01_50851 Brze Vise Jace 1

Vladimir Findak - Sanja BoæiÊ

BRÆE, VI©E, JA»E 1priruËnik tjelesne i zdravstvene kulture za uËitelje/uËiteljice 1. razreda osnovne πkole

IzdavaË ©kolska knjiga, d.d.Zagreb, Masarykova 28

Za izdavaËa Ante Æuæul, prof.

Urednica Slavenka HalaËev

Recenzenti dr. sc. Josip BabinSanja Canjek-AndroiÊ

GrafiËko-likovno oblikovanjeVladimir ©agadin

Oprema naslovne straniceNinoslav Kunc

Ÿ ©KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2006.Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuπtenja.

Uporabu ovog priruËnika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 1. razreduosnovne πkole odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RepublikeHrvatske rjeπenjem klasa UP/I°-602-09/04-01/141, ur. broj 533-12/05-01 u oæujku 2005.

Vladimir Findak - Sanja BoæiÊ

Bræe, viπe, jaËe 1priruËnik tjelesne i zdravstvene

kulture za uËitelje/uËiteljice 1. razreda osnovne πkole

Zagreb, 2006.

5

Vrijeme u kojemu æivimo karakteriziraju nesamo pozitivni utjecaji, nego i raznovrsni ne-gativni utjecaji na Ëovjekov antropoloπki sta-tus zato πto je, uz ostalo, sve manje kretanja, asve viπe vremena flgutaju« tzv. nemiπiÊne ak-tivnosti. Posljedice tih negativnih utjecaja nisumalene, naprotiv, nije ugroæeno samo zdravljeljudi, veÊ i njihove osobine i sposobnosti, Ëe-ga, dakako, nisu poπteena ni djeca, odnosnouËenici. U takvim situacijama primjerenotjelesno vjeæbanje za uËenike znaËi sastavni inuæni dio njihove svakodnevnice, πtoviπe, ne-zaobilazan dio integralnog sustava njihova od-goja i obrazovanja, a time i njihove pripremeza æivot i rad u suvremenom druπtvu.

Da bi se komparativne prednosti tjelesnogvjeæbanja u uæem smislu, odnosno tjelesne izdravstvene kulture u πirem smislu iskoristileπto potpunije, odluËili smo napisati udæbeniktjelesne i zdravstvene kulture za uËenike prvograzreda osnovne πkole Bræe, viπe, jaËe 1. Udæ-benik je ponajprije namijenjen uËenicima, apotom njihovim uËiteljima i roditeljima; uËe-nicima da πto prije postanu i ostanu ovisnici osvakodnevnom tjelesnom vjeæbanju kao sas-tavnom dijelu kulture æivljenja, a uËiteljima,da im pomogne u svakodnevnom radu, pogla-vito u dijelu koji se odnosi na realizaciju planai programa tjelesne i zdravstvene kulture. Ro-diteljima Êe pomoÊi da joπ uspjeπnije suraujusa svojom djecom ne samo u obavljanju njiho-vih obveza vezanih za πkolu, nego i u zado-voljavanju njihovih svakodnevnih potreba, in-teresa i æelja, poglavito onih koje proizlaze iznjihove bioloπke potrebe za kretanjem.

Sukladno navedenim ciljevima, udæbenik jepodijeljen na tri tematske cjeline. Prvi dio udæ-benika s naslovom Vjeæbanjem do zdravlja sa-dræava informacije (teorijske i praktiËne) uzpomoÊ kojih se uËenici na izravan ili neizravannaËin upuÊuju na brojne moguÊnosti i sadræajeuz pomoÊ kojih se tjelesnim vjeæbanjem moæeutjecati na Ëuvanje i unapreivanje zdravlja.Drugi dio udæbenika ili, toËnije, Sportska po-Ëetnica odnosi se na upoznavanje uËenika sasportom u svim njegovim pojavnim oblicima is plemenitim idejama i porukama olimpizma.

TreÊi dio udæbenika flrezerviran« je za Bræe,viπe, jaËe a upuÊuje uËenike u razliËite naËinepraÊenja i vrednovanja njihova rada i napretkau podruËju tjelesne i zdravstvene kulture.

Dræimo, πtoviπe sigurni smo, da Êe takokoncipiran udæbenik biti od koristi svima, aponajviπe uËenicima. HoÊemo li, meutim, utoj namjeri uspjeti, odnosno koliko Êemo usp-jeti, uglavnom ovisi o uËiteljima. Zaπto? Zatoπto smo uvjereni da ni najbolji uvjeti rada, pla-novi i programi, kao ni drugi relevantni Ëimbe-nici o kojima ovisi uspjeh u tjelesnoj i zdrav-stvenoj kulturi, ukljuËujuÊi i udæbenik Bræe,viπe, jaËe 1 ne pomaæe ako uËitelj ima teπkoÊau radu. Upravo radi izbjegavanja tih teπkoÊa,bar πto se tiËe uporabe udæbenika Bræe, viπe,jaËe 1 odluËili smo napisati ovaj priruËnik zauËitelje. PriruËnik je potpuno konzistentan sasadræajem udæbenika Bræe, viπe, jaËe 1. Vjernoprati svaku tematsku cjelinu ne samo njezinominterpretacijom, nego i metodiËkom obradom.Gdje god je bilo moguÊe i potrebno, u priruË-niku je flrezerviran« prostor za korelaciju tje-lesne i zdravstvene kulture s drugim pred-metima. PreporuËujemo vam da pozorno pro-Ëitate i dio priruËnika u kojemu vas informi-ramo o moguÊemu i potrebnom doprinosu tje-lesnog vjeæbanja zdravlju uËenika, upuÊivanjuuËenika u razliËite izvannastavne i izvan-πkolske aktivnosti te u naËin samokontrole isamoocjenjivanja njihova rada. Takoer vampreporuËujemo da se praktiËno uvjerite u vri-jednost pojedinih vjeæbi i pojedinih metodiË-kih rjeπenja. Æeljeli smo, dakle, ne samo davam uz pomoÊ ovog priruËnika olakπamo upo-rabu udæbenika Bræe, viπe, jaËe 1 da vam po-mognemo u realizaciji programa tjelesne izdravstvene kulture, da joπ viπe unaprijeditesvoj rad u ovom predmetu, nego i vaπ rad ucjelini, na zadovoljstvo vaπih uËenika i vasosobno.

Ako vam ovaj priruËnik u tome bar malopomogne, onda je njegova namjena ispunjena inaπa æelja ostvarena da smo u toj namjeri uspjeli.

AUTORI

Predgovor

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

7

NASTAVNA JEDINICA: Upoznavanje s nastavnim predmetom tjelesne izdravstvene kulture

MJESTO RADA:uËionica, sportska dvorana i svlaËionica.

CILJ SATA:uspostaviti suradnju s uËenicima i osigurati uvjete potrebne za realizaciju nastave tjelesnei zdravstvene kulture.

ZADA∆E:OBRAZOVNA:• nauËiti od Ëega se sastoji oprema za tjelesno vjeæbanje• razumjeti potrebu za primjerenom opremom za tjelesno vjeæbanje• nauËiti πto sadræi pribor za osobnu higijenu• nauËiti koristiti se priborom za osobnu higijenu• nauËiti Ëemu sluæi svlaËionicaODGOJNA:• razvijati navike donoπenja opreme na sat• poticati pravilnu brigu o ËistoÊi opreme za tjelesno vjeæbanje• poticati stvaranje zdravstveno-higijenskih navika• razvijati suradnjuFUNKCIONALNA:• razvijati interes za tjelesno vjeæbanje• poticati razvoj pamÊenja, paænje, miπljenja.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• uËiteljeva oprema za tjelesno vjeæbanje• pribor za odræavanje osobne higijene.

METODE RADA:• metoda usmenog izlaganja• metoda razgovora• metoda demonstracije.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:• frontalni• individualni.

TIP SATA: UVODNO-PRIPREMNI TIP SATAObjaπnjenje uËiteljima: Kako je nastava tjelesne i zdravstvene kulture uËenicima prvihrazreda nepoznato i novo podruËje rada, potrebno je organizirati uvodno-pripremni sat, na

udæbenik str. 5.

MOJA OPREMA ZA TJELESNO VJEÆBANJE

8

BRÆE, VI©E, JA»E 1

kojem Êe uËitelj, dogovarajuÊi se s uËenicima, osigurati uvjete nuæne za ostvarivanje pro-grama nastave, uspostaviti suradnju i upoznati uËenike sa sadræajem rada. Taj se sat nemoæe organizirati prema ustaljenoj organizacijsko-metodiËkoj strukturi, veÊ po strukturikoja je najprimjerenija cilju i zadaÊama tog tipa sata.

