Županijsko stručno vijećenastavnika matematikeGrad Zagreb

Strojarska tehnička škola Fausta VrančićaZagreb, 29. studeni 2010.

Dnevni red:

1. Uvodna riječ i pozdrav2. Moj profesionalni razvoj

1. Profesionalna karijera nastavnika2. Zadatak3. Popravni ispiti

pauza

3. Usmeno ocjenjivanje4. Razno5. Evaluacija stručnog skupa6. Podjela potvrda o stručnom usavršavanju

ŽSV – šk. god. 2010./2011.

� Predviñena su tri vijeća ove školske godine(11./2010. 3./2011. 8./2011. )

� Očekuje se veća aktivna uloga članova vijeća u njegovu radu ( predavanja, izvještaji, radionice,… )

� Obavezan je dolazak na vijeća

� Potrebna je prijava dolaska na vijeće zbog izdavanja potvrda

MOJ PROFESIONALNI RAZVOJ

Stručno usavršavanje nastavnika i profesionalni razvoj

Crikvenica, 2010. Sanja Milović, Marina Ništ, AZOO

Ciljevi stručnog skupa

Do završetka stručnog skupa sudionici će:� biti detaljnije upoznati s odrednicama profesionalnog

razvoja

� bolje se upoznati s praćenjem odgojno-obrazovnoga rada u svrhu profesionalnog razvoja

� unaprijediti sposobnost oblikovanja i provoñenja stručnoga usavršavanja na županijskoj razini

� podizati razinu kvalitete nastave

Nakon stručnog skupa:� Primijeniti stečena znanja u provoñenju stručnog

usavršavanja i nastave

TALIS rezultati – NASTAVNICIOECD Teaching and Learning International Survey - projekt, istraživanje

Glavni rezultat:Obrazovni rezultati učenika ne mogu nadići kvalitetu

učitelja (poučavanja)!

Nastavnici:- ne osjećaju se dovoljno osposobljenim za nove

izazove- 55% nastavnika traži više ciljanog treninga nego

što trenutno primaju - traže bolju podršku kroz sustav praćenja i davanja

povratne informacije (feedback)- priznanje njihova rada od strane kolega/ravnatelja

je jaki poticaj za razvoj- važna uloga RUKOVODSTVA (ravnatelja)

Profesionalna karijera

Profesionalna karijera je kontinuirani proces osobnog i profesionalnog razvoja nastavnika koji uključuje:

� znanja i vještine stečene tijekom obrazovanja, osposobljavanja, stručnog usavršavanja

� osobu sa svim svojim vrijednostima, uvjerenjima, idejama, “istrčanim miljama”

� unutar konteksta (ustanove/sustava) u kojoj radi(Hargreaves i Fullan, 1992.)

Profesionalni razvoj

6 karakteristika profesionalnog razvoja nastavnika:

1) razvoj nastavnika se odvija kontinuirano (zapošljavanje - mirovina)

2) pojedinac je odgovoran za svoj profesionalan razvoj, ali u domeni zajedničke odgovornosti nastavnika i škole

3) potrebna je materijalna i stručna podrška, izvori

4) treba odgovoriti na potrebe nastavnika i škole (ne nužno istovremeno)

5) kao proces treba biti vjerodostojan (sam nastavnik je osnažen, učenici postižu bolje obrazovne rezultate, kolege vide napredak)

6) treba biti diferenciran u odnosu na specifične potrebe odreñenog razdoblja profesionalnog razvoja

(Day, 1999.)Jesu li seminari dovoljni? Potrebni jesu, dovoljni NISU.

Zadatak 1:

Opišite SVOJ profesionalni put od po četka do danas,navode ći doga ñaje i poticaje presudne za vašprofesionalni razvoj (vremenska crta, pejzaž,…)

Instrukcije tijekom škole i fakulteta

Podrška kolega i pedagoginje Nade

W. GlasserUvoñenje rada u timovima

Diskusijska listaNastava Matematike

Izlaganja na stručnim skupovima, članci u MIŠu

Dubravka, Zlata, LidijaUdžbenik

Šime, ElaGeoGebra, računalo uučionici

Napredovanjeu zvanju

Udruga Normala

Karakteristike nastavničke profesije

� velika razina autonomije� izoliranost� “pomažuća” profesija� stres, “izgorijevanje”, promjene u motiviranosti� konzervativni stavovi� ograničene mogućnosti suradničkog učenja� paradoks profesionalnog “napredovanja”� potreba za kontinuiranim profesionalnim razvojem

Razdoblja profesionalne karijere

Zadatak 2:

