Prilog za poznavanje Središnje oružničke škole u Bjelovaru od 1942. do 1945. godine (Bjelovarski učitelj, br. 1-3., 2015.)

DAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAF

DAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAF 1DAA

Bjelovarski uËiteljËasopis za odgoj i obrazovanje

OgranakHrvatskoga pedagoško-književnog zbora

Bjelovar

1-3

Bjelovar, 2015.


DAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAF2AAF

NakladnikOgranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Bjelovar

Uredništvo i administracijaAntuna Branka ŠimiÊa 1, 43 000 Bjelovar

Telefon: 043/221-549

UredništvoMr. sc. Tatjana Badrov, Bjelovar

Vojislav KranželiÊ, BjelovarMarica Kurtak, Zagreb

Ilija PejiÊ, BjelovarMr. Zdenka BrebriÊ

Mr. sc. Zorka ReniÊ, BjelovarProf. dr. sc. Vladimir Strugar, Bjelovar

Glavni i odgovorni urednikProf. dr. sc. Vladimir Strugar

Lektorica i korektoricaMarica Kurtak, prof.

Prijevod sažetaka na engleski jezikGloria d.o.o., Bjelovar

Gra≤Ëka priprema i tisakTiskara Horvat, Bjelovar

NaslovnicaAna ZlomisliÊ

Naklada200 primjeraka

ISSN 1330-0954



K a z a l oxyxg Predgovor h

Prof. dr. sc. Vladimir Strugar, Bjelovar ....................................................................7

g Povijest πkolstva i pedagogije h

Dr. sc. Æeljko Karaula, BjelovarPrilog za poznavanje povijesti Srediπnje oruæniËke πkole u Bjelovaru 1942.−1945. godine ................................................................... 9

Prof. dr. sc. Valentin Puæevski, ZagrebProvedbeni model hrvatske osnovne πkole − πkola otvorenih vrata ......... 16

g Iz pedagoπke teorije i prakse h

Mr. Bogdanka Conjar, Zlata LukπiÊ, KarlovacPrimjena metode Ëitanja i pisanja za kritiËko miπljenje u jeziËnom izraæavanju u Ëetvrtome i osmom razredu osnovne πkole ........ 29

Snjeæana Vranar, Melita Pek, RoviπÊeInkluzija djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u redovne πkole ......................................................................... 46

Bjelovarski uËitelj n god. XX., br. 1 − 3, Bjelovar, sijeËanj − prosinac 2015.



Mr. sc. Marija Tkalec i Suzana PuπiÊ, »azmaProjekt Japan u timskom radu profesora StruËnoga skupa jeziËno-umjetniËkoga podruËja ......................................................... 59

Ornela Malogorski, Dario Malogorski, BjelovarIzvanuËioniËko uËenje i pouËavanje u srednjoj πkoli ................................ 68

g Obljetnice h

Ilija PejiÊ, BjelovarZauvijek s vama — Josip Biπkup: U povodu 80. godiπnjice æivota, 65 godina knjiæevnog stvaralaπtva i 55 godina nastavniËkoga, novinarskoga i znanstvenog rada... ................................... 79

Mr. sc. Marko ObradoviÊ, SlatinaVladimir VariÊak (1865.—1942.), matematiËar svjetskog ugleda: U povodu 150. godiπnjice roenja... .............................................. 99

g Iz druπtvenoga i prosvjetnog æivota h

Marin SaboloviÊ, magistar geogra≤je, BjelovarBjelovarËanin Mladen Medar − novi Ëlan hrvatskog PEN centra ......... 102

Prof. dr. sc. Vladimir Strugar, BjelovarProfesorici Marici Kurtak dodijeljena najprestižnija nagradau prosvjeti i školstvu − Nagrada Ivan FilipoviÊ ........................................ 106

Indeks kljuËnih rijeËi ................................................................................ 110

O autorima ................................................................................................ 111

Bjelovarski uËitelj n god. XX., br. 1 − 3, Bjelovar, sijeËanj − prosinac 2015.



Bjelovars’ teacher n Year. XX., No. 1 − 3, Bjelovar, January − December 2015.

C o n t e n sxyx

Prof. dr. sc.(Ph.D.) Vladimir Strugar, Bjelovar ......................................................... 7

g Foreword h

g The history of education and pedagogy h

Æeljko Karaula, Ph.D., BjelovarContribution to the knowledge of the history of the Central Armoury School in Bjelovar 1942−1945 .................................................... 9

Valentin Puæevski, Ph.D., ZagrebImplementation of a school with open doors in Croatian primary schools ........................................................................................... 16

g From pedagogical theory and practice h

Bogdanka Conjar, M.Sc., Zlata LukπiÊ, KarlovacThe application of reading and writing for critical thinking in language expression in the fourth and eighth grades of primary school............................................................................................. 29

Snježana Vranar, Melita Pek, RoviπÊeInclusion of children with special educational needs: educational needs in mainstream schools ..................................................................... 46



Bjelovars’ teacher n Year. XX., No. 1 − 3, Bjelovar, January − December 2015.

Marija Tkalec, M.Sc., and Suzana PuπiÊ, »azmaProject Japan in teacher teamwork at the language and art area conference ............................................................................................ 59

Ornela Malogorski, Dario Malogorski, BjelovarLearning outside the classroom and teaching in high school ............... 68

g Anniversaries h

Ilija PejiÊ, BjelovarForever with you - Josip Biπkup: On the occasion of his 80th birthday, 65 years of literary creativity and 55 years of teaching and, journalistic and academic work ................................... 79

Marko Obradovic M.Sc., SlatinaVladimir VariÊak (1865 - 1942), a world-renowned mathematician: On the occasion of the 150th anniversary of his birth .......................... 99

g From educational and sociallife h

SaboloviÊ Marin, M.A., Teacher of Geography, Bjelovar Mladen Medar - a new member of the Croatian PEN Centre .............. 102

Prof. dr. sc.(Ph.D.) Vladimir Strugar, BjelovarProfessor Marica Kurtak has been presented withthe most prestigious award in education ............................................... 106

Key words glossary ................................................................................... 110

About authors ........................................................................................... 111



Bjelovarski uËitelj, god. XX., br. 1 − 3, 2015., str. 7−8

P r e d g o v o rxyx

sPoπtovani Ëitatelji,

Pred vama je trobroj Bjelovar-skog uËitelja za 2015. godinu.

Time je Ëasopis navrπio 20 godiπta izlaæenja. Prvi broj Bjelovarskog uËitelja objavljen je u svibnju 1992. i u kontinuitetu je izlazio do 1999., dakle osam godiπta. Nije tiskan od 2000. do 2003., ali se pojavio trobroj 2004. nakon Ëetiri godine stanke (IX. godiπte) da bi potom redovito izlazio i u 2015. zabiljeæio svoje jubilarno 20. godiπte izlaæenja. Bibliografija Ëa-sopisa objavljena je 2006., Ëiji su au-tori prof. dr. sc. Vladimir Strugar i Tajna »orak, pod nazivom Deset go-dina Bjelovarskog uËitelja: bibliografija: 1992.−2005. i 2013. u knjizi istih autora pod nazivom Pohvala uËitelju: Dvadeset godina Ogranka Hrvatskoga pedagoπko-knjiæevnog zbora Bjelovar (1992.−2012.).

U cijelom razdoblju od 1992. do 2015. s Ëasopisom su bili povezani prof. dr. sc. Vladimir Strugar i Marica Kurtak, prof.

Prof. dr. sc. Vladimir Strugar bio je odgovorni urednik u 1. i 2. broju

1992., dok je glavni urednik u ta dva broja bio Ivan Crnjak (1937.−1992.), da bi potom od 3. broja 1992. do tro-broja 2015. obavljao funkciju glavno-ga i odgovornog urednika.

Marica Kurtak, profesorica hrvat-skoga jezika, obavljala je lektorske i korektorske poslove u svih 20 godiπta izlaæenja.•

S ovim brojem Ëasopisa oni napuπtaju svoje funkcije te se zah-valjuju brojnim autorima na plodnoj suradnji s nadom da je Ëasopis os-tvarivao svoje temeljne zadaÊe. Is-tovremeno æele Uredniπtvu i Ëasopisu uspjeπno daljnje izlaæenje.

U ovom trobroju Ëasopisa objav-ljujemo devet Ëlanaka koji su raz-vrstani u tri rubrike. U rubrici Po-vijest πkolstva dva su Ëlanka. Dr. sc. Æeljko Karaula (Bjelovar) piπe o povi-jesti Srednje oruæniËke πkole u Bjelo-varu koja je djelovala od 1942. do svibnja 1945. godine i time dopunjuje spoznaje o povijesti πkolstva u Bjelo-

• Prema odluci Upravnog odbora Ogranka Hrvatsko-ga pedagoško-književnog zbora glavni i odgovorni urednici Ëasopisa od 1. sijeËnja 2016. su mr. Zdenka BrebriÊ i mr. Nataša LjubiÊ Klemše, 1. os-novna škola u Bjelovaru, Ul. Željka Sabola 14.



varu. Prof. dr. sc. Valentin Puæevski (Zagreb) piπe o nastanku i djelovanju osobitog modela hrvatske osnovne πkole, a to je πkola otvorenih vrata. NaËela na kojima je djelovao model πkole otovenih vrata mogu biti koris-na i u suvremenim uvjetima promjena odgojno-obrazovnog sustava i inovi-ranja osnovne πkole.

U drugoj rubrici Iz pedagoπke teori-je i prakse pet je Ëlanaka. Autorice mr. Bogdanka Conjar i Zlata LukπiÊ (Karlovac) piπu o primjeni metode Ëitanja i pisanja za kritiËko miπljenje u jeziËnom izraæavanju u Ëetvrtom i osmom razredu osnovne πkole. U Ëlanku uspjeπno povezuju teorijske spoznaje i πkolsku praksu. »lanak pod nazivom Inkluzija djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u re-dovne πkole, Ëije su autorice Snjeæana Vranar i Melita Pek (RoviπÊe) istiËu da uËenici s posebnim odgojno-obra-zovnim potrebama mogu biti uspjeπni u redovitom πkolovanju ako im se omoguÊi primjerena podrπka — strate-gije koje optimalno potiËu njihove sposobnosti. U treÊem Ëlanku autorice mr. sc. Marija Tkalec i Suzana PuπiÊ (»azma) piπu o primjeni timskog rada u realizaciji projekta Mislimo na Japan. Razlog izrade projekta bilo je upozna-vanje i suosjeÊanje s patnjama japan-skoga naroda pogoenog razornim potresom, πto je koristan primjer ak-tualizacije nastavnoga procesa. Autori Ornela Malogorski i Dario Malogor-ski (Bjelovar) piπu o izvanuËioniËkom uËenju i pouËavanju u srednjoj πkoli

primjenom terenske nastave koja se temelji na uËenju otkrivanjem i is-traæivanjem, Ëime se potiËe intelektu-alna radoznalost te utjeËe i na razvoj boljih meusobnih odnosa subjekata nastavnog procesa.

U rubrici Obljetnice dva su Ëlanka. Ilija PejiÊ (Bjelovar) piπe u povodu 80. godiπnjice æivota, 65 godina knji-æevnog rada i 55 godina nastavniËko-ga, novinarskoga i znanstvenog rada prof. dr. sc. Josipa Biπkupa, redovnoga sveuËiliπnog profesora sociologije, znan-stvenog savjetnika, leksikografa i knji-æevnika (ro. u Velikom Trojstvu, kraj Bjelovara, 23. veljaËe 1935.). Autor prikazuje knjiæevni (poezija, proza, dramski tekstovi) i znanstve-no-struËni rad prof. Josipa Biπkupa. U drugom Ëlanku mr. sc. Marko Ob-radoviÊ (Slatina) piπe o æivotu i radu Vladimira VariÊaka (1865.—1942.), matematiËara svjetskog ugleda, a u povodu 150. godiπnjice roenja. Autorga prikazuje kao znanstvenika koji je pokazivao dinamiËan, energiËan i eruptivan duh koji nikada nije mirovao te je omoguÊio afirmaciju hrvatskih matematiËara u svijetu.

U rubrici Iz druπtvenoga i prosvjet-nog æivota autori informiraju javnost o tome da je BjelovarËanin Mladen Me-dar novi Ëlan hrvatskog PEN centra (Marin SaboloviÊ) te da je profesorica Marica Kurtak primila Nagradu Ivan FilipoviÊ za æivotno djelo (prof. dr. sc. Vladimir Strugar).

Prof. dr. sc. Vladimir Strugar, glavni i odgovorni urednik

s

Vladimir Strugar n Predgovor



SaæetakAutor u Ëlanku prezentira podatke o osnivanju, radu i

djelovanju Srediπnje oruæniËke πkole u Bjelovaru za vrijeme Nezavisne Dræave Hrvatske. Sluæbeno je poËela s radom 1. studenoga 1942., a djelovala je do svibnja 1945. ©kola je organizirala struËne teËajeve na kojima su se osposobljavali Ëasnici dodijeljeni iz drugih oruæanih postrojbi.

KljuËne rijeËi: oruæniπtvo, Srediπnja oruæniËka πkola, Bjelovar, Nezavisna Dræava Hrvatska.


P o v i j e s t š k o l s t v a i p e d a g o g i j exyx

Prilog za poznavanje povijesti Srediπnje oruæniËke πkole u

Bjelovaru od 1942. do 1945. godine

xyx

Dr. sc. ŽELJKO KARAULA, Bjelovarxyx

UDK: (091) 377.35 Pregledni Ëlanak

Primljeno: 15. 1. 2015.



Uvod

Za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od

1929. godine Kraljevine Jugoslavije) oruæniπtvo ili æandarmerija postoji kao pomoÊni rod vojske koji je sluæio za odræavanje javnog reda i sigurnos-ti. Oruæniπtvo je bilo vojna postrojba zaduæena za obavljanje redarstvenih zadaÊa, iako je moglo obavljati i neke vojne zadaÊe. Ono je bilo glavna spona izmeu redarstva (policije) i vojske, posebno dobro osposobljeno za situacije koje nadilaze moguÊnosti redarstva, ali joπ ne opravdavaju upo-rabu vojske.

Od 1941. godine za vrijeme Neza-visne Dræave Hrvatske (NDH) u poslo-vima odræavanja javnog reda i sigu-rnosti oruæniπtvo je bilo podreeno politiËko-upravnim oblastima, ali se nalazilo u sastavu domobranstva i bilo je dio oruæanih snaga NDH.1 Zbog porasta partizanskoga Narodnooslo-bodilaËkog pokreta (NOP) na cijelom podruËju NDH bilo je sve viπe deor-ganizacije i nestabilnosti. U napadima partizana na oruæniËke postaje oruæni-ci su Ëesto bili zarobljavani, a jedan dio ih je prelazio na stranu partizana. Usto je u oruæniπtvu bilo oruænika, Ëasnika i doËasnika koji su ostali na sluæbi i poslije travnja 1941. go-

dine i koji su simpatizirali partizane. Od proljeÊa 1942. godine oruæniËka zapovjedniπtva poËinju slati okruænice o ”nestanku” oruænika i domobrana i njihovu pridruæivanju ”komunistiËkoj bandi”. Takve su se okruænice Ëesto pojavljivale, a broj bjegunaca u parti-zane bio je sve veÊi.² To je pridonijelo i utjecalo na pokuπaje vlasti NDH da neposrednije organiziraju oruæniπtvo radi jaËanja reæima. Od sredine 1942. godine oruæniπtvo je bilo izdvojeno iz domobranstva i ukljuËeno u Ustaπku vojnicu, a u pitanjima odræavanja javnog reda i mira tad je bilo izravno podreeno Ministarstvu unutarnjih poslova NDH (MUP). To je uËinjeno i po uzoru na njemaËku SS organizaci-ju koja je takoer obuhvaÊala gradsku i ruralnu policiju. Prema procjena-ma krajem 1941. godine bilo je oko 18000 oruænika.³

I.Prema Vjekoslavu VranËiÊu, vi-

sokom duænosniku u Ministarstvu vanjskih poslova NDH i Poglavni-kova osobnog pomoÊnika pri Predsjedniπtvu Vlade NDH, glavni razlog osnivanja Srediπnje oruæniËke πkole u Bjelovaru bilo je pomanjkanje

1 Detaljnije o ustroju domobranstva u NDH: Niki-ca, BariÊ, Ustroj kopnene vojske domobranstva NDH 1941.−1945., Hrvatski Institut za povijest, Zagreb, 2003.

2 Davor, KovaËiÊ, Oruæniπtvo Nezavisne Dræave Hrvatske, Despot in≤nitus-Hrvatski Institut za povijest, Zagreb, 2014., 105.-119.

3 Nigel, Thomas, Krunoslav, Mikulan, Darko, Pav-loviÊ, Axic Forces in Yugoslavia 1941.-1945., Oxs-ford: London, 1995., 20.

Željko Karaula n Prilog za poznavanje povijesti Središnje oružniËke škole...

s



dovoljnog broja struËnog oruæniπtva.4

Naime, iako su vlasti NDH naslijedile dotadaπnju Centralnu oruæniËku πkolu u Srijemskoj Kamenici, kod Petrova-radina, koja je djelovala za vrijeme Kraljevine SHS / Kraljevine Jugoslavi-je, ona je bila ”premala i imala je mali broj nastavnog osoblja te nije mog-la zadovoljiti potrebe oruæniπtva”.5 Osim toga, oËito su postojali i drugi razlozi dislociranja πkole iz toga pod-ruËja jer su Srijemska Kamenica i taj kraj bili preteæno naseljeni srpskim stanovniπtvom te je postojala teænja da se Srediπnja πkola za oruæniπtvo preseli dublje na hrvatski teritorij. Tomu je pridonio i razvoj partizan-skog pokreta na Fruπkoj gori, pri Ëemu su upravo novaci iz Kamenice sudjelovali u tim borbama.6 Zbog toga je Srediπnja oruæniËka πkola u Ka-menici trebala biti likvidirana do kraja svibnja 1942. godine.

U kolovozu 1942. godine kao odraz nove organizacijske promjene u sustavu oruæniπtva postavljen je za komandanta ustaπki pukovnik

Vilko PeËnikar, ustaπa povratnik, vi-soko rangiran u ustaπkom pokretu.7 Nakon njegova dolaska za koman-danta, naziv ”Vrhovno oruæniËko zapovjedniπtvo” promijenilo je ime u ”Glavno zapovjedniπtvo oruæniπtva”. Prema historiografiji na PeËnikaro-vu inicijativu osnovana je Srediπnja oruæniËka πkola u Bjelovaru koja je u prvom teËaju imala izmeu 1600 do 2000 polaznika.8 No, oËito je od-luka donesena ranije jer su radovi na izgradnji πkole zapoËeli krajem srpnja 1942. godine pa su planovi o izgrad-nji napravljeni joπ prije. KovaËiÊ navodi da je joπ poËetkom veljaËe 1942. godine Vrhovno oruæniËko zapovjedniπtvo zatraæilo od MUP-a

4 Vjekoslav, VranËiÊ, U sluæbi domovine, Hb press: Washington, 2007., 280.

5 KovaËiÊ, Oruæniπtvo Nezavisne Dræave Hrvatske, n. dj., 296.

6 Donekle je i duæi pravno nede≤niran poloæaj Sri-jema unutar NDH pridonio toj odluci. Naime, istoËni je dio Srijema sve do 1. listopada 1941. ostao pod njemaËkom vojnom upravom. Kad su Nijemci pravno predali istoËni Srijem i Zemun NDH, i dalje je postojalo svojevrsno “dvovlaπÊe” nad tim teritorijem. Fikreta, JeliÊ-ButiÊ, Ustaπe i Nezavisna Dræava Hravtska 1941-1945., SN Liber-©kolska knjiga, Zagreb, 1977., 85.-86., KovaËiÊ, n. dj., 296.

7 Vilko PeËnikar (1909.-1984.), general i ustaπki pukovnik, zapovjednik oruæniπtva. Nakon niza politiËkih djelatnosti protiv dræave zabranjen mu je boravak u Zagrebu na pet godina, da bi veÊ 1930. emigrirao iz zemlje. Ustaπkom pokretu pristupa iste godine u Austriji, da bi od 1934. boravio u ustaπkim logorima u Italiji. Ovdje je duæe vrijeme bio u internaciji na Liparima, da bi se uoËi proglaπenja NDH istakao kao blizak PaveliÊev suradnik i spiker na ustaπkom Radio Velebitu u Firenci. Nakon povratka u zemlju izabran za zamjenika zapovjednika Ustaπke nad-zorne sluæbe (UNS) i vrπitelja duænosti ustaπkog redarstva u NDH. Od lipnja 1942. postaje zapovjednik Hrvatskog oruæniπtva. U travnju 1941. postaje glavar Upravnog stoæera MINORS-a u Ëinu generala. Nakon sloma NDH Britanci ga izruËuju jugoslavenskim vlastima, ali on im uspi-jeva pobjeÊi. Emigraciju provodi i Italiji i ©panjol-skoj, do pogibije u automobilskoj nesreÊi. Milan, RupiÊ, Vilko PeËnikar, Tko je to u NDH, Minerva, Zagreb, 1997., 314.

8 KovaËiÊ, n. dj., 298., Hrvoje, PetriÊ, Æeljko, Holje-vac, Æeljko, Karaula, Povijest Bjelovara, Hrvatska akademija znanosti i umjestnosti − Zavod za znastvenoistraæivaËki i umjetniËki rad u Bjelovaru, Zagreb-Bjelovar, 2013., 413.


s



NDH iznos od 36 000 000 kuna za podizanje novih vojarni za Srediπnju oruæniËku πkolu. Od strane MUP-a odobreno je konaËno 10 000 000 kuna, a od toga novca trebalo je podig-nuti i manje graevinske objekte za pograniËne straæe i popraviti zapaljene i uniπtene oruæniËke vojarne.9

Krajem srpnja 1942. godine zapoËeli su radovi na podizanju Srediπnje oruæniËke πkole u Bjelo-varu na povrπini od 24 jutra. Prema bjelovarskom listu Bilo Gora: ”Liepo vrieme ove jeseni pogoduje gradnji, te se Ëini upravo kao da iz zemlje preko noÊu niËu nove zgrade oko srediπnje zgrade bivπe hrvatske domobranske vojarne generala Zunca, na kojoj je izgradjuje posebni ulaz s vrlo liepim proËeljem. »itava visoravan Matije Gupca s perivojem, te nizom poseb-niËkih kuÊa na KriæevaËkoj cesti koje su izvlaπtene radi javnih pro-bitaka i veÊ sruπene, dobiva izgrad-njom zgrada srediπnje oruæniËke πkole novi izgled.”10 Da bi se graani grada Bjelovara informirali o gradnji, na iz-logu bivπe tiskare LipπiÊ izloæen je na-crt buduÊe πkole. ©kola je sluæbeneo otvorena 1. studenoga 1942. godine pod zapovjedniπtvom dopukovnika Kreπimira PaveliÊa, a njega je krajem 1943. godine naslijedio ustaπki pu-

kovnik Antun Magaπ. Duæe vrijeme duænost ravnatelja πkole obnaπao je dopukovnik V. RenduliÊ.

ZadaÊa πkole bila je osposoblja-vanje i pripremanje novih oruæniËkih doËasnika i ”voa obhodnje”. Prema Sluæbenom Viestniku Ustaπke vojnice Srediπnja oruæniËka πkola u Bjelo-varu organizirala je struËne teËajeve na kojima su se osposobljavali Ëasnici dodijeljeni iz drugih oruæanih postroj-bi. No, uglavnom je to bila πkola za pitomce koji su pridoπli iz srednjih πkola, doËasnici i drugi vojni djelatnici iz drugih oruæanih postrojbi. ©kolom je po pravilima upravljao zapovjednik, a pritom su mu bili dodijeljeni doza-povjednik, ravnatelj πkole (na Ëelu nastavnog odsjeka koji je obuhvaÊao sve nastavnike πkole), prvi i drugi poboËnik, zapovjednik stoæernog sata i osoblje za upravnu, zdravstvenu i veterinarsku sluæbu. Osim toga u sas-tavu πkole djelovala je I. i II. nauËna oruæniËka bojna (svaka bojna tri sata), oruæniËki nauËni konjaniËki sklop, radna bojna (opsluæniπtvo πkole) i pomoÊna bojna (Ëuvanje objekta i vjeæbaliπta πkole) te oruæniËka glaz-ba. Zapovjednik Srediπnje oruæniËke πkole po pravima bio je izjednaËen sa zapovjednicima oruæniËkih krila. Doza-povjednik Srediπnje oruæniËke πkole i dozapovjednici oruæniËkih krila izrav-no surauju i po potrebi zamjenjuju zapovjednike postrojbi i ustanova. U njihovoj nadleænosti bila je skrb o pi-

9 KovaËiÊ, n. dj., 298.10 Gradnja srediπnje oruæniËke πkole, Bilo Gora, br.

74., 31. X. 1942., 7.


s



tanjima gospodarske uprave u postroj-bama kojima su pripadali.¹¹

II.Sastav Srediπnje oruæniËke πkole

i nastavni plan propisao je ministar unutarnjih poslova u sporazumu s ministrom domobranstva na prijedlog Vrhovnoga oruæniËkog zapovjednika. Od πkolskih programa koji su posto-jali za izobrazbu oruænika postojali su:g StruËno-staleπki teËaj (za ospo-

sobljavanje Ëasnika iz drugih di-jelova oruæanih snaga za sluæbu u Oruæniπtvu)

g StruËno-staleπka izobrazba (izo-brazba Ëasnika pitomaca za postrojbe Oruæniπtva)

g »asniËki teËaj (izobrazba viπih doËasnika za Ëasnike Oruæniπtva)

g Upravni teËaj (izobrazba upravnih Ëasnika i doËasnika Oruæniπtva)

g TeËaj za struËnu viπu izobrazbu (priprema Ëasnika Oruæniπtva za ispite satniËkoga, bojniËkoga i pu-kovniËkog Ëina)

g DorojniËki teËaj (izobrazba Ëasnika za dorojniËki teËaj)

g DoËasniËki teËaj (izobrazba oruæni-ka niæih doËasniËkih Ëinova za viπe doËasniËke Ëinove)

g TeËaj za zapovjednike ophodnji (izobrazba doËasnika oruænika za zapovjedniπtvo ophodnji)

g Provedba posebnih specijalistiËkih teËajeva za pripadnike Oruæniπtva (samovoznoga, brzoglasnoga, krugovalnoga, tiskarskoga, stro-jopisaËkoga, strojarskog, stranih jezika...).¹²

Mnogi su od maturanata πkole poslije zavrπenog teËaja poslani na specijalizirane teËajeve u Carabi-nière πkole u Italiji (Rim, Firenca) i oruæniËke πkole u Reichu.¹³ Osim toga, s obzirom na to da je OruæniËka πkola imala kvalitetne nastavnike, neki od njih sudjelovali su i u izvoenju nastave u bjelovarskoj Gimnaziji te drugim πkolama.14

Pribliæavanjem oruæanih sukoba izmeu snaga NDH i narastajuÊega partizanskog pokreta u bjelovar-skom kraju i pitomci OruæniËke πkole ponekad su sudjelovali u borbama na πirem podruËju Bilogore i Kalnika. Tako je od 27. veljaËe do 8. oæujka 1943. godine jedna grupa oruænika od 200 ljudi iz ©kole sudjelovala u domobransko-njemaËko-ustaπkoj ope-raciji ”Mirko” pod zapovjedniπtvom

11 Hrvatski dræavni arhiv (HDA), Sluæba dræavne sigurnosti RepubliËkog sekretarijata za unutarnje poslove SocijalistiËke Republike Hrvatske (SDS RSUP SRH), πif. 013.4.29., Elaborat o ustaπkoj æandarmeriji - Bjelovar, Sluæbeni Viestnik ustaπke vojnice, 387-401., Zakonska odredba o ustrojstvu i djelovanju Oruæniπtva i o sluæbovnim odnosima njegovih pripadnika od 26. studenoga 1942.

12 Amir, Obhoaπ, Mario, Werhas, Bojan, Dimitri-jeviÊ, Zvonimir, Despot, Ustaπka vojnica, 2., Des-pot in≤nitus, Zagreb, 2013., 87.

13 HDA, SDS RSUP SRH, πif. 013.4.29., Elaborat o ustaπkoj æandarmeriji - Bjelovar.

14 Josip, VusiÊ, Gimnazija u Bjelovaru 1876.-1978., Millenium d.o.o., Bjelovar, 2012., 342.


s



I. pjeπaËke divizije.15 Uskoro su zabiljeæeni i prvi gubitci. NoÊu 25/26. srpnja 1943. godine partizanske je-dinice MoslavaËkoga partizanskog odreda napale su 5. sat (satniju) Srediπnje oruæniËke πkole u selu Du-brava, dvadeset kilometara od Kriæeva-ca, pri Ëemu je jedan domobran pogi-nuo, a 15 ih je nestalo. Partizanski su gubitci bili: jedan poginuo i 11 je bilo ranjenih. Zbog toga je sat povuËen u Bjelovar.16 Takoer su 22. listopada 1944. dvije oruæniËke bojne iz Bjelo-vara pod komandom satnika Ivana BrateniÊa sudjelovale u borbama pro-tiv partizanskih jednica na podruËju Stara Diklenica − StarËevljani. Gubitci su bili znatni s obje strane.17 Za sud-jelovanje u borbi protiv partizanskih jedinica u okolici Bjelovara nerijetko su pitomci Srediπnje oruæniËke πkole odlikovani za svoju hrabrost, a u nji-hovu poËast odræavani su i mimohodi

postrojbi Srediπnje oruæniËke πkole u glavnom gradskom srediπtu na Poglavnikovu trgu.18

Svaki zavrπeni teËaj pripadnika oruæniπtva sveËano se proslavljao u prostorijama Srediπnje oruæniËke πkole. Tako je 22. veljaËe 1944. go-dine nakon zavrπenog I. teËaja obav-ljena je sveËana prisega i dodjela odlikovanja najzasluænijima. Prema dopisniku bjelovarske “Domovi-ne” stoji: “SveËanost je zapoËela u pol 11 prije podne u dvoriπtu πkole. Na visokom stiegu vije se ponosno hrvatska zastava i sunce probija oπtar zimski zrak. Izdaju se zapovijedi, vrstaju se postrojbe. Na prostranom dvoriπtu prekritom debelom naslagom sniega, postrojavaju se krπni momci − naπi ponosni hrvatski oruænici”.19 Na sveËanosti su sudjelovali pred-stavnici gradskih vlasti te pripadnici hrvatskih i njemaËkih oruæanih sna-ga. Poslije odræane sveËane molitve vojnog duπebriænika za katolike Miπka JuriÊa i islamskog duhovnika Alije TopaloviÊa za Hrvate-muslimane, zapovjednik πkole pukovnik Antun Magaπ odræao je govor nakon kojega je slijedila sveËanost dodjele odliko-vanja, pri Ëemu su odlikovana 64 Ëasnika, doËasnika i oruænika.20 Osim

15 Zbornik dokumenata i podataka o narodnoslobodi-laËkom ratu jugoslavenskih naroda, Vojnoistorijski Institut JNA: tom V., knjiga 13., Beograd, 1956., br. 134., 541.

16 Zbornik dokumenata i podataka o narodnoslobodi-laËkom ratu jugoslavenskih naroda, Vojnoistorijski Institut JNA: tom V., knjiga 17., Beograd, 1956., br. 177., 551., Hronologija oslobodilaËke borbe nar-oda Jugoslavije 1941-1945, Beograd, 1964., 514.

17 Rade, Bulat, Deseti korpus “ZagrebaËki” NOV i POJ, Globus: Zagreb, 1985., 187. Borbe pito-maca oruæniËke πkole s partizanskim snagama navodi i Z. Dizdar: Zdravko, Dizdar, Oruæane jedinice NDH i okupatora u Bjelovaru i na pod-ruËju bjelovarskog okruga u toku rata, Bjelovarski zbornik, Bjelovar, 1990., 64. U radu se takoer spominje da se na bjelovarskom podruËju uz polaznike πkole do kraja rata nalazilo oko 1000 oruænika.

18 Odlikovani pitomci Srediπnje oruæniËke πkole, Domovina, br. 5 (21), 3. II. 1944., 8.

19 Velebna sveËanost u Srediπnjoj oruæniËkoj πkoli, Domovina, br. 9 (25), 2. III. 1944., 7.

20 Govor pukovnika g. Antuna Magaπa, Domovina, br. 9 (25), 2. III. 1944., 8.


s



proslave u Bjelovaru organizirana je 29. veljaËe iste godine i proslava u Zagrebu u velikoj dvorani Hrvatske radniËke komore, gdje je uz mnoge govore zvaniËnika glazba oruæniËke πkole, pod vodstvom ravnatelja po-ruËnika Josipa Corella, izvela oruæni-Ëku koraËnicu. Nekoliko dana kasnije pitomcima je na MaruliÊevom trgu govor odræao i Poglavnik.21

OruæniËka πkola postojala je sve do sloma NDH, kad se u svibnju 1945. godine odreeni dio pitomaca i vod-stva πkole povukao prema Zagrebu. Nakon πto su partizani osvojili vlast u Bjelovaru, neko vrijeme je podruËje bivπe oruæniËke πkole sluæilo kao Cen-tralni logor “Senjak” za zarobljene do-mobranske Ëasnike.22

21 KovaËiÊ, n. dj., 303-305..22 Antun, Kozina, Fragmenti iz domobranskog

logora “Senjak” 1945. u Bjelovaru, Bjelovarski zbornik 91., Gradski muzej Bjelovar, 1991., 42-48.


g “UËitelju je najglavnije njegovo ratilo knjiga i opet i opet knjiga. UËitelj bez knjige kopaË je bez motike; knjiga mu mora biti njegova vjeËna drugarica, ona mu mora pripomagati, da nikada nezastari, da nikada neklone u muËnom ali svetom radu svom. Nu odkud da uËitelj uviek s knjigom prijateljuje, kada je knjiga skupa druga, a uËitelj jedva da i sam za nuædu æivi. Tu se pomoÊ i moæe jedino, da se svi sloæno potrudimo i posmatramo za tak-ovu zakladu, kojom bi se uz malu cienu izdavali uËiteljem potrebni spisi. A da bi nam to za rukom poÊi moglo uz stalnu volju, o tom nema sumnje” (str. 205).

Ivan FilipoviÊ: BeËke pedagogijske slike, Zagreb, l870.

DAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAF


Contribution to the knowledge of the history of the Central Armoury School in Bjelovar

1942 − 1945

SummaryThe author presents data on the es-

tablishment, operation and activities of the Central Armoury School in Bjelovar during the Independent State of Croatia. It of≤cially began work on 1 November 1942 and operated until May 1945. The school organised vocational courses to train of≤cers from other armed forces.

Keywords: constabulary, Central Armoury School, Bjelovar, Independent State of Croatia.

s



Saæetak Autor u Ëlanku prikazuje neka obiljeæja osnovne πkole

kao vaænog Ëinitelja u Ëovjekovu æivotu. IstiËe se da su tra-ganja za dobrom πkolom uvjetovana druπtveno-æivotnim potrebama te da Hrvatska ima svoju uspjeπnu pedagoπku osnovnoπkolsku vlastitost i tradiciju. U srediπtu rasprave autorov je prikaz osnovnih obiljeæja modela πkole otvorenih vrata.

Istraæivanja pokazuju da je πkola otvorenih vrata nasto-jala biti privlaËna uËenicima te drugi dom djeci. Bila bi to πkola u koju djeca rado idu, πkola u kojoj sva djeca postiæu uspjeh. (πkola uspjeha za sve) ili jednostavno πkola u kojoj djeca naprosto æive svojim djeËjim æivotom.

Autor zakljuËuje da ideje πkole otvorenih vrata i danas mogu biti poticajne u stvaranju suvremene πkole.

KljuËne rijeËi: osnovna πkola, πkola otvorenih vrata, odgojno djelovanje, pedagoπko nasljee, nastavni proces.

Provedbeni model hrvatske osnovne πkole — πkola

otvorenih vrataxyx

Prof. dr. sc. VALENTIN PUŽEVSKI, Zagrebxyx

UDK: 373.3 Pregledni Ëlanak

Primljeno: 20. 2. 2015.

Valentin Puževski n Provedbeni model hrvatske osnovne škole − škola otvorenih vrata...



Htijenja i æelje

©to je to škola otvorenih vrata? Smatramo je dobrom osnovom

za temeljnu izobrazbu naπih mladih i njihovo æivotno odrastanje.

Æelim u ovom Ëlanku prikaza-ti neka obiljeæja osnovne πkole kao vaænom Ëinitelju u Ëovjekovu æivotu. Traganja za dobrom πkolom imaju znaËajnu druπtveno-æivotnu potrebu. Imamo mi u Hrvatskoj svoju uspjeπnu pedagoπku osnovnoπkolsku vlastitost i tradiciju. Upoznajmo je.

Svako vrijeme nosi svoje poseb-nosti u obrazovanju i odgoju pa tako i ovo danaπnje u drugom de-setljeÊu XXI. stoljeÊa. Dræava predlaæe provoenje devetogodiπnje osnovne πkole s predπkolom kao dodatkom osmogodiπnjoj πkoli, a naπa pedagogi-ja donosi tzv. kurikulumski pristup πkoli i njenom djelovanju. RijeË je o vrlo sloæenoj filozofiji odgoja, obra-zovanja i πkole kao æivotnoj poseb-nosti s odgovarajuÊim odgovornim pristupom sveukupnom djelovanju πkole — od planiranja, preko sveu-kupne provedbe odgojno-obrazovnog procesa u svim pojedinostima sve do vrednovanja uËinjenoga. Kaæu, rijeË je o svjetskim pedagoπkim suvremenim pristupima nastalim u anglosakson-skome jeziËnom podruËju.

