Upload
lycong
View
261
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
1
UVID U NASTAVU Pedagoško-instruktivni, savjetodavni i
nadzorni rad stručnih savjetnika
Željko Potkonjak
Microsoft Word Document
Uputstvo stručnim
savjetnicima Microsoft Word Document
Oblici I modaliteti uvida u rad nastavnika
2
Nastava je jedinstven vaspitno-obrazovni proces (edukacija) koji se odvija u 3 etape:
2. Realizacija/izvođenje/
3. PRAĆENJE I VREDNOVANJE
1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
PROGRAM
znanja
umijeća
navike
razvoj sposobnosti
sistem vrijednosti
nastavnik
UČENIK
1. Što mjerimo? (znanje, sposobnosti, …)1. Kako mjerimo?a) opisno b) brojčano
c) ocjenjivačka rešetka
1. Nastavna strategije (subjekti u nastavi)2. Nastavna tehnologija3. Didaktičke strane nastave (spoznajna, psihološka, metodička, sociološka)1. Nastavni sistemi (tradicionalni, savremeni)2. Nastavni modeli
a) globalnib) operativni
a) učenjeb) poučavanjec) pripremanje
PRAĆENJE I OCJENJIVANJE:
ZNAČAJNI ČINIOCI NASTVE:PLANOVI:PROCESI:
NPP
3
Kvalitet nastave
• Briga o kvalitetu nastave treba biti prioritet svake institucije koja se bavi obrazovanjem.
• Kvalitet dolazi iznutra, on se ne može nametnuti samo vanjskom evaluacijom.
4
Tri šira skupa indikatorakvaliteta nastave:
1) Stručnost nastavnika (kompetencija)
2) Poznavanje i primjena metodičko-didaktičkih principa u nastavi
3) Motivacija za nastavu i odnos prema učenicima
5
Karakteristike kvalitetne nastave
Kako bismo mogli vrednovati kvalitet nastavemoramo odgovoriti na bar tri pitanja:
1. Koji je cilj nastave ?
2. Koji su indikatori kvalitetne nastave ?
3. Koji su kriterijumi za vrednovanje ?
6
Karakteristike kvalitetne nastaveIzvori informacija
Nema nastave koja je dobra «sama za sebe».
Šta je dobra nastava? 4 pitanja s tim u vezi:
a) Za koga dobra nastava ?
b) Za koje predmete/sadržaje dobra ?
c) Za koje ciljeve dobra ?
d) Za šta korisna ?
7
Neke karakteristike kvalitetne nastave( 1):
1. JASNO STRUKTURISANJE NASTAVE(procesa, ciljeva i sadržaja, uloga, demokratskih odnosa i sloboda.)
2. VISOK UDIO STVARNOG VREMENA UČENJA(zbog dobre organizacije vremena, tačnosti, podjele organizacijskih poslova, dinamike toka aktivnosti)
3. POTSTICAJNA SREDINA/KlIMA ZA UČENJE(zbog međusobnog poštovanja, pridržavanja pravila, preuzimanja odgovornosti, pravednosti i brige)
8
Neke karakteristike kvalitetne nastave(2):
4. PRIMJERENOST SADRŽAJA(zbog razumljivosti, postavljenih zadataka, pouzdanosti tematskog hoda, jasnoće i obaveznosti očekivanih rezultata)
5. KOMUNIKATIVNOST(zbog učešća u planiranju, kulture dijaloga, rasprava o smislu ucenja i povratnih informacija učenika)
6. RAZNOVRSNOST METODA(bogatstvo tehnika motivacije, raznovrsnost obrazaca djelovanja, varijabilnost oblika nastave i uravnoteženost metodickih postupaka)
9
Neke karakteristike kvalitetne nastave(3):
7. INDIVIDUALNO POTSTICANJE(zbog sloboda, strpljivosti i vremena, unutrašnje diferencijacije i integracije, analize individualnih postignuća u učenju i usklađenih planova potsticanja,posebnog potsticanja učenika sa posebnim potrebama)
8. INTELIGENTNO VJEŽBANJE(zbog osvješćivanja strategija učenja, primjerenih zadataka za vježbu, ciljane pomoći, poticajnih okvirnih uslova za ostvarivanje očekivanih ishoda učenja)
10
Neke karakteristike kvalitetne nastave(4):
9. JASNOĆA OČEKIVANIH POSTIGNUĆA / ISHODA UČENJA/(zbog nastave zasnovane na smjernicama i obrazovnim standardima iz NPP-a i prilagođene sposobnostima učenika, te zbog efektnih povratnih informacija o napretku u učenju)
10. PRIPREMLJENA SREDINA/USLOVI ZA NASTAVU I UČENJE(zbog reda, funkcionalne opreme, i upotrebljivih nastavnih sredstava i pomagala za učenje)
11
ŠTA BI DIREKTOR I PEDAGOG ŠKOLE TREBALI PRATITI ?