2.1. U kojem ste Vi razdobljuprofesionalne karijere?

2.2. Koje su aktivnosti bile klju čne za Vaše učenje?

Ključne točke karijere

Ključni dogañaji:

�

�

�

�

�

�

Aktivnosti (postupci) u profesionalnom učenju

Moje profesionalno učenje

Samostalno čitanje

Slušanje kolega

Provjerite (prvo samostalno, a zatim u paru ili grupi)slažete li se s ovim tvrdnjama:

� 1. Odrasli uče puno brže nego djeca.� 2. Odrasli više brinu radi neuspjeha nego djeca.� 3. Odrasli bolje uče radeći aktivno.� 4. Odrasli bolje uče u grupi s vršnjacima.� 5. Odrasli bolje usvajaju apstraktno i teoriju nego djeca.� 6. Odrasli žele izabrati svoj način učenja.� 7. Odrasle ne treba prisiljavati na učenje.� 8. Odrasli imaju svoje provjerene strategije učenja.� 9. Odrasli su sposobni procijeniti svoje učenje.

Učenje odraslih

� mora im biti jasna svrha učenja,� imaju svijest o sebi i usmjereni su pri učenju na

samovoñenje,� praktični su i fokusiraju se na one sadržaje koji će im

koristiti u radu, � bogat su izvor životnoga iskustva, znanja i vještina,� teže individualizaciji i različitim strategijama učenja,� teže biti aktivni i ravnopravni sudionici u procesu učenja, � većina potencijalne motivacije dolazi iznutra, dakle zbog

želje za napredovanjem, povećanjem zadovoljstva u poslu i samopoštovanjem.

Polazišta promjena od 80.-tih

� Makrorazina – promijenjeno shvaćanje što “učitelji trebaju moći i znati činiti”

� Školska razina – povećana odgovornost za mnoge izazove (obrazovni ishodi, nasilje,..)

� Nastavnička profesija – zahtjev za sve većom razinom kompetentnosti

Promjene - Model potresa

Nove paradigme

� Profesionalni razvoj kao cjeloživotna aktivnost� Prošireno razumijevanje učenja kao procesa

(socijalni konstruktivizam)

� Potreba za holističkim pristupom (student, pripravnik, nastavnik, mentor, savjetnik)

� Obrazovanje i stručno usavršavanje utemeljeno na kompetencijskom pristupu

Paradigma : Skup iskustava, informacija, uvjerenja i sistema koje posjeduje čovjek i koje imaju za cilj ucrtati smjernice kojima se treba kretati i koje odreñuju njegov način djelovanja u različitim situacijama. Socijalni konstruktivizam pretpostavlja da student aktivnim učenjem tijekom inicijalnog obrazovanja i pripravništva postupno stječe nastavničke kompetencije i razvija profesionalni identitet utemeljen na integraciji osobnog iskustva i spoznaja edukacijskih znanosti. Holisti čki pristup je humanistički pristup koji favorizira sudjelovanje i aktivan napor sudionika koji postaju suradnici i akteri odgovorni za svoje ponašanje u procesu promjena.

Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj

odgovornost je u potpunosti na pojedincuodgovornost je na drugima (predavaču)

orijentacija je razvojna, uvažava i nadograñujedosadašnja znanja, kompetencije pojedinca

polazište je pretpostavka "manjka" znanja, kompetencija

odabir tema prema interesu pojedincaodabir tema podreñen prioritetima drugih

u osnovi individualan procesmoguće samo u grupama

neovisan o voditelju stručnog usavršavanjaovisno o voditelju stručnog usavršavanja

očekivani rezultat je osobni i profesionalni razvoj očekuje se "prijenos" predstavljenih znanja

rezultat je osobna promjenavoñeno potrebama promjena u sustavu

dobrovoljančesto nametnuto (obvezno)

interni proces, ne ovisi o financijamaovisi o financijskim mogućnostima

kontinuitet neovisan o seminarimavremenski ograničeno

Profesionalni razvoj nastavnikaStru čno usavršavanje kroz stru čne skupove

Ono što se čini da svi žele za učenika, široku lepezu poticaja za učenje koje će učeniku omogućiti da doživljava, kreira, rješava probleme, koristi svoje iskustvo i surañuje sa drugima, je iz nekog razloga uskraćeno nastavniku u njegovom procesu učenja.

(Lieberman, 1995)

� Razmislite, kako ste predavanja i radionice kojima ste prisustvovali iskoristili za svoj profesionalni razvoj ? Od kojih ste predavanja i (ili) radionica imali najviše koristi u radu?

� Kakva ste poboljšanja uveli, što ste učinili novo, drugačije, dobro u posljednjih nekoliko godina? Čime ste posebno zadovoljni?

