"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 1

ZNAČAJ CJELOŽIVOTNOG UČENJA ZA KONKURENTNOST NA TRŽIŠTU RADA

mr. Vitomir Begović, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo u RH

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 2

UVODGlobalizacijski procesi su učinili gospodarstvo fleksibilnim i integriranim, u potpunosti otvorenimTehnološki napredak uvjetovan je znanjem, obrazovanjem, stručnim osposobljavanjemUspješnost natjecanja u tržišnoj globalnoj ekonomiji uvelike ovisi o:

Kompetentnosti radne snageProvođenju programa cjeloživotnog učenjaInvesticijama u istraživanje i razvojI drugim mjerama

…a sve u cilju stvaranja sposobnosti za djelovanje u konkurentskom okruženju koje se stalno mijenja

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 3

HRVATSKA OBRAZOVNA ZBILJA

40% odraslih građana ima samo osnovno obrazovanje58% mladih prekida svoje obrazovanje u dobi od 18-24godine (u EU samo 19% - cilj: 10%)12,7% visokoobrazovanih stanovnika u RH (EU – 21%)37% stanovništva RH je konkurentno na tržištu rada(EU – 61%)17,2% je registrirana stopa nezaposlenosti u RH (EU –7,5%)46% poduzeća u RH NE ulaže u obrazovanje i usavršavanje svojih radnikaNegativni demografski trendovi

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 4

(NE)UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

Prema istraživanju USAID-a:66% poduzeća NEMA osobu za upravljanje ljudskim resursima23% poduzeća ima samo kadrovsku službu (papirologija)8% poduzeća ima osobu koja se bavi regrutiranjem, selekcijom, zapošljavanjem,…3% ima osobu koja se, uz navedene poslove, bavi i obrazovanjem zaposlenika, motiviranjem i nagrađivanjem

Dakle: ulaganja i usmjerenost na razvoj ljudskih resursa su premali, te učinci kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima u potpunosti izostajuPosljedica NEulaganja u obrazovanje zaposlenih za društvo je nezaposlenost (strukturna, dugotrajna,…)

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 5

STRUKTURNA NEZAPOSLENOST U RH Dugotrajni nesklad obrazovne politike i potreba tržišta rada Izostanak programa gospodarskog razvojaZnanja stečena formalnim obrazovanjem brzo zastarijevaju i postaju nedostatna, te ne odgovaraju potrebama potražnje za radomVelik broj nezaposlenih prijavljenih HZZ-u, dok s druge strane poslodavci ne nalaze potrebne kadrove

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 6

Primjer: HZZ – PS KarlovacStruka nezaposlenih

Broj nezaposlenih

Potražnja

Ekonomski službenik

250

400

60

Suficitarnazanimanja

1000

cca 30

Administrativni službenik

cca 20

Prehrambeni tehničar

nema

Prodavač -

Deficitarna zanimanja: magistar farmacije, dipl. inženjer elektrotehnike i strojarstva, zidar, tesar, soboslikar-ličilac, geodetski tehničar, limar, bravar, tokar, glodač, građevinski limar, krovopokrivač,…

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 7

REGIONALNE RAZLIKE U RHVelike razlike u gospodarskom razvoju županija RHKoncentracija znanja i kapitala u Gradu Zagrebu, a prema razvojnim pokazateljima slijede Istarska i neke županije Sjeverne Hrvatske, dok zaostaju Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska županija i dr.Npr.

Koncentracija znanja – u Zagrebu, na 10000 stanovnika iznad 15.g. dolazi 1666 visokoobrazovanih stanovnika, u Karlovačkoj županiji 503 stanovnika, u Krapinsko-zagorskoj 323 visokoobrazovana stanovnika,…Stope nezaposlenosti (prema popisu stanovništva 2001.) – Krapinsko-zagorska županija-13%, Međimurska-14%, Grad Zagreb-17%, Šibensko-kninska-31%, Vukovarsko-srijemska-27%, Zadarska-27%, Splitsko-dalmatinska-26%, Brodsko-posavska-25%,…

STOPA NEZAPOSLENOSTI RH – 17.2%, DZS, rujan 2005.

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 8

KONKURENTNA HRVATSKA

Među istaknutih “55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske” od strane VRH i NVK-a, ključni su nacionalni strateški ciljevi za povećanje konkurentnosti:1. Ostvarivanje održivog rasta BDP-a2. Smanjivanje nezaposlenosti3. Povećanje kvalitete življenja4. Povećanje stupnja društvene uključivosti

Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na obrazovanju za rast i razvoj

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 9

KONKURENTNA HRVATSKA (2)Strategija i akcijski plan za obrazovanje odraslih

usmjereni na:Poboljšanje obrazovne strukture stanovništvaOsuvremenjivanje sadržaja i metoda obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava, te usmjerenost na razvijanje temeljnih kompetencijaPovećanje ulaganja države i gospodarstva u obrazovanjePorast uključivanja u procese obrazovanja i učenja (“cjeloživotno obrazovanje”)

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 10

KOJIM SMJEROM KRENUTI ?

…SMJEROM USKLAĐIVANJA OBRAZOVNE SMJEROM USKLAĐIVANJA OBRAZOVNE POLITIKE I POTRAPOLITIKE I POTRAŽŽNJE ZA RADOMNJE ZA RADOM……

……UZ CJELOUZ CJELOŽŽIVOTNO UIVOTNO UČČENJE IENJE I……

……AKTIVNO SUDJELOVANJE SOCIJALNIH AKTIVNO SUDJELOVANJE SOCIJALNIH PARTNERA.PARTNERA.

