CRNA GORA

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

UPUTSTVO

za realizaciju Predmetnoga programa ISTORIJA

VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole

Podgorica, 2014.

1

1. Opšti dio – UVODSa namjerom da zajedno postignemo ciljeve i ispunimo principe predviđene u realizacije nastave predmetnog programa Istorija za VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole, nudimo metodske ideje i modele. Želja je da olakšamo sprovođenje ciljeva i nastave, osmišljavanje i realizaciju časova, inspirišemo za samostalno i autonomno kreiranje i izvođenje aktivnosti koje će dovesti ne samo do akademskih već i do uspostavljanja trajnih i primjenjivih znanja učenika.

Istorija kao opšteobrazovni predmet u savremenom društvu prolazi kroz stalne promjene i osavremenjivanje, kako bi njeni dometi bili što veći.

Stoga, najnovije izmjene ovog predmetnog programa imaju za cilj poboljšanje strukture nastave i udžbenika, odnosno njihovo didaktičko i metodičko unapređenje kako bi nastavni proces težište prebacio sa informisanja učenika na njihovo formiranje, uz nastavnićku autonomiju u najvećoj mogućoj mjeri.

Nacionalni savjet za obrazovanje na śednici od 09.07.2014. godine utvrdio je izmjene predmetnog programa – Istorija za VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole.

Ovaj program stavlja naglasak i daje prostor za razvoj inovativnosti, stvaralaštva, zajedničkog rješavanja problema, preduzimljivosti, kritičkog mišljenja, informatičke pismenosti i dr. Opšta kultura učenika upravo zavisi od ovih postignuća. Osim toga, alatka je koja služi za prevazilaženje predrasuda i u svrhe demokratizacije društva.

Nastavnicima se sugeriše da teorijska znanja učenika kroz nove metode i promjenom aktivnosti treba da prerastaju u kompetencije. Koriste se različiti didaktički materijali, učenici upućuju na praktične aktivnosti, istraživanje, analiziranje, opisivanje i predstavljanje rezultata, izvođenje zaključaka, prepoznavanje i primjenu u svakodnevnom životu. Dakle, na najširi opseg umijeća samostalnih traganja za znanjem, u cilju uspostavljanja trajnih i primjenjivih znanja učenika. Dakle, mjesta nema za reprodukciju.

Ovakav način rada treba da umjesto isključivog iznošenja činjenica učenike osposobi na razmišljanje, sticanje kreativnog i operativnog znanja i osposobi ih za cjeloživotno učenje, pokazujući im kako se uči samostalno. Dakle, kako smo rekli na početku: formirati, a ne informisati učenika.

Posebno značenje dobijaju ISHODI UČENJA (očekivana postignuća). Oni su cilj do kojeg treba na nov način dovesti učenike, koristeći zadate standarde znanja. Ishodi učenja su konkretizacija operativnih ciljeva (osnova) koji nijesu konkretno mjerljivi. Široko definisani cilj je osnova za 5 do 7 ishoda po jednom času (primjeri će biti dati u poglavlju 4. Operativni plan sa aktivnostima). Dalje, ishode učenja treba oblikovati da budu jasni, jednoznačni i mjerljivi, kako bi oni ispunili svoju svrhu, a to je da pouzdano vode nastavnike i učenike ka zadatom cilju.

2

2. Opšte didaktiče preporuke

2.1. Metodski podśetnik

Svaka reforma u sistemu obrazovanja zahtijeva modernizaciju metodološkog pristupa, stoga se posebna pažnja mora posvetiti ne samo onome što učenici uče, nego i načinu kako uče.

Izmjenama programa otvoren je veći prostor za savremene metode rada kako bi ishodi učenja bili funkcionalniji. Stoga se preporučuje i sljedeće:

a) Razvoj kritičkog mišljenja kao obrazovnog ideala, što znači da se uz predavanje i poučavanje učenici moraju obučavati vještinama kritičkog mišljenja za što je potrebno:- Obezbijediti vrijeme i prostor za vježbanje istog;- Samostalno traganje, istraživanje, uvezivanje znanja; - Dozvoliti učenicima da donose sopstvene teorije i obrazlažu ih;- Prihvatiti ideje i mišljenja učenika osim onih koji su anti-semitski i nacional-