� Podijelite svoja pozitivna iskustva s kolegama u grupi, paru, a potom i sa svima.

Aktivnosti profesionalnog razvoja

sistematiziraje svoga rada radi promoviranja u zvanja M/S

priprema za rad s pripravnicima

stručni skupovi ŽSV-apriprema prezentacija, predavanja,...

seminari, konferencijeprikupljanje informacija

suradnja u IKT forumimaizrada materijala, testova, priručnikaučenje činjenjem

analiza testovatraženje i prihvaćanje pomoći/savjetaistraživanje (akcijsko istr.)

analiza primjene metoda razmjena ideja, mišljenja,dobre prakse uvoñenje/praćenje novih metoda

analiza videa nastaveslušanje/prihvaćanje različitih mišljenjapisanje (članaka,..)

razmjena iskustva s kolegamaizvoñenje nastavne jedinice u parupromatranje i praćenje

istraživački projektianaliza promatranog satarefleksija i samoevaluacija

sastavljanje izvještajadavanje/primanje povratne informacije postavljanje pitanja

izrada materijalapraćenje nastave pripravnik/mentoručenje iz svojih pogrešaka

timsko rješavanje problema praćenje izvoñenja nastave kolegeizrada bilježaka

šk. timovi - projektihospitiranje čitanje literature

grupne aktivnostiaktivnosti u paruindividualne aktivnosti

Oblici profesionalnog razvoja

OECD TALIS (2009):formalni (školovanje), neformalni (tečajevi, seminari, obuke i sl.), informalni(čitanje knjiga, gledanje tv emisija, čitanje novina, surfanje po internetu i sl):

� programi stručnog usavršavanja i radionice (predmetni sadržaji)� konferencije i seminari (prezentacija rezultata novijih istraživanja)� programi (na sveučilištima)� posjeti drugim školama� sudjelovanje u radu mreža nastavnika čija je svrha poticanje

profesionalnog razvoja� individualna ili grupna istraživanja� mentorstvo i/ili hospitiranje, praćenje rada kolega/-ica

Individualne aktivnosti:� čitanje stručne literature� neformalni dijalog s kolegama o temama relevantnim za unapreñenje

poučavanja.

Zadatak 3:Koliko je sati na VAŠEM profesionalnom satu?Za što je prekasno?Za što je prerano?Za što je baš pravo vrijeme?

Razine vrednovanja profesionalnog razvoja

1. Reakcije sudionikaProcjena reakcija sudionika na iskustvo

2. Učenje sudionikaMjerenje znanja, vještina, stavova koje su sudionici stekli

3. Organizacija podrške i promjeneJe li promjena na individualnoj razini potaknuta i podržana na svim

razinama? Utječe li program ili aktivnost na organizaciju i ozračje?

4. Korištenje novih znanja i vještina sudionikaKako možeš reći da se ono što su polaznici naučili koristi, i to dobro?

5. Obrazovni ishodi učenikaJe li učenik imao na bilo koji način korist od profesionalnog razvoja nastavnika?

Savjetnici, voditelji žsv-a, matematička društva, …organiziraju stručne skupove, ali

VI se PROFESIONALNO RAZVIJATE!!!

Načini, oblici, razine i područja profesionalnoga razvoja ovise o nama samima!

Promjena sustava je obavezna, ali razvojpojedinca je dobrovoljan.

Michael Fullan, 1990.

http://www.azoo.hr/tekst/zbornik-radova-strucno-usavrsavanje-i-profesionalni-razvoj-/2510

Zadatak

Potrebno je odabrati školu (profesore) koji će za sljedeće županijsko stručno vijeće pripremiti predavanje, radionicu, izvještaj, neko iskustvo u radu, problem,…

� odabrati neku metodsku jedinicu, temu,…� pisani ispiti (iskustva, analiza, prijedlozi, ocjenjivanje,…)� problemi u realizaciji nastave u razredu (iskustva,…)� razgovor u temi, problemu, realizaciji,…NE PPT!

Sljedeći put to će biti profesori iz neke druge škole!

Popravni ispiti

Za sljedeće žsv obavezno pripremite i donesite popravne ispite iz svoje škole!(Neda Lesar, viša savjetnica, azoo)

�Objedinite ispite na nivou škole (prema programima, broju sati,…)

�Donesite ispite u papirnatom i digitalnom obliku

pauza

USMENO OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje učenika u razredu

USMENO OCJENJIVANJE

� Uvodne napomene –� Razmjena iskustava o usmenom ispitivanju

( rad u parovima, zapisati na papiru,… )

� Objedinjavanje iskustava( izlaganje svakog para, bilježenje najvažnijeg i objedinjavanje iskustava,… )

� Predavanje: Usmeno ispitivanje- novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u sš- usmeno ispitivanje

� Zadatak za sljedeći skup (žsv)

Uvodne napomene

Ocjenjivanje učeničkog postignuća je zahtijevan, slojevit i vrlo složen zadatak nastavnika.

