· Web viewNacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje sadrži polazišta, vrijednosti, načela i ciljeve, generirane iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-obrazovne

KURIKULUM

DJEČJEG VRTIĆA „TRATINČICA“

Za pedagošku godinu 2016./2017.

Zagreb, rujan 2016.

Na temelju čl. 21 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i čl. Statuta, Upravno vijeće Dječjeg vrtića „Tratinčica“ donijelo je na prijedlog ravnateljice Kurikulum DV Tratinčica za pedagošku godinu 2016./2017. na sjednici od 29.09.2016.

KLASA: 601-02/16-04/02

UR BROJ: 251-568-04-16-1

Zagreb, 29.09.2016.

Ravnateljica:

_____________________

Nevenka Baksa, mag.praesc.educ.

Predsjednik Upravnog vijeća:

_____________________

Meri Kralj

OSNOVNI PODACI O USTANOVI

ŽUPANIJA: Grad Zagreb

ADRESA: Sv. Mateja 131

URL: www.vrtic-tratincica.zagreb.hr

e-mail: [email protected]

tel. 01/ 6600 557; 6602 312

fax:01/ 6625 062

Radno vrijeme: od 6,00 do 18,00

OIB: 20169135633

OSNIVAČ: Grad Zagreb

GODINA OSNIVANJA: 1981.

Ustanova je upisana u Trgovački sud u Zagrebu u registarskom ulošku pod brojem 1-40404

PODRUČNI OBJEKTI:HRIBAROV PRILAZ 2: 6687-802

VAJDIN VIJENAC 2: 6686-933

SV. MATEJA 55: 6691-768

SV. MATEJA 73: 6620-916

KARELA ZAHRADNIKA 13 b: 6640-804

BUZINSKA CESTA 49: 6608-614

KAMENARKA 37: 6465-210

VIZIJA VRTIĆA - u skladu sa suvremenim spoznajama o djetetu, izgrađivanje

kvalitetne, suvremene ustanove za rani i predškolski odgoj ,otvorene za pluralizam

pedagoških ideja i koncepcija, poticajne za igru i učenje djeteta i podrška u

ostvarivanju roditeljske uloge.

mailto:[email protected]

http://www.vrtic-tratincica.zagreb.hr/

SADRŽAJ str.

UVOD……………………………………………………………………………....1

1. NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE……………………………………………………………………2

1.1. Načela Nacionalnog kurikuluma za rani predškolski odgoj i Obrazovanje………………………………………………………………..2 1.2. Svrha, važnost i struktura predškolskog kurikuluma…………………….6 1.3. Ciljevi kurikuluma……………………………………………………………7

1.4. Vrijednosti Nacionalnog kurikuluma…………………………….…………9

2. KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA TRATINČICA……………………………….11

2.1. Osobitosti u kojima djeluje DV Tratinčica……………………………...11

2.2. Kultura vrtića……………………………………………………………...12

2.3. Čimbenici vrednovanja u vrtiću…………………………………..........14

2.4. Programi ………………………………………………………………….16

2.4.1. Redoviti programi…………………………………………...162.4.2. Obogaćenje redovitog programa i koncepcije rada……..182.4.3. Posebni programi…………………………………………...232.4.4. Kraći programi…………………………………………….…252.4.5. Alternativni programi………………………………….….....262.4.6. Programi javnih potreba……………………………….……262.4.7. Programi za roditelje i podrška roditeljstvu…………….…282.4.8. Sigurnosno-zaštitni programi……………………………....292.4.9. Sudjelovanje u projektima, događanjima i manifestacijama……………………………………….….…30

2.5. Profesionalni razvoj ………………………………………………….…..33

3. SMJERNICE RAZVOJA……………………………………………………………..33

UVODRani i predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o

predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br.: 10/1997, 107/2007, 94/2013) i pripadajućim podzakonskim aktima te obuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu.

Obveza je svakog vrtića da se kontinuirano usklađuje i s nacionalnim zahtjevima koji su sadržani u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje sadrži polazišta, vrijednosti, načela i ciljeve, generirane iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića u Republici Hrvatskoj i dosega hrvatskih i međunarodnih znanstvenika u području teorije ranog i predškolskog odgoja. Ta polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi predstavljaju okosnicu oblikovanja odgojno-obrazovnoga procesa i kurikuluma svakog vrtića, kao i sustava ranog i predškolskog odgoja u cjelini.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje polazi od sljedećih dokumenata:

• Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi (1991.)

• Konvencija o pravima djeteta (2001.)

• Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011.)

• Smjernice za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2012.)

• Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (2012.)

• Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.)

Predškolski odgoj i obrazovanje važna je razina u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu. S tim u svezi, a radi poboljšanja standarda u dječjim vrtićima, godine 2008. doneseni su Državni pedagoški standardi predškolskog odgoja i obrazovanja (Narodne novine br.: 63/08 i 90/2010).

Rani i predškolski odgoj čini početnu razinu odgojno-obrazovnog sustava i podijeljen je na tri odgojno-obrazovna ciklusa:

(1) od šest mjeseci do navršene prve godine djetetova života(2) od navršene prve do navršene treće godine djetetova života, (3) od navršene treće godine djetetova života do polaska u osnovnu školu

1

1. NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Nacionalni kurikulum za rani predškolski odgoj i obrazovanje prvi je službeni dokument u RH koji sadrži temeljne vrijednosti odgojno obrazovnog procesa u predškolskim ustanovama. Polazište ovog dokumenta su načela otvorenosti, raznolikosti i slobode koji se trebaju protezati kroz cjelokupan rad i organizaciju te provođenje odgojno-obrazovnog procesa u predškolskim ustanovama.

Takav odgojno obrazovni proces omogućuje djeci razvoj njihovih kompetencija i to na način da se osiguraju svi potrebni prostorni, materijalni i društveni uvjeti kojima će se poticati cjelovit razvoj djeteta, poštujući njegove razvojne i druge čimbenike (osobne potrebe, obitelj, prava i sl.). Nizom aktivnosti i poticaja stvaraju se osnove za razvijanje svih djetetovih sposobnosti koje će mu biti nužne za aktivno sudjelovanje u osobnom, društvenom a kasnije i profesionalnom životu. Različiti sudionici odgoja-posebno roditelja i odgojitelja-zahtijeva njihovo međusobnu suradnju čime će se ostvariti bitni ciljevi odgoja i obrazovanja prema potrebama i razvojnim mogućnostima svakog pojedinog djeteta.

1.1. Načela Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje Načela su dio bitne sastavnice kojom se osigurava unutarnja usklađenost svih

sastavnica kurikuluma, partnersko djelovanje sudionika u izradi i primjeni kurikuluma.

Načela su:

Fleksibilnost odgojno – obrazovnog procesa u vrtiću

Vrtić mora osigurati uvjete za ostvarivanje visoke razine fleksibilnosti odg.-obr.procesa koji će omogućiti prilagodljivost potrebama i interesima djece i odraslih u ustanovi. Primjenom načela fleksibilnost omogućuje se razvoj vrtića u smjeru kvalitetne zajednice koja uči. Na taj način stvaraju se i prihvaćaju uvjeti za uspješno zadovoljavanje potreba pojedinaca, poštivanje njihovih prava i razvoj njihovih potencijala osobnim tempom. Osiguravaju se nužni uvjeti za primjereno odgovaranje na aktualne potrebe roditelja – partnera u odgojno – obrazovnom procesu. Vrtić nije mjesto na kojem će se poštivati striktne sheme jer time se ograničava individualan razvoj djeteta koji imaju različiti ritam učenja i razvoja potencijala. Učenje je aktivan i subjektivan proces,koji se može pokrenuti,ali s njim se ne može izravno upravljati. Svako dijete ima svoj redoslijed i brzinu učenja, a načelo fleksibilnosti će omogućiti njihovo cjelovito učenje.

Polazeći od individualiziranog pristupa djetetu, prihvaćaju se individualno različiti ritmovi djece te fleksibilnost procesa ostvarujemo kroz:

2

- fleksibilni dnevni odmor ovisno o potrebi i ritmu djeteta

- fleksibilno uzimanje obroka (doručak u periodu do 8,30 sati, prema potrebi i duže, prilagođen ritam prehrane za djecu najmanje jasličke dobi…)

- fleksibilna organizacija rada (organizira se prema potrebama zaposlenih roditelja, prema sustavnom praćenju dinamike odgojno-obrazovnih skupina)

- potičemo kretanje djece među odgojnim skupinama, a u dva područna objekta radimo prema konceptu otvorenog vrtića

- fleksibilno postupanje prilikom organizacije uzimanja obroka i boravka na zraku (rad u „podgrupama“)

- ne postoji vremensko ograničenje u svezi dolaska i odlaska djeteta iz vrtića

Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom

Obitelj i vrtić dva su temeljna sustava u kojem se dijete predškolske dobi razvija i raste,zadovoljava svoje osnovne potrebe,uči i razvija svoje potencijale,te napokon,stječe spoznaje i vještine koje će mu biti potrebne cijeli život.

