Kiparstvo u Hrvatskoj u 1.pol.20.st.

2 razdoblja hrvatske skulpture(po B. Protiću):

• 1. RAZDOBLJE – kraj 19.st. – kraj 1. svjetskog rata

• 2. RAZDOBLJE – kraj 1. svjetskog rata – kraj 2. svjetskog rata

1. Razdoblje• Razdoblje AKADEMIZMA• Razdoblje SECESIJE, EKSPRESIONIZMA

Akademizam

AKADEMIZAM U SKULPTURI„ Akademizam se u jugoslavenskoj skulpturi sporo gasio: intenzivan do 1920. bio je prisutan do 1950. Zato se može govoriti ne samo o njegovoj istvoremensosti sa drugom strujom (…) nego se može razlikovati vrijeme kada je akademizam dominanta od vremena kada je marginalna pojava.” Miodrag B. Protić

Secesija, Meštović,

ekspresionizam

Ivan Meštrović (1883.-1962.)

Ivan Meštrović – faze:• Mladenačka faza „rodinizma”• Monumentalni herojski stil• Religiozna faza• Posljednja faza (klasika, ekspresionizam)

Ivan Meštrović – faze:• Mladenačka faza „rodinizma”• Monumentalni herojski stil• Religiozna faza• Posljednja faza (klasika, ekspresionizam)

Zdenac života, 1905.

Ivan Meštrović – faze:• Mladenačka faza „rodinizma”• Monumentalni herojski stil• Religiozna faza• Posljednja faza (klasika, ekspresionizam)

Monumentalni „herojski” stil1908.-1914.

„Potraga za snažnim i monumentalnim stilom u kojem odzvanja herojski ritam deseterca narodne pjesme, u čemu mu pomaže bečka secesija, Franz Metzner ali jednako tako i podrumi Louvrea i zbirke starog kiparstva u British Museumu. „ Božidar Gagro

Kosovski ciklus „Vidovdanski hram”1908. – 1910.

Kraljević Marko, 1910.

Kosovski ciklus, 1910.

Ivan Meštrović – faze:• Mladenačka faza „rodinizma”• Monumentalni herojski stil• Religiozna faza• Posljednja faza (klasika, ekspresionizam)

Religiozna faza1914. – 1918.

• Jaka stilizacija, secesijski elementi (vitice, stilizirana kosa)

• gotički ekspresionizam• izduljene noge, ruke, prstinerealistična draperija

• naglasak na liniji, a ne volumenu

• reljefi u drvu za Kaštelet

„Osjećaj opće patnje čovjeka zauzeo je otadajače mjesto od patnje samo svoga naroda.”

I. Meštrović

Krist i Samarićanka

1914.

Drvo – novi medij

Raspelo, 1917.

Skidanje s križa, 1917.

Glava Sv. Ivana Krstitelja, 1914

- motiv glazbe

- mnogobrojne Bogorodice s djetetom

- ženski portreti

Ivan Meštrović – faze:• Mladenačka faza „rodinizma”• Monumentalni herojski stil• Religiozna faza• Posljednja faza (klasika, ekspresionizam)

Posljednja faza• 1918. – 1941. – između dva svjetska rata

• 1918. - emigrirao• 1920. – povratak u Hrvatsku• 1923.-1942. – rektor na ALU• 1942. – emigracija u Ita i Švi• 1947. – odlazak u SAD

Obilježja skulpture: • smirenost• zrelost• povratak antici• javna spomenička skulptura

Ženski aktovi

Vestalka, 1917.

Kontemplacija, 1923.

Žena kraj mora, 1926.

Javni spomenici

Spomenik Marku

Maruliću, 1924.Split

Spomenik J.J.Strossmayeru 1925./6.

Spomenik Grguru Ninskom, 1927./8.Varaždin, Split,

Nin

Indijanci, 1926./7.Chicago

Ruđer Bošković, 1928./9.

Povijest Hrvata, 1932.

ArhitekturaIvana Meštrovića

Mauzolej obitelji Račić1920./3., Cavtat

Mauzolej obitelji Meštrović Otavice, 1926./32.

Dom likovnih umjetnika Zagreb, 1934./38.

Spomenik neznanom junaku na Avali Beograd, 1938

Stari Kaštelet ili Crikvine Split, 1937./41.

Meštrovićeva palačaSplit, 1931./39.

Skulptura 50ih

Job, 1946.

Rimska Pieta, 1944./6.

KIPARSTVO PROLJETNOG SALONA (1916. – 1928.)

• Joza Turkalj• Ivo Kerdić• Keramoplastičari: Hinko Juhn i Lujo Bezeredi

• Kiparstvo naivnih: Petar Smajić

• Novost: izrazi u različitim kiparskim materijalima (majolika, drvo, bronca)

Joza Turkalj

Ivo Kerdić

Hinko Juhn

Lujo Bezeredi

Petar Smajić

2. Razdoblje:Razdoblje od 1918. – 1950. :• 20-e : „konstruktivna”, „sintetička” skulptura, težnja geometrizmu, avangardizam

• 30-e : povratak intimnom, realnom, socijalnom

• 40-e : „socijalistički realizam”, „angažirani realizam”

20-e : „konstruktivna”, „sintetička” skulptura, težnja geometrizmu, avangardizam

Obilježja:• Politeizam stilova – različiti utjecaji

• Težnja k „unutarnjem”• Jednostavnost forme (frontalnost, monolit)

• Matimatički principi (proporcija, red, jasnoća)

• Težnja k cjelini• Geometrijski oblici

„…forma pak svojom statičnošću, frontalnošću ima izvjesne osobine modernog totema, daleko od patosa dijagonale, političkih i transcedentalnih ciljeva...”

• „ To je kontemplativna matematička poetika svoje vrste koja se zasniva na u međuvremenu zaboravljenu uvjerenju da je sve u odnosu, broju, skladu, da struktura prirode i vremena odgovara strukturi čovjeka, da je sve u jednom ultum – multum. „

Petar Palaviccini – Rastko Petrović

Petar Palaviccini – Don Quijot

Sreten Stojanović – Portret Prijatelja

Frano Kršinić – Na morskoj stijeni

30-e : povratak intimnom, realnom, socijalnom

Obilježja:• intimno osjećanje • neposrednost • realno opažanje prirode • obnova društva• Akademizam• U skulpturi – „sintetičnost” 20ih

- „impresionistički realizam”

„sintetični” intimizam

Frano Kršinić –Ženski akt

Frano Kršinić – Majčina igra

Frano Kršinić - Molitva

Antun Augustinčić – ženski akt

Hinko Juhn – Ležeći ženski akt

Jožo Turkalj - Torzo

„Impresionistički realizam”

Antun Augustinčić – ženski torzo

Sreten Stojanović – portret Mirka Račkog

40-e : „socijalistički realizam”, „angažirani realizam”

Frano Kršinić – 1897. – 1982.

Pleti me, pleti, majčice (1946.)

Ribari (1946.)

Antun Augustinčić – 1900. – 1979.

Rudar (1935.)

Nošenje ranjenika (1947.)

Spomenik Titu (1948.)

Spomenik miru (1954.)

Vanja Radauš – 1906. -1973.

Muški i ženski torzo (1934.)

Orfej (1939.)

Petrica Kerempuh (1943.)

Tifusar (1956./9.)