Na zaËetke tih za nas novih pristu-pa djelovanju πkole ulazimo u naπoj realnosti s provedbenim modelom

nazvanim osnovna πkola otvorenih vra-ta. RijeË je o πkoli s mnogostrano raz-vijenom pedagoπkom djelatnoπÊu kao naπoj uspjeπno ostvarenoj pedagoπkoj posebnosti. O njoj bismo govorili. U njenoj realizaciji sudjelovao sam s mnogim suradnicima.

DostignuÊa naπega pedagoπkog nasljea

Graditi osnovnu πkolu za sadaπnjost i buduÊnost nemoguÊe je bez poznavanja prijeena puta da se makar i malo ne zaviri u nacionalnu ostavπtinu u domeni odgoja, obra-zovanja i πkole kao specijalizirane druπtvene ustanove odgoja i obra-zovanja. RijeË je o pedagogiji πkole. Prisjetimo se.

©kola je nastala kao Ëovjekova potreba za organiziranim odgojem. ©kola je specifiËan oblik ljudske orga-nizacije za odgoj kao posebne djelat-nosti prijenosa generacijskog iskustva. Ona je oduvijek specifiËna druπtvena odgojna ustanova i prati njegov po-vijesni razvoj od prvih dana svog postojanja. Valja prihvatiti stav da je πkola konkretan Ëin organiziranog prenoπenja ljudskog iskustva. Da se prisjetimo. Terminom πkola oznaËuje se, viπe od dva milenija, specijalizira-na druπtvena institucija za organizira-ni odgoj i obrazovanje.

Ne dati danas, u raspravi o os-novnom πkolstvu, barem letimiËan


s



uvid u naπu povijesno-pedagoπku riznicu kojom raspolaæemo bilo bi, smatram, pogreπno, pogotovo kad se zna da naπe osnovno πkolstvo, orga-niziran i osnovni odgoj i izobrazba imaju stogodiπnji kontinuitet karakte-riziran naporima da se utemelji prava istinska narodna πkola. Zbog toga sam odluËio ponajprije prikazati razvojnu nit i progresivna nastojanja te karak-teristiËne dosege u izgradnji osnovne πkole kao druπtveno-pedagoπke insti-tucije za narodni odgoj i izobrazbu.

NeÊe to biti uËinjeno detaljno. Pokuπat Êemo dati svojevrstan kratak pregled razvojnog tijeka hrvatske os-novne πkole s namjerom da se ukaæe ponajprije na ona htijenja, pokuπaje, ostvarenja i dostignuÊa koja oznaËava-ju njezin razvoj i napredak.

Istaknut Êu vrijedne korake naπe pedagogije u podruËju osnovnog πkolstva. Pritom govorimo u ime mnogih koji su stvarali praksu ob-vezne πkole u nas od njenih poËetaka sve do 21. stoljeÊa u kojem se nastav-lja taj za svakog Ëovjeka nezamjen-ljivo vrijedan posao æivotne pripreme. RijeË je o pedagogiji izrasloj u praksi odgojnog djelovanja u nas.

Pedagoπko nasljee hrvatskog πkolstva starijega i novijeg datuma sadržava naπe vrijedne posebnosti, ono po Ëemu se zna za nas i izvan zemlje. Æeljeli bismo i na njih upo-zoriti. Osnovno πkolstvo stvarano je u æivotnim tijekovima realnosti (i okolnostima æivotnih koloteËina) naπe

zemlje u teænji za boljim, uspjeπnijim, vrednijim, naprednijim pedagoπkim djelovanjem. Nastajalo je u stvarala-Ëkim teænjama naπih ljudi, Ëesto i nesebiËnim vlastitim sebedarjem.

Nismo se zatvarali pred iskustvima drugih. Nastojali smo pratiti πto se dogaa u naπem okruæenju, a s vre-menom i sve dalje. Prati se πto drugi rade, no pokuπava se stvaralaËki gra-diti vlastitost.

Æelimo u druπtvo znanja, no sus-ret s teπkoÊama stvarnosti u kojoj æi-vimo nije lak ni jednostavan. Prati nas sudbina male zemlje. Vrijeme je opÊe globalizacije, kao i vladavine liberal-nog kapitalizma i svojevrsne diktature relativizma, kad se interesi profita bez granica i limita ne æele obuzdati. Nije lako odræati se i opstojati. Utkivanje naπih nacionalnih posebnosti u opÊa kretanja u tim okolnostima mora biti vrlo promiπljeno.

Nismo nikad æivjeli izdvojeni od svijeta. Nastojali smo biti njegov dio u ovim naπim æivotnim stranama. Sastavnice europskog pristupa odgo-ju i obrazovanju odavna su u praksi hrvatskih πkola i taj se put gotovo uvijek slijedio. Ne moæemo biti iz-dvojeni iz svijeta (πto i ne æelimo), no moramo kao dio svijeta stvarati i nje-govati i u πkolstvu svoje nacionalne posebnosti i vlastitost. Æelio bih nas u tome smislu hrabriti i poticati.

U europskim smo prostranstvi-ma od stoljeÊa sedmog. Ovdje smo zapoËeli svoju novovjekovnu povijest, prilagoavali se sveukupnosti æivota.


s



U sadræaje koje smo ovdje zatekli ut-kivali smo posebnosti koje nosimo u sebi. Prihvatili smo krπÊanstvo kao dio naπega duha i kulture, povezuje nas ono sa svijetom i ukljuËuje u nje-gove æivotne tijekove. Pridruæilo nas je krugu europskih naroda. Na toj se osnovi zapoËelo razvijati i πkolstvo i stvaran je ovovremenski tijek πto traje do danaπnjih dana.

Periodizacija prijeenog puta

Povijest nam nije bila sklona, no odræali smo se do danas na graniËnim prostorima europskog Istoka i Zapa-da.

1. PoËetno razdoblje (od stoljeÊa sed-mog) karakterizira primanje pismenosti i utemeljenje πkolstva preko crkvenih redova. Benediktinci utemeljuju naπu pismenost i πkolstvo u vrijeme kneza Trpimira (852. godine postoji πkola u Riænicama, kod Solina). U IX. stoljeÊu imamo svoje narodno pismo — glagoljicu. PouËava se pismenost i stvaraju temelji za πirenje kulture. Geslo Ora et labora benediktinskog reda upuÊuje na pedagoπki pristup πkolovanju i odgoju. ©iri se prosvje-ta diljem Hrvatske (crkveni redovi), dræimo korak sa svojim vremenom.

2. Slijedilo je vrijeme naπe integrira-nosti s Maarskom (od 1102.) i s Austri-jom (od 1527.), dakle viπe od osamsto godina. U sastavu smo europskih na-roda. Slijedi daljnji hod naprijed.

Dolazi do osnivanja i otvaranja

πkola raznih opredjeljenja, a onda i razvoja πkolskog sustava od osnov-noga preko srednjega do visokog πkolstva. U sustavu europskih kre-tanja, s utkanoπÊu naπih posebnosti, XX. smo stoljeÊe doËekali s usvoje-nim πkolskim sustavom i prateÊim πkolskim i pedagoπkim potencijalom.

Godina 1874. povijesni je meaπ na naπemu uzlaznom æivotnom putu. Donesen je MaæuraniÊev Zakon ob us-troju puËkih πkolah i preparandijah za puËko uËiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Utemeljena je opÊa naro-dna Ëetverogodiπnja izobrazba. ©kola je zarisana kao prosvjetno i kulturno srediπte svoga okruæenja (teænja ostala do danas). UËitelj je nositelj sveukup-nosti æivota πkole te se posebna skrb o pripremi uËitelja veæe zakonom. Slijedi vrijeme utemeljenja naπega πkolstva u cjelini te poËetak i nasta-janje znanosti koje ga prate. Povezani smo sa svijetom po struËnoj, ali i staleπkoj osnovi.

Uz uËenje, u svijetu znanog peda-goga Herbarta, o redu, organizira-nosti i strogoÊi u nastavi, pojavljuje se i pedagogija prosvjetiteljske naravi s naglaπenim naËelom narodnosti. UËenja Komenskoga, zatim Pesta-lozzija i Ëitave plejade klasika europ-skih pedagoπkih iskustava — Fröbela, Diesterwega, Uπinskoga i drugih, ima-ju svoj trag u naπim pedagoπkim nas-tojanjima. Na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeÊe imamo vlastitu pedagogiju.

Slijede traganja za humanoπÊu πkole


s



i æivota i rada u njoj. Istupa se pro-tiv πablone u pedagoπkom djelovanju i traæi sloboda u uËiteljevu stvara-nju. U svijetu se pojavljuju reformski smjerovi nove πkole. Spomenut Êemo poznatu radnu πkolu (Johna Deweya, Georga Kerschensteinera i Makaren-ka) s utjecajem na pedagoπku praksu i u nas. Posebno valja spomenuti naπ Pokret za umjetniËki odgoj koji traæi da πkola odgojem nastoji oplemeniti Êud i srce svojih uËenika (vodili su Ivan TomaπiÊ i Vjekoslav KoπËeviÊ). Pokuπaji su to koji su neËujno os-tavili primjeran trag i utjecaj u nas. Njihove ideje djelovale su zasigurno na stvaralaπtvo nadolazeÊih uËiteljskih generacija.

Bojim se da nekoga vrijednoga iz tih vremena ne spomenem. Na-vest Êemo dvije osobnosti. Imao je svoj pristup πkoli Ivan FilipoviÊ pa razraenu pedagogiju πkole Stjepan BasariËek. U uËiteljskom organizira-nom nastupanju nastao je i Hrvatski pedagoπko-knjiæevni zbor.

3. Vrijeme izmeu 1918. i 1945. godine zapoËeto je reformskim pokuπajima nove pedagogije. Peda-gozi se poËinju zauzimati za πkolu primjerenu djeci, njihovim interesima i moguÊnostima, individualnim potre-bama i razlikama. Dogaa se koperni-kanski obrat u odnosu na tradicio-nalnu intelektualistiËku pedagogiju. Traži se πkola πto veÊe i jaËe angaæira-nosti uËenika. Posebno se πire utjecaji radne πkole. Velika su bila iπËekivanja,

naæalost, nisu æivotu naπega πkolstva donijela oËekivano. Nekoliko obilježja vremena: g zadræano je Ëetverogodiπnje obve-

zno πkolovanje, reformska kretanja u Europi odrazila su se na nepo-srednu praksu πkola, osuvreme-njuje se metodika πkolskog rada

g osjeÊa se angaæiranost uËiteljskih udruga i pokreta (staleπka pitanja, struËni Ëasopisi, teËajevi, metodiËki priruËnici), pojava antifaπistiËkog organiziranja

g vrijeme je to poËetaka djelovanja na promicanju narodnog prosvjeÊi-vanja: osnivaju se knjiænice, Ëi-taonice, organiziraju teËajevi za opismenjivanje i razni sadræaji gajenja narodnog izraza i πirenja kulture (SeljaËka sloga), zdravstva, kulturno-umjetniËkih i sportskih druπtava

g napreduje razvoj prateÊih peda-gogijskih znanosti

g uz srednjoπkolsku izobrazbu uËite-lja naziru se zaËete visokoπkolske izobrazbe uËitelja (1919. osnovana Visoka pedagoπka πkola u Zagre-bu)4. U povijesnom kretanju 1941. za-

tekao nas je Ëetverogodiπnji rat. Podvo-jenost na dræavne i partizanske πkole, koje nastaju tijekom rata, osjeÊala se preteæno u ideoloπkom pristupu nastavnim sadræajima. O razdoblju Ëetverogodiπnjeg rata istaknuli bismo jednu konstataciju — nadljudskim snagama uËiteljstvo skrbi o æivoti-


s



ma i πkolovanju uËenika, i to s obje strane bratoubilaËkog rata. Upravo u to doba obistinio se poznati stav o znaËenju ljudskih vrijednosti pravih uËitelja koji svoje djelovanje posveÊu-ju uËenicima i opÊem dobru u svim æivotnim teπkoÊama i okolnostima.

5. Progovorimo o drugoj polovici XX. stoljeÊa — razdoblju socijalizma. Vrijeme od 1945. do 1990. godine vaæan je korak u razvitku osnovne πkole u Hrvatskoj. SteËena iskustva ovoga povijesnog razdoblja vrijedna su za kontinuitet razvoja osnovne πkole u Hrvatskoj.

Izrastala je i izrasla u tom vremenu druge polovice XX. stoljeÊa osnovna πkola kao sreena odgojno-obrazovna institucija temeljne nacionalne izo-brazbe u osmogodiπnjem trajanju. »itavo vrijeme od gotovo pedeset go-dina bila je to dræavna πkolska insti-tucija, s povremenim sve izraæenijim teænjama za slobodnijim postavlja-njem. U sluæbi je vladajuÊe politike, smatraju je bitnim Ëimbenikom ost-varivanja socijalistiËkoga druπtvenog ureenja, no, uza sve to, nacionalno opredijeljeno uËiteljstvo nastoji svojim pedagoπkim i ljudskim djelovanjem unositi u njezin æivot slobodarske hu-manistiËke i demokratske ideje i na njima graditi svoju πkolsku pedago-giju. Ublaæavana je na taj naËin njezi-na ideoloπka jednostranost i valja pozi-tivno ocijeniti prijeeni put.

Neposredno nakon rata, 1945. go-dine, ponajprije se sreuju moguÊnos-ti za djelovanje ratom oπteÊenih i

uniπtenih πkola i obuhvat πkolom sve uËeniËke populacije u zemlji. PoËinje se s naslijeenom Ëetverogodiπnjom obvezatnom πkolom. Nezadovolj-stvo takvim stanjem vodi prema produæivanju trajanja πkolske ob-veze. Pokuπava se sa sedmogodiπnjom πkolom, no vrlo se brzo i zakon-ski produæuje trajanje na osam go-dina. Trebalo je Ëitavo desetljeÊe traæenja provedbenih moguÊnosti osmogodiπnjeg πkolovanja.

Od 1960. godine nadalje Hrvat-ska ima jedinstvenu osnovnu osmo-godiπnju πkolu koja se koncepcijski zacrtava kao razgranata pedagoπka institucija narodne izobrazbe. ©kola se postavlja kao kulturno srediπte svoga okruæja. Gotovo dva desetljeÊa os-novna je πkola bila u srediπtu dræavne brige. Od πezdesetih do osamdesetih godina proteæe se zlatno razdoblje njezina razvoja i djelovanja. Njezina se djelatnost i nakon toga sve viπe okreÊe pronalaæenju moguÊnosti za πto potpuniji ljudski razvoj mladih. Stoga se u njezinu sadræaju, uz nas-tavu kao srediπnju djelatnost, provode i dodatni oblici odgojno-obrazovne djelatnosti, slobodne izvannastavne aktivnost, skrb o zdravljo i aktivnosti kulturno-javne djelatnosti kao zasebni sadræajni oblici pedagoπkog djelova-nja.

Okrenutost πkoli koja se razvija kao mjesto æivljenja mladih inicirala je i angaæirala pedagogiju ovoga vre-mena na ostvarenju zacrtanih teænji.


s



Pokuπavali smo stvarati naπu poseb-nost, zapravo originalnost, koja pod imenom ZagrebaËki model πkole ot-vorenih vrata egzistira do danas.

O modelu πkole otvorenih vrata

Reformska kretanja u osnovnoj πkoli druge polovice XX. stoljeÊa ot-varaju πkolu iz njene uskonastavne πkolniËke prakse πirim pedagoπkim nastojanjima. VeÊ u vremenu porat-nih akcija (poslije 1945.) u sreivanju Ëetverogodiπnje osnovne πkole pojav-ljuju se teænje za narodnim prosvjeÊi-vanjem u πkolskom okruæenju. Æelja za idealnom odgojno-obrazovnom πkolom otvorenom za sve probleme odrastanja naπih maliπana zraËi u svim nastojanjima vrijednog uËiteljstva.

Reformskim kretanjima πezdesetih godina zapoËinju traganja za no-vim, posebno u eksperimentalnim πkolama, a zatim se teænje i iskustva πire diljem zemlje. Dolazi do sve jaËeg otvaranja pedagogijskih znanosti no-vim tendencijama vremena. Razrauje se koncepcija πkole kao druπtvene, a manje dræavne institucije, promiπlja se i πiri njeno djelovanje kroz njenu obogaÊenu sadræajnu odgojno-obra-zovnu strukturu, razmiπlja se o re-formiranoj osnovnoj πkoli u cijelosti, slijede programiranja povezana s konkretnim moguÊnostima.

Nazire se slobodnije i humanije ozraËje u æivotnoj neposrednosti. Uz

sluæbeno dræavno “dirigirano” voenje dolazi do oæivljavanja slobodnih inicijativa uËiteljstva. Dogaaju se i staleπka okupljanja i nastupanja te suradnja s vlastima u πkolskim pita-njima ali i prosvjetnom æivotu. Izraæen je stav o potrebi suradnje, dogova-ranja i zajedniπtva pedagoπke prakse, pedagogijskih znanosti, pedagoπke operative i prosvjetnih vlasti.

Imali smo sreÊu da je u reformi osnovne πkole u Hrvatskoj postojala grupa odgovornih osoba iz pedagogij-skih znanosti, prosvjetno-pedagoπke sluæbe, πkolske prakse i vladajuÊih struktura. Pripremljeno, dogovorno i odgovorno donose se odluke prije prijelaza na πire akcije.

Slijedili su eksperimentalni pokuπaji realizacije postavljenih zamisli. U Hrvatskoj je djelovalo de-set eksperimentalnih πkola, u Zagrebu djeluje posebna grupa voena Zvoni-mirom Korajem koja je inicirala re-alizaciju reformskih zamisli vlastitim nastojanjima. Njihova ostvarenja naz-vali su πkolom otvorenih vrata.

Prosvjetno-pedagoπka sluæba sud-jeluje u tim akcijama. Slijedile su rasprave o postignuÊima (i pozitivnim i negativnim), zatim organizirana sav-jetovanja i onda osmislene aktivnosti u sveukupnoj πkolskoj praksi. Ta inicijativa i napredak u izrastanju πkole otvorenih vrata kao naπega πkolskog modela u pozitivnom smislu rijeËi πiri se diljem zemlje. Nastoji se omoguÊiti da sve ono πto moæe pomoÊi u vrijed-


s



nim obrazovnim i odgojnim nastoja-njima πkole nae svoje mjesto u sadræa-jima njenoga pedagoπkog djelovanja.

Uz sve πkolske propise πkole su ipak slobodne u kreiranju svoje sva-kodnevice i vlastitom izrastanju i djelovanju kao druπtveno-prosvjetna, kulturna i pedagoπka srediπta za odgoj mladih. Usmjerenost πkole æivotnom odrastanju mladih, kao najbitnijoj sastavnici opstojnosti dræave, bila je i ostaje bitna njena zadaÊa. Stoga æeli-mo da je πkola, u prenesenom smislu rijeËi, istinski njihova æivotna orga-nizacija mladih. UËitelji entuzijasti postaju stvaraoci takvoga pedagoπkog ozraËja.

“Naπa je æelja da gradimo πkolu koja Êe biti privlaËna djeci. ©kolu, za koju bismo mogli reÊi da predstavlja drugi dom djece. ©kolu, u koju dje-ca rado idu, πkolu u kojoj sva djeca postiæu uspjeh. ©kolu, u kojoj djeca naprosto æive onim svojim djeËjim æivotom.” (IzreËeno u Osnovnoj πkoli u Radovancima, kod Slavonske Poæege na susretu uËitelja Ëlanova Pedagoπkog praktikuma iz Zagreba 1989. godine). Iznesene su lijepe æelje. Jesu li i u ko-joj mjeri ostvarive? Ovisi to o mnogim Ëiniteljima, umnogome o uËiteljima i njihovom slobodarskom stvaralaπtvu, ali i mnogim drugim okolnostima (dræavnim propisima, prosvjetnim i pedagoπkim stavovima, druπtvenoj sredini, roditeljima i dr.).

Govorim na osnovi poznavanja vrijednog dijela uËinka naπe πkolske

prakse, pedagoπkih stavova i dokume-nata koji su, istina, iza nas, no koji su otvarali moguÊnosti pozitivnih kreta-nja i stvaranja naπe πkolske i pedagoπke vlastitosti. Novo vrijeme ima svoje zahtjeve, no zasigurno Êe se oslanjati na postignutu pozitivnu praksu o kojoj i govorimo.

Æivotna praksa πkole otvorenih vrata za potrebe odgoja i obrazo-vanja uËenika temelji se na iznese-nom pedagoπkom pristupu πkoli kao mjestu æivljenja mladih, podrπci prosvjetno-pedagoπke sluæbe, sud-jelovanju struËnih udruga i druπtava, kao i marljivom sudjelovanju uËitelja i podrπci roditelja.

»itavo vrijeme moga pedagoπkog rada bilo je usmjereno potrazi za uspjeπnim πkolama i suradnji s njima. ©iri se takvo pedagoπko sadræajno djelovanje πkola diljem zemlje. (Osim eksperimentalnih πkola, Zvonimira Koraja i zagrebaËkih πkola, nailazio sam i na suradnju u πkolama svih naπih krajeva, pa i Slovenije, BiH, Sr-bije i Makedonije. PosjeÊuje se Jor-danovac u Zagrebu, odræavaju susreti i savjetovanja.) Na osnovi viπegodiπnjeg iskustva i piπem.

Posebno bih skrenuo pozornost na sljedeÊe naslove: Obavezna os-novna πkola mora biti πkola otvorenih vrata, Pedagogija, Beograd, 1977. br 3 − 4, str. 217 − 220; U potrazi za uspjeπnom πkolom, Poruke: Podanaπnjenje hrvatskoga πkolstva, Kriæevci, 2001., str. 181 − 190; Za-grebaËki model Otvorene osnovne


s



πkole, Naπa πkola, Sarajevo, 2003., br. 26., str. 51 − 59.

©iri se bogato pedagoπko-sadræajno djelovanje πkola. Uz opÊe zajedniËke pristupe svaka πkola ima svoje poseb-nosti. Izrastaju u njima sadræaji odgo-ja i obrazovanja temeljeni na kulturi i duπi Ëovjeka svakog kraja naπeg podneblja i izrasta jedna suvremeno emancipirajuÊa æivuÊa pedagogija koja u angaæiranoj πkoli i uËenicima na tim osnovama graenom πkolskom æivotu i konkretnim posebnostima sagledava i njeguje svoje pedagoπke moguÊnosti. To je bitni stav u pristupu i izrastanju vlastitosti æivota svake πkole i u tome je bit πkole otvorenih vrata. Vrijeme je to pozitivnih pedagoπkih koraka. Doπli smo tako do naπe pedagoπke vlasti-tosti i realnih moguÊnosti izrastanja πkole za narod u XXI. stoljeÊu.

Evo πto se sada zahtijeva, ukratko izreËeno, koje se zadaÊe postavljaju osnovnoj πkoli. Od πkole se zahtijeva da posveti pozornost mnogim zadaÊa-ma:”...slikovito to danas iznosimo: uËiti za znati, uËiti za djelovati, uËiti za biti, uËiti za æivot s drugima, za zajedniπtvo.”

Takvo usmjeravanje πkole i kon-kretizacija njenih zadaÊa moguÊi su na iskustvima koje imamo u naπoj prak-si. O entuzijazmu i ærtvovanju uËitelja ovisi hoÊe li πkola uistinu naprijed ili ne, hoÊe li oæivjeti radoπÊu i radom ili Êe ostati ËinovniËka organizacija.

Odgojno-obrazovnu strukturu Ëini viπe skupina pedagoπkog djelovanja.

Sadræajno obogaÊivanje πkole vodi do novih zadaÊa. Da se prisjetimo!

Sadræaj πkole nije viπe samo nas-tava. Svaka πkola ima u svome djelo-vanju neπto svoje, vlastito. To je, istina, manje vidljivo u praksi nas-tavne djelatnosti, iako su i tu u obradi odreenih sadræaja moguÊe didak-tiËko-metodiËke posebnosti. Koriste se sve viπe sastavnice suvremene me-todike i tehnologije. Nalazimo πkole s posebno ureenim kabinetskim pristupom rada, kibernetiËke uËioni-ce, prostore osposobljene za uËenje. Ima vrijednih uËitelja koji taj dio po-sla πkole smatraju posebno vaænim i posveÊuju mu se suptilnijim pristu-pom. Nastoje da to bude zajedniπtvo u uËenju uËitelja i povjerenih mu maliπana. Uvijek su taj rad posveÊivali svojim uËenicima i bili sretni kad je urodio plodom.

U organiziranju dopunske i dodat-ne nastave, kao teænji reforme za us-pjesima, nailazimo na pokuπaje jaËeg angaæiranja pojedinih uËenika i grupa uËenika kao nositelja tih sadræaja i angaæiranost uËeniËkog zajedniπtva, pa i vanjskih Ëlanova (roditelji, bivπi uËenici, umirovljeni uËitelji, studen-ti...). Ostvaruju li se namjere tih ak-tivnosti?!

Prate se ovi pokuπaji i usvajaju ih najprije uËitelji entuzijasti. Istovre-meno se odræavaju savjetovanja i πire iznesene ideje. Sve viπe se istiËe osmiπljavanje vaænosti i moguÊnosti angaæiranja uËenika kao nositelja ak-


s



tivnosti koje se odnose na njihov bo-ravak u πkoli.

Posebno su vrijedan korak u oæivljavanju æivotne πkole i njenom podanaπnjenju sadræaji i naËin proved-be izvannastavnih aktivnosti. Moram navesti iskustvo πkole Jordanovac koje nosim u srcu. Osam sam godina tamo æivio s uËenicima, uËiteljima, teh-niËkim osobljem, roditeljima i zain-teresiranima ovoga kraja, pa i naπe pedagogijske znanosti i dræavnih vlas-ti i mnogo posjetitelja. (Subota je bila dan primanja posjeta. ©kolu je posjeti-lo 120 delegacija iz inozemstva.) Do-ista, tu je rasla naπa suvremena osnov-na πkola u svom sadræajnom smislu, a joπ viπe u pedagoπko-provedbenom æivotnom.

O nastavi ne bismo viπe govori-li. Smatrali smo vedre radne uvjete i zajedniπtvo svih nas u πkoli i uz pomoÊ mnogih iz okoline postizali izvrsne re-zultate. Ovdje vrijedi pravilo — sve u nastavi usmjerimo uspjehu uËenika.

Izvannastavni sadræaji davali su πkoli novo posebno zapaæeno obiljeæje. Oni su “nastavom zatvorenu” πkolu otvarali realnoj vedroj æivotnoj svakodnevici. PoËelo je od uËeniËkih interesa. Sve interese mladih i nije bilo moguÊe zadovoljiti. Na ovom je podruËju bujalo uËeniËko stvaralaπtvo. Kad im nismo znali pomoÊi, angaæira-li bismo roditelje, bivπe uËenike i posebne struËnjake. Imali smo svoje Kulturno-umjetniËko druπtvo, Klub mladih tehniËara, ©kolsko sportsko

druπtvo s mnogo grupa i sekcija, a onda i naπ ponos − UËeniËku zadrugu (tiskara, peradarnik, vrt i voÊnjak) i Kazaliπte lutaka.

Nevjerojatno kakvu su æivost uni-jele u æivot πkole izvannastavne ak-tivnosti. Njihov se program ostvarivao predveËer svakog dana. Tad kao da je πkola prestala biti πkola, a postala je neπto drugo, posebno, bila je zaista u potpunosti njihova, uËeniËka. Svatko se bavio svojim preokupacijama. Bila su to prava uËiliπta djeËjih aktivnosti, inicijative, samostalnosti, druπtvenog æivota, kulture meuljudskih odnosa, uËeniËkog samoupravljanja.

Nastojali smo da se u sadræaju rada uËeniËkih organizacija nau tri podruËja: sadræajno prirodno pove-zani s njihovom struËnom djelatnosti (sport, tehnika, kultura, proizvodnja), sadræaji speci≤Ëni za demokratiËnost i samoupravni æivot (vlastito voenje programa rada) te druπtveni æivot mladih (proslave, izleti, zabave i sl.). Bio je to vaæan prinos pedagogiji ovih djelatnosti. Ovo nije nastava − tu niËe slobodna neπkolska pedagogija.

©kola je bila otvorena svakodnevno od 7 do 19 sati. Povremeno i dulje.

Knjiænica i Ëitaonica bila je svojevrsni uËeniËki klub u kojem se moglo boraviti kad god je to uËenik zaæelio ili zatrebao. Takvih mjesta okupljanja u πkoli bilo je viπe: radio-nice mladih tehniËara, sportski tereni, pogoni zadruge, blagovaonica malog restorana, kabineti pojedinih pred-


s



meta. U tim se prostorima, u tom neobaveznom dolaæenju i boravku u πkoli, gradio jedan istinski ljudski od-nos izmeu svih nas. I onaj posebni ugoaj meusobnog poπtovanja i svijesti da se uspijeva samo uz ozbi-ljan rad, da je bez drugarske pomoÊi teπko, da je potrebno mnogo upor-nosti, truda i suradnje da se ostvare zamisli i pronau dobra rjeπenja.

Na Jordanovcu se mnogo radilo, ali i zabavljalo i slavilo. (Vidjeti opis u Fotomonografiji: ©kola Jordanovac, Zagreb, 1964.) Bilo je i posebno rad-nog angaæiranja. Preuzimale su se ob-veze (kao pravo) brige o održavanju rada i æivota (kuÊnog reda) i noπenja sa svim svakodnevnim pojedinostima kao pravo i Ëast uËenika. S vremenom je izrastala za πkolu karakteristiËna vlastita uobiËajena pedagoπka tradici-ja privlaËna za sve æelitelje radosti mladenaπtva.

Moramo podsjetiti naπu javnost na stvaranje odgovarajuÊe nove unutarnje strukture osnovne πkole. Izvrsnom se pokazala dioba osmogodiπnjeg tra-janja πkole na poËetne razrede (I., II., III.), srednje — prelazne (IV., V) i zavrπne (VI., VII., VIII.) kao tri pedagoπke cjeline. Tri pedagoπko-didaktiËko-metodiËke cjeline, s poseb-nom prelaznom etapom od razredne nastave s jednim uËiteljem, preko tima uËitelja u srednjoj etapi, prema predmetnoj nastavi pokazale su se uspjeπnom. Bilo je to vrijedno otkriÊe.

Razmiπljalo se i o godini predπkolskog odgoja kao dijelu os-novnog odgoja i izobrazbe. U tom smislu surauje se s djeËjim vrtiÊi-ma u okolici. Dogovara se taj posao, odræavaju se savjetovanja, desetak πkola pokuπava s takvom praksom.

©kola je nastojala brinuti o zdravlju i usmjeravati æivot mladih prema kulturi zdravog naËina æivljenja. Pokuπavalo se sa svakodnevnim vjeæbanjem. Teæe je iπlo s jutarnjim vjeæbanjem, no pod-nevna pauza i vrijeme predveËer bili su ispunjeni svakodnevnim sportskim sadræajima.

Bogatstvo πkolskih sadræaja dovelo je i do mnogo drugih obveza: preuzi-manje skrbi o rasporedu rada i odmora, o higijenskim uvjetima æivota, zdrav-stvenim akcijama, dodatnoj prehrani, razonodi tijekom odmora, izlascima u prirodu, povezanosti sa zdravstvenom sluæbom. Nastojalo se razliËitim tjed-nim akcijama smiπljeno zaokupljati uËenike sportom u slobodno vrijeme izvan nastave.

©to joπ nudi naπa πkolska peda-gogija koja je izrastala u tom vremenu æivota πkole? UËenicima se nudi mno-go moguÊnosti za ulaæenje u svijet kulture i æivotne zbilje u sustavu pro-grama kulturne i javne djelatnosti.

Nastoji se da se te aktivnosti pro-vode na osnovi njihova samoorga-niziranja. Iskustva upuÊuju na mnoge moguÊnosti: druπtveni æivot i akcije u slobodno vrijeme, organiziranje aktivnosti informiranja o zbivanjima


s



na svim podruËjima æivljenja; otvara-nje informatiËkih moguÊnosti rada s kompjutorom, internetom; djelovanje uËeniËkog otvorenog uËiliπta za nas-tupe uËeniËkih druπtava i organizaci-ja; odræavanje raznovrsnih teËajeva, priredaba, proslava, smotri, izloæaba; izlazaka iz πkole.

Dolazilo je i do okupljanja mladih iz okolice. Djeluju u slobodno vri-jeme u suradnji s uËenicima. Nailazio sam na razliËita iskustva u mnogim πkolama. Uæivao sam, na primjer, u sadræajno bogato osmiπljenoj toj djelatnosti u Osnovnoj školi prof. Franje Viktora ©ignjara u Virju.

Slijedi angaæiranost roditelja i oko-line. U radu s roditeljima raspolaæemo bogatim iskustvom. ©kola ne moæe bez suradnje i zajedniπtva s roditelj-skim domom i drugim Ëiniteljima okoline koji na odreeni naËin sud-jeluju u odgojnim procesima njena æivota i djelovanja. Naπ uvaæeni aka-demik Stjepan MatiËeviÊ odavno je u tu svrhu oblikovao Zajednicu doma i πkole kao zasebnu organizaciju. U danaπnje vrijeme ta je suradnja sve potrebnija i sloæenija. Valja vidjeti moguÊnosti ukljuËivanja u ove ak-tivnosti i drugih osoba kao i udruga zainteresiranih za πkolu i odgoj.

Na kraju niza sadræaja æivota πkole (mogli bismo nastaviti) æelim istaÊi misao da je stvaranje istinskoga pravoga, æivotnoga, ljudskog ozraË-ja u æivotu πkole sve vaænija, bitna zadaÊa πkolske pedagogije. O tome

smo tek usput govorili. Sve ovo πto smo dosad rekli vodi prema πkoli ot-vorenoj uËenicima cijelog dana. Naπe uËiteljstvo ostvarilo je praksu orga-niziranoga uËeniËkog boravka u πkoli kao produæenom boravku, sve do pedagoπke osmiπljenosti πkole s cjelo-dnevnim boravkom.

I danas se πkola razvija i gradi kao mjesto æivljenja mladosti — bitni pristup. Pokuπavali smo stvarati naπu posebnost, zapravo originalnost, koja pod imenom ZagrebaËki model πkole otvorenih vrata egzistira do danas.

Stjecana su mnogobrojna iskustva. Mnogo je iskustava steËeno u svim naπim krajevima, ponajviπe entuzi-jastiËkom organiziranoπÊu uËiteljstva. Valja ta iskustva poznavati i koristiti i na njima stvarati dalje. Treba nastavi-ti. ©kola — kulturno æariπte i dalje je pokretaËka ideja svih zainteresiranih za uspjeπan odgoj i obrazovanje naπih mladih.

RijeË na kraju

Imamo svoju osnovnu πkolu. Ve-liko je to dostignuÊe i æivotno bogat-stvo. Naπa osnovna πkola izrastala je kao narodna institucija usmjerena odgoju i obrazovanju svih maliπana osnovnoπkolske dobi. Ima svoju tradiciju, stvarana je i izrastala u naπoj zemlji i naπem podneblju, uz naπe uËiteljstvo i prava je ustanova za izo-brazbu uËenika danas i, uvjereni smo, u vremenima πto slijede. Imamo vlas-


s



titu pedagoπku praksu i prateÊu peda-gogijsku znanost bogato organizira-nog djelovanja πkole s provedbenim modelom πkole otvorenih vrata u koji je moguÊe ugraivati nova htije-nja, pokuπaje i rjeπenja. Kurikulum-ski pristup se nudi kao odgovarajuÊe rjeπenje. Valja u to vjerovati.

©kola otvorenih vrata kao naπe ost-varenje, uvjeren sam, ostaje naπa traj-na zadaÊa i izazov.

Literatura

g Osnovna πkola Jordanovac, Foto-monografija (1964.). Zagreb: Za-vod za unapreivanje πkolstva SR Hrvatske.

g Puæevski, V. (1987.), Prema πkoli otvorenih vrata — prilog pedagogiji osnovne πkole. Zagreb: IRO Spek-tar i dr. nakladnici.

g Osnovna πkola — pojava, razvoj, per-spektive (1989.). Zagreb: Institut za pedagogijska istraæivanja, OOUR Pedagogijske znanosti, Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu.

g U potrazi za suvremenom osnovnom πkolom (1991.) (Zbornik radova). Zagreb: Institut za pedagogijska istraæivanja Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu i Katehetski salezijanski centar.

g ©kola otvorenih vrata (2002.). Ure-dio Antun MijatoviÊ. Jastrebarsko: Naklada Slap.

g ©kola πkole (2011.). Uredio Vladi-mir Strugar. Zagreb: Hrvatski pedagoπko-knjiæevni zbor.


Implementation of a school with open doors in Croatian

primary schools

Summary The author describes some of the

characteristics of the primary school as an important factor in a person’s life. It is emphasized that the search for a good school depends on the social necessities of life, and that Croatia has a successful primary school tradition. The basic fea-tures of the model school with open doors form - the main point of the discussion.

Surveys show that a school with open doors tends to be attractive to students and a second home to children. This would be a school which is attended by children with joy, a school where all chil-dren achieve success. (School of success for all) or simply a school where children simply live their children’s lives.

The author concludes that the idea of a school with open doors can be encour-aging even today in creating a modern school.