PRIJEDLOG STRUKTURE UVODNO-PRIPREMNOG SATA:• uvodni dio sata• obrada• ponavljanje i vjeæbanje• zavrπni dio sata.

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATANastavni sat zapoËet Êemo jednostavnom igrom Poplava - tuËa. UËenici se slobodnokreÊu prostorom uËionice. Na uzvik „Poplava!” djeca se penju na klupe, na uzvik „TuËa!”skrivaju se pod klupu. Obavijest „Opasnost proπla!” znaËi da se uËenici mogu slobodnokretati uËionicom.Osim πto smo uspostavili suradnju i stvorili ugodno raspoloæenje, igra Êe nam posluæitikao poticaj za razgovor. Kako se osjeÊamo nakon odigrane igre? Zbog Ëega nam je posta-lo vruÊe? ©to nam je smetalo dok smo se kretali uËionicom? Navodimo uËenike na zaklju-Ëak da nam je za vjeæbanje potreban veÊi prostor te da bi nam udobnije bilo kad bismo nasebi imali laganiju odjeÊu. Time ujedno najavljujemo cilj sata.

• OBRADA

Uporaba udæbenikaUpuÊujemo uËenike da otvore svoje udæbenike tjelesne i zdravstvene kulture i promotreslike na str. 5. PotiËemo uËenike da priËaju o svojim iskustvima. Jesu li u vrtiÊu sudjelo-vali u tjelesnom vjeæbanju? Kako su bili odjeveni? ©to su uradili s opremom nakon vje-æbanja? Je li netko od njih ukljuËen u sportske aktivnosti u nekom sportskom klubu? Ukojem? Kakva mu je oprema potrebna za vjeæbanje? Bave li se njihovi roditelji nekimsportom? Kojim? Kako se njihovi roditelji odijevaju za vjeæbanje? Usmjerenim razgovo-rom potiËemo ih da uoËe i imenuju od Ëega se sastoji oprema za tjelesno vjeæbanje za dje-Ëake i od Ëega za djevojËice. Kako je za vjeæbanje odjevena uËiteljica / uËitelj? Bilo bikorisno da uËiteljica / uËitelj za taj sat odjenu propisnu opremu kako bi svojim primjeromuspostavili pozitivan model ponaπanja za svoje uËenike. Zaπto se nakon vjeæbanja trebaoprati? ©to nam je potrebno za pranje? U Ëemu dræimo pribor za osobnu higijenu?UËenicima Êemo pokazati pribor za osobnu higijenu.

• PONAVLJANJE I VJEÆBANJEOdlazimo u svlaËionice. Upoznat Êemo uËenike s prostorom svlaËionice i pokazati im gdjeÊe odlagati odjeÊu, kako Êe jedni drugima pomagati da bi se πto lakπe i bræe preodjenuli tegdje Êe se oprati nakon vjeæbanja. Demonstrirat Êemo kako se peru ruke, objasniti im kakoÊe se koristiti svojim priborom za osobnu higijenu. Usmjerenim razgovorom navodimo ihna zakljuËak o tome kako treba voditi brigu o svojim i tuim stvarima u svlaËionici.UËenike vodimo u dvoranu i na igraliπte gdje Êemo im objasniti da Êe se nastava tjelesnei zdravstvene kulture odræavati ili u dvorani ili na πkolskom igraliπtu. Nakon πto se preodje-nu u propisanu opremu, uËenici Êe doÊi u dvoranu ili na πkolsko igraliπte, gdje Êe ih Ëeka-ti uËiteljica / uËitelj.


9

• ZAVR©NI DIO SATAIgra pogaanjaNakon povratka u uËionicu organiziramo kratku igru. UËitelj opisuje dijelove opreme i /ili njihovu namjenu, a uËenici pogaaju opisani dio opreme ili higijenskog pribora.

Uporaba udæbenikaUpuÊujemo uËenike da otvore udæbenik. Promotrit Êe slike koje prikazuju opremu za tje-lesno vjeæbanje kako bismo ponovili usvojena znanja. U Ëemu vjeæbaju djevojËice? A uËemu djeËaci? Kako je odjevena uËiteljica / uËitelj? Koji nam je pribor potreban za odræa-vanje osobne higijene? UËenici ËitaËi mogu proËitati tekst ispod slika.Prolistat Êemo udæbenik zajedno s uËenicima i porazgovarati o tome πto Êemo raditi nanastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Zahtijevat Êemo od uËenika da nam ispriËaju Ëemuse osobito vesele. Tako Êemo potaknuti njihov interes, motivaciju i znatiæelju.Na kraju nastavnog sata dogovaramo se s uËenicima da Êemo za sat tjelesne i zdravstve-ne kulture donositi opremu prikazanu u udæbeniku. Uputit Êemo ih da roditeljima pokaæuna slikama u udæbeniku koja im je oprema potrebna i da im ispriËaju zaπto je vaæno vjeæ-bati u primjerenoj opremi i kako treba voditi brigu o ËistoÊi opreme i osobnoj higijeni.

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanjeunutarpredmetnih i meupredmetnih veza

Uporaba udæbenikaTJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture provjerit Êemo imaju li uËenici potrebnuopremu.UËenicima koji ne donesu potrebnu opremu i pribor moæemo u udæbeniku pokazati πto imnedostaje. Tako Êemo lakπe prenijeti informaciju roditeljima.

Uporaba udæbenikaRODITELJSKI SASTANAK

Udæbenik Êemo iskoristiti na prvom roditeljskom sastanku.Roditeljima Êemo pokazati slike na kojima je prikazana potrebna oprema, objasnit Êemoim koliko je vaæno voditi brigu o ËistoÊi i urednosti opreme i poticati uËenike na to dastvore naviku odræavanja osobne higijene.Uz pomoÊ udæbenika lakπe Êemo roditeljima objasniti ciljeve i zadaÊe nastave tjelesne izdravstvene kulture.Dogovorit Êemo s roditeljima da obave mjerenje tjelesne teæine, tjelesne visine i opsegapodlaktice svog djeteta te da rezultate mjerenja upiπu u tablicu na str. 29. udæbenika.U naËinu æivota suvremene obitelji sve je manje kretanja, a odmor je pasivan. Tjelesnimaktivnostima uspostavit Êemo ravnoteæu potrebnu za pravilan rast i razvoj djeteta. Tjelesnirast i razvoj, stvaranje pozitivnih zdravstvenih navika i zadovoljavanje djetetovih potrebaza kretanjem preduvjet su razvoja radnih, intelektualnih i stvaralaËkih sposobnosti.Sustavna briga za zdravlje, poticanje zdravog naËina æivota, usvajanje motoriËkih znanja idostignuÊa te razvijanje potrebe za svakodnevnim tjelesnim vjeæbanjem moæe se potpunoostvariti samo uz suradnju roditelja. PrimjenjujuÊi znanja, vjeπtine i navike steËene u nasta-vi i svakodnevnom æivotu, odgojno-obrazovni rad postiÊi Êe svoju svrhu - odgoj za æivot.

10


NASTAVNA JEDINICA: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krugHodanje i trËanje na razliËite naËine

MJESTO RADA: πkolsko igraliπte.

NASTAVNE CJELINE: Hodanje i trËanje.

NASTAVNE TEME: Postrojavanje u vrstu, kolonu, krugHodanje i trËanje na razliËite naËine.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: Koje jato bræe leti?2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sata:Gradnja ogradeHodajmo da nas ne otkrijuTko Êe prije?b) Glavni B dio sata: Vuk i ovce4. Zavrπni dio sata: Pokaæi dijelove igraliπta

Razgovor o satu.

CILJ SATA: upoznati prostor i namjenu πkolskog igraliπta; uputiti uËenike u organizaciju rada na πkolskomigraliπtu; osposobljavati uËenike za stjecanje temeljnih motoriËkih znanja, vjeπtina i navikapotrebnih za realizaciju motoriËkih aktivnosti; utjecati na razvoj antropoloπkih obiljeæja.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• pozitivno utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvo-ja uËenikab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj opÊe motorike poglavito na razvoj koordinacije i ravnoteæec) Funkcionalne sposobnosti:• potiËuÊi organske funkcije sustava za disanje i krvotok, utjecati na pravilnu izmjenu tvariOBRAZOVNA:• upoznati prostor πkolskog igraliπta i njegovu namjenu• uvoditi uËenike u usvajanje pojmova: paænja, u vrstu-zbor• nauËiti pravilno hodati paralelno postavljenim stopalima• prilikom hodanja i trËanja uspostaviti pravilan rad ruku• nauËiti pravilno dræati trup i glavu pri hodanju i trËanju

VJEÆBAMO NA ©KOLSKOM IGRALI©TU

udæbenikstr. 6. i 7.


