45
1 UVID U NASTAVU Pedagoško-instruktivni, savjetodavni i nadzorni rad stručnih savjetnika Željko Potkonjak Microsoft Word Document Uputstvo stručnim savjetnicim a Microsoft Word Document Oblici I modaliteti uvida u rad nastavnika

Uvid u rad nastavnika

  • Upload
    lycong

  • View
    261

  • Download
    5

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Uvid u rad nastavnika

1

UVID U NASTAVU Pedagoško-instruktivni, savjetodavni i

nadzorni rad stručnih savjetnika

Željko Potkonjak

Microsoft Word Document

Uputstvo stručnim

savjetnicima Microsoft Word Document

Oblici I modaliteti uvida u rad nastavnika

Page 2: Uvid u rad nastavnika

2

Nastava je jedinstven vaspitno-obrazovni proces (edukacija) koji se odvija u 3 etape:

2. Realizacija/izvođenje/

3. PRAĆENJE I VREDNOVANJE

1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

PROGRAM

znanja

umijeća

navike

razvoj sposobnosti

sistem vrijednosti

nastavnik

UČENIK

1. Što mjerimo? (znanje, sposobnosti, …)1. Kako mjerimo?a) opisno b) brojčano

c) ocjenjivačka rešetka

1. Nastavna strategije (subjekti u nastavi)2. Nastavna tehnologija3. Didaktičke strane nastave (spoznajna, psihološka, metodička, sociološka)1. Nastavni sistemi (tradicionalni, savremeni)2. Nastavni modeli

a) globalnib) operativni

a) učenjeb) poučavanjec) pripremanje

PRAĆENJE I OCJENJIVANJE:

ZNAČAJNI ČINIOCI NASTVE:PLANOVI:PROCESI:

NPP

Page 3: Uvid u rad nastavnika

3

Kvalitet nastave

• Briga o kvalitetu nastave treba biti prioritet svake institucije koja se bavi obrazovanjem.

• Kvalitet dolazi iznutra, on se ne može nametnuti samo vanjskom evaluacijom.

Page 4: Uvid u rad nastavnika

4

Tri šira skupa indikatorakvaliteta nastave:

1) Stručnost nastavnika (kompetencija)

2) Poznavanje i primjena metodičko-didaktičkih principa u nastavi

3) Motivacija za nastavu i odnos prema učenicima

Page 5: Uvid u rad nastavnika

5

Karakteristike kvalitetne nastave

Kako bismo mogli vrednovati kvalitet nastavemoramo odgovoriti na bar tri pitanja:

1. Koji je cilj nastave ?

2. Koji su indikatori kvalitetne nastave ?

3. Koji su kriterijumi za vrednovanje ?

Page 6: Uvid u rad nastavnika

6

Karakteristike kvalitetne nastaveIzvori informacija

Nema nastave koja je dobra «sama za sebe».

Šta je dobra nastava? 4 pitanja s tim u vezi:

a) Za koga dobra nastava ?

b) Za koje predmete/sadržaje dobra ?

c) Za koje ciljeve dobra ?

d) Za šta korisna ?

Page 7: Uvid u rad nastavnika

7

Neke karakteristike kvalitetne nastave( 1):

1. JASNO STRUKTURISANJE NASTAVE(procesa, ciljeva i sadržaja, uloga, demokratskih odnosa i sloboda.)

2. VISOK UDIO STVARNOG VREMENA UČENJA(zbog dobre organizacije vremena, tačnosti, podjele organizacijskih poslova, dinamike toka aktivnosti)

3. POTSTICAJNA SREDINA/KlIMA ZA UČENJE(zbog međusobnog poštovanja, pridržavanja pravila, preuzimanja odgovornosti, pravednosti i brige)

Page 8: Uvid u rad nastavnika

8

Neke karakteristike kvalitetne nastave(2):

4. PRIMJERENOST SADRŽAJA(zbog razumljivosti, postavljenih zadataka, pouzdanosti tematskog hoda, jasnoće i obaveznosti očekivanih rezultata)

