1 Utvrđivanje instalirane radne snage sustava javne rasvjete .......................................... 19 2.6.2 Analiza potrošnje električne energije ............................................................................ 20

2.6.3 Analiza godišnjeg troška za električnu energiju ............................................................ 23 2.7 Analiza održavanja i uporabe sustava javne rasvjete ........................................................... 26 2.8 Analiza operativnog troška sustava javne rasvjete ............................................................... 27

2.9 Izrada tabličnog prikaza prikupljenih podataka .................................................................... 28

3 Prijedlog i analiza mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete .................................................. 29

3.1 Projektne smjernice i minimalni parametri sustava javne rasvjete ....................................... 29 3.2 Prijedlog i analiza mjera ....................................................................................................... 30

3.2.1 Upute za analizu mjera .................................................................................................. 31 3.2.2 Mjere energetske učinkovitosti ..................................................................................... 35 3.2.3 Mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih uvjeta....................................... 36

3.3 Izrada grafičkog prikaza na karti .......................................................................................... 36

3.4 Minimalni sadržaj Izvješća o provedenom detaljnom energetskom pregledu sustava javne

rasvjete ............................................................................................................................................ 37

Prilozi Metodologije provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete ................... 38

Popis tablica ........................................................................................................................................ 38

Popis slika ........................................................................................................................................... 38


4

1 Uvod Ovom Metodologijom određuje se proces pripreme i provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete i izrade izvješća o provedenom detaljnom energetskom pregledu u svrhu jednoznačnog i sveobuhvatnog sadržaja i procedure provedbe energetskog pregleda. Energetski pregled javne rasvjete potrebno je provesti sukladno Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12, 101/13, 153/13 i 14/14), Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14), te Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13 i 78/13). 1.1 Definicije pojmova Pojedini pojmovi u sklopu ove Upute imaju sljedeća značenja: AKZ antikorozivna zaštita Efikasnost svjetiljke je podatak koji govori o količini svjetlosnog toka koji izlazi iz svjetiljke (van zaštitnog optičkog sustava) u odnosu na potrošnju svjetiljke, a izražava se u lumenima po vatu (lm/W). Efikasno svjetlo smatra se svako ono umjetno svjetlo koje u potpunosti rasvjetljava objekt rasvjete, uz minimalnu emisiju svjetla van zone rasvjetljavanja (max 5%). Financijski model brojčani tablični iskaz svih parametara projekta iskazanih u novčanim vrijednostima. Godišnji broj sati rada sustava javne rasvjete je zbroj svih sati rada sustava javne rasvjete na godišnjoj razini. HDKS sustav je geodetski sustav koji uključuje Besselov elipsoid (izgled Zemaljske kugle) te Gauss Kruegerovu projekciju (konkretno u 5. I 6. Zoni, u koju spade Hrvatska). Instalacija javne rasvjete je postrojenje koje se sastoji od elemenata nosivih konstrukcija, kabelskog razvoda i uređaja za mjerenje, sklapanje, razvod, upravljanje, regulaciju intenziteta svjetlosnog toka i svjetiljki, sa svrhom rasvjetljavanja javnih i prometnih površina u naseljima i rasvjetljavanja prometnica. Javna rasvjeta je građevina ili skup više građevina koje služe za rasvjetljavanje javnih površina i prometnica čije upravljanje i održavanje, uključivo podmirivanje troškova električne energije su uređeni propisima iz područja komunalnog gospodarstva. Jedinica lokalne samouprave (JLS) su općine i gradovi koji obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Jednostavni period povrata investicije (JPP) izračunava se kao kvocijent procijenjene vrijednost investicije te proračunatih troškovnih ušteda Normirana godišnja potrošnja električne energije je potrošnja sustava javne rasvjete koja bi se ostvarila u uvjetima koji su definirani Pravilnikom o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 77/12) odnosno brojem radnih sati sustava javne rasvjete koji za Hrvatsku iznosi 4.100 sati. Održavatelj sustava javne rasvjete je pravna ili fizička osoba koja upravlja, održava objekte i uređaje javne rasvjete. Postojeća instalirana električna radna snaga predstavlja zbroj nazivnih električnih snaga svih


5

svjetiljki koje su u funkciji i koje nisu u funkciji sa uračunatim gubicima u sustavu. Projekt javne rasvjete u smislu ovog pravilnika je projekt izgradnje nove ili rekonstrukcija (modernizacija) postojeće građevine javne rasvjete (zamjena i/ili ugradnja opreme i izvođenje radova te osiguravanje raspoloživosti) u svrhu povećanja energetske učinkovitosti sustava i poboljšanja pružanja javne usluge. Priprema projekta postupak koji provodi naručitelj u cilju izrade dokumentacije za provođenje postupka javnog nadmetanja i odabira partnera (izvršitelja). Rasvijetljena površina označava javnu površinu, prometnicu, šetnicu ili trg na kojoj je instaliran sustav javne rasvjete. Regulacija javne rasvjete se odnosi na uređaj koji regulira svjetlosni tok svjetiljke s ciljem smanjenja potrošnje električne energije (npr. smanjenje svjetlosnog toka u kasno-noćnim satima kada nije potreban nominalni svjetlosni tok svjetiljke) Referentna radna snagu (Pref) predstavlja zbroj instaliranih snaga svih izvora svjetlosti (s uključenom snagom izvora svjetlosti u kvaru ili koji nisu u funkciji) i svih gubitaka u sustavu (uključujući gubitke na predspojnim napravama). Simulirana električna radna snaga je ukupna električna snaga koja bi se ostvarila uz zadovoljavanje norme HRN EN 13 201 izračunata temeljem simulacije. Simulirana godišnja potrošnja električne energije je potrošnja bazirana na simulaciji rasvjetne situacije uz zadovoljavanje pokazatelja sigurnosti u prometu propisanih normi HRN EN 13 201. Operativni troškovi su troškovi potrošnje električne energije i održavanja sustava javne rasvjete. Stvarna godišnja potrošnja električne energije je potrošnja električne energije javne rasvjete evidentirana na računima za električnu energiju Strujni krug (napojni vod) je dio sustava javne rasvjete koji svjetiljke opskrbljuje električnom energijom. Svjetiljka je dio sustava javne rasvjete koji se sastoji od izvora svjetlosti (sijalice, žarulje) i pomoćnih elemenata za kondicioniranje energetskih i svjetlotehničkih uvjeta bitnih za ispravno funkcioniranje svjetiljke, Uklopno mjesto je dio sustava javne rasvjete koji ima funkciju uključivanja i isključivanja rada svjetiljki. Unutarnja rasvjeta je rasvjeta kojoj je osnovna funkcija rasvjetljavanje unutarnjih prostora. Ušteda razlika u promatranom parametru prije i poslije investiranja. Vanjska rasvjeta je rasvjeta kojoj je osnovna funkcija rasvjetljavanje vanjskih prostora.


6

1.2 Opis sustava javne rasvjete Javna rasvjeta može se podijeliti na sljedeće elemente:

mjesto razgraničenja – obračunsko mjerno mjesto;

napojni NN vodove (nadzemni ili kabelski vodovi);

temelje rasvjetnih stupova;

rasvjetne stupove;

svjetiljke. Na preglednoj slici 1. prikazana je građevina javne rasvjete starije generacije sa osnovnim elementima.

Slika 1 Osnovni elementi javne rasvjete IZVOR: Prijedlog pravilnika o projektima JPP-a male vrijednosti

U trafostanici najčešće ima po nekoliko izvoda (3-10) za napajanje javne rasvjete na jednom ili više obračunskih mjernih mjesta. Javna rasvjeta najčešće se napaja trofaznim napojnim vodovima odnosno kabelima. Vodovi su dugi do oko 1 000 metara, a presjeci kabela odabiru se sukladno instaliranoj snazi u strujnom krugu i naponskim zahtjevima (u skladu s predmetnim normama). Napojni vodovi povezani su na razdjelnicu u rasvjetnom stupu. Rasvjetni strujni krug (napojni vod) uglavnom ima do 30 rasvjetnih mjesta odnosno stupova. Razmaci između stupova određeni su sukladno zahtjevima iz predmetnih normi odnosno projektiranom tehničkom rješenju. Usponskim vodom ostvaruje se veza te se osigurava napajanje svjetiljke odnosno rasvjetnog tijela. Kod javne rasvjete novije generacije, napajanje rasvjetnih strujnih krugova ostvaruje se preko ormara javne rasvjete, koji je ujedno i obračunsko mjerno mjesto (OMM). Kod ovih sustava uglavnom se koriste efikasnije svjetiljke, a stupovi su uglavnom predviđeni za montažu na sidrene vijke temelja stupa. Ukoliko postoji sustav regulacije, isti je smješten u ormaru javne rasvjete u kojem se nalazi i uređaj za obračun potrošnje električne energije kao i zaštitni uređaji za zaštitu rasvjetnih strujnih krugova, ili integriran u samoj svjetiljci.