šovinistički;- Motivisati za rad i nastavne sadržaje; - Graditi povjerenje i kritički sud učenika.

b) ERR sistem (Evokacija, Razumijevanje, Refleksija) je vrlo efikasan obrazovni koncept kojeg savremenim metodama i aktivnom nastavom učenik usvaja po sopstvenoj spoznaji i iskustvu, te time razumije šta je naučio. Svojim riječima primjenjuje naučeno, ne ponavlja ,,napamet” gradivo (tradicionalna nastava). Slično klasičnom, ovaj sistem ima tri faze. Međutim, on potencira što je potrebno savremenoj nastavi, a do sad je bilo zapostavljeno:- Motivisanje za nastavnu cjelinu;- Aktivno učešće u istoj;- Iznošenje sopstvenih ideja i zaključaka; - Izražavanje kritičkog mišljenja, argumentovano preispitivanje, nenasilna

komunikacija; - Istraživački rad;- Razvoj samopouzdanja za iznošenje, obrazlaganje i zastupanje sopstvenih stavova,

ideja, razmišljanja.

ERR sistem Klasični sistem Evokacija Uvod Razumijevanje značenja Razrada Refleksija PonavljanjeNa osnovu rečenog nastavnicima se preporučuje značajnije korišćenje metoda koje vode ka ostvarivanju ovih ciljeva i ishoda učenja, a za koje su obučeni tokom brojnih seminara u proteklom periodu.

3

Stoga ćemo na ovom mjestu samo preporučiti i podśetiti na neke od njih bez šire elaboracije:

- Metoda ,,Oluja ideja“ (brainstorming) veoma je praktična jer postiže generisanje što većeg broja istorijskih ideja u kratkom roku. Za razliku od većine može se koristiti i izvan ERR sistema.

- KWL1 (Znam, Želim da znam, Naučio sam) metoda pomoću koje učenici ili nastavnici spoznaju koliko su naučili, i što još žele da saznaju, kao i što su dodatno naučili uz opštu interakciju.

- Metoda “Rotirajući pogled” je vrlo efikasna u međusobnoj saradnji, aktivnom učenju, te usvajanju i sticanju znanja, jer se smjenuju sagovornici I znanje osvjetljava iz različitih uglova.

- Metoda “Kocka”, izrazito interaktivna grupna metoda pospješuje aktivnost i saradnju učenika - Nastavnik dodaje kocku učenicima koji su podijeljeni u grupe.Dobijeno polje sa zadatom temom je njihov zadatak. Kratko pišu na zadatu temu, razmjenuju svoje odgovore. Svaki učenik ili grupa prezentira svoj rad.

- Metoda “Snježna grudva”, nastavnik zadate teme daje svakom pojedinačno da bi se rasprava vršila najprije u parovima, potom u grupama, a krajnji ishod je donošenje zajedničkog zaključka.

- “Insert metoda” koju karakteriše interaktivni način saznanja. Svaki učenik dobija tekst i tokom rada stavlja oznake na marginama teksta, štrik kao znak potvrde da zna podatak, plus pored nove infromacije, minus pored netačne informacije, znak špitanja pored dijela o kom želi da sazna više,

- Metoda “Grozd” idealna za sistematizuju u nastavi Istorije, a podstiče učenike da otvoreno i slobodno razmišljaju o zadatom pojmu i povezuju ga sa drugima.

Ovo su samo neke od niza savremenih nastavnih metoda koje bi nastavnici u skladu sa mogućnostima trebalo da koriste.

Ukoliko ima nastavnika koji nijesu adekvatno i/ili dovoljno obučeni (što ne bi trebalo da sje praksa obzirom na značajan broj sprovedenih edukacija) predlaže se rad na nivou aktiva: razmjena, vršnjačko, kaskadno učenje. Uz ove preporuke predložena je literatura koju bi trebalo konsultovati. Takođe, ona može da inspiriše i na dodatno samostalno traganje za izvorima podataka. Sve se postiže u okviru četrdesetosatne radne neđelje kojom je predviđena i samoobuka.

2.2. Metodske sugestije za inovirani program

Reforma cjelokupnog sistema obrazovanja, brojne promjene i inovacije programa, poput ove, šire mogućnost upotrebe novih metoda i oblika rada.