5. KOMUNIKATIVNOST(zbog učešća u planiranju, kulture dijaloga, rasprava o smislu ucenja i povratnih informacija učenika)

6. RAZNOVRSNOST METODA(bogatstvo tehnika motivacije, raznovrsnost obrazaca djelovanja, varijabilnost oblika nastave i uravnoteženost metodickih postupaka)

Page 9: Uvid u rad nastavnika

9

Neke karakteristike kvalitetne nastave(3):

7. INDIVIDUALNO POTSTICANJE(zbog sloboda, strpljivosti i vremena, unutrašnje diferencijacije i integracije, analize individualnih postignuća u učenju i usklađenih planova potsticanja,posebnog potsticanja učenika sa posebnim potrebama)

8. INTELIGENTNO VJEŽBANJE(zbog osvješćivanja strategija učenja, primjerenih zadataka za vježbu, ciljane pomoći, poticajnih okvirnih uslova za ostvarivanje očekivanih ishoda učenja)

Page 10: Uvid u rad nastavnika

10

Neke karakteristike kvalitetne nastave(4):

9. JASNOĆA OČEKIVANIH POSTIGNUĆA / ISHODA UČENJA/(zbog nastave zasnovane na smjernicama i obrazovnim standardima iz NPP-a i prilagođene sposobnostima učenika, te zbog efektnih povratnih informacija o napretku u učenju)

10. PRIPREMLJENA SREDINA/USLOVI ZA NASTAVU I UČENJE(zbog reda, funkcionalne opreme, i upotrebljivih nastavnih sredstava i pomagala za učenje)

Page 11: Uvid u rad nastavnika

11

ŠTA BI DIREKTOR I PEDAGOG ŠKOLE TREBALI PRATITI ?

1.Planiranje i pripremanje nastave2. Efektnost organizacije i disciplinu odjeljnja3. Stil nastavnika4. Odnos nastavnika s učenicima5. Nivo i kvalitet učeničkog znanja6. Trajanje usvojenog znanja (pamćenje)

Page 12: Uvid u rad nastavnika

12

1. Planiranje i pripremanje nastave

Ima li nastavnik pripremu usklađenu s mjesečnim planom rada?

Pridaje li nastavnik u pripremanju nastave dovoljno pažnje različitom nivou znanja i sposobnosti usvajanja nastavnih sadržaja?

U kakvoj su vezi usvojeni sadržaji (trajno znanje) s planiranim aktivnostima?

Koje aktivnosti, izvore znanja i metode rada nastavnik planira da bi dostigao postavljeni cilj?

Kakva je i kolika planirana uloga nastavnika u izmjeni aktivnosti i različitim oblicima rada?

Kako je pripremljena učionica za planirani rad s učenicima?

Page 13: Uvid u rad nastavnika

13

2. Organizaciju odjeljenja i disciplinu

Kako se organizuje i izvodi grupni rad u različitim aktivnostima?

Na koji način se postiže motivisanost učenika za rad?

Kako nastavnik izlaže pojedine sadržaje i kako se učenici koriste različitim izvorima znanja?

Kako učenici učestvuju u radu i usvajaju gradivo?

Koji su dominantni oblici rada u nastavi?

Kakva je radna disciplina i međusobna saradnja učenika i nastavnika?

Page 14: Uvid u rad nastavnika

14

3. Stil nastavnika

Kako nastavnik izmjenjuje različite oblike rada, prilagođavajući ih potrebama učenika?

Koliko kreativnosti i istraživačke nastave koristi u svom radu?

Koliko uspješno osposobljava učenike za saradnički rad i rad u malim grupama?

Kako se koristi stručnom i drugom literaturom u rješavanju problema?

Kako potstiče i motiviše učenike, razvija zapažanje i razumijevanje, te provjerava nivo znanja učenika?

Kako odgovara na visoka očekivanja učenika, kako ih potstiče da rade ?

Page 15: Uvid u rad nastavnika

15

4. Odnos nastavnika s učenicima

Kako nastavnik odgovara na individualne potrebe učenika?

Kako komuniciraju učenik i nastavnik?

Kakva je kontrola nastavnika nad odjeljenjem, manjim grupama i individualno?

Kako učenici reaguju na sugestije nastavnika, njegova uputstva i zahtjeve?

Na koji način nastavnik razgovara s učenicima i o učenicima?