Keywords: primary school, school with open doors, educational activities, pedagogical legacy, teaching process.

s



SaæetakU radu je rijeË o primjeni metode procesnog pisanja u

nastavi hrvatskoga jezika, nastavno podruËje jeziËno izraæa-vanje. MetodiËki model nastao je timskim radom uËiteljice Ëetvrtog razreda i nastavnice hrvatskoga jezika osmog raz-reda Osnovne πkole Grabrik u Karlovcu, a ostvaren je u jednom Ëetvrtom (22 uËenika) i jednom osmom razrednom odjelu (17 uËenika). Usporeene su reakcije uËenika razli-Ëite dobi na isti poticaj koje su utvrene metodom proma-tranja i voenjem ListiÊa za promatranje. Anketnim listiÊem za uËenike dobiveni su podatci o prihvaÊanju metode pro-cesnog pisanja.

I z p e d a g o š k e t e o r i j e i p r a k s exyx

Primjena metode Ëitanja i pisanja za kritiËko miπljenje

u jeziËnom izraæavanjuu Ëetvrtom i osmom razredu

osnovne πkolexyx

Mr. BOGDANKA CONJAR,ZLATA LUK©I∆, Karlovacxyx

UDK: 371.3 StruËni Ëlanak

Primljeno: 16. 11. 2014.




Analizom dobivenih podataka utvreno je da su uËenici Ëetvrtog razreda bili aktivniji, opuπteniji i maπtovitiji u radu. Naslovi pisanih sastavaka uËenika osmog razreda usmjereni-ji su na misaone procese, dok su naslovi uËenika Ëetvrtog razreda usmjereni na konkretne sadræaje.

KljuËne rijeËi: Ëitanje i pisanje za kritiËko miπljenje, jeziËno izraæavanje, pisani sastavak, procesno pisanje.

1. Uvod

Hrvatski jezik kao nastavni predmet raπËlanjuje se na Ëe-

tiri nastavna podruËja, a to su: hrvat-ski jezik, knjiæevnost, jeziËno izraæa-vanje i medijska kultura. Ovaj se rad bavi problemima jeziËnog izraæavanja.

RosandiÊ (2001.) razlikuje pet je-ziËnih djelatnosti. Govorenju, sluπanju, Ëitanju i pisanju dodaje prevoenje koje se odnosi na dekodiranje jeziËnog sustava s jednog jezika na drugi, s di-jalekta i æargona na standard i obratno. IstiËe kako je svrha programske cjeline jeziËnoga izraæavanja razvijati kulturu sluπanja, govorenja, Ëitanja, pisanja i prevoenja kod uËenika.

PavliËeviÊ-FraniÊ (2005.) na te-melju literature spominje razumije-vanje i prevoenje kao posredovanu jeziËnu djelatnost, a jeziËno izraæavanje definira kao naËine usmenoga i pi-sanog izraæavanja. »imbenici usmeno-ga i pisanoga jeziËnog izraæavanja jesu: po-znavanje jeziËnih normi, izraæa-vanje rijeËima, umijeÊe iskoriπtavanja

jeziË-noizraæajnih sredstava te odabir jeziË-nog idioma ili standarda.

Nastava jeziËnog izraæavanja pro-vodi se uglavnom u obliku jeziËnih vjeæbi koje se klasificiraju na govorne i pisane. JeziËne vjeæbe trebaju biti prilagoene psihofiziËkim moguÊnos-tima i interesima uËenika. Trebaju razvijati komunikacijske sposobnosti i pragmatiËnu kompetenciju uËenika. NaËin vjeæbanja treba proizlaziti iz potreba uËenika i zahtjeva jeziËnog programa u πkoli.

Svrha je njihove provedbe pomaganje uËenicima u jeziËnome, stilskome i kompozicijskom obliko-vanju pisanih i usmenih proizvoda, bogaÊenje rjeËnika, osvijeπtena upo-raba jezika te vladanje hrvatskim jezikom u svim funkcionalnim stilovi-ma. Realiziraju se unutarpredmetnom i meupredmetnom korelacijom.

Teæak (1996.) oznaËava jeziËno izraæavanje kao usmeno i pisano iz-raæavanje. Konstatira da uËenika nije dovoljno staviti u situaciju da primjenjuje znanja o gramatiËkim, pravopisnim i pravogovornim pravili-

s

Bogdanka Conjar, Zlata LukšiÊ n Primjena metode Ëitanja i pisanja...



ma, veÊ ga treba upoznati s pravilima na teorijskoj razini. UËenik treba steÊi znanje o teoriji sastavljanja, lingvistici, stilistici i retorici, ovisno o stupnju πkolovanja.

Beæen (2002.) jeziËnom izraæa-vanju pridaje najveÊu vaænost u pr-vom razredu osnovne πkole. Vaænost osnovnih jeziËnih djelatnosti u nas-tavi hrvatskoga jezika (sluπanje, go-vorenje, Ëitanje, pisanje) proizlazi iz temeljne zadaÊe hrvatskoga jezika kao nastavnog predmeta koja glasi da uËenici trebaju nauËiti komunicirati, tj. izmjenjivati poruke na hrvatskome jeziku.

2. DjeËje stvaralaπtvo

DjeËje stvaralaπtvo proizvod je djeËjih ruku, djeËje maπte i njiho-voga duhovnog djelovanja. Dogaa se u nazoËnosti odraslih i uz njihovo vodstvo, ali i u slobodno vrijeme po-taknuto medijima, lektirnim djelima, prijateljima ili bilo Ëime iz djeËjeg okruæja. Maπta je bitna za stvaralaπtvo i zbog toga je zadaÊa πkole da raz-vija sve oblike maπte. StvaralaËka ili kreativna maπta nastaje rekonstrukci-jom i rekomponiranjem postojeÊih sastavnica zato da se stvori nešto novo, originalno.

Da bi djeca stvarala, potrebno je osigurati osnovne uvjete za kreativno djelovanje i izraæavanje. Spomenuti uvjeti podrazumijevaju rad u pozi-tivnom okruæenju, osiguravanje vre-

mena za diskusije i rasprave, poticanje inicijativnosti uËenika, dopuπtanje slo-bodnog iznoπenja ideja, ukljuËivanje i aktivno djelovanje. Stvaralaπtvo podra-zumijeva nove ideje. Bez moguÊnosti iznoπenja ideja nema stvaralaπtva. Zato je vaæno dati uËenicima moguÊnost iznoπenja ideja jer im time omoguÊu-jemo stvaralaËko reagiranje.

Gudelj-Velaga (1990.) u knjizi Nas-tava stvaralaËke pismenosti uspostavlja izraz metodika nastave stvaralaËke pis-menosti. Pri tome definira pojam stva-ralaËke pismenosti kao stvaralaËku uporabu jezika s posebnim znaËenjem u procesima razvijanja jeziËne sposob-nosti uËenika, πto je osnovna zadaÊa jeziËnog odgoja i obrazovanja.

Metodika nastave stvaralaËke pis-menosti dio je znanstvenog sustava metodike nastave hrvatskoga jezika u kojoj se dogaa korelacija i inte-gracija svih njezinih zasebnih dijelo-va. Tako se nastava stvaralaπtva pove-zuje s nastavom jezika, nastavom knjiæevnosti, nastavom medijske kul-ture, nastavom slobodnih aktivnosti i izbornih programa koji se odnose na hrvatski jezik. Osnovna je zadaÊa me-todike nastave stvaralaËke pismenosti usmjeravanje jeziËnog odgoja i obra-zovanja prema jeziËnom stvaralaπtvu uËenika, πto bi trebao biti krajnji cilj bavljenja jeziËnim odgojem i obrazo-vanjem. Stvaralaπtvo se dogaa ako su osigurani ljubav, sigurnost, povjerenje i priznanje.

s




3. Pisani sastavci

Peruπko (1968.) slobodni pisani sas-tav razumijeva kao slobodu samostal-noga, individualnog naËina izraæavanja u kojem uËenik pronalazi sâm svoj izraz. Polazi se od uËenikove æelje i potrebe da se izrazi pisanjem. U poËet-noj fazi (poËetnim razredima) potre-bno je krenuti od vizualnog poticaja pa tek onda od onoga πto uËenik misli i osjeÊa. Peruπko posebno istiËe kako je korisno u poËetnoj fazi smiπljeno, pozorno i po planu uklanjati pogreπke u sastavcima. Oprez je potreban zato πto je svrha pisanja slobodnog sastava motivirati uËenike da piπu i pisanjem izraæavaju svoje misli, osjeÊaje, ideje, prijedloge i sl. Zahtjevi se postupno postavljaju, ovisno o napredovanju uËenika. Jedino pisanjem uËenici svla-davaju zakonitosti pisanog izriËaja.

RosandiÊ (2001.) pisani sastavak definira kao oblik pisanog izraæavanja. Oblici pisanog izraæavanja u osnovnoj πkoli jesu: opisivanje, pripovijedanje, izvjeπÊivanje, prepriËavanje i rasprav-ljanje. Izvori pisanih sastavaka jesu neposredna stvarnost (realni svijet), posredna stvarnost (crteæ, film, emisi-je, tekst...) i pripremljena stvarnost (pripremljene situacije).

4. »itanje i pisanje za kritiËko miπljenje (RWCT)

Taj projekt Foruma za slobodu odgoja, Ëiji su autori Charles Temple,

Jeannie L. Stelle i Kurtis S. Meredith, dobio je na natjeËaju Europske zajed-nice 2002. godine financijsku potporu i financijsku potporu Ministarstva pro-svjete i πporta na natjeËaju Vlade RH, Ureda za udruge. RWCT je zajedniËki projekt International Reading Associa-tion i University of Northern Iowa.

Prosvjetni djelatnici koji su zavrπili seminar imali su priliku doæivjeti neo-biËno iskustvo djelovanja razliËitih me-toda na um, osjeÊaje i stavove potiËuÊi ih da iskuπaju one metode koje su primjenljive u naπoj nastavnoj praksi. Ovaj je rad prikaz radionice za pisanje prema RWCT-u. Težište je na potica-nju uËenika da piπu o onome o Ëemu æele pisati, promiπljaju publiku za koju piπu kako bi pisanje bilo πto svrsishod-nije, traæe svoj izraz i osvijeste svoja razmiπljanja i iskustva, aktivnije pro-matraju, kritiËki promiπljaju i oblikuju vlastite ideje te unapreuju Ëitanje.

U ovom radu primijenjeno je pro-cesno pisanje. Ono podrazumijeva is-traæivanje poËetne ideje, oblikovanje ideje, popravljanje oblikovanog teksta uz pomoÊ ostalih, vlastito ureivanje te objavljivanje kao posljednju etapu procesa pisanja.

4.1. MoguÊnost primjene RWCT-a u nastavi jeziËnog izraæavanja

Tijekom seminara, a i poslije, sva-ki polaznik promiπlja o moguÊnosti primjene ovih metoda u svojoj sva-

s




kodnevnoj praksi. S obzirom na to da je rijeË o Ëitanju i pisanju za kritiËko miπljenje, pretpostavlja se da je nasta-va hrvarskog jezika predmet primjene ovih metoda. Tako su se i autorice ovih redaka upustile u istraæivanje moguÊnosti djelovanja ovih metoda u nastavi hrvatskoga jezika.

Pretpostavka je da koriπtenje me-toda RWCT-a u svakodnevnoj praksi osvjeæava nastavu, razbija stereotipe, omoguÊuju razvijanje usmenoga i pi-sanog izraza, otvara nove moguÊnosti, potiËe istraæivaËki duh uËenika, stavlja uËenika u situaciju da preuzme odgo-vornost za svoj uspjeh i svoje uËenje, potiËe i razvija maπtu, slobodu izraæa-vanja te samostalnost u izraæavanju.

5. Istraæivanje5.1. Cilj istraæivanja

BuduÊi da su jeziËne djelat-nosti sluπanja, govorenja, Ëitanja i pisanja osnova rada i napretka i u ostalim nastavnim predmetima, a ne samo u hrvatskome jeziku, valja je-ziËnom izraæavanju dati veÊe znaËe-nje. Svako istraæivanje u sklopu je-ziËnog izraæavanja pridonosi njegovu unapreivanju. Kompetencije uËenika u jeziËnom izraæavanju preduvjet su za uspjeπnije obrazovanje.

Kako su RWCT metode novijeg datuma za naπu nastavnu praksu, ovim istraæivanjem htjelo se utvrditi s kolikim je zadovoljstvom u uËenika

moguÊe procesnim pisanjem postiÊi raznolikost pisanog izraæavanja na za-danu temu.

5.2. Zadatci istraæivanja

1. Utvrditi reakcije (aktivnost, pri-hvaÊanje) i imenovati razlike u reakcijama uËenika Ëetvrtoga i os-mog razreda na iste nastavne situ-acije.

2. Popisati naslove i utvrditi razlike meu uËenicima Ëetvrtoga i os-mog razreda u odabiru naslova na zadanu temu prema broju rijeËi u naslovu.

3. Utvrditi najzanimljivije aktivnosti za uËenike Ëetvrtoga i osmog razreda.

4. Utvrditi je li postojalo aktivnos-ti u procesnom pisanju koje po miπljenju uËenika opuπtaju.

5. Utvrditi jesu li postojale upute u radu koje su bile nerazumljive.

6. Utvrditi πto uËenici misle o koris-nosti radionice.

7. Utvrditi vlastito zadovoljstvo uËe-nika i zadovoljstvo voditeljicom ra-dionice (samoprocjena i procjena voditeljice).

5.3. Hipoteze

1. Ustrojstvo rada u razrednoj nastavi prirodnije je, cjelovitije, primje-renije uËeniku i usmjerenije na uËenika, a ne na propisani pro-gram i njegovu realizaciju pa se oËekuje da Êe uËenici Ëetvrtog

s




razreda biti aktivniji i da Êe imati viπe ideja od uËenika osmog raz-reda.

2. UËenici osmog razreda imaju iz-vjesno iskustvo pisanja pisanih sastvaka pa se pretpostavlja da Êe imati sloæenije naslove i viπe rijeËi u naslovima od uËenika Ëetvrtog razreda.

6. Metode rada6.1. Uzorak ispitanika

Uzorak je ispitanika prigodan. Is-traæivanje je provedeno u odjelu 4. a razreda O© Grabrik. (N = 22) i u 8. a razredu iste πkole (N = 17).

6.2. NaËin provoenja ispitivanja

Prije provoenja ispitivanja vaæ-no je osigurati ugodnu fiziËku oko-linu i odgovarajuÊi psiholoπki ugoaj. Kuterovac (1994., str. 132) istiËe kako su ova dva Ëimbenika preduvjet za uspjeπno slobodno pisanje koje je ujedno i psihoterapijski proces jer iz-raæavanje emocija tijekom pisanja ima svrhu ventiliranja emocija, pisanje omoguÊuje identifikaciju s drugima i izaziva slobodne asocijacije.

Ispitivanje je provedeno tijekom Dana otvorenih vrata Osnovne πkole Grabrik u Karlovcu πk. god. 2011./12. i trajalo je po tri πkolska sata u 4. a i 8. a odjelu prema metodi RWCT-a procesno pisanje. Ona obuhvaÊa pet

koraka u radu, a to su priprema, rad-na verzija, prepravljanje, ureivanje i objavljivanje.

U pripremnom dijelu prikupljaju se informacije i razmiπlja se o ide-jama o nekoj temi. U radnoj verziji ideje se piπu se na papir, dorauju i produbljuju. Prepravljanje podra-zumijeva popravljanje radne verzije. Ureivanjem se tekst priprema za obja-vljivanje, dakle, ispravljaju se sve pogreπke jer tekst mora biti toËan. Objavljivanje omoguÊuje uËenicima da Ëuju druge radove i da popravljaju rad kako bi bio πto bolje prihvaÊen.

Metoda kojom je postig-nut odreeni stupanj motivacije za prihvaÊanje aktivnosti voena je (zamiπljena) fantazija. Metoda zamiπljanja zatvorenih oËiju pridono-si smirivanju u kojem pojedinac moæe dublje ulaziti u situaciju koju odreuje voditeljica. “Zamiπljanje zahtijeva poseban naËin govora. PriËa se polako, s mnogo pauza koje omo-guÊuju djeci zamisao da Ëine ono πto im se kaæe” (Oaklander, V. 1996., str. 18). Vaæno je govorno uvjeæbati reËenice kojima se uËenici “vode”. Prije same realizacije voene fantazije potrebno je postiÊi opuπten ugoaj u razredu. ZadaÊa je voditeljice bila da uËenicima u tome pomogne.

Tijekom istraæivanja nastavnica hrvatskoga jezika i razrednica 8.a bila je u ulozi promatraËa, πto znaËi da je bilježila razliËite reakcije u razliËitim

s




nastavnim situacijama na ListiÊ za pro-matraËa koji je posluæio kao empirij-ski materijal za kvalitativnu analizu. ListiÊ za promatraËa sastojao se od tri varijable, a to su: nastavna situacija, reakcija uËenika, moja (promatraËe-va) trenutaËna razmiπljanja. Na kraju radnih aktivnosti provedena je anketa koja je sadræavala šest pitanja.

6.2.1. Nastavne situacije

Bilo je osam nastavnih situacija, a to su: priprema, voena maπta, knji-æara, odreivanje teme, pisanje sastav-ka, prepravljanje i ureivanje te au-torov stolac. Svaka nastavna situacija raπËlanjuje se na niz mikrosituacija.

I. PripremaKlupe su rasporeene u skupine

po Ëetiri stolca. Na klupe svake sku-pine postave se fotografije koje se odnose na ekologiju (bjeloglavi sup, pastrve, πuma u izumiranju, dúga). 1. UËenici se po svojoj æelji

rasporeuju u skupine. Slijedi igra pantomime (zanimanja). Je-dan uËenik pokretom pokazuje zanimanje, a ostali pogaaju. Tko pogodi, sljedeÊi je pantomimiËar.

2. UËenici iz Ëarobne kutije izvlaËe puzzlu, dio neke od postavljenih fotografija na klupi i traæe svoje mjesto. Fotografije navjeπÊuju temu kojom Êe se uËenici baviti, a to je ekologija.

3. Skupina si daje ime i osmišljava kratko predstavljanje pokretom, ritmom, glasovima i rijeËima.

4. Nakon pet minuta slijedi predstav-ljanje skupina.

II. Voena maπtaUËenicima se daje uputa da

duboko udahnu, izdahnu i nakon nekoliko puta zatvore oËi. Slijedi priËa uz Vivaldijevo ProljeÊe.

Osvanulo je joπ jedno prekrasno jutro. Sunce je provirilo u tvoju sobu i pomilova-lo te po licu. »uo se cvrkut ptica i osjeti se miris svjeæeg zraka. Ustajeπ i nakon uobi-Ëajenih jutarnjih radnji kreÊeπ u πetnju.

Ulaziπ u park. U zraku miriπe po rascvalom grmlju forzicija. Promatraπ grm koji se æuti poput jutarnjeg sunca. Diviπ se ljepoti grma. U njemu cvrkuÊu ptice. I one uæivaju. Prolaziπ pored drveta. Zagledaπ njegovu koru. Glatka je i tamnozelena. To je mlado stablo graba. Vitko je. Kroz njegove joπ nerazlistale grane probijaju se zrake sunca.

Ideπ dalje poploËenom stazom. Dolaziπ pred izlog knjiæare. Razgledaπ. Mnogo toga ti se svia. Knjige ti zaokupljaju po-zornost. Odjednom ugledaπ jednu knjigu. Na njoj je tvoje ime i prezime. Onda se sjetiπ: “Pa to je moja knjiga!”

Ponosno je promatraπ. Uzbueno. Napuπtaπ izlog. VraÊaπ se poploËenom

stazom kroz park svojoj kuÊi s osjeÊajem zadovoljstva i ponosa na samoga sebe.

III. KnjiæaraUËenici dobiju vrijeme da srede

emocije. Zatim svaki uËenik dobiva

s




samoljepljivi papiriÊ na koji piπe svoje ime, prezime i naslov svoje knjige koju je vidio u knjiæari. Svaki uËe-nik predstavlja naslov svoje knjige i objaπnjava ga te lijepi listiÊ u knjiæaru (vrata uËionice).

Na papiru zapisuju ideje kako bi pisali svoju knjigu, kojim redoslije-dom i πto bi im za to trebalo. UËenici-ma se sugerira da mogu svoju knjigu napisati i za domaÊu zadaÊu.

IV. Odreivanje teme1. Demonstracija Na ploËi uËiteljica piπe teme s

komentarom: Æeljela bih pisati o temama:

Pomozimo bjeloglavom supu Pastrve vole samo Ëistu vodu Biljke su naπa hrana, a one trebaju tlo Kad nema sunca, nema ni duge. UËiteljica zamoli uËenike: Imam je-

dan problem. Æeljela bih pisati o ovim temama, a ne mogu se odluËiti o ko-joj da piπem. Vi mi u tome moæete pomoÊi tako da mi postavljate pita-nja o temama, npr. kome bih pisala, kako, zaπto i sliËno. Vaπa pitanja i moji odgovori pomoÊi Êe mi da se ja odluËim. Tema koja se najviπe isti-Ëe u mojim odgovorima bit Êe moja danaπnja tema.

UËenici postavljaju pitanja, uËitelji-ca odgovara i odluËuje se za temu.

2. UËenici sastavljaju svoje teme i od-luËuju se za jednu.

S uËenicima se analizira πto je raeno i koji su bili koraci u radu. Zamoli ih se da oni sebi sami sas-

tave Ëetiri teme koje se odnose na ekologiju i okoliπ o kojima bi æeljeli pisati. U paru, postavljanjem pitanja jedni drugima, odluËuju se za svoju temu.

V. Razrada teme1. UËiteljica pokazuje s pomoÊu groz-

dova razraenu temu: cilj pisanja, uzrast za koji se piπe, vrsta teksta...

2. UËenicima se daje uputa da na pa-piru prikaæu svoju temu grozdo-vima ispisujuÊi kljuËne rijeËi.

3. U paru razmjenjuju ideje i infor-macije o grozdovima. Jedni drugi-ma daju ideje, dopunjuju se.

VI. Pisanje sastavka (radna verzija)UËenicima se daje uputa da piπu

sastavak tako da pišu u svaki drugi redak.

VII. Prepravljanje i ureivanje1. UËiteljica prepisuje dio svog sastav-

ka koji zajedno analizira s uËenici-ma i ispravlja pogreπke.

2. Po uzoru uËenici u paru mijenaju sastavak i jedni drugima ispravljaju pogreπke ili neπto sugeriraju. Ako autor ima argumente, ne mora pri-hvatiti sugestiju ispravljaËa.

3. Slijedi pisanje poboljπane verzije sastavka.

VII. Objavljivanje1. »itanje zidu UËenici se okrenu po vlastitoj æelji i

naglas sebi Ëitaju sastavak ispravlja-juÊi joπ neke pogreπke koje uoËe.

s




2. »itanje skupini UËenici se u skupini dogovore

kojim Êe redom Ëitati svoj sasta-vak.

3. Autorov stolac Iz svake skupine jedan uËenik

sjedne na posebno pripremljen stolac (autorov) i naglas Ëita sasta-vak.

Grozdovi

7. Obrada podataka7.1. Dokazivanje (osporavanje)

hipoteza

U dokazivanju (osporavanju) hipoteza koriπtena je sadræajna analiza ListiÊa za promatraËa kojeg je vodila zaduæena nastavnica tijekom aktivno-sti te pisani sastavci uËenika 4. i 8. razreda na kojima su vidljivi naslovi koje su si uËenici sami odredili.

1. hipotezaNajfrekventnije rijeËi u stupci-

ma Reakcije uËenika i Moja trenutna razmiπljanja koje je zapisala proma-traËica jesu: maπtoviti (4. razred) i iznenaeni (8. razred). Ovim dvje-ma rijeËima izreËen je opÊi doæi-vljaj reakcija uËenika, pri Ëemu je vidljivo da su uËenici Ëetvrtog raz-reda opuπtenije reagirali pa su stoga i maπtovitiji te bolje surauju, dok su uËenici osmog razreda optereÊeniji. Iako su osmaπi do Ëetvrtog razreda bili u situacijama sliËnim ovoj, vid-ljivo je da nisu tijekom svoga daljnjeg πkolovanja napredovali u sliËnim ak-tivnostima koje unapreuju i razvijaju kreativnost i pridonose opÊemu ugod-nome radnom ozraËju.

U 3. i 4. stupcu tablice 1. crtom su odijeljeni izrazi koji znaËe prihvatljivo (pozitivno) i neprihvatljivo (negativ-no).

Analizom reakcija uËenika iz tabli-ca 3. i 4. utvreno je da uËenici Ëetvr-

Planiranje sastavka

Objavljivanje

Autorov stolac

s




tog razreda lakπe prihvaÊaju procesno pisanje od uËenika osmog razreda, aktivniji su i maπtovitiji u rjeπavanju postavljenih zahtjeva.

PromatraËica je jasno istaknula aktivnost i proizvodnju ideja uËenika

4. razreda, πto je vidljivo i iz ListiÊa za promatraËa te se potvruje prva hipoteza.

UËenici 4. razreda aktivniji su i imaju viπe ideja u procesnom pisanju od uËenika 8. razreda.

Tablica 1.: Frekvencija rijeËi s ListiÊa za promatraËa prema razredima

4 puta 3 puta 2 puta 1 put4. razred maπtoviti dobro; mnogo odvaæni; oduπevljeni; divim se; iscrpni

æamore; bune se; umorni; “tortura”; nepaæljivi8. razred iznenaeni ............... opuπteniji; zanimljivi nezadovoljni, ali πute; izgubili se (pogubili); stidljivi (stisnuti); dva pitanja

sigurni; zanimljivo; zainteresirani; puni; ponos; sreÊa; prih-vaÊaju; iskreni; iz-raæeno; naglaπeno; istaknuto; izraæajno; jasno; lijepo; hoÊe; uspijeva; ozbiljno; trude se; marljivo

ne vole; ne znaju; ne vjeruju; ukoËe-ni su; neobiËno; novo; izgubljeni su; poteπkoÊe; nisu pratili; zateËeni; zbunjeni

s




2. hipoteza

Tablica 2.: Popis naslova pisanih sastavaka prema broju rijeËi

1 rijeË 2 rijeËi 3 rijeËi 4 rijeËi viπe od 4 rijeËi4. raz. More; Razgovor; Priroda; Cvijet (4)

Razvoj prirode; Mini robot; Prob-lem automo-bila; Velika utrka; Razi-grano drvo; Sretno sunce; Na livadi; U πumi;(8)

8. raz. (0)

Na plavom nebu; Tajna crvenog trak-tora; Jutro iz snova; Razlog sunËevog nestanka; Dosada te pobjeuje; (5)

Duh u elektron-skoj zgradi; Priroda svuda oko nas; Kako rijeπiti problem pri-jatelja; (3)

Kako je dijete osvojilo svijet; Naπe ludosti najljepπe su dok smo mladi;(2)

»udesan svijet;Zvuci prirode;Problemi danaπnjice;(3)

Ulice su puste; Sretno nebo; SaËu-vajmo naπ planet; (3)

Ptica na Ëistom zraku; Uljepπajmo naπ okoliπ cvijeÊem; Spasimo naπe prirodne ljepote; Neiskoriπtena bogatstva karlovaËkih rijeka;Bez prirode nema æivota; (5)

Æivot je prolaznost, besmrtnost je vjeËna; Svako drvo ima svoju ulogu; Ako neπto trune, to Êe prije ili poslije umrijeti. Ili ne?; Svaka latica cvijeta dio je naπeg æivota i dio nas; Ne uniπtavaj cvijeÊe! Ono je simbol ljepote!; Æivot u skladu s prirodom; Æelimo li spasiti prirodu ili su to samo puste priËe; (7)




Iz tablice je vidljivo da su naslovi uËenika 8. razreda duæi i sloæeniji od naslova uËenika 4. razreda. Sadræajna analiza pokazuje da su naslovi uËeni-ka 8. razreda usmjereniji na misaone procese, dok su naslovi uËenika 4. razreda usmjereni na konkretno. Dva naslova uËenika 8. razreda iskazana su s pomoÊu dviju reËenica.

Grafikon prikazuje da su uËenici 4. razreda napisali najviπe naslova u kojima se nalaze dvije rijeËi, a uËenici 8. razreda napisali su najviπe naslova

u kojima se nalazi viπe od Ëetiri rijeËi. Time se potvruje 2. hipoteza. UËeni-ci 8. razreda piπu sloæenije i duæe naslove od uËenika 4. razreda.

Grafikon 1.: Broj rijeËi u naslovima po razredima

7.2. Analiza anketnog listiÊa

1. Koja ti je aktivnost bila najzanimljivija?

4. razred 8. razred

pisanje knjige (4), voena maπta (3), pomaganje uËiteljici u odreivanju teme (3), odreivanje vlastite teme (2), formiranje grupa (puzzle) (2), knjiæara (2), piπËev stolac (1).

pisanje sastavka (knjige) (12), piπËev stolac (4), igra knjiæare (4), ispra-vljanje sastavaka (1), grupiranje (kako Êemo sjediti) (1).

2. ©to te najviπe opuπtalo?

4. razred 8. razredvoena maπta (11), pisanje knjige (3), pomaganje uËiteljici (1), niπta (2).

voena maπta (10), pisanje knjige (4), ispravljanje uËiteljiËinih pogreπaka (2), svrstavanje u skupine (2), piπËev stolac (2), igra pantomime (1), pomaganje uËiteljici u odabiru teme (1).

s


I Ëetvrtaπi i osmaπi istakli su pisa-nje sastavka kao najzanimljiviju ak-tivnost. Valja zakljuËiti da su uËenici bili dobro motivirani za tu aktivnost,

πto znaËi da ovakav model pisanja moæe biti uËinkovit u uËenika u poti-canju pisanja, bez obzira na uzrast.s



3. Koja ti je uputa bila problem?

4. razred 8. razred

nijedna (6), postavljanje pitanja nas-tavnici (5), odabir svoje teme (3), pisanje priËe (3).

nijedna (18), razrada teme (grozdovi (2), prepravljanje (2).

4. Misliπ li da ti je ova radionica u Ëemu pomogla? Objasni.

4. razred 8. razred

u pisanju sastavka (5), u kreativnom razmiπljanju i ispitivanju svoje kreativnosti (2), u boljoj spoznaji prirode i ekoloπkih problema (2), ne (2), draæe mi je pisati sastavke (1), u lakπem otklanjanju pogreπaka u pisanju sastavka (1), osamostalji-vanje u pisanju sastavaka (1), da ne odustajem od Ëega (1), u zauzimanju vlatitih stavova i miπljenja (1), ot-krila sam πto sve mogu i bolje sebe upoznala (1).

stvarno mogu biti pisac (7), da uoËim svoje pogreπke (7), u maπtanju (4), nije mi pomogla (2), da obogatim rjeËnik (1), da se uvjerim da mogu bez pogreπke napisati sastavak (1).


Voena maπta bila je aktivnost koja je najviπe opuπtala uËenike i 4. i 8. razreda. Zanimljiva je Ëinjenica da je sljedeÊa opuπtajuÊa aktivnost bila ona

najzanimljivija, a to je pisanje sastav-ka. Time se moæe dovesti u vezu za-nimljivost i opuπtanje u aktivnostima pisanja sastavka.

sUËenicima je uglavnom bilo sve ra-

zumljivo. UËenici 8. razreda istaknuli su viπe aktivnosti koje im nisu bile razum-ljive. Koji je razlog tome? Je li logiËno da je stupanj razumijevanja uËenika 4. razreda veÊi od stupnja razumijevanja uËenika 8. razreda? Kad se analiziraju odgovori uËenika 8. razreda, uoËava se

da je uËenicima predstavljalo problem postavljenje pitanja voditeljici. Tu se svakako ne radi o Ëinjenici da uËenici nisu razumjeli uputu, veÊ o Ëinjenici da im je ta aktivnost toliko neuobiËajena, nova da ih je pomalo i πokirala jer su uËenici navikli da njima uËitelji postav-ljaju pitanja, a ne oni uËiteljima.

s

U odgovoru na ovo pitanje nalazi-mo raznolikija objaπnjenja kod uËeni-

ka 8. razreda, dok su objaπnjenja uËe-nika 4. razreda uopÊenija. Miπljenja s



5. Koliko si zadovoljan/zadovoljna s onim πto si na radionici napravio/napravila? (od 1 do 5)

4. razred 8. razred

vrlo dobar (13): mogu i bolje, nisam se previπe trudio, nisam sudjelovala u postavljanju pitanja, mogla sam se truditi viπe u radu u grupi, zadovo-ljan sam;odliËan (3): sve sam napravio dobro, bila sam uspjeπna, dobar (1): neπto se nisam silno tru-dio.

odliËan (14): odgovarao sam na pi-tanja tako da je uËiteljici lakπe odab-rati temu, bila sam kulturna i nikog nisam ometala, pomagala sam, bio sam marljiv, bio sam aktivan, trudila sam se, radio sam po uputama, potru-dila sam se u davanju ideja, bila sam iskrena; vrlo dobar (7): imao sam mnogo pogreπaka u sastavku, nisam sud-jelovao u odabiranju naslova, malo sam priËao naglas kad nije trebalo, nisam se maksimalno trudio, stalno sam priËao, nisam se trudila pomoÊi uËiteljici oko odabira teme, mogla sam dati skupini bolje ime;dobar (1) bila sam glasna i previπe sam brbljala.


uËenika mogla bi se raπËlaniti na ona koja su povezana s odgojem (spoznaja samog sebe, razvoj samopouzdanja, osamostaljivanje, ispitivanje vlastite kreativnosti) i ona koja imaju obra-zovnu korist (bogaÊenje rjeËnika, ot-klanjanje pogreπaka). Prebrojavanjem

kategorija koje se odnose na odgojne i obrazovne kategorije dolazi se do spoznaje da je viπe onih koje se odnose na odgojne. Moæe se zakljuËi-ti da ova metoda pridonosi razvoju odgojnih sastavnica u uËenika.

s

Prema osobnim procjenama uËeni-ka i njihovim objaπnjenjima doista bi se mogla sloæiti skala pojmova koji bi bili putokaz u samoprocjeni uËenika. UËenici 4. razreda bili su raspisaniji, opπirniji i detaljniji u samoprocjeni od uËenika 8. razreda. Sedmero uËenika 8. razreda nije napisalo objaπnjenje

ocjene. Moglo bi se zakljuËiti da su uËenici 4. razreda svjesniji svoga ponaπanja, osobne aktivnosti, no miπljenja smo da su ovakvi rezultati proizaπli iz Ëinjenice da uËenici 8. razreda od vremena razredne nastave nisu bili u situaciji samoprocjene na ovakav, konkretan naËin. To nipoπto

s



6. Ocijeni voditeljicu.

4. razred 8. razred

odliËan (15): zanimljiv rad, zanimljiv i neobiËan naËin poduke, maπtovito, lijepo objaπnjeno, dobro voenje, na razliËite smo naËine razmiπljali i radili, “fora”, kreativno, strpljiva, originalno,vrlo dobar (1): bez komentaradobar (1): ideje su malo teπke.

odliËan (16): sve je objasnila, ima-la je strpljenja, pomogli smo mi njoj i ona nama, nije bila stroga veÊ zahtjevna, htjela nam je sve olakπati, bila je razumljiva, malo se naπalila s nama i nije se ljutila kad smo brbljali, sve radi kao i mi da shvatimo svoje pogreπke, jako je maπtovita, jako je aktivna;vrlo dobar (5): imala je toliko pogreπaka u sastavku, a nama pa-metuje, bilo je ponekad dosadno, bilo je previπe toga da joj pomaæemo, pre-dugo je trajalo, “maznula” mi je juËer sliËice; negativan (1): nije znala veliko slovo na poËetku reËenice.

Analizirati ovo pitanje doista je bilo uzbudljivo i nadasve iskustveno. Iskrenost i konkretnost uËenika 4. razreda veliËanstvena je, a objaπnjenja za vrlo dobre i negativne ocjene poka-zuju koliko su uËenici 4. razreda joπ uvijek u konkretnoj fazi razvoja (pre-ma Piagetu). UËenici 8. razreda bili su priliËno suzdræani i u samoprocjeni i u procjeni voditeljice. Svi uËenici 4. razreda napisali su objaπnjenje. ©es-tero uËenika 8. razreda nije napisalo objaπnjenje, veÊ samo ocjenu.

8. ZakljuËak

Ovaj rad bavi se moguÊnostima primjene metode procesnog pisanja koja je sastavni dio metoda »itanje i pisanje za kritiËko miπljenje, i to u nastavi jeziËnog izraæavanja u nastavi hrvatskoga jezika u 4. i 8. razredu. UËenici 8. razreda bili su u razrednoj nastavi uËenici voditeljice radionice koja je sad uËiteljica ispitivanog 4. razreda. Ispitivanje je pokazalo da su uËenici Ëetvrtog razreda bili aktivniji

s


ne znaËi da se oni ne procjenju-ju, no Ëinjenica je da to ne rade na

ovakav naËin, pisa-njem i davanjem objaπnjenja vlastitih ocjena.s



i proizvodili su viπe ideja od uËenika 8. razreda. Ovaj rezultat istraæivanja objaπnjavamo Ëinjenicom da je priro-da rada u razrednoj nastavi cjelovitija jer se bazira na korelacijsko-integracij-skoj osnovi. UËiteljica kao voditeljica i organizatorica rada, kao razrednica i odgajateljica, ima viπe moguÊnosti i vremena realizirati one ideje i primije-niti one metode rada koje Êe isticati razvoj cjelovite liËnosti uËenika, a ne samo njegovo znanje i poznavanje obraenih sadræaja.