To je svaka aktivnost kojom se prosuñuje napredak učenika, a provodi se redovito kao sastavni dio učenja i poučavanja u školi.

Razmjena iskustava o usmenom ispitivanju

� rad u parovima, zapisati na papiru,…

� razmijenite svoja iskustva o usmenom ispitivanju, načine ispitivanja i ocjenjivanja, vremensku dinamiku provjeravanja, trajanje ispitivanja, …

� neki od Vas će podijeliti svoja iskustva s ostalima

� 5-10 minuta

Objedinjavanje iskustava

� izlaganje svakog para (ili bar nekoliko), bilježenje najvažnijeg i objedinjavanje iskustava,…

� -� -� -� -� -� -

Usmeno ocjenjivanje

Svrha ocjenjivanja je :� Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom

napretku što može ukazati na stanovite poteškoće ili manjkavosti koje treba ispraviti.

� Učenicima osigurati povratne informacije kako bi jasnije shvatili zahtjeve odreñene aktivnosti i poboljšali svoj rad.

� Motivirati učenike na bolji rad.� Osigurati evidenciju napretka učenika redovitim praćenjem

kroz dulje razdoblje.Time se pribavljaju potrebna saznanja za informiranje roditelja, a mogu poslužiti za definiranje standarda postignuća u odreñenim uvjetima.

� Ocijeniti učenikovu spremnost za buduće učenje, primjerice: jesu li učenici svladali prethodno gradivo potrebno za daljninapredak.

� Dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola.

Bloomova taksonomija znanja: - postignuća učenika u pogledu razine usvojenog znanja

� Znanje . Poznavanje definicija, formula, aksioma, tvrdnji, objekata, odnosa i osnovnih pravila.

� Razumijevanje . Rješavanje jednostavnih rutinskih zadataka, razumijevanje odnosa meñu podacima, primjerice; prepoznati razmjerne veličine ili čitati graf.

� Primjena . Povezivanje s drugim područjima i uporaba u svakodnevnom životu.

� Analiza . Rasčlanjivanje gradiva na sastavne dijelove i prepoznavanje uzročno posljedičnih veza.

� Sinteza . Sastavljanje dijelova u cjeline. Izrada djelotvornog plana i strategije rješavanja problema. Postavljanje hipoteza i otkrivanje matematičkih zakonitosti.

� Evaluacija (vrednovanje ). Samostalno, kritički i utemeljeno vrednovanje postupaka, strategija i rješenja.

Gagne-jeva klasifikacija znanja

� Osnovno i konceptualno znanjepoznavanje pojmova i činjenica

� Proceduralno znanjepoznavanje i učinkovita uporaba procedura (postupaka) i algoritama

� Problemsko znanjeuporaba znanja u novim situacijama, sposobnost uporabe konceptualnog i proceduralnog znanja

Usmeno ispitivanje je nužno jer se njime dobivaju važni podaci koji se ne mogu dobiti drugim načinima ispitivanja.

Osobitost tog načina jest u tome što nastavnik u izravnom odnosu utvrñuje i ocjenjuje napredak pojedinca u učenje s obzirom na njegove sposobnosti i motivaciju.

Usmeno ispitivanje pruža nastavniku uvid u sve razine znanja učenika.

Usmeno ispitivanje i ocjenjivanje znanja učenika

Pri utvrñivanju ocjene s obzirom na kvalitetu iskazanog znanjaslužimo se opisnim kriterijima.

Na osnovi predhodno spomenutih klasifikacija znanja i činjenicu da se one bitno ne razlikuju postignuće učenika u nastavi matematike moguće je opisati s obzirom na:� obrazlaganje (rješavanje, interpretacija, uporaba matematičkog

jezika)� primjena (rješavanje problema i primjena u novim situacijama)� znanje (razumijevanje pojmova i izvoñenje postupaka)

� Ocjenjivanje je povezano s načinima aktiviranja učenika.

� Danas se polazi od toga da učenici neće puno naučiti sjedeći u razredu, slušajući profesore koji govore, rješavajući unaprijed smišljene zadatke i procjenjujući kada bi mogli biti prozvani.