Razlozi samih promjena su u pravcu:

1 KWL, skraćenica od engl.: I Know, I Want to know, I Learned, Znam, Želim da znam, Naučio sam značenje na crnogorskom

4

•Praćenje primjene programa i povratne informacije, rasterećenje programa i potreba da se sistem obrazovanja prilagodi zahtjevima novog vremena.

•Potreba fokusiranja na aktivnosti umjesto na operativne ciljeve čime će se učenici zainteresovati da usvajaju primjenljiva znanja.

•Motivacija učenika za dobijanje odgovora, zadovoljavanje radoznalosti, ovladavanje vještinama i umijećem primjene-povezivanje sa svakodnevnim životom uz napomenu da se istorija stalno razvija i dopunjuje, u skladu sa novootkrivenim činjenicama.

Osposobljavanje učenika za samostalan rad i donošenje zaključaka – učenje životu kroz istorijske činjenice.

Stoga su programi za sva četiri razreda osnovne škole smanjeni u prośeku 20-30% u odnosu na operativne ciljeve, sa prijedlogom u pogledu povećanja broja aktivnosti (mnoge su sugerisane, predstavljene i ponuđene na održanim regionalnim seminarima. Nastavnici samostalno procjenjuju, uključuju dodatne i potrebne.

Aktivnosti:

Obilasci kulturno-istorijskih spomenika.

Sakupljaju, opisuju i upoređuju podatke.

Aktivno učenje: 1) Učenje kroz pažljivo osmišljene i postavljene aktivnosti; 2) Učenje kroz rad, izvršavanje zadataka i lična akcija; 3) Učenje direktnim uključenjem učenika u proces učenja.

Iznošenje sopstvenog mišljenja, pronalaženje informacija, razmatranje, koncipiranje i postavljanje funkcionalnih pitanja, argumentovanje;

Podśećanje, razumijevanje, refleksija:

Oluja ideja - brainstorming.

Učenje putem otkrića.

Korišćenje različitih izvora informacija.

Otkrivanje i objašnavanje uzročno-posledične veze.

Poimanje vremena i vremenskih kategorija.

Analiza sličnosti i razlike – lokalne, nacionalne i opšte istorije

Proučavanje slikovnog materijala i karata.

5

Izrada hronoloških tablica.

Izrada seminarskih radova, diskusije o problemima-predlaganje rješenja i zauzimanje stavova.

Korišćenje istorijskih karata, atlasa.

Izrada zidnih novina i panoa.

Povezivanje novih sa prethodnim sadržajima.

Prepoznavanje u primjerima iz života

Izvođenje korelacije.

Ovako smanjen broj ciljeva, povećanje broja aktivnosti omogućavaju više vremena i prostora da ishodi znanja budu postignuti.

Dobro izabrane aktivnosti predstavljaju načine kako postići planirane ciljeve i ishode učenja (posljedice).

Preporuka je da se u pripremama za iskazivanje ishoda učenja koristi sintagma:

-Učenik će biti sposoban da…objasni, poveže, uporedi, razčlani, obrazloži, preispita, ocijeni, izradi, raspravi, analizira, identifikuje, protumači, konkretizuje (aktivni glagol).

Napominjemo da bi po jednom nastavnom času trebalo imati jedan cilj, a za svaki cilj 5 do 7 ishoda učenja.

Na kraju ovog dijela valja ukazati i na slobodni dio programa (15-20%) i časove posvećene lokalnoj zajednici. Tako se učenicima pružaju široke mogućnosti i učenicima da bolje upoznaju specifičnosti kroz istoriju lokalne zajednice, kulturološke i vjerske raznolikosti, te značaj određenih intitucija, kulturno-istorijskih spomenika i ličnosti.

Ovi časovi su izuzetno sredstvo da učenici afirmišu svoj nacionalni, i kulturni identitet, prihvate različitosti, otklone stereotipe i predrasude.

Izvodljivost ovog dijela programa može biti inspiracija nastavnicima za sprovođenje teorije u praksu.

NAPOMENA: Ne miješati slobodni dio programa sa nenastavnim aktivnostima.