Rezultati govore o potrebi primje-ne razliËitijih metoda rada u pred-metnoj nastavi kako bi uËenici raz-vijali sve svoje sposobnosti i kako bi æivot u πkoli protekao u ugodnijem ozraËju. Miπljenja smo da bi bilo ko-risno, za rad u πkoli te lakπi i bez-bolniji prijelaz uËenika iz razredne u predmetnu nastavu, razredna vijeÊa buduÊih petaπa upoznati s metodama rada i pristupima u radu uËitelja raz-redne nastave te detaljnije prouËa-vanje psiho≤ziËkih osobina uËenika 5. razreda, jedanaestogodiπnjaka. Rad u razrednim vijeÊima trebalo bi preispi-tati te usmjeriti na razmjenu nastavnih iskustava i metoda.

Literatura

g Beæen, A. (2002.), MetodiËki pris-tup poËetnom Ëitanju i pisanju na hrvatskom jeziku. Zagreb: Profil.

g Gudelj-Velaga, Z. (1990.), Nas-

tava stvaralaËke pismenosti. Zagreb: ©kolska knjiga.

g PavliËeviÊ-FraniÊ, D. (2005.), Ko-munikacijom do gramatike. Zagreb: ALFA.

g Peruπko, T. (1968.), Materin-ski jezik u obaveznoj πkoli. Zagreb: Pedagoπko-knjiæevni zbor.

g RosandiÊ, D. (2002.), Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil.

g Temple, C./Stelle, J. L./Meredith, K.S. (2004.), »itanje i pisanje za kritiËko miπljenje—radionica za pisa-nje: od samoizraæavanja do izraæa-vanja stajaliπta, vodiË kroz projekt VII. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

g Teæak, S.(1998.), Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2. Za-greb: ©kolska knjiga.

Application of reading and writing for critical thinking in language expression in the fourth and eighth grades of

primary school

SummaryThe paper discusses the applica-

tion of the process writing method in the Croatian language - language expression teaching area. The methodological model was developed through the teamwork of a fourth grade teacher and an eighth grade teacher of Croatian from Grabrik Primary School, Karlovac, and was car-ried out in one fourth grade (22 pupils)

s




and one eighth grade (17 students) class. The reactions of students of different ages to the same stimuli were compared and were identi≤ed by the observation meth-od and by taking observation notes. The questionnaire for pupils provided data on the adoption of the process writing meth-od.

By means of data analysis, it was found that the pupils in the fourth grade

were more active, relaxed and imagina-tive while working. The contents of writ-ten essays of the eighth grade students focused on thinking processes, while the contents of the fourth grade pupils fo-cused on speci≤c contents.

Keywords: reading and writing for critical thinking, language expression, writing, writing process.


g ©kola s pomoÊu rada “©kola s pomoÊu rada nije nikakva nova πkola, nikakva nova

nastavna osnova, nikakova nova πkolska organizacija. ©kola s pomoÊu rada jest samo nova metoda, nov naËin obuËa-vanja mladeæi na svim stupnjevima duπevnoga i tjelesnoga razvoja. Velim: na svim stupnjevima, zato Êu prikazati, kako ta πkola s pomoÊu rada prosvjetljuje mladeæ u najranijoj mla-dosti, pa sve redom dalje do svrπetka πkolovanja (str. 1.).

Mi se naime nemamo boriti protiv preoptereÊenosti mladeæi, nego protiv metode, kojom se danas radi. A ta je metoda kod nas: Ëisto uËenje iz knjige. To je puko verbalno uËenje, puko govorenje rijeËi i reËenica kroz decenije i decenije, πto sve naπi najbolji uËenici zaborave za par tjedana iza svrπetka πkole; oni dapaËe ne znadu veÊ na koncu πkolske godine ono, πto su uËili na poËetku iste te godine.

Protiv ove stare πkole, πkole verbalizma, πkole, u kojoj se uËi samo govoriti i govoriti, samo rijeËi i rijeËi, protiv te besko-risne skoro πkole postavit Êemo drugu πkolu, πkolu rada. Pro-tiv metoda memoriranja pravila podignimo metodu iskustva (str. 2).

©kola s pomoÊu rada, u kojoj Êe ak eksperimentirati, a pro-fesor aka prouËavati, da mu uzmogne dati savjet za daljnji njegov æivot, to je πkola nedaleke buduÊnosti’’ (str. 58).

Vjekoslav KoπËeviÊ: ©kola s pomoÊu rada ili novovjeke ideje o reformi πkolstva i to: zabaviπta, osnovne (puËke), viπe puËke (graanske) i uËiteljske πkole, Zagreb, 1912.



s



SaæetakInkluzivne promjene znaËe zajedniËko odrasta-

nje, πkolovanje, æivot i rad djece s poteπkoÊama s njiho-vim vrπnjacima i ostalim Ëlanovima druπtva. U razvoju uËeniËkih kompetencija ogleda se uloga uËitelja jer o umi-jeÊima pouËavanja ovisi koliko Êe potencijal uËenika biti iskoriπten. UËenici s posebnim odgojno-obrazovnim potre-bama mogu biti uspjeπni u redovitom πkolovanju ako im se omoguÊi primjerena podrπka — strategije koje optimalno potiËu njihove sposobnosti. Izrada primjerenog odgojno-obrazovnog oblika obrazovanja psihofiziËkim sposobnos-tima uËenika dovodi do uspjeπnosti cjelokupnog procesa edukacije. Inkluzija zahtijeva mijenjanje oËekivanja soci-jalne sredine (uËitelja, roditelja, uËenika u razredu) prema

Inkluzija djece s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama u redovne πkolexyx

SNJEÆANA VRANAR,MELITA PEK, RovišÊexyx

UDK: 37.043StruËni Ëlanak

Primljeno: 3. 3. 2012.

Snježana Vranar, Melita Pek n Inkluzija djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama...



Uvodne napomene

Inkluzivne promjene znaËe za-jedniËko odrastanje, πkolovanje,

æivot i rad djece s posebnim potre-bama s njihovim vrπnjacima i ostalim Ëlanovima druπtva. Zahtijevaju stalne promjene u druπtvu, ali i u nama samima. Druπtvene promjene odnose se na stvaranje povoljnih uvjeta za provoenje inkluzivnih procesa (za-konski, materijalni, ekonomski...), a promjene u nama traæe promjenu naπih stavova, uvjerenja, odnosa, naπih znanja i umijeÊa. Uspjeπnost uËenika ovisi o vrsti i koliËini potpore koja im se daje u πkolovanju i æivotu. U razvo-ju uËeniËkih kompetencija ogleda se uloga uËitelja jer o umijeÊima pouËa-vanja ovisi koliko Êe potencijal uËe-nika biti iskoriπten. UËenici s poseb-nim potrebama mogu biti uspjeπni u redovitom πkolovanju ako dobiju primjerenu podrπku — strategije koje optimalno potiËu njihove sposobnosti. ObogaÊivanje i nadogradnja uËiteljskih umijeÊa provodi se planiranjem i pro-gramiranjem, pripremanjem i vred-novanjem postignuÊa unutar kuri-kula usmjerenog na uËenika. KljuËna je zadaÊa uspostaviti sklad izmeu uËenikovih sposobnosti ili nespo-

sobnosti. Uloga je uËitelja osigurati taj sklad i interakciju kako bi uËenik bio uspjeπan. Nužno je planirati, pro-gramirati, pripremati nastavu i vred-novati postignuÊa uËenika imajuÊi u vidu stvarne sposobnosti i potrebe. Treba primjenjivati i izraivati naj-primjerenije oblike obrazovanja poπtujuÊi pritom moguÊnosti, osob-nost i pravo svakog uËenika na primjereno πkolovanje.

Prema Ël. 62. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj πkoli (NN 87/2008.) u redovnoj je πkoli omoguÊeno adekvatno πkolovanje uËe-nika s posebnim potrebama — daro-vitih uËenika i uËenika s poteπkoÊama. UËenici s poteπkoÊama u razvoju πkoluju se u redovnim πkolama po Ël. 65. istog zakona.

Tri su osnovne grupe uËenika s poteπkoÊama: 1. uËenici s teπkoÊama u razvoju2. uËenici s poteπkoÊama u uËenju,

problemima u ponaπanju i emocio-nalnim problemima

3. uËenici s poteπkoÊama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonom-skim, kulturalnim i jeziËnim Ëim-benicima. U redovnim πkolama moguÊa je

potpuna ili djelomiËna integracija

uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama radi davanja maksimalne potpore u njihovom napretku.

KljuËni pojmovi: inkluzivne promjene, uËenici s poseb-nim odgojno-obrazovnim potrebama, strategije podrπke.


s



uËenika s poteπkoÊama. Potpuna in-tegracija podrazumijeva usvajanje nastavnih sadræaja po redovitom nas-tavnom planu i programu individuali-ziranim pristupom ili prilagoenom nastavnom planu i programu indi-vidualiziranim pristupom u redovnom razrednom odjelu. DjelomiËna inte-gracija zahtijeva, uz rad u redovnom razrednom odjelu s vrπnjacima, dio rada u posebnom razrednom odjelu uz edukacijskog rehabilitatora.

U potpunoj integraciji uËenika s poteπkoÊama, prema Ël. 4 Pravilnika o osnovnoπkolskom odgoju i obrazo-vanju uËenika s poteπkoÊama u razvo-ju (Narodne novine, 23/1991.), mogu se provoditi Ëetiri oblika obrazovanja:1. Redovni nastavni program indivi-

dualiziranim postupcima2. Redovni nastavni program indivi-

dualiziranim postupcima i poseb-nom dodatnom pomoÊi defektolo-ga (odgovarajuÊe specijalnosti)

3. Prilagoeni nastavni program indi-vidualiziranim postupcima

4. Prilagoeni nastavni program indi-vidualiziranim postupcima i poseb-nom dodatnom pomoÊi defektolo-ga (odgovarajuÊe specijalnosti).Redovnim nastavnim programom

individualiziranim postupcima obra-zuju se uËenici sa sljedeÊim vrstama oπteÊenja prema Orijentacijskoj listi:1. uËenici s oπteÊenjem vida2. uËenici s oπteÊenjem sluha3. uËenici s poremeÊajima glasovno-

govorno - jeziËne komunikacije:- poremeÊaj glasa

- artikulacijski poremeÊaji — pore-meÊaj fluentnosti

- jeziËni poremeÊaj: ekspresivno-receptivne poteπkoÊe

4. uËenici sa specifiËnim poteπko-Êama u uËenju:- disleksija (smetnje Ëitanja)- disgrafija (smetnje pisanja)- diskalkulija (naruπene matema-

tiËke sposobnosti)- ADD/ADHD (poremeÊaj paænje/

hiperaktivno ponaπanje)5. uËenici s motoriËkim poremeÊa-

jima i kroniËnim bolestima 6. uËenici s poremeÊajem u

ponaπanju uvjetovanim organskim Ëimbenicima ili progredirajuÊim psihopatoloπkim stanjem

7. uËenici s poremeÊajima iz autis-tiËnog spektra.Prilagoenim nastavnim progra-

mom individualiziranim postupcima obrazuju se uËenici sa sljedeÊim vrstama oπteÊenja prema Orijenta-cijskoj listi:1. uËenici sa sniæenim intelektualnim

sposobnostima2. uËenici graniËne inteligencije3. uËenici s lakom mentalnom retar-

dacijom4. uËenici iz kulturno depriviranih

sredina.

Kako izraditi individualiziraniodgojno-obrazovni program

Svaki je uËenik zasebno biÊe sa svojim specifiËnostima. Usto, svjedoci smo vremena u kojem je sve veÊi broj

s




uËenika s raznim poteπkoÊama. Sva-ko takvo dijete ima potrebu i pravo na najprimjereniji oblik obrazovanja kako bi napredovalo prema svojim psihofiziËkim sposobnostima. Prema Zakonu o osnovnom πkolstvu uËenici se obrazuju po redovnom progra-mu individualiziranim postupcima i prilagoenom programu individuali-ziranim postupcima. Osnovna je raz-lika u sadræajima i metodama pristu-pa uËeniku. Prilagoeni program odnosi se na smanjenje sadræaja koje uËenik usvaja kod sniæenih intelek-tualnih sposobnosti. Takvom uËeniku treba se smanjiti broj informacija, re-ducirati kljuËne pojmove te ostati na konkretnima (prilagodba sadræaja). Individualizirani pristup u radu potreban je za uËenike prosjeËnih sposobnosti, iznadprosjeËnih intelek-tualnih sposobnosti sa specifiËnim poteπkoÊama u uËenju i za darovite uËenike. Njima trebamo jeziËno prila-goditi informacije i tehnike uËenja. S njima Êemo obraditi sve kljuËne poj-move, ali Êemo im prilagoavati pri-stup, strategije podrπke. Dakle, uËenik s prilagoenim programom napreduje prema svojim moguÊnostima i moæe zaostajati s gradivom redovnog pro-grama razreda koji polazi (do dvije godine), dok uËenik s individuali-ziranim pristupom u radu mora biti u sklopu nastavnog plana i programa razreda koji polazi.

Svaki uËitelj pri identificiranju uËe-nika s poteπkoÊama treba biti svjestan velike odgovornosti u napredovanju

tog uËenika. Pri dobivanju Rjeπenja o obliku daljnjeg obrazovanja uËenika s poteπkoÊama, uËitelj se najprije treba dobro informirati o vrsti uËenikove poteπkoÊe. Tada pristupa izradi indi-vidualiziranoga odgojno-obrazovnog programa.

Izrada individualiziranoga odgoj-no-obrazovnog programa ima tri os-novna dijela:1. inicijalna procjena uËenika —

utvrivanje razine znanja, vjeπtina, sposobnosti, interesa i potreba (koje su jake strane uËenika, πto zna i moæe, πto ga zanima, koja su mu postojeÊa iskustva, naËini na koje najlakπe uËi, πto ne zna i ne moæe i koja podruËja treba razvijati)

2. plan i program podrπke za uËenika — godiπnji i mjeseËni (odreivanje nastavnih sadræaja koje Êe uËi-ti, opseg i dubina tih sadræaja, predviene aktivnosti, prilagoene metode, sredstva i oblici rada, postavljanje zahtjeva, naËin moti-vacije, potrebni uvjeti rada)

3. vrednovanje i ocjenjivanje posti-gnuÊa uËenika (kolika je uspjeπnost uËenika i treba li mijenjati koju sastavnicu plana i programa u naËinu pouËavanja ili postupku ocjenjivanja).Kako dosad nije propisan obrazac

za izradu godiπnjega te mjeseËnog plana i programa rada za uËenike s poteπkoÊama u razvoju, prikazujemo naπ prijedlog prema preporuËenim sastavnicama (primjer iz prakse):

s




Osnovna πkola RoviπÊe

GODI©NJI PLAN I PROGRAM RADA ZA U»ENICU S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

©kolska godina: 2011./2012. UËenica: A. P.

Oblik obrazovanja: »l. 4 Pravilnika o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenika s teπkoÊama u razvoju: Prilagoeni nastavni program individualiziranim postupcima

Razred: 4.b UËiteljica: Melita Pek

Inicijalna procjenaUËenica se od oæujka 2009. πkoluje po Ël. 65 Zakona o odgoju i obrazova-nju u osnovnoj πkoli, Ël. 4 Pravilnika o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenika s teπkoÊama u razvoju. Hrvatski jezikIP 50 %. Moæe lijepo nauËiti Ëitati zadani tekst. ProËitani tekst u osnovi razumije. Nepravilno oblikuje pisana slova i loπe ih spaja u rijeËi. Potreban je stalni poticaj na urednost pisanja. Grijeπi u izdvajanju imenica iz niza ri-jeËi. Uz pomoÊ odreuje glagole u reËenici. U diktatu povremeno primje-njuje pravila o pisanju velikoga poËetnog slova na poËetku reËenice. U pisanju i izgovoru glasova Ë/Ê povremeno grijeπi, a ËeπÊe su pogreπke u pisanju gla-sovnih skupova ije/je. MatematikaIP 82 %. Brojevi do 20 (pisanje i Ëitanje brojeva, dekadski sastav, usporeivanje, zbrajanje i oduzimanje). Uspjeπno rjeπava jednostavnije zadat-ke zadane rijeËima (do 20).Priroda i druπtvo, IP 32 %Likovna kulturaU crtanju i slikanju sklona je imitaciji. Bolje se snalazi u crtaÊim likovnim tehnikama. Potrebno je razvijati strpljivost u radu i ustrajnost.TZKPokazuje interese za rad. Lagano napreduje u usvajanju motoriËkih sposobnosti.

PotrebeSadræajne sastavnice uËenja:isticanje bitnog na razliËite naËine, saæimanje sadræaja, planiranje slijeda s pomoÊu pitanja i reËenica, raπËlanjivanje sadræaja na manje cjeline.Nastavne metode:




govorenje (primjerena glasnoÊa, tempo i izraæajnost govora uËitelja; kratke upute i provjera razumijevanja, jednostavne kratke reËenice, poticanje uËe-nikova govora pomoÊnim pitanjima, ËeπÊa provjera razumijevanja sluπanog/gledanog)Ëitanje (Ëitanje po kraÊim cjelinama, uz provjeru razumijevanja) pisanje (usmjeravanje na pisanje svake reËenice u novi redak; poticanje pisa-nja sa zadanim odrednicama — slike pitanja; omoguÊiti pisanje po modelu ili voeni sastavak; Ëesta primjena demonstracije i praktiËnog rada).Uporaba sredstava i pomagala:jednostavni slikovni prikazi, uporaba kalkulatora, tekst s oznaËenim kljuËnim dijelovima ili brojËano oznaËenim i razdvojenim ulomcima, tekst pisan fon-tom slova pt 12—14 i veÊim proredom, bez kosih crta i podcrtavanja, saæetak za samostalno uËenje, upotreba mat-papira umjesto sjajnoga bijelog.Postavljanje zahtjeva: usmjeravanje pozornosti pri samostalnom radu, pra-vovremeno obraÊanje pozornosti na izmjenu aktivnosti, davanje modela rada (zadatci, praktiËan rad), produljeno vrijeme za rjeπavanje zadataka, usmje-ravanje na preglednost i Ëitkost napisanog, pojedinaËno zadavanje zadataka, zadatci za dopunjavanje i zaokruæivanje toËnih odgovora, zadatci s jasnom strukturom i odreenim redoslijedom obavljanja zadataka, raπËlanjivanje zadataka po fazama, primjena zadataka s manje pisanja (slike, umne mape, sheme), izmjena zadataka po naËelu lakπi — teæi — lakπi, viπekratno ponavljanje manjih cjelina, zajedniËko planiranje rada s uËenikom, ËeπÊe promjene aktivnosti, jednostavno ureen i nepretrpan prostor, poticanje emocionalno-socijalnih odnosa, primjena verbalne pohvale i ohrabrivanja, sjedenje s vrπnjakom bez poteπkoÊa i primanje pomoÊi, πto manje javno upo-zoravati uËenika na pogreπke, unaprijed jasno odrediti posljedice odreenog ponaπanja.

Nastavni predmet: Hrvatski jezik

MJESEC ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRÆAJI CILJEVI ZA (NASTAVNA CJELINA) U»ENIKA

Rujan Vrste rijeËi (imenice, glagoli, pridjevi) Pisanje: primjenjivati pravopisne norme

Listopad Izricanje proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti Odreivanje teme u poeziji i prozi Dijelovi teksta

KratkoroËni:Poboljπati tehniku Ëita-nja i pisanja. Primjenji-vati pravopisne norme u pisanju. Razumjeti proËitano.




Studeni Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena. Odnosi meu likovima. Dijelovi teksta

Prosinac Pisanje — pismo Vidni i sluπni doæivljaj

SijeËanj Opisivanje

VeljaËa Upravni i neupravni govor Pripovijedanje Rasprava

Oæujak Saæimanje pripovjednih tekstova Samostalno stvaranje priËe Personifikacija

Travanj Kratice Knjiæevni jezik i zaviËajni govor Odnosi meu likovima

Svibanj Ponavljanje sadræaja 4. razreda

Lipanj

Nastavni predmet: Matematika


Rujan

Listopad Brojevi do 100

Studeni

Prosinac Kut

SijeËanj Trokut

VeljaËa

Oæujak

Travanj

Svibanj

Lipanj

DugoroËni:Usvojiti osnovne kljuË-ne pojmove prilagoe-nog NPiP-a. Odræati i popraviti stanje go-vorenja, Ëitanja i pisanja.

KratkoroËni: Vjeæbati algoritme pisa-nog zbrajanja i pisanog oduzimanja.

DugoroËni:Usvojiti osnovne kljuËne pojmove prilagoenog NPiP-a.NauËiti tablicu mnoæenja.

Tablica mnoæenjaPisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100




Osnovna πkola RoviπÊe

MJESE»NI PLAN I PROGRAM RADA ZA U»ENICU S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

©KOLSKA GODINA: 2011./2012. MJESEC: OÆUJAK

U»ENICA: A. P.

OBLIK OBRAZOVANJA: »l. 4 Pravilnika o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenika s teπkoÊama u razvoju Prilagoeni nastavni program individualiziranim postupcima

RAZRED: 4. b

U»ITELJICA: Melita Pek

Nastavni predmet: Priroda i druπtvo


Rujan Priroda

Listopad Naπa domovina Republika Hrvatska

Studeni Hrvatska povijest

Prosinac »ovjek

SijeËanj

VeljaËa Breæuljkasti krajevi Republike Hrvatske

Oæujak Travnjak, šuma, izvanuËioniËka nastava

Travanj Nizinski krajevi Republike Hrvatske

Svibanj Primorski krajevi Republike Hrvatske

Lipanj Ponavljanje i uvjeæbavanje gradiva Ëetvrtog razreda

KratkoroËni: Povezati nauËene Ëinje-nice o RH s novim gra-divom.

DugoroËni:Usvojiti predvieni pri-lagoeni NPiP PiD.

Prema godiπnjem planu i programu za svaki mjesec treba izraditi mjeseËni plan i program rada koji Êe se temeljiti na uËiteljevu izvjeπÊu o odgojno-obra-zovnim postignuÊima uËenika za prethodni mjesec (ostvarene zadaÊe).




NASTAVNI PREDMET: HRVATSKI JEZIK

TEMA / KLJU»NI POJMOVI- Razumijevanje proËitanog teksta - Marija –anoviÊ: Proljetnica (tema; rima/srok; vidni i sluπni doæivljaj; personi-

≤kacija) - Izgovor i pisanje Ë, Ê - Sanja PiliÊ: IstraæivaË Filip (lik, govor lika, ponaπanje lika) - Samostalno stvaranje priËe (sastavak, dogaaj, likovi) - Izgovor i pisanje dæ, (izgovor glasa, pisanje glasa)- Rikard KataliniÊ Jeretov: Dva potoËiÊa (basna; lik, govor lika, ponaπanje lika)- Grigor Vitez: Kakve je boje potok (pjesma)- SunËana ©krinjariÊ: Vid koji nije doπao (opis i pripovijedanje)- Dragutin TadijanoviÊ: Plakanje stabla (tema)- Samostalno stvaranje priËe — ponavljanje i uvjeæbavanje (sastavak, dogaaj,

likovi)- Saæimanje pripovjednih tekstova (dogaaj, saæimanje, saæetak)- Sanja PiliÊ: Moji, moji (pripovijetka; lik, govor lika, ponaπanje lika; monolog)

- Tin UjeviÊ: PtiÊi (srok, ritam, slog, stih)- Izgovor i pisanje ije/je/e/i- RB: Nevenka Videk: Jutro na dvoriπtu (tema; vidni i sluπni doæivljaj) Ponavljanje sadræaja iz oæujka

CILJEVI ZA U»ENIKA (OBRAZOVNA POSTIGNU∆A)- u osnovi razumijevanje proËitanog- odrediti temu; prepoznati vidne/sluπne pjesniËke slike; izdvojiti

personi≤kaciju kao pjesniËku sliku- pravilno izgovarati i pisati Ë, Ê u ËeπÊe rabljenim rijeËima- oblikovati i izraziti sud o likovima prema njihovu ponaπanju (govor i postup-

ci); pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima- uz pomoÊ stvarati priËu prema ponuenome saæetku; uz pomoÊ napisati

sastavak (stvaralaËko pisanje)- pravilno izgovarati i pisati dæ, u ËeπÊe rabljenim rijeËima- imenovati i razlikovati osnovna obiljeæja basne; oblikovati i izraziti sud o li-

kovima prema njihovu ponaπanju (govor, postupci)- imenovati i razlikovati osnovna obiljeæja pjesme/proznoga teksta, odredi-




ti temu u poetskome tekstu, uz pomoÊ stvarati priËu prema ponuenome saæetku; uz pomoÊ napisati sastavak (stvaralaËko pisanje)

- prepoznati osnovna obiljeæja pripovijetke- odrediti dijelove fabule (uvod, zaplet i rasplet)- uz pomoÊ oblikovati saæetak- pravilno izgovarati i pisati ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima- izdvojiti vidne i sluπne pjesniËke slike

AKTIVNOSTI ZA U»ENIKA- promatranje, pripovijedanje, odgovaranje na zadana pitanja, Ëitanje, razgovor- gluma, igra rijeËima, dramatizacija, sluπanje, razgovor, igra, istraæivanje, re-

citiranje- igre rijeËima i reËenicama, pisanje reËenica, razgovor, Ëitanje- pisanje, promatranje, pripovijedanje, recitiranje, odgovaranje na zadana pi-

tanja, Ëitanje, razgovor, igre rijeËima i reËenicama, pisanje reËenica, razvija-nje odgovornosti za vlastiti napredak

STRATEGIJE PODR©KEPOSTUPCI PODR©KE U SADRÆAJNIM SASTAVNICAMA U»ENJA:isticanje bitnog na razliËite naËine, saæimanje sadræaja, planiranje slijeda s po-moÊu pitanja i reËenica, raπËlanjivanje sadræaja na manje cjeline

POSTUPCI PODR©KE U NASTAVNIM METODAMA:govorenje (primjerena glasnoÊa, tempo i izraæajnost govora uËitelja; kratke u-pute i provjera razumijevanja, jednostavne kratke reËenice, poticanje uËenikova govora pomoÊnim pitanjima, ËeπÊa provjera razumijevanja sluπanog/gledanog),Ëitanje (Ëitanje po kraÊim cjelinama, uz provjeru razumijevanja)

NASTAVNI PREDMET: PRIRODA I DRU©TVO

TEMA / KLJU»NI POJMOVINizinski krajevi RH:- Prirodno zemljopisni uvjeti nizinskih krajeva (izgled nizinskih krajeva, reljef-

na obiljeæja, podneblje)- Gospodarstvo nizinskoga kraja (gospodarske djelatnosti)- Naselja nizinskih krajeva (gradska srediπta, sela)- Povijesne i kulturne znamenitosti nizinskoga kraja (kulturno-povijesni

spomenici, puËki obiËaji — narodna baπtina)

CILJEVI ZA U»ENIKA (OBRAZOVNA POSTIGNU∆A)- imenovati i na zemljovidu pokazati nizinske krajeve RH, najveÊe rijeke i nizine




nizinskih krajeva, opisati obiljeæja reljefa i podneblja, razumjeti uvjetovanost prirodno zemljopisnih uvjeta gospodarstva, nabrojiti osnovne gospodarske djelatnosti, razumjeti vaænost gospodarstva nizinskih krajeva za cijelu RH, imenovati i na zemljovidu pokazati gradska srediπta, opisati naselja i izgled sela, navesti kulturno-povijesne spomenike i najpoznatije povijesne osobe nizinskoga kraja, upoznati puËke obiËaje

AKTIVNOSTI ZA U»ENIKA- razgovor- demonstracija- crtanje- Ëitanje i rad na tekstu- istraæivaËki rad- izlaganje- koriπtenje zemljovida

STRATEGIJE PODR©KEPOSTUPCI PRILAGODBE U POSTAVLJANJU ZAHTJEVA: usmjeravanje paæ-nje pri samostalnom radu, pravovremeno obraÊanje pozornosti na izmjenu aktivnosti, davanje modela rada (zadatci, praktiËan rad), produljeno vrijeme za rjeπavanje zadataka, usmjeravanje na preglednost i Ëitkost napisanog, poje-dinaËno zadavanje zadataka, zadatci za dopunjavanje i zaokruæivanje toËnih odgovora, zadatci s jasnom strukturom i odreenim redoslijedom obavljanja zadataka, raπËlanjivanje zadataka po fazama, primjena zadataka s manje pisanja (slike, umne mape, sheme)

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA

TEMA / KLJU»NI POJMOVI- pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100 (zbrajanje, oduzimanje,

dvoznamenkasti brojevi)- tablica mnoæenja (mnoæenje, faktor, zamjena mjesta faktora)

CILJEVI ZA U»ENIKA (OBRAZOVNA POSTIGNU∆A)- ovladati postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 100- po moguÊnosti nauËiti tablicu mnoæenja

AKTIVNOSTI ZA U»ENIKA- rjeπavanje odgovarajuÊih zadataka uz konkretni didaktiËki materijal: brojanka, bojice, matematiËke igre...




STRATEGIJE PODR©KE

- izmjena zadataka po naËelu lakπi — teæi — lakπi, viπekratno ponavljanje manjih cjelina, zajedniËko planiranje rada s uËenikom, ËeπÊe promjene aktivnosti, jednostavno ureen i nepretrpan prostor

- poticanje emocionalno-socijalnih odnosa, primjena verbalne pohvale i ohrabrivanja, sjedenje s vrπnjakom bez poteπkoÊa i primanje pomoÊi, πto manje javno upozoravati uËenika na pogreπke, unaprijed jasno odrediti posljedice odreenog ponaπanja

NAPOMENA ODGOJNE PREDMETE U»ENICA RADI PO REDOVNOME NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU.

HRVATSKI JEZIK

PRIRODA I DRU©TVO

MATEMATIKA

Ovaj dio obrasca uËitelj ispunjava na kraju mjese-ca, nakon realizacije.

Svaki Êe uËitelj, naravno, prilikom pripremanja za nastavu u pisanoj prip-ravi za pojedini nastavni sat predvidjeti konkretne strategije podrπke za uËe-nika s posebnim potrebama s obzirom na konkretnu nastavnu jedinicu i sve dijelove nastavnog sata.

U nastavnom radu s uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama potrebno je primjenjivati i poπtovati primjeren oblik obrazovanja koji podra-zumijeva postupke podrπke u primjeni metoda, sredstava i oblika rada koji Êe ovim uËenicima omoguÊiti stjecanje znanja, vjeπtina i umijeÊa primjerenih nji-hovim stvarnim sposobnostima. Analizom postignuÊa i prihvaÊanjem svojih eventualnih propusta pridonosimo kvaliteti rada, objektivnijem vrednovanju i veÊem postignuÊu uËenika.

Izrada primjerenog odgojno-obrazovnog programa jest potreba unapreenja potencijala uËenika radi poveÊanja uspjeπnosti njihove edukacije. Od iznimne je vaænosti suradnja s roditeljima kojima trebamo u πkoli omoguÊiti potrebne savjete i potporu.

Inkluzija zahtijeva mijenjanje oËekivanja socijalne sredine (uËitelja, rodite-lja, uËenika u razredu) prema uËenicima s posebnim potrebama radi pruæanja maksimalne potpore u njihovom napretku.

OSTVARENE ZADA∆E




Literatura

g IvanËiÊ, –. (2010.), Diferenci- rana nastava u inkluzivnoj πkoli −

procjena, pouËavanje i vrednovanje uspjeπnosti uËenika s teπkoÊama.

Zagreb: Alka script.g MetodiËki pristup nastavi hrvatskog

jezika u osnovnoj πkoli (2008.). Za-greb: Pro≤l.

g Pravilnik o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenika s teπkoÊama u razvoju. Narodne novine 23/1991.

g Zakon o odgoju i obrazovanju u os-novnoj i srednjoj πkoli. Narodne novine 87/2008.

g Nacionalni okvirni kurikulum za predπkolski odgoj te opÊe obvezno i srednjoπkolsko obrazovanje. Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2010.

Inclusion of children with special educational needs:

educational needs in mainstream schools

s


SummaryInclusion means the common upbring-

ing, education, life and work of children with disabilities with their peers and other members of society. The role of the teacher is reflected in the development of students’ competences, since the skills of teaching depend on how much the pupils? potential is going to be used. Pupils with special educational needs can be success-ful in regular education if they are given appropriate support and if strategies are adopted which optimally stimulate their abilities. Drafting an appropriate educa-tional form of education psycho-physical abilities of pupils leads to the success of the entire process of education. Inclusion requires a change in the expectations of the social environment (teachers, parents, pupils in class) towards pupils with spe-cial educational needs in order to provide maximum support for their progress.

Keywords: Changes during inclusion, students with special upbringing and ed-ucational needs, support strategies.

g Pedagogijski akt “Ukratko Êu tu formulirati stvar ovako: Pedagogijski akt, akt

uzgojnog utjecanja ili utjecanja s uzgojnim uËinkom, efektom ili rezultatom odigrava se bez sumnje u prepletu triju faktora: uzgajanik − uzgajatelj − uzgojna vrijednost (dobro), uzgojni efekt je rezultat uzgojiteljeva posredovanja izmeu uzgajani-ka, njegove kako po opÊe ljudskim ‘prainstinktima’ tako po stanovitim moguÊnostima ili psiho≤ziËkim sposobnostima reprezentirane individualnosti (strukture), i neke uzgojne ili kulturne sadræine, vrijednosne ideje” (str. 33).

Stjepan MatiËeviÊ: Uzgoj, πkola i uËitelj u novoj pedagogiji, Zagreb, 1938.





SaæetakPrimjenjujuÊi kreativno i zanimljivo pouËavanje u mo-

delu timskoga rada profesori StruËnoga skupa jeziËno-um-jetniËkoga podruËja Srednje πkole »azma zajedno s uËenici-ma opÊe gimnazije radili su na projektu Mislimo na Japan. Razlog izrade projekta bilo je upoznavanje i suosjeÊanje s patnjama japanskoga naroda pogoenog razornim potre-som. U prilogu je predstavljen struËni i praktiËni prikaz projektne nastave.

KljuËne rijeËi: timski rad, projektna nastava, konstru-ktivistiËko pouËavanje, integrirana nastava.

Mr. sc. MARIJA TKALEC,SUZANA PU©I∆, »azmaxyx


Primljeno: 10. 9. 2014.

Projekt Japanu timskom radu profesora StruËnoga skupa jeziËno-

umjetniËkoga podruËjaxyx




Razvoj ideje o projektnoj nastavi

Mudri Konfucije davno je re-kao: “Reci mi i zaboravit

Êu. Pokaæi mi i moæda Êu zapamtiti. UkljuËi me i razumjet Êu.”

A mi bismo u Srednjoj πkoli »az-ma mogli dodati: I neÊu samo ra-zumjeti nego i suosjeÊati. Jedan je od najboljih naËina razumijevanja i suæivljavanja uËenika sa svijetom oko sebe projektna nastava. Dewey, jedan od najveÊih zagovornika projekta, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeÊe, navo-di Ëetiri osnovna prirodna interesa u djece: interes za razgovor i kontakte, interes za istraæivanje, interes za stva-ranje ili graenje te interes za umje-tniËko istraæivanje. (MatijeviÊ; Ra-dovanoviÊ, 2011.) UËitelji i profesori mogu iskoristiti projektnu nastavu kako bi naveli uËenike da svoje intere-se zadovolje u πkoli i tako pridonesu ispunjavanju sebe kao pojedinca, ali i uËitelja i profesora koji ih vode i potiËu.

©kola je od svojih zaËetaka imala u sebi ugraene metode discipliniranja i kontrole uËenika, no francuski pros-vjetitelji su i u obrazovanje donijeli ideje slobode, sreÊe i samoodreenja. Condorcet je tvrdio da su svi ljudi slobodni i da imaju pravo na obra-zovanje koje predstavlja sredstvo za razvoj uroenih talenata, dokazivanje i samoodreenje pojedinca. Takav

Ëovjek svjestan je sebe i svoje soci-jalne i politiËke jednakosti. Kako πkola usmjerena na kontrolu, discip-linu i uËenje Ëinjenica ne moæe obli-kovati takvog Ëovjeka, bilo je potreb-no mijenjati πkolsku svakodnevicu. Tijekom povijesti bilo je pokuπaja mijenjanja, ali se u tome nije u pot-punosti uspjelo i πkola i danas ima Ëesto izrazito ozraËje kontrole ili je, kako je Dietmar Larcher naziva, tvor-nica za uËenje. (Zajedno, zusamen, in-sieme, together, 2002., str. 91).

No, svi smo svjesni da je u tu tvornicu za uËenje potrebno uvoditi demokratske oblike uËenja kako bi πkola zadovoljila zahtjeve suvremenog doba. Kao πto smo veÊ vidjeli, ti novi oblici rada nisu izum modernog doba, iako su njegov imperativ, i njih se pokuπavalo uvesti u πkole veÊ od 18. stoljeÊa. ©vicarski odgojni reformator i psiholog Johann Heinrich Pestalozzi (1746.−1827.) krajem 18. stoljeÊa pokuπao je Rousseauovu teoriju im-plementirati u praksu. Zahtijevao je odgoj cijeloga djeteta, pri Ëemu je in-telektualna naobrazba samo jedan seg-ment odgoja, te povezivanje pouËa-vanja s radom i ukljuËivanje osjetila. UËenici bi trebali krenuti od proma-tranja predmeta u prirodi i preko raz-voja svijesti doÊi do rezultata u obliku govora, crteæa, napisane rijeËi ili broja. Djeci se nikako ne bi smjeli davati go-tovi odgovori, veÊ bi do njih trebali

Marija Tkalec, Suzana PušiÊ n Projekt Japan u timskom radu profesora...

s



sami doÊi. Pestalozzi je u pouËavanje uveo principe koji su i danas aktualni:

− od konkretnih predmeta prema apstraktnima

− od neposredne okoline prema udaljenijoj

− zapoËeti s lakπim vjeæbama prema teæima

− napredovati postupno i polako.Ideju o stvarnom djelovanju i is-

traæivanju kao osnovi pravoga uËenja kasnije su gorljivo zastupali Ameri-kanci John Dewey (1859.—1952.) te njegov uËenik William Heard Kilpat-rick (1871.—1936.), utemeljitelji pro-jektne nastave. Obojica su pripadali ameriËkom pragmatizmu i smatrali su da je πkola mjesto gdje uËenici moraju steÊi vjeπtine potrebne za æivot.

