Arthur Golden, Sjećanja jedne gejše - jer opisuje meni otprije nepoznatu japansku kulturu - jer smanjuje ljudske predrasude o gejšama - jer je jedna od najboljih knjiga koje

#��!��&��$��

��

��

� ��

��

��

� � ��

� � � � � � �

TIPKA2 broj 17 / godina XVI.

SA DRŽAJTIPKA©kolski list uËenika i profesoraUpravne i birotehniËke πkole,

Varπavska 17, Zagrebtel. 48 30 773

e-mail: [email protected]

Za izdavaËa:Suzana Hitrec, prof.

Za TIPKU radili (uËenici):Marija Gaura, Matko Mavračić,Valentina Miloš, Ana Kovačić,Marina Parać, Ana Manola i

mnogi drugi u letu

Za TIPKU radile (profesorice):Davorka Horvatek Modrić,

Marija ∆uriÊ, Ivka Kovačević,Ondina Mesar, Marica Piršlin,

Petra Gverić Katana,Matilda Budimir

Odgovorno odgovara i lektorira(uz povišenu temperaturu):

Ruæa Kriæan-Sirovica

Fotografije:fotka tko stigne i kad stigne

Oblikovanje i prijelom:Sanja BoljeviÊ

GrafiËka priprema:"Alegra" d.o.o.

Tisak: Smjerokaz 2000 d.o.o.

INTELIGENTNA TEMA Jedan učenik - sedam inteligencija............................4

KNJIŠKA TEMA• DAN KNJIGE

Čitam - čitaš - čitamo.................................................7

Profesori preporučuju ................................................8

Učenici reklamiraju ....................................................9

PODGRIJANA TEMA Čin drugi - matura i njezini pokusni kunići ...............12

HUMANITARNO Volonterski duh učenika UIBŠ .................................13

Lijepo je pomagati drugima .....................................14

UIBŠ pruža ruku Haitiju ...........................................15

Posjet Domu za nezbrinutu djecu............................16

U BIJELOME SVIJETU Engleska..................................................................17

Grčka.......................................................................18

IZ ŠKOLSKIH KLUPA Kula babilonska .......................................................21

Višejezičnost u nastavi ............................................22

Ah, ta očekivanja .....................................................22

IZVAN ŠKOLSKIH KLUPA Kroz stoljeća Zagreba..............................................26

LJUDSKA PRAVA Projekt GRAĐANIN .................................................29

Mliječni dan..............................................................30

EKO - EKO Dobre namjere postaju djelo....................................31

IZ PROFESORSKOG ALBUMA Sonja Starčević Tkalec ............................................32

Silvija Perković ........................................................33

lipanj 2010. 3TIPKA

SA DRŽAJKREATIVNO Ruke ........................................................................34

Commedia dell arte .................................................35

Boje razreda ............................................................36

PUTOSITNICE Zrmanjski gušti ........................................................38

GLAZBENO OKO Glazba - sloboda i put..............................................40

KAZALIŠNO OKO Mećava....................................................................43

TALIJA Božićna bajka ..........................................................44

Liječnici bez granica ................................................45

FAŠNIK Fašnička Republika .................................................46

Gusarska najezda....................................................48

USPJEŠNE ULOGE Intersteno 2010........................................................49

Intervju uz čašicu pobjede.......................................50

Congratulations! ......................................................50

Atletika.....................................................................50

Državno natjecanje..................................................51

Maturantski Oskar govorništva................................52

OPROŠTAJNO Oproštaj izmjeren knjigama.....................................53

Oproštaj izmjeren školskim koracima......................54

ZABAVA UIBŠ - dnevni TV program za profesore .................55

SVEZNADAR ............................................................56

DAN ŠKOLE - DAN MATURANATA........57

GLAZBENI ODGOJ ...............................................62

8

9

13-14

27

33

35

39

61


INTELIGENTNA TEMA

Što je INTELIGENCIJA?

Što je dokaz nečije visoke inteligencije – us-pješno položeni ispiti (pomoću šalabahtera idošaptavanja od strane najvećeg štrebera urazredu), dobro plaćen posao, skladanjeprekrasne simfonije, sposobnost slikanja li-jepih slika? Svi imamo nekakvu inteligenciju, nokako je uopće definirati i izmjeriti?

Riječ dolazi iz latinskog jezika - intelligereznači RAZABRATI UMOM, SHVAĆATI, RAZUMIJE-VATI.Kao mentalna karakteristika sastoji se od:- sposobnosti za učenje iz iskustva- prilagodbe na nove situacije- razumijevanja i korištenja apstraktnih poj-

mova- korištenja znanja za snalaženje u novoj oko-

lini u kojima ne pomaže stereotipno nagonskoponašanje, a niti učenjem stečene navike,vještine i znanja.

U dnevnom govoru to je sposobnostsnalaženja u novim prilikama, sposob-nost rješavanja problema i iznalaženjanovih prolagođenih reakcija; proni-cavost, pronicljivost, razumijevanje,razboritost, oštroumnost, pamet, obra-zovanost, učenost, visoka kvalificiranost.

Ako ste bili u stanju umom obuhvatitinavedene definicije, onda možete za-ključiti da je i za takvo što potrebnaodređena doza inteligencije.

Razlikuju li se muškarci i ženepo općoj inteligenciji?

Općenito su muškarci i žene jednaki uinteligenciji, no najveća se razlika u in-teligenciji uočava u dvije sposobnosti:verbalnoj sposobnosti i sposobnostirazumijevanja prostornih odnosa. Ženeće vjerojatnije biti uspješnije u učenju

stranih jezika, kao i jasnom i tečnom izraža-vanju. S druge strane, muškarci su bolji utestovima u kojima se traži zamišljanje pros-tornih odnosa i snalaženje u prostoru. Muškarciće se bolje snalaziti u novom gradu li će bitibolji u igrama koje zahtjevaju zamišljanjeodnosno predočavanje položaja u prostoru.Primjer takve igre je šah.

VRSTE INTELIGENCIJEIako smo je znanstveno odredili, to nam još

uvijek ne govori ništa o njenoj primjeni. Dabismo inteligenciju primijenili na svaki aspektnašega života, važno je znati da postoji viševrsta inteligencija.

Za izražajnost govora, bogatstvo rječnika ikorištenje riječi u rješavanju praktičkih prob-lema zaslužna je lingvistička inteligencija, zadobro uočavanje uzročno-posljedičnih veza,logičko zaključivanje i učinkovito korištenjebrojeva važna je logičko-matematička in-

JEDAN UČENIK -

lipanj 2010. 5TIPKA

INTELIGENTNA TEMA

teligencija. Prostorna inteligencija očituje sekroz sposobnost prostornog oblikovanja, točnogopažanja i snalaženja u prostoru, kao imogućnosti vizualizacije i grafičkog prezenti-ranja ideja. Tjelesno-kinestetička in-teligencija utječe na dobru koordinacijupokreta, ravnotežu te sposobnost služenjacijelim tijelom u izražavanju misli i os-jećaja. Kvalitetni glazbenici posjedujuglazbenu inteligenciju - znaju razliko-vati glazbu, glazbeno su kreativni, imajudobar osjećaj za ritam, dinamiku imelodiju pa se znaju vrlo dobro glazbenoizražavati. Ako ste mislili da je to sve,varate se! Postoji i interpersonalna inteligen-cija - uočavanje i razlikovanje raspoloženja,namjera, motivacija i osjećaja drugih ljudi , alii korištenje neverbalnog izražavanja u prak-tične svrhe. Zadnja je, ali i ne manje važna, in-trapersonalna inteligencija - poznavanjesamog sebe i mogućnost djelovanja u skladu stim, razvijena svijest o vlastitim mogućnostimai ograničenjima, raspoloženjima i namjerama,što oblikuje našu samodisciplinu, samopošto-vanje i samorazumijevanje.

INTELIGENCIJE ISTILOVI UČENJA

Ono u čemu nam inteligencija pomaže jestsam proces učenja i pamćenja kao sposobnostizadržavanja naučenoga.

Kod učenja, naša sposobnost pamćenja ovisine samo o metodama prenošenja informacijanego i o okolnostima u kojima se učenjeodvija. Ako neki učenik piše test u 8 sati ujutroi misli da će, rano se probudivši, moći prijetesta "nabubati" gomilu činjenica, teško da ćeuspjeti. To je zato što mozak ima sposobnost ikratkoročnog i dugoročnog pamćenja. Što seneka informacija češće pohranjuje u kratko-ročno pamćenje, veća je i vjerojatnost da će jemozak prebaciti u dugoročno.

Inteligencija nam može uvelike pomoći priučenju pa tako inteligentni ljudi brže stvarajukvalitetne asocijacije koje su temelj svakogučenja. Inteligentniji imaju bolje strategijeučenja, mnemotehnike i bazu podataka, paim veće stečeno znanje omogućuje bolje kogni-tivno funkcioniranje. Inteligentniji bolje raz-likuju bitne od nebitnih informacija.

Inteligentni bismo svi željeli biti, no bezučenja inteligenciju nećemo razviti.

7 VRSTA STILOVAUČENJA

Ako želite razviti svoju inteligenciju isposobnost mišljenja, otkrijte što volite, štobiste mogli zavoljeti i što vam je potrebno da utome i USPIJETE!

SEDAM INTELIGENCIJA (?!?!?!)


INTELIGENTNA TEMA

INTELIGENCIJA MIŠLJENJE ŠTO VOLEŠTO IM JE POTREBNO

Lingvistička riječima

čitanje, pisanje, priča-

nje priča, igranje

igara riječima i sl.

knjige, kasete, pribor za

pisanje, rokovnici, razgo-

vori (dijalozi, diskusije, de-

bate), priče i sl.

Logičko – matematička zaključivanjem

Eksperimentirati, po-

stavljati pitanje, rje-

šavati probleme,

računati i sl.

pribor i materijali za

eksperimentiranje i razmi-

šljanje, posjeti zvjezdarni-

cama, znanstvenim

muzejima i sl.

Spacijalna u slikama

crtanje, šaranje, obli-

kovanje, zamišljanje

slika

umjetnička djela, LEGO

kocke, video kasete, fil-

movi, dijapozitivi, mašto-

vite igre, slagalice

(puzzle)slikovnice, ilusti-

rane knjige, posjete muze-

jima i galerijama

Tjelesno – kinestetičkakroz tjelesne

osjećaje

plesanje, trčanje, ska-

kanje, građenje, gesti-

kulaciju itd.

igre uloga, dramatizacija,

kretanje, predmeti za gra-

dnju, sportske igre, tak-

tilno iskustvo, učenje

izradom

Glazbenakroz ritam

i melodiju

pjevati, fićukati, tap-

kati i pljeskati u

ritmu, slušati

glazba za vrijeme rada,

odlasci na koncerte, glaz-

bene igre u školi i kod

kuće, glazbeni instrumenti

Intrapersonalnakroz ideje

drugih ljudi

vođenje, organizira-

nje, odnose, posredo-

vanje, zabave

prijatelji, društvene igre,

društvena okupljanja, sa-

stanci, kljubovi, mentori

Intrapersonalna duboko u sebi

postavljati ciljeve,

planirati, meditirati,

sanjariti, biti u tišini

skrovita mjesta, vrijmeme

za samoću, samostalno vo-

đeni projekti, mogućnost

izbora

Za kraj, evo i jedne IQ pitalice:MALA IQ PROVJERA

Valentina je 50. najbolja učenica u svojoj školi, ali je i 50. najgora učenica u svojoj školi. Koliko učenika ima u Valentininoj školi?

1. 99 2. 100 3. 50 4. 101

Inteligenciju razumijevao: Matko Mavračić, 3.a

(Odgovor = 50)

lipanj 2010. 7TIPKA

ČITAM - ČITAŠ - ČITAMO

KNJIŠKA TEMA

PROJEKTI - Dan knjige

Ne želeći zapostaviti knji-gu, i ove godine zaživje-la je ideja profesorice

Suzane Ven Rakić o Danu s knji-gom u ruci.Svi učenici i djelatnici škole tre-bali su sa sobom donijeti knjigukoju trenutno čitaju ili im je omi-ljena. Tko je došao bez knjige,nije mogao sudjelovati u projek-tu. Učenici su knjigu predstavljaliu obliku reklame, a profesori suorganizirali druženje uz pred-stavljanje knjige i preporuke začitanje. Najbolje učeničke rekla-me predstavljene su sutradan,aučenici - autori najboljih reklamabili su oslobođeni nastave.

Dan knjige je započeo jakonapeto. Niti jedan profesor niježelio probiti led, no onda je prof.Gaćeša odlučila razbiti napetostŽenskom knjigom. Knjiga ZdenkeAndrijić, Mudrice o muškarcimai ženama, ukratko opisuje mu-škarce kao praktičare, a žene kaoblebetuše. Prof. Gaćeša u opisi-

vanju je bila kratka i jasna i timebar do neke mjere razbila stero-tip žene – blebetuše. Na razmi-šljanja i teorije eminentnog bri-tanskog etologa, teoretičara evo-lucije i popularno-znanstvenogpisca Richarda Dawkinsa nikakonije ostala hladna prof. KsenijaZadravec-Bratinčević koja je nadan knjige donijela njegovu knji-gu The Devil’s Chaplain (Vragovkapelan). O upornosti kao iznim-no važnoj i poželjnoj osobini či-tala je prof. Eva Horvath Žaja,a novopridošla prof. informatikeNatalija Havojić obuzeta je vječ-nom školskom temom motivacijeučenika. Prof. Marica Piršlin go-vorila je o malim stvarima kojeimaju sretan završetak. Naša ra-vnateljica Suzana Hitrec doni-jela je pravu ravnateljsku knji-gu- Umijeće ratovanja- jer: bor-be, pobjede i porazi neizostavnisu dio svakog pa tako i školskogživota. "Vi ste moji generali", re-če ona na kraju, a ja osjetih val

nježnosti u profesorskim redovi-ma. Zgode i nezgode otoka Tre-ćića potanko nam je prepričalaprof.Olja Jerosimić domijevši sasobom knjigu Renata BaretićaOsmi povjerenik. Da je ženskimozak moćno sredstvo otkrilanam je prof. Horvatek Modrićuz knjigu Ženski mozak LouannBrizendine, a sa Ženama koje tr-če s vukovima upoznala nas jeprof. Renata Turčinović Kramar.Kao svaka prava knjižničaraka,prof. Hrvoić-Dukić otkrila je po-koju zavjeru, u ovom slučaju ka-toličke crkve jer je u knjizi DanaBrowna Da Vincijev kod itekakomogla otkriti poneku. Profesori-ca Ondina Mesar vratila je sveknjige u knjižnicu i time potvrdilada više nema zaostataka u knjiž-nici, no zbog toga na dan knjigenije mogla doći s knjigom u ruci.Povijesni okršaji židova i kršćanazaintrigirali su u Katedrali moraprof. Ćurić. O splitskoj svakod-nevici, ljubavnim problemima iplaćanju režija progovara tride-setpetogodišnja frustrirana fri-zerka u knjizi Ante Tomića, a naoduševljenje prof. Vujičić Capar.Knjigu o mukotrpnom životu ismrti kardinala Stepinca pročita-la je prof. Lidija Perić. Prof.Skender Miličević s knjigomTheodorea Zeldina istraživala jeIntimnu povijest čovječanstva.Prof. Mić bila je pravnički zao-kupljena stručnom literaturom.U knjizi Jamesa Ellroya Crna Da-lija kasnije reinkarniranoj u filmuL.A. povjerljivo prof. Dunja Su-ton je našla svoju knjigu. Druže-nje je završilo nadahnjujućim go-vorom prof. Šoljića o njemu naj-dražoj knjizi – Bibliji, ona mu uvi-jek nudi sve odgovore i svojomistinom ga oslobađa.

☞


KNJIŠKA TEMA

Dan knjige s profesorske stranezavršio je u vrlo ugodnom, vese-lom i nadasve poučnom tonu. Pri-

sutni profesori sljedeće godineočekuju i one kojih ovoga putanije bilo, a razlog više je vrlo

mogući catering koji je obećalaorganizirati prof. Vujičić Capar.

Matko Mavračić, 3.a

Eva Horvath-Žaja, prof. matematikeArthur Golden, Sjećanja jedne gejše- jer opisuje meni otprije nepoznatu japanskukulturu- jer smanjuje ljudske predrasude o gejšama- jer je jedna od najboljih knjiga koje sam ikadapročitala ( bolja od filma!)

Olja Jerosimić, prof. talijanskog jezikaRenato Baretić, Osmi povjerenik- jer knjigu ne ispuštam iz ruku- jer je priča originalna, s malo politike, puno hu-mora, odlično osmišljenim likovima- jer je najnagrađivanija domaća knjiga

Izabela Vujčić-Capar, prof. engleskog jezikaAnte Tomić, Ljubav, struja, voda i telefon- jer je duhovita, šarmantna i topla- jer priča lagano klizi i "ne možeš stat’ čitat’"- jer je puna mojega Splita- jer je djelce i muško i žensko

Lidija Perić, prof. geografijeVladimir Horvat, Kardinal Alojzije Stepinac-mučenik za ljudska prava- jer opisuje život velikog branitelja ljudskih pra-va u ime Evanđelja- jer kardinal proživljava svoje biblijsko geslo: UTebe se, gospodine, uzdam!

Suzana Ven, prof. hrvatskog jezikaAlenka Mirković, 91,6 mhz glasom protiv topova- jer je bolno istinit i iskren hrvatski ratni roman- jer je pisan bez patetike, novinarskim stilom ra-tne izvjestiteljice s dozom ženskog šarma- jer je snažan čuvar mojih osobnih tragedija,moja šalica gorkog čaja iz koje izviru najteža sje-ćanja na moj Vukovar – grad kojeg nema

Silvija Perković, prof engleskog jezikaCatherine Clement, Martin i Hannah- jer na zanimljiv i neobičan način obrađuje temudvostruke moralne dileme – privatne i javne

Dunja Suton, prof. latinskog i talijanskog jezikaJames Ellroy, Crna Dalija- jer se radi o napetom krimiću, vrlo dinamičnojknjizi koja prikazuje iskvarenu policiju u Los An-gelosu sredinom prošlog stoljeća

Natalija Havojić, prof. KDKHilbert Meyer, Što je dobra nastava?- jer daje dobre ideje za organizaciju kvalitetne iaktivne nastave

Marija Ćurić, prof. hrvatskog jezikaIldefonso Falcones, Katedrala morajer je uzbudljiva povijesna priča o zlatnom dobuBarcelone 14. st.- jer govori o vječnoj potrazi za slobodom i lju-bavlju, o vječnom sukobu dobra i zla, duhovnog imaterijalnog- jer otkriva vjerske predrasude o odnosu židova ikršćana

Renata Turčinović-Kramar, prof. psihologijeC. P. Ertes, Žene koje trče s vukovima- zbog životne mudrosti koju posreduje- zbog protkanosti pričama i bajkama- jer nas podsjeća na vlastitu instinktivnu prirodu - jer dobro "čita" žene

Marija Prkut, pedagoginja i prof. talijanskogItalo Calvino, Ako jedne zimske noćineki putnik- jer je drukčija: bavi se načinima i kvalitetom či-tanja- jer daje čitatelju aktivnu ulogu- jer je zanimljiva i duhovita

PROFESORIPREPORUČUJU!

lipanj 2010. 9TIPKA

KNJIŠKA TEMA

Višnja Šarinić, prof. povijestiFereydoon Batmanghelidg, Vaše tijelovapi za vodom- jer nas upozorava: Niste bolesni, žedni ste! Neliječite žeđ lijekovima!- jer ističe prirodno i jednostavno liječenje

Davorka Horvatek Modrić, prof. hrvatskog jezikaLouann Brizendine, Ženski mozak- jer možda mislimo da smo sofisticiraniji od Fre-da ili Wilme Kremenko, no naš mentalni svjetona-zor i sposobnosti jednaki su...

Ondina Mesar, prof pravnih predmetaCecile Oumhani, Korijeni mandarine- jer opisuje živote dvoje mladih u različitim kul-turnim i sociološkim sredinama (Francuska, Tunis)- jer otkriva kako strankinja nauči živjeti u, zanju, novom svijetu

Ivka Kovačević, prof. njemačkog jezikaWilliam P. Young, Koliba- jer pomaže da izliječite dušu kad vas obuzmevelika tuga, kad ste gnjevni na Boga- jer vas upućuje da iskočite iz svoje "kolibe" ikrenete ususret Bogu

Ruža Križan-Sirovica, prof. hrvatskog jezikaMuriel Barbery, Otmjenost ježa- jer sam se voljela družiti s niskom debeljucom"siromašnom, neupadljivom i beznačajnom" udo-vicom Renee, koja čita filozofske romane, stra-stveno voli Tolstoja i sluša Mahlerovu glabu- jer su me dirnule Duboke misli i Dnevnik o kre-tanju svijeta suicidalne djevojčice Palome- jer je g. Kakuro Ozu začinio priču japanskomtajnovitošću i istočnjačkom uljudnošću

UČENICI REKLAMIRAJU!!

Učeničko reklamiranje knjiga započelo je osmijehom dobrodošlice začetnice projekta, prof.Suzane Ven Rakić i pod budnim okom snimatelja Ivana Vučenika. Početničku nelagodu od javnogpredstavljanja razbili su, uz profesorsku pomoć, oni najiskusniji - naši maturanti. I bilo je svega:srčanih govora, zanimljivih čitanja, televizijskih emisija, jakih slogana, rap pjesme, glume... Biloje zabavno, poučno, iznenađujuće, kreativno, maštovito, mudro i ... nema razloga da se i slje-deće godine ne nastavi!

Matija Pražić, 4.c:E. Hemingway,

Starac i more

Andrea Cimprić,4.a: S.