Page 16: Uvid u rad nastavnika

16

5. Kvalitet i nivo učeničkog znanja

Analizom usmenih i pismenih radova kroz koje se učenici otkrivaju emocionalno, praktično i fizički.

Posmatranjem timskog rada u kojem postoje povratne informacije i međusobna podjela znanja.

Kritički stav u vrednovanju učenikovih postignuća.

Posmatranjem učenika u samostalnom radu.

Napredak koji učenici iskažu mora biti mjerljiv u određenom vremenu.

Ostaviti učenicima dovoljno vremena da razmisle o svom radu.

Page 17: Uvid u rad nastavnika

17

6. Trajanje usvojenog znanja

Mjerljivo je širinom reprodukcije usvojenog znanja.

Načinom na koji učenici planiraju svoj budući rad.

Načinima rada koje koristi nastavnik da bi izgradio profil učenika s velikim znanjem.

Kako se učenici odnose prema ciljevima i programima učenje datim u NPP.

Page 18: Uvid u rad nastavnika

18

PROVJERA POSTIGNUĆA UČENIKA U KONTEKSTU UVIDA STRUČNOG SAVJETNIKA U

RAD NASTAVNIKA

Provjera postignuća učenika tokom uvida u rad nastavnika mora biti provedena u cilju relevantne argumentacije zaključaka o kvalitetu rada nastavnika kada metodično-sadržajna analiza utvrdi nedostatke ili neusaglašenosti sa procjenama o radu nastavnika koje su dali direkror ili pedagog na osnovu opservacije nastavnih časova.

Page 19: Uvid u rad nastavnika

19

OSNOVNI CILJEVI

Utvrditi nivo stečenih znanja, vještina i kompetencija učenika iz nastavnih predmeta/područja

Utvrditi koliko su učenici osposobljeni za samostalno rješavanje problema razmišljanjem i smislenim učenjem.

Page 20: Uvid u rad nastavnika

20

VIŠESTRUKI CILJEVI

Upoznavanje škola s postupkom standardizovnog vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća iz nastavnih predmeta/područja

Prihvatanje rezultata vrednovanja kao smjernica u poboljšanju kvalitete nastave.

Page 21: Uvid u rad nastavnika

21

Page 22: Uvid u rad nastavnika

22

MODERNI MATEMATIČKI KURIKULUM

RJEŠAVANJEPROBLEMSKIH

ZADATAKA

STAVOVIMETAKOGNICIJA

PRO

CESI

KONCEPTI

VJEŠTINENUMERIČKI, GEOMETRIJSKI,

ALGEBARSKI, ANALITIČKI, STOHASTIČKI, STATISTIČKI

DEDUKTIVNIINDUKTIVNI

ZAKLJUČIVANJEHEURISTIKE

PODRŠKA I RAZVOJ UČENIČKOGVLASTITOG MIŠLJENJA

I VIŠIH MISAONIH SPOSOBNOSTIUVAŽAVANJE

INTERESSAMOPOUZDANJE

PROCJENJIVANJEMISAONA MATEMATIKA

ALGORITMIKOMUNIKACIJA

Page 23: Uvid u rad nastavnika

23

Page 24: Uvid u rad nastavnika

24

MATEMATIČKE KOMPETENCIJE – OPŠTE I SPECIFIČNE

OPŠTE MATEMATIČKE KOMPETENCIJE

RJEŠAVANJE PROBLEMA

SPECIFIČNE MATEMATIČKE KOMPETENCIJE

(VEZANE UZ SADRŽAJE)

KOMUNIKACIJA-MATEMATIČKI I GOVORNI JEZIK

MODELIRANJE

MATEMATIČKO REPREZENTIRANJE

ARGUMENTOVANJE

Page 25: Uvid u rad nastavnika

25

POSEBNI CILJEVIOBRAZOVNI ISHODI

Dvije dimenzije u ocjenjivanju

◦ Širina: sadržaj◦ Dubina: taksonomija

Taksonomije – pomoć kod izrade ishoda učenja

• Bloomova taksonomija

• Specifične taksonomije za pojedina područja klasifikuju ishode učenja i omogućavaju konstrukciju provjere i zadataka uskladu sa zadanim ishodima