John Dewey poËetkom 20. stoljeÊa u svom je obrazovanom konceptu, koji se naziva problem-metoda, krenuo od uËeniËkih interesa koje je potrebno za-dovoljiti samostalnim radom u izvor-noj (objektivnoj) stvarnosti. (CindriÊ, MiljkoviÊ, Strugar, 2010., str. 176.).

Tu ideju nastavlja razraivati Kil-patrick. U Ëlanku The Project Method (1918.) objaπnjava da obrazovanje treba temeljiti na stvarnom æivotu. U svoje obrazovanje trebamo se upu-stiti cijelim srcem, a ono πto Êe nas voditi jest svrsishodna akcija. Djeca su po prirodi vrlo aktivna i druπtvena i uËitelji bi trebali to iskoristiti u pouËavanju i stjecanju znanja za æi-vot, ali i izgradnju karaktera.

Projektna nastava

Za razliku od klasiËne nastave koja je koncentrirana na realizaciju nas-tavnog plana i programa, projektna je nastava okrenuta uËeniku i njegovim interesima. Od njega se ne traæe toËni odgovori kao reprodukcija prethodno nauËenog, veÊ on mora istraæiti ili rijeπiti neki problem koristeÊi pret-hodna iskustva i/ili saznavajuÊi nove odgovore tijekom izvoenja projekta.

RadeÊi na projektu, trebali bismo poπtovati sljedeÊa naËela:

− naËelo aktivnog sudjelovanja− naËelo neposredne stvarnosti− naËelo suradnje i socijalizacije− naËelo razvoja emocionalne in-

teligencije− naËelo suvremenosti i aktual-

nosti. (CindriÊ, MiljkoviÊ, Strugar, 2010., str. 177).

NaËelo demokratiËnosti, koje navo-di dr. Agnes Larcher, kljuËno je za ide-ju projekta. Odabir teme projekta ne moæe se u potpunosti ostaviti samim uËenicima, ali u dogovoru s njima lako je odabrati aktualnu temu koja ih zani-ma. UËitelj i uËenik zajedno odreuju cilj te naËine i metode za postizanje ci-lja i naËine prezentacije rezultata rada.

Kako je nuæno suraivati na obra-di odreene teme, potrebno je uvesti nove oblike ponaπanja, rada i komu-nikacije. Socijalni ciljevi postaju jed-nako vaæni kao i stvarni ciljevi pro-jekta. Tijekom izrade projekta uËimo


s



se meusobnoj interakciji i toleran-ciji, koordinaciji meu skupinama, kritiËkom odnosu prema radu i re-zultatima rada. Projektna nastava po-maæe izgradnji pojedinca kao osobe, razvija sposobnost rada u grupi, gradi meusobno razumijevanje i pozitivnu meuovisnost Ëlanova grupe jer svi moraju pridonijeti kako bi zadatak bio rijeπen i svi su odgovorni za postiza-nje cilja. Osim razvijanja organizacij-skih i komunikacijskih sposobnosti uËenika, projektna nastava pridonosi razvijanju sposobnosti odluËivanja i rjeπavanja problema.

Projektna je nastava najËeπÊe inter-disciplinarna te pomaæe nauËiti kako povezivati i cjelovito sagledati neku temu. PokrivajuÊi razliËita podruËja, uËenici mogu odabrati ona u kojima su bolji ili su im zanimljivija te se ne moraju baviti gradivom koje im je teπko ili dosadno. To utjeËe na njiho-vu motiviranost i æelju za uËenjem.

UËitelj gubi svoju tradicionalnu ulogu jedinog eksperta i postaje sav-jetnik ili partner uËeniku i zajedno s njim saznaje novo. Ni uËitelj ni uËe-nik nisu izolirani i zatvoreni samo u svoju uËionicu, jer projektna nastava pretpostavlja suradniËko-timski rad svih sudionika i izlazak iz uËionice, u druge prostore πkole ili izvan πkole. UËenici izlaze iz prostora πkole u is-traæivanje, ali taj prostor mogu koris-titi i kao arenu za prikazivanje rezul-tata svog rada. Projekt treba zavrπiti analizom i prezentacijom te kritiËkim vrednovanjem postignutoga.

Projekt Japan uSrednjoj πkoli »azma

Gotovo svaki autor koji piπe o projektnoj nastavi navodi svoje etape projekta, no sve se one mogu svesti na jednostavnu podjelu u pet etapa:1. Pripremna etapa2. Planiranje3. Provedba4. Predstavljanje projekta5. Vrednovanje.

Pripremna etapaU pripremnoj fazi potrebno je

odabrati temu i odrediti zadaÊu ili cilj projekta te okvirno vrijeme izvoenja. Ta je etapa odraena uvrπtavanjem projekta Japan u kurikulumu Srednje πkole »azma za godinu 2010./2011. Nositelj projekta bio je StruËni skup jeziËno-umjetniËkog podruËja u surad-nji sa πkolskom knjiænicom. Cilj pro-jekta bio je upoznavanje s kulturom i obiËajima Japana, njegovom proπloπÊu i sadaπnjoπÊu. Vrijeme realizacije predvieno je za drugo polugodiπte πkolske godine 2010./2011.

PlaniranjeKako je kurikulumom utvreno

okvirno vrijeme realizacije za dru-go polugodiπte πkolske godine 2010./2011., u sijeËnju 2011. pristupi-lo se planiranju. U projekt su ukljuËe-ni uËenici opÊe gimnazije s profe-soricama hrvatskoga jezika Marijom


s



Tkalec, voditeljicom struËnoga skupa, Æivanom Kriπka i Melitom IvanetiÊ te profesoricama engleskoga jezika Vedranom DujniÊ PetraË i Irenom PavloviÊ. Njima se pridruæila i knjiæ-niËarka Suzana PuπiÊ jer je πkolska knjiænica idealno mjesto za rad na projektu. U knjiænici je uËenicima stalno dostupan pristup internetu te stoga u njoj mogu provoditi vrijeme izvan nastave i raditi na projektu uz pomoÊ knjiæniËarke ili samostalno.

UËenici su prihvatili projekt s mnogo entuzijazma. Kako je demokratiËnost jedno od naËela pro-jektne nastave, uËenicima je ostavljena moguÊnost samostalnog odluËivanja o Ëemu æele uËiti te su sami pred-lagali ideje koje bi æeljeli ostvariti. Uæivali su u slobodi koja im je dana te su vrlo lako odabrali teme koje su im bile zanimljive. Takvi pozitivni stavovi doveli su do visoke motivacije koju imaju uËenici koji se bave sa-mostalno izabranim aktivnostima, tj. koji po definiciji imaju samostalnost u odreivanju svrhe (Uspjeπno uËenje i pouËavanje; psihologijski pristup, str. 196). Samostalno su se podijelili u grupe i odabrali metode rada i ma-terijal.

Provedba projektaUËenici su odabrali razliËite aspek-

te kulture Japana, njegovu proπlost i sadaπnjost. Tijekom veljaËe na ra-zliËitim mjestima unutar πkole, u

predvorju, uËionicama i knjiænici, na engleskome i hrvatskom jeziku izraivali su razliËite plakate. Poseb-no bismo mogli izdvojiti plakat Japa-nese culture na engleskome jeziku. Tu smo predstavili tradicionalne japanske obiËaje (ispijanje Ëaja, tradicionalnu odjeÊu, ikebanu, samuraje...) Plaka-tom Manga predstavili smo japanske stripove, a plakatom Anime japanske animirane filmove. Nekoliko plakata bilo je o japanskim knjiæevnicima i naπem matematiËaru i haiku-pjesniku Vladimiru Devideu.

Plakat Zemlja IzlazeÊeg Sunca

Plakat Japanski knjiæevnici


s



U knjiænici je odræana radionica u kojoj su se uËenici upoznali s naËi-nom pisanja haiku-poezije te su i sami pokuπali napisati svoju haiku-pjesmu. UËenici koji nisu viËni pisanju mogli su se odluËiti za likovnu radionicu ili su jednostavno mogli uæivati sluπajuÊi japansku tradicionalnu glazbu.

Iako smo isplanirali sve etape pro-jekta, projekt je æiv, tj. moæe se mi-jenjati i prilagoavati tijekom proved-be, i u njega mogu ulaziti nove ideje i Ëinjenice. Projekt treba biti aktualan pa smo, nakon πto je u oæujku Japan pogodila jeziva katastrofa, razoran potres popraÊen straπnim tsunami-jem i havarijom u nuklearnim elek-tranama, naπ projekt preimenovali u projekt Mislimo na Japan. Iako smo bili pri kraju provedbe, joπ smo jaËe prionuli radu suosjeÊajuÊi s patnjama japanskog naroda.

U naπoj πkoli æeljeli smo stvori-ti ozraËje empatije pa smo projekt proπirili origami-radionicom. Origami

Plakat Manga

Crteæ japanske gejπe

Plakat na engleskom jezikuJapanese culture

Slajd iz PowerPoint prezentacijeHaiku-poezija


s



je japanska tehnika presavijanja papira kojom se papir modelira u razliËite ob-like bez πkara i ljepila. Izraivali smo ædralove od papira. U Japanu ædral je simbol sreÊe i dugog æivota. Prema staroj legendi, onome tko sloæi tisuÊu origami-ædralova, bogovi ispunjavaju jednu æelju. Mi smo, poput Sadako, æeljeli napraviti tisuÊu ædralova za ozdravljenje Japana i njegovih ljudi.

Predstavljanje projekta Projekt treba zavrπiti prezentaci-

jom rezultata uËenicima koji nisu bili ukljuËeni u projekt, ostalim nas-tavnicima i drugim djelatnicima πkole, ali i javnosti izvan πkole. Naπa je πkola tijekom svibnja bila u znaku Japana, ædralova, crvene i bijele boje jer smo sve uradke nastale tijekom trajanja projekta izloæili u predvorju πkole i knjiænici, a cijeli projekt Mislimo na Ja-pan predstavili smo uËenicima osmih razreda Osnovne πkole »azma na Danu otvorenih vrata 27. svibnja 2011. Tu su se nalazili neki od buduÊih uËenika naπe πkole i moæda im je i ovaj pro-jekt pomogao da se odluËe za πkolu u kojoj se izlazi iz uËionica i radi neπto novo i zanimljivo. KnjiæniËarka Suzana PuπiÊ predstavila je projekt i na Æu-panijskom vijeÊu knjiæniËara, 31. si-jeËnja 2012. u Bjelovaru.

Plakat Nuklearna katastrofa u Japanu

Radionica origami-ædralova

Izloæba Mislimo na Japan u predvorju πkole

VrednovanjeNezaobilazan je dio projekta i

kritiËko vrednovanje postignutoga. Ako tijekom kritiËkog vrednovanja uoËimo nedostatke, treba ih prihvatiti


s



i uzeti u obzir tijekom sljedeÊeg pro-jekta, a uspjeh i trud uloæen u projekt treba pozdraviti.

Naπ projekt zavrπen je u pred-vienom vremenu i cilj projekta u potpunosti je ostvaren. UËenici su uæivali radeÊi neπto novo tijekom nastave, ali i izvan nje. Evo πto je jedna od sudionica projekta, uËenica tadaπnjeg 2. c razreda opÊe gimnazije Antonela Koren, o projektu saznala od svojih kolega:

“Bilo je zanimljivo sudjelova-ti u projektu, mnogo smo nauËili i meusobno se druæili. Nadam se da Êemo i nagodinu raditi neπto sliËno, otputovati u neku drugu zemlju...”

“Cijela je πkola bila u znaku crvene i bijele boje i πarenih ædralova, bilo je Ëudesno.”

“Upoznali smo se s Japanom i katastrofom koja ga je zadesila te mi je bilo drago da sam barem u mislima mogao pomoÊi narodu Japana.”

“Bilo je pouËno i zanimljivo nauËiti izraivati origami ædralove. Bila sam ponosna jer sam uËenicima osmih razre-da pokazala kako se to može napraviti.”

“Oduvijek sam mislila da je teπko pisati poeziju, ali pisati haiku, kad poznajeπ pravila, stvarno je jednos-tavno i zanimljivo. Sad to Ëesto radim i kod kuÊe.”

ZakljuËak

UËenici se Ëesto æale da je nastava dosadna i da moraju upamtiti mno-

go informacija koje, kako oni tvrde, nikad neÊe trebati. ©kolski sustav nije moguÊe iz temelja promijeniti, ali se situacija moæe ublaæiti. Jedan je od naËina uvoenje projektne nastave kojom se razbija monotonija pre-davaËke nastave gdje uËenici samo sjede i sluπaju. Iz pasivnih sluπaËa pretvaraju se u aktivne sudionike. Sami biraju πto i kako æele raditi, πto utjeËe na njihovu motiviranost i volju za radom.

UËenici tijekom provedbe projek-ta nisu prepuπteni sami sebi, vodi ih nastavnik koji je voditelj, ali i surad-nik tako da se poboljπava komu-nikacija izmeu nastavnika i uËenika, ali i uËenika meusobno. Svi su pri-hvatili suradnju jer uspjeh projekta ovisi o svima. Projektom se razvijaju socijalno-komunikacijske vjeπtine, ali se i razvija samopoπtovanje jer sve πto uËenik napravi dobro je i cijeni se.

U projektu nije teπko suraivati jer su svi motivirani viπe nego inaËe, πto nije neobiËno jer su sami odabrali πto æele raditi. Rezultat rada nije samo plakat na zidu veÊ i vjeπtine i navike koje nam ostaju za cijeli æivot.

Literatura

g CindriÊ, M., MiljkoviÊ, D., Strugar,V. (2010.), Didaktika i kuri-kulum. Zagreb: IEP-D2.

g CrnkoviÊ-NosiÊ, V. (2007.), Pro-jekt u nastavi hrvatskoga jezika. Æivot i πkola, 53(18), 57.-63.


s



g Glasser, W. (1999.), Nastavnik u kvalitetnoj πkoli : posebne suge-stije nastavnicima koji u razredu pokuπavaju primijeniti ideje iz knjige Kvalitetna πkola. Zagreb : Educa.

g Globe (2006), Izrada uËeniËkog mini projekta - koraci.

http://public.carnet.hr/ globe/pro-jekti/miniprojekt.htm (dostupno 11.1.2012.)

g Hentig, H. von (1997.), Humana πkola : πkola miπljenja na nov naËin: vjeæba praktiËnog uma. Zagreb : Ed-uca.

g Klipert, H. (2001.), Kako uspjeπno uËiti u timu: zbirka praktiËnih primjera. Zagreb: Educa.

g MatijeviÊ, M., RadovanoviÊ D. (2011.), Nastava usmjerena na uËe-nika: Prinosi razvoju metodika nas-tavnih predmeta u srednjim πkolama. Zagreb: ©kolske novine.

g Podravec, D. (2003.) Radost uËenja: integrirana i projektna nastava u os-novnoj πkoli. Virje: Osnovna πkola Franje Viktora ©ignjara

g PoliÊ, M. (20055), Integralna nas-tava kao odgovor na suvremene obrazovne potrebe. MetodiËki ogle-di, 12(2), 61.- 72.

g Terhart, E. (2001.), Metode pouËa-vanja i uËenja: uvod u probleme me-todiËke organizacije pouËavanja i uËenja. Zagreb: Educa.

g Zajedno, zusamen, insieme, togeth-er: priruËnik za projektno uËenje i demokratski razvoj πkole.(2002.) Za-greb: Naklada Ljevak.

g William Heard Kilpatrick, www.ibe.unesco.org/.../user.../kilpatrick (dostupno 11. 1. 2011.)

Project Japan in teacher teamwork at the language and

art area conference

SummaryApplying creative and interest-

ing teaching in the model of teamwork, teachers at the language and art area conference of »azma secondary school together with grammar school students were working on the project We are thinking of Japan. The reason for the development of the project was empathy with the suffering of the Japanese people affected by a devastating earthquake. The presented professional and practical view of project teaching is outlined.

Keywords: teamwork, team projects, constructivist teaching, integrated teach-ing.


s



SaæetakTerenska nastava temelji se na uËenju, otkrivanju i is-

traæivanju te potiËe intelektualnu radoznalost, a utjeËe i na razvoj boljih meusobnih odnosa sudionika. U vremenu u kojemu æivimo kad su sve sastavnice druπtva spojene s raËunalom i kad mladi ljudi uËe i otkrivaju s pomoÊu digi-talnih tehnologija, povratak uËenju iz neposredne okoline, izvanuËioniËko uËenje i pouËavanje ponovo postaje sve znaËajnije.

Ovaj rad osvrt je na dio izvedbe terenske nastave Komer-cijalne i trgovaËke πkole Bjelovar koja nekoliko zadnjih go-dina iznimno njeguje ovaj oblik nastave u opÊeobrazovnim, ali i struËnim predmetima (ekonomska grupa predmeta).

KljuËne rijeËi: izvanuËioniËka nastava, terenska nastava, aktivnost uËenika, uËenje otkrivanjem i istraæivanjem.

ORNELA MALOGORSKI,DARIO MALOGORSKI, Bjelovarxyx


Primljeno: 20. 11. 2014.

IzvanuËioniËko uËenje ipouËavanje u srednjoj πkoli

xyx

Ornela Malogorski, Dario Malogorski n IzvanuËioniËko uËenje i pouËavanje...



Uvodna promiπljanja

RazliËitim nastavnim metodama pouËavanje postaje poticajnije,

za uËenike i za nastavnike te postiæu najbolji uËinak. JednoliËnost i mono-tonija (na primjer iskljuËivo frontalna nastava) umara uËenike i smanjuje motivaciju. Koriπtenje istih metoda i oblika rada umara i nastavnika pa i sami Ëesto istraæuju neke nove i za-nimljivije metode kako bi nastavu obogatili, a time obogaÊuju i svoj rad i rad uËenika. Kad razmislimo koliko sati dnevno uËenici provedu u uËioni-ci na nastavi, uoËavamo da je nuæna primjena razliËitih metoda kako bis-mo poboljπali koncentraciju i moti-vaciju uËenika. Pojedine aktivnosti u nastavi ne odgovaraju svim uËenicima, razlike u postignuÊu dijelom se mogu pripisati i neprimjerenom koriπtenju nastavnih metoda. Naæalost, u prak-si je joπ uvijek Ëest pristup prema kojemu se uËenici smatraju “praznim posudama” koje se pune nastavnim sadræajima, a ne uzima se u obzir me-toda koja se primjenjuje. ©to je tome uzrok? Neprimjereno metodiËko-didaktiËko obrazovanje nastavnika? Nedovoljno pedagoπko-psiholoπko obra-zovanje nastavnika koji su zavrπili ne-nastavniËke fakultete? Neprimjereni udæbenici? (Ne)motiviranost uËenika? (Ne)motiviranost nastavnika? Odnos druπtva prema obrazovanju opÊenito? Odnos samih nastavnika prema svom zvanju?

Istina je da svaka πkola ima mo-guÊnosti i obvezu samovredno-vati svoj rad, odreivati mjere za unapreenje rada. Isto se odnosi i na svakoga pojedinog nastavnika. Neprestano se susreÊemo s pitanji-ma o tome kako uËenicima uËiniti nastavu zanimljivijom, privlaËnijom, kako ih potaknuti na aktivnost, koje oblike i metode primjenjivati. Ovisno o prirodi nastavnih sadræaja, o cilju i ishodima nastavnog predmeta biramo nastavne metode prilagoene uvjetima za rad, uzrastu uËenika, njihovoj raz-vojnoj dobi. U trogodiπnje strukovne πkole Ëesto se upisuju uËenici slabi-jega opÊeg uspjeha koji i u srednjoj πkoli ostvaruju slabiji uspjeh, slabijih su radnih navika, motivacija im je za rad u uËionici vrlo mala. »esto je ri-jeË o uËenicima koje zbog marljivosti i zainteresiranosti hvale mentori na praktiËnoj nastavi, a u πkoli je uspjeh slabiji. Svjesni smo da na uËenikovo πkolsko postignuÊe velik utjecaj ima aktivnost uËenika, odnosno njegova motivacija za rad. ©kolski kurikulum predvia dinamiku cjelokupnog rada πkole kako bi se uËenike potaknulo da su zaista subjekti u æivotu πkole, u procesu odgoja i obrazovanja, da svla-davajuÊi nastavne sadræaje postignu uspjeh, da postanu zadovoljni i zdra-vi ljudi. Odgoj i obrazovanje koje je usmjereno na uËenika te pristup usmjeren na razvoj kompetencija os-nove su nacionalnoga okvirnog kuri-kula. Uvoenje primjerenih oblika


s



i metoda pouËavanja i uËenja omo-guÊuje aktivno, samostalno uËenje i praktiËnu primjenu nauËenoga te uporabu razliËitih relevantnih izvo-ra znanja i nastavnih sredstava koji potiËu sudjelovanje, promatranje, sa-mostalno istraæivanje, otkrivanje, zak-ljuËivanje, znatiæelju te uËenje o tome kako uËiti. Zato pedagoπki djelatnici nastoje neprekidno obogaÊivati nas-tavu razliËitim oblicima i metodama uËenja.

Iz povijesti odgoja i obrazovanja

Uvidom u povijest odgoja i obra-zovanja doznajemo da je joπ Konfucije prije 2500 godina rekao da cijeli svijet koristimo kao uËionicu. J. A. Komensky (1592. — 1670.) isticao je smisao uËe-nja o prirodi promatranjem i zapaæa-njem. Njegovo “zlatno pravilo” o zor-nosti u nastavi i danas je znaËajno. “Ljude valja uËiti, do najveÊe moguÊe mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, veÊ da prouËavaju nebo i zemlju, hras-tove i bukve, tj. da prouËavaju i ispituju same stvari, a ne tua zapaæanja o stva-rima” (Komensky, 1954., str. 137).

J. J. Rousseau (1712. — 1778.) govori o utjecaju prirode na odgoj-no oblikovanje liËnosti djeteta. Zas-tupa stav da bi djeca trebala uËiti iz svojih iskustava te da odgoj dolazi iz prirode, od ljudi i od stvari.

J. H. Pestalozzi (1748. — 1827.) predlaæe uËenje promatranjem okoliπa i potiËe organizaciju pedagoπkih izleta

u prirodu. Jedan je od utemeljitelja uËenja na otvorenim prostorima i izvanπkolskog obrazovanja.

Ovi su pedagoπki mislioci utjecali na brojne odgojno-obrazovne kon-cepcije koje su nastale tijekom 19. i poËetkom 20. stoljeÊa, a temelje se na utjecajima prirode i okoliπa na odgoj-no formiranje djeteta. ZnaËajan razvoj i intenziviranje odgoja i obrazovanja u prirodi, na otvorenom pojavljuje se 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeÊa.

E. Dale, ameriËki pedagog (1900. — 1985.) isticao je nedostatke pasivne uloge uËenika i istakao prednosti i vrijednosti aktivnoga i iskustvenog uËenja. Poznat je njegov stoæac iskust-va. Daleov stoæac na vrh svrstava vi-zualne i tekstualne medije (gledanje, sluπanje, Ëitanje) za koje smatra da su slabo uËinkoviti te da zapamtimo oko 30 % onoga πto vidimo. Suprotno tome istiËe da je vjerojatnost zapamÊi-vanja i do 90 % onoga πto govorimo, opisujemo i uradimo. Svrha je Daleo-va stošca iskustva da ukaæe na vaænost odabira nastavnih metoda, didaktiËkih strategija i nastavnih medija.

Usprkos tome, izvanuËioniËkoj nastavi u srednjoj πkoli joπ se uvijek ne pridodaje dovoljna pozornost unu-tar svakodnevnoga nastavnog rada s uËenicima. ©kola i uËenje uvelike se oslanjaju na tekstove (uËenje iz knjiga ili digitalnih medija). ZadaÊa je peda-gogije kreirati aktivnosti i iskustva na otvorenim prostorima, na znanje i bliske veze s prirodom i druπtvom, kulturom i okoliπem.


s



IzvanuËioniËka ili terenska nastava — otkrivajuÊe uËenje

©to je izvanuËioniËka ili terenska nastava? Rad izvan πkole, izvan uËio-nice, izleti, ekskurzije, πkola u prirodi, struËni posjeti, maturalna putovanja... Moæe se reÊi da je izlazak iz uËionice s odreenim ciljem i istraæivaËkim za-datcima za uËenike terenski rad, a ek-skurzija je odlazak na udaljenije pros-tore i na dulje vrijeme. Izlet bi trebalo promatrati kao opuπtajuÊe putovanje na kojemu se ne inzistira na obrazovnim

sadræajima. Svako uËenje otkrivanjem i is-

traæivanjem potiËe intelektualnu ra-doznalost, a potiËu se i razvijaju bolji meusobni odnosi sudionika.

Za strategiju uËenja otkrivanjem rijeË je o iskustvenom uËenju, pri Ëemu se to iskustvo stjeËe u stvarnosti. RazliËita djeca uËe na razliËite naËine i sadaπnji modeli i tehnike uËenja ne omoguÊuju najveÊem broju djece kvalitetno stjecanje znanja. UËenje istraæivanjem kao prostor za istraæi-vanje vlastite kreativnosti neke su od


s

Stožac iskustva (Prilagodio Bruce Hyland prema predlošku Edgara Dalea), preuzeto: M. MatijeviÊ, Izbor medija i didaktiËkih strategija u svijetu Deleova stošca iskustva



metoda koje su se pokazale korisnima i dobro prihvaÊenima. IstraæivaËko-problemsko uËenje alternativa je tradicionalnom uËenju, pri Ëemu uËenik otkriva πto sâm mora nauËiti, kako razviti osobne komunikacijske vjeπtine. Pozornost je usmjerena na praktiËnu primjenu teorijskih steËenih znanja, nužnih za snalaæenje mladog Ëovjeka u razliËitim situacijama. Zna-nja koja su steËena na nastavnom satu nadopunjuju se iskustvenom dimen-zijom, koja su opet podloga za lakπe razumijevanje i stjecanje novih zna-nja. Dobro osmiπljena izvanuËioniËka ili terenska nastava rastereÊuje uËe-nike, pomaæe im u stjecanju trajnih i upotrebljivih znanja te ih priprema za izazove buduÊnosti. UËenike je najlakπe zainteresirati za gradivo ako im se ukaæe na njegovu smislenost i primjenljivost, ako sadræaje povezuju sa stvarnoπÊu. Terenska nastava pri-marni je izvor podataka za uËenike. Rad na terenu omoguÊuje istraæivanje i pridonosi poznavanju sadræaja na interdisciplinaran naËin. UËenici sud-jeluju u planiranju, prikupljanju i obradi podataka te njihovoj interpre-taciji i prezentaciji. Terenska nastava razvija socijalne vjeπtine te je najbolji oblik uËenja. Vaæna je jer uz obrazo-vanje nudi zabavu i druæenje, ali raz-vija i osjeÊaj samopoπtovanja i osobne korisnosti.

Cilj je izvanuËioniËke ili teren-ske nastave uËenje otkrivanjem u ne-posrednoj æivotnoj stvarnosti, u kojoj

se uËenici susreÊu s prirodnom, gospo-darskom i kulturnom okolinom, lju-dima koji u njoj æive i koji su utjecali na okolinu.

Rad izvan πkole potiËe radost ot-krivanja, istraæivanja i stvaranja, utjeËe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiËe intelektualne osjeÊaje. IzvanuËioni-Ëka nastava koristi moguÊnost inter-disciplinarnoga povezivanja sadræaja razliËitih nastavnih predmeta. Pogod-nost ovoga oblika nastave jest lakπe i bræe uËenje.

Vaæno je temeljito planiranje aktivnosti izvan uËionice, s jasno osmiπljenim ciljevima, ishodima i zadaÊama. Nuæno je povezivati iskust-va uËenika sa spoznajama steËenim u istraæivaËkoj nastavi, uz korelaciju i integraciju sadræaja nastavnih pred-meta sa svrhom rastereÊenja uËenika. Poznato je da se razina postignuÊa reproduktivnog znanja smanjuje uËenjem u prirodi, a znatno se razvi-jaju sposobnosti i vjeπtine rjeπavanja problema. UËenici æele uËiti istraæu-juÊi u prirodi jer ih takav rad moti-vira i manje optereÊuje. IstraæivaËka izvanuËioniËka nastava pridonijela je razvoju funkcionalnih znanja. Njenom se primjenom obogatila kvaliteta nas-tave kojom se u uËenika razvijaju znanja, sposobnosti i vjeπtine.

Terenska nastava moæe biti jed-nosatna ili viπesatna, poludnevna, jednodnevna i viπednevna s obzirom na vremensko trajanje. S obzirom na


s



broj ukljuËenih predmeta moæe biti jednopredmetna ili viπepredmetna. Kod viπepredmetne terenske nastave najËeπÊe je rijeË o korelaciji meu nastavnim predmetima te se koristi moguÊnost interdisciplinarnog povezi-vanja sadræaja razliËitih predmeta, πto olakπava uËenje.

Primjer dobre prakse iz Komercijalne i trgovaËke πkole Bjelovar

U Komercijalnoj i trgovaËkoj πkoli Bjelovar izvanuËioniËka i teren-ska nastava dio je godiπnjeg plana i programa za uËenike gotovo svih raz-rednih odjela. Zadnjih nekoliko go-dina redovito je organizirana. Tako su uËenici u sustavu terenske nastave ima-li priliku posjetiti, primjerice, Varaæ-din, Koprivnicu, Karlovac, Vrbovec i Zagreb.

S obzirom na trajanje govorimo o cjelodnevnoj nastavi. Kako je ukljuËe-no viπe nastavnih predmeta, to je viπepredmetna nastava te moæemo govoriti o korelaciji, koristi se mo-guÊnost interdisciplinarnog povezi-vanja sadræaja viπe nastavnih predme-ta, πto utjeËe na bræe i lakπe uËenje.

Osim cjelodnevne terenske nas-tave organizirana je i izvanuËioniËka nastava najËeπÊe iz geografije, ali i iz poznavanja robe, ekologije i zaπtite okoliπa te poduzetniπtva.

UËenici posjeÊuju trgovaËke centre i specijalizirane prodavaonice: proda-vaonice mjeπovite robe, prehrambene

robe, kemijske robe, prodavonice po-ljoprivrednih proizvoda, prodavaonice mesa, tekstila, voÊa i povrÊa, ribarnice te istraæuju odreene teme (ureenost izloga, prodavaonica, promatraju i vrednuju naËine komunikacije, ocje-njuju ljubaznost i struËnost osoblja, asortiman proizvoda i sl.).

Iz podruËja ekologije i odræivog razvoja u sustavu nastave posjeÊuju odlagaliπte neopasnog otpada “Doline” i ureaj za proËiπÊavanje otpadnih voda te ekoloπka imanja. Spoznaje do kojih dou istraæujuÊi stvarnost povezuju sa spoznajama steËenim na teorijski naËin.

Nastava geografije Ëesto se obav-lja izvan uËionice, u neposrednom okoliπu πkole. Kako je u blizini πkole meteoroloπka postaja, to je izvrsna prilika da upoznaju naËine mjerenja klimatskih elemenata. Prostor izvan uËionice takoer je odliËan za vjeæba-nje naËina orijentacije te uËenici mogu s pomoÊu sunca i sata, kompasa i GPS-a odreivati strane svijeta i azi-mute.

Nastava geografije u πkolskom okoliπu:Orijentacija u prostoru


s



Takav naËin uËenja i pouËavanja uvelike je podigao kvalitetu nastave, a kvaliteta nastave najveÊi je prio-ritet πkole. O njoj ovisi ukljuËenost i zalaganje uËenika, kvaliteta uËenja i ishodi cjelokupnoga obrazovnog pro-cesa. Nastava obogaÊena istraæivaË-kim metodama potiËe primjenu viπih razina kognitivnih procesa i znanja,

Nastava geogra≤je: Klimatski elementi

posebno u suradniËkom okruæenju — tijekom razrednih rasprava, u radu u skupinama ili u paru. Svaki odlazak na terensku, izvanuËioniËku nastavu temeljito se priprema. Odreuju se ciljevi, svrha i zadaÊe, ishodi, naËin evaluacije i sl. Radi se na pripremi teme, materijala, financija, organizaci-je putovanja, pripremi izvjeπÊa, evalu-aciji i sl.

Proces planiranja i pripreme nas-tavnika i uËenika za realizaciju terenske nastave realizira se u tri osnovne faze:1. priprema terenske nastave2. terenska nastava 3. analiza terenske nastave.

Primjer plana za izvedbu terenske nastave na primjeru terenske nastave u Varaædinu iz geografije (nastavna je-dinica: Razvoj gradova u povijesti):

Etape Zadatci nastavnika Zadatci za uËenike

1. Priprema terenske nastave

- odrediti cilj/svrhu, ishode, zadaÊe, metode (pisana priprava)

- ispuniti sve sluæbene zahtjeve- informirati uËenike i roditelje o

svrsi, troπkovima, ugovorima- urediti razgledavanje i prijevoz- planirati aktivnosti u svezi sa

sadræajem- odrediti uËenicima individualne

i grupne zadaÊe- pripremiti materijal- pripremiti popis uËeniËkih ime-

na i brojeve za hitan kontakt u sluËaju pomoÊi ili ozljede

- dogovoriti s uËenicima pravila ponaπanja i obveze

- istraæiti i objasniti kljuËne pojmove (obja-

πnjenja pronaÊi u litera-turi ili uz pomoÊ digi-talnih medija)

- pripremiti opremu za biljeæenje informacija


s



- rad na terenu odnosno rea-lizacija terenske nastave/istraæi-vanja

- upute uËenicima (npr. na karti grada pokazati

kljuËne toËke grada, istraæiti i na karti grada pokazati smjeπtaj najvaænijih objekata: Stari grad, Urπulinska crkva, Hrvatsko narodno kazaliπte, PalaËa Zak-mardy, Katedrala, IsusovaËki samostan (Fakultet organizacije i informatike), Gradska vijeÊni-ca, PalaËa DraπkoviÊ, KuÊa Ritz, PalaËa Varaædinske æupanije, FranjevaËka crkva, Crkva svetog Nikole, PalaËa Herzer, KuÊe na Trgu Miljenka StanËiÊa, PalaËa Sermage, PalaËa PataËiÊ, objas-niti naËin dolaska do njih...)

- opÊe nadgledanje, pomaganje uËenicima kad im je potrebna pomoÊ, poticanje i ohrabrivanje uËenika u postavljanju pitanja, poticanje uËenika na uoËavanje, opserviranje, davanje informaci-ja koje usmjeruju uËenika

- izravna opservacija: identificiranje, opisivanje, izgraivanje, kartiranje

- prikupljanje i biljeæe-nje podatka, skiciranje, izraivanje mapa, upisi-vanje, izraivanje inici-jalne analize i interpre-tacija gdje je moguÊe

- na putu u grad na karti grada ucrtavat Êe ob-jekte kraj kojih prolaze

- na plan grada upisivat Êe prema natpisima na graevinama vrijeme izgradnje za pojedine najvaænije zgrade (time Êe se dobiti pregled graevina i etape u raz-voju grada u povijesti)

2. Terenska nastava

3. Analiza terenske nastave

- analiza terenske nastave obavlja se nakon povratka, u uËionici

- pruæanje dodatnih informacija - usmjeravanje uËenika na druge

izvore kako bi potvrdili svoje nalaze i zakljuËke

- evaluacija cjelokupnog iskustva, ukljuËujuÊi organizaciju i rezul-tate terenskog rada i uËenja.

- pohvala

- organiziraju prikupljene informacije

- provjeravaju svoje nalaze s drugima

- uz pomoÊ nastavnika testiraju hipoteze ako su bile postavljene

- stvaraju zakljuËke, dis-kutiraju o nejasnim pi-tanjima i problemima




Iako je nastava u prirodi ili iz-vanuËioniËka nastava zastupljenija u osnovnoj πkoli, ne treba je zane-mariti ni u srednjoj πkoli. UËenici strukovnih πkola od prvog razreda srednjoπkolskog obrazovanju uËe u neposrednoj æivotnoj stvarnosti u praktiËnoj nastavi, ali dodatno pove-zivanje teorije i prakse samo je na-dogradnja, unoπenje dinamike u sva-kodnevne nastavne aktivnosti.

UËenje u πkoli, πkolske planove, programe i kurikule nuæno je upot-puniti i obogatiti izvanuËioniËkim uËenjem, uËenjem otkrivanjem, is-traæivanjem svijeta oko nas i na taj naËin poticati smisleno i suradniËko uËenje.

Pri uËenju otkrivanjem uËenici Êe mnogo lakπe ne samo reproducirati,

razumjeti, prihvaÊati i sudjelovati u nastavnom procesu veÊ i primjenji-vati, analizirati, sintetizirati, stvarati sustav vrijednosti i vrednovati te ar-gumentirati usvojene sadræaje.