Cunningham: Earth, air,

fire and water – more

techniques of natural

magic

Hana Ribičić, 3.a:S. Meryer, Pomrčina

Katarina Oštarčević, 3.e:Marko Perković Thompson


KNJIŠKA TEMA

Zamislite se u situaciji: trideset vam je godina, živite bespla-tno u potkrovlju kuće svoje tete kojoj zauzvrat čistite kuću,ri-bate fuge u kupaonici, polirate drvenu ogradu nastepenicama... Djecu nemate, nemate ni muža, a ni dečka jošniste našli. Jesam li rekla da vam je trideset?Upravo se u takvoj situaciji nalazi Gerri, glavna junakinjaovog romana. Da bi stvar bila bolja, upravo je dobila otkaz

na poslu. Kako joj ništa nije išlo od ruke, odlučila je počiniti samoubojstvo. Igromslučaja, ni to joj nije uspjelo. Mislite da ne može gore?! Varate se! Prije nego li sepokušala ubiti, Gerri je svojim najbližima napisala oproštajna pisma u kojima nijeokolišala s istinom. Preživjela je, pisma su stigla na odredišta...Zamislite kako bi izgledao vaš život kada bi vaša obitelj, prijatelji i poznanici znališto uistinu mislite o njima?! Gerri zna!

Vremeplov nas vodiin medias res,zemlja drhtii začujemo tres!

U prahistoriju davnuStigli smo mi,Upoznat ćemo povijestI veselit1 se svi.

Tehnologije nema,Samo prirodu su htjeliKromanjonci i PlemePuno razlika ih dijeli.

Djevojčica EjlaIzgubila je dom,Dok se kupala u rijeci,Začula je lom!

Trogodišnja malaNije znala kud,Putovala i plakala,Al’ uzalud joj trud.

Napao je lavIscrpljenu i gladnu,Prolazilo PlemeI spasilo je jadnu.

Kromanjonka je bilaTa djevojčica mala,No neandertalci su je primili,Oga je to znala.

Tu tek počinje priča,Ma pustolovina prava!O dva različita svijeta,Ma boli glava!

Možeš naučit’ sveO vremenima starim.Kulturu, jezik, običaje...Iako misliš: Ja za to nemarim!

No bit ćeš sretan,Zalijepit se za knjigu.Čitat’ danima iNećeš brinut brigu!

Ako ti je foraI želiš čut’ priču cijelu,Otiđi u knjižnicuSaznat ćeš u djelu!

Helena Mendek, 3.c:Jean M. Auel: Pleme

spiljskog medvjeda

Klara Ciprić, 3.b:Kerstin Gier: Svako

rješenje ima svoj

problem

Edina Pršić,1.b:R. Byrne, Tajna

Barbara Lončarić, 1.a:Christiane F., Mi

djeca s kolodvora Zoo

Ana Kovačić, 1.e:F. Nietzsche, Tako je

govorio Zaratustra

Lucija Matić ,4.d:T. Gerritsen, Dvojnica

Renata Tonković, 4.e:R. L. Stine, Lice

Svi znamo da je laganjedio procesa uspješnoguključivanja u suvreme-no društvo. Svrhe lažimogu biti različite: odnepotrebnog sukobljava-nja do smanjenja stresa.Laž je sastavni dio goto-vo svake ljudske aktiv-nosti te određene aktiv-nosti uopće nisu mogućeako nisu popraćene od-govarajućim lažima. Na-ša svakodnevica ispunje-na je "tonom" laži kojihuopće nismo ni svjesni.Naši stavovi, razmišlja-nja ili odabir glazbe mo-gu biti potpuno lažni, a

sve to kako bismo se uklopili u društvo oko nas. Mnogiće se od vas upravo nakon završetka ove škole uputiti naPravni fakultet gdje će postati licencirani za laž, odn.odvjetnici. Kako bismo opstali u društvu, moramo uočitinužnost laži, njezinu uvjerljivost, zapamtiti je, dobro pri-premiti te je, na posljetku, uspješno izvesti. Uz knjiguDamira Muraje ne samo da dobivate uvid u svakodnevicuobojanu lažima, već dobivate i priručnik za uspješno la-ganje kako biste u njoj mogli i opstati. Male zanimljivosti

o laganju i lažljivcima: Kad lažete, mudro je reći štomanje i cijelu stvar svesti na uobičajen komentar koji biuslijedio u situaciji da je problem zaista postojao. Ori-ginalnost privlači ljudsku pažnju te stoga svaka dobralaž uvijek sadrži nezanimljive, svakodnevne događaje.Veliki broj lažljivaca smišlja laž u zadnji čas što je najgorinačin laganja jer će tako vjerojatno biti i uhvaćeni.

lipanj 2010. 11TIPKA

KNJIŠKA TEMA

Nikolina Radmanović, 2.d:Vikas Swarup: Milijunaš s

ulice

Kristina Miklečić, 2.e:Damir Muraja: Kult laži

iliti istina o našoj svakodne-

vici

Marijana Šalić, 2. a:H. Koben, Nikom ni

riječi

Ana Kovačić, 2.c:G. Tribuson, Trava i

korov

Marija Dragušica, 2.b:C.K.Stead, Srce nema

ništa s tim, Katherine

Ivana Gaura, 1.d:S.Meyer, Mladi mjesec

Lijepo - ljepše - najljepše

Em su najljepše, em su stare. Akaže se: Starost – ludost. Zaštonešto raditi komplicirano kadamožemo klasično. One se priča-ju s koljena na koljeno pa se za-to i zovu priče. Kad vidiš naslov,poželiš pročitati jer se govori ogrčkoj prošlosti i mitovima, bo-govima koji su radili gluposti isvemu vjerovali i živjeli u nekočarobnom i začaranom svijetu.

Marija Šavora, 1. c:Gustaw Schwab: Najljepše

priče klasične starine

Nikada nije kasno naučiti nešto oživotu, a upravo ovaj roman svogće čitatelja poučiti o životnim in-trigama, usponima i padovima.Provest će vas kroz drugačije kul-ture te vam pokazati kako čak i udanašnjem svijetu vlada društve-na raslojenost i rasna diskrimi-nacija. No, naučit ćete i da je životnepredvidiv: kolo sreće nepresta-no se okreće i svatko ima moguć-nost ostvariti svoje snove. Obe-ćajem da nećete požaliti. PRO-VJERITE MOŽE LI OBIČANOSAMNAESTOGODIŠNJAK SULI CE OSVOJITI GLAVNU NA -G RA DU I POD KOJU CIJENU.

Foto:

Marija Gaura, 3.a

Snimatelj:

Ivan Vučenik, 4.e


PODGRIJANA TEMA

Ova je 2010. godina za mnogeučenike sasvim drugačija zbog raz-nih promjena koje će uslijediti unjoj. Naši dragi četvrtaši polažudržavnu maturu prvi. Pokusni ku-nići, kako se većina naziva, pro-šlogodišnjom su anketom izjavilida su pripreme u tijeku i da nećeodustati od školovanja bez obzirašto ih 89% maturu smatra nepri-premljenim projektom.

PODSJETNIK: Što je to matura?Državna matura obvezni je za-

vršni pismeni ispit koji učenicigimnazija polažu na kraju svogsrednjoškolskog obrazovanja. Ciljje državne mature provjera ivrednovanje postignutih znanja,vještina i sposobnosti učenika ko-je su stekli tijekom obrazovanjau osnovnoj i srednjoj školi premapropisanim nastavnim planovimai programima

Državna se matura u cijeloj Hr-vatskoj provodi na isti dan, u istovrijeme te pod jednakim uvjeti-ma i kriterijima za sve učenike.Način organiziranja i provođenjadržavne mature je strogo defini-ran te ne dopušta neprimjerenoponašanje.

Državna matura sastoji se odobveznoga i izbornog dijela. Ispi-te iz obveznog dijela mature mo-guće je polagati na dvije razine:A - višoj i B - osnovnoj. Polažuse tri obavezna predmeta i izbor-ni predmeti prema želji.

Muke po maturantu19. veljače započeli su ispiti dr-

žavne ( 4.raz.) i probne mature(3.raz.), i to pisanjem eseja iz hr-vatskoga jezika.

Dojmovi nakon eseja bili su jakopozitivni. Svi su očekivali Oca Go-riota i Zločin i kaznu, što je bio izadatak za višu razinu. Mnogi misle

da su eseji bili lagani, ali da njimanisu mogli pokazati svoju kreativ-nost. Slijedili su ispiti iz engle-skog, psihologije, sociologije, po-vijesti i fizike.

Ispit iz fizike na državnoj maturipisalo je oko 10 tisuća maturanata;u našoj školi bio je to jedan učenikkoji se nakon pola sata predao. Po-vijest, koju je polagalo oko 2900đaka, bila je teška; neki priznajuda su predali prazne odgovore, aozbiljniji pojedinci smatraju da bise samostalnim dvomjesečnim uče-njem mogli pripremiti za ovakavispit iz povijesti.

Učenici trećih razreda složili suse da je esej iz hrvatskoga jezikabio lagan, ali da se ovim tipom pi-sanja ne može realno pokazati svakoličina znanja. Smjernice su svimabile lako shvatljive te su zapravoneke same po sebi davale odgovorena pitanja koja su se njima postav-ljala. Zanimljivo je bilo što je ve-ćina imala "tremu" pred ispit, kaoda pišu pravu maturu. To je, kakokaže velik broj učenika, i dobro jerćemo iduće godine biti spremniji.Mnogi učenici izjavili su kako se ni-su pripremali za probnu maturu ka-ko bi sami sebi pokazali koliko zna-ju o književnosti bez pripreme. No,kažu i kako se takvo što neće do-goditi na pravoj maturi.

Učenici četvrtih razreda nisumogli prepustiti sve slučaju i, uko-liko žele upisati željeni fakultet,morali su podosta toga ponoviti.Pisali su psihologiju, povijest,

biologiju, mnogi čekaju politiku igospodarstvo, a od obaveznih ispi-ta čekaju ih testovi iz matemati-ke, engleskog i hrvatskoga jezika.

Kako su se pripremali i kakvi sudojmovi o pisanoj maturi?

Za državnu maturu pripremalasam se ponavljajući gradivo kojesmo obrađivali kroz sve četiri go-dine srednje škole. Uspjela sampribaviti skripte iz hrvatskog jezi-ka, gramatike i književnosti. Zaesej iz hrvatskoga jezika ponovilasam lektire koje su bile na već da-nom popisu, a za esej i zadatke izengleskog nisam se posebno pri-premala jer mislim da je tu presu-dno razmijevanje. Što se matema-tike tiče, išla sam na pripreme uškoli i smatram da mi je to pomo-glo, a vježbam zadatke i sama.

Andrea Brtan

Moram priznati da sam pobornikDržavne mature premda mi se nesviđa način na koji je provedena.Za maturu sam se pripremao po-hađajući dodatne pripreme u jed-nom zagrebačkom učilištu te, na-ravno, učeći i kod kuće. Mogu rećida sam se puno pripremao za oveprve ispite, ali i da ću se još punoviše pripremati za nadolazeće jermislim da ima puno kvalitetnihučenika koji se spremaju na fakul-tete kao i ja. Puno sreće svima!

Dino Goleš

Hoće li se matura pokazati do-brim projektom i hoće li se i daljeodržavati, vidjet ćemo kada se ob-jave svi rezultati ovogodišnjih ma-turanata. Mi im želimo svu sreću udaljnjem obrazovanju i životu, anama drugima preostaje i daljeučiti i pripremati se za ostvarivanjesvojih snova.

Maturalno se mučila:Marija Gaura, 3.a

Čin drugi:

Matura i njezini pokusni kunići


HUMANITARNO

U 2009. godinu Upravna i biro-tehnička škola ušla je s dobrimdjelima i raznolikim aktivnostima.

Obrađujući na satu vjeronaukateme koje govore o obitelji (Od-govorno roditeljstvo) te socijalneteme (Pravda i solidarnost međunarodima), u učenicima se probu-dila svijest i senzibilitet za soci-jalna pitanja u našem društvu.Izrazili su želju za posjet domovi-ma za nezbrinutu djecu te prih-vatilištu za beskućnike.

S akcijama smo krenuli u svib-nju 2009. godine. Sadašnji 3.Dprošle je godine, točnije 6. svib-nja 2009. posjetio Dom sv. Tere-zije od Malog Isusa na Vrhovcu,zagrebački dom za novorođenčadi predškolsku dob.

Učenici drugih i trećih razreda,aktivni kao i uvijek, krenuli su iove školske godine u nove nadah-nute akcije. 2.A i 3.E odlučili suse za posjet prihvatilištu za be-skućnike - Dom Majke Terezije uJukićevoj ulici, a 2.D je nedavnoposjetio Dom za nezbrinutu djecuu Nazorovoj. 2.B razred je svojhumanitarni duh pokazao u akcijiprikupljanja novčanih sredstavaza Haiti s projektom "UIBŠ pružaruku Haitiju" dok 2.E razred imanamjeru posjetiti djecu s teško-ćama u razvoju u Brezovici.

Što reći? Zadovoljstvo je dijelitiradost s učenicima u njihovim ide-jama i dobrim djelima. To je jošjedno bogatstvo za profesore, po-sebno za nas koji smo sudjelovalis učenicima u nabrojenim akci-jama - profesorice Renata Tur-činović Kramar, Višnja Šarinić iMatilda Budimir. Naše sudjelova-nje u akcijama svakako će namostati u srcima i sjećanju jer jepridonijelo našoj suradnji s uče-nicima, potaklo nas na daljnje

djelovanje i ulilo nam snagu zanove izazove zajedno s učenici-ma.

Kroz karitativno djelovanjeučenici su dobili realnu i "neuljep-šanu" sliku svijeta i jedan stvarnipogled na život, a ne iluzije kojenam svakodnevno nameće potro-šačko-propagandni mentalitetdruštva. Ušli su u životne prosto-re najsiromašnijih među siroma-šnima i tako poklonili svoju lju-bav i vrijeme drugima milosrdnodjelujući te istodobno osnažilimeđusobno zajedništvo krozstjecanje zajedničkog iskustva po-maganja drugima.

Što možemo naučiti iz svih ovihiskustava? Odgovor je LJUBAV.Ljubav koja je pristupačna i naj-siromašnijima i najpotrebnijima.Ljubav koja je besplatna, vrlo la-ka i svatko je može dosegnuti.Svatko je može dobiti. Kakvo ču-do?

Tko ljubi, taj je našao blago,koje je više nego sve blago nazemlji. Nijedan čin nije previšemalen ako je dokaz naše ljubavi.Ljubav nema nikad odmora, ona

je uvijek tražena.Gdje je ljubav, tamo je i Bog!Zahvaljujem učenicima na odli-

čno organiziranim projektima i to-ploj suradnji te profesoricama Re-nati i Višnji koje su podržale oveprojekte uključivši se u neke odnjih.

Na kraju hvala i ravnateljici Su-zani Hitrec koja je svojom sugla-snošću pomogla u ostvarenju svihprojekata.

Nadam se da će ove zajedničkeakcije svima nama biti poticaj namilosrdno djelovanje i razvijanjeosjetljivosti prema bližnjima upotrebi.

Daj mi rukuda idemo skupa,da nam bude lakše,da nam bude teže.Daj mi rukuda prođemo staze,da taknemo zvijezde,da budemo većma čovjek.

I. Golub

Poticala milosrđe i zajedništvo:Matilda Budimir, prof.

Volonterski duh učenika UIBŠ-e

Na stubama volonterstva


HUMANITARNO

"Dolaze nam Dani kruha. Potrebno je donijeti kruh na kojem će biti oznakavašeg razreda" – bile su riječi profesorice Budimir,koje su mene, ali i moje prijatelje iz razreda po-taknule na razmišljanje. Tako radimo svake godine,zar nije vrijeme za promjene?

Sinula nam je sjajna ideja! Odlučili smo posjetitiprihvatilište Majke Tereze za beskućnike u Jukićevojulici u blizini naše škole. U dogovoru s profesoricompodijelili smo se u 4 grupe te smo svaki dan od po-nedjeljka do četvrtka posjećivali prihvatilište. Toje bilo jedno novo iskustvo za nas, ali i za profeso-ricu. Ti dani će svima nama zasigurno ostati u pam-ćenju. Rezanje gljiva, guljenje krumpira, slaganjesendviča, pranje suđa i, na kraju, dijeljenje ručka.Kad vidiš kako ljudi uistinu nemaju hrane ni uvjetaza normalan život, shvatiš kako ti zapravo imaš ipreviše. Naučiš cijeniti ono što imaš.

Jedan dan proveden u prihvatilištu učinio je menei moje prijatelje sretnijima. Uvidiš kako je lijepopomagati drugima jer tada i sam postaješ sretniji.Ništa u životu ne čini te sretnijim koliko onaj trenu-tak kada nekoga razveseliš!

...malo o dojmovima...

Očekivale smo nekoliko ljudi, ali ugle-davši velike redove gladnih, mislile smoda do večere nećemo biti gotove s ru-čkom.

Sreću koju smo osjetile vidjevši za-dovoljna lica mnogih ljudi prenijeli smoi na ljude oko sebe.

Zaprepastila nas je činjenica kolikoje ljudi bez ičega i nema ni za kruh, ito samo u malom dijelu Zagreba. Kolikoih je samo u cijeloj Hrvatskoj?

Vidjele smo ljude koji su s posla na-vratili u pučku kuhinju da pomognu pri-je nego se smjeste u udobnu foteljusvoga toplog doma.

Bilo je lijepo vidjeti mlade ljude kojisu spremni svoje slobodno vrijeme po-dariti potrebnima.

Ako smo u bilo kome od Vas probudiliželju za sličnom akcijom, učinili smoveliko djelo. A iskreno se nadamo da jesmo. : )

Pomoć podarile: Anđela Pranjić, Morena Ždravac, Mia Pavlović,

Ivana Žulj, Ana Anđelović, Ivana Marković, 2.a

POSJET PRIHVATILIŠTU ZA BESKUĆNIKE

Lijepo je pomagati

Radno i veselo


HUMANITARNO

– PRIHVATILIŠTE MAJKE TEREZE

drugima UIBŠ pruža ruku HaitijuBože, Tvoja milost neka nas vodi unašim naporima da nahranimo gla-dne, zbrinemo one bez domova,utješimo one koji žaluju...

Potaknute potresnim događajem kojije zadeso Haiti, u nama se probudilaželja: pomoći našim vršnjacima injihovim obiteljima! Iako je na po-četku postajao strah od neprihvaća-nja naše ideje, odlučile smo seobratiti profesorici Matildi Budimir saželjom da zajedničkim snagama po-krenemo cijelu školu. ProfesoricaBudimir s oduševljenjem je prihva-tila naš prijedlog te nas je uputila narazgovor ravnateljici Suzani Hitreckoja je prihvatila naš plan. Krenulesmo u zajedničku potragu za Hrvat-skim Caritasom jer smo se znale daćemo samo ondje zajednički novacpredati u sigurne ruke. Zaposlenici sunas srdačno primili te izrazili odušev-ljenje našom akcijom. Dali su namplakate sa slikom Haitija te privje-ske koji su znak solidarnosti premažrtvama. Sa osmjehom na licu i ru-kama punim materijala ponovno smose pojavile pred vratima ravnateljiči-nog ureda. Akciju smo započele 2.veljače 2010. Postavile smo plakatena sva vidljiva mjesta u školi, te sva-kom razredu podijelile letak nakojem su se nalazile upute o tijekuakcije. Akcija je trajala otprilike tje-dan dana te su sudjelovali svi uče-nici naše škole. Akciju smo ubrzouspješno privele kraju te se u našeosobno ime zahvalile svi dobrim lju-dima koji su nas podržali.

Humanitarke na djelu: Matea Rebić i Dajana Rašić, 2.b

Volonterski duh 3.e razreda

Život je ponekad okrutan, a to najbolje znaju ljudi koji suostali bez sigurnosti i topline svog doma. Osjećaj pripadnostidruštvu i poneki osmijeh na njihovom licu uspijevaju vratitičasne sestre iz Doma Majke Terezije i svakodnevni volonteri.

Jedna od tih volonterki bila je i naša profesorica vjeronaukaMatilda Budimir, koja je svojim radom pomagala u ostvarenjutog cilja. Uz pomoć prof. Renate Turčinović Kramar i skupineučenika iz 3.E razreda, u kojima je probudila humanitarniduh i suosjećanje, uputila se na trodnevnu akciju pomaganjabeskućnicima.

Učenici su se bez imalo muke prihvatili posla. Prolijevalisu suze režući luk. Guleći krumpire lagano su dobivali žuljeve.

Velikim mikserom mutili susmjese za kolače i pritomumutili 60 jaja. Ruke su im tr-nule od rada. Prali su suđe,povremeno isprekidani tužnimmislima o ljudima s kojima sesudbina bezosjećajno poigra-la. Misleći o tome shvatili smoda, iako znamo da je život te-žak, ne znamo dovoljno. Daje svaki dan proveden s dra-

gim ljudima dragocjen, da ga sitnice čine čarobnim kao i tre-nutak našeg vremena uloženog u rad s beskućnicima kojimatrenutno darujemo spokoj.

Na kraju dana, rastajući se od tih ljudi, bili smo zadovoljnii ispunjeni snažnim dojmovima te odlučni u namjeri da toponovimo.

Volonterka: Andrea Geml, 3.e


HUMANITARNO

POSJET DOMU ZA NEZBRINUTU DJECU

20. travnja 2010. godine učenici 2.d razredaUpravne i birotehničke škole posjetili su Dom zanezbrinutu djecu u Nazorovoj. U projektu je su-djelovao cijeli razred, ali dom je posjetilo 10 uče-nica među kojima je i organizatorica Kristina Ca-pan te dvije profesorice - Višnja Šarinić i MatildaBudimir. U znak pažnje poklonili smo lizalice telikovni pribor.

Dom se sastoji od više podružni-ca, a u domu se nalaze djeca udobi od 0-7 godina, s iznimkom od8 godina zbog obiteljske poveza-nosti. Ta djeca najčešće odlaze izDoma natrag svojim obiteljima, naposvojenje ili na udomljenje. Ra-spoređeni su u više grupa -Tratin-čice, Leptirići, Zečići i dr. - kakobi se djeci pružilo ozračje pravogobiteljskog doma. Imali smo prilikurazgovarati sa socijalnom radni-com koja nam je odgovorila na svanaša pitanja. Iako su u Domu, nekadjeca i dalje imaju kontakt sa svo-jim roditeljima ili braćom i sestra-ma. Postoje i volonteri koji se bri-nu za njih. Djeca najčešće u Domdolaze ako roditelji trenutno nisuu mogućnosti brinuti se za njih iliim ih oduzme socijalna služba zbogneprimjerenog ponašanja i postu-panja s djetetom.