7

1.3 Opseg detaljnog energetskog pregleda Provedba detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete obuhvaća sljedeće aktivnosti:

Prikupljanje podataka: o o postojećoj tehničkoj i projektnoj dokumentaciji javne rasvjete; o o postojećem stanju tehničkih elemenata sustava javne rasvjete;

provedba odvojene analize postojećeg stanja i predviđenog stanja javne rasvjete: o svjetlotehničkih parametara; o energetskih parametara; o održavanja i uporabe;

izrada prijedloga mjera;

izrada tablice sa prikupljenim podacima i provedenim analizama;

izrada grafičkog prikaza na odgovarajućoj podlozi. U sljedećim poglavljima ove Metodologije dane su detaljne upute i smjernice za provedbu gore navedenih aktivnosti. 1.4 Ovlaštenja osoba koje obavljaju detaljni energetski pregled Detaljni energetski pregled sustava javne rasvjete obavlja osoba koja mora imati važeće ovlaštenje za provođenje energetskih pregleda javne rasvjete izdano od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja sukladno članku 22. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 64/13). Dio energetskog pregleda koji se odnosi na određivanje klasifikacije prometnice sukladno normi HRN EN 13 201 provodi ovlašteni inženjer elektrotehnike sukladno Zakonu o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 124/09, 49/11, 25/13). Ovlašteni inženjer elektrotehnike osim određivanja klasifikacije prometnica dužan je provesti i kontrolna mjerenja opterećenja i kvalitete električne energije (opis kontrolnih mjerenja dan je u Poglavlju 2.4.1.1)


8

2 Upute za pripremu i provedbu detaljnog energetskog pregleda Provedba detaljnog energetskog pregleda obuhvaća terensko prikupljanje podataka o sustavu javne rasvjete te kasniju analizu prikupljenih podataka. Navedene aktivnosti utvrđivanja postojećeg stanja elemenata odnosno opreme sustava javne rasvjete, geometrijskih i svjetlotehničkih parametara kao i karakteristike rasvjetljenih površina opisane su u ovom poglavlju. Osim navedenog dane su i ostale smjernice vezane uz organizaciju prikupljenih podataka. Smjernice za drugi dio provedbe energetskog pregleda – Prijedlog i analiza mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete dan je u sljedećem poglavlju (Poglavlje 3). 2.1 Prikupljanje i upis osnovnih podataka postojeće tehničke i projektne dokumentacije javne rasvjete Potrebno je prikupiti osnovne podatke o vlasniku javne rasvjete te osnovne podatke za svu postojeću tehničku i projektnu dokumentaciju koja se odnosi na promatrani sustav javne rasvjete. Potrebno je prikupiti Ugovor o prijenosu prava vlasništva i prava služnosti (između Grada i HEPa) u vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Potrebno je prikupiti Ugovore i sve dostupne dokumente iz kojih su vidljivi pravno-tehnički podaci o svim potrošačima koji nisu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave a spojeni su na sustav javne (rasvjetljene plakatne površine, putokazi i sl.). Za svako pojedino obračunsko mjerno mjesto potrebno je od nadležnog distributera (HEP-ODS) zatražiti energetske kartice za svako obračunsko mjerno mjesto u digitalnom obliku (.csv datoteke) za period od najmanje 12 mjeseci unatrag. Osnovne podatke potrebno je upisati u predložak tablice koja se nalazi u Prilogu 1.


9

2.2 Organiziranje prikupljenih podataka a) Numeracija elemenata sustava javne rasvjete Pri prikupljanju podataka o elementima sustava javne rasvjete potrebno je voditi računa o numeriranju tih elemenata na način da se iz numeracije mogu znati svi prethodni i sljedeći elementi sustava u nizu (transformatorska stanica- obračunsko mjerno mjesto- napojni vod- stup- svjetiljka- sijalica). Numeracija se mora provoditi sukladno sljedećim pravilima. Tablica 1 Upute o numeriranju elemenata javne rasvjete Naziv elementa sustava Pravilo numeracije (broj znamenki) Primjer

Numeracijski dio oznake

Obračunsko mjerno mjesto (OMM)

Oznaka OMM ukoliko postoji više OMM unutar TS potrebno ih je označiti brojkom od jedne znamenke (od 0 do 9)

001

Smještaj OMM malim slovom abecede X-unutar transformatorske stanice Y-van transformatorske stanice

X

Napojni vod ukoliko postoji više napojnih vodova unutar jednog OMM tada ih je potrebno označiti velikim slovom abecede krenuvši od A do Z

A

Stup ukoliko postoji više stupova spojenih predmetnim napojnim vodom potrebno ih je označiti brojkom od dvije znamenke (od 0 do 99)

01

Svjetiljka

ukoliko na stupu postoji više svjetiljki potrebno ih je označiti velikim slovom abecede krenuvši od A do Z (ukoliko je u jednoj svjetiljki instalirano više sijalica, numeracijski se to mora označiti kao da postoji više svjetiljki na stupu).

A

Opisni dio

Šifra prometnice, šetnice, trga

svaku prometnicu na predmetnom području potrebno je numerirati brojkom od tri znamenke (od 0 do 999)

001

Klasifikacija prometnice po određivanju klasifikacije prometnice od strane ovlaštene osobe sukladno normi HRN EN 13201-2:2003 potrebno je to upisati u opisni dio numeracije

I

ME1

Zona zaštite (E0-E4) Potrebno je odrediti zonu zaštite od svjetlosnog onečišćenja II

E0

Tip sijalice Potrebno je evidentirati vrstu izvora svjetlosti velikim slovom abecede

IV

D

Regulacija Potrebno je evidentirati postojanje regulacije izlaznog svjetlosnog toka brojkom s jednom znamenkom

III

0

Snaga sijalice Potrebno je navesti električnu snagu sijalice brojkom s tri znamenke kojima prethodi znak minusa (-). Znamenke označuju snagu svjetiljke izraženu u W

225

I ovlaštena osoba sukladno Poglavlju 1.4

II zona zaštite od svjetlosnog onečišćenja određuje se sukladno tablici Tablica 2

III 0-nema regulacije, 1 –grupna regulacija svjetiljki, 2- regulacija unutar svjetiljke

IV A - kompaktna fluorescentna sijalica, B – visokotlačna živina sijalica, C – niskotlačna natrijeva sijalica, D –

visokotlačna natrijeva sijalica, E – metal halogena sijalica, F – halogena sijalica, G – svjetleće diode (LED), H-, I- , J-

Prema primjeru danom u tablicu oznaka svjetiljke bi bila: 001XA01A001ME1E0D0-225, tj. 001XA01A001ME3aE0D0-225. Svaki element sustava javne rasvjete naveden u tablici potrebno je numerirati i upisati u odgovarajući dio tablice dan u Prilogu 1. Numeracija elementa sustava javne rasvjete započinje numeracijskim dijelom tablice, tj. „najviše pozicioniranim“ elementom sustava javne rasvjete –


10

transformatorskom stanicom. Nastavlja se sa numeracijom sljedećeg elementa niže (OMM), slijedi numeracija napojnog voda pa stupa pa svjetiljke. U konačnici se za svaku svjetiljku upisuje opisni dio tablice (šifra rasvjetljene dionice, klasifikacija, zona zaštita, regulacija, tip i snaga sijalice). Potrebno je voditi računa da se promjenom numeracijskog dijela elementa iznad, numeracija elementa ispod kreće ispočetka. Npr. napojni vod A ima sedamdeset svjetiljki, odnosno sedamdeseta svjetiljka označena je sa ...A70. Sedamdeset i prva svjetiljka pripada napojnom vodu B, te se tada ta svjetiljka označava kao B01. Ukoliko je neki od podataka nepoznat, na to mjesto u numeraciji je potrebno postaviti oznaku #. Tablica 2 Pregled zona zaštite od svjetlosnog onečišćenja ZONA OPIS NAPOMENA

E0 Područje prirodne rasvijetljenosti Blizine većih profesionalnih zvjezdarnica, Parkovi tamnog neba

E1 Područje tamnog neba Međumjesne lokalne prometnice uglavnom nerasvijetljene

E2 Područje niske ambijentalne rasvijetljenosti

Rezidencijalne zone

E3 Područje srednje ambijentalne rasvijetljenosti

Komunikacijske, industrijske i trgovačke zone

E4 Područje visoke ambijentalne rasvijetljenosti

Urbana područja komercijalnog karaktera s visokim stupnjem noćne aktivnosti

Izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

b) Fotodokumentacija postojećeg stanja Elementi građevine javne rasvjete moraju biti fotografirani u cjelini i dijelovima:

1. transformatorska stanica sa vidljivom slikom oznake ukoliko postoji; 2. ormar mjernog mjesta - ukoliko je izvan transformatorske stanice; 3. sustav regulacije/upravljanja - ukoliko je izvan transformatorske stanice; 4. karakteristični stup (krupni plan- temeljenje, stup, svjetiljka i napojni vod); 5. karakteristična svjetiljka.

Sve snimljene fotografije moraju biti u jpg formatu minimalnoj rezoluciji 1920x1080 te se predaju na elektronskom mediju kao prilog Izvješća o provedenom energetskom pregledu. Poveznica na fotografiju mora se nalaziti u tablici. c) Određivanje geolokacije elemenata sustava javne rasvjete Za svaki od elemenata sustava javne rasvjete kao i za stupove koji se ne upotrebljavaju za javnu rasvjetu potrebno je odrediti geolokacijske koordinate (osim za napojni vod). Koordinate se moraju izraditi korištenjem odgovarajuće podloge (digitalni ortofoto snimak (DOF), kopija katastarskog plana (KKP) ili posebna geodetska podloga (PGP)) ucrtavajući poziciju stupa na terenu. Geolokaciju elemenata je potrebno prebaciti u digitalnu kartu te dati geografske koordinate točke za svaki elementi sustava javne rasvjete.