Kako bi dijete imalo optimalne uvjete za svoj cjelovit razvoj,nužno je osigurati izravnu, podržavajuću i kvalitetnu komunikaciju između roditelja i ustanove. Primarni cilj obje strane je primjereno i pravovremeno odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta,a to će se postići samo dvosmjernom komunikacijom i razmjenom informacija između roditelja i odgajatelja i članova stručnog tima. Svi sudionici moraju se aktivno uključiti u proces kontinuiranog davanja informacija ( brošure, letci, radionice i sl.) Roditeljima mora biti omogućeno provođenje vremena s djetetom u odgojnim skupinama,te upoznavanje vlastite djece u kontekstu koji je drugačiji od obiteljskog te sudjelovanje u neposrednom odgojno – obrazovnom procesu

Vrtić je dužan odgovoriti na potrebe roditelja i to :

- Ponudom primjerenih programa

- Fleksibilnom organizacijom prihvata djece

- Prilagođavanjem dnevnog ritma

- Zagovaranjem prava i potreba djeteta

Najveća pretpostavka za građenje i održavanje partnerskih odnosa su poštivanje, prihvaćanje različitosti, ohrabrivanje, podržavanje, aktivno slušanje te primjereno djelovanje prema djetetu, a sve sa ciljem djetetove dugoročne dobrobiti.

3

Vrtić nudi i potiče različite oblike suradnje s roditeljima:

- svakodnevna razmjena informacija roditelja i odgajatelja

- informiranje putem kutića za roditelje, panoa, letaka, web stranice

- posredovanje kulture djetinjstva roditeljima putem dokumentiranog materijala iz rada s djecom

- individualni razgovori odgajatelja i roditelja održavaju se prema potrebi i dogovoru

- planiraju se četiri roditeljska sastanka po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini. Preporučuju se komunikacijski i tematski roditeljski sastanci; prvi je namijenjen prezentaciji stručnog rada (najava kurikuluma). U novoformiranim skupinama potrebno je provesti roditeljske sastanke na temu sigurnosti u vrtiću; drugi i treći sastanci planiraju se u dogovoru s članovima stručnog tima, a prema aktualnoj problematici u odgojno-obrazovnoj skupini. Četvrti sastanak namijenjen je prezentaciji stručnog rada preko godine uz korištenje raznih oblika prikupljene pedagoške dokumentacije.

- organiziraju se i prigodna druženja djece, roditelja i odgajatelja, najčešće u vrijeme blagdana, prilikom završnih svečanosti, u okviru organiziranih projekata i manifestacija i sl.

- organiziramo interesne roditeljske sastanke (o prilagodbi djece u vrtiću, o pripremi djece za školu, priprema za ulazak djece u program Djeca u prirodi, za sudionike CAP programa i druge teme po odabiru i u pripremi stručnih suradnika, ravnatelja i odgojitelja a namijenjeni su svim zainteresiranim roditeljima).

- roditelji su uključeni u rad odgojno-obrazovne skupine od procesa planiranja (npr. doprinos obogaćivanju materijalne okoline), realizacije (sudjelovanje u neposrednom radu odgojne skupine, sudjelovanje u projektu odgojne skupine i sl.) do vrednovanja rada (upitnici na kraju pedagoške godine, bilješke u ljetopisu vrtića i sl.)

- savjetovalište za roditelje u kojem je svakoga dana jedan stručni suradnik na raspolaganju roditeljima u popodnevnim satima

4

Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju

Pretpostavke za uspostavljanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju su:

- Suradnja u sklopu i među različitim razinama odgojno – obrazovnog sustava

- Suradnja svih podsustava obiteljima i lokalnom zajednicom –time se misli na premošćivanje prepreke koje izazivaju stres i nezadovoljstvo djeteta, roditelja i prosvjetnih radnika prije i tijekom prijelaza u sklopu podsustava i među sustavima

Potreban je što prirodniji kontinuitet u odgoju i obrazovanju i to:

- Suradnjom vrtića i škole- zajedničko djelovanje u cilju cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece

- Stalno podizanje razine osobnih i profesionalnih kompetencija stručnjaka svih profila u o-o ustanovama ( cjeloživotno učenje )

Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost za unapređivanje prakse

Moguće je osnaživati kontinuiranim istraživanjem i unapređivanjem kvalitete odgojno – obrazovnog procesa od samih praktičara – odgajatelja i drugih stručnih djelatnika vrtića, u smjeru razvoje svoje refleksivne prakse i refleksivnog profesionalizma;

- povezivanje svih sudionika odgojno - obrazovnog procesa u zajednicu koja uči, istražuje ili mijenja odgojnu i obrazovnu praksu i dijeli to iskustvo s drugima ( odgajateljima, sustručnjacima i roditeljima ).

Odgojno-obrazovni djelatnici dužni su se redovno stručno usavršavati putem:

- prisustvovanjem Odgojiteljskim vijećima (planirane sjednice tijekom godine navedeni su u Godišnjem planu i programu)

- prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na internim stručnim aktivima

- uključivanje u raznovrsne oblike stručnog usavršavanja izvan vrtića (prema Katalogu Agencije za odgoj i obrazovanje, po službenim pozivima ili obavijestima Sekcija)

- individualno praćenje stručne literature i/ili uključivanje u neke druge oblike stručnog usavršavanja u skladu s humanističko-razvojnom koncepcijom

- aktivno sudjelovanje na radnim dogovorima

- aktivno sudjelovanje na sastancima planiranja (za period prilagodbe, tromjesečno i za ljetni period)

5

- aktivno sudjelovanje na timskim refleksijama

- praćenje stručnih časopis i novina

1.2. Svrha, važnost i struktura predškolskog kurikuluma

Temeljna uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života. Svrha je predškolskoga odgoja i obrazovanja osigurati takve uvjete koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci. U ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju se materijalni i kadrovski uvjeti te društveno okružje za kvalitetan život djeteta. Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja, poštujući pritom razvojne i druge čimbenike (osobne potrebe, obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se način potiče razvoj kompetencija koje su nužne pojedincu za snalaženje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnom osobnom te kasnije profesionalnom i društvenom životu. Nizom aktivnosti i poticaja stvaraju se osnove za razvijanje svih djetetovih sposobnosti kako za učenje, tako i za njegovu samostalnost u učenju. Djetetova sadašnja i buduća dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje različitih sudionika odgoja, osobito roditelja i odgojitelja, zahtijeva njihovo međusobno razumijevanje i suradnju čime se ostvaruju jedinstveno shvaćeni i prihvaćeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja prema potrebama i razvojnim mogućnostima djeteta.

Kvalitetnu odgojno-obrazovnu praksu i kurikulum vrtića izgrađuju djelatnici vrtića u skladu sa svojim profesionalnim znanjem i razumijevanjem vlastite odgojno-obrazovne prakse te osobne motiviranosti za proces njezina unapređivanja. Razvoj odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića događa se paralelno s razvojem novih vrijednosti, razumijevanja i znanja odgajatelja i drugih djelatnika vrtića, za što im je potrebno osigurati kontinuirani profesionalni razvoj. Kvalitetu i perspektivu razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića određuje i njegova „otvorenost“ prema van, koja uključuje spremnost na uspostavljanje suradničkih odnosa djelatnika s obiteljima djece, drugim vrtićima i ostalim relevantnim institucijama te spremnost na povezivanje sa stručnjacima i svim važnim tijelima lokalne zajednice. Svijest djelatnika vrtića o važnosti povezivanja sa širim društvenim kontekstom posebno je važna kako bi vrtić mogao kvalitetno funkcionirati u sklopu šire socijalne zajednice.

Obveza je svakog vrtića da se kontinuirano usklađuje i s nacionalnim zahtjevima koji su sadržani u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje sadrži polazišta, vrijednosti, načela i ciljeve, generirane iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića u Republici Hrvatskoj i dosega hrvatskih i međunarodnih znanstvenika u području teorije ranog i predškolskog odgoja. Ta

6

polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi predstavljaju okosnicu oblikovanja odgojno-obrazovnoga procesa i kurikuluma svakog vrtića, kao i sustava ranog i predškolskog odgoja u cjelini. Razvoj odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića treba shvatiti kao kontinuirani proces.

Struktura predškolskoga kurikuluma

Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodručja u kojima dijete stječe kompetencije: ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj).