Najprije smo posjetili najmanjuskupinu (tek rođene i malo starijebebe), a zatim smo izašli na dvori-šte s djecom po skupinama i igralise zajedno s njima u pješčaniku,šetali, loptali se, ljuljali. Čim smos djecom stupili u kontakt, moglose vidjeti kako su sretna i kako imodgovara pažnja iako im tete po-klanjaju mnogo svojeg vremena iljubavi, kao prema vlastitoj djeci.U Domu se nalaze i djeca s teško-ćama u razvoju kojima je potrebnaposebna njega. Dom je opremljensvime potrebnim djeci u toj dobi:plišanim igračkama, biciklima, ro-mobilima, igračkama za pijesak,

loptama, televizorima, mnogim knjigama i sliko-vnicama koje im pomažu da nešto nauče. Dom jeosiguran tako da su djeca u potpunosti zaštićena.

Na samom kraju bilo nam se teško oprostiti oddjece, ali smo i dalje u kontaktu s domom i na-mjeravamo ga što prije ponovno posjetiti.

Volonterka Tipke: Kristina Capan, 2.d

Daj mi ruku da idemo skupa, da budemo većma čovjek.


U BIJELOME SVIJETU

Na inicijativu Županij-skog vijeća za demo-kratsko građanstvo čiji

sam voditelj, prijavila sam se naseminar u organizaciji BritishCouncila i Pestalozzi programa uBrimigtonu, Engleska. Nije prija-va prošla bez teškoća. To najbo-lje znaju kolege iz aktiva stranihjezika koje sam nekoliko dana"gnjavila" oko prijevoda mojegzvanja i zanimanja na engleskijezik.

Angažirali su se svi, a izgledada je najuspješniji bio kolegaKruno Korunčev koji je predložiograduate lawyer from the Uni-versity of Zagreb, i to ih je obo-rilo s nogu. Prijava je prihvaćenai zajedno s još dvije kolegice, Ja-snom Kraljić Cmrk iz Koprivnice iAleksandrom Đurić iz Čakovca,otpočela je engleska turneja.

Nakon ugodnog leta za Londoni potom iz Londona za Manche-ster, uslijedila je noćna mora ipregršt straha u kombiju kojimnas je organizator prevezao do30-ak kilometara udaljenog Ring-wood Hall Hotela u kojem smobili smješteni. Iza svakog zavojamislila sam da smo "gotovi" jersmo se vozili lijevom stranom ce-ste. Već je bilo zanimljivo na sa-mom aerodromu kada sam htjelaući u kombi kroz vrata vozača(kod nas desna strana) koji mepitao hoću li ja voziti.

MUKE PO JEZIKU

Hotel je tipično engleski staro-modan, ali topao i ugodan.Tonam je bio dom narednih pet da-na. Sva sreća da su sudionici biliiz 17 europskih zemalja s kojima

sam mogla komunicirati na en-gleskom jeziku, jer izvorne en-gleske govornike razumijem samoako imam i pisani tekst. Za nas,slabije poznavaoce engleskog je-zika, Englezi govore vrlo nera-zumljivo i brzo, tako da smo ihmi usporili i prisilili da prilagodesvoj british english nama. Uspjelismo nakon nekoliko sati semina-ra, čak su se i malo opustili i šalilina svoj račun rekavši nam nekaprobamo govoriti kao oni, ali daprvo stavimo vrući krupir u usta.

SAT GRAĐANSKOG ODGOJA

Seminar je bio iz područja de-mokratskog građanstava i ljud-skih prava koje mi kroz igleneuši polako uvodimo u nastavu inaše kurikulume. Moram napo-menuti da smo u odnosu na eu-

ropski prosjek u zlatnoj sredini.Mnoge razvijene zemlje imajugrađanski odgoj u obrazovnomsustavu već u osnovnoj školi, aliima i onih koji građanski odgojuopće nemaju, tako da smo midobili konstruktivu kritiku da tre-ba ranije započeti s građanskimodgojem kao obveznim predme-tom povezanim sa svim ostalimpredmetima, a ne tek kao izbor-nim predmetom u srednjoj školi.

Posjetili smo školu St JohnHoughton u Nottinghamu i to mije bilo prekrasno iskustvo jer samsudjelovala na satu građanskogodgoja s učenicima 7. razreda(13-14- godišnjacima). Mogla samusporediti njihov način rada s na-šim, s obzirom da imam sina kojiisto ide u 7 razred i o građanskomodgoju, na žalost, nema pojima.Vrlo su ugodni i navikli na posjetena nastavi pa smo, radeći u gru-

Sat građanskog odgoja

NOVA OBRAZOVNA I ŽIVOTNA ISKUSTVA

CITIZENSHIP

AND COMUNITTY COHESION


U BIJELOME SVIJETU

pama, odradili jednu nastavnu je-dinicu o izbjeglicama. Uključili sume u rad kao jednakopravnog članagrupe te su me izabrali da kao gla-snogovornik prezentiram naše sta-jalište. Biti glasnogovornik grupeza njih je pitanje časti i povjerenjakoje mu ostali članovi grupe povje-ravaju, a kod nas svi gledaju u klupunadajući se da ih nećemo izabrati.

JEDINSTVO RAZLIČITOSTI

Nakon nastave obišli smo školukoja je tako opremljena i uređenada djeca stvarno borave u ugodnomradnom i opuštajućem ambijentu.Kolege iz zbornice zvali su nas daim se pridružimo na nastavi što mezapanjilo, ali i oduševilo jer radepuno opuštenije i mirnije nego mi.Imala sam osjećaj da žele pokazatikako treba izgledati škola na zado-voljstvo učenika i profesora. Na-ravno da su nas ispitivali kako je unašim zemljama i tu se baš nismoimali čime previše pohvaliti jer jenaš sustav u odnosu na Englesku,Francusku, Njemačku, Španjolsku,Andoru, Portugal i ostale jako za-stario. Po mojoj procjeni u rangusmo s Rumunjskom, Bugarskom,Poljskom, Ciprom, a lošiji od nas suMoldova, Ukrajina, Gruzija, Bosna i

Hercegovina. Obišli smo i engleskidvorac u Chesterfieldu, u nacional -nom parku, razgledali muzeje i spo-menike. Posljednji dan seminara bioje posvećen prezentacijama nauče-nog kroz radionice – s užitkom smoprezentirali razne slučajeve s koji-ma smo se susretali tijekom semi-nara: položaj doseljenika, spolnai rodna ravnopravnost, vladavina

prava, utjecaj lokalne zajednicena život stanovništva. Svatko odnas dao je svoj doprinos pa smo nakraju imali Europu u malom, sasvim posebnostima i različitostimaujedinjenim u razvoj građanskihkompetencija. Zanimljivo iskustvokoje bih rado ponovila.

Kraj putovanja bio je isto takozanimljiv i nepredviđen. Naime,zbog kašnjenja leta iz Manchesteraza London, propustili smo zadnji letiz Londona za Zagreb i morali ostatispavati u Londonu. Tih nekoliko satido smještaja u hotel nahodala samse po aerodromu Heatrow kao TomHanks u filmu Terminal. I naravnoda stvari dva dana nismo dobili!Ipak, sretno smo sletjeli u Zagreb,obogaćeni novim obrazovnim i ži-votnim iskustvima.

Građanski se usavršavala: Ondina Mesar, prof.

Učimo jedni od drugih

ZAVODLJIVI

PUPAKSVIJETA

GRČKA


U BIJELOME SVIJETU

Oči željne novih krajolika.Venecija skriva vodene tajne i

čar gondola. Prolaz kroz Otrant-ska vrata. Omamljuje me svježastruja morskog zraka, na palubidruštvo i pjesma dižu raspolože-nje.

Grčka. Čudo prirode. Meteore isamostani izgrađeni velikom vo-ljom i željom ljudi na liticama iz-nad Kalambake. Večer u gradu,dobivena sloboda i prvoklasni pro-vod bijaše razlog mom oduševlje-nju.

Delfi. Apolonovo svetište – mje-sto Pitijinih proročanstava, kaza-lište iz 4.st.pr. Krista – kamenje sdušom priča svoju povijest. Pupaksvijeta zaveo nas je! Opčinja mebjelina veličanstvenog pogledakoji se pruža s Akropole na jošveličanstveniju Atenu. Ljudi pri-jazni, pomalo uvredljivi, ali i slo-bodni u komunikaciji. Taktovi na-rodnog plesa obilježiše atenskunoć u Plaki. Hrana od Boga dana,vrhunski okus. Gyros.

Rt Sunion, Posejdonov hram idodir slane vode Egejskog mora.Bistrina i čistoća. No, nema doJadrana. Drevna Mikena opasanakiklopskim zidinama. Patras paAncona. San Marino i ... dom – umom srcu!

Maja Jantolek

METEORE – ISJEČAK SAVRŠENOG

Počinje fascinantna priča kakosu u Meteorama živjeli ljudi skri-vajući se zbog moralnih i vjerskihnačela – 20 godina podizali su naužetu materijal i onda u 20 danauspjeli izgraditi čitave samostane.Duboko urezani isječci ovih ne-mogućih prizora čine me polet-nom i bez vidljivih krila. Crne pla-

AVANTURA 4.d

Meteorsko čudo: stijene obješene o nebo

Delfi - Apolonovo svetište


U BIJELOME SVIJETU

nine, zelene velike površine, pro-valije uzdaha, ljepota koja oslje-pljuje – memorirano! Zamišljamdivnu sliku u sutonu – majčinskoSunce nadgleda red stvari, sto-ljetno drvo kao mlađahni dječa-rac odlazi rano spavati. Sklad ipravilnost prirode u nepravilnostioblika i boja. Mali kutak Savršen-stva skriven od očiju običnih smr-tnika koji ubijaju ljepotu praznimpogledima. Lisnati jezici nečujnošušte onima koji znaju slušati.

Iva Hadrović

ROMANTIČNI SAN MARINO

Ležeći zavaljena u svoje sjeda-lo, umorna od puta, u sebi samse bunila zašto još moramo po-sjećivati San Marino, zašto jed-nostavno ne odemo kući.

A onda, čim sam stupila međustare zgrade i uske ulice, posvezaboravih na svoj umor i Zagreb.Gledajući kako sunce miluje starigrad, uspinjuće ulice i vrh crkve,osjećala sam se kao u filmu o sta-rom gradu prošlih stoljeća. Mojeje srce poraslo i bilo veliko kao iona prelijepa crkva što se uzdi-zala u nebo ispred mene. Foto-grafirala sam zjenicama ljepotukoja će biti pohranjena u vječnosjećanje. I u samo jednoj minutizavoljela sam San Marino.(...)Gledala sam kako se iznad meneuspinju visoke zidine, kako seuske ulice protežu u daljine za-vršavajući u drugim zidinama izelenom, čistom parku s malimklupama i velikom fontanom ukojoj su plivale zlatne ribice, baškao u bajci! Samo je nedostajalakakva žabica pa da se ondje stvo-ri i savršeni princ.

Sanja Branković

Obala Jonskoga mora

Grčko sjećanje

Ulicama San Marina


IZ ŠKOLSKIH KLUPA

Započet ću učeničkim vred-novanjem jednog školskog,ne baš običnog sata:

"Zbunjuje me; povezujem dvajezika, učim oba istovremeno;više naučim; zabavnije je; imapotencijala; razbija monotoniju;ne znam hrvatsku gramatiku, te-ško da ću shvatiti njemačku; su-per je što se barem netko sjetioorganizirati nastavu na zanimljivnačin; profesorice nisu uzaludpotrošile ovaj sat i mislim dasvakom bar malo pomaže ova-kav način rada; koncentracija mije zadnjih 50 minuta jako loša;uzmete mi odmor; nije zanim-ljivo, predugo traje; zabavno jei svi sudjelujemo; mogli bisteovako češće organizirati jer namje lakše; nemojmo ovo ponavlja-ti; pravilno učimo oba jezika inalazimo sličnosti koje nam po-mažu u učenju; nekima moždanije lako priviknuti se na timskirad; radimo u skupini, sudjelu-jemo svi, ali sve se temelji namom trudu; moglo bi nam po-moći, ali takav način rada traživisok stupanj koncentracije;svaka čast!!""Nadobudni" eksperimentVjero-jatno mislite da se ove neobične,čak proturječne reakcije odnosena posve različite sate i posverazličite nastavnike. I imate pot-puno pravo. Tako to, naime, iz-gleda kada blok-sat istodobnoodrže čak tri profesorice, a nasatu se uče tri jezika: materin-ski, talijanski i njemački! I svebi izgledalo kao projekt kakveeksperimentalne škole osuđenena neminovan uspjeh – da nije ri-ječ o višejezičnome blok-satu u4. c, koji su nadobudno organi-

zirale profesorica Ivka Kovače-vić, uže specijalizirana za nje-mački jezik, prof. Olja Jerosi-mić, l’ italiano per lei, i prof.Petra Gverić Katana, koja se kužiu sve, a osobito u hrvatski.

Razglobljena tema

Kad smo ušle u razred, činilo seda učenicima uopće nije čudnošto ulazimo istodobno, i što sudvije od nas odjevene u posvejednake haljine. Namjerno? Tkozna...(Ne ja. "Hrvati" se diče timešto nisu pali pod utjecaj talijani-zacije i germanizacije. Žestokose brane majicom i trapericama.)Posve su se hladnokrvno razmje-stili po grupama i marljivo radili.Tema nam bijahu zavisne rečeni-ce – preciznije, atributne. Ce-kači su prvo razglobili materinskeatributne rečenice, zatim se po-dijelili na Nijemce i Talijane, pagladni znanja dopunjavali atri-

butne rečenice na stranim jezi-cima, komparirali i kontrastiralijezične činjenice, govorili s raz-ličitim akcentima, zaključivali ibriljirali. Kula babilonska! No je-dni su druge pozorno slušali - isigurna sam da neću pogriješiti

ako kažem da suneki izašli s voljomda nauče talijan-ski, a neki da nau-če... hmmm, pahrvatski.

Kulu gradila: Petra Gverić

Katana, prof. hrvatskog

jezika

Voditeljice višejezičnog eksperimenta

Kula babilonska u 4.c ili

Kako unijeti pomutnjuu učeničke redove

Ah,


VIŠEJEZIČNOST U NASTAVI

IZ ŠKOLSKIH KLUPA

Aktiv stranih jezika naše Škole sukladnogodišnjem planu i programu odredio jeokvirni datum za održavanje radionice,siječanj 2010. Sudbina je ove godine kaovoditelje odabrala profesorice njema-čkoga jezika. Nas tri, iskusna MacaTomić, početnica u ovom poslu MarijaMunđer i ja, Ivka Kovačević, odlučismo dase ja okušam u voditeljskim vodama.

S činjenicom da neće biti televizijskogprikazivanja, dakle niti moguće popratneslave, pomirila sam se. Moja najvećabriga bila je publika. I to ne u smisluhoće li je biti (u školi je veliki broj kole-gijalnih kolega), već kako zadovoljiti po-trebe znanja željnih profesora iprofesorica. Trebalo je smisliti dobar slo-gan kojim bih reklamirala radionicu. Bu-dući da je tema bila Višejezičnost,odlučih se na istraživačku radionicu s ci-ljem otkrivanja broja jezika koji se krijuu nama prema konceptu jezičnog por-treta prof. Hansa Jürgena Krumma.

Na radionici je sudjelovalo i svoje skri-vene jezike otkrivalo dvanaest profesora(sve do jednog jezičari - što profesorimaterinskog što stranih jezika, osim pro-fesorice Čepek, koja predaje biologiju,ali je veliki zaljubljenik u strane jezike)te dvije voditeljice: Petra Gverić Ka-tana, prof. hrvatskog i poljskog jezika ija, prof. njemačkog i engleskog jezika.Kod ovakve kombinacije jezika vodite-ljica i sudionika, višejezičnost i njezinaprimjena bila je zajamčena.

Koje to jezike znamo, za koje mislimoda ne znamo, a otkrili smo da znamo,nije od tolike važnosti. Bitno je da smosvi itekako višejezični i da u svom sva-kodnevnom životu i nastavi govorimo, mi-slimo, pjevamo, rabimo… više jezika. I danam ti jezici pomažu u shvaćanju i poi-manju svijeta koji nas okružuje.

Za Tipku se višejezično oglasila: Ivka Kovačević, prof.

Započelo je asocijacijama na riječ OČEKI-VANJA: teška, naporna, neću, opterećujuća,sto tona… Teško mi je ako se u mojem svijetustalno vrte nečija očekivanja od mene, na-porno mi je razmišljati o tim očekivanjima,neću se baviti vlastitim očekivanjima, opte-rećujuća mi je duša u svijetu imperativa dastalno moram misliti o nekim očekivanjima,sto tona mi je na leđima…

OLOVNI PLAŠTKoliko je riječ očekivanja česta u našem

usmenom i pisanom izražavanju? Meni se činidovoljno česta da je postala izlizana, obična,dosadna ili prijeteća i nepoželjna. Često senaježim kad čujem tu riječ jer ju doživlja-vam teškom i opterećujućom zato što stalnonetko od mene nešto očekuje. Previše bodljiusmjereno prema meni, a ja to ne volim.Tko voli? Riječ očekivanja zaogrnuta olovnimplaštem postaje mnogima neprijateljska jerse vrti u vrtlogu uzbuđenosti… Od tebe seočekuje da to napraviš!

Svakodnevno netko nešto očekuje u naj-različitijim odnosima i smjerovima ljudskekomunikacije. S rođenjem počinju očekiva-nja – samo da dijete dobro spava i jede,samo da progovori i prohoda, samo da nebude problematično u vrtiću, samo da budeuspješno u školi, samo da sluša što mu se go-vori, samo da se ponaša kako treba, samo dapostane čovjek (s najrazličitijim pridjevskimvarijantama: human, snalažljiv, poslovno us-pješan, bogat, pametan, sposoban….). Izborpridjeva često ovisi i o roditeljskim frustra-cijama i željama.

Očekivanja, očekivanja i samo očekivanja.U vremenu školovanja pritisak se pojačava.Školska očekivanja zavlače se u sve pore krh-kog ljudskog postojanja. Oni koji poduča-vaju očekuju da učeničko ljudstvo napredujeu svim smjerovima nastavnih sadržaja svakogpredmeta i da njihovo znanje, ponašanje isposobnosti budu poput uredno složenih stva-ri u ormaru. Sve na svojem mjestu, složenopo zadanim kriterijima na policama i u ladi-cama.


IZ ŠKOLSKIH KLUPA

ANKETAŠto kažu učenice i učenici jednog četvrtog

razreda strukovne škole u anketi na temu oče-kivanja?

Odgojno-obrazovni sustav od tebe očeku-je…- ozbiljan pristup obrazovanju- da se pridržavam pravila koja su oni namet-

nuli- da se ukalupim i ne razlikujem od drugih - da dam svoje znanje za dobrobit našoj državi

na bilo koji način- da završim školu, upišem studij ili nađem

posao

Profesori/profesorice od tebe očekuju…- ponekad previše očekuju jer ne uvažavaju moje

mogućnosti i sposobnosti - da svladam gradivo iz knjige, postoje iznimke od

profesora koji inzistiraju na razumijevanju gra-diva jer mislim da je to važnije od naštrebanogznanja

- da sjedim i šutim ( u većini slučajeva), većinaima dosadan način održavanja nastave i ja doslo-vno spavam na nastavi

- aktivnost na satovima, izvršavanje svih zadanihzadataka, suradnju, točnost i odgovornost

- očekivanja nisu ujednačena, pojedini profesorinemaju nikakva očekivanja, drugi očekuju daispunim sve postavljene zadatke

- da se pridržavam školskog reda i školskih pravila- da prođem njihov predmet tako da im ne upropa-

stim ljetovanje- da poštujem njihov rad i trud, da im omogućim

nesmetano izlaganje, da budem uzor manje sa-vjesnima, da pitam što mi nije jasno, da rezulta-tima svog budem ja zadovoljan

Roditelji od tebe očekuju…- da marljivo i savjesno obavljam zadatke, da ih

svojim ponašanjem i zalaganjem te brigom zasvoju budućnost učinim ponosnim zato što meimaju, da budem prema njima otvoren i da ihpoštujem

- da završim srednju školu i pokušam se upisati nafakultet, ako ne uspijem da počnem tražiti radnomjesto

- da nemam popravnih ispita

- da završim fakultet i da radim posao koji volim,da se znam izboriti za sebe i ostanem vjerna svo-jim moralnim vrijednostima

- da budem super osoba – da radim kod kuće, učim,imam izvannastavnu aktivnost, učim strane jezikei budem moralno, uzorno i poslušno dijete, dadadiljam, radim te u pauzama spavam

NEVIDLJIVO UČINITI VIDLJIVIM

Nakon roditeljskih i učiteljskih očekivanja na sce-nu stupaju prijateljska, šefovska, društvena oče-kivanja. Svi nešto očekuju – i blagajnica u proda-vaonici očekuje od nas strpljenje ako je gužva jernije ona za to kriva, i automehaničar očekuje daga previše ne ispitujemo o kvaru automobila jermu se ne da objašnjavati kako radi motor, i liječniciočekuju da ih apsolutno ništa ne pitamo o stanjuvlastitog organizma jer pojma nemamo o anatomiji,i poslodavci očekuju neupitni profesionalizam i lo-jalnost jer ih samo zanima uspješno poslovanje, itako bismo mogli nabrajati od nemila do nedraga.Prava džungla isprepletenih lijana očekivanja. O,kako postaje u životu zagušljivo! Svi oko nas neštoočekuju, a ja postavljam pitanja:

Čine li svi svoja očekivanja prema drugima vi-dljivima?