� Opažanje tijekom nastave može nastavniku pružiti obilje informacija o znanju učenika. Dakle, pod usmenim odgovorom ne podrazumijevamo samoodgovor “pred pločom”, nego se jedinstvenomocjenom mogu iskazati podaci koje učitelj prikupljaprateći rad učenika u raznim prigodama.

� Važno je da se ocjena daje javno, u razrednomodjelu , a još više da se istakne što je u čenik znao, a što nije , kako bi bio svjestan svih nedostataka tekako bi ih mogao prevladati.

� Obrada novoga gradiva takoñer je pogodna za ocjenjivanje. Tom prigodom mogu se ocijeniti učenici koji se na osnovi prije stečenog znanja uspješno snalaze u novim situacijama. U tom slučaju više dolazi do izražaja sposobnost snalaženja (darovitost) učenika, nego njihova marljivost i ustrajnost u radu.

� Satove utvr ñivanja i uvježbavanja treba iskoristiti za ocjenjivanje što više učenika. Pritom nije nužno sve učenike izvoditi pred ploču. Zadavanjem zadataka različite složenosti (nastavni listići), koje učenici samostalno rješavaju “na mjestu”, mogu se prikupiti podaci o stupnju usvojenosti odreñenog gradiva za veći broj učenika.

� I doma će zadaće mogu poslužiti za provjeravanje znanja učenika tako da se utvrdi je li učenik sam izradio zadaću. Vezano za zadaću, može se postaviti još

koje pitanje radi odreñivanja ocjene.

� Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje znanja pripada subjektivnom obliku ocjenjivanja jer procijenjena razina znanja ovisi o dojmu nastavnika.

� Osim poznatih nedostataka (strah ispitanika, ispitivačevo raspoloženje, simpatije, halo-efekt, pogreška sredine i dr.) možemo spomenuti i činjenicu da se ispituje samo manji dio gradiva i da učenici odgovaraju na različita pitanja pa je teže utvrditi objektivno mjerilo.

A sad da vidimo što o usmenom ispitivanju i ocjenjivanju kaže novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

pravilnikČlanak 2.

Definicije pojmova

(1) Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razinikompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti premaradu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima,a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

(2) Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija ipostavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnimplanom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom.

(3) Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnomepredmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

(4) Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja iprovjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnogapredmeta.

pravilnik

Članak 3.

Načini, postupci i elementi vrednovanja

(1) Načini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, nastavnoga plana i programa, strukovnoga kurikuluma, školskoga kurikuluma te ovoga Pravilnika i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.

(2) Elemente ocjenjivanja odreñenoga nastavnoga predmeta te načine i postupke vrednovanja izrañuje učitelj/nastavnik odreñenoga nastavnoga predmeta s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini.

pravilnik

Članak 6.

Uvodno ili inicijalno provjeravanje

(1) Učitelj/nastavnik može na početku nastavne godine - u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija učenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu – provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje.Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugoga tjedna od početka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera iz članka 10. ovoga Pravilnika.

(2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.

pravilnik

Članak 7.

Usmeno provjeravanje

(1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrañenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.

pravilnik

Članak 7.

Usmeno provjeravanje

(2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnom satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku.

pravilnik

Članak 7.

Usmeno provjeravanje

(3) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka.

Zadatak:

Isprobati tri različite vrste usmenog ispitivanja i ocjenjivanja, zabilježiti iskustva i pripremiti izvještaj za sljedeće županijsko stručno vijeće.

Pitanja:- stresno za učenike - pred pločom- zanimljivo i zabavno - novo gradivo- svejedno im je - uvježbavanje

- ponavljanje- domaće zadaće- rad u grupama- …

Razno

� Državni seminar za nastavnike matematike,

Primošten, 28.- 30. travnja 2011.

� Natjecanje:školsko/općinsko: 24. siječnja 2011.

županijsko: ………………… 2011.državno: Opatija, 1.- 3. travnja 2011.

Anketni list

� Što biste ubuduće željeli napraviti ili naučiti za svoj osobni profesionalni razvoj?

� Kako vam u tome može pomoći ŽSV?� Kakav oblik i temu stručnog usavršavanja biste željeli imati na ŽSV?� Imate li konkretnu ideju ili prijedlog?

Molim Vas popunite UPITNIK O RADU

ŽUPANIJSKOG STRUČNOG VIJEĆANASTAVNIKA MATEMATIKE TEHNI ČKIH ŠKOLA

GRAD ZAGREBi predajte mi!

Podjela potvrda o stručnom usavršavanju

� Potvrde sa stručnog skupa održanog 26.8.2010. u Strojarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića

� Današnje potvrde, 29.11.2010.

Hvala Vam na dolasku!Damir