U svakom potpodručju određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.

1.3. Ciljevi kurikuluma

- Osiguranje dobrobiti za dijete podrazumijeva usmjerenost planiranja odgojno-obrazovnog procesa na dijete i njegovu dobrobit.

- osiguravanje dobrobiti za dijete i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djece te razvoj kompetencija

- dobrobit za dijete: osobna i emocionalna, obrazovna i socijalna

Osobna i emocionalna dobrobit podrazumijeva subjektivan osjećaj: biti zdrav, zadovoljan i osjećati se dobro

Obrazovna dobit podrazumijeva uspješno funkcioniranje i razvijanje osobnih potencijala (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih…)

Socijalna dobrobit znači uspješno interpersonalno (socijalno) funkcioniranje i razvijanje socijalnih kompetencija

Cjelovit razvoj, odgoj i učenje djece te razvoj kompetencija temelji se na shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića te prihvaćanju integrirane prirode njegova učenja u organizaciji odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću. Nacionalni kurikulum za rani predškolski odgoj i obrazovanje usmjeren je prema razvoju različitih kompetencija djece te odražava načela:

- kompetencije djeteta su razvojne a ne statične pa se potiče i prati njihov razvoj kontinuirano

7

- uspješnost djeteta u nekoj aktivnosti određuje splet više različitih kompetencija pa se kompetencije djece procjenjuju cjelovito

- djeca jednake kronološke dobi mogu se uvelike razlikovati po svojim razvojnim mogućnostima i kompetencijama, pa se kompetencije potiču i promatraju u kontekstu razvojnih mogućnosti svakog djeteta posebno, a ne njegove kronološke dobi

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje

Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potiče se i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje je obrazovna politika RH prihvatila iz EU, a to su:

1. Komunikacija na materinskom jeziku (podloga za razvoj rane pismenosti, stvaranje poticajnog jezičnog okruženja, osposobljavanje djece za pravilno usmeno izražavanje )

2. Komunikacija na stranim jezicima (situacijski pristup učenju, strani jezik utkan u svakodnevne aktivnosti)

3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju (razvoj i primjena matematičkog mišljenja u rješavanju problema; poticanje djeteta na postavljanje pitanja, istraživanje, otkrivanje i zaključivanje o zakonitostima u svijetu prirode)

4. Digitalna kompetencija (upoznavanje djeteta s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezine uporabe u različitim aktivnostima)

5. Učiti kako učiti (osposobljavanje djeteta za osvještavanje procesa vlastitog učenja te uključivanje djeteta u planiranje i organiziranje tog procesa, stvaranje vlastite strategije učenja)

6. Socijalna i građanska kompetencija (poticanje djeteta na odgovorno ponašanje, pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, međuljudsku i međukulturnu suradnju, uzajamno pomaganje i prihvaćanje različitosti, samopoštovanje i poštovanje drugih te osposobljavanje za učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u vrtiću i zajednici)

7. Inicijativnost i poduzetnost (uključuju stvaralaštvo, inovativnost i spremnost djeteta na preuzimanje rizika, samoiniciranje i samoorganiziranje vlastitih aktivnosti te planiranje i vođenje vlastitih aktivnosti i projekata)

8. Kulturna svijest i izražavanje (poticanje stvaralačkog izražavanja ideja, iskustava i emocija u nizu umjetničkih područja; razvoj svijesti djeteta o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu)

8

1.4. Vrijednosti Nacionalnog kurikuluma za rani predškolski odgoj i obrazovanje

Nacionalni kurikulum za rani predškolski odgoj i obrazovanje promiče planiranje i djelovanje odgoja i obrazovanja utemeljenog na vrijednostima koje bi iz perspektive povijesti, kulture, suvremenih događanja, trebale unapređivati intelektualni, društveni, moralni, duhovni i motorički razvoj djece, a to su:

Znanje

- koje djetetu omogućuje razumijevanje i kritičko promišljanje svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama,te uspjeh u kasnijim etapama obrazovanja

- dijete u vrtiću stječe znanje aktivno,oslanjajući se na svoj urođeni istraživački i otkrivački potencijal.

- potrebno je djetetu osigurati radost otkrivanja i učenja koje se najviše na igru i druge djetetu zanimljive aktivnosti

Humanizam i tolerancija

- prihvaćanje i poštivanje živog bića i njegova dostojanstva, te ostvarivanje pravednosti

- razvoj senzibiliteta za potrebe drugih, prihvaćanje i shvaćanje važnosti međusobne povezanosti s njima

- afirmacija humanizma i tolerancija podrazumijeva oblikovanje odgojno – obrazovnog pristupa temeljenog na suosjećanju, prihvaćanju i međusobnom pružanju potpore, kao i osposobljavanju djeteta za razumijevanje svojih prava, obveza i odgovornosti te prava, obveza i odgovornosti drugih

- prihvaćanje različitosti, prepoznavanje i prihvaćanje svojih i tuđih potreba

- napustiti unificirane, jedinstvene standarde za svu djecu u korist poštivanja i prihvaćanja različitosti djece ( inkluzija djece)

Identitet

- doprinos izgradnji osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta djeteta

- razvoj osobnog identiteta, dosljednost samom sebi, razvoj samopoštovanja, stvaranje pozitivne slike o sebi,izgradnja osjećaja sigurnosti u susretu s novim iskustvima i osobama u užem i širem socijalnom okruženju

9

- odstupanje od stereotipa i predrasuda, te prihvaćanje individualnih posebnosti svakog djeteta,te individualan pristup svakom djetetu

Odgovornost

- poticanje aktivnog sudjelovanja djece u društvenom životu, te promicanje odgovornosti prema općem društvenom dobru, prirodi, prema sebi i drugima

- učenje o vlastitim i tuđim pravima, obvezama, načinima djelovanja u zajednici, doprinosa zajedničkoj dobrobiti

- omogućavanje slobode izbora aktivnosti, sadržaja, prostora, partnera, načine oblikovanja aktivnosti te učiti djecu da preuzmu odgovornost za svoje izbore

- osposobljavanje za samoprocjenu vlastitog djelovanja, mišljenja, učenja, komunikacije s drugima i sl. to su osnovne alatke za razvoj odgovornosti

Autonomija

- ostvaruje se procesom usmjerenim razvoju samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja djeteta

- poticanje inicijativnosti i samoorganizacije djeteta u oblikovanju vlastitih aktivnosti

- poticanje na donošenje odluka i vršenje izbora,ostvarivanje vlastitih prava, te iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja

- poticanje razvoja neovisnosti, kritičke sposobnosti, samopouzdanja

Kreativnost

- poticanje i prihvaćanje prirodne kreativnosti djeteta koju tijekom odgojno – obrazovnog procesa treba poticati, njegovati i razvijati različitim oblicima ekspresije

- razvoj divergentnog mišljenja u svim vrstama aktivnosti, područjima učenja i komunikaciji

10

2. KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA TRATINČICA2.1. OSOBITOSTI U KOJIMA DJELUJE DV TRATINČICA

Naš vrtić djeluje već 35 godine i jedini je namjenski građen objekt u Dugavama. Proširujući kapacitete otvarali smo područne objekte u iznajmljenim prostorima stambenih zgrada u Dugavama i Sloboštini, proširili se na adaptiran prostor u Buzinu, a od ove godine djelujemo na novoj, 8-oj lokaciji na Jakuševcu, Kamenarka 37. Grad Zagreb unajmio je dio nove poslovne zgrade za 10 odgojnih skupina. Početkom godine započinjemo raditi sa 5 skupina dok se proširenje očekuje upisima tijekom godine.

Ukupno imamo 29 skupine, od čega 9 jasličkih i 20 vrtićke dobi. Skupina predškole djeluje treću godinu za potrebe roditelja sa područja Novi Zagreb- istok.

Prostorne različitosti svakog objekta i vanjskog prostora doživljavamo kao izazov, a ne poteškoću. U sklopu Malih komunalnih akcija uređeni su vanjski prostori i igrališta koja osim naše djece koriste i ostali građani naselja. Naši protokoli u sklopu Programa mjera povećanja sigurnosti nadopunjuju se uočenim elementima koji bi mogli pomoći unapređenju sigurnog okruženja. Problem sigurnosti vanjskog prostora riješen je pojačanom brigom svih zaposlenih (ravnateljice, zdravstvene voditeljice, članova ST, odgojitelja i koordinacijom s tehničkim osobljem i domarima). Okruženje i ozračje koje vlada u jedinom prigradskom naselju Buzinu prepoznaje se po očuvanju tradicijske kulture i odgoju za održivi razvoj. U područnim objektima u Hribarovom prilazu i Vajdinom vijencu radimo po koncepciji otvorenog vrtića zato što su ostvareni u prvom redu arhitektonski preduvjeti, a odgojitelji vrlo promišljeno i stručno realiziraju ovaj program što je i jedna od prepoznatljivosti kulture ustanove (upoznati su roditelji i građani naselja koji nas podupiru u našim akcijama). Novi objekt na Jakuševcu nastao je između gradske i seoske sredine. Građani žive u neposrednoj blizini odlagališta otpada te se ta činjenica snažno odražava na život i svakodnevicu stanovnika, pa dakle i djece koja žive i rade na toj lokaciji.