Znaju li osobe oko nas što od njih očekujemo? Jesmo li nekad razgovarali o međusobnim oče-

kivanjima? Kada smo naša očekivanja napisali na komad

papira?

ta očekivanja

Primjer iz 3.a razreda


IZ ŠKOLSKIH KLUPA

Naša očekivanja

Cilj: učiniti vidljivim što očekujemo jedni od dru-gih u razredu

Zadatak: napraviti plakat koji se izlaže u razreducijelu školsku godinu

• očekivanja od sebe – odlučnost, aktivnost,predanost, ambicioznost, trud, marljivost, iz-vršavanje obveza, upornost, organiziranost,kreativnost, zainteresiranost, čitanje lektira

• očekivanja od učenika iz razreda – kolegijal-nost, prijateljstvo, iskrenost, suradnja, timskirad, pomoć, dobra namjera, disciplina, sloga

• očekivanja od nastave – prilago-đenost, zabava uz rad, jasnoća, za-nimljivost, opuštenost, kreativnost,pravovremenost, red, rad, discipli-na• očekivanja od nastavnice – po-moć, susretljivost, znanje, angaži-ranost, pravednost, razumijevanje,maštovitost, druželjubivost

Odmah upada u oči činjenica dasu očekivanja velika, ali ih je mogu-će realizirati uz postojanje motiva-cije. Nema niti jednog nerealnogočekivanja.

Od učenika čujem da su očekiva-nja savršena, a savršenstvo ne po-stoji; čujem da ih pogled na očeki-

vanja podsjeća što trebaju raditi jer im se upalilampica. Ovako napisana očekivanja svima se li-jepe za oči.

PLAKAT "OČEKIVANJA", 3.a

Napisala sam u jednom u če-tvrtom razredu svoja očekiva-nja na ploču:

Očekujem od učenika su-radnju, postavljanje pitanja,aktivno slušanje, iskrenost,kritičko i logičko mišljenje,kreativnost, naučiti učiti

Pitala sam ih što misle o mo-jim očekivanjima i učenice suodgovorile:

Vaša su očekivanja realna.Svjesna sam svoje pasivnosti.Zahvalna sam vam za razvija-nje kritičkog i kreativnog mišlje-nja. Na dobrom sam putu raz-

vijanja kritičkog mišljenja. Mojeučenje ovisi o stanju mojeg du-ha. Lijena sam. Svjesna samda moram na sebi još puno ra-diti. Ne postižem kvalitetu zna-nja jer ne volim tražiti pomoć.To doživljavam kao poraz i pad.

Nina

Vaša očekivanja su realna.Želim napredovati, ali nikako tone postižem. Iskrena sam, ak-tivno slušam, iako to tako neizgleda. Ne znam kako postićikvalitetniji odnos s vama. Da-nas ste mi pokazali put. Dragomi je što ste nam svoja očeki-vanja napisali na ploču.

Nikolina

Ponekad ne želim raditi onošto vi predlažete jer idem lini-jom manjeg otpora, a to nijedobro. Uvijek sam iskrena i nebojim se reći da nešto nisamnapravila. Znam da sam pone-kad neodgovorna, drago mi ješto na vašim satovima moguizreći vlastito mišljenje. Priznaj-em da sam mnogo naučila odVas što će mi dobro doći u ži-votu. Uvijek Vas aktivno slu-šam. Ponekad mi je teško. Pu-no ste nam dali mogućnosti darazbijemo tremu i strah. Svakisat je poseban, svaki put seodvija nešto novo.

Sanja


IZ ŠKOLSKIH KLUPA

Na kraju 1. polugodišta učenici zapisuju svojazapažanja na temu: Što se dogodilo s očekiva-njima? Evo primjera nekih zapisa i reakcije pro-fesorice!

U TRAGANJU ZA SNAGOM U SEBI

Jednog dana osvanuo je na zidu plakat s istak-nutom riječi – očekivanja. Na prvi se pogled svečinilo jednostavnim – ispunimo li svoje zadatke,a profesorica svoje, mogli bismo savršeno funk-cionirati.

No, kako su dani prolazili, izgledalo je kao danetko stalno dopisuje nešto novo na plakat. Ob-veze su se počele gomilati, a ja sam učinila ononajgore – počela sam odustajati.

Red, rad i disciplina sada izgledaju tako teškoi daleko. Nisam ispunila očekivanja od sebe.

Nedostaje mi odlučnost i disciplina. Izgleda davrijeme leti brže nego što se mi u njemu snala-zimo. (Ivona)

Sve i jest jednostavno ako svatko odradi po-šteno svoj dio posla. Problem nastaje kad netkoodluči skrenuti s pravog puta kao Dante kadulazi u mračnu šumu i susreće zvijeri. Prestrašise i u pomoć mu stiže učitelj Vergilije. Odustaja-nje proizvodi kaos i veliko nezadovoljstvo takodaosoba zaglibi u smrdljivim i tamnim rupama pa-kla. Opet mu učitelj može pružiti ruku i pomoćimu za izlazak iz krugova pakla. Dante je uspio iu raju ga dočeka Beatrice. I učenik može uspjetiako nađe način za rješavanje problema. Tako jemalo potrebno – dobro organizirati vrijeme uče-nja, na vrijeme odraditi zadatke, znati učiti iveseliti se slobodnom vremenu rezerviranom zazabavu. Ne ispuniti očekivanja od sebe znači oko-vati se čeličnim okovima u kojima možeš samocviliti zbog nedostatka samopouzdanja, a vrijemeje najveći neprijatelj svima koji kasne. Kamo?Na vlak, na nastavu, na polja vlastitog razvoja.

Snaga je u vama, samo ju trebate znati pustitina slobodu.

UMIJEĆE VLADANJA

Samo sam jedno očekivanje od sebe ispunila –čitanje lektire i aktivnost na satu. Očekivanjaod nastave i profesorice su se ostvarila. Najvaž-nije mi je bilo poštenje, a profesorica se u tomemaksimalno dokazala. Nastava je bila zanimljiva,razumljiva i zabavna. (Matea)

Ima i toga. Očekivanja se ostvaruju. Jupi! Po-lako, ali sigurno. Sjetite se renesansnog Pometa.

Točno je znao što i kako treba raditi da bi ostva-rio svoj cilj. I uspio je jer on zna: Kralj je čovjekod ljudi, kad se umije vladat. U prijevodu: Čovjekje kralj nad ljudima kad se umije prilagođavatiprilikama. Fortuna je prevrtljiva …ako se obrćesad ovamo sad onamo, sad na zlu sad na dobro,sad te kareca, a sad te duši! Uzmi svoj uspjeh usvoje ruke, vjeruj svojim sposobnostima i vješti-nama.

Uzmi Fortunu za ruku i krenite zajedno. Kamo!Kamo god želiš!

CRV SUMNJE

Ne znam zašto uvijek tako puno očekujem odsebe, a na kraju se razočaram. (Ivana)

Vrijeme je za Hamleta. I on je bio razočaransobom i drugima. Mučio se pitanjima o smisluvlastitog postojanja i stalno je razbijao glavu:Biti ili ne biti! I kamo ga je to dovelo? Nimalooptimistično.

Treba li čovjek stalno sumnjati u svoje sposob-nosti? Ne treba! Velika moć leži u ljudskom sna-laženju na putu kroz život. Nitko nije sam! Uvijekse može dogoditi susret s osobom koja zna slušatii zna biti podrška. I u svijetu odraslih žive vile ivilenjaci koji znaju vesele tajne sreće. Nađiteih!

PROPUŠTENE PRILIKE

Nisam imala velika očekivanja od sebe pa nisampostigla ni velike rezultate. (Valentina)

Tko ne očekuje ništa od sebe, ništa neće ni do-biti. Jednostavna je to životna računica. Sjetitese Emme Bovary! Ona je stalno od drugih očeki-vala revolucionarne poteze koji će promijenitinjezin život, a sama nije činila ništa. Stalno jegledala kroz život koji je bio poput hladnog pro-zora i čekala. Nije dočekala ništa jer je učinilačitav niz nepromišljenih postupaka koji su ju ne-milosrdno osudili. Ako sjedimo i čekamo, životće proći pokraj nas, a mi to nećemo ni primijetiti.Samo ćemo u jednom trenutku postati svjesni či-njenice da smo propustili i prilike za sreću. Imali onih koji ne žele biti sretni i zadovoljni?

Voli stvari učiniti vidljivima: Davorka Horvatek Modrić, prof.


Kroz stoljeća ZagrebaIZVAN ŠKOLSKIH KLUPA

RAZRADBA 1: Povijest se prošetalaS poštovanjem prolazimo kroz Kamenita vratagdje ostavljamo upaljenu svijeću za Augusta Še-nou. Zastajemo pored kipa Dore Krupićeve i pro-matramo najstariju zagrebačku ljekarnu. Nakonnekoliko trenutaka divljenja najljepšoj željeznojogradi, 1.e sretno stiže u muzej. S vodičem počinje naše putovanje kroz stoljećaZagreba, i to spuštanjem 2 m ispod razine ulazau muzej među ostatke prapovijesnog naselja. Za-tim dolazi uspon prema Zagrebu do 16. stoljeća -

među predmetima iz tog doba ističe se Zlatnabula koja je jamčila Zagrebu status slobodnoggrada i zaštitu cara. Pratili smo i turske navale, amaštoviti prikaz obiteljskih stabala hrvatskih ple-mićkih obitelji vodio nas je prema razvoju gra-đanskog društva.

Prekrasne makete Gradeca i Kaptola prikazujustare građevine od kojih su neke, kao npr. kate-drala, još uvijek na istom mjestu, samo nadogra-đene. Kao dokaz sportske strane nekadašnjeg Za-greba cijela jedna prostorija posvećena je meta-ma iz prve zagrebačke streljane.

UVOD 1: Zimski uvjetiSnijeg neprekidno pada nošen hlad-nim vjetrom. Na Trgu bana JosipaJelačića sat pokazuje 14 h. Unatočne baš sjajnim vremenskim okolnos-tima, hrabra skupina 1.e kreće naGornji grad prema Muzeju gradaZagreba.Nošen slikama Zagreba 16, 19. i 21.stoljeća 1.e ubrzo prolazi pored prvebanke osnovane tužne godineŠenoine smrti ( 1881.).

UVOD 2: Sljemenska rutaS "lakoćom" smo se uspin-jali po Ulici StjepanaRadića razmišljajućiimamo li agrumente zatraženje oslobođenja odtjeselnog jer je većinabila uspuhana kao da sepenjemo na Sljeme.

UVOD 3: Budna misaoŠto su sve proživjeli i krozašto su sve prošli našipreci? Koliko je boli zado-biveno, koliko muka i tugepretrpljeno? Da, sve smo toprošli zajedno, i to samoda bismo mi, generacijedvadeset prvoga stoljećamogli mirno i spokojno li-jegati u krevete.

Svijeća za Šenou Gledamo najljepšu ograduZagrebačke Dorice


IZVAN ŠKOLSKIH KLUPARAZRADBA 2:Dođoh, vidjeh, čuh!Pred Kamenitim vratim nekolicina na-ših vršnjaka dobro nas je izgađalagrudama kao i apsolutno sve koji sutamo prolazili – "pomahnitala dje-čurlija" moglo se čuti od starijih pro-laznika. Na skliskome snijegu neznam tko nije pao ili se bar uverljivoposkliznuo, ali svi smo se u komadudokopali muzeja.I krećemo! Vesela i glasna voditeljicaprvo nas je upoznala s podnebljemZagreba u prapovijesti, za mene jeto doba bilo pomalo jezovito, kaoda prolazimo kroz kuću strave. Čulismo mnoge zanimljive priče o nastan-ku grada, svađama Kaptola i Gradeca,vidjeli razne makete, slike, kipove… Čuli smo da je glavni zagrebački trgbio močvarno područje, a Ilica tekjedva naseljena s nekoliko daščara. Posjetili smo i ured pisca i grado-načelnika Augusta Šenoe čiji je ro-man Zlatarovo zlato bio i glavni raz-log našeg posjeta te smo slušali ozanimljivim dogodovštinama iz nje-govog života i čuli za njegovu preranusmrt od tada neizlječive bolesti, upa-le pluća.

Maketa starog Medvedgrada

U muzeju...

Ana uz damsku"Knjižicu za

ples"

Muzejska "bića"


IZVAN ŠKOLSKIH KLUPA

ZAKLJUČAK 1: Najraznolikija sobaMožda najraznolikija soba bila jeona s prvim fotografijama Za-greba iz zraka, kutijom prvihbombona 505 s crtom i reklam-nom maketom našeg Penkale.Naravno, obilazak nije mogao za-vršiti bez bana Jelačića čije jedoba govorilo i o kvaliteti gra-đanskog života nakon razvojapoduzetništva i obrta.

ZAKLJUČAK 2:Upoznati svoj gradKroz Zagreb u nešto novije vri-jeme samo smo proletjeli jersmo bili malo spori, ali nema ve-ze, još nekoliko puta posjetitiovaj muzej sigurno neće biti naodmet.Upoznati svoj grad od početkado danas trebali bi svi. Znamo isami koliko"obožavatelja" naš prelijepi gradima, a o tome koliko ga volesvjedoče njihovi postupci. Bilo je lijepo maknuti se iz po-nekad zastrašujuće učionice tenaučiti gradivo iz doživljenog.Sigurna sam da je tako češće ni-tko se ne bi previše bunio protivškole

ZAKLJUČAK 3:Budna i ponosna misaoImamo slobodu, samostalnost,ponos i, na kraju – imamo državu,dom! No da li to poštujemo? Profesorima hvala što brinu i po-kušavaju održati duh povijesti ži-vim da bismo uvidjeli da imamobogatu književnu, umjetničku,društvenu, znanstvenu i političkupovijest. Kroz sva ta vremena,kroz tolike proživljene ratove iborbe mi izlazimo kao ponosnipobjednici.Uvijek ću biti zahvalna ljudimakoji su nas doveli do naših dana.Uvijek ću biti sretna što sam dioove velike hrvatske i zagreba-čke priče.

MAGDINI PAPRENJACI

Tijesto: 2 jaja, 25 dag šećera, 25 dag meda, 25 dagmaslaca, 1 žlica masti, 45 dag oraha, 1 kg brašna, 3jušne žlice mljevenog cimeta, 1 jušna žlicamuškatnog oraščića, 1 čajna žličica mljevenog papra,5-6 zdrobljenih klinčića, na vrh noža pimenta, koricaod 1 limuna. Tijesto neka odstoji 2 sata, a onda garazvaljajte na 1/2 cm debljine pa pomoću drvenihkalupa za paprenjake ili drugih oblika režite kolačiće.Složite ih u namašten i pobrašnjen lim i pecite na180°C dok ne porumene.Preljev - glazura: 25 dag šećera u prahu, 2 jušnežlice limunova soka, 1 bjelanjakPaprenjake poslužite tek nakon 2-3 dana, čuvaju seu limenim kutijama.Sastojke možete i prepoloviti (za 60 komada). Bilo vam papreno u slast!

23.10. Prof. Šepac Dužević i 1.b krenuli su Šenoinim putevima i ispred njegove rodne kuće osjetili miris Magdinih paprenjaka.

Recept za vas pripremila: Edina Pršić, 1.b

Zagreb upoznavale:Ana Manola (1), Nina Jaganjac (2) i Valentina Miloš (3), 1.e


Projekt GRAĐANIN

SAMOSTALNA ISTRAŽIVANJA

UZ ZABAVU

LJUDSKA PRAVA

U Staogradskoj vijećnici

Na snimanju s ekipom HRT-a

Unazad 10 godina na-ša škola sustavno su-djeluje na smotra-

ma i projektima iz područja Na-cionalnog programa za demo krat -sko građanstvo i ljudska prava.Ove godine sudjelovali su učenicidrugih razreda pod vodstvom prof.Ondine Mesar s projektom Malo-ljetničke trudnoće. Učenici su sa-mi su odabrali temu koju žele obra-đivati u projektu, a na to ih je naj-više potaknuo razgovor sa pravo-braniteljicom za djecu, gđom Mi-lom Jelavić koju smo posjetili unjezinu uredu.

Slijedili su sati istraživanja, pri -kupljanja informacija, provođe njaanketa i posjeta institucijama kakobi projekt osmislili na najbolji mo-gući način. Najveći doživljaj bionam je dolazak novinarke gđeZdravke Giacometti sa snima telj -skom ekipom HRT-a u našu školu.Kao prave zvijezde, snimili smo re-portažu o izradi projekta i tomobliku nastave kroz izborni pred-met Ljudska prava promovirajućinaš rad u emisiji Dobro jutro Hr-vatska.

Uzbuđenjima nije bilo kraja kadasmo 13. svibnja 2010. nastupili nasmotri u Starogradskoj vijećnicigrada Zagreba i dobili pohvale ipoticaje od eminentnih članovaprocjenitelja projekata. Dobili smojoš više volje i entuzijazma za ta-kav način rada i poticaj za slje -deću godinu kada ćemo ponovnoistraživati neki od problema kojimuče mlade kroz zabavu, istraži-vanje i samostalan rad.

Učenici izbornog predmeta Ljudskih prava - II. razredi


LJUDSKA PRAVA

Kada?5. 5. 2010.; predstava s početkom u 12h.

Tko?Grupa Ljudskih prava na čelu sa profesori-com Đurđicom Vukmirović, ostali članovigrupe: Lidija Jelić, Katarina Oštarčević, Ma-rija Katalenić, Kristina Golub, Matko Ma-vračić.

Gdje? Zgrada Centra mladih "Ribnjak" smještenaje u samom središtu Zagreba, u Parku Rib-njaku koji se nalazi podno istočne stranekaptolskih zidina uz ulicu Ribnjak.Lokacija u stoljetnom zelenilu jednog odnajljepših gradskih parkova jedan je od važ-nih činilaca ostvarivanja programa jer mno-gi šetači, roditelji s djecom, turisti i razninamjernici rado dolaze.ADRESA: Park Ribnjak 1, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Što? U sklopu 3. mliječnog dana uz proizvodeDukata koji su se dodijelili prisutnim uče-nicima učenici su sami osmislili i odigralipredstavu Stvarnost na (d)jelu. U predstavidjevojčica Lidija ima poremećaj u prehranii uslijed tog poremćaja ocjene joj bivajusve lošije; ni odnosi u obitelji nisu ništa bo-lji. Majka nekako uspijeva uvidjeti njen pro-blem i hitro intervenira te Lidiju šalje nakonzultacije kod psihologa i nutricionistakoji utvrde da Lidija pati od psihičkog po-remećaja anoreksije nervoze. Konzultacijedaju rezultata i uz pomoć majke i oca ona uspijevaprevladati svoju bolest. Nakon predstave učenici su mogli isprobati i Duka-tove proizvode.

Zašto? Da bi se 1. i 2. razredima objasnila važnost pre-hrane i kvalitetnog obroka u školi (koji često izo-staje). Ideja predstave bila je prikazati učenicimakako neuravnotežena prehrana može dovesti doozbiljnih poremećaja, kako u prahrani, tako i uponašanju. Da bi se još jednom istaknula potreba škole za hu-manim prostorom u kojem bi svoje mjesto našla iškolska kuhinja!!

Kako? Sve je proteklo u odličnom redu i bez većih za-mjerki, no pokoji mliječni obrok više bio bi radoprihvaćen.

Okrugli stol!Mnogi stručnjaci iz područja zdravstva, prehrane,zaštite ljudskih i dječjih prava raspravljali su ovažnosti prehrane i nemogućnosti srednjoškolacada se kvalitetno hrane u školi. Svi prisutni pohvalili su i predstavu želeći da svene ostane samo na ovom Mliječnom danu, već dapo cijeloj Hrvatskoj uči mlade o važnosti zdraveprehrane.

Mliječno izvještavao: Matko Mavračić, 3.a

Stvarnost na (d)jelu

MLIJEČNI DAN


DOBRE namjere POSTAJU djelo

EKO-EKO

NAŠ EKO-DANUčenici 1.c razreda koji pohađaju nastavu nje-mačkog i talijanskog jezika podijelili su se utri grupe: anketari su anketirali građane gradaZagreba, osoblje i učenike škole, fotografi susnimili ekološko stanje centra Zagreba. Saku-pljači otpada svojim su zalaganjem doprinijeličistoći grada. Učenici kažu da su se lijepo pro-veli te da bi rado ponovili ovo iskustvo. Iako su neki građani bili nezainteresirani za čistoću grada, nadamo se da će se ova akcija nastaviti i takopovećati ekološku svijest cjelokupne zajednice.

Upravno Zelena: Eva Strmotić, 1.c

Dana 17. veljače 2010. imalismo zadatak na razini cijele Školeprigodnim sadržajima obilježitiEKO DAN. Raspored je bio idealan– kolegica Jerosimić i ja dijelilesmo razred. Odlučile smo skupa s1.c ne samo raditi na nekom eko-loškom tekstu i tako prigodnim sa-držajem obilježiti taj dan, većdjelovati.Riječi i dobre namjere provelesmo u djelo. Koncept projektnenastave ozbiljno su shvatili i uče-nici. Uživjeli su se u uloge anke-tara, fotografa i sakupljača otpa-da.

Izašli smo na ulicu, naoružaniPVC rukavicama i zelenim vreći-cama za smeće te se Varšavskomzaputili preko Cvjetnog trga i Te-sline do Zrinjevca. Učenici su bilišokirani hrpama smeća na ulica-

ma i najnevjerojatnijim pro-vizornim deponijama po haustori-ma i drugim lokacijama. Marljivosu sakupljali smeće, ljutili se iiščuđavali ljudskoj domišljatostikako što upečatljivije onečistitiokoliš.

Na Zrinjevcu nije bilo puno po-sla, sve čisto, učenici su čak stiglidati kraći intervju i slikati se zaVečernji list. Nakon toga smo sezaputili put Trga Bana Jelačića kojisu učenici također očistili od sva-kojakih otpadaka te se s punimvrećicama smeća zadovoljni vratiliu Školu.

Završna faza izrade plakata irazgovor o učinjenom ispunio jezadovoljstvom i ponosom kakoučenike tako i njihove profesori-ce.

Ivka Kovačević, prof.