1.Planiranje i pripremanje nastave2. Efektnost organizacije i disciplinu odjeljnja3. Stil nastavnika4. Odnos nastavnika s učenicima5. Nivo i kvalitet učeničkog znanja6. Trajanje usvojenog znanja (pamćenje)
12
1. Planiranje i pripremanje nastave
Ima li nastavnik pripremu usklađenu s mjesečnim planom rada?
Pridaje li nastavnik u pripremanju nastave dovoljno pažnje različitom nivou znanja i sposobnosti usvajanja nastavnih sadržaja?
U kakvoj su vezi usvojeni sadržaji (trajno znanje) s planiranim aktivnostima?
Koje aktivnosti, izvore znanja i metode rada nastavnik planira da bi dostigao postavljeni cilj?
Kakva je i kolika planirana uloga nastavnika u izmjeni aktivnosti i različitim oblicima rada?
Kako je pripremljena učionica za planirani rad s učenicima?
13
2. Organizaciju odjeljenja i disciplinu
Kako se organizuje i izvodi grupni rad u različitim aktivnostima?
Na koji način se postiže motivisanost učenika za rad?
Kako nastavnik izlaže pojedine sadržaje i kako se učenici koriste različitim izvorima znanja?
Kako učenici učestvuju u radu i usvajaju gradivo?
Koji su dominantni oblici rada u nastavi?
Kakva je radna disciplina i međusobna saradnja učenika i nastavnika?
14
3. Stil nastavnika
Kako nastavnik izmjenjuje različite oblike rada, prilagođavajući ih potrebama učenika?
Koliko kreativnosti i istraživačke nastave koristi u svom radu?
Koliko uspješno osposobljava učenike za saradnički rad i rad u malim grupama?
Kako se koristi stručnom i drugom literaturom u rješavanju problema?
Kako potstiče i motiviše učenike, razvija zapažanje i razumijevanje, te provjerava nivo znanja učenika?
Kako odgovara na visoka očekivanja učenika, kako ih potstiče da rade ?
15
4. Odnos nastavnika s učenicima
Kako nastavnik odgovara na individualne potrebe učenika?
Kako komuniciraju učenik i nastavnik?
Kakva je kontrola nastavnika nad odjeljenjem, manjim grupama i individualno?
Kako učenici reaguju na sugestije nastavnika, njegova uputstva i zahtjeve?
Na koji način nastavnik razgovara s učenicima i o učenicima?
16
5. Kvalitet i nivo učeničkog znanja
Analizom usmenih i pismenih radova kroz koje se učenici otkrivaju emocionalno, praktično i fizički.
Posmatranjem timskog rada u kojem postoje povratne informacije i međusobna podjela znanja.
Kritički stav u vrednovanju učenikovih postignuća.
Posmatranjem učenika u samostalnom radu.
Napredak koji učenici iskažu mora biti mjerljiv u određenom vremenu.
Ostaviti učenicima dovoljno vremena da razmisle o svom radu.
17
6. Trajanje usvojenog znanja
Mjerljivo je širinom reprodukcije usvojenog znanja.
Načinom na koji učenici planiraju svoj budući rad.
Načinima rada koje koristi nastavnik da bi izgradio profil učenika s velikim znanjem.
Kako se učenici odnose prema ciljevima i programima učenje datim u NPP.
18
PROVJERA POSTIGNUĆA UČENIKA U KONTEKSTU UVIDA STRUČNOG SAVJETNIKA U
RAD NASTAVNIKA
Provjera postignuća učenika tokom uvida u rad nastavnika mora biti provedena u cilju relevantne argumentacije zaključaka o kvalitetu rada nastavnika kada metodično-sadržajna analiza utvrdi nedostatke ili neusaglašenosti sa procjenama o radu nastavnika koje su dali direkror ili pedagog na osnovu opservacije nastavnih časova.
19
OSNOVNI CILJEVI
Utvrditi nivo stečenih znanja, vještina i kompetencija učenika iz nastavnih predmeta/područja
Utvrditi koliko su učenici osposobljeni za samostalno rješavanje problema razmišljanjem i smislenim učenjem.
20
VIŠESTRUKI CILJEVI
Upoznavanje škola s postupkom standardizovnog vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća iz nastavnih predmeta/područja
Prihvatanje rezultata vrednovanja kao smjernica u poboljšanju kvalitete nastave.