11

2.3 Utvrđivanje geometrijsko - tehničkih parametra postojećeg sustava javne rasvjete Potrebno je utvrditi geometrijsko tehničke karakteristike rasvjetljenih dionica gdje je instaliran sustav javne rasvjete (prometnice, parkovi, šetnice, trgovi). Ukoliko se na jednoj dionici u ukupnoj duljini pojavljuje više različitih geometrijskih-tehničkih parametara, tu dionicu je potrebno razdvojiti na zasebne cjeline. Svaku rasvjetljenu dionicu potrebno je numerirati brojkom od tri znamenke sukladno uputama u Poglavlju 0. Od geometrijsko-tehničkih parametara po svakoj rasvjetljenoj dionici potrebno je utvrditi sljedeće:

ukupan broj stupnih mjesta na rasvjetljenoj površini sa instaliranim svjetiljkama;

ukupan broj stupnih mjesta na rasvjetljenoj površini bez instaliranih svjetiljki;

ukupan broj svjetiljki na prometnici;

širina kolnika i broj voznih traka;

širina nogostupa (sa strane stupa, sa suprotne strane);

visina stupova:

visina svjetiljke;

procjena kuta montaže svjetiljke;

prosječni razmak između stupova;

pozicija stupa (jednostrano, obostrano, nasuprotno);

udaljenost stupa od ruba kolnika;

procijeniti udaljenost optičke osi svjetiljke od ruba kolnika; Kod ovlaštene osobe jedinice lokalne samouprave provesti upitnik da li rasvijetljena dionica pripada urbanoj zoni gdje je pri rekonstrukciji potrebno ugraditi dekorativne svjetiljke ili o klasičnoj zoni gdje nije potrebno voditi računa o dekorativnom elementu javne rasvjete. Iznos investicije pri rekonstrukciji rasvjetljene dionice u urbanoj zoni povećava se za 100% u odnosu na klasičnu zonu. Sve prikupljene podatke potrebno je prikazati u tablici danoj u Prilogu 1. Metodologije. Na osnovu prikupljenih podataka te prema potrebi obilaskom terena ovlašteni inženjer sukladno Poglavlju 1.4 izrađuje:

klasifikacija površine kolnika (R1, R2, R3 i R4);

zonu rasvjetljenosti (E0-E4);

klasifikaciju rasvjetljene površine sukladno normom HRN EN 13 201 i maksimalno dozvoljeni postotak smanjenja izlaznog svjetlosnog toka pri regulaciji.

Navedene podatke ovlašteni inženjer dužan je dostaviti energetskom pregledniku u formi Izvješća o klasifikaciji prometnica. Navedeno Izvješće minimalno mora sadržavati popis svih rasvjetnih dionica sukladno numeraciji energetskog preglednika sa podacima o klasi površine kolnika, zoni rasvjetljenosti i klasifikaciji rasvjetljene površine. Izvješće o klasifikaciji prometnica dio je energetskog pregleda. Klasifikacija površine kolnika predstavlja utvrđivanje standardnih vrijednosti refleksijskih svojstava putem definiranih klasa (R1, R2, R3 i R4) koje se opisuju trima faktorima q0, S1 i S2. Klasa – opis površine:

R1 – Betonski kolnik - asfaltni kolnik sa 80% agregatnih dodataka koji strše iz mase asfalta (q0=0,10; S1=0,25; S2=0,53),


12

R2 – Lijevani novi asfalt - asfaltbeton sa 60% agregatnih dodataka veličine zrna do 10 mm (q0=0,07; S1=0,58; S2=1,80),

R3 – Hrapavi asfalt zbog istrošenosti i uglačanosti - asfaltbeton i lijevani asfalt veličine zrna do 10 mm (q0=0,07; S1=1,11; S2=2,38),

R4 – Glatki asfalt – istrošeni lijevani asfalt (q0=0,08; S1=1,55; S2=3,03). Parametri geometrijskih karakteristika jasnije su iskazani na slici 3.

Slika 2 Geometrijski parametri građevine javne rasvjete IZVOR: Prijedlog pravilnika o projektima JPP-a male vrijednosti

Gdje je: W - širina kolnika i broj voznih traka; Hst - visina stupova; Hsv – visina svjetiljke; S - prosječni razmak između stupova; O - procijenjena udaljenost optičke osi od ruba kolnika; T – nagib optičke osi svjetiljke. Podatke iz Izvješća o klasifikaciji rasvjetnih dionica potrebno je upisati u tablicu danu u prilogu ove Metodologije (Prilog 1.).


13

2.4 Elementi sustava javne rasvjete 2.4.1 Tehnički opis i specifikacija mjesta priključka na mr ežu Potrebno je kratko opisati mjesto priključka (službenu oznaku i adresu transformatorske stanice (TS), službenu oznaku obračunskog mjernog mjesta (OMM) javne rasvjete). Opis svakog OMM mora sadržavati minimalno sljedeće podatke:

položaj OMM u odnosu na trafostanicu (samostalni/integrirani);

službenu oznaku OMM od strane HEP ODS;

ukupnu priključnu snagu OMM sukladno izdanoj (postojećoj) elektroenergetskoj suglasnosti ili Ugovoru o prijenosu prava vlasništva i prava služnosti (između Grada i HEPa);

ukupnu instaliranu radnu snagu (sukladno Poglavlju 2.6.1): o postojeću instaliranu snagu; o simuliranu radnu snagu;

ukupna potrošnja električne energije (sukladno Poglavlju 2.6.2): o stvarnu potrošnju; o normiranu potrošnju; o simuliranu potrošnju;

provjeru godišnjeg broja sati rada (Tstv). Sve prikupljene podatke potrebno je upisati u tablicu koja se nalazi u privitku (Privitak 1). Provoditelj energetskog pregleda dužan je prikupiti Ugovore s distributerom i opskrbljivačem, elektroenergetske suglasnosti iz kojih su vidljivi pravni i tehnički uvjeti priključenja na elektroenergetski sustav od vlasnika sustava javne rasvjete koji mu je te podatke dužan i ustupiti. 2.4.1.1 Kontrolna mjerenja

Kontrolna mjerenja provode se na obračunskim mjernim mjestima: a) čija je stvarna potrošnja električne energije među 30% najvećih stvarnih potrošnji

električne energije na promatranom području za koje se provodi energetski pregled; i b) gdje je provjera godišnjeg broja sati rada Tstv (prema smjernicama u Poglavlju 2.6.2)

manja od 3 700 ili veća od 4 500 sati rada. Kontrolna mjerenja provodi ovlašteni inženjer elektrotehnike. Na osnovu prikupljenih podataka ovlašteni inženjer elektrotehnike izrađuje Izvješće o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja koje se nužno nalazi u prilogu Izvješća o provedenom detaljnom energetskom pregledu. Za prikupljanje podataka prilikom kontrolnih mjerenja OMM-a Jedinica lokalne samouprave dužna je, kada je to potrebno (npr. za mjesta OMM-a izvedena unutar distributivnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV), osigurati pratnju zaposlenika nadležnog HEP-ODS-a. Pri provedbi kontrolnih mjerenja potrebno je prikupiti podatke o broju napojnih vodova priključenih na OMM te podatke navedene u nastavku za svaku fazu pojedinog napojnog voda. Mjeriti je potrebno umjerenim uređajima minimalne klase točnosti mjerenja radne snage +/- 2%. Podaci za napojni vod koje je treba prikupiti su sljedeći:

tip i nazivnu struju osigurača;

naponske i strujne prilike za svaku fazu pojedinog napojnog voda, tj:


14

o jakost struje izvoda po fazi (A); o faktor harmonijskog izobličenja (THD) struje izvoda po fazi (%); o napon izvoda po fazi (V); o faktor harmonijskog izobličenja (THD) napona izvoda po fazi (%); o radnu snagu izvoda po fazi (W); o jalovu snagu izvoda po fazi (Var); o prividnu snagu izvoda po fazi (VA);

o faktor snage cos po fazi;

ukupnu struju napojnog voda (A);

ukupnu radnu snagu napojnog voda (W);

ukupnu jalovu snagu napojnog voda (Var);

normiranu ukupnu radnu snagu napojnog voda (W) (normirana radna snaga odnosi se na radnu snagu svedenu na referentni napon od 230V);

ukupnu izračunatu radnu snagu napojnog voda, odnosno o zbroj nazivnih snaga svih svjetiljki koje jesu u funkciji te su spojene napojnim vodom; o zbroj nazivnih snaga svih svjetiljki koje nisu u funkciji te su spojene napojnim vodom; o gubici u sustavu (gubici u svjetiljci, napojnim vodovima, transformatorskoj stanici i

sl.); Razlika između izračunate snage svjetiljki koje su u funkciji sa uključenim gubicima i izmjerene snage napojnog voda (strujnog kruga) mora biti manja od snage svjetiljke najveće snage spojene na predmetni napojni vod. U slučaju pojavljivanja veće razlike od navedene velika je vjerojatnost neovlaštenog preuzimanja električne energije odnosno postojanje parazitnih potrošača te je na to potrebno upozoriti vlasnika javne rasvjete koji je nadležan za daljnje postupanje prema danim podacima. Za svaki napojni vod mjerenjem se utvrđuje radna snaga. Pri mjerenju bitno je zabilježiti i naponske

prilike u točkama mjerenja kao i faktor snage (cos ). Po provedenom mjerenju potrebno je utvrditi ukupnu radnu snagu po svakom napojnom vodu (strujnom krugu). Prilikom mjerenja snage potrebno je ustanoviti trenutni napon mreže u točki mjerenja. Kod većine postojećih instalacija (sa rasvjetnim tijelima s izbojem u plinu bez sustava regulacije) naponske prilike utječu na ukupnu snagu, a time i na potrošnju. Referentni nazivni napon mreže iznosi 230 V AC, no noću naponi u mreži dosežu više vrijednosti (od 240 V do 250 V AC). Zbog navedenog, potrebno je izmjerenu snagu korigirati množenjem sa faktorom napona kv za koji

vrijedi sljedeći aproksimativni izraz:

gdje je: kv – korekcijski faktor napona,

UR – referentni napon (230 V), Uizm – izmjereni napon mreže u točki mjerenja (V).

Faktor kv definira zavisnost trenutne snage sustava o trenutnom naponu. Snaga sustava je u

direktnoj vezi sa potrošnjom sustava te time i trošku za energiju.