JE LI ZAGREB ČIST?REZULTATI ANKETE

SMATRATE LI ZAGREB ČISTIM GRA-DOM? DA- 25% NE – 75%

IMA LI DOSTA ZELENIH POVRŠINA?DA – 25% NE – 75%

POSTOJI LI RAZLIKA IZMEĐU ODR-ŽAVANJA CENTRA I OKOLICEGRADA? DA – 100%

MOŽETE LI ZAGREB USPOREDITI SDRUGIM EUROPSKIM METROPO-LAMA? DA – 50% NE – 50%

SMATRATE LI SEBE EKOLOŠKI OSVI-JEŠTENIM? (recikliranje otpada)ZAŠTO? DA – 75 % NE – 25%

JESTE LI IKADA BACILI OPUŠAK ILIŽVAKAĆU GUMU NA POD?

DA- 50% NE-50%

NEKI SAVJET/UPOZORENJE/ZANIM-LJIVOST ZA OSTALE?- Zatvorite vodu dok perete zube!- Ne bacajte smeće izvan kante zaotpad!- Čuvajte zelene površine!- Ne bacajte žvakaće gume na pod!

Za čistoću brinuo se: 1.c


Ona zna spajati različite interese:Sonja Starčević Tkalec, prof. ekonomskih predmeta

Djetinjstvo – igre kod djeda ibake na zagrebačkom asfaltu

Rođena sam u Zagrebu, na Srebr-njaku, ulici starih gradskih kuća,a takva je i naša. Jedino sam di-jete u zgradi u kojoj se jako pazina red i mir. U vrtu kuće ništa sene smije dirati i moram se igratitiho, jer se uvijek netko od sta-nara odmara. Zato se držim lju-ljačke na velikom orahu. Ipak,većinu vremena provodim koddjeda i bake koji su živjeli u bli-zini. To je vrijeme igre na zagre-bačkom asfaltu.

Osnovna škola – selimo malodalje na brijeg

Neposredno prije mog polaska uprvi razred selimo na Lašćinu.Iako je vrlo blizu Srebrnjaka,tužna sam zbog odlaska. Veselime samo vrt na Lašćini, koji ćebiti samo moj. No tuga ubrzo ne-staje. Na Lašćini upoznajemnove prijatelje, dobivam brata itek tada počinju prave igre po la-šćinskim livadama i vrtovima. Za-nimaju me sport i glazba. Sprijateljicom iz razreda treniramklizanje, polazim glazbenu školu,skijam, obožavam kazalište,šivam prve haljine ...

Srednja škola - usmjerenoobrazovanje

Iz osnovne škole na Jordanovcuprelazim u MIOC na Jordanovcu.Srednjoškolski dani u veselomrazredu brzo prolaze i ubrzo seponovo nalazim pred upisom.Treba se usmjeriti, odabrati za-nimanje, i ja se odlučujem zaekonomsku školu.

Studij – spajanje različitih interesa

Upisujem studij ekonomije kaologičan nastavak školovanja. Uzekonomiju imam i drugih inte-resa, ali ne želim se prenagliti isama sebi dajem uvjet da ću po-

kušati do četvrte godine sveispite položiti u roku. Uvjet samispunila i na četvrtoj godini stu-dija ekonomije upisujem studijstrojarstva. Ubrzo nakon završe-tka studija ekonomije slijede ne-obične kombinacije. Povremenoradim u školi kao nastavnica, uzto studiram strojarstvo i upisu-jem postdiplomski studij na Eko-nomskom fakultetu. Mnogovremena provodim na fakulte-tima koji su mi odredili život –zanimanje i obitelj.

Danas – škola i obitelj

Užurbano studentsko razdobljemijenjam za miran obiteljskiživot. Sa suprugom, nekada-šnjim kolegom s fakulteta,imam dvoje djece. Pratim ih unjihovom odrastanju na Lašćini,koje kao da se nije promijenilood vremena kad sam ja bila di-jete. Nastavničkom poslu osta-jem vjerna i danas.

IZ PROFESORSKOG ALBUMA


Ona znatiželjna i zamišljena učiteljuje odmalena:Silvija Perković, prof. engleskog jezika

IZ PROFESORSKOG ALBUMA

DJETINJSTVO - u gradu na tri rijeke

Rođena sam u jesen 1980. godineu Sisku, gradu na tri rijeke zakoji sam i danas jako vezana.Odrastala sam u lijepoj i veselojobiteljskoj atmosferi uz roditeljei mlađeg brata. Stanovali smo ukvartu smještenom pokraj grad-skog klizališta na kojem sam pro-vodila puno vremena. Tata jezimi radio kao učitelj skijanja pasu me zimski sportovi, posebnoskijanje, osvojili vrlo rano. Obo-žavala sam ići u vrtić, mnoštvoigračaka i djece za mene supredstavljali pravi mali raj.

OSNOVNA ŠKOLA - Ja – učiteljica!

Polazak u osnovnu školu jako meveselio, puno novih stvarčica ineočekivana samostalnost.Naime, prvog školskog dana rodi-telji su me otpratili u školu, ali

nitko nije došao po mene pa samse kući vratila sama. Ponosno tvr-dim da sam bila jedina prvašicakoja je toga dana kući išla bezpratnje roditelja. Školski režim upočetku mi se jako svidio, ka-snije ipak nešto manje. No, po-dučavanje drugih činilo mi sevrlo zanimljivim pa sam se s bra-tom često igrala škole. I danas mipredbacuje što je uvijek onmorao biti učenik, a ja učite-ljica, nikako mu nije bilo jasnozašto se ne možemo povremenozamijeniti. Vrlo jednostavno,bila sam starija. S devet godinapočinjem se baviti plesom, na-stupam na brojnim gradskim pri-redbama i hrabro se borim stremom.

SREDNJA ŠKOLA - umijećeusklađivanja želja i obveza

Upisujem jezičnu gimnaziju uSisku. Ples je sada već iz hobijaprerastao u nešto ozbiljnije.Mnogo vremena provodim treni-rajući i putujući po natjecanjimasa svojom plesnom skupinom. Taputovanja, druženja u autobusui po sportskim dvoranama doni-jela su mi puno poznanstava, li-jepih uspomena i ponedjeljakabez škole... Sada su se već i izla-sci opasno uključili u tjedni ra-spored pa je sve teže uskladitisve želje i obveze.Strani jezici bili su za menenešto više od školskih predmeta,kroz gotovo cijelu srednju školu

mislila sam da ću studirati engle-ski i njemački, no kao znatiželjnui zamišljenu maturanticu oduše-vila me filozofija.

STUDENTSKI DANI - engleski i filozofija

S upisom Filozofskog fakulteta uZagrebu završava moja plesnapriča, a počinje jedna nova – stu-dentska. Potpuno drukčiji život,novi grad, nove obveze i velikaodgovornost. Prekrasno razdo-blje ispunjeno druženjima, izla-scima usred tjedna, hranom umenzama i učenjem. Redovitoupisujem godinu za godinom istječem svoju diplomu. Svijetodraslih koji sam tako dugo če-kala nekako je ipak iznenadadošao. Još kao studentica poči-njem prevoditi, ali odavno znamda raditi želim u nastavi.

SVIJET ODRASLIH - ozbiljni izazovi bijelih padina

U ovom novom svijetu sve sebrzo uči, izazovi su veći, ali jesve manje bezbrižnosti. Upuštamse u potragu za poslom i nakonnekoliko osnovnih i srednjih školastalno radno mjesto dobivam uUpravnoj i birotehničkoj školi. Idalje honorarno prevodim, a slo-bodno vrijeme čuvam za drageljude i putovanja. Skijanje je idanas moj najdraži hobi, volimse utrkivati pa se nadam da se vi-dimo na nekoj lijepoj bijeloj pa-dini..:-)


KREATIVNO

Ruka ruku mije,Ruka ruku bije.Ruka ruci daje,Ruka ruku tješi,

Ruka se ruci kaje i smiješi.Lorena Franjo

RUKERuke su moje, tvoje i naše

Moje su kad se ljuteTvoje su kad se predajuNaše su kad se volimo.Ruke su moćno oružje,

Izvršni organ tijela.One govore i kada usta šute.

Petra Brcković

SIMBOLIZAM RUKURuke – simboličkim šarama

opisuju čovjekovu dosjetljivost,dubokoumnost, igru, ironičnu ne-

jasnoću, životno raskršće, zajedni-štvo… Upravljaju mislima, preživlja-vanjem. Miluju našu emocionalnu iz-gubljenost, ostavljaju tragove krvavihživotnih dvojbi i intelektualnih nemi-ra. Drže knjigu i u dlanovima, nakoniscrpljujućeg čitanja, čuvaju jese-

nji vjetar užitka koji blaženomiluje prosvijetljene duše.

Iva Hadrović

PODVOJENOSTSve je u čovjeku podvojeno.

Čovjek ima dvije ruke, dvije noge, dva oka....

Svaka ruka ima pet prstiju. U jednom čovjeku je tisuću ljudi.

Ines Petrošanec

RUKE I SRCERuke: sjetila sam se Gibonnija

koji kaže da su ruke najljepši instru-ment na svijetu. I doista, Ruke su, kad ih

pogledamo, izrasle iz samog središta Srca. KadSrce poželi grliti, Ruke to učine; Srce poželi nje-

žno milovati, Ruke slijede njegov naum. Od ushita isreće Srce ponekad tako poskoči da ludi ritam poska-kivanja prenese i na ruke koje sretne plješću i veselese... Ruke su, zaista, čudesni intrumenti. Srce poželi,mozak smisli, a ruke taj ljubavni naum pretvaraju u

djelo. Koliko je ljudi, toliko je i različitih ruku: malih,velikih, grubih, tankih, nježnih, ogrubjelih od teškograda, finih poput porculana, istetoviranih i nalaki-

ranih, dugih noktiju... Sve te ruke pričaju, sva-ke - svoju priču. Priču o svojemu vlasniku,

Srcu koje nosi i životu kojim živi. Maja Jantolek

RUKE U KLADIONICILijeva uzima papirić, desna olovku. Desna

upisuje parove na papirić koji drži lijeva ruka. Očisve to mudro i ozbiljno promatraju. Desna predaje papi-

rić teti koja radi. Njene ruke su ljubazne, bijele i meke. Lije-va vadi novac iz novčanika. Kad se male ruke slože, sve se može– i dobitak je u rukama! Ostaje im da samo podijele iznos. Na iz-lazu iz kladionice novac je ostao u desnoj ruci dok je lijeva zat-varala vrata. Ruke bezobraznog i drskog lopova bile su brže...

Tako su ruke ponovo ostale praznih ruku... Ostaje im samoda se brže-bolje nekako snađu (pa da se drže one sta-

re narodne: lijeva ruka-desni džep, i obratno).Mate Rašić

ORUKAMARAZMIŠLJA4.D


KREATIVNO

Što rade prijedlozi u parku?Kako vještice koriste uzvike?Postoji li profesor Dabar?

Pitanja su na koja učenici iučenice 2.c znaju odgovor jersu osmislili scenske igre natemu nepromjenjivih vrsta ri-ječi. Zadatak je zadala pro-fesorica Davorka HorvatekModrić.

Dogodilo se pravo malo ka-zalište poput commedie dellarte u renesansi. Imali su sce-nu, glumce i glumice, publikui veliku dozu kreativnosti.

Prijedlozi u parkuU parku su Ana Kovačić,

Katarina Ćosić, Irma Pleša,Elizabeta Viduka i Luka Tu-dek razgovarali o prijedlozi-ma. Petra Petrac je bila pri-povjedačica. Osmislili su tek-st, napravili veliko sunce, dr-vo, napisali prijedloge, Irmaje povela Zaru u šetnju. Odli-čno su se zabavili, bili složnadružina u kojoj je vladala ra-vnopravnost, sloga i poštiva-nje dogovora. Zadovoljni susvojom igrom kao i publikakoja im je darovala buranpljesak, a profesorica peticeiz izražavanja.

Šumske zgode inezgode

Lutke u našoj školi? Nevje-rojatno, ali istinito. Osmislilisu ih i napravili sami. Složnašumska družina – profesorDabar (Vedran Batrla), Bu-bamara (Anela Vrbančić),Zec (Lucija Luški), Bana-nko(Tea Sever), Medo (Mari-ja Buntak). Priču koju su na-

pisali pripovijedala je AnaHostić. Napravili su scenu odvelike plahte na kojoj su na-crtali šumu, a iza su lutkeglumile.

Njihova ozarena lica govo-rila su o zadovoljstvu kojeosjećaju jer su dobro i kva-litetno odradili zadatak. Bilisu složni, svi su se trudili,surađivali su, poštivali su do-govore, pratilo ih je vedroraspoloženje, uživali su i ka-žu da su se dobro zabavili.Rezultat – oduševljenje u pu-blici i petice iz izražavanja.

Vještičji obred umoru uzvika

Vještice su stigle u punomsjaju: Lucija Mahnet, Daja-na Jelić, Ivana Bačić, Tiha-na Kapular, Antonija Božići Antonija Fuš. Izgovarale supoetski tekst o uzvicima,scenu su ukrasile svjećica-ma, zvjezdicama i vještičjimrekvizitima. I one su odušev-ljene rezultatom svoga radajer su uspješno surađivale,nije bilo nikakvih problema,ravnopravno su radile i rea-lizirale ideju na opće zado-voljstvo publike i profesori-ce. Pogađate, i one du za-služile petice.

OstaliDrugi učenici i druge uče-

nice nisu baš bili toliko za-dovoljni – sobom ili drugima?

Nesložnu ekipu krasi – ne-poštivanje dogovora, izosta-nak suradnje, prebacivanjeposla na pojedince, očekiva-nja da će netko drugi odra-

Šumske zgode i nezgode

COMMEDIA DELL ARTE

VJEŠTICE , LUTKE I PARK U RAZREDU

KREATIVNO


KREATIVNO

diti nešto umjesto njih, nesuglasice, ne-organiziranost, nema podjele posla, ne-zainteresiranost, netolerantnost.

Rezultat je nekvalitetna scenska igrakojom nitko nije zadovoljan- ni izvođači,ni publika, ni profesorica. Petice su ihzaobišle u širokom luku.

Svatko je imao priliku ponešto nauči-ti. Netko je pobjeđivao tremu, netko jeučio biti koristan član tima, netko jeshvatio da se ne treba sukobljavati s dru-gima, netko je vidio kako sloga kvalitetugradi, netko je razvijao kreativnost, ne-tko je priznao svoju nespremnost za su-radnju, netko je učio gradivo, netko jebio odličan scenograf, netko je pisao za-nimljive tekstove.

Ali, svi su bili u razredu kada je vladaosmijeh, kada su se mogli zabaviti i rado-vati zbog kreativnosti, kada su mogli pre-poznati kvalitetu u izradi zadataka, kadasu mogli učiti o nepromjenjivim vrstamariječi i kada je trud zasluženo nagrađenpeticama.

Rekli su:

Učenici su na zanimljiv, slikovit ikreativan način progovorili o nepro-mjenjivim riječima u hrvatskom jezi-ku. Pohvaljujem ovu metodu učenja unastavi jer je pokazala, a to se očito-valo u reakciji učenika, da se nastavneteme koje mogu kod učenika izazivatiotpor mogu odraditi na jednostavan,poučan i učenicima zanimljiv način.

Matilda Budimir, prof.

U nastavni se sat unijela kvalitetnijakomunikacija na relaciji nastavnik-učenik i učenik-učenik. Potaknut jerazvoj učeničkih osobnosti. Učenici subili originalni. Bilo je lijepo vidjeti lu-tke koje su dočekale svoje vrijeme ipojavile se u nastavi. Uvjerio sam sekako je lutka, kao nastavno sredstvo,svojom kreativnošću razbila "krute"nastavne sadržaje jezika i tako prido-nijela razvoju suvremene škole kojojstremimo.

Igor Subotić, prof.

Ideja PROMJENE pala je među nas: kako naš prostor uči-niti ugodnijim, kako stvoriti veseliju i pozitivniju atmosferuu prostoru u kojem provodimo većinu svog vremena, čak 7sati na dan!? Ni naša razrednica, prof. Ondina Mesar, nijepuno oklijevala, samo smo se brinuli kako ćemo sve to izve-sti.

Zajedništvo na djelu

Ubrzo smo skupili novce i kupili sve što nam treba. Od bo-je do lakova, kistova i ostalih potrepština koje bi nam mo-gle zatrebati. Podijelili smo se u dvije skupine. Prva skupina prve je subote skinula staru i ofucanu boju sazidova te stavila prvi sloj nove, svijetloljubičaste boje na-dajući se da će se svima svidjeti.

Zašto smo htjeli obojati svoj razred!? Kada smo prvi dan ušli u naš razred činio se takozapuštenim i tmurnim. Zidovi su bili obojani bli-jedom bojom breskve koja se već počela ljuštiti.Daske, napola probušene malim vješalicama, či-nile su se tako starim. Razred je vapio za svježi-nom!!!


KREATIVNO

Druga skupina druge je subote stavila drugi slojboje i crnom bojom istaknula naš moto: Ti možešsve! Ovaj moto činio nam se kao dobar poticajna dajljnji rad i trud kojim možemo postići sveuspjehe u ovoj školi. Obnovili smo i izgled dasakaobojivši ih i dodavši im nove vješalice. Razmišljali smo kako bismo još mogli unijeti maloživota u razred i zamolili našeg najboljeg doma-ra da nam izradi jednupolicu za cvijeće. Nakonšto ju je i napravio, mismo kupili cvijeće i takododali još malo svježineu naš novo obojani raz-red.

Kraj male pustolovine

Na kraju su se i samiprofesori potrudili zadav-ši nam da izradimo mno-ge plakate i predloživšinam svoje ideje za ukra-se koje bismo mogli ru-čno izraditi. I eto nas, uzbrz rad, dobru motivaciju

i još bolju zabavu, na kraju naše male pustolovi-ne uz friško obojan i obnovljen razred. Ali neće-mo stati na tome. Tko zna što će nam još pasti napamet i što će se još desiti u 4 godine koje ćemoprovesti skupa.

Uz boje i riječi: Ana Kovačić i Marina Parać, 1. e

Veselimo se obojanom zajedništvui promjenama

BOJE RAZREDA


Tako i bi. Uz dobro raspoloženje i ranojutarnjismijeh krenuli smo put Obrovca. Kao pravi izlet-nici ubrzo smo počeli uživati u friško pečenimkolačima, slatkim i slanim tako da smo na prvojpumpi morali stati i predahnuti uz kavu i pokojisok. Ili čak pivce za kartaše.

Uz ugodnju vožnju, ćaskanje i prekrasno vrije-me stigli smo u Obrovac gdje nas je čekala naša"domaćica" koja nas je odmah po dolasku povelana vožnju brodicom na ušće Zrmanje i Novigrad-sko more. Nije to bio rafting, ali jednom smo sepošteno zaljuljali kad je pored nas prošao gliserkojem smo bezazleno mahali. Tek kad je prošao ikad nam se na brodici prevrnula klupica sa stva-rima, vidjeli smo čuda Zrmanje i dobro se nasmi-jali vlastitoj naivnosti.

Nastavak dana bio je još zanimljiviji sa gastro-loško-nutricionističkog stajališta jer smo na seo-skom imanju degustirali domaće delicije i dobroraspoloženi krenuli put Zagreba.

Priželjkujem nastavak druženja sa kolegama na"team buildingu" na naš način, na nekoj novojdestinaciji uz obilje smijeha i dobru zabavu.

Ondina Mesar

Zrmanjski

PUTOSITNICE U uzavreloj školskoj atmosferi potkrjepljenojpolaganjem ispita državne mature, vijest o or-ganizaciji izleta na Zrmanju odjeknula je u mo-jim mislima poput spasa. Konačno malo od-mora i uživancije "za dušu".

TAJANSTVENI EHO

Čamac klizi uspavanom rijekomOdraz tišineVjekovima uspavane ovceI miris mora koji mamiJedan vodeni prolaz u tajanstvoEho lomi zelene svjetoveKamen ostaje.

Suzana Hitrec

ZABORAVLJENE BRIGEJoš jedan jako lijep, ali ovaj put odmarajući izlet uprekrasnom krajoliku zelene rijeke Zrmanje.

Mira Kos

NOVI VIDICIZrmanja - koju svakog ljeta vidim samo "odozgora"- oduševila me je!Priroda, mir i tišina, kamenje s pričom naše vodiči-ce, potpuno su me opustili i na kratko sam zabora-vila na sve što me svakodnevno okružuje.

Eva Horvath – Žaja

’Ko to more platit’?! Pitanje je to koje mi se motalo po glavi tijekom ci-jelog izleta! Obožavam krš! Usamljeni brodić putujezelenim kanjonom Zrmanje, a njegovi mornari divese vodi, zvuku, cvijeću, pticama. Svi čekamo mirismora i – dočekasmo! To nas umiruje, udahnemo ivrćamo se u krš. A onda, fešta...!

Lidija Perić

OTKRIVANJE SKRIVENIH KUTAKA LIJEPE NAŠEDruženje na Zrmanji bilo je pravi melem za dušu itijelo. Na vodi okruženoj kamenjem i stijenamamožebitna bahatost nestane. Nema ti druge no di-viti se prirodi koja izgradi ovaj pejzaž ili strpljivočekati kraj plovidbe. Bilo je prelijepo. A i napriča-smo se do mile volje, i to bez gledanja na sat.

Marica Piršlin


PROFESORSKE

GUŠTI

Nakon drugog pokušaja eto nas na izletu, i to baš na 1. maj (ipak slučajno). Kao malac ( ali ne i mulac),uvijek sam se pitao što je dalje iza mjesta gdje je ruski brod tovario boksit. Konačno, stigao je dan danakon pedesetak godina znatiželju zadovoljim u ugodnom društvu kolega, s yellow busom (ne baš pod-mornicom) i zelenim brodićem na zelenoj Zrmanji u kanjonu malog Colorada. Malo naslikavanja, višeneobaveznih razgovora, satak vožnje i eto nas u Novigradskom moru, natrag Zrmanjom uz kanjon, paobrovačko groblje na "vodi" pa pretihi Obrovac i s mislima na PEKU u Mićanove dvore.

Zvonimir Burić

UŽIVANJE SA SLUTNJOM SPORTSKIH UZBUĐENJAPrekrasan sunčan dan, dobra ekipa, opuštena atmosfera.Vožnja brodom čarobnim krajobrazom ( pred kraj plovidbegotovo rafting!).Klopa fina i obilnau dvorima nakrajšume... Do slje-dećeg druženja,na kojem bih že-lio vidjeti i ostalečlanove kolektivai naše drage pen-zionere!