11

• trËati na prednjem dijelu stopalaODGOJNA:• navikavati uËenike na poπtivanje pravila ponaπanja na πkolskom igraliπtu• razvijati naviku pravilnog odnosa prema okoliπu Ëuvanjem, brigom i pravilnom upora-bom vanjskih prostora za vjeæbanje• poticati suradnju• stvoriti ugodno radno ozraËje.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:- udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1.

METODE RADA:• metoda usmenog izlaganja• metoda demonstracije• metoda postavljanja i rjeπavanja motoriËkih zadaÊa• metoda standardno ponavljajuÊeg vjeæbanja• sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:• frontalni oblik rada.

TIP SATA: SAT U»ENJA NOVIH MOTORI»KIH GIBANJA

MOGU∆I TIJEK SATA

Obrazloæenje uËiteljima: S obzirom na to da je to uËenicima prvi sat tjelesne i zdravstvene kulture i joπ se ktome odræava na πkolskom igraliπtu, potrebno je osobitu pozornost obratiti pravilima ponaπanja. Prostor πkol-skog igraliπta i namjenu pojedinih dijelova uËenici Êe upoznati postupno razliËitim motoriËkim aktivnostimakoje Êe se izvoditi na πkolskom igraliπtu. Prvi sat iskoristit Êemo kako bismo upoznali uËenike s temeljnimpravilima ponaπanja na πkolskom igraliπtu. ObiÊi Êemo igraliπte i imenovati dijelove πkolskog igraliπta obja-snivπi ukratko njihovu osnovnu namjenu koristeÊi se pri tom iskustvom i predznanjem uËenika. Posebnupozornost obratit Êemo sigurnosnim uvjetima, razgovarajuÊi o primjerenoj opremi, naËinu uporabe igraliπta inaËinu suradnje meu uËenicima. Razgovor treba trajati kratko, a upute trebaju biti jasne, konkretno primje-njive u zadacima koji Êe se izvoditi.

• UVODNI DIO SATAKoje jato bræe leti?UËenike podijelimo u dvije skupine. Poredaju se na dvije crte kojima je oznaËeno igraliπte.Na zadani znak trËe unutar omeenog prostora igraliπta. Na uzvik „Ptice na æicu!” uËeni-ci nastoje πto bræe stati na crtu.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVASlobodna formacija na igraliπtu1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, predruËiti. Kroz priruËenje i poËuËanj zaruËiti, azatim se na isti naËin vratiti u poËetni poloæaj.2. Pregled igraliπta - stav raskoraËni, priruËiti. Kruæenjem glave promatrati igraliπte.3. Ptice su sletjele na igraliπte - stav spetni, priruËiti. Podizati ruke u stranu i spuπtati ihuz tijelo. Ptice πire i spuπtaju krila.

12


4. Kakav je koπ? - stav spojeni, odruËiti. Istodobno objema rukama opisivati male krugo-ve.5. Zapuhao je vjetar - stav spojeni, odruËiti. IzmjeniËno okretati trup i ruke u desnu, pa ulijevu stranu.6. Vjetar savija drveÊe - stav raskoraËni, uzruËiti. Izvoditi pokrete rukama i trupom, naj-prije lijevo-desno, pa naprijed-nazad.7. Dotaknimo igraliπte - stav raskoraËni, predruËiti. Prelaskom u pretklon rukama dota-knuti tlo.8. Vrapci na igraliπtu - stav spojeni, priruËiti. OdraæavajuÊi se istodobno objema nogama,poskakivati poput vrabaca.

• GLAVNI DIO SATA

• GLAVNI A DIO SATAGradnja ogradeUËenici se slobodno kreÊu, a na dogovoreni znak dolaze na crtu i poredaju se po veliËini.Time uvodimo uËenike u usvajanje zapovjetke „u vrstu - zbor”.

Hodajmo da nas ne otkrijuUËenici su podijeljeni u dvije skupine. Jedna stoji na jednoj, a druga na drugoj strani igra-liπta. Okrenuti su jedni drugima leima. Na uËiteljev znak prva skupina prelazi na drugustranu igraliπta hodajuÊi na prstima da je druga skupina ne Ëuje. Nakon toga druga skupi-na izvodi isti zadatak.

Tko Êe prije?UËenici trËe po omeenom prostoru igraliπta, a na uËiteljev znak nastoje se πto prije umi-riti i okrenuti se prema njemu. Time ih uvodimo u usvajanje zapovjetke „na mjestuodmor”.

• GLAVNI B DIO SATAVuk i ovceZa igru moæemo iskoristiti crte kojima je oznaËeno koπarkaπko igraliπte.Na livadi se iznenada pojavio „vuk” koji æeli uhvatiti „ovce”. „Vuk” hvata „ovce” kojetrËe unutar igraliπta i mogu se spasiti ako uu u „tor”, krug oznaËen na igraliπtu. Ako seovce dugo zadræe u „toru”, „vuk” ih moæe pozvati: „Ovce iz tora”. Onaj uËenik koji jeuhvaÊen mijenja se s „vukom”.

• ZAVR©NI DIO SATAPokaæi dijelove igraliπtaUËenici se nalaze u formaciji kruga. Rasporedit Êe se po kruænici nacrtanoj na igraliπtu.UËitelj imenuje dijelove igraliπta, a uËenici se okreÊu licem prema imenovanom dijelu irukom pokazuju nogometno igraliπte, atletsku stazu, koπarkaπko igraliπte, jamu za skoko-ve i sl. Ne raspolaæe li πkola razliËitim vjeæbaliπtima igra se moæe izostaviti, a umjesto igreprovest Êemo razgovor o satu.


13

Uporaba udæbenikaRazgovor o satuNakon dolaska u uËionicu uËenike Êemo uputiti na udæbenik. UËenici Êe usporeivatiizgled πkolskog igraliπta s igraliπtem prikazanim na slici i imenovati one dijelove koje nisuvidjeli na svom igraliπtu. Potaknut Êemo razgovor o njihovu iskustvu. Jesu li veÊ bili nanekom igraliπtu? Kako je to igraliπte izgledalo? ©to su tamo radili? Gledaju li sami ili sroditeljima prijenose ili snimke sportskih natjecanja? Kojih? Kako izgledaju ta igraliπta?Na taj Êemo naËin bolje upoznati uËenika, njegove interese i odnos njegove obitelji prematjelesnim aktivnostima te potaknuti u uËenika interes za bavljenjem sportom u izvanna-stavnim aktivnostima. O sadræaju razgovora odluËit Êe svaki uËitelj imajuÊi na umudruπtvenu i æivotnu sredinu u kojoj dijete raste.Uputit Êemo uËenike da s roditeljima posjete neko sportsko vjeæbaliπte. Nakon posjetaneka ga nacrtaju, a crteæe Êemo izloæiti na razredni pano.



Na πkolskom igraliπtu treba provjeriti:- motoriËke sposobnosti: statiËka snaga ruku i ramenog pojasa, eksplozivna snaga nogu,koristeÊi se jamom za skokove- funkcionalne sposobnosti: kretnje (trËanje, hodanje) u trajanju 3 minute.U tablicu na str. 33. u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1 uËenici Êe upisivati svoje rezultate uzpomoÊ uËitelja.

Kad god vremenske prilike dopuπtaju, poæeljno je razliËite oblike hodanja, trËanja, baca-nja i hvatanja izvoditi na πkolskom igraliπtu, privikavajuÊi uËenike na pravila ponaπanja iodgajajuÊi u njima pozitivan odnos prema okoliπu. Povremeno se uËitelj u razgovoru sdjecom moæe vratiti na str. 6. i 7. u udæbeniku kako bi ponovio i utvrdio nazive pojedinihdijelova igraliπta.

Uporaba udæbenikaPRIRODA I DRU©TVO

Na nastavnim satima prirode i druπtva, na kojima se obrauju sadræaji vezani za prostori-je u πkoli, uËenici mogu dopuniti spoznaje i informacije o namjeni, nazivima, vanjskom iunutarnjem prostoru πkole, sluæeÊi se slikama u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1.

Uporaba udæbenikaMATEMATIKA

Slike prostora πkolskog igraliπta posluæit Êe kao dopuna u nastavi matematike u odreiva-nju odnosa meu predmetima: veÊi - manji, viπi - niæi, dulji - kraÊi, unutar - izvan. Osimπto Êe uoËavati prostorne odnose na slici u udæbeniku iz matematike, u neposrednom pro-storu u uËionici, dobro je da ih odrede i na str. 6. i 7. u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1. Na na-stavnim satima tjelesne i zdravstvene kulture praktiËno Êe primijeniti svoje znanje razvrsta-vajuÊi se po veliËini u vrstu, kolonu, jedan ispred drugoga, jedan iza drugoga i sl. Na taj ÊenaËin primijeniti usvojene odnose u konkretnim, æivotnim situacijama.