15

Pri utvrđivanu normirane ukupne instalirane snage rasvjetnih tijela s izbojem u plinu bez sustava regulacije korištenjem faktora korekcije kv normirana ukupna snaga izračunava se sljedećom formulom:

∑

gdje je: Pukp - normirana izmjerena radna snaga promatranog područja (obračunskog mjernog mjesta) s

obzirom na referentni napon (kW); kv – korekcijski faktor napona; Pi –izmjerena instalirana radna snaga i-tog strujnog kruga pri trenutnom naponu UR (kW);

n – broj rasvjetnog strujnog kruga. Osoba ovlaštena za provedbu kontrolnih mjerenja na osnovu prikupljenih podataka izrađuje Izvješće o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja koje se nužno nalazi u prilogu Izvješća o provedenom detaljnom energetskom pregledu. Rekapitulaciju izvješća potrebno je prikazati tablično (Privitak 1). Ukoliko se kontrolnim mjerenjem koje se provodi iz razloga što je provjera godišnjeg broja sati rada bila veća od 4 500 sati pokaže zanemariva razlika izmjerene i proračunate snage OMM tada postoji vjerojatnost postojanja parazitnih potrošača priključenih na OMM u tijeku godine. Takva obračunska mjerna mjesta potrebno je evidentirati. 2.4.2 Sustav upravljanja i regulacije Potrebno je odrediti vrstu, princip rada i procijeniti starost uklopno/isklopnog uređaja sustava javne rasvjete te ispravnost funkcionalnosti svjetlosne sklopke. Sustav upravljanja uz osnovnu funkciju uklapanja i isklapanja sustava javne rasvjete može sadržavati i sustav regulacije. Regulacija javne rasvjete se odnosi na uređaj koji regulira svjetlosni tok svjetiljke s ciljem smanjenja potrošnje električne energije (npr. smanjenje svjetlosnog toka u kasno-noćnim satima kada nije potreban nominalni svjetlosni tok svjetiljke). Kratak opis sustava upravljanja treba sadržavati sve važne podatke o sustavu, poput tipa uređaja, režim upravljanja po reguliranom području ili napojnom vodu, blok sheme rada. Ukoliko postoji sustav regulacije uz režim upravljanja potrebno je prikazati i period i postotak smanjenja izlaznog toka i potrošnje električne energije. Naročito je važno da se iz prikupljenih podataka za svaki dio sustava (pojedino OMM) može odrediti režim rada sustava javne rasvjete. Ukoliko nije drugačije moguće, sa održavateljem sustava potrebno je usmeno utvrditi navedene režime rada i regulacije. Za svako obračunsko mjerno mjesto (OMM) potrebno je na temelju prikupljenih podataka o režimu rada dati podatak o godišnjem broju sati rada. U slučaju da u sustavu nema regulacije, godišnji broj sati rada sustava predstavlja zbroj sati rada za svaki pojedini dan, tj. noć. Ukoliko postoji sustav regulacije (bilo centralni ili integrirani u svjetiljku) tada je godišnji broj sati rada sustava potrebno korigirati sukladno smanjenju svjetlosnog toka svjetiljki. Koeficijent korekcije godišnjeg broja sati rada zbog regulacije računa se pomoću sljedećeg izraza:


16

∑

∑

gdje je: K – faktor korekcije godišnjeg broja sati rada svjetiljke; N – broj dana u reguliranom režimu rada (dana); n – broj stupnjeva regulacije; ti – vrijeme rada regulacije n-tog stupnja (sati); - Postotak nominalnog svjetlosnog toka svjetiljke (%). Za područje Hrvatske može se računati sa 11,23 satnim radom sustava javne rasvjete 365 dana godišnje. Primjer izračuna za sustav javne rasvjete koji radi 11 sati dnevno uz regulaciju nominalnog svjetlosnog toka: Tablica 3 Primjer izračuna režima rada Sati rada sustava javne rasvjete Postotak nominalnog svjetlosnog toka

5 100%

3 80%

3 50%

IZVOR: REGEA

Režim rada sustava u slučaju da regulacije svjetlosnog toka ne postoji bi bio 5+3+3=11 sati, no zbog postojanje regulacije u periodu od 3h sa 80% i 3 h sa 50% nominalnog svjetlosnog toka, korigirani režim rada je 5*100%+3*80%+3*50%=8,9 sati. Godišnji broj sati rada potrebno je iskazati za svako mjerno mjesto osim u slučaju da je broj sati rada isti za sva obračunska mjerna mjesta. Sve prikupljene podatke o sustavu upravljanja i regulacije potrebno je upisati u tablicu u privitku ove Metodologije (Prilog 1). 2.4.3 Sustav zaštite

Potrebno je navesti kratki opis zaštite od indirektnog i direktnog dodira. Prilikom pregleda sustava potrebno je ustanoviti te konstatirati ima li postojeći sustav ugrađenu prenaponsku zaštitu te razine (stupnjeve) zaštite. Prilikom ugradnje novih tehnologija u postojeći sustav ključno je obratiti pozornost na sustav zaštite od prenapona. Opis sustava zaštite potrebno je upisati u tablicu koja se nalazi u privitku ove Metodologije (Prilog 1). 2.4.4 NN instalacija

Potrebno je dati kratki opis o napojnim vodovima sustava javne rasvjete, tip vodova - nadzemni ili kabelski te tip i presjek kabela ili vodova. Podatke je potrebno prikazati tablično prema tablici u


17

prilogu (Prilog 1). 2.4.5 Stupovi

Potrebno je utvrditi osnovne tehničke karakteristike stupova (materijal, visina, procjena starosti stupa, postojanje uzemljenje, promjer i sl.), opis kraka (duljina, vrsta materijala, stanje). Potrebno je opisati temeljenje stupa u smislu postojanja sidrenih vijaka ili drugog oblika mogućnosti zamjene stupa. Također je potrebno u tablicu upisati i opisati stupove na kojima nije instalirana svjetiljka a tehnički je izvedivo. Potrebno je ispitati vlasništvo stupa. Na terenu je potrebno procijeniti stanje stupova u odnosu na potrebu za obnovom stupa u smislu potrebe zamjena dijelova stupa (stanje temeljenja, stupa, kraka) te potrebu za primjenom dodatnih mjera zaštita poput AKZ zaštite kao i same manje rekonstrukcije poradi poboljšanja mehaničke stabilnosti stupova – potrebe za učvršćenjem i sl. ili zamjenom kompletnog stupa (vrlo loše stanje stupa bez mogućnosti obnove). Sve prikupljene podatke potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu (Prilog 1). 2.4.6 Svjetiljke i sijalice

Pri terenskom obilasku potrebno je utvrditi te naznačiti tip i proizvođača svjetiljke. Također je potrebno utvrditi ili procijeniti starost, proizvođača i model svjetiljke, broj, vrstu i snagu sijalice te navesti kratki tehnički opis predspojne naprave. Potrebno je navesti izvedbu zaštitnog stakla (oblik i materijal). Potrebno je opisati vrstu regulacije i upravljanja svjetiljkom ukoliko upravljanje i regulacija nije izvedeno centralno već je integrirana u svjetiljci. Svakako je važno procijeniti stanje svjetiljke (odlično/dobro/kritična točka), kod kojeg je u obzir potrebno uzeti postojeće stanje mehaničke zaštite svjetiljke (IP zaštita), zagađenost radne okoline, učestalost čišćenja i sl. Stanje svjetiljke potrebno je dati faktorom održavanja od 0 do 1. Tipične vrijednosti faktora održavanja svjetiljke dane su u sljedećoj tablici: Tablica 4 Izračun faktora održavanja svjetiljke (LMF) Interval čišćenja (mjeseci)

Faktor održavanja svjetiljke (LMF)

Minimalno IP 2Xa

Minimalno IP 5Xa

Minimalno IP 6Xa

Visoka zag.

b Srednja zag.

c Niska zag.

d Visoka zag.

b Srednja zag.

c Niska zag.

d Visoka zag.

b Srednja zag.

c Niska zag.

d

12 0,53 0,62 0,82 0,89 0,90 0,88 0,91 0,92 0,93

18 0,48 0,58 0,80 0,87 0,88 0,90 0,90 0,91 0,92

24 0,45 0,56 0,79 0,84 0,86 0,91 0,88 0,89 0,91

36 0,42 0,53 0,78 0,76 0,82 0,92 0,83 0,87 0,90 a Stupanj mehaničke zaštite svjetiljke (HRN EN 60529)

b Visoka zagađenost obično je prisutna u centrima većih urbanih i industrijskih područja

c Srednja zagađenost obično je prisutna u srednje urbanim područjima, rezidencijalnim i manjim industrijskim

središtima d Niska zagađenost obično je prisutna u ruralnim područjima

Sve podatke potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu (Prilog 1).


18

2.5 Detekcija kritičnih točaka

Provedbom energetskog pregleda potrebno je detektirati kritične točke sustava javne rasvjete te revidirati rasvjetna mjesta i instalacije, odnosno adresirati neopravdane lokacije sustava javne rasvjete. Kritične točke sustava javne rasvjete su npr. kuglaste armature svjetiljki, nefunkcionalni upravljački sustav javne rasvjete, pravilna pozicija fotoosjetnika, svjetlosne sklopke (kvalitetan upad dnevne svijetlosti) i sl.. Neopravdane lokacije javne rasvjete su mjesta koja se rasvjetljavaju bez obzira što na njima nema potrebe za osiguravanjem osnovne funkcije javne rasvjete, tj. sigurnog kretanja i udobnog osjećaja pješaka i vozila na prometnicama te sigurnu i ugodnu atmosferu na trgovima i javnim prostorima. Kritične točke i neopravdane lokacije potrebno je naznačiti u tablici u prilogu Metodologije (Prilog 1.) te odgovarajućom bojom u grafičkom prikazu. Upute za izradu grafičkog prikaza dane su u Poglavlju 3.3.