21
22
MODERNI MATEMATIČKI KURIKULUM
RJEŠAVANJEPROBLEMSKIH
ZADATAKA
STAVOVIMETAKOGNICIJA
PRO
CESI
KONCEPTI
VJEŠTINENUMERIČKI, GEOMETRIJSKI,
ALGEBARSKI, ANALITIČKI, STOHASTIČKI, STATISTIČKI
DEDUKTIVNIINDUKTIVNI
ZAKLJUČIVANJEHEURISTIKE
PODRŠKA I RAZVOJ UČENIČKOGVLASTITOG MIŠLJENJA
I VIŠIH MISAONIH SPOSOBNOSTIUVAŽAVANJE
INTERESSAMOPOUZDANJE
PROCJENJIVANJEMISAONA MATEMATIKA
ALGORITMIKOMUNIKACIJA
23
24
MATEMATIČKE KOMPETENCIJE – OPŠTE I SPECIFIČNE
OPŠTE MATEMATIČKE KOMPETENCIJE
RJEŠAVANJE PROBLEMA
SPECIFIČNE MATEMATIČKE KOMPETENCIJE
(VEZANE UZ SADRŽAJE)
KOMUNIKACIJA-MATEMATIČKI I GOVORNI JEZIK
MODELIRANJE
MATEMATIČKO REPREZENTIRANJE
ARGUMENTOVANJE
25
POSEBNI CILJEVIOBRAZOVNI ISHODI
Dvije dimenzije u ocjenjivanju
◦ Širina: sadržaj◦ Dubina: taksonomija
Taksonomije – pomoć kod izrade ishoda učenja
• Bloomova taksonomija
• Specifične taksonomije za pojedina područja klasifikuju ishode učenja i omogućavaju konstrukciju provjere i zadataka uskladu sa zadanim ishodima
26
Taksonomije – matematika. Polya (1981) – pomak od autoritarnog nastavnika donastavnika koji je podrška
. Galbraith & Haines (2001) – 3 uloge:◦ mehanička, interpretacijska, konstruktivna
. Smith et al. (1996) – MATH taxonomy◦ Mathematical Assessment Task Hierarchy
. TIMSS (2003)◦ Trends in International Mathematics and Science Study
. Cox (2003) – MATH-KIT◦ Omogućava kreiranje nastavnog procesa u skladu s ciljevima učenja◦ Jednostavna za klasifikaciju dubine znanja◦ Pogodna i za ocjenjivanje preko web-a (e-učenje)
27
Cox taxonomy – Math-KIT
K Knowledge/routine skills and techniques (knowledge, remember,recognition, define, identify )B: znanje,djelom.primjena
I Interpretation /insight of these (understand, analysis,distinguish, investigate, prove)B: razumijevanje,primjena,analiza
T Transfer to new context and application (application,evaluation, synthesis/create,design, formulate)B: sinteza,evaluacija
28
Šta je kvalitetno ocjenjivanje?
• Ocjenjivanje mora biti u direktnoj vezi s ishodima učenja
•. Ta veza treba biti stvarna i značajna
• Ocjenjivanje treba biti:◦ Pouzdano◦ Transparentno i◦ Pravedno
• Omogućava i potstiče učenje
.
29
SVRHA OCJENJIVANJAPomaže učenicima u učenju:
• Preko ishoda učenja učenicima se saopštava šta se od njih očekuje
• Gradira se nivo očekivanja
Pomaže nastavniku:
• Prema tome se pripremaju metode poučavanja
• Ali i metode praćenja napretka učenika i ocjenjivanje njihovog efekta
30
O čemu još treba voditi računa?
•. Način ocjenjivanja “uči” učenike kako trebaju raditi
• Ocjenjivanje treba, bar implicitno, sadržavati taksonomiju
• Autentična realna situacija – kad god se može
• Kod ocjenjivanja treba voditi računa o različitosti učenika
◦ Stilovi učenja (vizualni, audio, kinestetički …)◦ Motivaciji (orijentisanost cilju, učenju, društvu…)
31
razumijevanje
primjena
analiza
sinteza
procjena
6 nivoa Bloomove taksonomije
pamćenje
razumijevanje
rocjenap
sintezaanaliza
primjena
V
I
Š
I
N
I
Ž
I
32
POJEDNOSTAVLJENO:
Učim zato da naučim zadano gradivo i odgovorim na
pitanje.
Učim zato da uočim princip i riješim problem.