14


NASTAVNA JEDINICA: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krugElementarna igra Crveni love plave

MJESTO RADA: sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE: Hodanje i trËanje, Igre.

NASTAVNE TEME: Postrojavanje u vrstu, kolonu, krugElementarna igra Crveni love plave.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: Spas dræanjem za spravu2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sata:Najbolji vojnikKoji Êe vlak prije stiÊi na traËniceElementarna igra Crveni love plaveb) Glavni B dio sata: ©tafetna igra Tko Êe prije?4. Zavrπni dio sata Razgovor o satu.

CILJ SATA: upoznati prostor sportske dvorane; uvoditi uËenike u organizaciju rada u njoj; tjelesnimvjeæbanjem utjecati na usvajanje temeljnih motoriËkih znanja i na razvijanje antropoloπkihobiljeæja.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:

a) Antropometrijske znaËajke:• pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj s poveÊanjem miπiÊne mase i smanjenjempotkoænoga masnog tkivab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj opÊe motorike, s naglaskom na razvoj koordinacije i ravnoteæec) Funkcionalne sposobnosti:• poticanjem funkcije krvoæilnog sustava, rada srca i sustava za disanje utjecati na razvojaerobnih sposobnostiOBRAZOVNA:• upoznati sprave u sportskoj dvorani i naËin ponaπanja u njoj• poticati usvajanje pojmova: u vrstu - zbor, stav pozor, otpusti, na mjestu odmor

VESELIMO SE VJEÆBANJU U SPORTSKOJ DVORANI



15

• nauËiti se kretati u koloni• nauËiti igrati novu igruODGOJNA:• stvarati navike poπtivanja pravilnog ponaπanja u dvorani• razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih tijekom rada u sportskojdvorani• poticati pozitivan odnos prema radu• utjecati na stvaranje navika svakodnevnog vjeæbanja• poticati suradnju, odluËnost, upornost• utjecati na stvaranje ugodnog raspoloæenja.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• sprave koje se nalaze u sportskoj dvorani• Ëunjevi.




MOGU∆I TIJEK SATA

Obrazloæenje uËiteljima: Prigodom izvoenja prvoga nastavnog sata u sportskoj dvorani uËenike trebauputiti u pravila ponaπanja. Objasniti im Ëemu sluæi dvorana. Imenovati sprave koje se nalaze u njoj.Objasniti Ëemu sluæe sprave te dogovoriti kako, kada i na koji naËin Êe se sprave uporabljati. UËenikeÊemo nauËiti kako da zapoËnu sat tjelesne i zdravstvene kulture. Sat Êemo zapoËeti okupljanjem uËe-nika na uzvik „paænja”. Uputit Êemo ih gdje Êe biti zborno mjesto i ponoviti kako Êe se razvrsrtati uvrstu. Nakon pozdrava „Sat je poËeo - pozdrav!” nauËit Êemo ih da otpozdravljaju s „Pozdrav!”Pogledom Êemo provjeriti opremu uËenika i zapoËeti rad.

• UVODNI DIO SATASpas dræanjem za spravuUËenici slobodno trËe po dvorani. Jedan uËenik hvata, a ostali se pokuπavaju spasiti hva-tajuÊi se za spravu. UhvaÊen je onaj uËenik kojega uspiju dotaknuti prije no πto se uhva-tio za spravu. UhvaÊeni uËenik nastavlja loviti.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVASlobodna formacija1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, predruËiti. PriruËenjem i poËuËnjom zaruËiti, a zatimse na isti naËin vratiti u poËetni poloæaj.

16


2. Duæina - πirina dvorane - stav spojeni, priruËiti. Pokretima glave naprijed-nazad ozna-Ëivati πirinu dvorane, a pokretima lijevo-desno duæinu.3. Gdje se nalazi sprava - stav spetni, priruËiti. Na uËiteljevo pitanje pokazivati zadanuspravu desnom pa lijevom rukom.4. Gaanje u sjedu - stav sjedeÊi, raznoæno. Oponaπati bacanje loptice jednom pa drugomrukom zamiπljajuÊi da gaaju zadanu spravu.5. Penjanje uz uæe - stav spojeni. IzmjeniËno podizati jednu pa drugu nogu i istodobnorukama oponaπati penjanje uz uæe.6. Dodirivanje poda rukama - stav raskoraËni, predruËiti. Prelaskom u pretklon dodirnu-ti pod.7. U dvorani je toplo - u dvorani je hladno - stav sjedeÊi, raznoæno, odruËiti. UËenici sesklupËaju i vrate u poËetni poloæaj.8. Pokazivanje okretom - stav spojeni, priruËiti. Sunoæni poskoci s okretom za 90°, 180°,udesno pa ulijevo. UËenici se okreÊu prema zadanoj spravi.

• GLAVNI DIO SATA

• GLAVNI A DIO SATANajbolji vojnikUËenici se slobodno kreÊu prostorom dvorane. Na dogovoreni znak nastoje se πto prijeokrenuti prema uËitelju oponaπajuÊi svojim stavom vojnika.UËenike Êemo uputiti i nauËiti πto znaËi stav „pozor”. Objasnit Êemo im da ne moraju sta-jati u stavu „pozor ” dok im se objaπnjava zadatak. Nakon zapovjetke „pozor” slijedi „namjestu odmor”. Tada mogu stajati slobodno, opuπteno, ali ne smiju razgovarati. Kad Ëujuzapovjetku „otpusti”, nastavljaju slobodno s igrom. Zapovjetke Êemo nekoliko puta po-navljati uvjeæbavajuÊi nauËene stavove.

Koji Êe vlak prije stiÊi na traËniceUËenike podijelimo u dvije skupine. Na uzvik „Koji Êe vlak prije stiÊi na traËnice?”, uËe-nici nastoje πto prije doÊi do crte i stati jedan iza drugoga formirajuÊi kolonu.

Crveni love plave - elementarna igraUËenici su podijeljeni u dvije jednake vrste crvenih i plavih tako da svaki „plavi” ima svoj„crveni” par. Na dogovoreni znak „plavi” se razbjeæe po dvorani. Na drugi znak „plavi”hvataju „crvene”. Svaki uËenik nastoji uhvatiti svog para i dovesti ga uËitelju. Pobjednikje onaj tko je posljednji uhvaÊen. Nakon toga ekipe mijenjaju uloge pa „crveni” hvataju„plave”.

• GLAVNI B DIO SATATko Êe prije - πtafetna igraUËenici su podijeljeni u kolone. Prvi iz kolone trËi do Ëunja, obie ga i vraÊa se trËeÊi dosvoje kolone. Nakon πto rukom udari sljedeÊeg uËenika po ramenu, taj uËenik kreÊe i izvo-di isti zadatak. Pobjeuje ekipa koja prva obavi zadatak.


17

• ZAVR©NI DIO SATARazgovor o satu

Uporaba udæbenikaUËenici sjedaju u krug na strunjaËe ili na πvedske klupe. Iznose dojmove o satu i uzimajuudæbenike. Promatraju sliku sportske dvorane u udæbeniku, na str. 8. i 9. UoËavaju poËemu se njihova dvorana razlikuje od dvorane na slici. PriËaju kojim Êe se spravama slu-æiti pri vjeæbanju. Imenuju sprave koje vide na slici. UËenici ËitaËi mogu proËitati nazivesprava. IstiËu Ëemu se osobito vesele. Ponavljaju pravila ponaπanja u dvorani. O sadræajurazgovora i opseænosti odluËit Êe uËitelj. UzimajuÊi u obzir interese, sposobnosti i pred-znanja uËenika, pazit Êe da ih ne optereti prevelikim zahtjevima, odnosno da ih ne sputa-va u iznoπenju iskustava i znanja sve dok uËenici jedni druge sa zanimanjem sluπaju.


U sportskoj dvorani provest Êemo inicijalno provjeravanje:- motoriËkih sposobnosti: fleksibilnosti trupa, repetitivne snage trupa, koordinacije,brzine- antropometrijskih znaËajki: koænog nabora nadlaktice.UËenici Êe zajedno s uËiteljem rezultate upisati u tablicu u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1 nastr. 29. i 33.

Uporaba udæbenikaSURADNJA S RODITELJIMA

S roditeljima se moæe dogovoriti da mjerenja antropometrijskih znaËajki - tjelesnu visi-nu, tjelesnu teæinu i opseg podlaktice - obave kod kuÊe i s djetetom upiπu rezultate mje-renja u tablicu na str. 29. u udæbeniku. Vrijednost je takvog pristupa u tome da roditeljeravnopravno ukljuËimo u praÊenje rasta i razvoja djeteta te na taj naËin jaËamo suradnju ipotiËemo roditeljsku odgovornost.