19

2.6 Utvrđivanje energetskih parametara javne rasvjete Utvrditi energetske parametre postojećeg stanja znači utvrditi:

instaliranu stvarnu i simuliranu snagu sustave javne rasvjete (kW);

godišnju potrošnju električne energije (kWh);

godišnje troškove električne energije. Energetske parametre potrebno je prikazati za svako obračunsko mjerno mjesto koje je predmet provedbe energetskog pregleda. Navedene parametre potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu (Prilog 1). 2.6.1 Utvrđivanje instalirane radne snage sustava javne rasvjete

a) Izračun postojeće instalirane radne snage Potrebno je izračunati radnu snagu svjetiljki na način da se zbroje nazivnih snaga svih svjetiljki koje jesu i nisu u funkciji a spojene su s predmetnim napojnim vodom. U izračun ukupne instalirane snage potrebno je uključiti sve gubitke u sustavu (gubici u svjetiljki, napojnim vodovima, transformatorskoj stanici i sl.). Ukoliko gubici u sustavu nisu poznati potrebno je koristiti 21% snage sijalice sukladno Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 77/12) u slučaju sijalica s izbojem u plinu. U slučaju LED i ostalih izvora svjetlosti, ukoliko nije poznata snaga svjetiljke potrebno je snagu izvora svjetlosti uvećati za 11%. Potrebno je evidentirati i kvantificirati instaliranu snagu svih potrošača spojenih na obračunsko mjerno mjesto (i napojni vod) javne rasvjete:

1. koji su u vlasništvu jedinice lokalne samouprave a spojeni su na predmetno obračunsko mjerno mjesto te ih na propisan način označiti: a. svjetiljke javne rasvjete (ulica, trgova, cesta, spomenika, povijesnih objekata, šetnice,

trgova, parkova i parkinga); b. ostali potrošači u vlasništvu JLS:

o uređaji za prometnu signalizaciju; o blagdanska rasvjeta;

2. koji nisu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave a spojeni su na predmetno obračunsko

mjerno mjesto: a. rasvjeta klupskih prostorija i igrališta, igrališta škola, vrtića; b. rasvjeta reklamnih plakatnih površina; c. rasvjeta putokaza; d. rasvjeta sakralnih objekata (a koji nisu spomenici ili sakralni objekti); e. svjetiljke po dvorištima obiteljskih kuća ili privatnih ugostiteljskih kompleksa; f. neovlašteno (ilegalno) preuzimanje električne energije iz napojnih vodova javne

rasvjete. Potrošači kategorije 1b., 2a., 2b., 2c., 2d., 2e. i 2f u ovoj Metodologiji nazivaju se parazitni potrošači.


20

Parazitni potrošači obično imaju vlastito uklopno mjesto te takve potrošače obično nije moguće evidentirati terenskim obilaskom, odnosno uklapanje napojnog voda javne rasvjete ne znači nužno i uklapanje parazitnih potrošača. Ukoliko nije jasno da su parazitni potrošači spojeni na obračunsko mjerno mjesto javne rasvjete nije ih potrebno evidentirati i kvantificirati. Ukoliko se terenskim obilaskom ipak jasno uoči da su parazitni potrošači napajani iz obračunskih mjernih mjesta javne rasvjete obavezno ih je potrebno evidentirati i naznačiti u tablici u prilogu ove Metodologije (Prilog 1.). Postojeću instaliranu radnu snagu (Pstv) potrebno je razlučiti na instaliranu radnu snagu svjetiljki (Pstv-s) i snagu parazitnih potrošača (Pstv-p). Postojeća instalirana snaga dobivena računski ne smije se razlikovati od izmjerene radne snage. Ukoliko se razlikuje obavezno je potrebno alocirati i kvantificirati najvjerojatnije razloge zbog kojih dolazi do razlike (gubici u sustavu, parazitni potrošači i sl.). Postojeću instaliranu radnu snagu potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu (Prilog 1).

b) Izračun simulirane radne snage Simulirana radna snaga je ukupna snaga svjetiljki koja bi se ostvarila uz dodavanje rasvjetnih mjesta na svako stupno mjesto. Dodavanjem rasvjetnih mjesta na svako stupno mjesto pretpostavlja se zadovoljavanje norme HRN EN 13 201. Ukoliko je razmak između postojećih stupnih mjesta veći od 50 metara potrebno je predvidjeti dodavane novog stupnog mjesta uz dodavanje svjetiljki na svako stupno mjesto. Za izračun simulirane radne snage potrebno je simulirati rasvjetnu situaciju s postojećom rasvjetnom tehnologijom uz dodavanje novih rasvjetnih mjesta na svako stupno mjesto, te izračunati pripadne energetske pokazatelje za takvu konfiguraciju. Snaga svjetiljki koje se koriste u simulaciji ista je kao i snage većine svjetiljki na toj dionici Energetski pokazatelji simuliranog stanja zbroj su postojeće instalirane radne snage svjetiljki i radne snage dodanih svjetiljki. Simulirana radna snaga također uključuje i sve gubitke u svjetiljci i sustavu. Energetski pokazatelji simuliranog stanja istovjetni su postojećoj instaliranoj radnoj snazi svjetiljki ukoliko je u postojećoj javnoj rasvjeti svjetiljka na svakom stupnom mjestu. Ukoliko svjetiljke nisu na svakom stupnom mjestu tada su energetski pokazatelji uvećani za iznos dodanih novih rasvjetnih mjesta. Sve podatke o simuliranoj snazi (broj dodanih svjetiljki, snaga, gubici) potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu (Prilog 1). 2.6.2 Analiza potrošnje električne energije Da bi se utvrdili energetski parametri postojećeg stanja potrebno je provesti analizu potrošnje


21

električne energije javne rasvjete. Potrošnja električne energije prema metodologiji izračuna dijeli se na: a) stvarnu potrošnju električne energije; b) normiranu potrošnju električne energije; c) simuliranu potrošnju električne energije. Analizu potrošnje električne energije potrebno je provesti za svako obračunsko mjerno mjesto. Svi podaci korišteni u analizi kao i rezultate analize potrebno je prikazati u tablici danoj u prilogu Metodologije (Prilog 1). Opis metodologije izračuna navedenih potrošnji električne energije dan je u nastavku. a) Stvarna potrošnja električne energije Stvarna potrošnja istovjetna je potrošnji evidentiranoj na računima za opskrbu i distribuciju električne energije. Iz računa je potrebno ustanoviti prosječnu godišnja potrošnju sustava javne rasvjete (Estv) u

periodu od prethodnih 36 mjeseci. Izračun je potrebno provesti na bazi obračunskog mjernog mjesta.

∑

Gdje je: Estv – stvarna godišnja potrošnja sustava javne rasvjete (kWh);

n – broj promatranog mjeseca, En – ukupna računom iskazana obračunata potrošnja u n mjesecu (kWh).

Stvarna potrošnja predstavlja potrošnju u određenom razdoblju u kojem nije bilo poremećaja u opskrbi energijom, u energetskim svojstvima sustava kao primjerice nadogradnja sustava, rekonstrukcija i slično te da su dostupni cjeloviti podaci. Stvarna godišnja potrošnja može se definirati odvojeno za svako obračunsko mjerno mjesto. Za referentnu godinu stvarne potrošnje većinom se uzima zadnja kompletirana godina za koju su dostupni računi ili prosjek od nekoliko uzastopnih godina za koje su dostupni računi. Ako je mjesečna i godišnja potrošnja ujednačena (npr. nije instalirana/deinstalirana neka oprema koja ima znatan udio u ukupnoj potrošnji, mjesečne promjene u potrošnji odgovaraju režimu korištenja itd.) za stvarnu potrošnju se može uzeti prosječna potrošnja u zadnjih 36 mjeseci. Ukoliko su identificirane trajne promjene koje utječu u promatranim godinama na potrošnju uzima se zadnja godina poslije implementacije promjena (npr. godina nakon provedene rekonstrukcije).

Ako mjesečna i godišnja potrošnja nije ujednačena (npr. u jednoj godini postoje velike oscilacije u potrošnji) za stvarnu potrošnju je potrebno izolirati mjesece ili cijelu godinu u kojima je potrošnja nerealna (odstupa od uobičajene) te u prosjek uzeti samo podatke koji odgovaraju realnom/trenutnom načinu korištenja sustava.


22

Nakon što je izračunata stvarna potrošnja električne energije i instalirana radna snaga sustava javne rasvjete potrebno je izračunati stvarni godišnjeg broja sati rada sustava javne rasvjete. Izračun godišnjeg broja sati rada izračunava se na način:

gdje je: Tstv –provjera godišnjeg broja sati rada (sati); Estv – referentna potrošnja električne energije (kWh); Pukp-s – postojeća instalirana radna snaga svjetiljki (kW). Potrebno je alocirati obračunska mjerna mjesta kod je izračunati broj sati rada manji od 3 700 ili veći od 4 500. Na navedenim mjernim mjestima potrebno je provesti kontrolna mjerenja opisana u Poglavlju 2.4.1.1. Podatke o izračunatom godišnjem broju sati rada i provjeri godišnjeg broja sati rada sustava javne rasvjete potrebno je prikazati u tablici danoj u prilogu (Prilog 1). Ukoliko u promatranom dijelu sustava javne rasvjete postoje:

parazitni potrošači koji preuzimaju električnu energiju koja nije za potrebe javne rasvjete; ili

svjetiljke javne rasvjete koje nisu u funkciji; ili

regulacija izlaznog svjetlosnog toka ili potpuno isključivanje svjetiljki u određeno vrijeme; stvarnu potrošnju nije moguće utvrditi iz računa za električnu energiju već je to potrebno procijeniti izračunom. Navedeni slučajevi evidentirati će se povećanim ili smanjenim brojem sati rada (manje od 3 700 ili više od 4 500 sati rada). Ukoliko broj sati rada nije u granicama [3 700,4 100] potrošnju je potrebno izračunati na način opisan je u nastavku (Normirana potrošnja električne energije). Stvarnu godišnju potrošnju električne energije i izračunati broj sati rada sustava javne rasvjete potrebno je iskazati za svako mjerno mjesto bez obzira na način izračuna potrošnje električne energije. b) Normirana godišnja potrošnja električne energije Normirana godišnja potrošnja električne energije je potrošnja sustava javne rasvjete koja bi se ostvarila u određenim uvjetima koji su definirani vremenom rada sustava javne rasvjete. Pravilnikom o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 77/12) dana je referentna vrijednost broja radnih sati sustava javne rasvjete te za Hrvatsku iznosi 4.100 sati. Normirana godišnja potrošnja električne energije računa se na način:

gdje je: Enorm – normirana godišnja potrošnja električne energije (kWh/god); Pukp-s –instalirana radna snaga svjetiljki; Tref – referentna vrijednost broja radnih sati sustava javne rasvjete Referentni broj radnih sati sustava javne rasvjete sukladno Pravilniku o metodologiji za praćenje,