Page 26: Uvid u rad nastavnika

26

Taksonomije – matematika. Polya (1981) – pomak od autoritarnog nastavnika donastavnika koji je podrška

. Galbraith & Haines (2001) – 3 uloge:◦ mehanička, interpretacijska, konstruktivna

. Smith et al. (1996) – MATH taxonomy◦ Mathematical Assessment Task Hierarchy

. TIMSS (2003)◦ Trends in International Mathematics and Science Study

. Cox (2003) – MATH-KIT◦ Omogućava kreiranje nastavnog procesa u skladu s ciljevima učenja◦ Jednostavna za klasifikaciju dubine znanja◦ Pogodna i za ocjenjivanje preko web-a (e-učenje)

Page 27: Uvid u rad nastavnika

27

Cox taxonomy – Math-KIT

K Knowledge/routine skills and techniques (knowledge, remember,recognition, define, identify )B: znanje,djelom.primjena

I Interpretation /insight of these (understand, analysis,distinguish, investigate, prove)B: razumijevanje,primjena,analiza

T Transfer to new context and application (application,evaluation, synthesis/create,design, formulate)B: sinteza,evaluacija

Page 28: Uvid u rad nastavnika

28

Šta je kvalitetno ocjenjivanje?

• Ocjenjivanje mora biti u direktnoj vezi s ishodima učenja

•. Ta veza treba biti stvarna i značajna

• Ocjenjivanje treba biti:◦ Pouzdano◦ Transparentno i◦ Pravedno

• Omogućava i potstiče učenje

.

Page 29: Uvid u rad nastavnika

29

SVRHA OCJENJIVANJAPomaže učenicima u učenju:

• Preko ishoda učenja učenicima se saopštava šta se od njih očekuje

• Gradira se nivo očekivanja

Pomaže nastavniku:

• Prema tome se pripremaju metode poučavanja

• Ali i metode praćenja napretka učenika i ocjenjivanje njihovog efekta

Page 30: Uvid u rad nastavnika

30

O čemu još treba voditi računa?

•. Način ocjenjivanja “uči” učenike kako trebaju raditi

• Ocjenjivanje treba, bar implicitno, sadržavati taksonomiju

• Autentična realna situacija – kad god se može

• Kod ocjenjivanja treba voditi računa o različitosti učenika

◦ Stilovi učenja (vizualni, audio, kinestetički …)◦ Motivaciji (orijentisanost cilju, učenju, društvu…)

Page 31: Uvid u rad nastavnika

31

razumijevanje

primjena

analiza

sinteza

procjena

6 nivoa Bloomove taksonomije

pamćenje

razumijevanje

rocjenap

sintezaanaliza

primjena

V

I

Š

I

N

I

Ž

I

Page 32: Uvid u rad nastavnika

32

POJEDNOSTAVLJENO:

Učim zato da naučim zadano gradivo i odgovorim na

pitanje.

Učim zato da uočim princip i riješim problem.

Page 33: Uvid u rad nastavnika

33

Svrha vrednovanja učeničkih postignućakvalitetnija nastava

veća motivacija za učenje veća postignuća učenika

1. Učenici tačno znaju što rade dobro, a što loše

mogu ispraviti loše

2. Nastavnici znaju koliko je efektan konkretni način poučavanja i učenja

mogu ga unaprijediti

Page 34: Uvid u rad nastavnika

34

Klasifikacija znanja i kognitivnih procesa (revidirana Bloomova taksonomija)

Dimenzije znanja

Dimenzije kognitivnih procesa

1.pamćenje

2.razumijevanje

3.primjena

4.analiziranje

5.evaluiranje

6.kreiranje

Činjenično znanje

Konceptualno znanje

Proceduralno znanje

Metakognitivno znanje

Page 35: Uvid u rad nastavnika

35

PROBLEMUčenje zadanog gradiva

Zadano mu je što treba naučiti.

Nauči što mu je zadano.

Dobije već postavljen problem na kojem treba pokazati kako bi primijenio naučeno.

START

NIŽE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

GRADIVO

Page 36: Uvid u rad nastavnika

36

PROBLEM

Uviđa problem i jasno mu je što treba naučiti da bi ga riješio.