Uporaba udæbenikaPRIRODA I DRU©TVO

RazvijajuÊi u uËenika sposobnost prostorne orijentacije, povezat Êemo nastavnu cjelinuProstor (lijevo - desno, ispred - iza) iz prirode i druπtva sa slikom u udæbeniku Bræe viπe,jaËe 1 na str. 8. i 9. VjeæbajuÊi i ponavljajuÊi prostorne odnose na satu prirode i druπtva,posluæit Êemo se, izmeu ostaloga, i udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 1 uoËavajuÊi na slici πtoje lijevo, πto je desno, πto je ispred Ëega, a πto iza, dok Êemo na satu tjelesne i zdravstve-ne kulture usvojene odnose praktiËno primjenjivati.


18


Uporaba udæbenikaMATEMATIKA

Osim na slici u udæbeniku matematike, na predmetima koji uËenike okruæuju u uËionici,te u zadacima iz matematike uËenici Êe na str. 8. i 9. u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1 prepo-znavati sprave i pomagala oblika kugle, kvadra, valjka, uoËavati ravne i zakrivljene crte,prepoznavati likove kvadrata, pravokutnika, kruga. Na nastavnom satu tjelesne i zdrav-stvene kulture nauËit Êe formirati vrstu poredavπi se na ravnoj crti, stati u formaciju kruga,polukruga, kretati se po crti ravno i s promjenom smjera kretanja. Na taj Êemo naËin u uËe-nika osvijestiti pojmove usvojene na satu matematike.

Uporaba udæbenikaHRVATSKI JEZIK

U korelaciji s hrvatskim jezikom slike u udæbeniku na str. 8. i 9. mogu biti poticaj za crta-nje uspravnih i vodoravnih crta kao predvjeæba za pisanje. Formiranjem vrste, kruga,polukruga, kretanjem u razliËitim smjerovima i formacijama, razvijat Êemo pojmovekruga, polukruga, uspravne i vodoravne crte na razini grube motorike, Ëime izravno utje-Ëemo na poticanje razvoja fine motorike potrebne za svladavanje vjeπtine pisanja.

CILJ SATA: sistematizacija usvojenih stavova o potrebi brige o svom zdravlju prije, za vrijeme i posli-je tjelesnog vjeæbanja; razvijanje svijesti o Ëuvanju okoliπa.

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:• pedagoπka radionica.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• kartice, ljepljiva traka• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1.

MOGU∆I TIJEK RADIONICE

1. Predstavimo se znakomPriËajuÊi priËu, potiËemo uËenike na to da zamiπljaju kao da su odrasli i da se bave nekimsportom. Nabrajamo im neke sportove kako bismo im pomogli i proπirili moguÊnost izbora.Svaki uËenik na pripremljene kartice crta simbol koji oznaËuje njegov sport, primjerice -nogometnu loptu, klizaljke, koπ, vodu i sl. Karticu uËvrste ljepljivom trakom na odjeÊu.Nakon toga uËenici πeÊu uËionicom traæeÊi onoga koji ima isti simbol. Pozdravljaju se i jednidrugima priËaju πto im se svia u sportu koji su odabrali.


19

Obrazloæenje uËiteljima: Podupiranje, isticanje i vjeæba-nje pozitivnih modela ponaπanja radi usvajanja zdravihæivotnih navika opÊi je cilj odgoja i obrazovanja koji seostvaruje kroz razliËite nastavne predmete. Na tajnaËin opredijeljenost za promicanje zdravlja postajenedjeljiv dio naËina æivota u πkoli. Stjecanje obavijestio Ëuvanju i promicanju vlastitog zdravlja i okolinesastavni je dio rada na svakom satu tjelesne i zdrav-

stvene kulture. UspostavljajuÊi korelaciju s ostalimnastavnim predmetima, zdravstveni odgoj postaje dioopÊeg obrazovanja i kulture æivljenja. Stoga se sadræajpod naslovom Kako sigurno vjeæbati moæe obraditi nasatu razrednika kao sistematizacija obavijesti o Ëuva-nju zdravlja usvojenih na satima tjelesne i zdravstvenekulture.

KAKO SIGURNO VJEÆBATI


SAT RAZREDNIKANASTAVNA JEDINICA: Znamo li Ëuvati svoje zdravlje

20


2. Kako sigurno vjeæbati

Uporaba udæbenikaOtvorit Êemo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1 na str. 10. i 11. UËenici Êe promotriti slike uudæbeniku. IspriËat Êemo im priËu prateÊi slike u udæbeniku. Imamo li lutke kojima se slu-æimo u nastavi, moæemo ih iskoristiti da s pomoÊu njih ispriËamo priËu. UËenici pratepriËu gledajuÊi slike u udæbeniku. Potaknut Êemo ih da ispriËaju πto su iz priËe zapamtili.Najavit Êemo im cilj sata postavljajuÊi zadatak: Lutka Ana ispriËala vam je kako se njeniprijatelji pripremaju za vjeæbanje, kako vjeæbaju i πto rade nakon vjeæbanja. Sve je to pri-kazano na slikama u vaπim udæbenicima. Podijelit Êete se u tri skupine. Prva Êe skupinaponovno promotriti slike koje prikazuju kako se pripremamo za vjeæbanje, druga Êe sku-pina promotriti i porazgovarati o slikama koje prikazuju πto radimo prije nego zapoËnemovjeæbati, a treÊa Êe skupina promotriti slike i porazgovarati o tome πto radimo nakon vje-æbanja. Zamislite da ste se naπli s prijateljima i razgovarate o tome πto je vaæno uËiniti dabiste sigurno vjeæbali. Razgovor prikaæite ostalima u razredu. Naπa Êe vas lutka pozornosluπati. Ako joj neπto ne bude jasno, postavit Êe vam pitanja.

1. SKUPINA • Krenuli smo na vjeæbanje.2. SKUPINA • PoËinje sat vjeæbanja.3. SKUPINA • Vjeæbanje je zavrπilo.

Organiziramo formiranje skupina i pomaæemo uËenicima u realizaciji zadatka dajuÊi impodrobnija objaπnjenja. ObilazeÊi skupine, pratimo kako realiziraju zadatak i pomaæemoim savjetima.Svaka skupina malom scenskom improvizacijom prikazuje svoj dio priËe o sigurnom vjeæ-banju. Nagraujemo ih pljeskom. UËenici izraæavaju svoje miπljenje uoËavajuÊi je li πtoizostavljeno. U razgovor ukljuËujemo i lutku.

3. Igra pogaanjaUËenici su podijeljeni u dvije skupine. Jedna je predstavnik odgovora DA, a druga pred-stavnik odgovora NE. UËitelj izgovara tvrdnje. Ako je tvrdnja toËna svi uËenici koji pred-stavljaju odgovor DA ËuËnu, a nije li toËna, ËuËnu oni koji predstavljaju odgovor NE.UËenici mogu stajati u dvije vrste jedna nasuprot drugoj kako bi lakπe uoËili uËenika kojipogrijeπi.

Primjer:Prije vjeæbanja moramo se dobro najesti. (ËuËne skupina NE)Vjeæbamo uvijek u Ëistoj opremi. (ËuËne skupina DA)PresvlaËimo se u svlaËionici. (ËuËne skupina DA)Ne jedemo odmah nakon vjeæbanja. (ËuËne skupina DA)U opremi za tjelesni odlazimo kuÊi. (ËuËne skupina NE)Opremu za tjelesni pripremimo prije odlaska na vjeæbanje. (ËuËne skupina DA)Prema navodima u udæbeniku svaki Êe uËitelj osmisliti igru tako da bude zanimljiva i dina-miËna. Iz igre mogu ispasti oni uËenici koji pogrijeπe, a pobjeuje skupina u kojoj je osta-lo viπe uËenika. Na taj naËin jaËamo skupnu povezanost i odgovornost prema skupini.

4. VrednovanjeRadionicu zavrπavamo vrednovanjem. UËenici Êe rad u radionici ocijeniti nekim znakomraspoloæenja: ☺, �, �, koji Êe ucrtati na veliki plakat, a potom Êe ispriËati svoje dojmo-ve. ©to im se u radu svidjelo? ©to im se nije svidjelo? ©to bi promijenili? Bi li æeljeli ponov-no raditi na sliËan naËin? Zaπto?


21

NASTAVNA JEDINICA: Poskoci u mjeπovitom uporu uzduæ πvedske klupeSlobodno poigravanje i voenje lopte (N)

MJESTO RADA: sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE: Skakanje, igre.