Mario Obradović

JEDNINA PUTNICE – MNOŽINA POGLEDA• Putositnica poetska – Krševita oštrica kamenog noža para podnevno nebonad Zrmanjom; kamen u slobodnom padu zaustavljen mekim rubom zelenerijeke. • Putositnica šaljiva - Baš mi nekako ne ide! A bilo je zabavno!• Putositnica matematička – Zamolih profesoricu Tonšić da mi pošalje for-mulu za mjerenje tvrdoće dalmatinskozagorskog kamena – još čekam rješe-nje te matematičko-fizikalne tajne.• Putositnica psihološka – Čekam svjesne i podsvjesne bilješke profesoriceTurčinović Kramar.

Ruža Križan-Sirovica

U zelenom raju Zrmanje zaboravljene sumnoge brige, u dobrom društvu vrijemeje brzo prošlo.

Višnja Šarinić

Putositnicapastirska

Putositnicašaljiva

Putositnica fotografska


GLAZBENO OKO

RAZNOVRSNO U TREĆIM

RAZREDIMA

U našoj školi učenici slušajuraznovrsnu glazbu. Čini se daje glazba veliki dio njihovaživota jer su gotovo svi opi-sali glazbu kao nešto što imispuni dan. Što to slušaju izašto, saznat ćemo tijekomteksta.

Na pitanje koju vrstu glaz-be najčešće slušaju, naši sutrećaši odgovorili sljedeće:

Slušam rock i metal jeruživam u takvoj glazbi. Jed-nostavno me ispunjava i mi-slim da je to prava stvar zasve! Jedino to i klasiku sma-tram pravom glazbom!

Izvođači koje slušam su:HIM, The 69 eyes, Apocalyp-tica, Incubus, Placebo, 30 se-conds to mars, Azra, The cu-re, Parni valja i Bijelo dug-me.

Hana Ribičić, 3.a

Slušam strano, domaće inarodno. Od strane glazbenajradije poslušam techno.Uz glazbu se opuštam i samradim neke remikseve.

Remikseve sam počeo radi-ti iz zabave jer se moj bratićtime bavi i jednostavno meprivuklo napraviti nešto svo-

Hana Ribičić, 3.a

Za mnoge mlade ljude glazba predstavlja slobodu, mir,zabavu ili izlaz iz ovoga svijeta i ulaz u neki mirniji i ve-seliji svijet. Postoji mnogo vrsta glazbe i svaka vrstaima podvrste koje opisuju neku skupinu ljudi ili pojedin-ca. Svatko od nas sluša nešto drugo, čak i oni koji slu-šaju istu vrstu slušaju drugačije pjesme, dakle, svatkoima svoj stil. Ipak, jedno nam je svima zajedničko - gla-zba koju slušamo dio je nas i često nas opisuje. Mnogiće se složiti kako je glazba određena vrsta terapije i bi-jeg od svakodnevice ili pak susret sa svakodnevicom.

ŠTO JE GLAZBA?

Glazba (muzika) je umjetnost čiji jemedij zvuk kojeg organiziramo u vre-menu, uglavnom po nekom planu i na-mjerno, iako ima i drugih načina. Stva-ranje, izvođenje, važnost, a nekad idefinicija glazbe veoma ovise o kulturii socijalnim aspektima. Glazbu dijelimou žanrove i podžanrove, ali njihove gra-nice i veze ponekad ovise o osobnoj in-terpretaciji.

Jedan zaokružen i cjelovit ostvarajglazbene umjetnosti zove se skladba,glazbeno djelo ili kompozicija.

Međutim, glazba je reproduktivnaumjetnost, slično kao i drama ili ples,što znači da se ne svodi samo na skla-danje, nego da je skladano djelo po-trebno i izvesti (reproducirati, inter-pretirati) da bi ga se moglo pružiti pu-blici kao gotov proizvod umjetnosti.Glazbu izvode interpretatori, a možeje se reproducirati na dva načina:

• živom izvedbom na licu mjesta, od-nosno konkretnim izvođenjem djelapred publikom na koncertu ili nekojprigodnoj svečanosti;

• puštanjem prije snimljenog sadr-žaja s nosača zvuka (CD-a, DVD-a i sl.)preko suvremene elektroničke opreme,kao što su radio ili Hi-Fi.

GLAZBA -


GLAZBENO OKO

je. Odličan je osjećaj kada odrazličitih pjesama napravite svo-ju stvar. Remikseve radim odstranih i techno uradaka, ali i od

narodnjaka. Zanimljivo je i jakozabavno pa predlažem i ostalimakoji žele uživati u glazbi na svojnačin da se prihvate miksanja.

Antonijo Jokić, 3.e

Najčešće slušam rap zato štosu mi reperi najuvjerljiviji i naj-više ih "osjećam" u pjesmama.Najdraži reperi su mi Jizzy i Jo-pa. Za mene je glazba najboljinačin da se pokažu osjećaji. Gla-zba, riječi i melodija puno putauspiju opisati ono što ne možemoopisati sami, što je super. Indu-strija nam je dala prelijep po-klon i mislim da smo ga mi mladi,ali i sve ostale generacije, pri-mili širom otvorenih ruku.

Valentina Erdelja 3.a

Najradije slu šam rock.Ne slušam narodnjake i metal

jer to nije vrsta glazbe u kojojbih mogla uživati. Rock slušamzato što uvijek šalje nekakvu po-ruku i tekst uvijek ima neko zna-čenje koje ima smisla. Narodnja-čki tekstovi su poprilično plitki ijednostavno ne mogu uživati unjima. Ne osuđujem nikoga tkosluša tu vrstu glazbe, ali mislimda rock i hip hop glazba pružajubolju kvalitetu od narodnjaka.Glazba je za mene sve, u njoj uvi-jek mogu naći utjehu, mir. Kadsam sretna onda me još više raz-veseli, kad sam tužna pomogne ilime još više rastuži - glazba životznači.

Nives Šalov, 3. e

Meni su najdraži narodnjaci,ali uz njih slušam sve po malo.Glazba me opušta i uživam unjoj.

Andrea M. Vidak, 3.e

Najviše slušam narodnjake,hip hop, r’n’b te romske izvo-đače. Takva me glazba ispunja-va, smiruje i veseli te ono što nemogu opisati moje riječi - opisatće pjesma. Mislim da nema teosobe koja nije barem jednomposlušala narodnjake. Za menenarodna glazba ima veliko zna-čenje jer pjesme povezujem sprivatnim životom i mislim da seuz takvu vrstu glazbe osoba možedobro zabaviti. Narodne pjesmečesto mi daju volju za bolje su-tra, recimo pjesma Sinana Sakića– Život da stane ne sme.

Mimy Mustafovski, 3. a

Iako mnogi slušaju narodnja-ke, strano, domaće, hip hopitd., ima i onih učenika koji slu-šaju onu vrstu glazbe koju da-nas pomalo zaboravljamo.

Slušam klasiku i rock. Klasikuzbog bogatstva zvuka i melodije,a rock zbog poruka koje izvođači

Antonijo Jokić, 3.e

Valentina Erdelja, 3.a

sloboda i put


GLAZBENO OKO

šalju. Najdraži izvođači su miMozart, Vivaldi, Bach, U2...Narodnnjačku glazbu ne volimjer smatram da melodija nijekvalitetna, a o tekstovima dai ne govorim. Ne osuđujem ni-koga tko sluša tu vrstu glazbeniti osuđujem one koji se tomglazbom bave, ali mislim dapostoje puno kvalitetniji iz-vođači i vrste glazbe. Mislimda danas ne znamo mnogo oglazbi, a naročito o glazbidrugih kultura i čak o vlasti-toj, tradicionalnoj glazbi. Slu-šajući Mozarta i U2 uživam iodmoram se od stvarnosti.

Marina Rašić, 3.a

RAZNOLIKOST NOVOGA

Glazbeni ukusi su različiti ičesto se dogodi da se društvoformira kroz glazbu. No danasmladi sve manje određuju čla-nove društva vrstom glazbekoju slušaju. Čak je i zanim-ljivije kada imamo prijateljakoji sluša potpuno drukčiju vr-stu glazbe jer tako čujemo no-ve zvukove, otkrivamo različi-te instrumente. Glazba naspovezuje i mnogi provode svo-je dane uz glazbu. Pomoćuglazbe pokazuju što osjećajujedni prema drugima, otkriva-ju svijet oko sebe u posebnimzvukovima koje su odrasta-njem zavoljeli. Bez glazbeovaj svijet zasigurno ne bi bioisti.

Najljepše je što nam glazbadonosi veselje, sreću, istinskiužitak i zajedništvo. Pomoćunje možemo pokazati dio se-be. Lijepo je što u sve čudni-jem svijetu imamo nešto štonas veseli i spaja bez obzirakoju vrstu glazbe slušali.

Glazbeni ukus istraživala: Marija Gaura, 3a

R’BBeyonce – Halo

Remember those walls I built? Well, baby, they’re tumbling down And they didn’t even put up a fight They didn’t even make a sound I found a way to let you in But I never really had a doubt Standing in the light of your halo I got my angel now

It’s like I’ve been awakened Every rule I had you breakin’ It’s the risk that I’m takin’ I ain’t never gonna shut you out

Everywhere I’m looking now I’m surrounded by your embrace Baby, I can see your halo You know you’re my saving grace You’re everything I need and more It’s written all over your face Baby, I can feel your halo Pray it won’t fade away

I can feel your halo (halo) halo I can see your halo (halo) halo I can feel your halo (halo) halo I can see your halo (halo) halo

Rock baladaI’ll be there for you - Bon Jovi

I guess this time you’re really leaving I heard your suitcase say goodbye Well as my broken heart lies bleeding You say true love, it’s suicide

You say you’ve cried a thousand rivers And now you’re swimming for the shore You left me drowning in my tears And you won’t save me anymore

I pray to God you’ll give me one more chance, girlI’ll be there for you These five words I swear to you When you breathe I want to be the air for you I’ll be there for you I’d live and I’d die for you Steal the sun from the sky for you Words can’t say what a love can do I’ll be there for you...

NARODNJAKSinan Sakić – Život da stane ne sme

Ako se jednom ne vratim, Nemoj žaliti, nemoj plakati, Sve što ja rukom dotaknem, Ili povredim, ili porušim.

Bolje da me nema, Ako tvoju ljubav srušim, Ne mogu to prokletstvo, Da nosim ja na duši.

Ne spuštaj na prozore roletne, Osmehni se svakom ‘ko te sretne, Ne daj suzama da teku k’o sa česme, Život da stane ne sme, Ne spustaj na prozore roletne, Osmehni se svakom ko te sretne, Veseli se uz naše stare pesme, Život da stane ne sme, Život da stane ne sme...

RAPTBF –Ništa mi neće ovi dan pokvarit

Gledan van, ludilo je danal’ to je normalno skrozjer je kolovoz

I smokve cide med,u čaši topi se led,tako brzo -to ne mo’š više pit’ - Brad!

Manistra od jučer i salata k tomeod kapule i pome, zatim kava dabomePo ekipe je već na štekatu, na makijatu,di oni i ja - tuVeliki pauk gmiže mi po vratugadno mi ga taknit’, ima dlaka,a i tlaka se maknit’zbog tlaka u zrakusunce pretvara mozak mi u žvakuPa san se zavalija, totalno pasivanslušan Marley-a i Attack koji je masivan"Pod maju ti se zavuka !!!"Ma neka pauka, stari,ništa mi neće ovi dan pokvarit’

Ništa mi neće ovi dan pokvarit’,nikakvi crnjaci ni ružne stvariNišta mi neće ovi dan pokvarit’,ni lupeži, barbari, ni glupi političarini umišljene čunke, ni zli komentarini generali ni svjetski vladari...

ZA KRAJ – Evo vam malo i raznih tekstova pa vi mislite,prevodite, pametujte i - BIRAJTE!


KAZALIŠNO OKO

Ljudi današnjice često govore da se od ljubavi ne živi,da je ona tu samo da nas održava snažnijima i da nasčini boljim ljudima. No, tu teoriju odavno je negiraootac moderne ruske književnosti – Aleksandar SergejevičPuškin, koji je u svojim djelima povezivao romantiku,dramu i satiru. Tako je nastalo i djelo "Mećava", knjiže-vni predložak uspješne predstave u kazalištu Gavella.

Ulaskom prvog glumca na scenu pomislila sam da lju-bav uopće nije tema, no nakon prvih pogleda izmeđuglavnih glumaca, znala sam da slijedi priča sadržaja:"Volim te". Gledajući predstavu, iznenadila sam se ko-liko je tu ljubavi, neki tvrde možda i previše, no, moželi ljubavi biti previše? Ne, a upravo to nam je pokazaoPuškin. Istovremeno nas je opomenuo da moramo bitisigurni u ono što radimo jer - ljubav uistinu jest slijepa.Što se dogodi ako netko nije siguran u to što želi ili štoako se sve odigra u jednom trenutku, bez razmišljanja,kao na primjer Vladimirova prosidba mlade Marije?Mnogo ljudi miješa ljubav sa zaljubljenošću, i to meljuti. Ljubiti, voljeti znači dati sve što imaš, i još više,čak i vlastiti život, svu svoju dušu, srce, tijelo, um.Nakon ovako prikazane ljubavi pitam se ima li ljubaviuopće u stvarnom svijetu, jesmo li krivi što istinski neljubimo?

Ipak, nakon pada ustajemo. Zato možemo razumjetiglavnu junakinju Mariju koja je mislila da nikada nećevoljeti nakon gubitka Vladimira. Utjehu pronalazi unovom čovjeku s kojim ju je povezala čudna igra sud-bine. Dakle, možemo zaključiti da ima nade za sretanzavršetak, a poruka glasi: vjeruj i ljubi i nikada nećešposrnuti, pa čak ni nakon pada. Rekla bih da nas sretnitrenuci čine boljim ljudima, a da je ljubav daje smisaonašem ionako kratkom životu.

"Teško je voljeti, još teže ne voljeti, a najteže je naćivoljenog koji te voli." –istinito je rekao upravo Aleksan-dar Sergejevič Puškin. Teško je ne voljeti i zato ljubites vjerom i pouzdanjem - jer to je život.

O ljubavi mislila: Valentina Miloš, 1. e

MEĆAVA – DRAMA ZA SVA VREMENA

I NEKADA SU ZNALI ŽIVJETI – A NE K’O DANAS...

Divna i romantična ljubavna priča, pod reda-teljskom palicom Aleksandra Ogarjova, o zabra-njenoj ljubavi bogataševe kćeri (Nataša Janjić)i običnog vojnika (Franjo Dijak).

Predstava se može pohvaliti odličnom sceno-grafijom, koja zanimljivo ulazi i u prostor pu-blike, zapanjujući gledatelje u svakom svomaspektu.

U nekim trenucima predstava je iznimno tužnai sjetna, a u nekim komična, zabavna i mašto-vita, iako smatram da glumcipreviše dramatiziraju.

Glazba i kostimi su veomabajkoviti te se savršeno ukla-paju u ovu romantičnu pred-stavu. Dražesno je što nakraju publika biva zasutamalim, crvenim srcima.

Romantično uživala: Marina Regvar, 1.a


TALIJA

Dramska naša TALIJA, pod vodstvom profesoriceMarije Ćurić, adaptirala je tekst Nade Zidar-Bog-dan i 12. 12. 2009. veseljem ozarila dječja lica, alii lica vaših profesora, ovoga puta u ulozi roditelja.

Lica:JELEN S CRVENIM ŠALOM – Dijana Đuranović

JELEN S PLAVIM ŠALOM – Karolina GajskiSNJEGOVIĆ – Antonia VidovićPLAVI ZEC – Viktoria Vincek

TOČKASTI ŠAL – Kezerić MonikaBIJELA MAČKA – Darija Klinac

SIVI MIŠ – Ivana PranjićDJED BOŽIĆNJAK – Domagoj Tonžetić

RUDOLF – Tijana Durbić

U BOŽIĆNOJ BAJCIDva jelena vitoroga vukla su ogromne saonice ukojima je sjedio Snjegović, ogrnut toplimšalom. Jeleni umorni putovali danima, a Snje-gović pospano bacao pogled na zemljopisniatlas - put se tražio do Kroacije i smišljale sebožićne recitacije. Tražila se prečica do Za-greba jer darovima, stisnutim u vrećama,prehladno je bilo:

I sve ih je trebalo izliječiti, sve ih je trebalozdrave djeci izručiti. Zaplele se nevolje okobožićne male družine, a djeca UIBŠ-a nestr-pljivo su čekala Djeda Božićnjaka. I da nijebilo letećeg Sivog Miša i Plavog pjesnika Zeca,možda bi djeca ostala bez darova i snova.

Sarina Mačka, bijela u licu, pala u hunjavicu.Anjin Sivi Miše od zime kiše.Reumu dobio Markov Medo jer je uletio u ledo.A i točkasti pas za malog Juru imao je temperaturu.

TALIJA LIJEČI OD UČENIČKIH

BIO-BISERA N: Što znače sintetičkihormoni? U: Uginuli hor-moni. (umjetni)

N: Što značioralna pri-mjena?U: Samo za van.(pije se)

N: Primjer za namet-nika…?U: Komarac?!

N: Što su vaginitisi?U: Česte upale rodnice vagine. (sluznice rodnice)

N: Najraširenije sredstvo kontracepcije?U: Perzervativ! (prezervativ)

N: Kako nazivamo ženu u periodu babinja?U: Baba ! (babinjača)

N: Što je posljedica skorbuta?U: Ispadanje kostiju! (ispadanje zubi)

N: Kada nastupa ovulacija u menstrualnom ciklusu?U: Oko pedesete godine života žene! (14 dana prijenove menstruacije)

N: Što nastaje fotosintezom?U: Kisele kiše! (glukoza i O2)

N: Najvažnija endokrina žlijezda je?U: Hipoteza! (hipofiza)

N: Što je inkubacija?U: Izbjegavanje spolnog odnosa. (period od zaraze dosimptoma bolesti)

N: Što je preejakulat?U: Predspermij. (predsjemena tekućina)

N: Koji šećer nastaje fotosintezom?U: Kuhinjski šećer! (glukoza)

N: Stezanje srca ili?U: Kontracepcija srca. (kontrakcija)

N: "Tko su biseksualci?"U: "To su oni mix!"

Čudila se i očajavala: Ivana Čepek, prof. biologije

BOŽIĆNI

plavi zec


Fašnik 2010. - Liječnici bez granica

TALIJA

Ponedjeljkom je boljespavati u školi negouopće ne spavati, au petak slobodnozujanje na dnev-nom redu.

U slučaju dolaskau školu, smijetezakasniti prva dvasata - ispričnice lakonabavite preko face-booka – "Prijatelji unevolji".

Ako slučajno odlučite doći natreći ili četvrti sat, uvijek semožete izvući na to da jetramvaju pukla guma ili da jePunica istukla Zet-a pa je biozastoj u Draškovićevoj.

Uz ispijanje dostatne dozekave prije i poslije nastave,preporučujemo vam da neiscrpljujete svoje tijelo dodat-nim naporima i jednostavnone dođete u školu.

Uči sporo jer profa sporo pita.Gledaj u knjigu samo izvana -ne kvari vid! Čemu uopće učitikada ionako sve zaboravimo?!

Tijekom ispitivanja ne pre-dajte se – nikada ne dižiteruku! Redovan odlazak na WCpod satom i nevraćanje dozvona značit će bar neku vašuaktivnost na satu.

Pod testom pokažite što jemafija u školi – Daj drugustranu, to sam već prepisao!Šalić, iako je mali, dobropali! Zidovi imaju uši, aliznaju i šaptati. I svakakobudite ženstveni – obucitesuknju sa šalićima za ispit,muški nisu iznimke.

Na facebooku je grupa od

koje je školi muka – mi to zo-vemo TIMSKI RAD, a profesoriPREPISIVANJE.

U slučaju zaraze svinjskom gri-pom osobno obavijestite prija-telje iz razreda i podijelitežvaku s njima.

Kako biste brzo ozdravili odove teške i zarazne bolesti,brzo proletite kroz Upravnu!!!

Napomena:Za obavijesti oindikacijama, mjeramaopreza i nuspojavama upi-tajte svog liječnika ili ljekar-nika.

Liječničke prikaze iz klinike TALIJA ove su školske godine morale izliječiti učenike od ozbiljne bolesti pod nazivom

KLOŠARSKO-SVINJSKA GRIPA – AKUTNO MARKIRANJE.

U slučaju ponavljanja epidemije donosimo fašničke medikamente:


Fašničk a Republ ik a Uprav ne i Bir otehničke Škole

Vas pozivaaaa...

FAŠNIK FAŠNIK FAŠNIK FAŠNIK FAŠNIK FAŠNIK

Na veliku maškorijadu dana 16.02. kada će se izvršiti smrtna kazna gosponu Fašniku zbogsih grdih nedela kaj je napravil. Jedinu oželošćenu gospođu Pepelnicu bumo već nekakutešili. Ak nikak drukče bumo joj nekšnu litircu našli. Gosponu Fašniku poručujemo da sasobom v pekel zeme su zimu, sega snega (kaj više ne moramo lopatarit), sega grdoga kaj sepoštenom čoveku more dogoditi, se skurete obede, zmržnjene prste, pohlepne političare iprodane duše, se razloge zbog kojih bi se ljudi zbili, se gadosti od kojih bi se durili jeni nadruge, se bedake koji nam z glupostima glave puniju, nek zeme i državnu maturu, gosponaPahora i se ostale dotepence kaj nam našu lepu Horvatsku zemljicu očeju zeti. I na posletkunek zeme se zle bablje jezike i oštrozube hude punice kaj bu mužima život lakši i kaj bujuživot z ženami živeli, a ne se po krčmami nahodavali. Nakon se ove duge zime kaj nam ftićipak zapopevleju i kaj nam se sunčeko pak nasmehne. Zato dojdite vu što vekšem broju kajzimu hitimo na rit vun. Gospona Fašnika bumo vužgali v školskom dvorišću nakon oprošta-jnog govora pod velikim odmorom odmah nakon druge vure jutarnje šihte.