23

mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji za Hrvatsku iznosi 4 100 sati. Ukoliko je na pojedinom brojilu instaliran sustav regulacije izlaznog svjetlosnog toka svjetiljke, odnosno električne snage svjetiljke sukladno tome referentni broj sati rada potrebno je korigirati sukladno režimu rada regulacije (Poglavlje 2.4.2). Sve podatke o snagama potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu (Prilog 1). Ukoliko se pokaže da postojeći sustav javne rasvjete ne zadovoljava minimalne svjetlotehničke uvjete sukladno normi HRN EN 13 201 postojeću potrošnju električne energije potrebno je simulirati. Način izračuna simulirane potrošnje električne energije opisan je u sljedećem poglavlju naziva Simulirana godišnja potrošnja električne energije.

c) Simulirana godišnja potrošnja električne energije Simulirana godišnja potrošnja bazirana na simulaciji rasvjetne situacije uz zadovoljavanje pokazatelja sigurnosti u prometu propisanih normi HRN EN 13 201. U fazi provedbe energetskog pregleda sustava javne rasvjete pretpostaviti će se da ugradnjom svjetiljke na svako stupno mjesto zadovoljavaju uvjeti propisani normom sigurnosti u prometu. Metodologija izračuna simulirane električne snage opisana je u poglavlju 2.6.1b). Simulirana godišnja potrošnja električne energije izračunava se na način da se simulirana električna snaga pomnoži sa referentnim brojem sati rada javne rasvjete na godinu.

gdje je: Esim – simulirana potrošnja električne energije; Psim – simulirana radna snaga sustava javne rasvjete; Tref – referentna vrijednost broja radnih sati sustava javne rasvjete (4 100 sati); Sve podatke o potrošnji električne energije potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu (Prilog 1). 2.6.3 Analiza godišnjeg troška za električnu energiju Cijenu električne energije potrebno je izračunati;

a) prema prosječnoj cijeni električne energije tijekom proračunskog razdoblja (posljednjih 36 mjeseci) na temelju analize računa za električnu energiju (opskrbu i mrežarinu).

∑

∑

gdje je: NkWh-p – prosječna cijena kWh električne energije (HRK/kWh); n – broj promatranog mjeseca; Cn –trošak električne energije u promatranom mjesecu (bez PDV-a)


24

En – potrošnja električne energije u promatranom mjesecu (kWh)

Jednadžba za izračun ukupnog prosječnog godišnjeg troška za električnu energiju (Nukp) glasi:

b) prema posljednjoj aktualnoj cijeni električne energije.

Gdje je: NkWh-a – aktualna jedinična cijena kilovatsata bez PDV-a (HRK/kWh); Cje –jedinična cijena kilovatsata za energiju / opskrbu (HRK /kWh); Cjm – jedinična cijena kilovatsata za mrežarinu (iz računa) (HRK /kWh); CjOIE – jedinična cijena naknade za OIE (iz računa) (HRK /kWh); Cmj – ukupna cijena mjerne usluge za sva mjerna mjesta sustava javne rasvjete (iz računa) (HRK); Estv – prosječna godišnja potrošnja sustava javne rasvjete (kWh). Jedinična cijena preuzima se iz računa za električnu energiju i to posljednjeg vremenski pristiglog računa iz proračunskog razdoblja. Formula ne uključuje korekcijske cijene poput energije uravnoteženja i slično. 2.6.3.1 Izračun stvarnog troška električne energije

Stvarni trošak električne energije računa se na način da se stvarna potrošnja električne energije množi sa posljednjom aktualnom cijenom električne energije.

gdje je: Nstv – ukupan stvarni godišnji trošak za energiju prije modernizacije ili rekonstrukcije (HRK); NkWh-a – jedinična cijena kilovatsata s PDV (HRK /kWh);

Estv– stvarna potrošnja električne energije.

2.6.3.2 Izračun normiranog troška električne energije

Normirani trošak električne energije računa se na način da se simulirana potrošnja električne energije množi sa posljednjom aktualnom cijenom električne energije.

gdje je: Nnorm – ukupan referentni godišnji trošak za energiju prije modernizacije ili rekonstrukcije (HRK); NkWh-a – jedinična cijena kilovatsata s PDV (HRK /kWh);

Enorm –normirana potrošnja električne energije.


25

2.6.3.3 Izračun simuliranog troška električne energije

Simulirani trošak električne energije računa se na način da se simulirana potrošnja električne energije množi sa posljednjom aktualnom cijenom električne energije.

gdje je: Nsim – ukupan simulirani godišnji trošak za energiju prije modernizacije ili rekonstrukcije (HRK); NkWh-a – jedinična cijena kilovatsata s PDV (HRK /kWh);

Esim –simulirana potrošnja električne energije. Sve podatke o trošku električne energije potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu (Prilog 1).


26

2.7 Analiza održavanja i uporabe sustava javne rasvjete Potrebno je provesti analizu troška održavanja sustava javne rasvjete u posljednjih 12 mjeseci. Kod analize troška održavanja potrebno je segmentirati troškove rezerviranih sredstava, koja su se trošila na održavanje postojećeg sustava. Trošak održavanja potrebno je utvrditi na osnovu mjesečnih faktura ili situacija održavatelja javne rasvjete.


27

2.8 Analiza operativnog troška sustava javne rasvjete

Operativni troškovi sustava javne rasvjete obuhvaćaju troškove potrošnje električne energije i troškove održavanja sustava javne rasvjete. S obzirom na metodologiju izračuna troškova električne energije danu u poglavlju 2.6.3, izračun operativnog troška potrebno je izračunati koristeći stvarni trošak električne energije i troška održavanja sustava javne rasvjete.

gdje je: Nukp – ukupni operativni trošak sustava javne rasvjete (HRK); Nstv– stvarni trošak električne energije (HRK); Nodr– trošak održavanja sustava javne rasvjete (HRK).


28

2.9 Izrada tabličnog prikaza prikupljenih podataka Sve prikupljene podataka potrebno je prikazati tablično sukladno tablici u prilogu ove Metodologije. Isto će omogućiti preglednost rezultata tehničkih podloga, a ujedno će predstavljati kvalitetan zbirni prikaz svih bitnih podataka za određivanje potencijala ušteda i potencijalnog područja zahvata budućeg projekta rekonstrukcije ili modernizacije javne rasvjete. Tablični prikaz karakteristika u formi tablice iskazan je u prilogu 1.


29

3 Prijedlog i analiza mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete 3.1 Projektne smjernice i minimalni parametri sustava javne rasvjete Pri provedbi detaljnog energetskog pregleda potrebno je izmjeriti, utvrditi i detaljno opisati postojeći sustav javne rasvjete. Za postojeći sustava javne rasvjete potrebno je predložiti mjere rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete. Predložene mjere moraju doprinositi postizanju sljedećih ciljeva:

a) rekonstrukcija sustava rasvjete uz dodavanje dodatnih svjetiljki na stupna mjesta na kojima nisu instalirane svjetiljke a sve s ciljem postizanja normiranih svjetlotehničkih vrijednosti sukladno HRN EN 13201-2:2003 kao uvjet prometne sigurnosti1;

b) zaštita okoliša (zaštita okoliša i stambeno-poslovnih zona od svjetlosnog onečišćenja, uklanjanje štetnih radnih tvari izvora svjetlosti (živa i dr.), smanjivanje emisije stakleničkih plinova);

c) povećavanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete.

Mjere rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete s obzirom na potencijal ostvarivanja energetskih i troškovnih ušteda mogu se podijeliti na:

a) Zamjena svjetiljki po principu 1 za 1 s ciljem povećanja energetske učinkovitosti dijela sustava gdje se i bez dodatnih investicija u dodavanje stupnih mjesta pretpostavlja zadovoljavanje svjetlotehničke parametre sukladno HRN EN 13201 (dalje u tekstu: mjera EnU);

b) Zamjena i dodavanje svjetiljki što posljedično pretpostavlja zadovoljavanje svjetlotehničkih parametara sukladno HRN EN 13201 uz novu geometriju stupova1 (dalje u tekstu: mjera MpU).

Posebna pozornost u sklopu prijedloga mjera mora se dati odredbama: Zakona o gradnji (NN 153/13); Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) s odgovarajućim podzakonskim aktima; Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (152/08, 55/12, 101/13, 153/13); Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/2014); Pravilnika o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 77/12) kao i ostalim nadležnim zakonima, pravilnicima, tehničkim propisima i normama. Prijedlog mjera treba izraditi s usporednom energetskom analizom te iskazati financijske i energetske pokazatelje za odabrano tehničko rješenje. Ukoliko neki dio sustava javne rasvjete nije u funkcionalnom stanju u investiciji je potrebno predvidjeti njegovu rekonstrukciju do funkcionalnog stanja. Za svako obračunsko mjerno mjesto koje se nalazi unutar transformatorske stanice potrebno je predvidjeti izmještanje izvan transformatorske stanice.

1 Dodavanje dodatnih svjetiljki na stupna mjesta na kojima nisu instalirane svjetiljke ne znači nužno i postizanje

normiranih svjetlotehničkih vrijednosti sukladno HRN EN 13201-2:2003, no u okviru energetskog pregleda je

pretpostavljeno. Svjetlotehničke analize i simulacije provoditi će se pri izradi glavnog projekta.