Posebni programi dio su našeg kurikuluma i tradicije koju njegujemo. Spomenut ćemo samo one koji su najprepoznatljiviji roditeljima koji se upisuju u vrtić i traže ih zbog prepoznate kvalitete programa i kompetentnih i educiranih odgojitelja. Više o svim programima dostupno je na našoj web stranici, plakatima i letcima vrtića.

U programu ranog učenja stranog jezika posebno njegujemo stvaralačku komponentu kulture koju istražujemo, te mijenjamo odgojno-obrazovnu praksu i potičemo užitak u vrijednostima umjetničkog, znanstvenog i prirodnog karaktera.

Sportski program djeluje u vrtiću „Tratinčica“ sedmu godinu. Ostvarena je odlična suradnja s kineziologom koji zajednički s odgojiteljima educiranima u Stručno-razvojnom centru „Vjeverica“. Ostvarena je suradnja s Kineziološkim

11

fakultetom, a djeca se imaju prilike upoznati sa sportašima koji nam dolaze u posjet, ili mi realiziramo posjete sportskim klubovima.

Odgoj za održivi razvoj intenzivno se provodi nekoliko desetaka godina u našoj ustanovi. Posebno smo senzibilizirani stoga što smo vrtić najbliži odlagalištu Jakuševac pa roditelji, djeca i svi zaposlenici često svjedočimo lošoj kvaliteti zraka. Projektna metoda rada i iskustveno učenje daje najbolje rezultate. Započeti projekt o razvrstavanju otpada realizirat ćemo i narednih godina. Edukacija 2 odgojitelja u SRC Dv Srednjaci omogućit će nam i provođenje posebnog programa, a prema odabiru roditelja. U današnje vrijeme naglog tehnološkog i gospodarskog razvoja postalo je važnije nego ikad usmjeriti se na očuvanje prirodnih resursa. Samo edukacijom i aktivnim učestvovanjem djece i roditelja već od predškolske dobi ostvarit ćemo cilj očuvanja okoliša. Stoga smo optimistični oko formiranja nove posebne EKO skupine.

2.2. KULTURA VRTIĆA

Kultura odgojno-obrazovne ustanove jedan je od čimbenika i važnog kriterija u (samo) procjeni ustanove koji znatno određuje kvalitetu življenja i učenja i djece i odraslih. Možemo je opisati kao ozračje koje se odnose na ukupnost uvjeta koji određuju kvalitetu življenja i učenja svih čimbenika (djece i odraslih) odgojno-obrazovnog procesa u jednoj ustanovi. Thacker (navedeno prema Slunjski, 2006, 73) ove pojmove gotovo poistovjećuje i objedinjuje u pojam “kultura”, koju određuje kao “sklop temeljnih pretpostavki koje stvara neka skupina razvijajući vanjsko djelovanje organizacije i učeći zajednički rade na postizanju svojih ciljeva”.

Kulturu naše ustanove nije moguće jednostavno odrediti upravo zbog njezine složenosti i uvjetovanosti nizom čimbenika, kao što ju nije moguće spoznati izolirano od ostalih aspekata odgojno-obrazovne ustanove, jer je ona istodobno i konstitutivni dio i proizvod ustanove. Kvaliteta međuljudskih odnosa u ustanovi, ali i odnosa s čimbenicima izvan odgojno-obrazovne ustanove, komunikacija, interakcije, psihološke karakteristike članova ustanove, odgojni stilovi djelatnika u ustanovi, njihova uvjerenja, stajališta i vrijednosti te filozofija ustanove u svojem zajedništvu i međuodnosu kreiraju kulturu ustanove.

Naša specifičnost je njegovanje božićnih koncerata za djecu koje organiziraju roditelji profesori glazbenih škola. Nadalje ćemo njegovati primjere dobre prakse. Jedan od ciljeva nam je i uključivanje roditelja likovnih umjetnika u život i rad vrtića. Upisom nove djece vjerujemo da ćemo postići dobru suradnju i uključivanje u izložbe likovne umjetnike, amatere ili strip crtače.

12

Kulturu vrtića možemo uvjetno podijeliti na ove čimbenike:

-Poticajno prostorno-materijalno okruženje vrtića

-Poticajno socijalno okruženje vrtića

-Vođenje vrtića i u vrtiću

Poticajno prostorno-materijalno okruženje vrtića

Okruženje za učenje podrazumijeva kvalitetno prostorno-materijalno okruženje vrtića. Dijete uči holistički, aktivno, čineći. Mi u našem vrtiću kontinuirano obogaćujemo i promišljamo o okruženju poticajnom za dijete. Stalna dostupnost i mijenjanje materijala potiču na zajedničko učenje djece i odraslih. Sadržaji učenja trebaju imati istraživački karakter, biti aktualna u danom trenutku djetetova razvoja, podupirući ga. U takvom ozračju dijete može postaviti hipotezu i provjeriti je u praksi, konstruirajući i sukonstruirajući znanja ( s odraslima i drugom djecom). Nastojimo stvarati multisenzoričko okruženje, naročito u jasličkoj dobi. Istraživačke aktivnosti zastupljene su u svim dobnim skupinama uz redovitu dopunu kvalitetne opreme, didaktike i različitih izvora znanja dostupnih djeci i odgojiteljima. U predškolsko doba dijete može razviti metakognitivne sposobnosti, a to potiče osmišljeno i poticajno okruženje. Koristimo sve raspoložive prostore u vrtiću; predprostor, sanitarne čvorove, dvoranu za tjelesni, knjižnicu i polivalent kako bi osim SDB proširili dječje horizonte.

Poticajno socijalno okruženje vrtića

Svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa trebaju imati mogućnost zajedničkog doprinosa vizije ustanove. Osim na stručnim aktivima, povratnu informaciju dobivamo i anketom za odgojitelje na kraju pedagoške godine te zajednički, konsenzusom usuglašavamo naše stavove i donosimo viziju ustanove prihvatljivu za većinu zaposlenika. Podjela vođenja vrtića na sve sudionike omogućava višu kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa, nadograđivanje kulture ustanove i njene prepoznatljivosti u široj lokalnoj zajednici.

Vođenje vrtića i u vrtiću

Ravnomjerna raspodjela moći u vrtiću doprinosi oživotvorenju demokratskih načela i kvalitetnom i ugodnom suživotu djece i odraslih. Težimo stalnoj nadogradnji vizije vrtića, a to je moguće samo ako je moć distribuirana na sve zaposlenike. Rukovođenje vođenjem podrazumijeva rad s ljudima, a ne na njima,

13

te distribuciju moći, što omogućava uspješno zadovoljenje potreba svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu, ali i dijeljenje vizije vrtića, stremljenje tome kako bi u budućnosti moglo biti. Moramo skladno funkcionirati u široj društvenoj zajednici, nadopunjavati se i uvažavati povijesne i kulturne stečevine.

Zaključak:

Osvješćujući filozofiju, uvjerenja, vrijednosti, stilove, komunikacije, interakcije, prednosti i ograničenja jedne ustanove itd., moguće je spoznati cjelinu – kulturu ustanove, koja može biti poticaj, ali i prepreka za napredovanje te i pojedincu i grupi koji žive u njoj može stvarati osjećaj ugode ili neugode.

Po pitanju kulture ustanove nužno posvetiti veću pozornost, upravo u cilju osvješćivanja njezine multidimenzionalnosti i potrebe holističkog pristupa u njezinu građenju i istraživanju, a sve s ciljem naglašavanja međuovisnosti mijenjanja kulture i strukture odgojno-obrazovne ustanove.