Isto si koji se hoćeju dobro znoreti i pokazati svoju masku moreju dojti saki odmor v 4.e,jer se bumo tam si skup veselili, a očekuje se i nastup poznatih muzičkih legendi. Upadiznosi 2-3 krafle po osobi koje morete sami pojesti.

Sukladno članku 100. Zakona o Fašničkoj republici i Fašniku si pristuni su dužni dojti za-maskirani. Na sebe moreju navleči bilo kakšne lažne lasi, farbe, krpe, škrlake, anjcuge,gege i lajbeke. Maskom se buju razmeli i oni kaj se sako jutro pod očmi farbaju i tak v školuhodiju. Oni i onak zglediju kak krampusi. Koji ne dojdeju zamaskarani sukladnu članku 101.bit će kažnjeni kaznom da moraju platiti kraflu ili rundu v birtiji i nekej lepo z organiza-torima zapopevati. Zato organizatori prosiju da se dojde zamaskaran jer nemreju tolko po-jesti i popiti.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKUMoreš dobiti z lopatom po plečima. Sabor Fašničke Republike

i Ivan Vučenik, 4.e


FAŠNIK FAŠNIK FAŠNIK FAŠNIK FAŠNIK FAŠNIK

Sukladno članku 100. i oni su zamaskirani

Ključ školskograzuma urukama jefašničkognorenja

Presudili su uime Fašničkerepublike 4.e

Gospon Fašnik

vu peklu

Puna fašnička čistačkasprema

I opatice su znorele

1.e

4.a

1.a

1.d

UIBŠ


FAŠNIK

Bit će straha, bit će zlatnog učeničkog plijena!

Zbornica je zauzeta -nek’ poteku potoci ruma!

Ovaj je uznik pun zlatnika

Velika majka svih gusara

UIBŠ na vidiku gusarske braće

GUSARSKA NAJEZDA


INTERSTENO 2006. - 2010.USPJEŠNE ULOGE

Online provjera deseteroprstnog slijepog pisanja na tipkovnici provodi se već 8 godina. Od 2006. godinemeđu 16 svjetskih jezika uvršten je i hrvatski jezik kao mogući odabir za vježbu i provjeru postignuća u de-seteroprstnom slijepom pisanju.

Prikaz postignuća naših najbolje plasiranih učenika

Ovogodišnji rezultat - 411,7 točnih znakova u minuti najbolje je postignuće otkada se naši učenici natječu.Natjecatelj koji ostvari minimum 401 točan znak u minuti dobiva titulu daktilografskog majstora što je ovegodine postigla naša Andrea Muženić-Vidak, učenica III. E razreda.

Prikaz postignuća ovogodišnjih UIBŠ natjecatelja na Interstenu

Uspjesi naših natjecatelja rezultat su njihovog sustavnog vježbanja na satovima kompjutorske daktilogra-fije i tjednog online treninga uz obvezu da rezultate treninga dostavlje e-mailom voditeljici natjecanja. Pra-ćenje rezultata treninga i sugestije kako vježbati i postići što veću točnost rezultiralo je postignutimrezultatima. Vjerujem da će ovogodišnji rezultati naših natjecatelja biti dodatni motiv za još sustavnije vjež-banje i uključivanje većeg broja potencijalnih natjecatelja. Pohvalan je interes i uspjeh učenika drugih raz-reda. Potrebno je naglasiti da online certifikat o postignuću koji dobiva svaki plasirani natjecatelj na tržišturada daje prednost pri zapošljavanju, naročito na mjestima gdje se traži točan i brz unos teksta, a to sunajčešće daktilografski poslovi na sudovima i u raznim državnim službama i ustanovama.

NATJECATELJIMA ČESTITAMO NA POSTIGNUTIM REZULTATIMA SA ŽELJOM DA SLJEDEĆE GODINE OSVOJE JOŠ VIŠE MAJSTORSKIH TITULA!!!

Voditeljica natjecanja: Marica Piršlin

KLASIFIKACIJSKA LISTA - INTERSTENO 201017-20 godina

Svjetskiporedak Ime i prezime Znakova

u minutiUkupan

brojznakova

Brojgrešaka

%grešaka Bodovi Razred

43 Andrea Muženić-Vidak 451 4517 8 0.177 4117 III. E48 Andrea Cimprić 430 4303 7 0.163 3953 IV. A52 Suzana Bafti 395 3951 1 0.025 3901 II. B85 Pamela Hadžiselimović 400 4006 8 0.200 3606 IV. B117 Ivana Kranjec 353 3538 2 0.057 3438 III. B177 Valentina Zovko 330 3303 2 0.061 3203 IV. A184 Katarina Sever 333 3330 3 0.090 3180 III. C300 Luka Nikolić 307 3073 4 0.130 2873 III. D337 Jelena Jurakić 357 3573 16 0.448 2773 IV. B350 Ana Andjelović 300 3000 5 0.167 2750 II. A360 Borna Ocvirk 291 2917 4 0.137 2717 II. D384 Nina Klepić 285 2852 4 0.140 2652 II. B

Ukupno 763 natjecatelja14-16 godina

35 Nikolina Radmanović 356 3564 6 0.168 3264 II. D52 Monika Kezerić 313 3138 3 0.096 2988 II. D

120 Darija Klinac 303 3037 9 0.296 2587 II. DUkupno 419 natjecateljaSvjetski plasman naših natjecatelja možete pogledati na www.intersteno.org – Internet contests – Classifications lists.

Godina natjecanja

Ukupan brojnatjecatelja

Naš najboljeplasirani

natjecatelj

Broj natjecatelja

iz školeIme i prezime natjecatelja Postignuti rezultat

2007. 1065 126 7 Kristina Zlodi 341,62008. 1249 86 9 Nataša Cigetić 386,52009. 1214 88 10 Andrea Muženić-Vidak 379,72010. 1450 105 15 Andrea Muženić-Vidak 411,7

USPJEŠNE ULOGE


USPJEŠNE ULOGE

Vjerojatno ste mnogo pu-ta ove godine, a i ranije,primijetili na oglasnimpločama po školi rezultates Intersteno natjecanja ilis Dana tipkovnice. Čestose pojavljuje jedno ime - Andrea Mužanić – Vi-dak, učenica 3. e razreda, najbolja je našadaktilografkinja, od ove godine s titulom dak-tilografskog majstora. Od prvoga razreda nižeuspjeh za uspjehom, za sebe i za školu.

Što joj tako dobri rezultati znače, kako se pri-prema i što nam može savjetovati pročitajte ukratkom intervjuu s njom.

?? Učenica si koja postiže mnoge dobre rezul-tate na Interstenu i na ostalim daktilografskimzadacima. Koji su tvoji najbolji rezultati?

❍ Moj najbolji rezultat bio je 4617 udaraca s3 greške, koje sam napisala vježbajući za In-tersteno ove godine. Ne mogu se odlučiti kojimi je najznačajniji rezultat: 1. mjesto na Danutipkovnice ili 9. mjesto prošle godine na In-terstenu. Svako postignuće mi puno znači.

?? Vježbaš li često i koliko?

❍ Ako se vježbanjem smatra dopisivanje prekofacebooka i msn-a, onda vježbam jako često.Moje vježbe su na satima daktilografije kadase trudim odraditi sve zadatke koje je profeso-rica zadala.

?? Što tvoji prijatelji kažu na tvoje rezultatei uspjehe?

❍ Moji prijatelji su jako ponosni na mene ipodržavaju me jer znaju da je to nešto što jakovolim.

?? Možeš li poručiti našim prvašima i ostalimučenicima kako do što boljih rezultata?

❍ Ja sam shvatila da je najbolji savjet kojimogu dati: PIŠITE SPORIJE I MANJE GRIJEŠITE!UHVATITE SVOJ RITAM PISANJA!

Novinarka:

Marija Gaura, 3.a

INTERVJUuz čašicu pobjede

Nakon školskog natjecanja ČETVRTIH razreda među 12učenika ZLATNA je bila Andrea Cimprić (4.a), SREBROM semogao pohvaliti Tin Jelić (4.c), a BRONCU je ponosno poni-jela Petra Brcković ( 4.d). Još je ponosniji bio njihov mentorprof. Krunoslav Korunčev.

Na županijskom nivou mogla se natjecati samo naša zlatnaAndrea Cimprić koja je osvojila 22. mjesto među 44 učenika.Doista, zlatna sredina! Nisu samo četvrtaši sjali na postoljima,bilo je tu i DRUGIH razreda. Među 11 učenica Kovačić Ana(2.c) slavila je prva, Krot Martina ( 2.d) pjevala je druga, aPribanić Ana (2.b) smješkala se s trećeg mjesta.

Na županijskom nivou Ana Kovačić osvojila je 12. mjestomeđu 78 učenika.

Njihovi mentori, profesorice Ana Sabljak Mostovac, Iza-bela Vujičić Capar i Silvija Perković, voljele su ih još više!

IZVRSNO ATLETSKO POSTIGNUĆENAŠIH UČENIKAU oštroj konkurenciji najjačih zagrebačkih gimnazijakoje se tradicionalno bore za prva mjesta s brojnomselekcijom učenika sportaša naši su učenici bili iz-vrsni. Najbolje smo plasirana strukovna škola ugradu! Bravo mladići i djevojke!

Mario Obradović, prof.

Congratulations!!!


USPJEŠNE ULOGE

Kao i svake godine u zadnjih 15 godina organizira se na-tjecanje iz atletike za mladiće na atletskom stadionu Šport-skog Parka "Mladost", Jarunska 5, Zagreb. Naša škola nenatječe se svake godine, no ove školske godine naša atlet-ska momčad postigla je zavidne rezultate. U konkurenciji43 škole koje su se natjecale u atletici naša je momčadzauzela 5. mjesto u sveukupnom poretku.

I. kolo održalo se u četvrtak 22. listopada 2009., a II. kolo

u utorak 20. travnja 2010. Natjecanje se sastoji od 7 disci-plina. 100 m, 400 m, 1000 m, skok u dalj, skok u vis, bacanjekugle te štafeta 4X100m. U oba kola naši učenici ostvarilisu odlične rezultate. Boje Škole branili su: Šantak Marko(2.c), Belošević Dominik i Barišić Jure (2.e), Đuričić Matej iPeričić Luka (2.b), Šimić Santin i Vojnović Juraj (3.d), BučarLeopold, Stojanović Ivan, Jokić Antonio i Galić Mihovil (3.e),Mavračić Matko (3.a), Vrdoljak Luka (3.c), Mršić Antonio i

ATLETIKA

TRČI - SKOČI - BACI

28. travnja 2010. godine u Rijeci odr-žavalo se Državno natjecanje poslovnihtajnika i smotra upravnih referenatana koju je svoje mlade nade poslala inaša škola. U pratnji mentorice, prof.Sonje Tkalec Starčević natjecale su seJosipa Brozović, Valentina Ramljak iAna Salamun, a uz mentoricu, prof.Bojanu Mić svoje znanje na smotriupravnih referenata predstavila sam ija, Andrea Grgić. Svo vrijeme bodrilanas je i prof. Ondina Mesar, članicaDržavnog povjerenstva za provedbu na-tjecanja.Puni znanja i uzbuđenja krenuli premaPrimorsko-goranskoj županiji i Rijecigdje nas je čekao odbor za doček sa-stavljen od nekoliko učenika Ekonom-ske škole Mije Mirkovića, našeg do-maćina. Nakon što smo se smjestile uhostel, prošetale smo do grada. Divećise Korzu i riječkom HNK, mnogo ma-

njem od zagrebačkog, zaključilismo da je Rijeka mirniji grad odnaše metropole. Riječke ulicepodsjetile su me na venecijan-ske: prepune kamenih zgrada smnogo malih drvenih prozora. Nakon večere vratile smo se gra-du, ali ovaj put na terasi jednogkafića s djevojkama iz Dubrovni-ka, Varaždina i Požege razgova-rale smo o sutrašnjem danu. Taj je dan došao i brže nego smoočekivale. Uz kratke točke pje-sme i plesa iščekivali smo poče-tak smotre i natjecanja. Poslo-vne tajnice morale su pokazatisvoje znanje iz radnog prava,tajničkih poslova i tehnike komunici-ranja te vještinu daktilografije. Upra-vni referenti imali su zadatak odglu-miti usmenu raspravu prema zada-nim ulogama. Ja sam dobila najzah-

tjevniju, ali i najzabavniju ulogu vodi-telja postupka. Mislim da smo se jakodobro snašle i vrlo smo zadovoljne onimšto smo pokazale u Rijeci.

Uspješno raspravljala: Andrea Grgić, 4. c

DRŽAVNO NATJECANJE POSLOVNIH TAJNIKA I SMOTRA UPRAVNIH REFERENATA


Govornička škola IvoŠkarić projekt je profeso-ra Ive Škarića u kojoj se utjedan dana, koliko trajejedan stupanj obrazova-nja, uče govorničke vje-štine, sastavljanje govo-ra, sudjelovanje na jav-nom nastupu, neverbal-na komunikacija, prego-varanje, smicalice, rje-šavanje treme... Osimtoga, svakog se dana uz redovnu održavai fakultativni dio nastave u kojem učenicibiraju jedan od smjerova usavršavanja.Tako učenici mogu izabrati između vodi-teljstva, tv novinarstva, debate, radionovinarstva, promidžbenih poruka, scen-skog govora, recitacije, športa i drugih.

Za mene je Govornička škola, prven-stveno, mjesto prekrasnih prijateljstavai zabave, gdje sam se naučio bolje i ljepšeizražavati te razmišljati o onome što go-vorim. Osim toga, Govornička me školaprofilirala kao osobu i tamo sam upoznaomnoge prekrasne ljude s kojima sam nau-čio kako govor zaista može pomoći u ži-votu.

Svoju prvu Govorničku školu započeosam u prvom razredu srednje škole, alisam kasnije, što zbog školskih, što zbogsportskih obaveza morao pauzirati dvijegodine da bi se na svoj drugi stupanj vra-tio na jesen trećeg razreda srednje škole.Od tada sam redoviti član svake govorni-čke škole pa sam ove godine i diplomiraozavršivši četvrti stupanj. Razmišljajući ogovorničkoj školi kroz ove dvije godinekoliko me tamo nije bilo, na umu mi jebilo samo jedno: dospjeti na audiciju zajavni nastup. Naime, svake godine u gru-pi od deset do petnaest učenika dva uče-nika za koje ostali odrede da imaju naj-bolji govor odlaze na audiciju za javninastup gdje pred stručnim žirijem sastav-ljenim od najutjecajnijih mentora na go-vorničkoj školi izvode svoj govor ne bi liprošli i osvojili titulu najboljeg govornikau uvjeravajućoj, argumentativnoj ili ša-ljivoj kategoriji.

Tako sam ove godine, na svojem če-tvrtom stupnju govorničke škole, krenuos istom namjerom – da dođem na audicijuza javni nastup. Srećom, to mi je pošloza rukom ili, bolje rečeno, jezikom pa jemoj govor ove godine proglašen najboljimu grupi. Slijedila je audicija na kojoj samopravdao povjerenje grupe i prošao najavni nastup. Tim je činom moj govorni-čki san bio ispunjen. Nikada nisam oče-kivao da bih na javnom nastupu pred svimpolaznicima govorničke škole mogao po-bijediti u svojoj kategoriji no, moj govor"Bjelomajčica" pobijedio je u kategorijiza najbolji šaljivi govor pa će moje imezauvijek ostati zapisano u povijesti Go-vorničke škole.

Osim najboljeg govora u zabavljačkojstrategiji, proglašen sam i najboljim vo-diteljem i urednikom Radija govorničkeškole što mi je od moje druge govorničkeškole, otkad polazim fakultativne satoveradionovinarstva, bio cilj.

Kući sam se vratio s diplomom Govor-ničke škole (koju svaki učenik dobije na-kon položenog četvrtog stupnja postajućitako diplomirani govornik) popularno na-zvanom tuljac, nagradom za najbolji ša-ljivi govor i nagradom za najboljeg radiovoditelja i radio urednika. Svaka će miGovornička škola ostati u prekrasnom sje-ćanju, ali ovu sigurno nikada neću zabo-raviti, što zbog nagrada, što zbog pre-krasnih trenutaka koje sam dijelio s pri-jateljima iz cijele Hrvatske s kojima se idanas viđam i planiram ljetovanje.

Govorništvo diplomirao: Dino Goleš, 4.e

Dino Goleš

Maturantski OSKAR GOVORNIŠTVALuka Rukavina (4.a) i MatušinIvan (4.c). Izdvajamo izvanre-dan uspjeh pravaka Hrvatskena 110m s preponama i vice-prvaka u skoku u dalj SanjinaŠimića, koji je osvojio 1. mje-sto u skoku u dalj te 4. mjestoMarka Šantaka u istoj disciplini.Luka Rukavina zauzeo je 7mjesto među 42 natjecatelja na1000m. U trčanju na 100m Mr-šić Antonio osvojio je 11 mje-sto, Dominik Belošević u ba-canju kugle bio je 13., a našaštafeta 4.

Prvo mjesto među školamazauzela je III. gimnazija, a slije-de V. gimnazija, X. gimnazija,TŠ R. Boškovića pa onda Upra-vna i birotehnička škola. S ob-zirom da našu školu sačinjava90% djevojaka i samo 10%mladića, ovo je izniman uspjehza našu školu.

Lijep uspjeh postigle su inaše atletičarke – u ukupnomporetku zauzele su 15 mjestou konkurenciji 34 škole. At-letski ponos UIBŠ-a branilesu: Petra Vnučec i Josipa Lju-bić (1.e), Darija Klinac, LidijaKrnjak (2.d), Andreja Šipek(3.d), Silvija Mihalić (3.b), Mag-dalena Halužan (3.e), MonikaNovak (4.a), Tea Grgačić i Ma-teja Lež (4.c), Matić Lucija (4.d),Vinković Matea i Kristina Smi-ljanić (4.e). Najuspješnija je bilaLucija Matić , 5. među 40 ba-cačica kugle, a dobre rezultateostvarile su i druge djevojke: D.Klinac 12. od 38 skakačica uvis, K. Smiljanić 13. od 46skakačica u dalj, M. Halužan19. od 42 trkačice na 400m. Na-ša štafeta osvojila je 9. mjesto.

Posebno želimo zahvalitiprof. Višnji Perkov Rossi kojaje vodila momčad u I. kolu teprof. Mariju Obradoviću kojije momčad vodio u II. kolu na-tjecanja.

Trčao i bilježio: Matko Mavračić, 3.a

USPJEŠNE ULOGE


Oproštaj izmjeren knjigama

OPROŠTAJNO

I govori profesor na rubu školskekatedre, svoj trohej zaglušljivi,svoj zvučni teški jamb.

Kao voda tišinom razlijeva seškolski... pa nek’ ostane - diti-ramb.

U početku bijaše riječ, a s riječjustvori Bog između svih i školu i uče-nike.

I postane riječ svjetlo, a učenikjaganjac božji – ni kriv ni dužan!

I postavi Bog pred učenika drvoživota, ali zabrani mu s njega plo-dove ubirati.

On, znatiželji ljudskoj sklon, ubraploda i bi istjeran iz raja svog ne-znanja.

Zaluta potom u bespućima škol-skog bivanja - u oholosti i lijenostitražio je Vergilija razuma, u kaja-nju i molitvi stjecao je Beatricinumilost.

Izbavljajući se od podzemnih silakojima Minos strašni repom vitla, tra-gao je učenik za užicima mnogim.

Skriveni ljubavni soneti pjevali suse na hodnicima prvim pogledima ivriskovima, zov odisejskih sirenazavodio je smušene učeničke glave.

Oni mudriji i domišljatiji u nevo-ljama čvrsto se držahu školskih jar-bola pa dike ter hvaljenja bijahudostojni da u perivoju od Slave cr-venu jabuku profesorskih pohvalauzberu.

I oduvijek je tako na svijetu – oniblagi, razumni i znanjem urešeni ioni nerazumni i injoranti , reć’ bi,oni nazbilj i oni nahvao, boj u školii u razredima vode. I nije lako ni-kome jer vražja Fortuna obrće sesad onamo, sad ovamo.

Učeniku je tako svaki dan BITI ILINE BITI. Od njega se očekuje dabude izvrstan, aktivan, dostojan-stven i pun vrlina da shvati kakoskupljati znanje znači skupljati itrud i muku, a on se na poljima Ar-kadije često prepušta sanjarenju ibožanskoj vlasti Hedona. Ponekad,

u sanjarenju potpuno zanesen,umisli da u boju s vjetrenjačamapobijediti može moćne gorostase inepravdu raznu, ali izubijan čestoje rane vlastite melemom blažio.

Da bi breme nosio, u znoju ste-njući pod dosadom školskog života,učenik bi svoju skromnu klupu če-sto pretvarao u malu lađu i u ribar-skom i prijateljskom prigovaranjuotputovao na pučinu- bijaše to bla-ženi čas i hip! Ali to vrijeme užitkabježi – ploveć gluho poput pijeskasiva...

Ah, nije život učenički drugo,neg’ smućeno jedno more, neg’plav jedna ku u dugo biju vali, ijoš gore!

I učenička radost u toj smućenojborbi zaroni verterovske suze. Najarbol te male plavi sjede stvor ucrnom plaštu - ptica čije žarke očidušu mu rasplamtiše govoreći NI-KAD VIŠE...

Al’, tu se vrata spasa otvoriše!Probuđen budnicama učenik ži-

vne i u novoj kabanici zakorači unove, svjetlije školske dane.

I bi u tim danima i zločina i ka-zne, mojsijevskih gorućih uspona inovih padova u ropstvo školsko zlo-patno.

Tražila su se Suglasja u cvjetovi-ma školskih pravila, bježalo se izKuće lutaka – u Moskvu, u Moskvu,u Moskvu!

Za tu slobodu učenik bi i koju za-stavu zapalio, za nju bi i u kobnurupu skočio, svoj drski obraz suza-ma skrivenim smočio.

Nakon svega, učeniku se čini današ je školski planet radostimaubog nešto.