30

3.2 Prijedlog i analiza mjera Provedbom detaljnog energetskog pregleda u sklopu Izvješća o detaljnom energetskom pregledu potrebno je predložiti sve prepoznate mjere rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete. Pri predlaganju mjera potrebno je uzeti u obzir cijeli sustav javne rasvjete te predložiti mjere uzimajući u obzir dijelove sustava gdje je s obzirom na dostupna tehnička rješenja moguće rekonstrukcijom postići povećanje energetske učinkovitosti ili poboljšanje svjetlotehničkih uvjeta. Prilikom predlaganju mjera potrebno se voditi sljedećim načelima:

Postizanja normiranih svjetlotehničkih vrijednosti kao uvjet prometne sigurnosti;

Smanjenje troška za električnu energiju putem smanjenja instalirane snage sustava;

Zaštita okoliša zbrinjavanjem opasnog otpada;

Smanjenje svjetlosnog onečišćenja;

Smanjenje troškova održavanja. Vodeći se navedenim načelima mjere rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete moguće je podijeliti u dvije osnovne skupine:

a) mjere energetske učinkovitosti (mjere EnU); ili b) mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih uvjeta (mjere MpU).

Sve mjere je potrebno predložiti na bazi rasvjetljene dionice (prometnica, šetnica, trg..) po principu jedna rasvjetljena dionica – jedna mjera – jedna tablica.


31

3.2.1 Upute za analizu mjera

3.2.1.1 Parametri investicije

U ovom poglavlju dani su ulazni parametri koje je potrebno koristiti pri predlaganju mjera rekonstrukcije s ciljem jednoznačnog određivanje troškova investicije. S obzirom na karakter i obuhvat radova pri rekonstrukciji sustava javne rasvjete predviđeni su sljedeći tipovi radova:

a) zamjena postojećih svjetiljki 1:1 na dijelu gdje je svjetiljka na svakom stupu; b) zamjena dotrajalih stupova; c) dodavanja svjetiljki na postojeće stupove napajane zračnom mrežom; d) dodavanje novih stupova i temelja napajanih zračnom mrežom; e) dodavanje novih stupova i temelja napajanih podzemnim kabelima; f) iskop rovova sa polaganjem kabela; g) izmještanje mjernih mjesta izvan trafostanica; h) sustav upravljanja i regulacije.

Jedinična mjera, jedinične cijene kao i ostali parametri navedenih radova dan je u sljedećoj tablici Tablica 5 Troškovnik provedbe mjera u klasičnoj zoni2

Opis radova Jedinična mjera

Jedinična cijena*

Kada koristiti?

zamjena postojećih novima HRK/svjetiljka 3.500-5.000 postojeće svjetiljke su na svakom stupu (cijena u ovisnosti o snazi)

zamjena dotrajalih stupova HRK/stup 4.500-5.000 postojeći stup u nefunkcionalnom stanju

dodavanja svjetiljki na postojeće stupove napajane zračnom mrežom

HRK/svjetiljka 3.500-5.000 postojeće svjetiljke nisu na svakom stupu i potrebno je dodavanje dodatnih svjetiljki

dodavanje novih stupova i temelja napajanih zračnom mrežom

HRK/stup 6.500 ukoliko je razmak između postojećih stupova napajanih zračnom mrežom je veći od 35m

dodavanje novih stupova i temelja napajanih podzemnim kabelima

HRK/stup 5.000 razmak između postojećih stupova napajanih podzemnim kabelom je veći od 35m

Izrada trase kabela u zemlji HRK/m 320 iskop, polaganje i zatrpavanje kabela i trake uzemljenja, pijesak, tampon itd

Asfaltiranje HRK/m 100 rezanje i odvoz postojećeg te dobava novog asfalta sa nabijanjem.

izmještanje mjernih mjesta izvan trafostanica

HRK/mjerno mjesto

25.000-30.000

u slučaju da je mjerno mjesto unutar transformatorske stanice

*sve cijene su bez PDVa, u cijenu su uključeni svi potrebni radovi, pomoćni materijal i zbrinjavanje zamijenjenih elemenata IZVOR: REGEA

2Ukoliko predmetna dionica pripada klasičnoj zoni tada nije potrebno voditi računa o dekorativnom elementu javne

rasvjete.


32

Tablica 6 Troškovnik provedbe mjera u urbanoj zoni3

Opis radova Jedinična mjera

Jedinična cijena*

Kada koristiti?

zamjena postojećih svjetiljki 1:1 na dijelu gdje je svjetiljka na svakom stupu

HRK/svjetiljka 7.000-10.000

postojeće svjetiljke su na svakom stupu (cijena u ovisnosti o snazi)

zamjena dotrajalih stupova HRK/stup 8.000 postojeći stup u nefunkcionalnom stanju

dodavanja svjetiljki na postojeće stupove napajane zračnom mrežom

HRK/svjetiljka 7.000-10.000

postojeće svjetiljke nisu na svakom stupu i potrebno je dodavanje dodatnih svjetiljki

dodavanje novih stupova i temelja napajanih zračnom mrežom

HRK/stup 8.000 ukoliko je razmak između postojećih stupova napajanih zračnom mrežom je veći od 35m

dodavanje novih stupova i temelja napajanih podzemnim kabelima

HRK/stup 8.000 razmak između postojećih stupova napajanih podzemnim kabelom je veći od 35m

Izrada trase kabela u zemlji HRK/m 320 iskop, polaganje i zatrpavanje kabela i trake uzemljenja, pijesak, tampon itd

Asfaltiranje HRK/m 100 rezanje i odvoz postojećeg te dobava novog asfalta sa nabijanjem.

izmještanje mjernih mjesta izvan trafostanica

HRK/mjerno mjesto

25.000-30.000

u slučaju da je mjerno mjesto unutar transformatorske stanice

*sve cijene su bez PDVa, u cijenu su uključeni svi potrebni radovi, pomoćni materijal i zbrinjavanje zamijenjenih elemenata IZVOR: REGEA

3.2.1.2 Parametri ušteda

Pri analizi provedbe mjera rekonstrukcije potrebno je izračunati energetske i troškovne uštede. Metodologija izračuna ušteda dana je u nastavku.

a) Energetske ušteda Energetske uštede računaju se kao razlika simulirane potrošnje električne energije prije rekonstrukcije i izračunate potrošnje nakon rekonstrukcije.

gdje je: Eu – godišnje energetske uštede (kWh/god); Esim – simulirana potrošnja električne energije prije rekonstrukcije (kWh/god); Enakon – potrošnja električne energije nakon rekonstrukcije (kWh/god). Potrošnja električne energije nakon rekonstrukcije računa se kao:

gdje je: Enakon – potrošnja električne energije nakon rekonstrukcije (kWh/god); Pnakon – instalirana električna snaga svjetiljki nakon rekonstrukcije sa uključenim gubicima u sustavu

3 Ukoliko dionica pripada urbanoj zoni tada je pri rekonstrukciji potrebno ugraditi dekorativne svjetiljke. Iznos

investicije pri rekonstrukciji rasvjetljene dionice u urbanoj zoni povećava se za 100% u odnosu na klasičnu zonu.


33

(kW) određena na osnovu svjetlotehničke simulacije karakteristične dionice; Tuk – broj sati rada sustava javne rasvjete (4 100 sati). Snaga svjetiljke na izboj u plinu je snaga sijalice (žarulje) uvećana za 15% gubitaka u prigušnici, starteru i/ili driveru. Snazi svjetiljke potrebno je dodati i gubitke u sustavu koji iznose 4% snage sijalice. Ukupna snaga svjetiljke sa uračunatim svim gubicima je snaga sijalice uvećana za 19%. Ukoliko se radi o LED svjetiljci snagu svjetiljke potrebno je uvećati sa gubicima u mreži od 4%.

b) Troškovne uštede Troškovne uštede su novčane uštede koje nastaju kao rezultat provedenih mjera rekonstrukcije. Troškovne uštede rezultat su smanjenja potrošnje električne energije (troškovne energetske uštede) i smanjenja troškova održavanja sustava javne rasvjete (uštede troškova održavanja). Troškovne uštede računaju se kao:

gdje je: Nuk – godišnje troškovne uštede (HRK); Nuk-e – godišnje troškovne energetske uštede; Nuk-o – godišnje troškovne uštede održavanja. Troškovne energetske uštede računaju se kao:

gdje je: Nušt-e – godišnje troškovne energetske uštede (HRK); Eu – godišnje energetske uštede (kWh/god); NkWh-a – aktualna jedinična cijena kilovatsata (HRK/kWh); Uštede troškova održavanja računaju se kao:

(

)

gdje je: Nušt-o – iznos godišnje uštede na troškovima održavanja; Nodr-p – godišnji trošak održavanja prije rekonstrukcije za cijeli sustav javne rasvjete; Nodr-n – godišnji trošak održavanja nakon rekonstrukcije; Bukp – ukupan broj svjetiljki sustava javne rasvjete; Bdionica – broj svjetiljki u promatranoj dionici sustava javne rasvjete. Godišnji trošak održavanja pretpostavlja se da će biti manji za 50% ukoliko se ugrađuju LED izvori svjetlosti u odnosu na svjetiljke sa sijalicama na izboj u plinu.


34

3.2.1.3 Emisija CO2

Pri analizi mjera potrebno je izračunati smanjenje emisije CO2 kao rezultat provedbe mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete. Smanjenje emisije CO2 računa se kao:

gdje je: EMu – iznos smanjenja emisije CO2 (tona); EMprije – emisija CO2 prije provedbe mjere rekonstrukcije prema simuliranoj potrošnji (tona); EMnakon – emisija CO2 nakon provedbe mjere rekonstrukcije (tona). Emisija CO2 prije provedbe mjere rekonstrukcije prema simuliranoj potrošnji računa se kao:

gdje je: Esim- simulirana potrošnja električne energije (kWh/god); EFc – koeficijent emisije CO2 (kgCO2/MWh). Emisija CO2 nakon provedbe mjere rekonstrukcije računa se kao:

EMnakon - emisija CO2 nakon provedbe mjere rekonstrukcije (tona); Enakon - potrošnja električne energije nakon provedene mjere rekonstrukcije; EFc – koeficijent emisije CO2 u iznosu od 234,81 kgCO2/MWh. 3.2.1.4 Jednostavni period povrata investicije

Jednostavni period povrata investicija u jednom sustavu javne rasvjete računa se po izrazu:

gdje je: JPP – jednostavni period povrata investicija (god); I – vrijednost investicija sa uključenim PDV-om (HRK); Nuk – vrijednost ukupne godišnje uštede operativnog troška (HRK /god) bez PDVa.