Primjer planiranja:

6

Redni broj Časovi u saradnji sa lokalnom zajednicom Mjesec

1 Božidar Vuković-Podgoričanin

2 Teritorijalna organizacija crnogorskih plemena

3 Podgorica pod Osmanskom vlašću

4 Bitka na Krusima

5 Crnogorsko-turski sukobi oko Podgorice i Skadarskog jezera u doba Petra II

6 Bitka na Fundini

7 Ulazak Podgorice u sastav Crne Gore

8 Podgorica nakon Berlinskog kongresa

9 Kulturno-istorijski spomenici Podgoričkih muslimana

10 Pojam vjerske tolerancije

11 Kulturno-prosvjetne prilike u Podgorici nakon ulaska u sastav Crne Gore

12 Skadarski basen u prvom Balkanskom ratu

Spisak literature u odnosu na predložene ciljeve: Grupa autora, Monografija Podgorice, Drugo dopunjeno izdanje, Podgorica, 2013.Đurđev B., Postanak crnogorskih i hercegovačkih plemena, Titograd, 1984Pavićević B., Stvaranje crnogorske države, Beograd, 1955.Nikola I Petrović Njegoš, Memoari, Obod-Pobjeda, Cetinje-Titograd, 1989

7

8

3. Udžbenici

Izmjene i dopune Predmetno programa za istoriju svoj će izraz naći i kod izrade nove generacije udžbenika.

Naime, udžbenici su prilagođeni procesima i principima koje afirmiše dorađeni Program. Udžbenici su pisani jasnim stilom i jezikom, dat je manji broj činjenica i podataka, a akcenat je stavljen na procese.

Istovremeno, obogaćeni su različitim aplikacijama, boksovima i ostalim rješenjima. Tako koncipirani udžbenici ,,navode” na učenje, odnosno na logiciranje, nasuprot mehaničkom usvajanju činjenica.

Treba istaći, da pored udžbenika, danas smo u prilici da iz više uglova, izvora, uz pomoć propratne literature osvijetlimo pojedine istorijske događaje i tako vršimo kritičko preispitivanje.

4. Operativni plan sa aktivnostimaNa ovom mjestu daćemo primjere (kroz dvije pripreme) operativnog plana za jedan mjesec, dok je plan slobodnog dijela programa dat u okviru drugog dijela poglavlja.

Napominjemo da nastavnici dobijaju potpunu slobodu kreiranja, ali preuzimaju i veće obaveze za realizaciju istih.

Primjer operativnog plana za mjesec septembar - VIII razred

NAPOMENA: Aktivnosti su prijedlog, ne obaveza, svaki nastavnik kreira nastavu na svoj način.

9

Tema: Evropa u XVI i XVII vijeku – 8+1

Sept

emba

r

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi –sadržaji Korelacija

1. Učenik/učenica upoznaje nastavni plan i program Učenici/učenice:-slušaju izlaganje i bilježe bitne pojmove-povezuju nove sadržaje sa prethodnim znanjem-rade u grupama-rade sa istorijskom kartom-posmatraju i komentarišu ostvarenja renesansne umjetnosti-čitaju izborni tekst, komentarišu, iznose svoje viđenje i ugao gledanja-prepoznaju na karti osmansku podjelu Balkana-sakupljaju podatke, opisuju i upoređuju-otkrivaju, iznose uzročno-posljedične veze- rade i prezentuju referate

-humanizam-renesansa-geografska otkrića-naučno-tehnička dostignuća-reformacija-Osmansko carstvo-Mletačka republika-Habzburska monarhija-Južni Sloveni pod tuđinskom vlašću (Osmanskom, Mletačkom i Habzburškom)

Geografija: Evropa, Amerika, Afrika, Azija

Crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost

Likovna umjetnost

2-3. Učenik/učenica treba da umije da objasni značaj humanizma i renesanse, navede značajna tehnička, naučna i geografska otkrića, opiše pojavu reformacije

4. Učenik/učenica treba da upozna život i djelo Božidara Vukovića Podgoričanina i uradi referat u vezi sa tim

5-6. Učenik/učenica treba da umije da opiše društvenu i državnu organizaciju Osmanskog carstva, Mletačke republike i Habzburške monarhije i njihov uticaj na Južne Slovene tokom XVI i XVII vijeka

7-8. Učenik/učenica upoznaje i objašnjava položaj Južnih Slovena pod Osmanskom, Mletačkom i Habzburškom vlašću u XVI i XVII vijeku

9. Učenik/učenica treba da razumije i umije da opiše prilike u Evropi u XVI i XVII vijeku i rađanje moderne Evrope

Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u parovima.