No, treba otimati radost danimašto bježe, treba vidjeti dijete štonaranče jede, nositi masline u bi-sagama školskih dana. Ta radost sepamti u okusu madeleine kolačićai mirisu školskog zvona.

Kockom vedrine trebalo je zba-

citi Samsin oklop sa sebe, preobra-ziti se u čuđenju i učenju. Pa kadučenik iz crne bezdane i mučne no-ći, pune truda i muke, iznese svojeblijedo meko lice u kristalno škol-sko jutro i pogledima pliva prekopolja svoga znanja, ZNAJ: ON KO-RACA USPRAVAN I SVEČAN pokrajnas!

Iako je često učenik Courage pot-pisivao kapitulaciju i osjećao se si-zifovski nemoćnim pred nizom škol-skih i životnih apsurda, vjerujemda je shvatio da samo svojim djeli-ma i promišljanjima može odreditisvoju sudbinu- koju - najprije gradiu samome sebi.

U gradnji te sudbine potrošili suse bezbrojni kovčezi pijeska, spa-valo se pod ogoljelim stablima, če-kalo se Godota. Bilo je napeto, spuno buke i skrivenog bijesa osje-ćao je učenik vlastito srce u grlu.

U gradnji te sudbine tješila ga jepomisao da nigdar ni tak bilo da ninekak bilo, pak ni vezda ne bu danam nekak ne bu. Ponekad bi sikak jalnuš, gladnuš i bedak denulčrleni mak za škrlak.

Školski su dani tako lelujali, aučenik sad bi gori, sad bi doli. Kat-kad u strahu, izgubljen u putevimau mraku, dolinom je školskom pu-tovao turobnom, po trnju i po ka-menju, od nemila do nedraga, odneznanja do još krhkijeg znanja.

Na kraju, stupi učenik na još je-dno raskršće. Vergilija nema, a križsvejedno gori. Udaljujemo se i pu-tujemo prema nepoznatoj zvijezdi.

Na tom putu Lijeva ruka drži figuu džepu, a Desna misli o pobratim-stvu lica u svemiru.

Crnu veliku lunu guta sunce - sneba lije žar i plam.

Zemlja raste, a u ritmu učeničkihkoraka zvoni oproštajni jamb - kaovoda, tišinom razlijeva se sunčaniškolski ditiramb.

S maturantima se knjiški još jednom oprašta: Ruža Križan-Sirovica, prof.

Ruk

u cr

tala

: M

ira

Peri

ć, 4

.e

OPROŠTAJNO

Oproštaj izmjeren školskim koracima


3. RAZRED

Voljela sam raditi testove kolegi iz klupe,jer tada nije bilo stresa zbog a i b grupe.

Uz Gogolja naučila sam glumiti čak,iako to nije posao lak.

Što je roman ideje Dostojevski mi je rekao,uz pomoć Raskoljnikova koji da otkriven bude ječekao.

Kovačićeva Laura ništa kao Petrarcina nema,već je prava fatalna žena kao kao Bovary Emma.

Henrik Ibsen i Kuća lutaka odnosno Nora,a poznato je i njegovo djelo Žena s mora.

Matoševo djelo Camao u kojem Alfreda papiga otkriva,dok Šimunovićeva mala Srna da bude muško sniva.

Interpretacija pjesama, stilske figure,nismo ni shvatili kako godine jure.

4. RAZRED

Pisanje pjesama u duhu nadrealizma,nizanje asocijacija i dašak kubizma.

Okus madeleine kolačića svakako ću pamtiti,a sjećanje na taj dan će plamtiti.

Kafkina pripovijetka Preobražaj počinje "in media res",dok Ujević kaže da je on u brdima krijes.

Kako kaže Krleža, nekada i ja bijah "Na mukah",no kao Tadija ne razmišljah o mrtvih rukah.

Ranko Marinković pričom o odnosu ruku, lijeve i desne,nije nadmašio neizmjernu nesebičnost Parun Vesne.

Lektirna djela iščitavati i pjesme interpretirati,bilo bi bolje kad bismo ih mogli sami birati.

Čekala sam Godota i on je stigao,i u četvrtom razredu ocjenu podigao.

Ružice crtala: Kristina Kučiš, 4.e Oprostila se: Maja Jantolek, 4.d

1. RAZRED

Prvi razred, pravi bauk,prva jedinica, pravi jauk.

Umne mape naučih pravitii riječi u pravi oblik staviti.

Što je simploka, a što sinestezija,najradije bih se tada uputila pravac Indonezija.

Profesorica kaže komentiraj, obrazloži ovo,i dobro nauči gradivo novo.

Ilijadu, Odiseju, Antigonu, sve sam pročitala,bez da sam Internetom skitala.

Qui pro quo u razredu prizori,nama za komediju ne trebaju televizori.

Brzo nam je hrvatski postao krasan,i bez njega život nam ne bi bio jasan.

2. RAZRED

U drugom razredu nije bilo šale,odmah su nas čekale obveze male.

Na grupni rad brzo sam se naučila,i sa izradom plakata puno puta izmučila.

Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio,Muke svete Margarite bile su to braćo!

Naučila sam činkvinu kvalitetnu raditi,i kako sama sebi učenje zasladiti.

Nekada sam se s vjetrenjačama borila,don Quijote mi je pomogao, nisam se umorila.

Marko Marulić, Zoranić i Hektorović Petar,Džore i Marin Držić napraviše u glavi vjetar.

Dantea Beatrice vodi kroz raj,Božanstvena komedija nama biva kraj.

*Zakon i redIznimno dramatična serija puna neočekiva-nih obrata o raznolikim pokušajima oprav-davanja izostanka. U ovoj epizodi nastupavelik broj vrhunskih glumaca svih dobnihskupina i zanimanja koji će pokušati pobije-diti sustav. Pogledajte hoće li uspjeti!**ZbornicaVeć je nekoliko profesora napustilo naj-gledaniji show na našoj televiziji žaleći sena surove uvjete. Hoće li i tko će uspjetipreživjeti deseto smanjenje plaće, kakose pripremaju za brojna dežurstva na ko-jima se ne smiju niti pomaknuti, koje susve adute spremni izvući da privuku bu-duće učenike? Kako će reagirati na op-tužbe roditelja i ostala neugodna iznena-đenja te zadobiti vaše glasove?***Loto 4/28Redovito izvačenje dobitaka – 4 od 28učenika koji žele odgovarati i koji su nau-čili gradivo. Mogući fantastičan JACK POT

– odličan učenik koji samostalno organi-zira kreativan nastavni sat. Svi profesoriobvezno uplatite svoje listiće kod voditeljasmjene.

****Profesori očajnički traže hitnu pro-mjenu programa. TV program odgle-dala: Suzana Hitrec, prof.

55TIPKA

ZABAVA

7.45 – Discovery: PREŽIVJETI DIVLJINU (epizode iz autobusa i tramvaja)

7.55 – VIJESTI za "gluhe" i "slijepe" osobe (susret s učenicima ispred škole)

8.00 – Serija: ODAVDE DO VJEČNOSTI (1896/889 471) repriza

8.05 – LUD, ZBUNJEN, NORMALAN (emisija o dežurnim učenicima - redari-ma)

8.10 – MANJINSKI MOZAIK – kratka emisija o učenicima koji imaju domaćuzadaću

8.11 – KOGA BRIGA – repriza vrlo popularne emisije

8.45 – MAGIČNA PRIVLAČNOST

8.50 – MENTALIST – epizoda o aktivnom učeniku

9.35 – Serija: SVI VOLE VODITELJA SMJENE (repriza epizode o uživanju ukavi)

9.50 – NA RUBU ZNANOSTI (rasprava s učenicima o nastavnom sadžaju)

10.35 – U ISTOM LONCU (show profesora u zbornici)

10.40 – NAJSLABIJA KARIKA (emisija o prozvanim učenicima)

11.25 – TRENUTAK SPOZNAJE (informativni magazin za roditelje)

11.30 – Film strave: PREDSKAZANJE (o najavljenoj kontrolnoj zadaći)

12.00– Serija: SKRIVENE PORUKE (repriza o učenicima, mobitelima i šala-bahterima)

12.20 – U LOŠOJ FORMI, magazin o nastavi TZK

13.00 – Serija: ZAKON I RED: Zločinačke nakane*

13.15– ZABORAVLJENI SLUČAJ (vječna repriza iste epizode o provjeri poda-taka za bivšeg učenika iz matične knjige)

13.55– DALEKO DO ŠKOLE (zabavni magazin o učenicima u popodnevnojsmjeni)

14.00 – Serija: NESTALI (o maturantima)

14.01 – TV VRTIĆ (repriza ulaska u razred)

14.05 – NAVRH JEZIKA (o učeniku s govornim sposobnostima)

14.45 – DRUGO MIŠLJENJE (rasprava u zbornici)

14.50 – TV BUJICA , info. show o učenicima koji traže da ih se pusti

15.35 – Serija : ODMORI SE, ZASLUŽIO SI

15.50 – ČAROLIJA (premijera filma o učeniku koji zna gradivo)

16.25 – ZBORNICA, reality show**

16.30 – NABRIJANTEEN (emisija o mladeži s posebnim prohtjevima)

17.25– Serija: FRIKOVI (o profesorima koji izmjenjuju metodičke ideje za na-stavu)

17.40 – LOTO 4/28***

18.15– Velika pobjeda: ODGODA TESTA (dokumentarni film o učeničkim stra-

tegijama)

18.25

– Putovanja željeznicom: VLAKOM NA KROVSVIJETA, fantastična serija o učenicima koji

su se dokopali satusa putnika

18.55 – OUT Magazin

19.00 – GAS DO DASKE

00.05 – NOĆNA MORA (magazin o poslovima na e-matici)

SLOBODNI PROGRAM13.05– Kinoteka: ciklus klasičnog vester-na: DRVO ZA VJEŠANJE (film o izricanjuodgojne mjere produženog stručnog po-stupka)13.15– POD ISTIM KROVOM (18. godinaprikazivanja serije o preseljenju škole)13.25– VETERANI MIRA, emisija za raz-rednike koji rješavaju sukobe u razredu13. 40– NE – NORMALAN ŽIVOT – emi-sija o osobama koje su odabrale zanima-nje profesora13.50– DNEVNIK – vijesti o teškom raduna administrativnim poslovima

lipanj 2010.


Jeste li znali...

O NAŠOJ ŠKOLI

SVEZNADAR

➔ sada u školi radi 9 djelatnika BIV-ŠIH UČENIKA naše škole

➔ naši učenici su bili: SANJA DO-LEŽAL, LANA KLINGOR, KATA-RINA RAUTEK (E.T.), DORISVREČKO, ZORAN MILANO-VIĆ, ALEKSANDAR STANKO-VIĆ, ALEN BARČIĆ...

➔ EDUARDO DE SILVA dočekivaoje ispred škole svoju buduću suprugu,našu učenicu Andreu Šokić...

➔ nekada je u našoj školi biločak 68 razrednih odjela

➔ je škola imala preko 2000 učenika

➔ 13 godina je naša škola bila u zgra-di sadašnjeg muzeja "Mimara"

➔ škola je započela s radom 1961.godine

➔ samo 7% od ukupnog fonda satije RAZLIKA u nastavnim predmetimaizmeđu POSLOVNOG TAJNIKA iUPRAVNOG REFERENTA!

➔ u našoj školi se ODRŽAVAJU SE-MINARI za ravnatelje, prof. prava,KDKT, ekonomije, sociologije i engle-skog iz zagrebačkih strukovnih škola

➔ prostori u kojima je naša škola vra-ćeni su u vlasništvo Družbi sestaramilosrdnica 1997. i od tada mi ČE-KAMO NA SVOJ NOVI PRO-STOR

➔ nastava se održavala u godinamadomovinskog rata i U POD RU -MU zgrade Varšavska

➔ jedna smo od dvije zagrebačke sre-dnje škole sa statusom MEĐUNA-RODNE EKO ŠKOLE I ZELE-NOM ZASTAVOM

➔ u školi se održava PRAKSA ZASTUDENTE psihologije, sociologijei vjeronauka

➔ u školi se polažu STRUČNI ISPITIZA PRIPRAVNIKE - prof. prava iKDKT iz cijele Hrvatske

➔ na početku bile 2 odvojene škole(Birotehnička škola i Upravna škola)

➔ do 1990. školom RUKO VO -DILI MUŠKARCI (5 RAVNATE-LJA), a od 1990. školom rukovodeŽENE (3 RAVNATELJICE)

➔ do sada smo djelovali na 6 različitihlokacija

➔ imamo 20 razrednih odjela

➔ ZNAK NAŠE ŠKOLE je izradila1993. godine tadašnja učenica 2. raz-reda Silvija Devčić

➔ važno je zvati se LUKA (to je na-češće muško ime u školi - imamo ih9)

➔ važno je zvati se IVANA (to je naj-češće žensko ime u školi - imamo ihčak 26)

➔ ima 7 učenika koji se zovu IVAN

➔ za 2 godine slavimo 50. godišnjicuškole

➔ da u školi ima 23 učenice koje sezovu MATEA ILI MATEJA

➔ da u školi imamo 20 učenica MAR-TINA

➔ ove godine U SVAKOM RAZRE-DU IMAMO DEČKE!

➔ u školi ima 88 dečki

➔ prošle i ove šk. god. izvan škole suse učenici najviše bavili PLESOM IBORILAČKIM SPORTOVIMA

➔ naš škola je sjedište UDRUGESVIH UPRAVNIH I BIROTEHNI-ČKIH ŠKOLA IZ HRVATSKE

➔ školski list "TIPKA" ima godinakao učenici naših prvih razreda

➔ profesori ponekad GLUME, PJE-VAJU, IMITIRAJU (UGLAVNOMUČENIKE), MASKIRAJU SE...

➔ dramska grupa "TALIJA"daje predstave za Božić, fašnik...

➔ već 15 godina imamo TALENTSHOw učenika i profesora na Danuškole

➔ BOŽIĆNE ČESTITKE škole već10 godina izrađuju naši učenici

➔ u posljednje 4 godine bio DANOBRNUTIH ULOGA kada su vodilinastavu i radili sve poslove u školiUČENICI

➔ 93% ukupnog fonda sati je obuh-vaćeno ISTIM PREDMETIMA s istim bro-jem sati u programu poslovni tajnik iupravni referent!

➔ Na upisima u 1. razred ove godinejedna je učenica imala 62 boda!

➔ srednja ocjena učenika škole je 3,6

➔ od 2001. naši učenici sudjeluju uprogramu GOVORNIČKE ŠKOLE

➔ naša škola je sjedište Udruge hr-vatskih srednjoškolskih ravnatelja

➔ profesori škole do sada su hodališkolom i radili MASKIRANI u: Ci-gane, stare Egipćane, Rimljane, hipi-je, punkere, darkere, kauboje...

➔ kod nas je veselo Valentinovo jerosim zaljubljenih u školi ima 18 VA-LENTINA!

➔ ako u školi zove te ANU, oda -zvat će se 18 učenica!

Sveznajuća ravnateljica: Suzana Hitrec

Voditeljske zvijezde:Monika Majdandžić i

Mihaela Dolački - Jozić,3.E


Za razglas suse iz sjene

brinuli LeopoldBučar & Anto-

nio Jokić, 3.EMonika Kezerić, Monika Hrdalo i

Valentina Sušec uz ritam hip hopa ijazz danca ugostile su i Krunu

Špoljarića

DAN ŠKOLE 2010Dozu popa ipunka publikanije ignorirala:Ignore & LukaRukavina, 4.A

18. svibnja

2.C i RASPJEVANIPREDMETI: na

hrvatskom umiru100x dnevno, naengleskom therewere a boy, na

njemačkom objesicimer fraj i uživaj,

na talijanskomparla con te, nazemljopisu 4strane svijeta

putuju Europom


Mia Beslemović, Anja Milić iNikolina Vincek, 1.A- Imaju li 15 ili 17

god?

4.A SVE ŠTO JE LIJEPO, KRATKO TRAJE

DAN ŠKOLE - DAN MATURANATA

3. c i Jedan školski dan

1.E uz Macarenu Anđela Pran-jić, 2.A želi

biti kaošapat Nole

4.C odradioje priču:spremajupolice,prazneladice ipišu

stranicednevnika

Maja Grahovac i djevojke 1.B

- mažoret - hip - hop

‘Ko to grize obrazeMarini Gudić iz 2.E?!



4. B: Slučaj zaključenbez mogućnosti ula-

ganja žalbe!

4. D: Na kraju baladepreviše suza bilo je!

Thriller postaje Happyday uz Ivonu Ložnjak i

T ijanu Durbić, 1.C

Josipa Abramović, 1.D iIvona Pleše u rene-sansno-baroknom

duetu

ZVONO 4.BKad pod tajničkim čujemo da zvono cinca,svi smo veseli poput malog klinca.Učenje književnosti za nas je prava mora,ali se pred test s knjigom u ruci čeka zora.Sat tjelesnog volimo k’o pčela med,a ni trčanje 6 minuta nam nije bed.Ustav RH od riječi do riječi znati se morajer jedinica u imeniku nije nam fora.Mi stručnjaci naučili smo tipkati sad,ali i vodu u usta staviti ponekad.Jezici su nam cooli zato žurimo u school.Profesor Buzov legenda je prava,od Gmail-a i Merlina čuda stvara.Učenje tehnike za nas je prava muka,ali bez tog znanja propade nam struka.Radno pravo svi ćemo proći,no bez "ET" nećemo moći.Vjeronauk i etika uče nas moralu,a mi iz toga zbijamo šalu.Sve nas recesija muči,ali naš Šoljić profitabilnosti nas uči.Na sjednici svakoj spomenuti smo bili,zato su Tonši dani bili sivi.Došlo je vrijeme kad ovu školu napuštamo mi,i samo još želimo reći: hvala vam na svemu što ste nas naučili!


Ivona Biondić, 2.B iStand by me


3.D: Lazy generation

Uritmu hip - hopa,

Andrea Šimičić, MarijaGaura i Ana Pejić, 3.A i

Marija Gečević, TeaKaderžabek, Nives Tra-

jbar i Silvija Mihalić,3.B

Goran Brestovečki,3.C i Band - uz Marinu

Mi plešemo Ružuhrvatsku

Prvi školskiband: MihovilGalić i Mag-

dalena Halužan,3.E, GoranBrestovečki,3.C, BornaOcvirk, 2.D i

Luka Rukavina,4.A



Zlatne godine...- 4.E i maestro Dino Goleš

GREASE

Palačinkenmajstor Ivan

Vučenik

ZUP himna

PLAČNI OPROŠTAJ MATURANATA 4.E

POEMASUZE SINA UPRAVNOG U ŠEST PLAĆA1. PLAĆA – SUZNI PROLOG maestra Dine Goleša2. PLAĆA – ZLATNE GODINE I DUGE SJENE

MOLITVA ZA NAŠE VRIJEME3. PLAĆA - ZUP HIMNA – raspjevani upravni zbor 4.e i

dirigentica Matea Vinković4. PLAĆA - PALAČINKE na laganoj vatrici roooolao!

palačinken majstor Ivan Vučenik5. PLAĆA – MJUZIKL – plesno sjećanje na BRILJANTEENSKE

profesorske nastupe6. PLAĆA – ŠLAG NA TORTU – i sladak i gorak!


GLAZBENI ODGOJ

Jailhouse rock/Elvis Presley

Početkom šez-destetih pojavilase nova glazbakoja je promije-nila svijet – ROCK& ROLL. Svatkoje tada želio svi-rati električnu gi-taru i puštatikosu. U ritmurock ‘n’ rolla za-kotrljali se prof.Burić, prof.Perić, prof. Prkuti prof. Obradović!

Hot Stuff/Donna Summer

Ipak, ples je preživio i groznicasubotom uvečer se nastavila.Više ne u školskim dvoranamaveć pod disco kuglom. Kralj ikraljica vruće DISCO GLAZBE-prof. Gverić Katana i prof. Su-botić vodili su nas na plesnipodij…

Vogue/Madonna

POP glazba je devedesetihosim dobrog zvuka donijela ivideo spotove. Počeli smo nesamo slušati nego i gledati pje-sme. Upalile se kamere i uslije-dio je provokativni vizualnidoživljaj naših kraljica popa –prof. Ven Rakić i prof. Perko-vić!

Master ofPuppets/Metallica

Da ne se ne bi svesvelo na "lake note"otprilike istih godina slancima i motorima izvukom gitara poputelektričnih pila stiglisu i HEAVY METALCI.Osjetili smo udarstruje u žilama i zaje-dno s prof. Blažić iprof. Kovačević pro-tresili metalnu kosu!

Šale li se profesori ili od idućeškolske godine zaista uvodimo 3sata novog školskog predmeta. Jeli to neko NOVO, NOVO, NOVO VRI-JEME?! Nemajte brige – okvirniplan i program već je složen, glaz-bene teme razrađene, a i profe-sorski kadar već se pripremio!

ROCK & ROLL

HEAVY METAL

POP

DISCO


Good save theQueen/ Sex Pi-stols

Krajem sedamde-setih dogodi seludi bunt! Kosu jetrebalo odrezati,cvijeće i mir od-baciti i glasnoviknuti o bole-stima društva.PUNK is notdead! Anarhija jes prof. Buzovomi prof. Jerosimićjoš uvijek tu!

Lullaby /The Cure

U osamdesetimapojavili su se ljudiu crnom s mislimacrnim. DARKERI supoput nježnih vam-pira preživjeli, pasu u devedese-tima postali goti-čari, a u našimgodinama emo. Ot-vorenih očiju, uzprof. Hitrec, prof.Sabljak Mostovac iprof. Hrvoić Dukićpogledali smo umrak!

PUNK

DARK

POP HIT NAŠIH DANA

Bad romance / Lady Gaga

A za ono što slijedi najava i nije potrebna…

#��!��&��$��

��

��

� ��

��

��

�!��"�!�$�!�� &��!��&��$��

��"��!�� % ��

Documents

Arthur Golden, Sjećanja jedne gejše - jer opisuje meni otprije nepoznatu japansku kulturu - jer smanjuje ljudske predrasude o gejšama - jer je jedna od najboljih knjiga koje