NASTAVNE TEME: Poskoci u mjeπovitom uporu uzduæ πvedske klupeSlobodno poigravanje i voenje lopte (N)

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: TrËanje u koloni bez sudara2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe u πkolskoj klupi3. Glavni dio sata

a) Glavni A dio sata:Poskoci u mjeπovitom uporu uzduæ πvedske klupeSlobodno poigravanje i voenje lopte (N)b) Glavni B dio sata: πtafetna igra Predavanje predmeta

4. Zavrπni dio sata: Tko posprema spravu?

CILJ SATA: spoznati vaænost sudjelovanja u postavljanju i pospremanju sprava; razvijati navike zdra-vog naËina æivota; zadovoljiti potrebe uËenika za kretanjem, poglavito za skakanjem, te zapoigravanjem i voenjem lopte.

POMOZIMO SI ME–USOBNO

udæbenik str. 12. i 13.

Obrazloæenje uËiteljima: Teπko je odrediti nastavnujedinicu koja bi mogla ostvarivati zadatak sudjelova-nja uËenika u postavljanju i pospremanju sprava te omeusobnom pomaganju u nastavi tjelesne i zdrav-stvene kulture. Od prvoga nastavnog sata uËenikeupuÊujemo na meusobno pomaganje i organiziramonjihovo aktivno sudjelovanje u svim aktivnostima.PoπtujuÊi sve nastavne principe, a osobito principsustavnosti i postupnosti pri odabiru tema za formi-ranje nastavnih jedinica, iz operativnog plana i pro-grama vidljivo je da se uËenici s uporabom sprava ipomagala susreÊu kad nauËe osnovne zapovjetke, kadse nauËe razvrstati u parove i kad svladaju jedno-stavne formacijske oblike. Jednaku vaænost pri tome

ima i njihovo snalaæenje na prostoru vjeæbaliπta.Sudjelovanje u postavljanju i pospremanju sprava temeusobno pomaganje sastavni je dio svakoga nas-tavnog sata. S poveÊavanjem programskih zahtjevapoveÊava se potreba za dobro organiziranim pripre-manjem sprava i sudjelovanjem u Ëuvanju i pomaga-nju. UËenicima ne smijemo tu zadaÊu nametnuti kaozapovijed, veÊ im trebamo objasniti vaænost njihoveuloge u obavljanju tog zadatka. Ponuene nastavnejedinice posluæit Êe uËiteljima kao primjer moguÊegpristupa radu. Svaki Êe uËitelj na temelju vlastiteprosudbe odluËiti na kojem Êe nastavnom satu uËeni-cima objasniti vaænost sudjelovanja u pospremanju ipripremanju sprava.

22


ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• utjecati na poveÊanje miπiÊne mase smanjenjem potkoænog masnog tkivab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj koordinacije i eksplozivne snage noguc) Funkcionalne sposobnosti:• poticati rad svih organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveÊanje funkci-ja respiratornog i krvoæilnog sustavaOBRAZOVNA:• usvojiti pravilan naËin preskakivanja klupe u mjeπovitom uporu• usvojiti voenje lopte nogom• nauËiti pravilno podizati i odlagati predmete• nauËiti organizirano pripremiti i pospremiti sprave• upoznati pravila nove igreODGOJNA:• razvijati svijest o vaænosti meusobne suradnje i dogovaranja• utjecati na razvijanje meusobnog uvaæavanja• poticati zajedniπtvo• njegovati pozitivne zdravstveno-higijenske navike• razvijati odluËnost, samopouzdanje i upornost• utjecati na stvaranje ugodnog radnog ozraËja.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• πvedske klupe• lopte.


METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:• paralelno odjeljenjski oblik rada.



23

MOGU∆I TIJEK SATA

Uporaba udæbenikaU razredu, prije dolaska u sportsku dvoranu, otvorit Êemo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1 nastr. 12. UËenici Êe promotriti sliku i ispriËati πto slika prikazuje. Od uËenika ËitaËa zatra-æit Êemo da proËitaju tekst ispod slike. ©to rade uËenici na slici? Kako vi sudjelujete u pri-premanju i pospremanju sprava? Tko organizira uËenike u tom poslu? Kako uËenici obav-ljaju svoj zadatak? Zaπto je vaæno posluπati uputu uËitelja? ©to bi se dogodilo kad bi sviistodobno pospremali sprave ili kad bi svi pospremali istu spravu? Objaπnjavamo uËenici-ma da Êe na danaπnjem satu i oni sudjelovati u pripremanju i pospremanju sprava. Akodobro i brzo obave dobiveni zadatak, imat Êemo dovoljno vremena za vjeæbanje. Udæbe-nike ostavljamo u uËionici i odlazimo u svlaËionice da se pripremimo za sat.Nakon πto uËenici stanu u vrstu, sat zapoËinjemo s pozdravom. Najavljujemo zadatak,objaπnjavamo ga i poËinjemo ga izvrπavati.

• UVODNI DIO SATATrËanje u koloni bez sudaraUËenike prebrojavanjem podijelimo u nekoliko kolona. Svaka kolona ima svog vou. Nadogovoreni znak uËenici trËe u kolonama za svojim voom umjerenom brzinom u razliËi-tim smjerovima. Voa kolone pazi da se pri odabiru smjera ne sudare. Na sljedeÊi znakuËenici u kolonama poËnu hodati, pa opet trËati, i tako naizmjeniËno.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE NA ©VEDSKOJ KLUPIUËenici ostaju u formaciji kolone. Svaka kolona ima zadatak pripremiti πvedsku klupu nakojoj Êe izvoditi vjeæbe. UËenicima objaπnjavamo kako Êe nositi klupu (pazeÊi na pravil-no dizanje i spuπtanje) te kamo Êe je staviti. Poπto donesu spravu, uËenici Êe stati u vrstuiza sprave.

1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, predruËiti. Kroz priruËenje i poËuËanj zaruËiti, azatim se na isti naËin vratiti u poËetni poloæaj.2. Gledanje suvjeæbaËa iza sebe - stav sjedeÊi raznoæno, boËno na πvedskoj klupi.Pokretima glave lijevo-desno pogledati suvjeæbaËa iza sebe.3. Let ptica - stav sjedeÊi, raznoæno, odruËiti boËno na πvedskoj klupi. IzmjeniËnim podi-zanjem i spuπtanjem ruku oponaπati let ptiËjeg jata.4. Otkloni na klupi - stav spojeni boËno na πvedskoj klupi, uzruËiti. Otklon trupom ulije-vo pa udesno.5. Pljeskanje ispred klupe - stav sjedeÊi raznoæno Ëeono na πvedskoj klupi, uzruËiti.Istodobnim pretklonom trupa i spuπtanjem ruku pljesnuti po tlu πto dalje ispred sebe.6. Podizanje nogu s tla - stav sjedeÊi, noge ispruæene Ëeono na πvedskoj klupi.OslanjajuÊi se rukama o klupu, podiÊi noge s tla i opet ih spustiti na tlo.7. Ustajanje-sjedanje - stav Ëeono na πvedskoj klupi. IzmjeniËno ustati i sjesti na klupu.8. Sunoæno poskakivanje u ËuËnju - stav ËuËeÊi Ëeono ispred πvedske klupe. DræeÊi serukama za klupu, sunoæno poskakivati u mjestu u ËuËnju.

Nakon vjeæbanja svaka skupina nosi πvedsku klupu na svoje radno mjesto. Objaπnjavamo uËe-nicima kako Êe pravilno dizati i nositi klupu. Vaæno je objasniti da se sprave nose redom, dogo-voriti koja skupina ide prva, koja za njom da se ne bi stvorila guæva i da se ne bi ozlijedili.

• GLAVNI DIO SATAUËenike Êemo organizirati i objasniti im kako da pripreme sprave. Vaæno je odabratidovoljno uËenika. Svaki uËenik mora dobiti toËnu uputu o tome koju Êe spravu pripremi-ti, kamo je treba staviti, kako Êe je nositi. Na isti naËin uputit Êemo uËenike u posprema-

24


nje sprava. Vaæno je da nauËe da nakon rada sprave moraju biti uredno sloæene kako bi sei drugi mogli njima koristiti. Pripremanje i pospremanje sprava treba nadgledati, a nepustiti da to uËenici Ëine sami! Sprave i pomagala pripremamo neposredno prije rada iodmah po zavrπetku rada ih pospremamo.

• GLAVNI A DIO SATAOrganizirat Êemo pripremu πkolskih klupa, lopti i stalaka koje Êemo nakon zavrπetka satapospremiti.