Nastavne metode: monološka, dijaloška, tekst metoda, rad sa knjigom i ilustrovanim materijalom, KWL tablica, rotirajući pogled, kocke, snježna grudva, brainstorming

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, istorijska i geografska karta, atlas, slike, panoi, dispozitivi, CD, DVD, MP3, diaprojektor, kompjuter, internet.

Osvrt na realizaciju:

10

Primjer 1:

Ime i prezime:

Škola:

Razred:

Školska godina:

Broj nastavnih časova:

Tema nastavne jedinice: Crna Gora u drugoj polovini XIX vijeka

Cilj: Podśećanje, analiziranje, upoređivanje i obrazlaganje uloge crnogorskih vladara u emancipaciji i ostvarivanju nacionalne ideje - PROGRESIVNE NACIONALNE PERSPEKTIVE DINASTIJE PETROVIĆ - NJEGOŠ U XIX I NA POČETKU XX VIJEKA

Ishodi učenja:

Upoređuju društvene prilike u doba četiri vladara. Ustanovljavaju širenje crnogorske državne teritorije. Opisuju razvoj državnih institucija. Raspravljaju o stvaranju crnogorske nacionalne ideje. Analiziraju odluke Berlinskog kongresa. Raspravljaju o kulturnim promjenama u Crnoj Gori na prijelazu vjekova.

Struktura rada-časa:

o brainstorming (5minuta)o rad u grupama (15minuta)o izvještavanje – postupak galerija (20 minuta = 4x5)o sistematizacija, zaključak (5minuta)

Nastavni sredstva: udžbenik, istorijske karte, bilješke sa obilazaka, internet, istorijske karte, tabla, markeri, hamer.

Nastavne metode i aktivnosti: Verbalno-tekstualna, ilustracije, R.W.C.T. (Reading and Writing for Critical Thinking), postupci aktivne nastave.

Oblici rada: Grupni i individualni, frontalni.

Aktivnosti učenika:

Učešće u izradi grozda R.W.C.T. (Reading and Writing for Critical Thinking) Rad na zadatu temu – 4 grupe

11

Predstavljanje rezultata – galerija Izvođenje zaključaka

Rad u grupama:

Podijeliti učenike u odjeljenju u 4 grupe. Svaka grupa sagledava i obrazlaže ulogu jednog od navedenih vladara.

1. Prva grupa: Petar I Petrović Njegoš2. Druga grupa: Petar II Petrović Njegoš3. Treća grupa: Knjaz Danilo4. Četvrta grupa: Kralj Nikola

*Svaka grupa predstavlja zaključke do kojih je došla i zastupa svoje stavove - galerija

Zaključak:

Uloga svakog od vladara dinastije Petrović je izuzetna u obnovi crnogorske države i emancipaciji nacionalne ideje.

Međutim, tek sagledavanje njihovih ukupnih rezultata u viševjekovnoj istoriji govori nam koliko je teško braniti i izgrađivati državu kroz dugotrajan proces.

******************************************************************************

Primjer 2:

Ime i prezime:

Škola:

Razred:

Školska godina:

Broj nastavnih časova:

Tema nastavne jedinice: Prvi Balkanski rat – više istina

Cilj: Razumjeti različite nacionalne percepcije Prvog Balkanskog rata i razviti kritički pristup prema istorijskim činjenicama.

Ishodi učenja:

Prepoznati i uporediti postojeće stereotipe i shvatiti njihovo porijeklo, nastanak, i mehanizme prevazilaženja

Raščlaniti politički i društveni položaj balkanskih zemalja i Turske

12

Objasniti ulogu Crne Gore u Balkanskim ratovima Identifikovati promjene na Balkanu nakon ratova Raspraviti o posljedicama i donijeti zaključak

Nastavni materijali: Istorijska čitanka 3, Balkanski ratovi, udžbenik, internet, istorijske karte

Nastavne metode i aktivnosti: rad u grupama Verbalno-tekstualna, ilustracije, R.W.C.T. (Reading and Writing for Critical Thinking), aktivna nastava.

Oblici rada: Grupni i individualni, frontalni.