ZakljuËak

Stvaranje druπtva primjenljivog znanja trebala bi biti polaziπna toËka naπeg πkolstva.

VijeÊe ministara Europske unije donijelo je odluku o osam kljuËnih kompetencija koje mladi Ëovjek mora primjenjivati da bi dobio posao na træiπtu rada Europske unije. Moramo raditi na kompetencijama koje Êe osigurati onu koliËinu znanja s kojim bi mladi mogli pronaÊi radno mjesto u Europi. KljuËne kompetencije koje

- mogu dodatno istraæiti neodgovorena pitanja te pripremaju izvjeπÊe i prezentacije drugim uËenicima

- na velikoj karti grada objašnjavaju razvoj poje-dinih dijelova grada u proπlosti

- izrauju plakat s radnim kartama i graevinama na temelju kojih je raeno istraæivanje

- prezentiraju rezultate istraživanja

- osvrt na realizirane za-datke


s



se smatraju neophodnima za uspjeπno sudjelovanje u druπtvu odnose se na bolje upravljanje vlastitim uËenjem, sklonost uËenju, pristup i moguÊnost upravljanja vlastitim uËenjem, na druπtvene i meuljudske odnose i ko-munikaciju, motivaciju itd. I upravo zato svoj odgojno-obrazovnoj put tre-bamo graditi prema kvalitetnom radu, prema samoevaluaciji i samoocjenji-vanju, dogovaranju i suradnji, unu-tarnjoj motivaciji, suradniËkim odno-sima, postizanju uspjeha, pomoÊi uËeniku i suradniËkom uËenju.

IzvanuËioniËko uËenje s pomoÊu razliËitih istraæivaËkih projekata omo-guÊava da uËenici upoznaju druge i svijet u cjelini, da uËe uËiti i shvate vaænost cjeloæivotnog uËenja. Prilika je to za razvoj temelja uËenja: uËenje za znanje, za rad, za zajedniËki æivot i uËenje za postojanje.

Suvremeno izvanuËioniËko uËenje i pouËavanje temelji se na interdisci-plinarnosti, multifunkcionalno je, te-melji se na timskom i suradniËkom radu te na problemskom pristupu. OmoguÊiti uËenicima upoznavanje vlastitog okoliπa i zaviËaja neizosta-van je poticaj za oËuvanje kulturne i prirodne baπtine vlastitog zaviËaja, ali i gospodarskih potencijala.

Jasno je da istraæivaËka, terenska, izvanuËioniËka nastava ili pouËavanje na otvorenom nije niπta novo, ali bi trebala biti dio kurikula, planova i programa naπih πkola, neizostavni dio odgojno-obrazovnog procesa.

Literatura

g AniÊ, D. (2007.) UËenje i pouËa-vanje prirode i druπtva na otvore-nim prostorima, MetodiËki obzori, br. 2, str. 7-23.

g Brazda, M. (1985.), Terenski rad i ekskurzije u nastavi geogra≤je. Za-greb: ©kolska knjiga.

g Glasser, W. (1996), Nove para-digme za stvaranje kvalitetnih πkola. Alinea: Zagreb

g Matas, M. (1996.), Metodika nas-tave geogra≤je. Zagreb: HGD

g MatijeviÊ, M.; Bognar, L. (1993.) Didaktika. Zagreb: ©kolska knjiga.

g MatijeviÊ, M.; RadovanoviÊ, D. (2011.), Nastava usmjerena na uËe-nika. Zagreb: ©kolske novine.

g Komensky, J. A. (1954.), Velika didaktika. Beograd: Savez peda-goπkih druπtava.

g Skok, P. (2006.), IzvanuËioniËka nastava. Zagreb: Pedagoπki servis.

g ©tevaniÊ-PaveliÊ, M.; Vlasac. I. (2006.) PostignuÊa uËenika pri-

mjenom razliËitih oblika i metoda rada u prirodi. Æivot i πkola, br. 1-2, str. 15-16, 155-165.

g Nacionalni okvirni kurikulum za predπkolski odgoj i obrazovanje te opÊe obvezno i srednjojπkolsko obra-zovanje (2010.). Zagreb: Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i sporta.

g Kurikulum Komercijalne i trgo-vaËke πkole Bjelovar, πkolske godine 2011./2012.


s



g Kurikulum komercijalne i trgo-vaËke πkole Bjelovar, πk. godine 2012./2013.

Learning outside the classroom and teaching in

high school

SummaryField work is based on discovery

learning and research and encourages intellectual curiosity, and also helps the development of better mutual relations of participants. In the times we live in, when all sections of society are connected to the computer and when young people


learn and discover through digital tech-nology, the return to learning from the immediate surroundings, learning and teaching outside classrooms is becoming again increasingly important.

This paper is a review of part of the performance of ≤eld work at the Com-mercial and Trade School of Bjelovar, which has been nurturing this kind of teaching in general and vocational sub-jects (related to economics) in the last few years.

Keywords: outdoor education, ≤eld work, active learning, learning by discov-ering and research.

g Odgojni akt “Prema svemu upravo reËenome ne moæe dakle odgajatelj da

kao takav prizna bilo πto autoritetom, πto ne bi bio oËitostni doæi- vljaj, kojim se ostvaruje najdublji moguÊi uvid u vàljanje vrednote,

koja u njemu baπ dolazi do stava ili do samodatosti (str. 228). I dalje: To moæe u stvari biti samo ona sila u svijetu, koja ni u kojemu sluËaju ne Êe biti zaprekom oslobaanju Ëovjeka i njegovu preobraæavanju, na temelju kojega se sve veÊma uzdiæe i produ-bljuje kao lice. To pak ne moæe biti niπta osim samoga vrijednos-noga doæivljavanja, u kojemu duπa pitomËeva smije da posve slo-bodna, bez ikakva primoravanja...upravo iz samih osnova svoga samoodreenja suzvuËi s duπom odgajateljevom (str. 228-229).

Ako je tome tako, onda otud ujedno jasno izlazi, da posljednje dno, posljednji temelj, na kojemu se odgojno dogaanje kao takvo mora odvijati, valja naposlijed ustanoviti u trajnom osnaæivanju i produblji-vanju odgajateljeva vrijednosnog doæivljavanja (str. 229).

I koliko odgojni neuspjeh... ne stoji do zbiljske neuzgojivosti pitomËeve...valjat Êe svakako upravo u nerazvijenosti odreena odgajateljeva vri-jednosna doæivljavanja...u nedostacima njegova biÊa traæiti razloge, koji Êe objasniti, zaπto u ovoj ili onoj prilici nije bilo onoga suzvuËja, u koje-mu se oæivljava odgojna svrha” (str. 231).

Pavao Vuk-PavloviÊ: LiËnost i odgoj, Zagreb, 1932.



s



1. Uvod

Rad nastao na premisama preda-vanja i izloæbe o Josipu Biπkupu23 kao i svaka sinteza ne zavarava se iluzijom sveobuhvatnosti. NemoguÊe je u ri-

jeËi pretoËiti jedan æivot. Tim viπe πto je nalik nabujaloj rijeci koja je mije-njala korito, skretala u brojne ru-kavce, vraÊala se matici. Svoj cilj nije zaboravila. Stopiti se s morem, predati mu dio svojih snaga. Ljepote, gorËine, zablude. I klonuÊa. I ushite. Ponajpri-je brojna djela. Silne napore. Jednom se æivi i æivot mora biti poπten. Sazdan od znoja, muka. Kakav je Ëovjek koji niπta ne ostavlja? Niπta ne podaruje?!

U povodu 80. godiπnjice æivota, 65 godina knjiæevnog stvaralaπtva i 55 godina nastavniËkoga, novinarskoga

i znanstvenog rada

O b l j e t n i c exyx

Zauvijek s vama − Josip Biškupxyx

ILIJA PEJI∆, Bjelovarxyx

23 Predavanje Zauvijek s vama autor je odræao 26. travnja 2010. g. u Narodnoj knjiænici “P. Prera-doviÊ” Bjelovar. U njemu je prikazan Biπkup kao knjiæevnik. O Biπkupu kao znanstveniku te veËeri govorio je dr. sc. Vladimir Strugar. Tom prigo-dom Strugar je otvorio izloæbu pod istim naslo-vom u povodu 75. godiπnjice æivota, 60 godina knjiæevnog stvaralaπtva i 50 godina nastavniËkoga, novinarskoga i znanstvenog rada koju su priredili Ilija PejiÊ i Sanja JoziÊ. Izloæba je bila otvorena od 6. travnja do 10. svibnja 2010. u Bjelovar-skoj knjiænici. Susret s J. Biπkupom zajedniËki su organizirali Druæba BraÊa hrvatskog zmaja − Zmajski stol u Bjelovaru, Narodna knjiænica “P. PreradoviÊ” i OpÊina Veliko Trojstvo. Na poËetku veËeri nastupio je KUD Veliko Trojstvo s neko-liko bilogorskih napjeva. Biπkupove stihove Ëitala je Ema CrniÊ, maturantica Gimnazije Bjelovar. Ovaj rad nadopunjen je novim spoznajama i prvi put se objavljuje u povodu 80. godiπnjice æivota Josipa Biπkupa. Portret Josipa Biπkupa

Ilija PejiÊ n Zauvijek s vama - Josip Biškup

s



Kako sve obuhvatiti, spoznati, sagledati? Svaka od æivotnih di-onica zavrijedila bi sliËnu studiju. Rane šezdesete. Postaja Pakrac. Mla-di je profesor filozofije i hrvatskoga jezika na pakraËkoj Gimnaziji i na Pedagoπkoj akademiji. Kulturni krug: Milan Taritaπ, Mato BoæiËeviÊ, Stje-pan GodiÊ, Josip Matouπek, Boæi-dar StaniÊ, Marijan Vogrinec... Sa suradnicima Biπkup osniva Pododbor Matice hrvatske 1963. A πto reÊi za urevaËku dionicu? Prva razoËaranja u ljude. Boravak u Virovitici i viro-vitiËki kulturni krug uvjerili su mla-dog intelektualca da sve nije tako crno. Tu susreÊe Milana Nefa, Luku ©tekoviÊa, Ivana Zelenbrza... VirovitiË-ka su iskustva najviπe ostavila traga u njegovu intelektualnom sazrijevanju i ovom gradu uvijek se vraÊao πirom ot-vorena srca. Sredinom 70-ih u Osijeku je i predaje na Pedagoπkoj akademiji. PrikljuËuje se osjeËkom kulturnom

krugu i Reviji, Ëasopisu u kojemu ob-javljuje. VeÊ je afirmiran i kao pisac i kao znanstvenik. Zagreb, posljednja stepenica, bila je logiËan zavrπetak se-ljakanja po provinciji. Stekavπi bogato iskustvo mogao se posvetiti znanst-venom radu: novinarstvu, filozofiji i sociologiji. Odlaskom u mirovinu ponovno Êe doÊi na red knjiæevne teme. S knjiæevnim radom zapoËeo je joπ kao gimnazijalac ranih 50-ih godi-na, a kao student pokretaË je, urednik i suradnik bjelovarskoga studentskog Ëasopisa Nemiri (1955.).

Josip Biπkup je knjiæevnik, lek-sikograf, sveuËiliπni profesor, filo-zof, novinar, sociolog..., a prije svega Ëovjek, intelektualac i putnik kroz vrijeme.24 Poslijeratne godine, mu-kotrpno πkolovanje u siromaπtvu i bijedi. ©ezdesete, ubrzani napredak tehnologije, put na Mjesec, McLuha-nova knjiga Gutenbergova galaksija... Sedamdesete, more raznih pokreta,

24 JOSIP BI©KUP — BILOGORSKI, dr. sc., re-dovni sveuËiliπni profesor sociologije, znanst-veni savjetnik, leksikograf i knjiæevnik (roen u Velikom Trojstvu, kraj Bjelovara, 23. veljaËe 1935.). Djetinjstvo i mladost proæivio je u Ve-likom Trojstvu, Ædralovima i Novoseljanima, a 1957. g. obitelj seli u Zagreb.

PuËku πkolu polazio je u Novoseljanima (1943.— 1947.), Dræavnu realnu gimnaziju zavrπio u Bjelovaru (1947.-1954.). Nakon poloæene male mature (1950.) preπao je u Srednju interdijece-zansku vjersku πkolu (Malo sjemeniπte) u Zagre-bu (1950.— 1952.), potom se vratio u 7. i 8. raz-red bjelovarske Gimnazije, gdje je poloæio veliku maturu 1954. godine.

Studij filozofije i slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je 1954., a zavrπio 1960. Tijekom studija radio je u poduzeÊu Metal Bjelovar (1955.), potom je bio lektor u novinama

Borba, Vjesnik i KarlovaËki tjednik. Godine 1970. magistrirao je, a 1976. doktorirao obranivπi di-sertaciju PolitiËke ideje i sredstva informiranja na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Radio je u mnogim prosvjetnim i kulturnim ustanovama:

− predavao je 1960.-1961. filozofiju, psihologi-ju i logiku na Bjelovarskoj gimnaziji

− 1962.-1964. profesor je Gimnazije i UËiteljske πkole u Pakracu

− predavaË je na Pedagoπkoj akademiji u Pak-racu 1964.-1965. Istovremeno predaje filozo-fiju i sociologiju uËiteljima na dislociranom odjeljenju PA u Bjelovaru

− profesor je na urevaËkoj Gimnaziji 1965.-1967.

− direktor je Narodnog sveuËiliπta –urevac i Radio-stanice –urevac te suradnik –urevaËkog vjesnika 1967-1968.


s



oslobaanje svih stega (slobodna sek-sualnost, droga...), vrijeme pop-kul-ture. Osamdesete, mediji su konaËno zavladali svijetom uz pomoÊ interne-ta nudeÊi horizonte lagodnog æivota, konzumerizam, nekritiËnost, nerad... Zemlja je postala globalno selo. De-vedesete, postmodernizam, skupljanje krhotina, sastavljanje svega sa svaËim, doba patworka. Moæemo li govoriti o konceptu nove umjetnosti?

Hrvatska se u tadaπnjoj Jugoslaviji trudila ostati imuna od izvanjskih na-srtaja koji su “potkapali socijalizam”. Na kraju je socijalizam kao utopija opÊeg blagostanja krajem 80-ih poËeo teπko pobolijevati i na samom poËet-ku 90-ih rasplinuo se ostavljajuÊi ove

prostore u ratnom rasulu i nepomirlji-vim podjelama.

Druπtvenom razloænoπÊu vrsnog filozofa i sociologa nastojao je pronik-nuti u sve pore jednog sustava. Prvo je crticama i epigramima na zanimljiv naËin slikao prljavπtine jer veÊ 60-ih godina brod se vidno poËinjao nagi-njati. Sedamdesetih kratkim dramama, skeËevima, igrokazima i humoreskama nastavit Êe biljeæenjem veÊ oËiglednih podrhtavanja tla. Mnogi su se smijali i zabavljali uspjelim dosjetkama. Ri-jetki su se i zamislili. Ljudi koji misle svojom glavom bili su kao i uvijek u manjini.

Koncept kulture, knjiæevnosti i svake umjetnosti veÊ je 70-ih godina

− glavni je urednik Radio-stanice Virovitica i VirovitiËkog lista 1968.-1970.

− pomoÊnik direktora Radio Zagreba za loka-lnu difuziju postaje 1970., poslije Hrvatskog proljeÊa degradiran je u pomoÊnika glavnog urednika za personalne poslove

− na Pedagoπkoj akademiji u Osijeku 1976.-1978. predavao kolegij iz filozofije

− studentima πumarstva i drvne tehnologije na ©umarskom fakultetu u Zagrebu kao docent predavao je kolegije iz filozofije i marksizma 1978.-1985.

− u znanstvenog savjetnika iz podruËja huma-nistiËkih znanosti promaknut je 1985., a kao redovni sveuËiliπni profesor za znanstveno podruËje sociologije izabran je 1986.

− 1990. utemeljio je kolegij Šumarska sociologija koji je predavao uz kolegij Industrijska soci-ologija

− umirovljen je 1998. na vlastiti zahtjev. Za svoj rad Biπkup je dobio mnoga priznanja od

kojih izdvajamo: Plaketu Matice hrvatske pri-godom 120. obljetnice kao osnivaË Pod odbora u Pakracu i kao njegov prvi predsjednik, Pak-rac, 1963., Plaketu narodne tehnike Hrvatske za uspjeπnu suradnju i animiranje studenata, Zagreb, 1982., Priznanje Informativnog cen-

tra Virovitica prigodom 30. obljetnice izlaæenja VirovitiËkog lista, Virovitica, 1983., Srebrnu plaketu SveuËiliπta u Zagrebu za 20 godina uspjeπnog rada, Zagreb, 1998., Zlatnik za 20 godina uspjeπnog rada na ©umarskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, Zagreb, 1998. Priznanja svjedoËe o njegovoj zauzetosti kao Ëlana brojnih udruga: Matice hrvatske, Druπtva novinara Hrvatske od 1968. do 1976. g., Hrvatskoga filo-zofskog druπtva od 1960. do 2000., Udruæenja pisaca amatera Hrvatske (UPAH) u Zagrebu od 1981. do 1986. (osnivaË i predsjednik)...

O Josipu Biπkupu pisali su: J. Kaπtelan, S. Mi-haliÊ, M. Taritaπ, Z. BartoliÊ, S. Juriπa, J. Kurtak, Æ. Sabol, E. ©poljar, L. ©tekoviÊ, M. Nef, M. Vogrinec, M. SelakoviÊ, M. Dolenec, A. ©imuniÊ, –. –uriÊ, M. VezmaroviÊ, M. Mrkobrad, L. Jaku-pËeviÊ, G. RuæiÊ, M. Prka, I. PejiÊ...

Zastupljen je u Leksikonu pisaca Jugoslavije (Beograd, 1972.), Hrvatskom biografskom leksikonu (Zagreb, 1983.), Bjelovarskom zborniku ‘89 (Bjelo-var, 1990.), Hrvatskom πumarskom æivotopisnom leksikonu (Zagreb, 1996.), PuËkom kalendaru Bjelovarsko-bilogorske æupanije (Bjelovar, 1999.), Bjelovarskom zborniku 7 (Bjelovar, 2006.) i Mar-quis Who’s Who in the World (2006.).


s



pokazivao prve simptome bolesti. GubeÊi metafiziËki oslonac kultura je stalno slabila uzmiËuÊi pred tehnikom i tehnicistiËkim svijetom kapitala, zgr-tanja i æurbe. Sve viπe prilagoavala se novom vremenu spektakla. Gubila je nuænu ravnoteæu spiritualnoga, in-telektualnoga, moralnoga i estetskog. Gubila je svoju duπu. Raspadom soci-jalizma takav razvoj samo je ubrzan. Pojavili su se novi pseudokulturnjaci i pseudoknjiæevnici koji svojim uradci-ma besramno krËme okupljeni u razne klanove. Umjetnost pa i knjiæevnost postala je manufaktura. Trivijalizirala se. Novi kocept kulture sukladno vre-menu konzumerizma posredovanoga i podupiranog medijima stvara pasivnog Ëovjeka, promatraËa, sluπatelja, gle-datelja i konzumenta takvih proizvoda. U Ëovjeku se ubijaju svaka inicijativa, volja za Ëin, kritiËka misao, otpor. Nova kulturna srediπta postali su su-permarketi. Sve se moæe izloæiti, pro-glasiti umjetniËkim Ëinom. OpÊi rela-

tivizam, brisanje podjela na visoku i nisku (πund) umjetnost. Svatko moæe preko noÊi postati zvijezda. A isto tako sutra Êe ta zvijezda biti zaboravljena jer iza osobe ne stoje djela. Prava istin-ska umjetnost Ëovjeku kasnog postmo-derniteta (postmoderne) izmiËe. On joj ne moæe sagledati izvoriπta. A ne moæe ni posjedovati πto mu se svaki dan oglaπava i nudi. Gubi se u mnoπtvu, u tjeskobi jer se ne ostvaruje kao istin-sko ljudsko biÊe. Nova umjetnost koja poËiva na dosjetki i efektu ne moæe ga utjeπiti, ne moæe mu vratiti izgubljenu ravnoteæu duhovnoga i tjelesnog, kozmiËkoga i zemaljskog.25

NastojeÊi da rad bude pregledan podijelili smo ga na dvije cjeline: Knji-æevni rad i Znanstveni i struËni rad. Pritom je ipak težište na knjiæevnom stvaralaπtvu Josipa Biπkupa. Ovakvim pristupom ne æelimo umanjiti znan-stvene doprinose dr. Josipa Biπkupa filozofiji uopÊe i filozofiji marksizma posebno te industrijskoj i πumarskoj sociologiji. Znanstveni dio opusa J. Biπkupa traæi kompetentnijeg is-traæivaËa od pisca ovih redaka.

2. Knjiæevni rad

Josip Biπkup je kao gimnazijalac poËeo pisati pjesme i knjiæevne ra-dove. Tijekom 50-ih i 60-ih godina

Biπkup-©poljar-Taritaπ (7. 12. 1960.)

25 O novom konceptu kulture viπe u: Vojislav Mata-ga. Posustajanje kulture: [eseji]. ZapreπiÊ: Frak-tura, 2009.


s



20. stoljeÊa objavio je mnogo priloga u Bjelovarskom listu. Posebnu pozor-nost Ëitatelja privlaËile su novele i humoreske (IskrËena πikara, Interven-cija, Olovo...). Do danas je u raznim novinama i Ëasopisima objavio viπe od stotinu priloga.

Za vrijeme studija bio je Ëlan Bjelo-varske knjiæevne grupe zajedno s Vladi-mirom Baæantom, Milanom Taritaπem, Zvonkom Novoselcem, Æeljkom Supan-ËiÊem, Josipom Kurtakom, Æeljkom Sabolom, Vojom ©iljkom, Zvonkom PuπkariÊem, Prokom KonjeviÊem i dr.

Suraivao je u zagrebaËkim Novi-nama mladih (1956.), splitskim Vidi-cima (1956.-1957.), zagrebaËkom stu-dentskom Ëasopisu Prisutnosti (1957.), zagrebaËkoj Knjiæevnoj tribini (1960.), Meimurskoj reviji (1960.), zagrebaË-kim knjiæevnim novinama Telegramu (1960.), OsjeËkoj reviji (1963.-1970.) i zagrebaËkom Ëasopisu Tokovi (1972.-1975.). Godine 2006. objavljena je Bibliogra≤ja svih radova J. Biπkupa.

2.1. Poezija

Poezija Josipa Biπkupa uglavnom je nastajala tijekom 50-ih godina. Svojevrsni je lirski pejzaæni brevijar, kolaæ slika bilogorskih krajolika, djeti-njstva provedenog uz Bjelovacku, u Velikom Trojstvu, Ædralovima, No-voseljanima, Bjelovaru. Teπki poslovi na polju, prisjeÊanja na oca i majku, brata. Intimne impresije koje osvaja-ju. Antejska privlaËnost zemlje stalno

nas vraÊa na poËetke. Svaki susret s livadama, πumama, vinogradima ili æitnim poljem u Ëovjeku budi Ëitave simfonije zvukova, spektre duginih boja. UnatoË svemu, i patnji i bolu i prizorima u kojima siromaπni djeËaËiÊ æeljan znanja odlazi u svijet da bi u njemu naπao svoje mjesto, dakle auto-biografskom, ovi stihovi i danas zraËe prozraËnoπÊu i ËistoÊom lirskoga istin-skog doæivljaja i primjerenog izriËaja. (Jesenaka idila, Podne, Dah sela, De≤le jeseni, Mjesec na rijeci...). Poslije su uslijedili stihovi bunta, prkosa, vizije svijeta pred rasulom i propaπÊu. Rane pjesme okupljene su u dvjema zbirka-ma: Polomljeni kavez (1957.) i Gljive i sunca (1960., zajedniËka knjiga s M. Taritaπom).26

Biπkup je smjelo idiliËnom lirskom svijetu suprotstavljao drugaËiji, stvar-niji, svijet hipokrizija, prevara, zab-luda. Ismijavao je u svojim epigrami-ma sve ljudske pokvarenosti. Tako su nastale dvije knjige: prvo 1964. s Milanom Taritaπom Epigrami, a 1975. s Miroslavom Dolencem Dravskim Naopako.

Kako nastaju epigrami pokazao je Biπkup veÊ u prvoj zbirci Epigrami 1960. koju je proπirio novim pjes-mama 1964. Na kratak i πaljiv naËin objaπnjavao je neke rijeËi: integracija, stagnacija, komparacija, kooperacija, tranzistor, televizija, civilizacija, di-

26 Viπe u: Ilija PejiÊ. Proæimanja: knjiæevnopovijesne studije i ogledi. Bjelovar: HPKZ, Ogranak Bjelovar: Neron, 2008., str. 81-82.


s



jalektika, dæentlmen... Za nagao us-pjeh mnogo je vaæniji nos nego li znanje i sposobnosti (»ovjek s nosom). Danas bismo rekli stranaËka pripad-nost i podobnost. Stalne reforme u πkolstvu joπ nikad nisu pokazale rezultate (Suvremena πkola). Istina nije vjeËna jer stalno neka od strana prevaguje (Istina). Ljubav i zalju-bljenost nalik su πibici, brzo planu i joπ bræe plam nestane (Ljubav). Ima li smisla govoriti o natjeËajima, stal-nim rotacijama, vjeËnim direktori-ma, potkradanjima, i materijalnim i intelektualnim?27

Za Biπkupove epigrame Miro-slav Dolenec Dravski ustvrdio je da su “pravljeni vjeπto, imaju potreb-nu æaoku, a muzikalnost im je Ëesto takva da zaËuuje. Drugim rijeËima reËeno, neki njegovi epigrami mogli bi podnijeti i najæeπÊe kritike eventu-alnog antologiËara.”28

Knjiga epigrama Naopako podijelje-na je u dva dijela. U prvom donosi najuspjelije veÊ objavljene epigrame iz prijaπnje zajedniËke (s M. Taritaπom) zbirke Epigrami. Isti tvoraËki model primjenjuje i u drugom dijelu, u no-vonastalim epigramima o druπtvu 70-ih: usporedbe, igre rijeËima, naro-dne poslovice u novom kontekstu, objaπnjenje znaËenja rijeËi, definicije...

Objaπnjenje dviju rijeËi skaËu — gaËu, a potom onomatopejska igra palatala (Ë, æ, Ê) pretoËena u jednostavne stihove s naglaskom na zadnjem sliËica je vre-mena divljanja cijena, minica, hipika duge kose, ævakaÊih guma, poplave rotoromana, izbora za miss, kvizova i kvizomanija...

“Cijene neprestano skaËucure nose odjeÊu kraÊuËupavci gume zvaËua trutovi nose jaja u ‘saÊu’.” (Jedni skaËu — drugi gaËu)29

27 O Biπkupovim epigramima viπe u: Ilija PejiÊ. Proæimanja..., str. 150-151.

28 Miroslav Dolenec Dravski. RijeË-dvije o piscu. U: Josip Biπkup. Æene su... aneli. Izbor humoris-tiËkih radova. Zagreb: vlastita naklada, 1973., str. 80.

Naopako

29 Josip Biπkup. Naopako. Zagreb: vlastita naklada, 1975. Urednik Miroslav Dolenec Dravski. Bib-lioteka Ti meni − ja tebi. [U istom je svesku i knjiga aforizama Miroslava Dolenca Dravskog Izguævane misli]. Str. 20.


s



Telefon kao sredstvo veze, ali i protekcije, korupcije (Krivi spoj). Fo-telja moæe biti erotiËnija od svake æene, u mnogima budi najljepπe us-pomene, raspaljuje æudnju, posebice kad je nedostiæna i uz to joπ i koæna:

“Ne mislim na sutra viπestrast mi pojaËava æelju.Sluπam je kako diπei dræim je, dræim fotelju.”

(Visoko druπtvo)30 Naπ Ëovjek ima stotinu æivota, us-

pinje se zahvaljujuÊi rotacijama do Ëelnog Ëovjeka opÊine. Nevidljiva ruka koja ga je uzvisila maknut Êe ga, gurnuti u mirovinu po onoj narodnoj Kako se uspeo tako Êe i siÊi... NeÊe naπ Ëovo posustati. Brzo Êe se preorijenti-rati zapoËinjuÊi novi posao (Naπ Ëovo).

Biπkup je iz zbirke u zbirku preno-sio i doraivao najuspjelije epigrame i humoristiËke pjesme, ali stalno nas je iznenaivao i novim stihovima pa su njegove knjige rado Ëitane jer su se Ëitatelji susretali s veÊ poznatim i na tim premisama mogli su lakπe uranjati u njegov poetski svijet πale, ironije, poruge. Isto tvoraËko naËelo susrest Êemo i u izboru Odjeci (1979.). Za najveÊi dio pjesama iz zbirke Odjeci31 moæemo reÊi da su lirski brevijar, kolaæ slika bilogorskih krajolika, dje-

tinjstva, prvih ljubavi... Te pjesme, najbolje u Biπkupovoj poeziji, veÊ smo susreli u zbirkama Polomljeni kavez (1957.) i Gljive i sunca (1960.). Znatan dio stihova o pobuni i otporu isto tako nalazi se u veÊ spomenutim zbirkama. Æivot je arena, varijete, cirkus sa svojim lutkama, krabuljama s dugim nosevima, πarenim obrazina-ma, Ëudnim pokretima, toËkama koje klaunovi izvode... Nestvarni svijet op-sjena kabarea Ëest je motiv Biπkupove poezije. LakoÊa u izvoenju toËaka, dresirani i mehaniËki ponavljani pol-tronski svijet koji umrtvljuje sve naπe æelje pjesniku je motiv za pobunu, grËeviti otpor (Varijete). Odvaænost je tek varka jer iza gesta i velikih rijeËi pobune krije se nemoÊ, a iz nemo-Êi izviru ironija, povlaËenje... Ironija je prikriven oËaj sputanog pjesnika, nostalgiËnog inteletualca zagledanog viπe u zemlju negoli u nebo. Krila su teπka i let u visine samo je san (Jedno sjeÊanje, Umor sjeÊanja, Pogrda baËena u lice). Uspravan hod je tek æelja onih koji grade kule od oblaka:

“Koracamo svijetom kao æuti mravi,a mislimo da smo hrastovi u πumi.Gole misli — praπina na putu.Lutamo svijetom, kad puπe vjetar.I napokon blato — blato crno, gnjusno, pomijeπano sgnojem.I lutamo tako sa sreÊom u srcu,≤gom u dæepu i gradimo plave kule od oblaka.

30 J. Biπkup. Naopako, str. 35.31 Josip Bilogorski. Odjeci. [Izbor pjesama, zajedniË-

ka zbirka s Ivanom Godinom]. Zagreb: Udruæe-nje pisaca amatera Hrvatske, 1979. Isti taj izbor Biπkup Êe objaviti i u zajedniËkoj zbirci Odjeci s polja i asfalta, 1979.


s



Koracamo svijetom kao æuti mravi,A mislimo da smo hrastovi u πumi.”

(Nostalgija)32

Ljubav je treÊa dominantna sas-tavnica Biπkupove poezije uz veÊ istaknute motive lirskih nostalgiËnih prisjeÊanja i stihove otpora. Pjesme o ljubavi su ostale viπe kao zapisi tre-nutaËnih raspoloæenja negoli istinsko pjesniËko ostvarenje. (Onoj koja neÊe doÊi, Ljubav u proljeÊe, Karan≤li, Naπao sam sunce u jeseni...)

Pjesme Odjeci u zajedniËkoj zbirci Odjeci s polja i asfalta izbor je najbolje iz Biπkupova opusa. Ovaj izbor prika-zuje autora kao vjeπtog modernistu koji se najlakπe izraæava u slobodnom stihu. To ne znaËi da Biπkup nije vjeπt graditelj i tradicionalnoga vezanog (rimovanog) stiha o Ëemu svjedoËe aforizmi i joπ neke, najËeπÊe humori-stiËne pjesme. Po rijeËima Antuna ©imuniÊa poezija u Odjecima je “... modernsitiËki oblikovana, pisana s namjerom da razgoliti stvarnost, da se “opaπe drskoπÊu”, da “postane biË”, pjesniπtvo je to zatomljene ljubav-ne Ëeænje i osamljenosti, πarenog oËaja...”33

2.2. Proza

Biπkup je rano poËeo pisati prozu i objavljivati je tijekom 60-ih godina u Bjelovarskom listu. VeÊ tad je bilo oËigledno da se on priklanja crtici, kratkoj priËi, noveli u kojoj u neko-liko poteza oslikava lik. Nema dugih opisa ni psiholoπkih i socioloπkih karatkerizacija. Ti rani radovi poka-zali su i njegov poseban kut gledanja na svijet: πaljiv, humoristiËan. Ubrzo su anegdotalna zapaæanja ljudskih pokvarenosti prerastala u ironiju pa i sarkazam.

ZagrebaËka veza 71., napisan 1971., objavljen 1995. pod pseudoni-mom Fran Gorski, jedini je Biπkupov roman. Uz srediπnju temu uspostav-ljanja jedinstvenoga hrvatskoga radij-skog (medijskog) prostora nameÊe se i unutarnja drama glavnog lika, njegov susret s ocem koji je 1945. izbjegao iz Hrvatske, odnosno bivπe Jugoslavije. Burna 1971.godina, poli-tiËka gibanja, masovne tribine, stu-dentski nemiri, racije, progoni, bjego-vi u inozemstvo... Cino RuæiÊ, mladi magistar pravnih znanosti i srediπnji lik ovoga politiËko-πpijunskog trile-ra s mnogo stvarnih Ëinjenica i po-dosta autobiografskih dijelova, juri po Hrvatskoj i uvjerava razne direktore radiopostaja o potrebi uspostavljanja ugovornih odnosa s Radio Zagrebom radi jedinstvenoga informativnog pro-grama, odnosno stvaranja hrvatskoga radijskog sustava. Cino nailazi na ot-

32 Josip Bilogorski. Odjeci. [Izbor pjesama]. U: Odjeci s polja i asfalta: Josip Bilogorski, Ivan Go-dina, Vesna DadiÊ-Movre, Ruæica Etinger, Vlado Ferina, Æarko MarjanoviÊ, Boæidar Pavleπ, Antun ©imuniÊ. Glavni urednik Josip Biπkup. Zagreb: Udruæenje pisaca amatera Hrvatske, 1979. Str. 7.

33 Antun ©imuniÊ. NatprosjeËne pjesniËke tvorevine (Josip Bilogorski: Odjeci; Ivan Godina: Pometeno starom metlom). U: UPIH 80: zbornik radova Ëlanova Udruæenja pisaca SR Hrvatske. Uredio Josip Biπkup. Zagreb, 1980. Str. 100.


s



por u Kninu, Vukovaru i joπ nekim mjestima jer je Radio Beograd veÊ s njima uspostavio suradnju, πto opet svjedoËi o srpskim pretenzijama na hrvatski medijski prostor veÊ ranih 70-ih. Ritam romana je brz, bez veÊih usporavanja radnje, bez opisa... Kao u romanu ceste pratimo Cinu kako putuje od mjesta do mjesta. Repor-taæni novinski stil pripovijedanja tek naznaËuje konture likova, ali ih ne uspijeva do kraja oslikati. Pa i takva pravocrtna fabula vjerno predoËu-je Cinove traume: preoptereÊenost poslom, neslaganje sa æenom, krat-kotrajna avantura s raËunovotkinjom Natalijom s kojom putuje u Trst, dje-tinjstvo provedeno bez oca... Akci-jom spaπavanja hrvatskoga radijskog prostora rukovodi mudra i odluËna direktorica Irma koja zna da je bor-ba za svaku radiopostaju istodobno i borba za Hrvatsku. Urednik Leπ je ra-zoËaran i kolebljiv intelektualac pa se u presudnim vremenima predaje piÊu. Natalija joπ uvijek vjeruje u sebe i æeli uspjeti pod svaku cijenu i zato se li-jepi uz svakoga tko bi joj mogao po-moÊi. Æeli od æivota ugrabiti πto viπe, ali isti taj æivot je vara kao i mnoge druge. Igra obmana i laænih obeÊanja nastavlja se. ©oping u Trstu, restora-ni, provodi... Ne vara li sama sebe? Prikrivanje prave istine, nezadovolj-stva, sterilnosti, frigidnosti?

Uz sve odlike zanimljive i la-koËitljive proze ispriËane u jednom dahu, obiljem podataka iz prve ruke

koji zorno prikazuju studentske ne-mire, emigraciju kao bolnu hrvatsku dramu, srpska politiËka posezanja za hrvatskim medijskim prostorom, po-tom slike svakodnevice, πopingiranje u Trstu i druge zanimljivosti burnih 70-ih, roman je ostao viπe pokuπaj negoli cjelovito prozno ostvarenje. Pa i ovakav roman-feljton o snovima idealista hrvatskih proljeÊara nastao iz pera njihova suvremenika i suborca zasluæuje svu Ëitateljsku i kritiËarsku pozornost kao zapis o vremenu koje je ostavilo traga i u literaturi.