Poskoci u mjeπovitom uporu uzduæ πvedske klupeUËenike Êemo podijeliti u kolone, a ispred svake Êemo postaviti πvedsku klupu, i to poduæini. Na naπ znak uËenici jedan za drugim izvode poskoke sunoænim odrazom umjeπovitom uporu uzduæ πvedske klupe (upiruÊi se rukama o klupu, a nogama o tlo).Nakon obavljene zadaÊe organizirat Êemo spremanje πvedskih klupa, a potom pripremitilopte, koje Êemo kasnije iskoristiti i za πtafetnu igru.

Slobodno poigravanje i voenje lopte nogomUËenici ostaju u formaciji kolona. Na naπ znak prvi uËenik iz svake kolone na dopuπteninaËin vodi loptu nogom do stalka (udaljenost 5 m), a potom se vraÊa u svoju kolonu noseÊiloptu u ruci.

• GLAVNI B DIO SATAPredavanje predmeta - πtafetna igraUËenici su podijeljeni u kolone, smjeπtene jedna nasuprot drugoj na suprotnim stranamadvorane. UËenik koji je prvi u koloni trËi i nosi loptu uËeniku u suprotnoj koloni. Predajemu loptu i stane na zaËelje njegove kolone. UËenik koji je primio loptu trËi natrag premasuprotnoj koloni i predaje loptu sljedeÊem igraËu. Pobjeuju one kolone Ëiji su uËeniciprvi izmijenili mjesta.

• ZAVR©NI DIO SATATko posprema spravu?Svi su uËenici u formaciji kruga. Jedan se uËenik nalazi u sredini zavezanih oËiju. Nadogovoreni znak uËenik prilazi nekom od uËenika i postavlja mu pitanje „Tko pospremaspravu?” UËenik mu odgovara izmijenjenim glasom. Pogodi li tko je to, mijenja s njimulogu, a ne pogodi li, igru nastavlja isti uËenik.

Prije zavrπnog pozdrava treba se osvrnuti na ponaπanje uËenika pri pripremanju i pospre-manju sprava. Valja ih pohvaliti i naglasiti kako je sat tekao ugodno zahvaljujuÊi njihovojsuradnji te kako Êe uËenici koji dou na nastavni sat tjelesne i zdravstvene kulture nakonnas bez teπkoÊa moÊi rabiti sprave koje su oni uredno pospremili.


25

NASTAVNA JEDINICA: Penjanje na πvedske ljestve i silaæenje©tafetna igra

MJESTO RADA:sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:Penjanja i puzanja. Igre.

NASTAVNE TEME:Penjanje na πvedske ljestve i silaæenje©tafetna igra Svladavanje zapreka.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: TrËanje oko svog para2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe u parovima3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sata:Penjanje na πvedske ljestve i silaæenje©tafetna igra Svladavanje zaprekab) Glavni B dio sata: Elementarna igra Ribolov4. Zavrπni dio sata: Uhvati loptu i zavrπi zapoËetu rijeË.

CILJ SATA:razvijati potrebu svakodnevnog vjeæbanja i zdravog naËina æivota; razvijati svijest o potre-bi meusobnog pomaganja.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• sustavnim vjeæbanjem utjecati na poveÊanje miπiÊne mase i na smanjenje potkoænogmasnog tkivab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj koordinacijec) Funkcionalne sposobnosti:• poticati rad svih organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveÊanje funkcijarespiratornog i krvoæilnog sustavaOBRAZOVNA:• usvojiti pravilan naËin penjanja i silaæenja na πvedskim ljestvama• znati pomagati i Ëuvati suigraËa u svladavanju prepreka• upoznati pravila nove igreODGOJNA:• razvijati svijest o vaænosti Ëuvanja i pomaganja• poticati uËenike na meusobno pomaganje u svakodnevnim æivotnim situacijama• razvijati pravilan odnos prema radu poπtujuÊi pravila igre i suigraËa• poticati zajedniπtvo• njegovati pozitivne zdravstveno-higijenske navike• razvijati odluËnost i odvaænost• pridonositi izgraivanju pozitivnih moralnih i etiËkih osobina.

26


NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• πvedske ljestve• strunjaËe• medicinke• okviri πvedskog sanduka.




MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATATrËanje oko svog paraUËenici trËe u paru. Na dogovoreni znak jedan uËenik stane, a drugi trËi oko njega. Kadse vrate na svoje mjesto oba nastave trËati. Na sljedeÊi znak zamijene uloge i tako naiz-mjeniËno izvode zadatak.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE U PAROVIMAUËenici se podijele u parove pazeÊi na podjednaku tjelesnu grau i spol.

1. Oponaπanje suvjeæbaËa - stav spojeni, licem okrenuti jedan prema drugom. Prvi u paruizvodi pokrete (rukama, nogama, tijelom), a drugi ga prati pogledom i oponaπa. Potomzamijene uloge.2. Gledanje preko ramena - stav spetni, leima okrenuti jedan prema drugome. Istodob-nim okretanjem glave jednoga u lijevu, a drugoga u desnu stranu gledaju se preko rame-na.3. Pljeskanje preko glave - stav spojeni, leima okrenuti jedan prema drugome na razma-ku od pola metra, priruËiti. Zaklonom trupa i podizanjem ruku pljesnu iza glave, pogledza rukama. 4. Zibanje u paru - stav raskoraËni, licem okrenuti jedan prema drugome, ruke stave naramena i nalaze se u pretklonu. Potiskuju rukama ramena i zibaju se u paru.5. Gledanje ispod nogu - stav raskoraËni, leima okrenuti jedan prema drugome na uda-ljenosti od pola metra, priruËiti. Istodobno izvode pretklon trupa i gledaju se ispod nogu.6. Otkloni u paru - stav spojeni, leima okrenuti jedan drugome i dræe se za ruke u uzru-Ëenju. Izvode otklon ulijevo i udesno. Pogled za rukama.7. Podizanje nogu u paru - dva uËenika leæe u poloæaju jedan iza drugoga i dræe se zaruke u uzruËenju. Istodobno podiæu noge i spuπtaju ih na tlo.8. Pumpanje vode - prvi je u uspravnom poloæaju, a drugi licem okrenut prema njemu uËuËnju i dræe se za ruke. Izmjenjuju uloge tako da prvi prelazi u ËuËanj, a drugi u usprav-ni poloæaj.


27

• GLAVNI DIO SATA

Uporaba udæbenikaUËenici neka sjednu na strunjaËe ili πvedske klupe kako bismo im objasnili zadatak.Otvorit Êe udæbenik na str. 13. i promotriti slike. Porazgovarat Êemo o tome πto rade uËe-nici na slikama i kako jedni drugima pomaæu u izvoenju zadatka. UËenicima Êemo objas-niti da osim uËitelja u Ëuvanju i pomaganju veliku ulogu imaju i oni sami. »uvajuÊi jednidruge na pravilan naËin, pomaæu svojim prijateljima pruæajuÊi im osjeÊaj sigurnosti,pomaæu im da lakπe izvedu vjeæbu i osiguravaju jedni druge od pada. Posebno Êemo pro-motriti sliku koja prikazuje kako uËenik pomaæe pri penjanju i spuπtanju sa πvedskih lje-stvi i najprije objasniti, a zatim demonstrirati naËin pomaganja. Nakon toga uËenike Êemopodijeliti u kolone i prijeÊi na izvoenje zadatka.

• GLAVNI A DIO SATAPenjanje na πvedske ljestve do sredine i silaæenje - pojedinaËnoUËenike podijelimo u nekoliko kolona i organiziramo pripremanje strunjaËa. Svaka sekolona nalazi ispred πvedskih ljestvi. Na naπ znak uvijek se penju prvi iz kolona, a posljed-nji ih Ëuvaju. Nakon πto prvi uËenik obavi zadatak, preuzima ulogu Ëuvanja, i tako seizmjenjuju.

Svladavanje zapreka - πtafetna igraUËenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Na uËiteljev znak prvi iz kolona trËe do okviraπvedskog sanduka ispod kojeg se moraju provuÊi, zatim vijugavo izmeu tri medicinke.Kad obiu posljednju medicinku, trËe na svoje mjesto, dodirnu sljedeÊeg uËenika po rame-nu i on dalje izvodi isti zadatak. Tako redom do posljednjega. Pobjeuje kolona koja prvauspjeπno obavi zadatak.

• GLAVNI B DIO SATARibolov - elementarna igraSve uËenike podijelimo na dvije jednake vrste, jedna je na jednoj, a druga na drugoj stra-ni dvorane. U sredini su dva uËenika „ribara”, koji se dræe za ruke. Na dogovoreni znakuËenici nasuprotno pretrËavaju igraliπte, a „ribari” ih nastoje uhvatiti u „mreæu”. SvakiuhvaÊeni uËenik postaje „ribar” i tako se poveÊava „ribarova mreæa”. Pobjeuje onaj uËe-nik koji je ostao neuhvaÊen.