2.3. ČIMBENICI VREDNOVANJA U VRTIĆU

U cilju unapređivanja kvalitete odgojno-obrazovnog sustava nužno provesti kvalitetno (samo)vrednovanje odgojno-obrazovnih podsustava, posebno zbog važnosti i osjetljivosti specifičnog podsustava ranog odgoja. Navode se i elaboriraju kriteriji (samo)vrednovanja u sustavu ranog odgoja: 1. filozofija, uvjerenja, stajališta i vrijednosti ustanove; 2. stil upravljanja u institucijama ranog odgoja, izgradnja zajedničke vizije te uloge čimbenika odgojno-obrazovnog procesa; 3. kvaliteta odnosa (na svim razinama u dječjem vrtiću i izvan njega) i načini rješavanja problema; 4. prostor, materijalno okruženje i vrijeme kao pretpostavke za napredovanje pojedinca u zajednici koja uči; 5. vrtićka kultura – kultura ustanove; 6. kurikulum ranog odgoja i učenje djece i odraslih; 7. odnosi/partnerstvo obitelji, vrtića i lokalne zajednice; 8. refleksivni praktičar – samoprocjena i suradnička procjena u zajednici koja uči.

Uočavamo potrebu paralelnog vrednovanja (vanjskoga i unutarnjega) te, posebno, samovrednovanja kao prvog koraka u cilju unapređivanja kvalitete pojedinca, ustanove i sustava ranog odgoja. Osnovni cilj (samo)vrednovanja jest unapređivanje kvalitete cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava, pa tako i podsustava ranog odgoja i obrazovanja kao prvog u nizu sustavne, institucijske brige za djecu od šest mjeseci života do polaska u školu. Njegova provedba omogućava snimku trenutačnog stanja u pojedinom podsustavu, uvid u probleme koji ga opterećuju, ali istodobno omogućava određivanje prioritetnih zadaća, uvid u ideje za pronalaženje mogućih učinkovitijih rješenja, kao i utvrđivanje pozitivnih postignuća i njihovo osnaživanje.

14

Dva su glavna pristupa vrednovanju kvalitete odgojno-obrazovnog sustava:

eksterno (vanjsko) vrednovanje

interno (unutarnje) vrednovanje, odnosno samovrednovanje.

Razliku među ovim pristupima čine subjekti koji provode vrednovanje.

Vanjsko vrednovanje provode čimbenici izvan institucija, primjerice instituti, udruge, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, AZZO, međunarodni stručnjaci, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja itd.

Unutarnje vrednovanje- svi čimbenici odgojno-obrazovnog procesa u dječjem vrtiću:odgojitelji, roditelji, djeca, stručni suradnici, ravnatelj, čimbenici lokalne zajednice.

U kontekstu (samo)vrednovanja nužno je, dakle, imati na umu potrebu (samo)vrednovanja dječjeg vrtića kao ustanove u kojoj djeca i odrasli (profesionalci i roditelji) žive, živeći uče, odgajaju se i obrazuju. Stoga se nameće i glavno pitanje – kakva je kvaliteta življenja djece i odraslih u njima, odnosno, u kojoj mjeri i kakva filozofija, uvjerenja, vrijednosti i stajališta oblikuju kontekst za život, rani razvoj i odgoj djeteta, ali i odraslih u njoj.

Krajnji cilj (samo)vrednovanja dječjeg vrtića prema kriteriju “filozofije ustanove” trebao bi biti snimanje postojećeg stanja te jačanje kapaciteta ustanove da sama sebe mijenja i usavršava u zacrtanom smjeru, vodeći računa o stvaranju uvjeta za uspješno zadovoljavanje potreba i prava svih. Čimbenici vrednovanja kurikuluma u vrtiću odgojitelji i drugi stručni djelatnici u vrtiću mogu biti i subjektivni, bez obzira kakav instrumentarij primjenjivali. Vizija nam je i uključivanje drugih čimbenika kurikuluma izvan vrtića: refleksivni prijatelji iz drugih vrtića, poglavito s područja Novog Zagreba. Po potrebi uključiti naš vrtić u proces vrednovanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Na razini našeg vrtića, kroz proces vrednovanja i samovrednovanja ostvaruje se ozračje koje potiče promjene u dosadašnjim načinima i oblicima rada, potiče se komunikacija među svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, Vrednovanje je i jedan od preduvjeta otvaranja vrtića prema zajednici uz aktivno i ravnopravno uključivanje roditelja. Time se ostvaruje i cilj unapređenje kvalitete života djeteta u vrtiću.

15

2.4. PROGRAMI

2.4.1. REDOVITI PROGRAM

Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i obrazovanja namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u različitome trajanju.Programi ranog i predškolsko odgoja i obrazovanja s obzirom na trajanje mogu biti:

cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,

poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno,

višednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja),

kraći programi u trajanju do 3 sata dnevno.

Redoviti program se provodi u svim skupinama našeg vrtića po trajanju kao poludnevni ili cjelodnevni program.

U svim odgojnim skupinama odgojno-obrazovni rad temelji na vrtićkom kurikulumu te je utvrđen okvirni plan i program rada kroz redovne programe, posebne i kraće programe, programe podrške roditeljstvu, programe javnih potreba, programe za djecu s teškoćama u razvoju, program za darovitu djecu.

Iako većina skupina dječjeg vrtića provode redoviti program on se uvelike razlikuje od skupine do skupine, zbog implicitne pedagogije odgajatelja, konteksta u kojem se nalaze i brojnih vanjskih čimbenika (područni objekti).

Namjena programa

- Redoviti program njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi

- Cjeloviti razvojni programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se za djecu od jedne godine do polaska u školu

- 10-satni program koji traje od 6:00 do 18:00 sati

- Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u jasličke skupine od 1 do 3 godine života i vrtićke skupine od 3 do 7 godina

Nositelji programa

DV Tratinčica

Način ostvarivanja programa

- Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama

- Integrirani i razvojni kurikulum podrazumijeva paralelno odvijanje brojnih aktivnosti djece, stimulativno materijalno okruženje koje

16

potiče na istraživanje i suradničko učenje djece i odraslih

- Bitni aspekti rada su:

Stvaranje poticajnog materijalnog i socijalnog okruženja koje ima visok obrazovni potencijal u poticanju raznovrsnih kompetencija djece

Poticanje i stvaranje uvjeta za raznovrsne dječje aktivnosti

Individualizirani pristup

Dokumentiranje procesa učenja

Refleksija s djecom i stručnjacima

Predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje,

Promatranje, otkrivanje, traženje i učenje novih rješenja

Usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od najranije dobi te poticanje, stvaranje i razvijanje zdravih navika življenja

Aktivno sudjelovanje roditelja i poticanje roditeljskih kompetencija

Način ostvarivanja programa ranog odgoja

osigurati povoljne uvjete za razvoj već nakon prve godine života kao što su:

a) zadovoljavanje osnovnih tjelesnih potreba i čuvanje djetetova života i zdravlja;

b) zadovoljavanje potrebe za sigurnošću, nježnošću i ljubavlju roditelja i drugih osoba s kojima se dijete susreće;

c) zadovoljavanje potrebe za raznolikom stimulacijom koju omogućuje doživljajima i predmetima bogata i promjenljiva okolina;

d) zadovoljavanje potreba uzajamnosti komunikacije (koju omogućuje osjetljivost i aktivan odnos odraslog prema djetetu).“

Trajne zadaća na nivou vrtića:

- Intenzivno planiranje i praćenje procesa prilagodbe

- Podrška roditeljstvu i uključivanje roditelja u radionice „Rastimo zajedno“

- Edukacije odgojitelja iz područja senzomotorne integracije i primjena u praksi

Neki od naših ciljeva su:

17

1. Poticajna okolina za samostalno učenje djeteta

2. Organizacija prostora prilagođena potrebama i interesima djece

3. Bogatstvo materijala: prirodnog i neoblikovanog poticajnog za istraživanje svim osjetilima

4. Primjerena oprema (didaktika i namještaj) u svakoj odgojnoj skupini

- Mogućnost i sloboda izbora u okviru prava djeteta

Vremenik aktivnosti

- Tijekom cijele pedagoške godine

Način vrednovanja

- Procjena razvojnog statusa, usvojenosti kompetencija putem praćenja djetetova razvoja.

- Procjena razine kvalitete konteksta od strane stručnih djelatnika.

- Analiza upitnika za odgojitelje i roditelje tijekom pedagoške godine.

2.4.2. OBOGAĆENJE REDOVITOG PROGRAMA I KONCEPCIJE PO KOJIMA RADIMO

- OTVORENI VRTIĆ

Namjena programa

- Područni objekti- Hribarov prilaz i Vajdin vijenac (4 vrtićke skupine)

- Redovni program njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi

- Cjeloviti razvojni programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se za djecu od treće godine do polaska u školu

- 10-satni program koji traje od 6:00 do 18:00 sati

Nositelji programa

- Odgojitelji u područnim objektima


- Koncept koji djeci omogućuje korištenje svih poticaja, raspoređenih po cijelom prostoru, bez ograničavanja na dob ili pripadnost određenoj vrtićkoj "skupini". Na taj se način

18

maksimalno zadovoljava njihove, kako psihofizičke razvojne potrebe, tako i trenutačna emocionalna stanja, potrebe i želje, čijim zadovoljavanjem optimalno utječemo na razvoj i rast djece, njihovu sreću i zadovoljstvo.