Æene su... aneli: izbor humoristiËkih radova (1973.) knjiga je bez veÊih literarnih pretenzija. Prvotni cilj nas-mijati, zabaviti, ismijati — uglavnom je ostvaren. Pisac nam se na poËetku predstavlja (ObiËan baksuz). Uvodnom tekstu pridodana su sljedeÊa poglavl-ja: Smijeπna proza (minimalna doza) u kojem je πest humoreski (Æivjele naπe æene!, Divna kao æena, Morske ideje, Au-tosugestija i sugestija, Olovo, Intervenci-ja), Proza u stihu sa sedam humoristiË-ki intoniranih pjesama (Kao æena, Post i kost, Stihovi o proljeÊu, Tekst za jednu buduÊu festivalsku kompoziciju, Æena i po, Paradoksi, Usred grada Bjelovara), Sami epigrami, SkeËevi, Dva kolaæa (Po-rodica VeseliÊ na okupu, Pametni u lud-nici) te HumoristiËka radio-kritika (Sto ludih ruËkova, Lov na jelene, Feferon, Arena, Kerempuh 71.).

Jedna rijeË, turcizam baksuz (pehist, zlosretnik...) povod je pri-povjedaËu da nam predstavi svoj


s



lik. »ovjek koji je roen na Veliki petak 29. veljaËe ne moæe biti sre-tan. Sve nevolje svijeta za njeg se veæu. Kad se upisao u πkolu, odmah je iz Ëetverogodiπnje prerasla u osmogodiπnju, kad se upisao na studij, veÊ na prvoj godini dobili su novih pet ispita... Autobusom bolje da se i ne vozi jer Ëim stupi u nj, veÊ se motor kvari, tramvaj staje jer je nesta-lo struje... Novine za koje je pisao propale su, poduzeÊa u kojima je ra-dio zatvorila su svoja vrata... (ObiËan baksuz).

U sliËnom tonu napisane su i os-tale humoreske. Æene su viπe nego dobar povod za smijeh, posebice u prigodi Dana æena (8. oæujka). Sin-tagme “æene su naπe najveÊe dobro”, “najveÊe blago”, “slabiji spol”, “krasni spol”, “boljπa polovica”, “mirisno cvi-jeÊe”... inspiracija su autorovim glas-nim razmiπljanjima, objaπnjenjima. Pridjev “boljπi” autor prevodi s ruskog kao “veÊi” pa nastavlja priËu o æena-ma “iznad 80 novih kilograma teæine i πirine”. “Æene su kao poezija”, no poezija moæe biti lirska, epska, lir-sko-epska u kojoj su najËeπÊe balade, tuæaljke... (Æivjele naπe æene).

ZnaËenje pridjeva “divan” (krasan, lijep) objaπnjeno je u imenu æene po imenu Divna, ali opis je donËeviÊev-ski naturalistiËki i malo toga donosi πto bismo mogli povezati sa znaËe-njem navedenog atributa (Divna kao æena). Autorovu sklonost opisivanju i isticanju ruænoÊe Ëitatelj Êe uoËiti i

u sliËnom opisu ljudi na plaæi: “Ako niste vidjeli kako su ljudi ruæni, poite, zaboga, na more. Ako niste gadljivi, obiite plaæe i pogledajte trbuπine naduvene kao mjeπine, bedra koja se tresu od debljine, grudi koje je olabavilo vrijeme.” (Morske ideje)34

PripovjedaË suvereno vlada i psi-hologijom objaπnjavajuÊi pojmove sugestije i autosugestije na zanimljiv naËin. MoÊ sugestije i autosugestije velika je pa je tako obiËan radnik sre-tan jer mu standard raste, a sliËnih raspoloæenja su i poljoprivrednici zbog stalnog rasta cijena njihovih proizvoda. Labilnije osobe nije teπko uvjeriti da od muhe vide slona, od Ëovjeka magarca, a od diplomanta — struËnjaka. Zna se Ëovjek u takvom hipnotiziranom stanju prilijepiti uz stolicu, a pogotovo za fotelju. Pod utjecajem sugestije mnogi, dok moËe noge u kadi, vide beskraje morske puËine, a dok piju vodu, vjeruju da je u Ëaπi najbolji πampanjac. (Autosuge-stija i sugestija).

S humoreskama puno zajedniËkog baπtine i takozvane humoristiËke kritike u kojima se autor osvrÊe na knjigu Sto ruËkova, ≤lm Lovac na je-lene, Ëasopis Feferon, festival u Puli Arena... Aktualnost, slike vremena, kontekst u kojemu su tekstovi nastali bili su podloga i nuæna pozadina Ëi-tateljskog smijeha. Danas ti tekstovi

34 Josip Biπkup. Æene su... aneli: izbor humoris-tiËkih radova. Zagreb: vlastita naklada, 1973. Str. 16-17.


s



nemaju prvotnu svjeæinu i ne izaziva-ju spontani smijeh izuzmemo li osvrt na knjigu Slobodana MarkoviÊa Sto ludih ruËkova kao dalekoseænu viziju i najavu braka knjiæevnosti i kulinar-stva. Nabrajanje ruËkova za sve pri-gode viπe je no dobar uvod u svijet ove humoreske: “Za one kojima je viπe seks na pameti nego jelo i pilo, potrebno je reÊi da u toj knjizi ima i seksualnih ruËkova, kao npr. onaj pod nazivom “Izgubljeni raj”. Ako ste neπto siromaπniji, a volite seks, ugo-tovite “Objed siromaπnih ljubavnika”. Prosvjetnim radnicima preporuËam “RuËak dokonih uËitelja”, a psovaËi-ma “KoËijaπki ruËak”. Lovcima toplo preporuËujem ruËak “U slavu pito-mih zeËeva”, a ribolovcima ruËak “Pitomi πaran”, novinarima “Slatke patke”. “Dunavski πaran u zelenom sosu” prijat Êe svakom u odreenom trenutku.”35

Knjigom humoreski Æene su... aneli kao i Epigramima Biπkup ide u red najvrsnijih hrvatskih humorista, generacije koja je poËetkom 60-ih stu-pala na knjiæevnu scenu (M. Taritaπ, P. Kaniæaj, M. Dolenec-Dravski). Æivotni putevi su im se doticali, dijelili su sliËne estetske i knjiæevne poglede, æivotne prostore, suraivali, zajed-niËki objavljivali zbirke, pomagali je-dan drugom ureujuÊi i prireujuÊi knjige, piπuÊi predgovore, pogovore, prikaze...

Pisac pogovora i recenzent Miro-slav Dolenec Dravski (RijeË dvije o pis-cu) knjigu Æene su... aneli ocijenio je kao “tiho i rafinirano tkanje od ‘crne sluzi’, od neke bljeπtave oporosti, toploga i konstruktivnog humanizma i πeretskog podsmjehivanja naπem Ëovjeku...”36 Smijeh je najveÊa vrijed-nost ovog odabira humoristiËkih ra-dova, a prema recenzentovim rijeËima smijeh je “Bolest kao i svaka druga bolest, beteg i boleπtina” isfrizirani, naπminkani i napudrani gnjev, snaga duπe...”37 Poezija uspavljuje, omlohav-ljuje moædane Êelije i svemu se divi, ali “... smijeh je duπegupka, on guli koæu”, nateæe za uπi, daje moralne packe, drugi red i ukor razrednika.

35 J. Biπkup. Æene su... aneli, str. 70-71.

Æene su... aneli

36 Miroslav Dolenec Dravski. RijeË-dvije o piscu. U: J. Biπkup. Æene su... aneli, str. 80.

37 Miroslav Dolenec Dravski, Isto, str. 79.


s



Smijeh nadire u pore Ëovjekova biÊa kao hranjiva ljepljiva smola izbavlje-nja, smijeh popravlja i raspravlja, raz-dire, trga, tuπira i tranπira.”38

Ogledalo njegovih proza svakako je knjiga Novele i novelete (2005.)39 koja je podijeljena u dva dijela. U pr-vom prikazuje nostalgiËna prisjeÊa-nja na djetinjstvo u Novoseljanima i πkolovanje u Bjelovaru, slika oca i maj-ku, susjede, prijatelje s kojima je iπao u πkolu (Vladu, Danijela, Jozefku...). Jasan je i vremenski odmak. Posjet rodnoj kuÊi poslije Ëetrdeset godina. ©to nalazi? Staru kuÊu ispred koje je bunar s najboljom vodom na svijetu, ali nema oraha, lipe, bagrema. Nema ni Vlade... (Poslije Ëetrdeset godina). Poneki susret s prijateljima iz dje-tinjstva, posebice prigodom godiπnjica mature koje u pravilu izbjegava. Æalosne spozanje kako jedan po jedan prijatelj odlazi... Starost, razoËaranja... Sve je bilo jedna velika prevara. Ima li uopÊe prijatelja? Mogu li se ljudi promijeniti? Ponovno ironiËno lice pripovjedaËa. Slike provincije ranih 70-ih, zatvorena sredina, zadovoljna sama sobom najbolje je prikazana na razglednici Velikog Brloga u kojem se naπao kao profesor. Ratovati s klanom je nemoguÊe, jer je bitka unaprijed izgubljena. Njih nekoliko gospodare i æivotom i smrÊu. A on se drznuo natjecati za direktora gimnazije. Odla-

zak je jedino rjeπenje kao i za nje-govog prijatelja Miroslava Kilenca, nesvrπenog studenta (Okreni ovako — pa onako). A je li Miroslav, boem raπËupane kose i joπ rasprπenijih mis-li, istinski prijatelj? Pokazat Êe se ra-nih 90-ih kad se sluËajno susreÊu u Zagrebu na JelaËiÊevu trgu.

Rat koji nas je zadesio ranih 90-ih jasno je ostavio traga u literaturi Josi-pa Biπkupa. Ljudi su se joπ viπe podi-jelili, udaljili, zavladalo je nepovjere-nje. Nahrupili su dooπi sa svih strana pa i na fakultete. Ponovno su stranaË-ka pripadnost i podobnost nadvladale struËnost, poπtenje, rad... (Pakao na LovaËkom fakultetu). Zavladala je pos-vuda ljudska zloba u obitelji, u kolek-tivu, u ulici, selu, gradu...

2.3. Dramski tekstovi

Od desetak drama40, uglavnom ko-medija, kolaæa i kolaænih slika, istiËu se zanimljivoπÊu i paradigmatiËnoπÊu dva: Inspekcija i Kotarski cirkus. In-spekcija41 se zasniva na spletkama unutar jednog kolektiva za vrijeme samoupravljanja, gdje radni dani ad-ministracije prolaze u ispijanju kava, ogovaranju, ljubovanju... Svi oni, od nekoliko direktora pa do najniæeg

38 Isto, str. 79.39 Josip Biπkup. Novele i novelete. Zagreb: Tutiz Lek-

sika, 2005.

40 Mislimo na dramske tekstove Duπobriænici (Tok-ovi, 1(1974.), str. 40-93), Glas savjesti (Tokovi, 4(1974.), str. 366-413) i Kon≥ikti (Tokovi, 1-2(1975), str. 33-88).

41 Josip Biπkup. Inspekcija: komedija u πest skeËeva. Pakrac: vlastita naklada, 1963.


s



Ëinovnika, nastoje zgrnuti novac bez rada, obogatiti se preko noÊi, kupiti novi stan, auto, putovati, ljetovati... Æivot u neradu i malverzacijama traje sve dok na vrata poduzeÊa ne poku-ca inspekcija. Svatko se spaπava kako zna i umije.

Konobarica, Novinar... A Kultura je prikazana u liku odrpane æene koja se skida za novine, izvodi cirkuske predstave... Potpuno se prostituirala. Diogen odlazi iz takvog svijeta. Ra-zoËaran. A kako drugaËije jer nije pronaπao — »ovjeka. Treba li pridoda-ti onu uobiËajenu: “Svaka je sliËnost s naπim druπtvom sluËajna.”

Prikaz knjiæevnog djela J. Biπkupa ne bi bio potpun kad ne bismo naveli njegovu kulturnu i druπtvenu zauze-tost u pokretanju Ëasopisa Nemiri43 o kojemu Êe nakon Ëetrdeset godina joπ jednom progovoriti.44 U kojoj je god sredini boravio, æivio je punim kul-turnim æivotom, suraivao s lokalnim tiskom (Bjelovarski list, VirovitiËki list45, Vjesnik komune...), pratio kazaliπni æivot Bjelovara46, Virovitice... Os-vrti na knjige Branke JeliÊ47, Milana Taritaπa48, Stjepana GodiÊa49..., por-treti pojedinih stvaralaca s podruËja bjelovarskoga knjiæevnoga i kulturnog Kotarski cirkus

Kotarski cirkus42 joπ je impresivni-ja slika druπtva koje je izgubilo sve svetosti, koordinate koje su ga usmje-ravale i odræavale. Na kraju gradskog parka u kojem se odigrava cirkuska predstava smjestio se i Diogen u svo-joj baËvi. On je doπao traæiti Ëovjeka. Naiπao je na svijet koji predstavljaju Nogometaπ, trgovac sitniËarijama Ilija,

42 Josip Biπkup. Kotarski cirkus. Virovitica: vlastita naklada, 1970.

Josip Biπkup. Kotarski cirkus: komedija-kolaæ. Drugo izdanje. Zagreb: Tutiz Leksika, 2005.

43 Josip Biπkup. Treba li Bjelovaru Ëasopis? Bjelovar-ski list, 1. 2. 1955., str. 5.

44 Josip Biπkup. Obljetnice: O Ëasopisu Nemiri. Ru-san, 1-2(2006), str. 119-122.

45 Josip Biπkup. VirovitiËka iskustva ugraena su u sva moja djela: u povodu 30. obljetnice Viro-vitiËkog lista. VirovitiËki list, 1983.

46 Josip Biπkup. Prokrustov posao: uz petu premi-jeru u Narodnom kazaliπtu. Bjelovarski list, 12. 3. 1959.

47 Josip Biπkup. Branka JeliÊ: Na razmeu djetinjstva: osvrt na knjigu pjesama. Bjelovarski list, 1961.

48 Josip Biπkup. Milan Taritaπ: Ljudski smijeh. Vjesnik komune (Daruvar), 21. 5. 1965.

49 Josip Biπkup. Stjepan GodiÊ: Lirika. Bjelovarski list, 18. 2. 1965.


s



kruga Slavka Kolara50, Save VelagiÊa51, Branka Kreπtana52, Mladena Vezma-roviÊa53... vrijedni su doprinosi kulturi bjelovarskog kraja.

(Osijek, 1977.) radi promiπljanja o neovisnosti medija, Osnove javnog komuniciranja (Zagreb, 1981.) radi najave komunikologije kao vaæne znanstvene discipline u danaπnjem druπtvu, ©umarska sociologija (Zagreb, 1993.) radi osnivanja nove socioloπke discipline te Kontroverzije oko Engel-sa (»akovec, 1987.) radi kritiËnosti i vizija koje su se uskoro obistinile, a dr. Biπkup ih je objasnio u knjizi Socioloπki i drugi uzroci propasti socijali-zma i tzv. marksizma (Zagreb, 1993.).

Znanstvenim, ponajprije ≤lozof-skim radom Josip Biπkup poËeo se baviti ranih 60-ih godina.54 I prije nastanka trilogije o osnivaËima mark-sizma55 pisao je ≤lozofske eseje, na svoj poseban, kritiËki i znanstveno utemeljen naËin.56 Ne previajuÊi ni dobre ni loπe strane marksizma kao i drugih ≤lozofskih pravaca Biπkup je 1963. napisao rad Personalizam— etika izgubljenog Ëovjeka57 u kojem je oslikao danaπnjeg Ëovjeka:

50 Josip Biπkup. Godina Slavka Kolara. VirovitiËki list, 1969.

51 Josip Biπkup. KalniËka konferencija i Bilogorski odred: intervju sa Savom VelagiÊem, direktorom Historijskog arhiva u Bjelovaru, u povodu objav-ljivanja knjiga. VirovitiËki list, 681(1969), str. 4.

52 Josip Biπkup. Bilogorski slavuj: portret bjelo-varskog pjesnika Branka Kreπtana. Rusan, 1-2(2008), str. 67-81.

Josip Biπkup. Samo ti sebe dajem: antologija po-etsko-slikovnih razglednica Bjelovara. Rusan, 1-2(2009), str. 111-124.

53 Josip Biπkup. Mladen VezmaroviÊ. Biografski lek-sikon Bjelovarsko-bilogorske æupanije: recenzija. Bjelovar, 2005.

3. Znanstveni i struËni radovi

3.0. Dr. sc. Josip Biπkup napisao je 56 znanstvenih i struËnih rado-va, veliki broj recenzija iz podruËja druπtvenih znanosti, novinarstva, ≤lozo≤je i sociologije. U ovom pre-gledu istaknut Êemo pet knjiga: Poli-tiËke ideje i sredstva informiranja...

Osnivanje Matice hrvatske u Pakracu 1963. Slijeva: G. Krklec, S. GodiÊ, D. TadijanoviÊ,

J. Biπkup i J. RavliÊ

54 Vidjeti: Josip Biπkup. Uvod u ≤lozo≤ju I. i II. Pak-rac: Pododbor Matice hrvatske, 1964.

Josip Biπkup. Telepatija, sugestija, hipnoza: (filozofsko-psiholoπka rasprava). Pakrac, 1965.

55 Josip Biπkup. Karl Marx - novinar. Zagreb: ©kol-ske novine, 1983.

Josip Biπkup. Friedrich Engels — novinar. Za-greb: ©kolske novine: RadniËke novine, 1985.

Josip Biπkup. Kontroverzije oko Engelsa. »ako-vec: Zrinski, 1987.

56 Josip Biπkup. PolitiËke ideje J. J. Rousseaua. Za-greb: III. program Radio Zagreba: zbornik, 1974. str. 1-32.

57 Josip Biπkup. Personalizam — etika izgubljenog Ëovjeka: filozofija. Revija (Osijek), 3(1963), str. 122-130.


s



“Egzistencija znaËi a≤rmaciju, pos-tojati znaËi prihvaÊati, ali postojati znaËi i protestirati, dakle, egzistirati znaËi imati svoj stav, svoj ja.

Sloboda je jedan od esencijal-nih pojmova personalizma. Sloboda je afirmacija liËnosti. Ukoliko nema slobode, liËnost se ne moæe manife-stirati, ne moæe izraziti svoj eseitet. Ali, personalistima je jasno, da je ap-solutna sloboda mit. Sloboda Ëovjeka je sloboda liËnosti. Sloboda je svijest o nuænosti. Personalizam ide i dalje! Slobodi je imanentan pojam situirane liËnosti. NetaËno je govoriti o jednoj slobodi nego o slobodama.

Najintimnija teænja Ëovjeka je da personi≤cira sebe i svijet oko sebe. Svaka alijenacija je impersonalizacija pa je prema tome i neprihvatljiva. Ali, sloboda ne znaËi anarhiju, ona ujedi-njuje. Prema njoj je liËnost sve πto jest.

Personalizam je moderni koz-mopolitizam, on afirmira jedinstvo humaniteta u prostoru i vremenu.” 58

3.1. Osnove javnog komuniciranja59,priruËnik napisan za potrebe sred-njoπkolske nastave objavljen u neko-liko izdanja, uglavnom se bavi novi-nama, radijem i televizijom. RaËunalo tad nije imalo znaËenje kao danas. Mediji povezuju i zbliæuju ljude, prenose informacije, obrazuju ih i hu-

maniziraju svijet. Mediji zabavljaju, obogaÊuju naπe slobodno vrijeme. Prenose ideje kulture, πire sliku boljeg svijeta.60 To je njihova pozitivna stra-na. No, mediji mogu biti i sredstvo manipulacija, posebice kad su u ruka-ma moÊmika i svjetskog kapitala kao danas. Zato ih treba dobro poznavati i kritiËki vrednovati. Knjiga je podijelje-na u tri poglavlja: Upoznavanje medija, Koriπtenje medija u kulturi, Odgovori i objaπnjenja.

3.2. PolitiËke ideje i sredstva in-formiranja61 disertacija je koja je, una-toË namjeni i vremenu nastanka za-govarala ideje razvoja i napretka sukladno svjetskim trendovima. Prije-nos informacija (politiËkih, kulturnih, obrazovnih, sportskih, znanstvenih...) sa πto manje intervencija: “Ljudi za-posleni u sredstvima informiranja i javnog komuniciranja mogu da biraju izvore informacija, zatim, oni stvaraju informacije, selekcioniraju njihove sa-dræaje, transformiraju ih, interpretiraju ih i prezentiraju javnosti. Recipijent prima skraÊenu, preraenu i odabranu informaciju. Informacija viπe nije slika zbivanja, ona je nova stvarnost koja se

58 Josip Biπkup. Personalizam..., str. 127.59 Josip Biπkup. Osnove javnog komuniciranja:

priruËnik za srednje πkole. Zagreb: ©kolska knji-ga, 1981.- 1990.

60 Viπe u: Josip Biπkup. Kulturna funkcija javnih glasila. Osijek: Pedagoπki fakultet, 1980.

61 Josip Biπkup. PolitiËke ideje i sredstva informiranja: disertacija. Osijek: Pedagoπka akademija, 1978. Biπkup je istraæio i povijest virovitiËkog novi-narstva. Viπe u: Josip Biπkup. Novinstvo i sredstva informiranja u Virovitici od 1941. godine do danas. VirovitiËki zbornik 1234.-1984. Zagreb: JAZU, 1986. str. 453-462.


s



moæe znatno razlikovati od istinske re-alnosti.” (str. 181-182.)

Istina, u ovoj je knjizi rijeË o samoupravnom druπtvu i sredstvi-ma informoranja koja su prenosila politiËke ideje socijalizma i mark-sizma. Bila bi zanimljiva kompara-tivna socioloπka studija tadaπnjih i danaπnjih sredstava informiranja da bismo konaËno spoznali objektivnu sliku posredovane stvarnosti. ToËnije, koliko su mediji danas politiËni i Ëije ideje promiËu.

3.3. Socioloπki i drugi uzroci propasti socijalizma i tzv. marksizma.62 Knjiga Kontroverzije oko Engelsa, objavljena 1987., nije izazvala veÊu pozornost, iako je u njoj Biπkup kritiËki vred-novao Engelsovu ulogu u nastanku marksizma ruπeÊi veÊ ustaljene pre-drasude o Marxovoj supremaciji. Marksizam se veÊ u 80-im godinama shvaÊao utopijom teπko odræivom u sve veÊim druπtveno-ekonomskim nepomirljivostima i utjecajima krup-nog kapitala. Zato je dr. Biπkup 1993. priredio njezino drugo proπireno iz-danje pod veÊ navedenim naslovom navodeÊi Ëetrnaest uzroka propas-ti socijalizma i marksizma. Prema Biπkupovu miπljenju glavni je krivac za uspon i pad socijalizma Lenjin jer ga je uveo u eknomski nezrelo druπtvo preskaËuÊi nuæni razvojni

stupanj — kapitalizam. Potom slijede demografski i pozitivistiËki proble-mi, iluzija o dominaciji kolektivnoga nad individualnim, problem ljudske prirode, slika druπtva bez morala, dræave blagostanja koja nije socijalis-tiËka dræava, zablude o odumiranju dræave i prava — utopija na koju se naslanja i teorija o odumiranju nacija, ponovo utopija, teorija odumiranja religije, iluzija o uniπtenju obitelji, teorija revolucije, staljinizam, uloga liËnosti, osloboenje rada.63

3.4. ©umarska sociologija: priruËnik za πumare64 knjiga je koja promo-vira novu granu sociologije, a mnogo toga zajedniËki baπtini sa sociologi-jom sela i industrijskom sociologi-jom. Dr. Josip Biπkup zaËetnik je so-ciologije πumarstva. Knjiga je rezime petnaestogodiπnjega istraæivaËkog rada u πumarstvu. Prethodilo joj je neko-liko knjiga65 te tridesetak znanstvenih

62 Josip Biπkup. Socioloπki i drugi uzroci propasti soci-jalizma i tzv. marksizma. Zagreb: Tutiz Leksika, 1993.

63 Navedene uzroke dr. Biπkup obrazlaæe u uvodu knjige Zaπto su propali marksizam i socijalizam: socioloπka studija. 2. dopunjeno i proπireno iz-danje. Zagreb: Lexica, 1993., str. 1-8.

64 Josip Biπkup. ©umarska sociologija: priruËnik za πumare. Zagreb: ©umarski fakultet, 1993.

Josip Biπkup. ©umarska sociologija: Socilogie for-estriere: Sociology of forestry. Zagreb: naklada autora, 1993.

65 Vidjeti: Josip Biπkup. Socioloπka istraæivanja u πumarstvu.

Zagreb: ©umarski fakultet u Zagrebu, 1984. Josip Biπkup. Sociologija I i II: skripta iz opÊe so-

ciologije za πumare i drvne tehnologe. Zagreb: ©umarski fakultet, 1992.

Josip Biπkup. Sociologija drvne tehnologije kao soci-ologija profesije. Zagreb: ©umarski fakultet, 1993.

Josip Biπkup. Sociologija. Zagreb: ©umarski fakultet, 1994.


s



i struËnih Ëlanaka o πumarskoj prob-lematici66. Temelji se na teorijskim promiπljanjima i empirijskim istraæi-vanjima autora koji je okupio brojne suradnike sa ©umarskog fakulteta, ali i sociologe s Filozofskog fakulte-ta SveuËiliπta u Zagrebu te studente druπtvenih znanosti i πumarstva.

U srediπtu je svake sociologije Ëovjek kao druπtveno biÊe. Ovdje je rijeË o πumarskom radniku, njegovoj naobrazbi, podrijetlu, imovnom sta-nju... Navedeni Ëimbenici utjeËu na njegov rad i njegovo mjesto u druπtvu. Isto tako nekoliko radova autor je posvetio i studentima πumarstva.

Kruna dugodiπnjih Biπkupovih socioloπkih istraæivanja i napora jesu dvije knjige koje je uredio i za tisak pripremio: Hrvatski πumarski æivoto-pisni leksikon67, kapitalno djelo u πest

svezaka te Hrvatski leksikon drvnih teh-nologa.68

4. ZakljuËak

Rad Zauvijek s vama prikazuje knjiæevno i znanstveno djelo Josipa Biπkupa stvarano u proteklih πest de-setljeÊa. Poglavlje Knjiæevni rad obuh-vaÊa poeziju, prozu i dramske tek-stove. U poeziji Josipa Biπkupa istiËu se tri dominantne poetske sastavnice: intimistiËko-ispovjedni i pejzaæno-lirski brevijar (rane pjesme u suglasju s krugovaπkim poetskim strujanjima), stibovi bunta, prkosa, vizije svijeta pred rasulom (neznatan odmak od ranih pjesma, natruhe razlogaπke filo-zofiËnosti, egzistencijalizma..., zbir-ke Polomljeni kavez, Gljive i sunca) i slike svijeta hipokrizija, prevara, zab-luda (sve oËigledniji prodor svakod-nevnoga, trivijalnog, postmodernis-tiËko okretanje Ëitatelju i u poeziji i u prozi, knjige epigrama Epigrami, Naopako). Proza je predstavljena tri-ma naslovima: kratkim romanom Za-grebaËka veza ‘71. o burnoj 1971., Hrvatskom proljeÊu i stvaranju jedin-stvenoga hrvatskoga radijskog pros-tora, zbirkom humoristiËkih tekstova (Æene su... aneli) i na kraju knjigom nostalgiËnih zapisa, æivotnih spoznaja i gorkih razoËaranja (Novele i novelete).

66 Vidjeti i sljedeÊe znanstvene Ëlanke: Josip Biπkup. La philosophie et les methodes de la

sociologie forestiere: Filozo≤ja i metode πumarske sociologije. 18th IUFRO World Congress, Divi-sion 6, Ljubljana, 1986. str. 346-358.

Josip Biπkup. Sociologija rada u πumarstvu (J.Bp). ©umarska enciklopedija, knj. 3. Zagreb: JLZ “Miroslav Krleæa”, 1987.

Josip Biπkup. La formation des cadres superieurs et la position de la sociologie: Obrazovanje struËnih kadrova i uloga sociologije: pozvano izlaganje. 10-eme Congress Forestiere Mondial, Paris, 1991. str. 1-6.

Josip Biπkup. Sociological analisys of opinio of the inhabitants for the coastal forest rekonstruction and protection project: diagnostic study. Zagreb: Facul-ty of forestry - University of Zagreb, 1995. str., 1-38.

67 Hrvatski πumarski æivotopisni leksikon 1-6. Uredio Josip Biπkup. Zagreb: Tutiz Leksika, 1996.-2003.

68 Hrvatski leksikon drvnih tehnologa. Uredio Josip Biπkup. Zagreb: Tutiz Leksika: ©umarski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, 2002.


s



Znanstveni rad dr. sc. Josipa Biπkupa, sveuËiliπnog profesora, oku-plja radove ≤lozofske i socioloπke tematike. PoËetkom 60-ih bavio se opÊim pitanjima ≤lozo≤je (Uvod u ≤lozo≤ju I. i II.), potom kritiËkim pro-pitivanjima sredstava informiranja, javnog komuniciranja, javnih glasila (PolitiËke ideje i sredstva informiranja, Osnove javnog komuniciranja...). Pod sitnozorom ovoga vrsnog filozofa naπli su se socijalizam, marksizam i tvorci marksizma (Kontroverzije oko Engelsa, Socioloπki i drugi razlozi propasti soci-jalizma i tzv. marksizma). Dvedesetih godina 20. stoljeÊa Biπkup osniva i predaje kolegij πumarske socilogije na ©umarskom fakultetu u Zagrebu. Tad nastaje knjiga ©umarska sociologija: priruËnik za πumare (1993.) i mnogi drugi znanstveni radovi objavljivani u Hrvatskoj i inozemstvu. Hrvatski æivo-topisni πumarski leksikon u 6 svezaka (1996.-2003.), koji je Biπkup uredio, kruna je njegovih znanstvenih do-prinosa, koliko novoj socioloπkoj dis-ciplini, toliko i dugotrajnoj i duboko ukorijenjenoj hrvatskoj tradiciji πumarstva.

Literatura

g Biπkup, J. (1955.), Treba li Bjelo-varu Ëasopis? Bjelovarski list, 1. 2. 1955., str. 5.

g Biπkup, J. (1959.), Prokrustov posao: uz petu premijeru u Narod-

nom kazaliπtu. Bjelovarski list, 12. 3. 1959.

g Biπkup, J. (1961.), Branka JeliÊ: Na razmeu djetinjstva: osvrt na knji-gu pjesama. Bjelovarski list, 1961.

g Biπkup, J. (1963.), Inspekcija: ko-medija u πest skeËeva. Pakrac: vlas-tita naklada.

g Biπkup, J. (1963.), Personali-zam — etika izgubljenog Ëovjeka: ≤lozo≤ja. Revija (Osijek), 3(1963.), str. 122-130.

g Biπkup, J. (1964.), Epigrami. [Za-jedno s M. Taritaπom]. Pakrac: Ma-

tica hrvatska - Pododbor u Pakracu. g Biπkup, J. (1964.), Uvod u ≤lozo≤ju

I. i II. Pakrac: Pododbor Matice hrvatske.

g Biπkup, J. (1965.), Milan Taritaπ: Ljudski smijeh. Vjesnik komune (Daruvar), 21. 5. 1965.

g Biπkup, J. (1965), Stjepan GodiÊ: Lirika. Bjelovarski list, 18. 2. 1965.

g Biπkup, J. (1965.), Telepatija, suge-stija, hipnoza: (≤lozofsko-psiholoπka rasprava). Pakrac.

g Biπkup, J. (1969.), Godina Slavka Kolara. VirovitiËki list, 1969.

g Biπkup, J. (1969.), KalniËka kon-ferencija i Bilogorski odred: in-tervju sa Savom VelagiÊem, direktorom Historijskog arhiva u Bjelovaru, u povodu objavljivanja knjiga. VirovitiËki list, 681(1969.), str. 4.

g Biπkup, J. (1970.), Kotarski cirkus. Virovitica: vlastita naklada.


s



g Biπkup, J. (1973.). Æene su... aneli. Izbor humoristiËkih radova. Za-greb: vlastita naklada.

g Biπkup, J. (1974.), PolitiËke ideje J. J. Rousseaua. U: Zbornik 3. progra-ma. Zagreb: Radio Zagreb, str. 1-32.

g Biπkup, J. (1975.), Naopako. Za-greb: vlastita naklada. Urednik Miroslav Dolenec Dravski. Bib-lioteka Ti meni — ja tebi. [U istom svesku je i knjiga aforizama Miro-slava Dolenca Dravskog Izguævane misli].

g Biπkup, J. (1978.), PolitiËke ideje i sredstva informiranja: disertacija. Osijek: Pedagoπka akademija.

g Biπkup, J. (1980.), Kulturna funkci-ja javnih glasila. Osijek: Pedagoπki fakultet, 1980.

g Biπkup, J. (1981.), Osnove javnog komuniciranja: priruËnik za srednje πkole. Zagreb: ©kolska knjiga.

g Biπkup, J. (1983.), VirovitiËka iskustva ugraena su u sva moja djela: u povodu 30. obljetnice Viro-vitiËkog lista. VirovitiËki list, 1983.

g Biπkup, J. (1983.), Karl Marx —

novinar. Zagreb: ©kolske novine. g Biπkup, J. (1983.), Sociologija

drvne tehnologije kao sociologi-ja profesije. Zagreb: ©umarski fakultet.

g Biπkup, J. (1984.), Socioloπka is-traæivanja u πumarstvu. Zagreb: ©umarski fakultet u Zagrebu.

g Biπkup, J. (1985.), Friedrich En-gels — novinar. Zagreb: ©kolske novine: RadniËke novine.

g Biπkup, J. (1986.), La philosophie et les methodes de la sociolo-gie forestiere: Filozo≤ja i metode πumarske sociologije. 18th IUFRO World Congress, Division 6, Ljublja-na, 1986., str. 346-358.

g Biπkup, J. (1986), Novinstvo i sredstva informiranja u Virovitici od 1941. godine do danas. U: Vi-rovitiËki zbornik 1234.-1984. Za-greb: JAZU, 1986., str. 453-462.

g Biπkup, J. (1987.), Kontroverzije oko Engelsa. »akovec: Zrinski.

g Biπkup, J. (1987.), Sociologija rada u πumarstvu (J.Bp). ©umarska encik-lopedija, knj. 3. Zagreb: JLZ “Miro-slav Krleæa”, 1987. Str. 118.

g Biπkup, J. (1991.), La formation des cadres superieurs et la posi-tion de la sociologie: Obrazovanje struËnih kadrova i uloga soci-ologije: pozvano izlaganje. 10-eme Congress Forestiere Mondial, Paris, 1991., str. 1-6.

g Biπkup, J. (1992.), Sociologija I i II: skripta iz opÊe sociologije za πumare i drvne tehnologe. Zagreb: ©umarski fakultet.

g Biπkup, J. (1993.), Socioloπki i dru-gi uzroci propasti socijalizma i tzv. marksizma. Zagreb: Tutiz Leksi-ka.

g Biπkup, J. (1993.), ©umarska soci-ologija: priruËnik za πumare. Zagreb: ©umarski fakultet.

g Biπkup, J. (1993.), ©umarska soci-ologija: Socilogie forestriere: Sociology of forestry. Zagreb: naklada autora.


s



g Biπkup, J. (1993.), Zaπto su propali marksizam i socijalizam: socioloπka studija. 2. dopunjeno i proπireno izdanje. Zagreb: Lexica.

g Biπkup, J. (1994.), Sociologija. Za-greb: ©umarski fakultet, 1994.

g Biπkup, J. (1995.), Sociological anal-isys of opinio of the inhabitants for the coastal forest rekonstruction and protection project: diagnostic study. Zagreb: Faculty of forestry - Uni-versity of Zagreb, 1995., str. 1-38.

g Biπkup, J. (2005.), Kotarski cirkus: komedija-kolaæ. Drugo izdanje. Za-greb: Tutiz Leksika.

g Biπkup, J. (2005.), Mladen Vezma-roviÊ. Biografski leksikon Bjelovar-sko-bilogorske æupanije: recenzija. Bjelovar, 2005.

g Biπkup, J. (2006.), Obljetnice: O Ëasopisu Nemiri. Rusan, 1-2(2006), str. 119-122.

g Biπkup, J. (2008.), Bilogorski sla-vuj: portret bjelovarskog pjesni-ka Branka Kreπtana. Rusan, 1-2(2008.), str. 67-81.

g Biπkup, J. (2009.), Samo ti sebe dajem: antologija poetsko-sliko-vnih razglednica Bjelovara. Rusan, 1-2(2009.), str. 111-124.

g Bilogorski, J. (1979.), Odjeci. [Izbor pjesama]. U: Odjeci s polja i asfalta: Josip Bilogorski, Ivan Godina, Vesna DadiÊ-Movre, Ruæica Etinger, Vlado Ferina, Æarko MarjanoviÊ, Boæidar Pavleπ, Antun ©imuniÊ. Glavni ured-nik Josip Biπkup. Zagreb: Udruæenje pisaca amatera Hrvatske.

g Bilogorski, J. (1979.), Odjeci. [Izbor pjesama, zajedniËka zbirka s Iva-nom Godinom]. Zagreb: Udruæenje pisaca amatera Hrvatske.

g Dolenec Dravski, M. (1973.), Ri-jeË-dvije o piscu. U: Josip Biπkup. Æene su... aneli. Izbor humoris-tiËkih radova. Zagreb: vlastita nak-lada, str. 79-80.

g Mataga, V. (2009.), Posustajanje kulture: [eseji]. ZapreπiÊ: Fraktura.

g PejiÊ, I. (2008.), Proæimanja: knji-æevnopovijesne studije i ogledi. Bjelo-var: HPKZ, Ogranak Bjelovar: Ne-ron, 2008.

g ©imuniÊ, A. (1980.), NatprosjeËne pjesniËke tvorevine (Josip Bilogor-ski: Odjeci; Ivan Godina: Pome-teno starom metlom). U: Biπkup, J. (ur.) (1980.), UPIH 80: zbornik radova Ëlanova Udruæenja pisaca SR Hrvatske. Zagreb, 99-100.


s



Danas ugled matematike rapi-dno raste jer skoro nema podruËja gdje ona nije prisutna. U razvoju matematiËke misli razlikujemo poje-dina razdoblja prema njenom sadræa-ju, idejama, metodama i rezultatima. No, u njemu je sjedinjena informaci-ja, starogrËka, istoËnjaËka i europska analitiËka misao.