Aktivnosti učenika:

Učešće u izradi grozda R.W. C.T. (Reading and Writing for Critical Thinking) Rad na zadatu temu – 3 grupe Predstavljanje rezultata – galerija Izvođenje i iznošenje zaključaka Rad u grupama: Podijeliti razred u 3 grupe - tri viđenja

NAPOMENA: Ovaj cilj predstavlja izvod iz publikacije: “Nastava moderne istorije Jugoistočne Evrope”, Istorijska čitanka 1-4, CDRSEE, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2012.

Rečenice koje su ponuđene u nastavku teksta služe kao sugestija učenicima koje izvore da koriste u cilju različitih percepcija Balkanskih ratova (na što ukazuje i naslov).

Tri viđenja Balkanskih ratova:

1. Balkanski savez

Izvod o viđenju Balkanskog rata: “Balkanski ratovi bili su presudni za konsolidaciju nacionalnih država na Balkanu, po kojima je stvaranje istih jedino pravedan i uzvišeni cilj”.

Adrese u Istorijskoj čitanci: II20, II21, II23 i II24

Grčka litografija, slika broj 20 - Balkan protiv tiranina, strana 59

Istorijska čitanka 3, Balkanski ratovi, CDRSEE, Podgorica 2012.

2. Osmansko carstvo

Izvod o viđenju Balkanskog rata: “Osmanski nadnacionalni koncept (Osmanli millet – osmanska nacija) po kome svaki pojedinac pod osmanskom jurisdikcijom pripada osmanskoj naciji, vidi u Balkanskim ratovima primitivni nacionalizam i zadovoljavanje sebičnih nacionalnih interesa, a Tursku kao kravu muzaru”.

Adrese u Istorijskoj čitanci: II3, II19, II22

13

Osmanska karikatura, slika broj 17 - “krava muzara”, strana 55

Istorijska čitanka 3, Balkanski ratovi, CDRSEE, Podgorica 2012.

3. Velike sile

Izvod o viđenju Balkanskog rata: “Za velike sile ovo je rat hrišćanstva i islama i one u njima traže svoje interese, bilo da se kroz svoje stavove zalažu za preraspodjelu svijeta ili status quo”.

Adrese u Istorijskoj čitanci: II12, II13, II14, II15

Istorijska čitanka 3, Balkanski ratovi, CDRSEE, Podgorica 2012.

Svaka grupa predstavlja zaključke do kojih je došla i zastupa svoje stavove – postupak galerija.

Zaključak: Prvi Balkanski rat je istorijski kompleksan događaj i ne može postojati jedna istina o njemu. Uvid u više viđenja nas navodi da istinu sagledavamo iz više uglova, tj. da shvatimo kompleksnost istorijskih događaja. Stereotipi i propaganda, odnosno “istina jedne strane” nas sukobljavaju sa “drugim istinama” i vode u nerazumijevanje sa dugoročnim posljedicama.

NAPOMENA: Za svaki cilj uraditi pojedinačnu pripremu.

5. Provjeravanje i ocjenjivanjeDa bi provjera i ocjena znanja bila što uspješnija mora se odrediti kvalifikacioni okvir, odnosno standardi znanja koji su nastavnicima predloženi u okviru predmetnoga programa kao NNZ (niži nivo znanja) i VNZ (viši nivo znanja) i kroz ispitni katalog.

Ovi ,,alati“ im služe da učenicima saopšte i objasne šta se od njih očekuje, te se zajednički usresrede na razvijanje potrebnih vještina i na taj način sigurno stignu do cilja koji je unaprijed jasno postavljen i rezultira ishodima učenja.

U ovom smislu preporučujemo taksonomiju ciljeva vaspitanja i obrazovanja Benjamina Blooma i saradnika (1956), te revidiranu Bloom-ovu taksonomiju- kongitivno područje (2001).

Iako je za sad preporuka, vremenom će prijelaz na kompetencijsku organizaciju i ishode učenja biti obaveza prema preporuci 962 Evropskog parlamenta.

Naime, zadatak je razviti osam temeljnih kompetencija koje su već usklađene sa nacionalnim kurikulumima svih članica. Podśećanja radi riječ je o: komunikaciji na maternjem jeziku, komunikaciji na stranom jeziku, matematičkoj pismenosti i osnovnim kompetencijama u nauci i tehnologiji, digitalnoj kompetenciji, umijeću samostalnog učenja, interpersonalnim i građanskim kompetencijama, preduzetništvu, kulturološkom izražavanju.