Vremenik aktivnosti


Način vrednovanja



- Analiza upitnika za odgojitelje i roditelje tijekom pedagoške godine

- INDIVIDUALIZIRANI PROGRAM NAMJENJEN DJECI S POTEŠKOĆANA U RAZVOJU

Namjena programa

Djeca s teškoćama i posebnim potrebama

Nositelji programa

Odgojitelji, stručni suradnici


- Provodi se u skupini djeteta, a prema procjeni članova tima dijete se uključuje i u praćenje i/ili tretman pojedinog stručnog suradnika.

- Naglasak u radu s djecom s teškoćama i posebnim potrebama je na korisnosti integracije među tipične vršnjake jer je vrtić zapravo jedino mjesto gdje djeca predškolske dobi imaju prilike „uvježbavati“ socijalne vještine i razvijati igru uz stručno poticanje i podršku razvoju. - Ovisno o potrebama djeteta, moguće je prilagoditi prostor i materijalne uvjete, aktivnosti i/ili sadržaje rada, postupke i/ili načine interakcije odgajatelja i educirati vršnjake u postupanju.

Vremenik aktivnosti


Način vrednovanja




- CAP program – Program za prevenciju zlostavljanja djece (Child Assault Prevention)

19

Namjena programa

- Za djecu školske obveznike

- Zaštita prava djeteta na slobodno odrastanje bez nasilja

- Prevencija zlostavljanja djece od verbalnog, fizičkog i seksualnog nasilja

Nositelji programa

- CAP timovi (odgojitelji), psiholog


- Program se provodi u tri dijela:

- Predavanje za odrasle (za djelatnike vrtića i za roditelje)

- Radionice za djecu

- Vrijeme za razgovor s djecom nakon radionica

- Provodi se putem predavanja i demonstracija situacija za roditelje i putem razgovora, dramatizacija i objašnjavanja za djecu.

Vremenik aktivnosti

- Tijekom pedagoške godine

Način vrednovanja

- Ankete za roditelje i odgojitelje o zadovoljstvu realizacijom programa, povratne informacije djece

- DJECA U PRIRODI – petodnevni boravak u Gradu mladih

Namjena programa

- Program “Djeca u prirodi “namijenjen je djeci šeste godine života i sadrži sve bitne odrednice za što kvalitetniji boravak djece u prirodi.

- usmjeren je na zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta, cjelovitog pristupa djetetu kao osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivno sudjelovanje u sigurnom, poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno i zabavno učenje te stjecanje pozitivnih iskustava.

Nositelji programa

DV Tratinčica


Program se organizira kao petodnevni boravak djece (od ponedjeljka do petka) u Gradu mladih u Granešini u pratnji njihovih odgojitelja čemu predhodi

• Upoznavanje roditelja s ciljem i svrhom programa (roditeljski sastanak, prezentacija programa)

20

• Suglasnost roditelja za sudjelovanje djece u programu

• Prijava broja djece, analiza posebnih potreba

• Priprema djece za program

• Priprema stručnih djelatnika, potrebnih sredstava i rekvizita

Vremenik aktivnosti

Prema rasporedu Gradskog ureda za odgoj, obrazovanje i kulturu

Način vrednovanja

Povratne informacije odgojitelja, djece i roditelja

- ŠPORTSKO REKREATIVNI PROGRAMI (PLIVANJE, KLIZANJE, KOTURALJKANJE I TENIS)

Namjena programa

- Programi se odnose na djecu sa navršenih 5 godina starosti na dalje

Nositelji programa

- Odgojitelji i stručno osposobljeni voditelji programa Športsko rekreativnog centra „Šalata“ i “Mladost“


- Radni dogovori s odgojiteljima

- Obavijest roditeljima i anketa s potpisima roditelja o pristanku sudjelovanja u programu

- Organizacija autobusnog prijevoza

- Podružnica za provođenje programa osigurava stručne voditelje koji neposredno provode programe, športske terene (klizalište), opremu i rekvizite za provođenje programa kao i dežurstvo liječnika

Vremenik aktivnosti

- Po dostupnom i zadanom terminu

Način vrednovanja

- Povratna informacija od djece, odgojitelja te roditelja nakon provođenja programa

- LJETOVANJE I ZIMOVANJE

Namjena - Namjena programa je za djecu od 5. do 7. godine starosti

21

programa

Nositelji programa

- DV Tratinčica i turistička agencija


- Prijava broja djece organizatoru ljetovanja i zimovanja (turistička agencija)

- Obavijest roditeljima i anketa s potpisima roditelja o pristanku sudjelovanja u programu

- Roditeljski sastanak na kojem se roditelji upoznaju s lokacijom na kojoj će djeca ljetovati te dnevnom ritmu za vrijeme boravka i pogodnostima koje pruža odmaralište

- Priprema potrebnih sredstava i rekvizita

Vremenik aktivnosti

- Po dostupnom i zadanom terminu

Način vrednovanja

- Povratne informacije odgojitelja, djece i roditelja, te pratnje

- LJETOVANJE ZA DJECU SLABIJEG IMOVNOG STATUSA

Namjena programa

- Djeca iz obitelji slabijeg imovnog statusa, od navršenih 5.godina nadalje

Nositelji programa

- Grad Zagreb, Vladimir Nazor d.d., D.V. Tratinčica,


- Ljetovanje obuhvaća punu pansionsku uslugu

- Sudionici su podijeljeni u skupine od deset do dvanaest djece te se svakoj skupini osigurava individualni voditelj – odgajatelj, 24-satni stručni pedagoški rad i nadzor stručnih suradnika pedagoškog, socijalnog ili zdravstvenog usmjerenja ili studenata visokoškolskih ustanova istih usmjerenja i 24-satna zdravstvenu skrb. - Voditelji i animatorski tim organiziraju i provode sportske i rekreacijske aktivnosti te odgojne, obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje.

Vremenik aktivnosti

- Sedmodnevni boravak u rujnu tekuće godine

Način vrednovanja

- Povratne informacije odgojitelja, djece i roditelja, te pratnje

22

- JEDNODNEVNI IZLETI

Namjena programa

- Za djecu od 5. g. do polaska u školu

- Prema prijavama roditelja uz dodatno plaćanje

Nositelji programa

- DV Tratinčica, turističke agencije za organiziranje izleta za djecu


- Prema ponudi agencije i planu i programu izleta

- Program rada agencija odobreni od MZOS-a

Vremenik aktivnosti

- Poludnevni, od 8.00 do 12,00

- Cjelodnevni izlet od 7:30 – 16:00/17:00 h

Način vrednovanja

- Ankete za roditelje i odgojitelje o zadovoljstvu realizacijom programa

- Praćenje interesa, aktivnosti i potreba djece od strane odgojitelja i stručnih suradnika

2.4.3. POSEBNI PROGRAMI (cjelodnevni i kraći programi )

Program Cjelodnevni program ranog učenja engleskog jezika

Kraći program ranog učenja engleskog jezika

Namjena programa - Za djecu od navršenih 3.godine do polaska u školu

- Za djecu od navršenih 3.godine do polaska u školu

Nositelji programa Odgojitelji odgojitelji


Provodi se svakodnevno situacijsko učenje integrirano u sve odgojno obrazovne sadržaje

Provodi se u 1 vrtićkoj skupini, 2x tjedno po 45 minuta

Vremenik aktivnosti Tijekom cijele pedagoške godine Tijekom cijele pedagoške godine

Način vrednovanja - Procjena razvojnog statusa, usvojenosti kompetencija putem praćenja djetetova razvoja.

- Procjena razine kvalitete konteksta od strane

- Procjena razvojnog statusa, usvojenosti kompetencija putem praćenja djetetova razvoja. Procjena razine kvalitete konteksta od

23

stručnih djelatnika.


strane stručnih djelatnika.


Program Cjelodnevni sportski program

Kraći športski program

Namjena programa Za djecu od navršenih 3.godine do polaska u školu

Za djecu od navršenih 3.godine do polaska u školu

Nositelji programa Odgojitelji, voditelj- kineziolog Odgojitelji, voditelj- kineziolog


- poticanje cjelovitog razvoja djeteta, putem intenziviranih motoričkih i športskih aktivnosti, stvaranje navika i potreba bavljenja tjelesnim aktivnostima kao doprinos zdravim stilovima života.