Matematika je dobila uzlet, mnogi stari problemi dobili su novo ruho. Velik doprinos matematici tog vreme-na donio je Vladimir VariÊak, Ëiji je æivot bio matematika. Zato, i ne samo zato, prisjetimo se 150. godiπnjice roenja ovoga matematiËkog genija.

ÆIVOTOPIS

Znanstvenik svjetskog ugleda prof. dr. sc. Vladimir VariÊak roen je 16. oæujka 1865. godine u ©vici, pokraj OtoËca (Lika) kao treÊe od devetero djece u obitelji Mihajla i Pe-tre VariÊak. PuËku (osnovnu) πkolu pohaao je u Sisku i Petrinji, a gim-naziju u Zagrebu, gdje je maturirao 1883. godine. Nakon zavrπetka sred-nje πkole upisao se na SveuËiliπte u Zagrebu. Njegova prva ljubav bila je matematika i fizika na Mudroslovnom fakultetu (preteËa Filozofskog) koji je zavrπio veoma uspjeπno, gdje su mu

Vladimir VariÊak (1865. — 1942.), matematiËar svjetskog ugleda:

u povodu 150. godiπnjice roenjaxyx

Mr. sc. MARKO OBRADOVI∆, Slatinaxyx

s

Marko ObradoviÊ n Vladimir VariÊak (1865. - 1942.), matematiËar svjetskog ugleda...



bili profesori tri »eha: K. Zahradnik (matematika), V. Dvorak (fizika) te G. JaneËek (kemija). Diplomirao je 1887. godine s odliËnim uspjehom i dokto-rirao tezom Teorija noæiπta.

NastavniËku karijeru zapoËeo je u gimanaziji u Zemunu (1888.), zatim odlazi u Bakar (1889.) te u Osijek (1893.). U Zagreb dolazi 1899. na ©umarsku akademiju, gdje predaje fiziku i matematiku. Ubrzo prelazi na Mudroslovni fakultet kao suplent, a redoviti profesor postaje 1902. go-dine, gdje ostaje do umirovljenja.

Vladimir VariÊak bio je vrlo di-namiËan i energiËan, eruptivni duh koji nikad nije mirovao, vjeËni tragaË i mis-lilac. Stoga i nije lako govoriti o njemu. Bio je druπtveno vrlo aktivan. Jedan je od naπih velikana koji su utjecali na æivot u sredini u kojoj su djelovali.

Neke su od njegovih aktivnosti, primjerice:

g redoviti Ëlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1904.)

g dekan Mudroslovnoga/Filozof- skoga fakulteta u Zagrebu

(1921./22.)g rektor SveuËiliπta u Zagrebu

(1921./22.)g Ëlan »eπke akademije znanostig Ëlan Hrvatskoga prirodoslovnog

druπtva i dr.Bio je delegat na kongresu mate-

matiËara u Kazanju, odræao je viπe predavanja πirom Europe, a dobio je i viπe priznanja, meu kojima je i Na-grada LobaËevskog (1927.).

Od 1909. — 1913. dopisivao se s A. Einsteinom. Mnoge generacije studenata pamte ga kao izvrsnog pro-fesora (metodiËara), meu kojima se istiËe M. MilankoviÊ, –. Kurepa, D. Palman, P. PapiÊ i mnogi drugi. Njegovi su radovi kao i radovi nje-govih studenata utjecali na to da naπa matematiËka misao (posebno izmeu dva rata) zauzme ugledno mjesto u Europi. On je svoju æivotnu misiju obavljao krajnje poærtvovno, dobro-namjerno i plemenito.

STVARALA©TVO

Vladimir VariÊak je sistematiËar poznatoga, ali i graditelj novoga. Spoj tih dviju osobina u jednoj osobi rijetka je pojava. U Ëasopi-sima se javljao povremeno. Pisao je rasprave (osvrte i prikaze), re-cenzije i udæbenike. Njegova djela nisu pokrivena praπinom na poli-cama, veÊ æive i djeluju meu nama i za nas. Odlikovao se matematiËkom toËnoπÊu, jednostavnoπÊu, jasnoÊom i aktualnoπÊu izraæaja. Svoje go-lemo znanje iz matematiËke analize primjenjivao je u Neeuklidskoj geometri-ji i Teoriji relativnosti kojoj se uvijek vraÊao. Bavio se raznim krivuljama i funkcijama. Posebno je prouËavao Ruera BoπkoviÊa te je na tu temu napisao 17 radova na oko 320 stra-nica. Dokazivao je da je ≤ziËki prostor negativne konstante zakrivljenosti. Iz-veo je formulu za Dopplerov efekt.

s




Objavio je 63 znanstvena i 36 struËnih radova. Vaænija su mu djela:

g Die Relativtheorie und die Lo-batschefskijsche Geometrie,

g Physikalische zeitschrift, 11. jahr- gang, Leipzig, 1910. g Über die nichteuklidische Inter-

pretation, der Relativtheorie g Darstellung der Relativitatstheorie

im drei dimensionalen Lobatschef-skijschen Raume, Zagreb, 1924.

ListajuÊi i danas njegove radove vidimo koliko je bio dubok i dale-kovidan mislilac sjajnih ideja. StruËna sistematika i znanstvena metodologija bile su njegove odrednice.

NASTAVNI RAD

Vladimir VariÊak nije bio samogenijalni matematiËar i fiziËar negoi pedagog. Tijekom svoga dugogo-diπnjega nastavniËkog rada ostavio je vidljiv trag u razvoju i popularizaciji matematike u nastavi. Izlaganje mu je zanimljivo i jednostavno, a dokazi teo-rema su u prvom planu. Svaki student mogao je bez ustruËavanja zapoËeti razgovor s njim, potraæiti pomoÊ ili savjet. Posebno su velik doprinos nastavi matematike udæbenici za sve razrede gimazije. Preveo je udæbenike HoËevara s njemaËkoga na hrvatski jezik te radio na modernizaciji nas-tavnih planova i programa iz matema-tike. Kao ispitivaË na diplomskim ili struËnim ispitima bitno je utjecao na generacije matematiËara i fiziËara u

Hrvatskoj. Pod njegovim mentorstvom diplomiralo je viπe od 60 profesora matematike i fizike na Mudroslovnom fakultetu. Vladimir VariÊak nastavio je razvijati hiperboliËku reinterpretaciju Einsteinove Teorije relativnosti.

Njegovi radovi sadræavaju mnoge zapanjujuÊe jasnoÊe i radikalne ideje u svezi s relativnosti prostora i vremena. S tim u svezi i prenio je i tumaËenje Lorencovih transformacija kao pomake u hiperboliËki prostor. Stekao je veliku meunarodnu reputaciju u intelektual-nom svijetu, posebno u Europi.

ZAKLJU»NE MISLI

Njegovi su iz Like, iz brojne obitelji VariÊak. Ponosan na svoj za-viËaj Ëesto je pripovijedao doæivljaje iz mladosti. S obzirom na to da je bio kreativan, πirokih pogleda, stasit i ne-nametljiv, odmjerenih manira, po nje-mu se naziva i ulica u gradu Zagrebu. Svjeæinu misli i ideja crpio je uobiËa-jenom πetnjom oko Cmroka. Oæenjen je bio Albinom KatiËiÊ, uËiteljicom, te je iz tog braka dobio Ëetiri sina. Umro je 17. sijeËnja 1942. godine.

Literatura

g DadiÊ, Æ. (1982.), Povijest egzak-tnih znanosti u Hrvata, 2. Zagreb: SveuËiliπna naklada Liber.

g Kurepa, –. (1966/67.), Stogodi-πnjica roenja matematiËara Vladi-mira VariÊaka. MatematiËko-≤ziËki list, god XVII, 1966/7., br.1.

s

Marko ObradoviÊ n Vladimir VariÊak (1865. - 1942.), matematiËar svjetskog ugleda...



PEN International svjetska je udru-ga koja je osnovana 1920. godine u Londonu s temeljnom zadaÊom bor-be za univerzalnost pisane rijeËi te poticanje solidarnosti i razumijevanja meu piscima svijeta. Prvi Ëlanovi bili su knjiæevnici D. H. Lawrence, G. B. Shaw, H. G. Wells, A. France, P. Val-

ery, T. Mann, B. Croce, A. Moravia, H. Böll i J. Galsworty. Kratica PEN na engleskome znaËi Poets, Essayists and Novelists (pjesnici, esejisti i novelisti), ali i pero, i to, naravno, ono za pisa-nje, u Ëemu doista ima simbolike jer su Ëlanovi PEN-a veÊinom pisci, dakle “ljudi od pera”.

Hrvatski PEN centar kao nevladina udruga osnovan je samo sedam godina kasnije, 1927., i bio je meu prvima poslije osnutka srediπnjice u Londonu. Tijekom godina brojni su ugledni hrvatski knjiæevnici bili, a neki su joπ uvijek, njegovi Ëlanovi: akademici Mari-jan MatkoviÊ, Dragutin TadijanoviÊ, Slavko MihaliÊ i Luko Paljetak te Ned-jeljko Fabrio, Ivan Kuπan, Zvonimir Majdak, Alojz MajetiÊ, Vlado Gotovac, Igor MandiÊ, Boæidar PetraË, istaknuti bjelovarski pjesnik Æeljko Sabol i drugi.

I z d r u š t v e n o g a i p r o s v j e t n o g ž i v o t axyx

BjelovarËanin Mladen Medar − novi Ëlan hrvatskoga PEN

centraxyx

MARIN SABOLOVI∆, magistar geogra≤je, Bjelovarxyx

Mladen Medar za radnim stolom pjesnika Dobriπe CesariÊa u Muzeju Slavonije, Osijek

2009. godine s




Na Godiπnjoj skupπtini ovoga svjet-skog odnosno meunarodnog udru-æenja pjesnika, esejista i novelista, proπirenog i na dramske pisce, sce-nariste, povjesniËare, kritiËare, pre-voditelje, izdavaËe i æurnaliste, koja je odræana u Zagrebu 5. rujna ove go-dine, meu pet novih Ëlanova izabran je i povjesniËar umjetnosti i kulture Mladen Medar, istaknuti bjelovarski muzealac, istraæivaË i struËni pisac Ëiji je æivotopis zaista raznovrstan: autor je znatnog broja samostalnih izloæbi, predavanja na znanstvenim skupovi-ma i predavanja za javnost te priznati hrvatski suvremeni pjesnik i esejist.

Njegovu nominaciju prihvatili su predsjednica PEN-a prof. dr. Nadeæda »aËinoviË i potpredsjednik akademik Tonko MaroeviÊ (drugi potpredsjed-nik je prof. dr. Zvonko MakoviÊ) i os-tali Ëlanovi Upravnog odbora, i to uz prethodnu proπlogodiπnju preporuku jedne od najuglednijih Ëlanica ovoga meunarodnog udruæenja pisaca prof. dr. Snjeπke KneæeviÊ i jednoga od naj-istaknutijih europskih intelektualaca, doæivotnoga poËasnog dopredsjednika meunarodnog PEN-a u Londonu, knjiæevnika Predraga MatvejeviÊa.

Na istoj Godiπnjoj skupπtini u prostorijama PEN-a u Ëlanstvo je osim Medara primljeno joπ pet istaknutih osoba, a meu njima i bosansko-hercegovaËki knjiæevnik i scenarist ≤lmova SjeÊaπ li se Dolly Bell i Otac na sluæbenom putu Abdulah Sidran, Ëlan Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Mladen Medar diplomirao je arhe-ologiju i povijest i teoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Jedan je od utemeljitelja i tajnik Ëa-sopisa za knjiæevnost, kulturu i dru-ga druπtvena zbivanja Rusan bjelo-varskog Ogranka Matice hrvatske (1990.−1991., u kojemu Êe objaviti svoje prve pjesme), glavni urednik Bjelovarskog zbornika (1994.−2006.) te Ëlan Uredniπtva Radova Zavoda za znanstvenoistraæivaËki i umjetniËki rad HAZU u Bjelovaru. Bio je i prvi pred-sjednik obnovljenoga Bjelovarskog kazaliπta i Ëlan njegova UmjetniËkog vijeÊa (1997.−2000.) te tajnik Ogran-ka Matice hrvatske (2000.−2011.). Od veljaËe 1997. voditelj je muzejske knjiænice, zatim kustos-voditelj Kul-turno-povijesnog odjela te ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar od 2007. do 2015. godine.

On je sad jedini BjelovarËanin Ëlan ovoga Meunarodnog udruæe-nja pisaca, a to je iznimno znaËajno priznanje za Medarov dugogodiπnji struËni, znanstveni i spisateljski rad koji je rezultirao opusom koji se u ovom trenutku sastoji od Ëetiristo trideset sedam bibliografskih jedini-ca, a najveÊi dio odnosi se na Bjelo-var. Autor je knjiga Sedam stoljeÊa sajmovanja na podruËju Bjelovarsko-bilogorske æupanije (1999.), Secesija u Bjelovaru (2008., na hrvatskome, nje-maËkome i engleskom jeziku), Bjelo-varski ratni tjedan − dnevniËki zapisi 1991. (2012.), nedavno je u Zavodu

s

Marin SaboloviÊ n BjelovarËanin Mladen Medar - novi Ëlan hrvatskog PEN centra...



za znanstvenoistraæivaËki i umjet-niËki rad HAZU u Bjelovaru za tisak prihvaÊena njegova knjiga StoljeÊa kazaliπnog æivota u Bjelovaru, u Splitu je u tisku zbirka pjesama Povratak u stvarnost (s predgovorom knjiæevnika Branislava Glumca i reprodukcijama Vasilija Josipa Jordana), za sljedeÊu godinu priprema Kroniku prohujalih dana − 365 dana u æivotu jednoga grada u povodu 260. obljetnice grada Bjelo-vara, a radi i na vrlo emotivnoj knjizi ©etnja starim bjelovarskim grobljem te zbirci ljubavne lirike Ti si poput mora. Suautor je i recenzent nekoliko drugih knjiga o Bjelovaru i Bjelovarsko-bilo-gorskoj æupaniji (npr., onih prof. dr. Vladimira Strugara), jedan od mode-ratora struËnih i znanstvenih skupova te dugogodiπnji voditelj predstavljanja knjiga znanstvenika i knjiæevnika.

Otkad ga je 1996. godine jedan od bardova hrvatske knjiæevnosti akademik Slavko MihaliÊ proglasio suvremenim hrvatskim pjesnikom, uvrstivπi tri njegove pjesme u je-dan od najznaËajnijih Ëasopisa za knjiæevnost Forum Razreda za knji-æevnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, i to u ciklus ZagrebaËki kontrapunkt − suvremeni hrvatski pjesnici svojemu gradu, svoje pjesme i eseje nastavlja objavljivati u Zagrebu, zatim ciklus Perpetuum mo-bile u Ëasopisu za umjetnost i znanost Hrvatska misao Matice hrvatske u Sa-rajevu 2003., sljedeÊe godine uvrπten je u zbornik Erato Meunarodnog

instituta za knjiæevnost, a nekoliko haiku-pjesama objavio je zagrebaËki Ëasopis Haiku. Prvi je Hrvat kojemu je u biblioteci Signum edizioni d’arte u Milanu 2008. godine na tali-janskom jeziku iz tiska izaπla mala pjesniËka zbirka Quel qualcosa in noi (Ono neπto u nama), s originalnim crteæima pulsko-milanskog slikara i kipara Gualtiera Moccenija. Pjesme su mu prevoene ne samo na talijan-ski (prev. prof. dr. Juraj Gracin) veÊ i na Ëeπki jezik (prev. prof. Silvija Sitta), a dosad su mu uvrπtene u tri antologije uz pjesme najznaËajnijih hrvatskih pjesnika 19. i 20. stoljeÊa: A. G. Matoπa, T. UjeviÊa, M. Krleæe, D. CesariÊa, G. Krkleca, Vesne Parun, S. MihaliÊa, B. Glumca, A. MajetiÊa, s


Naslovnica zbirke pjesama Ono neπto u nama na talijanskom jeziku, Milano 2008.



A. DediÊa i drugih. Prva je bila Povrh starog GriËa brda − Zagreb u hrvatskom pjesniπtvu 19. i 20. stoljeÊa Boæidara Pe-traËa, sadaπnjeg predsjednika Druπtva hrvatskih knjiæevnika (2000.), zatim je uvrπten u prvu hrvatsku antologiju animalistiËke poezije SubiÊa − hrvatski pjesnici o æivotinjama pjesnikinje Ane Horvat (2010.) te najnoviju OblizujuÊi suze − hrvatski pjesnici o ljubavi (2015.) koju je takoer sastavila Ana Horvat.

U svakom sluËaju, u svojoj sves-tranosti Medar je ipak najviπe pos-veÊen velikim, znaËajnim temama iz proπlosti Bjelovara, grada u kojemu je roen, pa tako i temama iz povijesti πkolstva objelodanjenih u nekoliko godiπta Ëasopisa Bjelovarski uËitelj, a je-dan je i od autora monogra≤je Druga Osnovna πkola u Bjelovaru 1776.−2006., knjizi o πkoli koju je i sâm pohaao.

Marin SaboloviÊ n BjelovarËanin Mladen Medar - novi Ëlan hrvatskog PEN centra...

s

Pedagogija i ideja Ëovjeka“Pedagogija, koja se bavi problemom formiranja Ëovjeka,

mora uzeti u razmatranje pitanje πto je Ëovjek, koje je nar-avi njegova egzistencija, njegova sudbina; koja je ‘posljed-nja’ svrha njegova teænja? Svaki obrazovni sustav u svojim osnovama imade jednu odreenu koncepciju o Ëovjeku... jer obrazovanje formirajuÊi Ëovjeka zahtjeva jasan pojam o tome, πto je Ëovjek i πto on treba da bude. U pitanju je,dakle, ideja Ëovjeka” (str. 47).

Vrijednosti“Vrijednosti se ne zahvaÊaju ‘razumnim uvianjem’. Vri-

jednosti se moraju doæivjeti, oÊutjeti, vrijednosti se moraju Ëovjeku ‘pokazati’ i ‘objaviti’. Koje Êe vrijednosti Ëovjek tokom svog æivota oÊutjeti − i u kojem stepenu − nije u neposrednoj i apsolutnoj vlasti Ëovjeka... U jednom odreenom smislu moæe se reÊi da vrijednosti imaju Ëovjeka, a ne Ëovjek vrijednosti” (str. 128).

Stjepan Pataki: Problemi ≤lozo≤jske pedagogije (Odnos ≤lozo≤je i obrazovanja), Zagreb, 1933.






MARICA KURTAK, profesori-ca hrvatskoga jezika, gimnaziju je zavrπila u Bjelovaru, a hrvatski jezik i jugoslavenske knjiæevnosti diplomirala na Filozofskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu.

Cijeli svoj radni vijek provela je u prosvjetnoj djelatnosti: Osnovna πkola u Novoj RaËi, a zatim u Bjelovaru − RadniËko sveuËiliπte, ©kolski metalski centar, Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje i Gimnazija, do umirov-ljenja 2007. godine.

Profesorica Marica Kurtak napisa-la je kao autorica i suautorica tri srednjoπkolska udæbenika za gimnazije i Ëetverogodiπnje strukovne πkole, Ëe-tiri priruËnika za nastavnike, tri radne biljeænice uz udæbenike, Ëetiri knjige prozirnica za nastavu hrvatskoga jezi-ka, tri knjige testova za utvrivanje i provjeru znanja uËenika za gimnazije te u suautorstvu s dr. sc. Vladimirom Strugarom knjiæevnoznanstveno djelo o æivotu i radu hrvatskoga pjesnika Vladimira JurËiÊa.

Profesorici Marici Kurtak dodijeljena najprestižnija

nagrada u prosvjeti i školstvu − “Nagrada Ivan FilipoviÊ” za životno djelo za 2014. godinu

xyx

Prof. dr. sc. VLADIMIR STRUGAR, Bjelovarxyx



Osim toga, objavila je Ëetrdesetak struËnih Ëlanaka s podruËja nas-tave hrvatskoga jezika u Bjelovarskom uËitelju, Ëasopisu za odgoj i obrazo-vanje (Hrvatski pedagoπko-knjiæevni zbor, Ogranak Bjelovar) i Bjelovarskom listu, od 2002. do danas.

Od 1994. − 1996. Marica Kurtak obavljala je komisijski uvid u ost-varivanje programa rada pripravniËkog staæa i struËne pomoÊi uËitelju prip-ravniku na podruËju bivπe bjelovarske Prosvjetno-pedagoπke sluæbe kao iz-vanjska suradnica Ministarstva kulture i prosvjete.

Bila je Ëlanica skupine za primjenu novoga gimnazijskog programa hrvatskoga jezika u suradnji s Mini-starstvom kulture i prosvjete 1994. godine.

Zavod za πkolstvo RH imenovao je Maricu Kurtak profesoricom mentori-com 1995., profesoricom savjetnicom 1998., a voditeljicom Æupanijskoga struËnog vijeÊa Bjelovarsko-bilogorske æupanije 2001.

Kao profesorica savjetnica i voditeljica Æupanijskoga struËnog vi-jeÊa Bjelovarsko-bilogorske æupanije sudjelovala je na svim predavanjima, seminarima i radionicama u organizaci-ji Zavoda za πkolstvo RH / Agencije za odgoj i obrazovanje, 1995. − 2007.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje odræala je mnoga struËna predavanja i radionice na struËnim skupovima profesora hrvatskoga jezi-ka na dræavnoj i æupanijskoj razini

(Bjelovar, Zagreb, Varaædin, Opatija, Zadar, Vinkovci, Rijeka, Osijek, Si-sak, Krapina, Kutina, Zabok, Kriæevci, Virovitica, »azma, Nova Gradiπka), na Lovrakovim danima kulture te na Danima ©kolske knjige u Splitu 1997.

Bila je Ëlanica radne skupine u projektu Zavoda za unapreivanje πkolstva RH − Razrada okvirnoga nas-tavnog plana i programa u funkciji ras-tereÊenja uËenika, 2002. − 2003., Kata-log, 2003.

Kao profesorica mentorica studen-tima kroatistike suraivala je s Kate-drom za metodiku nastave hrvatskoga jezika Filozofskog fakulteta u Za-grebu u vrijeme obavljanja njihove pedagoπke prakse u Gimnaziji Bjelo-var, 1996. − 2007.

Profesorica Kurtak bila je Ëlanica Dræavnog povjerenstva za provedbu natjecanja u poznavanju hrvatsko-ga jezika u suradnji sa Zavodom za πkolstvo RH / Agencijom za odgoj i obrazovanje i Hrvatskim ≤loloπkim druπtvom, 1998. − 2001., Ëlanica Dræavnog povjerenstva za odabir ru-kopisa πkolskog pravopisa hrvatsko-ga jezika u suradnji s Ministarstvom prosvjete i πporta RH, 2001., Ëlanica Dræavnog povjerenstva za dodjelu “Nagrade Ivan FilipoviÊ” za srednje πkolstvo u suradnji s Ministarstvom prosvjete i πporta, 2001. − 2002. te Ëlanica OcjenjivaËke skupine za vred-novanje eseja na dræavnoj maturi u organizaciji Nacionalnog centra za

Vladimir Strugar n Profesorici Marici Kurtak dodijeljena najprestižnija nagrada...



vanjsko vrednovanje obrazovanja, 2006. − 2011.

Suraivala je u projektu SuradniË-ka i integrativna nastava u organizaciji Gimnazije Bjelovar i Gimnazije Nova Gradiπka, 2003. − 2007.

»lanica je Hrvatskoga pedagoπko-knjiæevnog zbora, Ogranak Bjelovar i Ëlanica Uredniπtva Ëasopisa Bjelovarski uËitelj, od 2001. do danas.

Bila je Ëlanica Prosudbenog pov-jerenstva za dodjelu Dræavne nagrade “Mato Lovrak” romanu za mladeæ na Lovrakovim Danima kulture u Ve-likom Grevcu, 2002. − 2010. te Ëlanica Predsjedniπtva i predsjedni-ca Odbora za jezik Matice hrvatske, Ogranak Bjelovar, 1990. − 2007.

Lektorirala je πkolske udæbenike, radne biljeænice i priruËnike za os-novnu i srednju πkolu u suradnji sa ©kolskom knjigom, znanstvene radove mnogih autora te Ëlanke za Ëasopis Bjelovarski uËitelj, od 2002. do danas. Recenzentica je viπe πkolskih udæbe-nika, radnih biljeænica i testova za osnovnu i srednju πkolu viπe autora u suradnji sa ©kolskom knjigom.

Bila je viπegodiπnja suradnica i voditeljica emisije JeziËni savjeti Radio-postaje Bjelovar.

Sudjelovala je na struËnom usavrπavanju za izradu ispitnih zada-taka za dræavnu maturu, zatim u pro-jektu Razvoj zavrπnih ispita na kraju obrazovnih razdoblja, izradi ispitnih zadataka te na izobrazbi za ocjenji-vaËe ispita iz Hrvatskoga jezika na

dræavnoj maturi u organizaciji Nacio-nalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, 2010. − 2012.

U Gimnaziji Bjelovar utemeljila je 1993. JeziËnu druæinu i otad je sa svojim uËenicima redovito sudjelovala na πkolskim, æupanijskim i dræavnim natjecanjima u poznavanju hrvatskoga jezika. Na prvome dræavnom natjecanju u Osijeku 1996. njezin je uËenik, tada maturant, bio prvi dræavni prvak s pra-vom izravnog upisa na Odsjek kroatis-tike Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Iz razrednih odjela u kojima je profesorica Kurtak predavala hrvatski jezik na Odsjeku za kroatistiku Filo-zofskog fakulteta i Hrvatskim studi-jima SveuËiliπta u Zagrebu studij je zavrπilo sedamdesetak njezinih uËe-nika.

Profesorica Kurtak uvijek je pro-micala znaËaj πkole kao odgojno-obrazovne ustanove, potrebu odgoja i obrazovanja na razliËitim razinama, a nastavniËki poziv kao teæak i odgovo-ran, ali Ëastan i uzviπen.

U srediπtu pozornosti njenoga odgojno-obrazovnog rada uvijek su bili uËenici u Ëiju je svijest ugraivala znaËaj radnih navika, visokih moral-nih i estetskih vrijednosti Ëovjeka kao pojedinca u obiteljskom okruæenju i druπtvenoj zajednici te ljubav prema Ëitanju, knjizi, znanosti i umjetnosti.

U svome je radu uvijek primje-njivala suvremena naËela nastave hrvatskoga jezika te suvremene me-tode i oblike rada, ali je pronalazila




i nova metodiËka rjeπenja u nastaviknjiæevnosti i jezika.

Vaænija priznanja i nagrade

1. Godiπnja Nagrada “Boæa TvrtkoviÊ” za uspjeπan odgojno-obrazovni rad u Gimnaziji Bjelovar, 1994. i 2001.

2. Red Danice hrvatske s likom An-tuna RadiÊa za osobite zasluge u prosvjeti, 1996.

3. Godiπnja “Nagrada Ivan FilipoviÊ” Ministarstva prosvjete i πporta RH za promicanje pedagoπke teorije i prakse, 1997.

4. Zlatna plaketa “Grb Grada Bjelo-vara”, priznanje Gradskog vijeÊa Grada Bjelovara za osobite uspjehe na podruËju odgoja i obrazovanja, 1998.

5. Ministrovo priznanje za osobite zasluge u odgojno-obrazovnoj djelatnosti u povodu obiljeæavanja Svjetskog dana uËitelja, 2003.

6. PoËasna Ëlanica Ogranka Hrvatsko-ga pedagoπko-knjiæevnog zbora Bjelovar, 12. prosinca 2012.

7. “Nagrada Ivan FilipoviÊ” Ministar-stva znanosti, obrazovanja i sporta za æivotno djelo za 2014. godinu.

Vladimir Strugar n Profesorici Marici Kurtak dodijeljena najprestižnija nagrada...

“PuËka πkola ima veliku kulturnu zadaÊu za svoj nar-od. Ona ima narod usposobljavati za svestrani ËovjeËan-ski napredak, ima put krËiti i temeljem biti ukupnoj um-noj i moralnoj obrazovanosti ËovjeËoj; a puËko uËiteljstvo ono je nosilac te velike zadaÊe, ono je stegonoπa kul-ture i prosvjete svoga naroda, svega ËovjeËanstva. Stoga, braÊo, udruæujte se, ako vam je stalo, da uzviπenomu svomu zvanju zadovoljavate; udruæujte se, ako neÊete da niπticami ostanete u svom narodu. Samo udruæeni doÊi Êete do ugleda, podiÊ Êete svoj staliπ, i koristiti moæete velikoj idei svoga naroda” (str. 204).

Ivan FilipoviÊ: BeËke pedagogijske slike, Zagreb, 1870.





Indeks kljuËnih rijeËi

s


Aaktivnost uËenika 68

BBjelovar 9

»Ëitanje i pisanje za kritiËko miπljenje 30

Iinkluzivne promjene 47integrirana nastava 59izvanuËioniËka nastava 68

JjeziËno izraæavanje 30

KkonstruktivistiËko pouËavanje 59

Nnastavni proces 16Nezavisna Dræava Hrvatska 9

Oodgojno djelovanje 16oruæniπtvo 9osnovna πkola 16

Ppedagoπko nasljee 16pisani sastavak 30procesno pisanje 30projektna nastava 59

SSrediπnja oruæniËka πkola 9strategije podrπke 47

©πkola otvorenih vrata 16

Tterenska nastava 68timski rad 59

UuËenici s posebnim odgojno-obra-zovnim potrebama 47uËenje otkrivanjem i istraæivanjem 68



g CONJAR, mr. Bogdanka, Osnovna πkola Grabrik, 47 000 Karlovac; [email protected]

g KARAULA, dr. sc. Æeljko, dok-tor povijesnih znanosti, Banovine Hrvatske 26 b, 43 000 Bjelovar;

[email protected] LUK©I∆, Zlata, prof., Osnovna

πkola Grabrik, 47 000 Karlovac; [email protected]

g MALOGORSKI, Ornela, prof. peda-gogije, struËna suradnica pedagogi-nja u Komercijalnoj i trgovaËkoj πkoli u Bjelovaru te struËna suradni-ca Zavoda za javno zdravstvo, Cen-tar za prevenciju ovisnosti Bjelovar-sko-bilogorske æupanije, Poljana dr. Franje Tumana 9, 43 000 Bjelo-var; [email protected]

g MALOGORSKI, Dario, profesor geogra≤je, TehniËka πkola u Bjelo-varu, Dr. A. StarËeviÊa 24

g OBRADOVI∆, mr. sc. Marko, pro-fesor matematike u miru, 33 520 Slatina, Lj. Jonkea 17

g PEJI∆, Ilija, profesor hrvatskoga jezika, viπi knjiæniËar, Narodna knji-

ænica “Petar PreradoviÊ” u Bjelo-varu, 43 000 Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 11;

[email protected] PEK, Melita, diplomirana uËiteljica

razredne nastave i matematike, Os-novna πkola RoviπÊe, V. Nazora 1, 43 212 RoviπÊe;

[email protected] PU©I∆, prof. Suzana, profesorica

kroatologije i sociologije i dipl. bib-liotekarka, knjiæniËarka u Srednjoj πkoli »azma, Livadarska 30, 43 240 »azma; [email protected]

g PUÆEVSKI, prof. dr. sc. Valen-tin, sveuËiliπni profesor u miru, DraπkoviÊa 74, 10 000 Zagreb

g SABOLOVI∆, Marin, magistar geografije, student poslijediplom-skog studija znanstvenog polja povijest i geografija na SveuËiliπtu u Zadru, Vukovarska 9, 43000 Bjelovar, [email protected]

O autorimaxyx

s




g STRUGAR, prof. dr. sc Vladimir, izvanredni profesor u miru, upra- vitelj Zavoda za znanstvenoistraži-

vaËki i umjetniËki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, 43000 Bjelovar, A. K. MiošiÊa 4,

[email protected] TKALEC, mr. sc. Marija, profesori-

ca hrvatskoga i francuskoga jezika u Srednjoj πkoli »azma, Livadarska 30, 43 240 »azma;

[email protected]

g VRANAR, Snjeæana, profesorica, defektologinja — logopedica, Os-novna πkola RoviπÊe, V. Nazora 1, 43 212 RoviπÊe;

[email protected]

Izreke prema: Ante VukasoviÊ: Likovi istaknutih hrvatskih pedagoga, Školske novine, Zagreb, 2015.



Upute suradnicimaxyx

»asopis Bjelovarski uËitelj objavljuje Ëlanke s podruËja odgoja i obrazova-nja. »lanak može biti razvrstan u više skupina, i to:

g izvorni znanstveni Ëlanak (ori-ginal scientific article): sadržava originalne teorijske i empirijske rezultate istraživanja;

g prethodno priopÊenje (prelimi-nary announcement): sadržava nove rezultate znanstvenih istra-živanja koji zahtijevaju brzo objavljivanje, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omoguÊile provjeru kao kod izvornih znan-

stvenih Ëlanaka. U priopÊenju se opisuju rezultati eksperi-mentalnih istraživanja odnosno istraživanja u tijeku;

g pregledni Ëlanak (review arti-cle): sadržava cjelovit opis stanja i tendencija razvoja odreenog podruËja teorije, metodologije ili primjene s kritiËkim osvrtom. Citirana literatura treba biti do-voljno cjelovita da omoguÊuje dobar uvid u opisano podruËje;

g izlaganje sa znanstvenog skupa (scientific conference presenta-tion): priopÊenje podneseno na znanstvenom skupu ili prezenti-rano u pisanom obliku;

g struËni Ëlanak (professional article): sadržava opis rada i dostignuÊa iz odreene struke, prikaz teorijskih koncepcija ili znanstvenih istraživanja te nji-hove primjene u praksi.

Poželjan je opseg Ëlanaka koji se razvrstavaju od 12 do 15 kartica. Uz njih se piše SAŽETAK — do 10 redaka (opÊi opis teme, svrha, naËin i sred-stva rada, rezultati prouËavanja i za-kljuËci). U sklopu sažetka treba nave-sti kljuËne rijeËi od 5 do 7 pojmova koji su referentni za sadržaj Ëlanka. Ostali Ëlanci, kao što su recenzije/ocjene, vijesti i sl., mogu biti opsega od 4 do 6 stranica.

Korišteni izvori u Ëlanku (sin-tagme, ideje, podatci, pojmovi i sl.) drugih autora navode se na sljedeÊi naËin, npr.: V. Poljak, 1980., str. 46.U popisu literature treba napisati pune podatke samo o korištenim iz-vorima/autorima. U popisu literature autori se navode abecednim redom prema prezimenu autora, primjerice:

a) knjige:Jensen, E. (2003.), Super-nastava:

nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno uËenje. Zagreb: Educa.

s



Pozivamo Vas da

ISPUNITE PRISTUPNICU I POSTANETE »LANOM OGRANKA HPKZ-a BJELOVAR.

Za više informacija pišite na adresu elektroniËke pošte: [email protected]

OBAVIJEST O PRETPLATI U 2016. GODINI

Godišnja pretplata:g za škole i druge ustanove 80 kng za pojedince 50 kng za uËenike, studente, umirovljenike i Ëlanove Ogranka 25 kn

Pretplata se šalje na žiroraËun 2340009-1410149790, Privredna banka Zagreb, s naznakom: za Bjelovarski uËitelj.

b) Ëlanak objavljen u zborniku:AntiÊ, S. (1996.), Hrvatska škola u

trendu razvoja. U: VrgoË, H. (ur.), Pe-dagogija i hrvatsko školstvo: juËer i danas, za sutra. Zagreb: Hrvatski pedagoško--književni zbor, str. 167-172.

c) Ëlanak objavljen u Ëasopisu:»udina-ObradoviÊ, M. (1999.),

Oblici matematiËke pripremljenosti za školu i njena važnost za uspjeh u uËenju matematike: prijedlog su-vremenog modela. Bjelovarski uËitelj, 8 (2-3), str. 52-60 (broj 8 oznaËuje godište/volumen Ëasopisa, (2-3) broj sveska u godištu, a 52-60 paginaciju Ëlanka u svesku).

Rukopisi se dostavljaju na disketi, uz dva otisnuta primjerka na papiru formata A4, s dvostrukim proredom.

BuduÊi da se pišu podatci o auto-rima, treba na posebnom papiru napi-sati podatke o autoru ili autorima: ime i prezime, uža struËnost (peda-gog, uËitelj razredne nastave, uËitelj hrvatskoga jezika i sl.), znanstveni stupanj, naziv ustanove u kojoj radi (rade) i toËnu adresu te eventualno e-mail adresu.

»asopis izlazi, u naËelu, tri puta godišnje (travanj, kolovoz, prosinac).

Rukopise treba slati na adresu;OGRANAK HRVATSKOGA

PEDAGOŠKO-KNJIŽEVNOG ZBORA BJELOVAR

(za Bjelovarski uËitelj)I. osnovna škola u Bjelovaru

Ul. Željka Sabola [email protected]

[email protected]

s

Documents

Prilog za poznavanje Središnje oružničke škole u Bjelovaru od 1942. do 1945. godine (Bjelovarski učitelj, br. 1-3., 2015.)