Ističemo da se i mi kako kroz proces Pregovora za članstvo u Evropskoj uniji tako i stalne reformske napore, približavamo proklamovanim principima i uključujemo u ove procese.

14

Da bi provjeravanje i ocjenjivanje u nastavi istorije bilo što uspješnije moramo voditi računa o uravnoteženosti kurikuluma na sljedeći način:

Stranice trougla predstavljaju odnose među komponentama. Tokom pripreme na osnovu toga nastavnici pojašnjavaju tri pitanja:

STRANICA A: jesu li nastavni ciljevi i ishodi učenja usklađeni sa onim što mjerimo?

STRANICA B: jesu li nastavni ciljevi i ishodi učenja uklađeni sa onim što se poučava i uči, uključujući udžbenik i nastavna sredstva?

STRANICA C: je li ono što mjerimo usklađeno sa onim što se poučava i uči?

Ukoliko je odgovor na sva tri pitanja DA, radi se o usklađenom kurikulumu, pa će se vaspitno-obrazovni ciljevi lakše, mjerljivije i racionalnije ostvarivati.

Dakle, provjera i ocjenjivanje je jedna od tri komponente kurikuluma i ne smije se posmatrati izolovano. Izdvajanjem se ostaje u začaranom didaktičkom trouglu (udžbenik-gradivo-nastavnik) tradicionalne nastave. Nasuprot tome treba uravnotežiti količinu gradiva sa raspoloživim vremenom i mogućnostima učenika.

Uvođenje 5 do 7 ishoda učenja za svaki nastavni čas/cilj pomaže nastavniku da lakše provjeri i ocijeni znanje i smanji subjektivnost. U tom smislu samoobuka, praćenje savremenih tokova, novih otkrića, saznanja i literature čine osnov za unapređenje svih segmenata rada, pa i ovog.

15

Nastavna sredstva i pomagalaDa bi ukupni proces izmjena Predmetnog programa istorije bio što uspješniji, nastavna sredstva i pomagala predstavljaju veoma važan aspect. Upotreba širokog spektra nastavnih sredstava i pomagala obogaćuje i olakšava rad nastavnika i učenika.

U skladu sa tim, a na tragu prethodnih poglavlja (oblici rada, nastavne metode, načini učenja), i ovaj segment navodimo kao pogodne za korišćenje u svim etapama nastavnog časa. Nastavna sredstva i pomagala mogu biti primijenjena samostalno, da se kombinuju, smjenjuju, u zavisnosti od cilja, mogućnosti, interesovanja i motivacije učenika.

a) Izvorna stvarnost: učenje u izvornoj okolini (arheološka nalazišta, građevine, spomenici, urbane cjeline) ili korišćenje izvornih predmeta

b) Audio-vizuelna: TV emisije, igrani i dokumentarni filmovi, CD, DVD i dr.c) Tekstualna: udžbenici, nastavni listići, programirani materijali i sl.d) Informaciona: kompjuteri, internete) Pomagala: tabla, kreda, projekciono platno, diaprojektor, grafoskop, kompjuter, LCD

projector

Literatura:1. Bloom, B., i saradnici, Taxonomy of Educational Objectives: The clasification of

educational goals, Handbook 1: Cognitive Domain, New York, David McKay Co, 1956. Knjigu je preveo Ivan Furlan pod naslovom Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva, kongitivno područje, Jugoslovenski zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja, Beograd 1970.

2. Marnović, M., Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja, Zagreb 2014.3. Anderson, W. L., Kratwohl R. D. i saradnici, A Taxonomy for Learning, Teaching and

Assessing, A revision of Bloom Taxonomy of Educational Objectives, Longman, New York, 2001

4. Laketa, N., Vasiljević D., Osnove didaktike, Užice 2006.5. Bognar, V., Matijević M., Didaktika-školska knjiga, Zagreb 2002.6. Steel L J.; Kurtis S M., Temple C., Walter S., Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje:

Okvirni sustav kritičkog mišljenja u cjelini nastavnog programa, Vodič kroz projekat I, Zagreb 2001.

Autori: Radovan Popović, Rade Vujović

16