Upload
others
View
14
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ
Предавања
КАРБОКСИЛНЕ КИСЕЛИНЕ
Др Весна Антић, ванредни професор
Др Малиша Антић, ванредни професор
KARBOKSILNE KISELINE
Nomenklatura:
• IUPAC – nazivu odgovarajućeg alkana dodaje se nastavak – ska kiselina.
• Stara (trivijalna) imena – na osnovu izvora odakle su kiseline prvobitno izolovane.
• Osnovni niz numeriše se tako da je C-1 karboksilni ugljenik, a zatim se označavaju
svi supstituenti na najdužem nizu koji sadrži karboksilnu grupu.
• Zasićene ciklične kiseline imenuju se kao cikloalkankarboksilne kiseline.
• Aromatične kiseline su benzoeve kiseline.
CH3CHCOOH
Br
2-brompropanska kiselina
-brompropionska kiselina
CH2 CHCOOH
propenska kiselina
akrilna kiselina
CH3CH2CHCHCOOH
CH3H3C
2,3-dimetilpentanska kiselina
, -dimetilvalerijanska kiselina
CH2 CHCHCH2CH2CH2COOH
CH3CH2CH2CH2
5-butil-6-heptenska kiselina
CH2CH2CH3
CH3CCHCH2CH2COOH
O
5-okso-4-propilheksanska kiselina
COOH
Br
Cl
1-brom-2hlorciklopentankarboksilna kiselina
HO
COOH
2-hidroksibenzoeva kiselina
Oksalna kiselina – etan-dikiselina, Malonska (3C), Ćilibarna (4C), Glutarna (5C),
Adipinska (6C).
Maleinska - cis-2-buten-dikiselina; Fumarna - trans-2-buten-dikiselina
Dikarboksilne kiseline:
STRUKTURA I FIZIČKE OSOBINE:
• Karboksilna grupa je izrazito polarna i karboksilne kiseline grade dimere
vezane vodoničnim vezama.
R C
O
O H
RC
O
OH• Posledica dimerizacije su
visoke tačke ključanja !
Uticaj supstituenata na kiselost:
• Grupe sa –I i –R efektom povećavaju kiselost
• Grupe sa +I i +R efektom smanjuju kiselost
Ka= 1,8x10-5
Soli karboksilnih kiselina, sapuni i deterdženti
Ime metala +
nastavak –ska kiselina se manja u
-at ili -oat
DOBIJANJE KARBOKSILNIH KISELINA:
b) Industrijsko dobijanje
Wacker-ov proces
Monsato - proces
Enzimska oksidacija etanola: alkoholno, vinsko, .. jabukovo sirće
CH3CHOCH2CH2 CH3COOHO2, H2O
kat. PdCl2 i CuCl2
O2
kat. Co3+
CH3COOHCH3CH2CH2CH3O2
kat. Co3+T, P,
CH3 COOHCH3OHT, P,CO
kat. Rh+, I2
+ HCOO H+, HOHHCOOH
- +NaOH CO
T,PNa
Mravlja kiselina:
Sirćetna kiselina:
REAKCIJE KARBOKSILNIH KISELINA -
Derivati karboksilnih kiselina:
LR
C
O
R
C
O
OH
kiselina derivat
Nukleofilna supstitucija adiciono – eliminacionim mehanizmom
Hidroliza
R
C
O
X
X = F, Cl, Br, I
alkanoil-halogenid (acil-halogenid)
R
C
O
O R'
C
O
R = R' anhidridR = R' mešoviti anhidrid
estar
R
C
O
OR'
R
C
O
NR2'
amid
Nukleofilna supstitucija adiciono – eliminacionim mehanizmom
a) Kiselo - katalizovana
R
C
O
L
H+
LR
C
O
+ H+
1. Protonovanje
R
C
O
L
H+
+ NuH R C L
O
HNu
H
+
R C L
O
H
Nu
H
+
R
C
OH+
Nu
+ LH
2. Adicija - eliminacija
R
C
OH+
NuR
C
O
+ H+
Nu
3. Deprotonovanje
Nukleofilna supstitucija adiciono – eliminacionim mehanizmom
b) Bazno – katalizovana:
Nu H BH+ B_
Nu_
+1. Deprotonovanje NuH
LR C
L
OO
RC
Nu
+ Nu_ _
_
Nu
O
RC
+ L
2. Adicija - eliminacija
H+ B + B_
LH_
L3. Regeneracija katalizatora
Derivati karboksilnih kiselinaa) Alkanoil (acil) - halogenidi
R
C
O
X
X = F, Cl, Br, I
alkanoil-halogenid (acil-halogenid)
Stabilizacija rezonancijom
kod acil-halogenida je slaba !
• Ketoni mogu dalje reagovati i davati alkohole
• Diorganokupratni reagensi selektivno reaguju samo sa acil – hloridima, ne i sa
ketonima (ne adiraju se na nagrađeni keton), i ketoni se dobijaju u visokom prinosu:
O
C
O
CCl
+
70%
(CH3)2C CH2CuLi
C(CH3)2
2 2
C
H
LiCl CuCl+ +
cikloheksankarbonil-hlorid 1-cikloheksil-3-metil-2-butenon
5) Dobijanje ketona u reakciji sa organometalnim reagensima:
• Zbog neselektivnosti LiAlH4 i NaBH4, koji reaguju i sa nagrađenim aldehidom,
koristi se modifikovani LiAlH4 - , litijum-tri(terc-butoksi)aluminijumhidrid.