35

3.2.2 Mjere energetske učinkovitosti Cilj primjene mjera energetske učinkovitosti (mjere EnU) je ušteda energije uz zadržavanje ili poboljšanje kvalitete sustava javne rasvjete. Rezultat mjera je ušteda u potrošnji energije, troškova za energiju te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ove mjere se primjenjuju na područjima gdje su svjetiljke na svakom stupnom mjestu. U tom slučaju pretpostavljeno je da se isključivo zamjenom svjetiljki po principu 1 za 1 postižu propisani svjetlotehnički uvjeti (HRN EN 13 201). Zadovoljavanje svjetlotehničkih uvjeta nakon rekonstrukcije potrebno je simulacijom dokazati. Uz zamjenu svjetiljki u ovoj grupi mjera moguće je uključiti i manje radove na elementima javne (kao npr. dodavanje antikorozivne zaštite na stupove, povećanje mehaničke stabilnosti, izmjena pozicije stupova i sl.). Mjere energetske učinkovitosti provode se na dijelovima sustava javne rasvjete gdje su svjetiljke instalirane na svakom stupnom mjestu. Važno je napomenuti kako se efikasnost ne očituje samo kroz efikasnost sijalice. Da bi se dobio izlazni svjetlosni tok potrebno je uračunati sve gubitke. Efikasnost sijalice umanjuje se zbog svjetlosnih gubitaka same svjetiljke (5%-55%), onečišćenja (0-20%) i starosti sijalice (0-30%). U smislu svjetlosnih gubitaka pozornost je potrebno usmjeriti na parametre svjetlosnog onečišćenja (provalno svjetlo, onečišćujuće svjetlo). Efikasnim svjetlom smatra se svako ono umjetno svjetlo koje u potpunosti rasvjetljava objekt rasvjete, uz minimalnu emisiju van zone rasvjetljavanja (max 5%). Stupanj efikasnosti tehničkog rješenja korelira se s ovim parametrima. Pored svjetlosnih gubitaka postoje i energetski gubici u predspojnim napravama i/ili elektroničkim uređajima. Predspojne naprave mogu biti elektroničke (s gubicima do 10%) ili elektromagnetske (s gubicima od 10 – 30%). Gore navedenim se želi naglasiti kako ne treba voditi samo računa o efikasnosti rasvjetnog tijela nego o ukupnosti izlaznih performansi – ukupnoj efikasnosti. Sve mjere potrebno je prikazati tabličnim prikazom, što uključuje i sumarne vrijednosti svih mjera zajedno (pod pretpostavkom da nema utjecaja između mjera). Potrebno je prikazati informativne parametre provedbe mjera kao što su procjene:

investicije;

energetskih ušteda nakon provedene rekonstrukcije s obzirom na normiranu potrošnju električne energije;

troškovnih ušteda nakon provedene rekonstrukcije na bazi posljednje aktualne cijene električne energije;

smanjenje emisije CO2;

izračun jednostavnog perioda povrata investicije.


36

3.2.3 Mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih uvjeta Cilj mjera ovog tipa je poboljšanje kvalitete sustava javne rasvjete te zadovoljavanje važećih minimalnih tehničkih uvjeta definiranih propisima. Takve mjere mogu rezultirati povećanjem potrošnje energije te nisu nužno mjere energetske učinkovitosti. Ove mjere se primjenjuju na područjima gdje se prema dispoziciji stupova ne mogu zadovoljiti minimalni svjetlotehnički uvjeti definirani normom HRN EN 13 201-2:2003. Mjere s ciljem povećanja sigurnosti u prometu provode se na dijelovima sustava javne rasvjete gdje svjetiljke nisu instalirane na svakom stupnom mjestu. U ovoj grupi mjera moguće je uključiti sve radove koji su potrebni da bi se postigli minimalni propisani uvjeti, kao što je izmjena pozicije stupnih mjesta, dodavanje novih stupnih mjesta, zamjena postojećih stupnih mjesta zbog lošeg stanja i sl. U ovu grupu mjera moguće je uključiti i prometnice čija javna rasvjeta u manjem dijelu (5% ili više) ne zadovoljava minimalne svjetlotehničke uvjete. U tom slučaju potrebno je računati sa većim iznosom investicije zbog nadopune stupnih mjesta. Mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih uvjeta provode se na dijelovima sustava javne rasvjete gdje svjetiljke nisu instalirane na svakom stupnom mjestu. Potrebno je prikazati informativne parametre provedbe mjera kao što su procjene:

investicije;

energetskih ušteda nakon provedene rekonstrukcije s obzirom na simuliranu potrošnju električne energije;

troškovnih ušteda nakon provedene rekonstrukcije na bazi posljednje aktualne cijene električne energije u odnosu na simuliranu potrošnju električne energije;

smanjenje emisije CO2;

izračun jednostavnog perioda povrata investicije. 3.3 Izrada grafičkog prikaza na karti Elemente sustava javne rasvjete potrebno je prikazati grafički na odgovarajućoj podlozi (digitalni ortofoto snimak (DOF), kopija katastarskog plana (KKP) ili posebna geodetska podloga (PGP)) sa navedenom numeracijom na način da je moguće povezati elemente sustava javne rasvjete iz tablice sa onim ucrtanim na karti. Na karti je grafički potrebno prikazati zone obuhvata rekonstrukcije sustava javne rasvjete na način da se za dio sustava javne rasvjete:

ZELENOM BOJOM označi područja gdje su svjetiljke koje se nalaze na svakom stupnom mjestu;

CRVENOM BOJOM označi područje gdje se svjetiljke ne nalaze na svakom stupnom mjestu; i to:

linijom CRTA – CRTA napojni nadzemni vod javne rasvjete – stvarna trasa;

linijom CRTA – TOČKA – CRTA napojni vod javne rasvjete položen u kabelskom rovu – pretpostavljena trasa;

CRVENIM KRUŽIĆEM stupno mjesto NN nadzemne mreže (slobodni stup bez svjetiljke);

PLAVIM KRUŽIĆEM stupno mjesto javne rasvjete (stup sa svjetiljkom);

CRNI ZNAK X označi neopravdana lokacija (prema smjernicama danim u Poglavlju 0);

CRVENI ZNAK X označi kritična točka (prema smjernicama danim u Poglavlju 0);


37

VELIKIM CRVENIM KRUGOM označava se transformatorska stanica;

ZELENIM KVADRATIĆEM označava se ormar javne rasvjete. 3.4 Minimalni sadržaj Izvješća o provedenom detaljnom energetskom pregledu sustava javne rasvjete 1 Sažetak 2 Analiza postojećeg stanja sustava javne rasvjete

2.1 Osnovni podatci o vlasniku sustava javne rasvjete (Poglavlje 2.12.1) 2.2 Podaci o postojećem stanju elemenata sustava javne rasvjete (Poglavlje 2.3 do 2.8)

2.2.1 OMM XY 2.3 Pregled podataka po projektnim cjelinama (Poglavlje 2.3 do 2.8)

2.3.1 Ulica XY 2.4 Utvrđivanje parametara snage i potrošnje električne energije (Poglavlje 0)

3 Pregled i analiza mjera rekonstrukcije sustava javne rasvjete (Poglavlje 3) 3.1 Prijedlog i analiza mjera povećanja energetske učinkovitosti i postizanja minimalnih

propisanih uvjeta 3.1.1 Ulica XY

3.2 Prijedlog zone obuhvata 4 Zaključak

Popis tablica Popis slika Prilog 1. Osnovni podatci o postojećoj tehničkoj i projektnoj dokumentaciji javne rasvjete Prilog 2. Izvješće o klasifikaciji prometnica Prilog 3. Izvješće o rezultatima kratkotrajnih pogonskih mjerenja opterećenja Prilog 4. Tablica sa detaljnim podacima o elementima sustava javne rasvjete (u elektronskom obliku)


38

Prilozi Metodologije provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete

Prilog 1. Mastertablica za prikupljanje podataka Sastoji se od sljedećih dijelova:

1. Osnovni podaci o vlasniku javne rasvjete; 2. Računi el. energije; 3. Podaci o rasvjetljenim površinama (ulicama, trgovima, parkovima, šetnicama); 4. Podaci o postojećem stanju javne rasvjete (postojeći elementi javne rasvjete); 5. Prijedlog mjera rekonstrukcije.

Popis tablica

Tablica 1 Upute o numeriranju elemenata javne rasvjete .................................................................... 9

Tablica 2 Pregled zona zaštite od svjetlosnog onečišćenja ................................................................. 10

Tablica 3 Primjer izračuna režima rada ............................................................................................... 16

Tablica 4 Izračun faktora održavanja svjetiljke (LMF) ......................................................................... 17

Tablica 5 Troškovnik provedbe mjera u klasičnoj zoni ........................................................................ 31

Tablica 6 Troškovnik provedbe mjera u urbanoj zoni ......................................................................... 32

Popis slika Slika 1 Osnovni elementi javne rasvjete................................................................................................ 6

Slika 2 Geometrijski parametri građevine javne rasvjete ................................................................... 12

Izjava o autorskim pravima Bilo koja reprodukcija, publikacija ili ponovno tiskanje, u cijelosti ili djelomično kao i referenciranje na Metodologiju provedbe detaljnog energetskog pregleda sustava javne rasvjete dozvoljeno je jedino s izričitim prethodnim pisanim odobrenjem Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA-e).

Documents

Intelligent Energy Europe