- sudjelovanje u različitim športsko-rekreativnim programima

- osobita važnost pridaje se zdravoj prehrani i razvoju svijesti o brizi za svoje tijelo te sigurnosti djece

- poticanje cjelovitog razvoja djeteta, putem intenziviranih motoričkih i športskih aktivnosti, stvaranje navika i potreba bavljenja tjelesnim aktivnostima kao doprinos zdravim stilovima života.

- sudjelovanje u različitim športsko-rekreativnim programima

- osobita važnost pridaje se zdravoj prehrani i razvoju svijesti o brizi za svoje tijelo te sigurnosti djece

Vremenik aktivnosti 4 x tjedno po 60 min, tijekom cijele pedagoške godine

2 x tjedno po 60 min, tijekom cijele pedagoške godine

Način vrednovanja - Ankete za roditelje i odgojitelje o zadovoljstvu realizacijom programa


24

- Praćenje interesa, aktivnosti i potreba djece

Praćenje interesa, aktivnosti i potreba djece

Program Program vjerskog odgoja

Namjena programa Za djecu od navršenih 3.godine do polaska u školu

Nositelji programa Odgojitelj educiran za provedbu programa


- Integrirano, kroz sve aktivnosti koje se u vrtiću provode (pisana riječ, glazba,likovni izričaj, scenski prikaz, pokret...)

- Situacijski- spontano i nepredviđeno kada prati potrebe i osjećaje djeteta.

- Planski i predviđeno slijedeći liturgijsko vrijeme i blagdane.

Vremenik aktivnosti - Program se provodi kao kraći program integriran u redovni program, u vrtićkoj skupini tijekom pedagoške godine

Način vrednovanja - Ankete za roditelje i odgojitelje o zadovoljstvu realizacijom programa

2.4.4. KRAĆI PROGRAMI

Program Kraći engleski program Kraći športski program

Namjena programa Za djecu od 3.g. do polaska u školu

Prema prijavama roditelja uz dodatno plaćanje

Za djecu od 3.g. do polaska u školu

Prema prijavama roditelja uz dodatno plaćanje

Nositelji programa odgojitelji Odgojitelji i kineziolog


Djeca različite dobi u različitim aktivnostima razvijaju novu dimenziju svoje kompetentnosti – ovladavaju vokabularom i jezičnim strukturama engleskog jezika što im predstavlja snažan motivirajući izazov.

Poticanje cjelovitog razvoja djeteta, putem intenziviranih motoričkih i športskih aktivnosti, stvaranje navika i potreba bavljenja tjelesnim aktivnostima kao doprinos zdravim stilovima života

Vremenik aktivnosti Tijekom pedagoške godine Tijekom pedagoške godine

Način vrednovanja - Upitnici za roditelje i za djecu o zadovoljstvu

- Upitnici za roditelje i za djecu o zadovoljstvu

25

programom

- Procjena voditelja

programom


2.4.5. ALTERNATIVNI PROGRAMI

Program Pametni pokreti ili Brain Gym®Namjena programa Za djecu od navršenih 3.godine do polaska u školu

Nositelji programa Odgojitelji educirani za provedbu programa


- Motoričke vježbe koje čine niz jednostavnih pokreta koji potiču križno-lateralnu koordinaciju i aktivnost mozga te dovode do optimuma, povezuju um i tijelo i poboljšavaju vještine učenja aktiviranjem obiju moždanih hemisfera

Vremenik aktivnosti - Program se provodi kao kraći program integriran u redovni program, u vrtićkoj skupini tijekom pedagoške godine

Način vrednovanja - Procjena razine kvalitete konteksta od strane stručnih djelatnika i vanjskih suradnika


2.4.6. PROGRAMI JAVNIH POTREBA

Program Program predškole Igraonica za darovitu djecu

Namjena programa

- Djeca pred polazak u školu

- Osigurati svakom djetetu u godini dana prije polaska u osnovnu školu optimalne uvjete za razvijanje i unaprjeđivanje vještina, navika i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji će mu pomoći u prilagodbi na nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju

Razvijanje i unaprjeđivanje tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za

- Za potencijalno darovitu djecu od 4 do 7 godine života

26

nove oblike učenja

Nositelji programa

Odgojitelji i stručni suradnici Odgojitelji educirani u Centru za razvoj darovitosti djece

Način ostvariva-nja programa

- Program će se ostvarivati kroz skupni rad, rad u malim grupama i individualni rad.

Program će se provoditi kroz životno – praktične i radne aktivnosti, funkcionalne igre, simboličke igre, igre građenja i konstruiranja, igre s pravilima, igre s kretanjem, istraživačko – spoznajne aktivnosti te umjetničko doživljavanje i stvaranje. Program će se odvijati i putem aktivnosti izvan ustanove (posjeti, izleti, kulturne priredbe, zdravstveni i sportski programi i sl

-Početno se identificiraju potencijalno darovita djeca na osnovu opažanja odgajatelja i roditelja, a potom se utvrđuje darovitost psihološkim instrumentima.

-Strategije u neposrednom radu s djecom su: bogata ponudu ciljanih i odabranih igara i aktivnosti, brža izmjena aktivnosti, zahtjevnije aktivnosti u pogledu poticanja viših razina misaonih procesa, zahtjevnija i složenija didaktika, mogućnost većeg uključivanja djece u samostalno kreiranje igara te u otkrivanju pravila igara i samokorekciji rezultata, veća očekivanja u pogledu samostalnosti ali i ustrajnosti djece u igrama i aktivnostima, kreativnije aktivnosti – više poticanja divergentnog mišljenja

-Oblici rada:

Rad u maloj skupini djece: rad na projektu, pokusi, igre za poticanje misaonih procesa, priređivanje tematskih izložbi, zanimljive rasprave, kvizovi…

Individualni rad (sam ili u paru) : rad na računalu, na posebnim radnim listićima, rad sa logičko-didaktičkim igrama, rad na projektu, igre za poticanje divergentnog mišljenja, osmišljavanje ili izrada aktivnosti, kviza

Vremenik aktivnosti

- Od 11.10. do 31.05.

3x tjedno od 17.00. do 19,30 sati

Od listopada do lipnja 1X tjedno po 90 min

Način Procjena konteksta (prostor, oprema, - Upitnici za roditelje i za

27

vrednova-nja

skupina vršnjaka, odrasle osobe, događaji, aktivnosti), razvojnog statusa, razina kompetencija djece

djecu o zadovoljstvu programom


- Pedagoška dokumentacija

2.4.7. PROGRAMI ZA RODITELJE I OSTALA PODRŠKA RODITELJSTVU

Ne održavaju se u 2016./2017.

Radionice „Rastimo zajedno“ Savjetovalište za roditelje

Namjena programa

- Roditeljima djece do 3. godine života

- Omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj i roditelja i djeteta

- roditeljima sve upisane djece

Nositelji programa

- Educirani timovi- odgojiteljice i stručni suradnik

- Agencija za odgoj i obrazovanje RH, Odsjek za predškolski odgoj – suradnici

- Ured UNICEF-a u Hrvatskoj – suradnici

Stručni suradnici vrtića


- Program se sastoji od jedanaest radionica i dvije izborne

- Sadržaj radionica provodi se putem usmenih izlaganja uz „PPT prezentacije“ i video prikaze, razgovora, individualnog rada, rada u paru, rada u malim grupama i aktivnosti opuštanja.

- prema dogovoru roditelja sa svakim od stručnih suradnika – ovisno o temi i potrebama roditelja.

Vremenik aktivnosti

Program će se provoditi u ciklusu tijekom pedagoške godine

Tijekom pedagoške godine, od ponedjeljka do četvrtka od 15.00. – 18.00 prema dogovorenom rasporedu

Način - Upitnici za evaluaciju učinaka - Povratne informacije

28

vrednovanja programa:

- Upitnik za roditelje o odnosu roditelja prema maloj djeci koji se ispunjava na prvoj radionici

- Upitnik za roditelje o odnosu roditelja prema maloj djeci koji se ispunjava na zadnjoj radionici

- Upitnik za evaluaciju programa radionica s roditeljima „Rastimo zajedno“ – procjenjuje zadovoljstvo roditelja i korisnost radionica

roditelja

2.4.8. SIGURNOSNO ZAŠTITNI I PREVENTIVNI PROGRAM

Namjena programa

Sva djeca upisana u D.V. Tratinčica

Nositelji programa

Odgojitelji, stručni suradnici vrtića, ostali zaposlenici vrtića, roditelji


- program usmjeren na zaštitu djeteta od nepovoljnih utjecaja, prevenciju rizičnih ponašanja djeteta i razvoj djetetovih pozitivnih unutarnjih potencijala i snaga.

- To su programi sustavnog i aktivnog učenja i vježbanja životnih vještina koje vode prihvaćanju zdravog načina života, etički i ekološki prihvatljivom načinu ponašanja i življenja u zajednici.