33
Svrha vrednovanja učeničkih postignućakvalitetnija nastava
veća motivacija za učenje veća postignuća učenika
1. Učenici tačno znaju što rade dobro, a što loše
mogu ispraviti loše
2. Nastavnici znaju koliko je efektan konkretni način poučavanja i učenja
mogu ga unaprijediti
34
Klasifikacija znanja i kognitivnih procesa (revidirana Bloomova taksonomija)
Dimenzije znanja
Dimenzije kognitivnih procesa
1.pamćenje
2.razumijevanje
3.primjena
4.analiziranje
5.evaluiranje
6.kreiranje
Činjenično znanje
Konceptualno znanje
Proceduralno znanje
Metakognitivno znanje
35
PROBLEMUčenje zadanog gradiva
Zadano mu je što treba naučiti.
Nauči što mu je zadano.
Dobije već postavljen problem na kojem treba pokazati kako bi primijenio naučeno.
START
NIŽE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
GRADIVO
36
PROBLEM
Uviđa problem i jasno mu je što treba naučiti da bi ga riješio.
Nauči što mu je potrebno.
Primijeni naučeno i riješi problem.
START
VIŠE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Učenje na problemima
37
Nivoi važnosti sadržaja učenja i poučavanja
potrebno znatiduboko i trajnorazumijevanje
važno znatiznanje i efikasno
djelovanje
vrijedno znatiOpšte poznavanje
38
OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ KATEGORIJI ZNANJA
Činjenično (obuhvata osnovne elemente, poznavanje terminologije unutar predmeta)
Konceptualno ( obuhvata poznavanje kategorija i klasifikacija, principa i generalizacija, teorija, modela, struktura...)
Proceduralno ( znanje procedure – kako nešto učiniti, znanje vještina i algoritama...)
39
OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ OD ŠEST KATEGORIJA KOGNITIVNIH PROCESA
Pamćenje – nabraja, ponavlja
Razumijevanje – može objasniti
Primjenjivanje (koristiti se naučenim) – računa, rješava probleme
Analiziranje (razumjeti zašto) - razvrstava, izvodi, pretpostavke
Sintetiziranje (procijeniti) – kreira, oblikuje
Procjenjivanje (reorganizovati u nove oblike) – vrednuje, izabira
40
Šta je provjeravanje učeničkih postignuća u kontekstu
uvida stručnog savjetnika u rad nastavnika?
Proces provjeravanje učeničkih postignuća je naša svakodnevna aktivnost, provodimo ga s namjerom da utvrdimo i procjenjujemo kvalitet rada nastavnika
A što je znanje? Kako znamo šta to moramo ispitivati? Ispitujemo li svi jedno te isto kao znanje? Možemo li ga definisati (mi pojedinačno, ili Zavod, ili Ministarstvo ili ...)? Ili se možemo dogovoriti?
41
Šta sve prepoznajemo kao znanje?
U različitim predmetima, ali i različiti pojedinci unutar istog predmeta, različite kompetencije prepoznaju, identifikuju kao
znanje: brzinu izvođenja operacija, tačnost, skladnost, efektnost, reprodukciju činjenica, razumijevanje, mogućnost upotrebe usvojenog, mogućnost povezivanja, kreativnost i inovativnost ...
42
- standardne provjere znanja
- testovi (standardizovani) tradicionalno
- pisanje eseja- praktični zadaci
- posmatranje i bilježenje
- dijagnostički upitnici (ček liste i skale procjene)
- razgovor učenika i nastavnika
- postavljanje pitanja otvorenog tipa
- portfolije (zbirke učeničkih radova)
TEHNIKE TEHNIKE vrednovanja postignuća
Prikupiti podatke za kognitivno, afektivno i socijalno područje
43
RRezultat vrednovanjaezultat vrednovanja postignuća može se izraziti:
brojčanom ocjenom
kvantitativnim opisom znanja
(Tačno je riješio 15 od 20 zadataka.)
stepenom usvojenosti znanja
(Ana je uspješno riješila 70% zadataka.)
kvalitativnim opisom znanja
(Ana zna………..)
dihotomnim izrazom „usvojio“ ili „nije usvojio“- odredi se kriterijum uspješnosti - znanje je usvojio svako ko zadovolji taj kriterijum- npr. Znanje iz matematike je uspješno savladano ako učenik riješi
90% zadataka.
44
PRIMJERI PRIMJERI
Microsoft Word Document
PRIMJERI
Microsoft Word Document Microsoft Word
DocumentMicrosoft Word
Document Microsoft Word Document
Microsoft Word Document
Microsoft Word Document Microsoft Word
Document
Microsoft Word Document Microsoft Word
Document
Microsoft Word Document
Microsoft Word Document
PRIMJERI
Modeli provjere ucenickih postignuca.zip
45
HVALA ZA PAŽNJU