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 11

POLITIKA OBRAZOVANJA EU

Cjeloživotno učenje: ključno obilježje obrazovanja u 21. stoljećuLisabonska strategija EU: ekonomija utemeljena na znanjuMemorandum o cjeloživotnom obrazovanju: stalno unaprjeđivanje znanja, vještina i stručnosti uz širenje prostora za novu zaposlenost, cjeloživotno obrazovanje vodeće i dugoročno načelo u strategijama obrazovanja EUE-učenje – oblikovanje budućeg obrazovanjaPrihvaćanje odgovornosti za vlastitu i zajedničku budućnost

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 12

SMJERNICE EUROPSKE UNIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE

1997. Europsko vijeće je donijelo smjernice EU za zapošljavanje (Luxemburg)Strategijski prioriteti:1. POBOLJŠANJE SPOSOBNOSTI ZAPOŠLJAVANJA 2. RAZVIJANJE PODUZETNIČKOG DUHA3. POTPORA PRILAGODBI PODUZEĆA I NJIHOVIH

ZAPOSLENIKA4. POJAČANJE MJERA ZA POTPORU

IZJEDNAČAVANJU ŠANSI ŽENA I MUŠKARACA

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 13

SMJERNICE EUROPSKE KOMISIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE (2)

1. POBOLJŠANJE SPOSOBNOSTI ZAPOŠLJAVANJA

Odnosi se na stranu ponudeAktivne, umjesto pasivnih mjera i borba protiv kvalifikacijskog deficita (borba protiv nezaposlenosti mladih i dugoročno nezaposlenih, aktivno starenje, doživotno učenje, smjernice protiv diskriminacije i potpora socijalnoj integraciji)

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 14

SMJERNICE EUROPSKE KOMISIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE (3)

2. RAZVIJANJE PODUZETNIČKOG DUHAPreporučuje se stvaranje novih radnih mjesta putem snižavanja troškova Stvaranje i vođenje tvrtki, potpora novim mogućnostima zapošljavanja u društvu temeljenom na znanju i uslužnom sektoru, te potpora regionalnim i lokalnim inicijativama zapošljavanja

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 15

SMJERNICE EUROPSKE KOMISIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE (4)

3. POTPORA PRILAGODBI PODUZEĆA I NJIHOVIH ZAPOSLENIKA

Preporučuje fleksibilizaciju poduzeća i odnosi se, na države nositelje politike zapošljavanja i na socijalne partnereMjere za modernizaciju poduzeća i potporu prilagodbi u tvrtkama kao komponenti doživotnog učenja

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 16

SMJERNICE EUROPSKE KOMISIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE (5)

4. POJAČANJE MJERA ZA POTPORU IZJEDNAČAVANJU ŠANSI ŽENA I MUŠKARACA

Poticanje jednakosti šansi Mjere za uklanjanje spolno specifičnih razlika na tržištu radaAktivnosti koje pomažu pri uklanjanju neuravnoteženosti između udjela žena i muškaraca u određenim djelatnostima gospodarstva i određenim zanimanjima i koje su usmjerene prema poboljšanju mogućnosti napredovanja žena u posluAktivnosti za lakše usklađivanje posla i obitelji, te olakšavanje povratka na posao

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 17

CJELOŽIVOTNO UČENJE -stanje

Mali udio odraslih koji sudjeluju u obrazovanju (cca 3%)U RH obrazovanje prestaje sa izlaskom iz srednje škole ili sa završetkom fakulteta

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 18

CJELOŽIVOTNO UČENJE -ciljevi

Trajna zapošljivost

Aktivno građanstvo

Predstavlja temeljnu sastavnicu europske politike zapošljavanja

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 19

CJELOŽIVOTNO UČENJE - koncept

FormalnoObrazovne institucije za stjecanje diploma i kvalifikacija

NeformalnoNeovisno od službenog sustavaNa radnom mjestu ili kroz udruge

InformalnoU svakodnevnom životu

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 20

CJELOŽIVOTNO UČENJE –aktivnostiPlaniranje kadrova u skladu sa strateškim planovima razvoja

gospodarstva (usklađivanje sa sadašnjim i budućim trendovima)Stvaranje obrazovnog sustava koji će sudionicima sustava davati temelje za lakše usvajanje novih tehnologija i znanja Stvaranje sustava koji će nuditi odgovore na potrebe “ekonomije znanja”:

KomunikativnostSposobnost učenjaTimski radSposobnost samorukovođenjaAnalitičnostSposobnost rješavanja problema

Cilj je stvoriti sustav obrazovanja koji će kroz cijeli život svakog građanina RH predstavljati podršku u ostvarenju njegovih osobnih i profesionalnih potrebaIzjednačavanje neformalnog i formalnog sustava obrazovanja

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 21

PROGRAMSKI PRIORITETI U RH

Nacionalni razvojni plan RHStrategija regionalnog razvoja RH Nacionalni akcijski plan zapošljavanjaReforma sustava obrazovanjaZakon o obrazovanju odraslih

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 22

““Svaka nacionalna ekonomija i njezin konkurentski poloSvaka nacionalna ekonomija i njezin konkurentski položžaj aj ovise prvenstveno o kvaliteti raspoloovise prvenstveno o kvaliteti raspoložživih ljudskih resursa. ivih ljudskih resursa. KoriKorišštenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu glavni su tenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu glavni su ččimbenici razvoja.imbenici razvoja.””

(“55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske”)

"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 23

HVALA NA POZORNOSTI!