CH3CH CHCCl
O
CH3CH CHCH
O1. LiAl[OC(CH 3)3]3H
2. H+, H2O2-butenoil-hlorid 2-butenal
(48%)
LiAlH4 + 3 (CH3)3COH LiAl[OC(CH3)3]3H + 3 H H
6) Dobijanje aldehida redukcijom alkanoil-hlorida:
R
O
CX
R
O
CH
+LiX + Al(OR) 3
R
O
CH
HX+
+LiX + CuX
R
O
CR' R
O
CNHR'
HX+
R
O
COR'
HX+
HX+
R
O
C C
O
O R' R
O
COH
HX+
H H LiAl(OR)3H R'CuLi2 R'NH
H
R'OH
O
R'COH HOH
katalizator
Derivati karboksilnih kiselina
b) Anhidridi
R
C
O
O R'
C
O
R = R' anhidridR = R' mešoviti anhidrid
Anhidrid etanske kiseline
Acetanhidrid
Anhidrid 2-buten-dikiseline
Maleinanhidrid
Anhidrid 1,2-benzendikarboksilne kiseline
Ftalanhidrid
Derivati karboksilnih kiselina
c) Estri – alkil-alkanoati
estar
R
C
O
OR'
Etil-tioacetatEtil-acetatCH3COCH3
O
metil-acetat
CH3CH2COCH2CH3
O
etil-propanoat
CH3COCH2CH2CHCH3
CH3O
3-metilbutil-acetat CH3CH2 COCH2CHCH3
CH3O
2-metilpropil-propanoat
CH3CH2CH2CH2COCH2CH2CHCH3
O CH3
3-metilbutil-pentanoatmetil-2-aminobenzoat (metil-antranilat)
NH2
COCH3
O
Sastojak arome:
CH3(CH2)14CO(CH2)15CH3
O
heksadecil-heksadekanoat (cetil-palmitat)
vosak iz glavatog kita
CH3(CH2)nCO(CH2)mCH3
O
n = 26, m = 29, 31
pčelinji vosak
bananeruma
grožĎajabuke
O
O
oksa-2-ciklobutanon
-propiolakton
O O
oksa-2-ciklopentanon
-butirolakton
O OH3C
3-metiloksa-2-ciklopentanon
-valerolakton
kancerogeno jedinjenje
Reakcije:
+ CH3OHH+
+ HOCH 2CHCH3
CH3
metil-propanoat 2-metil-1-propanol2-metilpropil-propanoat
CH3CH2 COCH2CHCH3
CH3O
CH3CH2 COCH3
O
Transesterifikacija
Grignard-ova sinteza tercijarnih i sekundarnih (formijati) alkohola iz estara
Redukcija estara do primarnih alkohola ili aldehida
(litijum-tri(terc-butoksi)aluminijumhidrid)
Derivati karboksilnih kiselinad) Amidi – alkanamidi, ciklični - laktami
R
C
O
NR2'
amid
O
HCNH2
formamid
CH3CNCH3
O
HN-metilacetamid
CH3CHCH2CH2CNCH3
CH2CH3
OBr
4-brom-N-etil-N-metilpentanamid
O
CNH2
cikloheksankarboksamid
Film polimera na granici faza
Dihlorid kiseline u organskoj fazi
Ekvimolarni odnos reaktanata postoji na granici faza.
SINTEZA NAJLONA 6,6
Cl Cl
Diaminu vodenoj fazi
IMIDI
• Dobijaju se reakcijom dikarbinskih kiselina sa dva mola amonijaka ili primarnog amina
• Azotovi analozi cikličnih anhidrida
Hofmann-ovo premeštanje
• U prisustvu baze, primarni amidi se halogenuju, a zatim se eliminiše
karbonilna grupa i halogenidni jon i dobijaju se primarni amini sa jednim
C-atomom manje.
Derivati karboksilnih kiselina
c.1.) Masti – estri 1,2,3-propantriola (glicerola) i viših masnih kiselina
• masti (ulja) spadaju u lipide,
• lipidi su biomolekuli koji se ne rastvaraju u vodi, iz ćelija se mogu ekstrahovati
slabo polarnim ili nepolarnim rastvaračima – dietiletar, hloroform
Lipidi
prosti
trigliceridi
masti i ulja
voskovi steroidi
složeni
fosfolipidi glikoproteini lipoproteini vitamini
prostaglandini
Mast ili ulje Zasićene kiseline (%)Nezasićene kiseline (%)
-en -dien
C12 C14 C16 C18 C16 C18 C18 C18
Goveđi loj 0,2 2-3 25-30 21-26 2-3 39-42 0,3 2
Maslac 1-4 8-13 25-32 8-13 2-5 22-29 0,2-1,5 3
Koksovo ulje 44-51 13-18 7-10 1-4 - 5-8 0-1 1-3
Kukuruzno ulje - 0-2 8-10 1-4 1-2 30-50 0-2 34-56
Svinjska mast - 1 25-30 12-16 2-5 41-51 -2-3 3-8
Maslinovo ulje 0-1 0-2 7-20 1-3 1-3 53-86 0-3 4-22
Palmino ulje - 1-6 32-47 1-6 - 40-52 - 2-11
Ulje kikirikija - 0,5 6-11 3-6 1-2 39-66 - 17-28
Sojino ulje - 0.3 7-11 2-5 0-1 22-34 - 50-60
Riblje ulje - 2-6 7-14 0-1 10-20 25-31 35-52 -
Laneno ulje - 0,2 5-9 4-7 - 9-29 - 8-29