Nauči što mu je potrebno.

Primijeni naučeno i riješi problem.

START

VIŠE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

Učenje na problemima

Page 37: Uvid u rad nastavnika

37

Nivoi važnosti sadržaja učenja i poučavanja

potrebno znatiduboko i trajnorazumijevanje

važno znatiznanje i efikasno

djelovanje

vrijedno znatiOpšte poznavanje

Page 38: Uvid u rad nastavnika

38

OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ KATEGORIJI ZNANJA

Činjenično (obuhvata osnovne elemente, poznavanje terminologije unutar predmeta)

Konceptualno ( obuhvata poznavanje kategorija i klasifikacija, principa i generalizacija, teorija, modela, struktura...)

Proceduralno ( znanje procedure – kako nešto učiniti, znanje vještina i algoritama...)

Page 39: Uvid u rad nastavnika

39

OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ OD ŠEST KATEGORIJA KOGNITIVNIH PROCESA

Pamćenje – nabraja, ponavlja

Razumijevanje – može objasniti

Primjenjivanje (koristiti se naučenim) – računa, rješava probleme

Analiziranje (razumjeti zašto) - razvrstava, izvodi, pretpostavke

Sintetiziranje (procijeniti) – kreira, oblikuje

Procjenjivanje (reorganizovati u nove oblike) – vrednuje, izabira

Page 40: Uvid u rad nastavnika

40

Šta je provjeravanje učeničkih postignuća u kontekstu

uvida stručnog savjetnika u rad nastavnika?

Proces provjeravanje učeničkih postignuća je naša svakodnevna aktivnost, provodimo ga s namjerom da utvrdimo i procjenjujemo kvalitet rada nastavnika

A što je znanje? Kako znamo šta to moramo ispitivati? Ispitujemo li svi jedno te isto kao znanje? Možemo li ga definisati (mi pojedinačno, ili Zavod, ili Ministarstvo ili ...)? Ili se možemo dogovoriti?

Page 41: Uvid u rad nastavnika

41

Šta sve prepoznajemo kao znanje?

U različitim predmetima, ali i različiti pojedinci unutar istog predmeta, različite kompetencije prepoznaju, identifikuju kao

znanje: brzinu izvođenja operacija, tačnost, skladnost, efektnost, reprodukciju činjenica, razumijevanje, mogućnost upotrebe usvojenog, mogućnost povezivanja, kreativnost i inovativnost ...

Page 42: Uvid u rad nastavnika

42

- standardne provjere znanja

- testovi (standardizovani) tradicionalno

- pisanje eseja- praktični zadaci

- posmatranje i bilježenje

- dijagnostički upitnici (ček liste i skale procjene)

- razgovor učenika i nastavnika

- postavljanje pitanja otvorenog tipa

- portfolije (zbirke učeničkih radova)

TEHNIKE TEHNIKE vrednovanja postignuća

Prikupiti podatke za kognitivno, afektivno i socijalno područje

Page 43: Uvid u rad nastavnika

43

RRezultat vrednovanjaezultat vrednovanja postignuća može se izraziti:

brojčanom ocjenom

kvantitativnim opisom znanja

(Tačno je riješio 15 od 20 zadataka.)

stepenom usvojenosti znanja

(Ana je uspješno riješila 70% zadataka.)

kvalitativnim opisom znanja

(Ana zna………..)

dihotomnim izrazom „usvojio“ ili „nije usvojio“- odredi se kriterijum uspješnosti - znanje je usvojio svako ko zadovolji taj kriterijum- npr. Znanje iz matematike je uspješno savladano ako učenik riješi

90% zadataka.

Page 44: Uvid u rad nastavnika

44

PRIMJERI PRIMJERI

Microsoft Word Document

PRIMJERI

Microsoft Word Document Microsoft Word

DocumentMicrosoft Word

Document Microsoft Word Document

Microsoft Word Document

Microsoft Word Document Microsoft Word

Document

Microsoft Word Document Microsoft Word

Document

Microsoft Word Document

Microsoft Word Document

PRIMJERI

Modeli provjere ucenickih postignuca.zip

Page 45: Uvid u rad nastavnika

45

HVALA ZA PAŽNJU