- Elementi programa ili cjeloviti programi integriraju se u neposredan rad s djecom sukladno aktualnim potrebama, sposobnostima, interesima djece i specifičnostima skupine, od jasličke dobi do polaska u školu.

- Sustavno pridržavanje, praćenje i nadopunavanje protokola postupanja u rizičnim situacijama

Vremenik aktivnosti

Tijekom cijele pedagoške godine

Način vrednovanja


2.4.9. SUDJELOVANJE U PROJEKTIMA, DOGAĐANJIMA I MANIFESTACIJAMA

U vrtiću Jesenska Božični koncerti Maskenbal za djecu

29

svečanost i roditelje

Namjena programa

Djeci od 1. godine do polaska u školu



Nositelji programa

Odgojitelji svih skupina, stručni suradnici


Odgojitelji svih skupina, stručni suradnici, pripravnici


-kazališna predstava

-kestenjar – pečenje kestena na dvorištu

-dječja tržnica

-igre po punktovima -dramatizacije, izrada lutki i/ili glazbala

-sportske aktivnosti

-potraga za strašilom

-koncert djece glazbenih škola

-Roditelji i djeca u raznim igrama

-glazbu i vođenje maskenbala realiziraju odgojitelji

-radionica izrade maski za roditelje i djecu

Vremenik aktivnosti

Dva dana u mjesecu listopadu

U vrijeme Došašća Pokladni utorak

Način vrednovanja




Kreativne radionice za djecu i roditelje

Dani vrtića „Tratinčica“

Dan planete Zemlja

Namjena programa




Nositelji programa



Odgojitelji svih skupina, stručni suradnici,

Način ostvarivanja

-organiziramo ih kao odgovor na iskazane

-niz aktivnosti, predstava, izleta,

-Eko skup – mimohod djece kroz naselje uz

30

programa potrebe i interes, a svake godine organiziramo radionice kao tematske ili kao dijelove projekata:

-biciklijada

-večer matematike

-izrada maski

-radionica za Dan planeta Zemlje

sportskih natjecanja

-Odgojitelji prezentiraju rad vrtića i skupina plakat prezentacijom ispred dvorane centralnog objekta

-uključujemo s likovnim izložbama roditelje likovne umjetnike (amaterske, akademske, strip crtače…)

eko parole koje izrađuju djeca

-Radionica za Dan planeta Zemlje: izrada društvenih i didaktičkih sredstava za BNZ i drugih uporabnih predmeta od PNM. Vrlo je bitna odgojna komponenta; recikliranje i izrada sredstava koja će djeci koristiti na BNZ

Vremenik aktivnosti

Prema iskazanom interesu

Tijekom svibnja Tijekom travnja, 22.04.

Način vrednovanja




Izvan vrtića Suradnja s knjižnicom „Dugave“

KUC-scena „Travno“

Namjena programa



Nositelji programa

Odgojitelji, stručni suradnici, vanjski suradnici-djelatnici knjižnice

Odgojitelji, stručni suradnici, vanjski suradnici-djelatnici KUC „Travno“


-pričanje priča za mjesec hrvatske knjige

-suradnja u akcijama koje se provode na dječjem odjelu: prezentacije, izložbe, druženja

-„Crtić za vrtić“

-kazališne predstave

-izložbe

-kazališne predstave za vrijeme trajanja PIF-a

Vremenik aktivnosti

Tijekom pedagoške godine Tijekom pedagoške godine

Način vrednovanja



Projekti „Motorička znanja djece „Franov bicikl“

31

predškolske dobi“

Namjena programa

Djeca od 3. godine do polaska u školu i njihovi roditelji

Djeca od 3. godine do polaska u školu i njihovi roditelji

Nositelji programa

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odgojitelji, stručni suradnici

Osnovna škola „Fran Galović“

DV Tratinčica


-ispunjavanje anketnog upitnika

-testiranje motoričkih znanja

-interpretacija rezultata odgojiteljima

-savjetovanje o poticanju motoričkog razvoja

-radionica za odgojitelje

-sudjelovanje u „Školi za pješake“

-uključivanje roditelja aktivnim sudjelovanjem

-igre na poligonu u vrtiću

-sudjelovanje na biciklijadi

-pojačana suradnja s udrugama

Vremenik aktivnosti

Tijekom dvije pedagoške godine Tijekom pedagoške godine

Način vrednovanja

Povratne informacije odgojitelja, roditelja

Testovi procjene razvoja kroz 8 motoričkih područja

Povratne informacije odgojitelja, roditelja, djece

Uključenost roditelja i djece

2.5. PROFESIONALNI RAZVOJ

Kvalitetni, educirani odgojitelji utječu na kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i razvojni kurikulum. Kompetentna praksa zahtjeva kompetentne odgojitelje. Oni su pravi nositelji procesa promjene, jer kvaliteta prakse ovisi upravo o tome što odgojitelji misle i rade. Mijenjanje odgojno-obrazovne prakse vrtića i njegova kurikuluma nužno je povezano s kontinuiranim učenjem odgojitelja. Radoznalost, kritičnost i otvorenost za promjene pomažu izgrađivanju čitavog raspona različitih kompetencija. Akcijski orijentirane kompetencije odgojiteljima omogućuju refleksivno djelovanje u kompleksnim situacijama, konstruiranje praktičnih znanja u interakciji s djecom, roditeljima i sustručnjacima te mijenjanje postojeće prakse. Treba utrti put kojim smo krenuli prošle pedagoške godine kad smo imali niz stručnih aktiva o kompetencijama koje su vodile ravnateljica i članovi ST. U vrtiću je nekolicina

32

odgojitelja upisala dalji studij koji im daje dobar temelj za mijenjanje odgojno -obrazovne prakse i kurikuluma i samim time razvijanje kompetencija.

Stručno usavršavanje djelatnika:

- Putem edukacija i seminara AZZO-a

–Razmjena iskustava i ostalim vrtićima u cilju umrežavanja vrtića

-Akcijskim istraživanjima uz uključivanje akademskih znanstvenih istraživača.

-Seminari, radionice, prezentiranje primjera dobre prakse, predavanja stručnjaka ( ERF, Korak po korak )

- Na razini ustanove i individualno kroz različite seminare, stručne aktive, radionice, kroz temu individualnog stručnog usavršavanja i stručnu literaturu

- Izrada radnih materijala, letaka i plakata za odgojitelje i roditelje

-Sudjelovanje u akcijskim istraživanjima

3. SMJERNICE RAZVOJAIzrada kurikuluma timski je posao s mnogo koraka, pri čemu je važno

dugoročno planiranje razvoja vrtića i njegov razvojni put koji obuhvaća: zamisli i ciljeve, predviđene učinke, sudjelovanje svih zaposlenika i djece, odgovornost, vremenski slijed, postupke evaluacije, katalog aktivnosti.

Da bi se uspješno mogli nositi s tom zadaćom, svi sudionici odgojno-obrazovnog rada moraju imati kvalitetno obrazovanje kao temeljnu pretpostavku na kojoj će moći graditi strategije učinkovitog organiziranja odgojno-obrazovnih procesa u našem vrtiću. Cjeloživotno učenje i stručno usavršavanje na tragu Nacionalnog kurikuluma potpomaže AZZO, MZOŠ, suvremeno koncipiran odgojiteljski studij, nova stručna literatura i kontinuirano individualno stručno usavršavanje. Sustavna podrška i usklađeno djelovanje različitih dijelova odgojno-obrazovnog sustava presudne su za uspjeh u našoj kompetentnoj praksi. Sustav podrške razvija se u institucijama vezanim uz predškolski odgoj kao i šire društvene zajednice. Veliku ulogu ima i jačanje povezanosti teorije i prakse ranog odgoje i obrazovanja. Tu očekujemo angažman svih zaposlenika.

Profesionalni razvoj odgojitelja i drugih djelatnika kontinuiran je proces koji je neponovljiv i nadograđuje i postaje integralnim dijelom ustanove. Treba nastaviti tražiti vlastiti razvojni put uvažavajući suvremeno shvaćanje djeteta i njegove jedinstvene osobnosti i dostojanstva uvažavajući znanstvene i stručne postavke Zajednička usmjerenost prema jasnoj viziji našeg vrtića osnova je za daljnje napredovanje svih koji su uključeni u njegovu izgradnju. Partnerstvo s roditeljima i širom zajednicom pomažu nam stvarati uvjete za poticanje roditeljskog sudjelovanja u oblikovanju vizije.

33

34

Documents

· Web viewNacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje sadrži polazišta, vrijednosti, načela i ciljeve, generirane iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-obrazovne