• ZAVR©NI DIO SATAUhvati loptu i zavrπi zapoËetu rijeËUËenici stoje u formaciji kruga. UËenik u sredini kruga ima loptu. Njegov je zadatak dajednom uËeniku baci loptu i poËne izgovarati slog neke zamiπljene rijeËi. Unaprijed semoæemo dogovoriti koje Êe pojmove uËenici pogaati pa time uspostavljamo korelaciju sdrugim predmetima: likovima iz proËitane bajke ili priËe, brojevima do 10, jesenskim plo-dovima, geometrijskim tijelima, geometrijskim likovima i sl., vezanima za gradivo kojeobraujemo u prirodi i druπtvu, matematici ili hrvatskom jeziku. Ako uËenik kojem je upu-Êena lopta zavrπi zadanu rijeË, odlazi u sredinu i zadaje rijeË nekom drugom.

Prije zavrπnog pozdrava uËenike Êemo pohvaliti za dobro obavljeno Ëuvanje pri penjanjui silaæenju te Êemo ih potaknuti da jedni drugima pomaæu i da se meusobno Ëuvaju i udrugim situacijama u igri, pod odmorom i u uËenju u razredu.

28


NASTAVNA JEDINICA: BoËno kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesnoHodanje i trËanje uz glazbenu pratnju


NASTAVNE CJELINE:Kolutanja, RitmiËke strukture.

NASTAVNE TEME:BoËno kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesnoHodanje i trËanje uz glazbenu pratnju.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: TrËanje uz glazbu2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe uz glazbu3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sata:BoËno kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesnoHodanje, trËanje, poskoci i djeËji plesovi uz primjenu udaraljki, pjesme, recitacije i glazbeb) Glavni B dio sata: Elementarna igra MaËka i miπ4. Zavrπni dio sata: Stupanje uz pratnju.

MOJ KATALOG ONOGA ©TO ZNAM

udæbenikstr. 35. do 43.

Uputa uËiteljima: Razina usvojenih motoriËkih znanjauËenika ovisi o dobrom poznavanju strukture motoriË-koga gibanja, ispravnom izvoenju motoriËke zadaÊe teo dovoljnom broju vjeæbanja i ponavljanja motoriËkogagibanja. U udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1 na str. 35. i 36.prikazani su crteæi svih motoriËkih struktura gibanjakoje uËenik prvog razreda treba usvojiti. Te straniceimaju viπestruku namjenu. Kako je udæbenik nastavnosredstvo koje pomaæe uËenicima da lakπe i bolje usvojeznanja predviena planom i programom, crteæe prikaza-ne na tim stranicama iskoristit Êemo da bi uËenicimadjelotvornije objasnili motoriËku zadaÊu. Uz demonstra-ciju, uËenik Êe, promatrajuÊi sliku, dopuniti informacijuuoËavajuÊi pojedinosti koje mu mogu promaknuti prili-kom promatranja demonstracije. Crteæe motoriËkihgibanja koje uËenici trebaju usvojiti neizostavno Êemoiskoristiti prilikom usvajanja sloæenih struktura giba-

nja, Ëija se demonstracija odvija brzo i nije ju moguÊeusporiti.Time Êemo uËenicima koji imaju slabije razvije-nu sposobnost percepcije i promatranja omoguÊiti boljerazumijevanje poπtujuÊi naËelo individualizacije. Svakaje nastavna cjelina predoËena slikovnim prikazom pra-vilnog izvoenja one motoriËke zadaÊe koja je najboljereprezentira, stoga crteæ moæemo iskoristiti na svakomsatu na kojem uËimo novo motoriËko gibanje. Obraenanastavna jedinica odabrana je kao primjer primjeneudæbenika u svladavanju motoriËke zadaÊe Ëija jestruktura gibanja sloæenija. Na sliËan naËin crteæi semogu iskoristiti i za usvajanje ostalih motoriËkih zada-Êa. Osim na satima uËenja novoga motoriËkoga gibanjacrteæe Êemo iskoristiti na satima ponavljanja i vjeæba-nja te na zavrπnom satu, kada Êe nam posluæiti u siste-matizaciji usvojenog znanja.

PRVO POLUGODI©TE


29

CILJ SATA:pravilnim izvoenjem prirodnih oblika kretanja zadovoljiti potrebe uËenika za kretanjem i svakodnevnim tjelesnim vjeæbanjem.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• sustavnim vjeæbanjem utjecati na poveÊanje miπiÊne mase i na smanjenje potkoænog masnog tkivab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj koordinacije i ravnoteæec) Funkcionalne sposobnosti:• poticati rad organa i organskih sustava i time posredno utjecati na poveÊanje funkcijarespiratornog i krvoæilnog sustavaOBRAZOVNA:• usvojiti pravilan naËin kolutanja po vodoravnoj podlozi• poticati razvoj skladnog izvoenja pokreta• razvijati osjeÊaj za ritam i reakciju na promjenu dinamike i izmjenu tempa• upoznati novu igruODGOJNA:• pridonositi razvoju odluËnosti, upornosti i ustrajnosti• razvijati osjeÊaj za sklad i ljepotu pokreta uz glazbu• njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaæavanja• razvijati pozitivan odnos prema radu i zajedniËkim aktivnostima• razvijati pozitivne moralne kvalitete u poπtovanju pravila igre i ponaπanja.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• vedra, poletna glazba, kasetofon• strunjaËe.




MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATATrËanje uz glazbuUËenici hodaju umjerenim tempom iza oznaËene crte igraliπta u dvorani. Na znak glazberaziu se slobodno po prostoru i svaki trËi u æeljenom smjeru. »im glazba prestane, ponov-no se okupljaju u kolonu i hodaju umjerenim tempom.

30


• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE UZ GLAZBUSlobodna formacija.

1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, priruËiti. Istegnuti se na prste, uzruËiti, prijeÊi uËuËanj, ruke u priruËenju do tla. Glava prati pokret.2. Pokretanje glave u ritmu - stav spojeni, priruËiti. U zadanom ritmu izvoditi pokreteglavom lijevo - desno.3. Podizanje ramena u ritmu - stav spojeni, priruËiti. Podizati lijevo pa desno rame uritmu.4. IzmjeniËni zamasi rukama - stav spojeni, jednom rukom uzruËiti, a drugom priruËiti.Zamahom mijenjati poloæaj ruku.5. Pretklon - usprav - stav spetni, uzruËiti. Pretklon trupa s pogledom ispred sebe, zatimusprav.6. Podizanje nogu s tla - leæeÊi poloæaj na leima. Naizmjence podizati lijevu, pa desnunogu u zadanom ritmu.7. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruËiti. Visoko podignuti jednu nogu i pljesnu-ti dlanovima ispod noge. Zatim isto izvesti drugom nogom.8. Poskakivanje s pljeskom iznad glave - stav spojeni, priruËiti. Sunoæni poskoci na mje-stu, na svaki jaËi odraz pljesnuti iznad glave rukama.

• GLAVNI DIO SATA

Uporaba udæbenikaUËitelj Êe uËenicima objasniti naËin izvoenja motoriËkoga gibanja i demonstriratiizvoenje. Potom Êe uËenici otvoriti udæbenik i promotriti sliku koja prikazuje kotrljanje.UËenici Êe uoËiti poloæaj tijela za vrijeme kretanja i smjer kretanja. Nakon πto jedan uËe-nik pravilno demonstrira kretanje popraÊeno usmenim objaπnjenjem uËitelja, prelazi se naizvoenje kretanja.

• GLAVNI A DIO SATABoËno kotrljanje u opruæenom poloæaju ulijevo i udesnoIspred svake kolone postavimo dvije strunjaËe po πirini. Iz poËetnog poloæaja, leæeÊi naprsima ili na leima, uËenici se boËno kotrljaju u opruæenom poloæaju na lijevu stranu dokraja strunjaËe, a odmah zatim na desnu stranu, takoer do kraja strunjaËe.

VjetarUËenici su vjetar i stoje uza zid. Na glasnu glazbu, podiæe se jak vjetar i uËenici trËe pocijeloj dvorani. Na srednje glasnu glazbu, vjetar je slabiji, uËenici trËe polagano uza zid,na tihu glazbu vjetar se odmara, uËenici ËuËnu. Kad glazba prestane, vjetar spava i uËeni-ci spuπtaju glavu na koljena.

• GLAVNI B DIO SATAMaËka i miπ - elementarna igraUËenici su u zatvorenom krugu i dræe se za ruke, licem okrenuti prema sredini. Jedan uËe-nik u krugu je miπ, a drugi izvan kruga je maËka. Na uËiteljev znak „maËka” nastoji uhva-titi „miπa” koji bjeæi iz kruga i natrag u krug. Ostali uËenici podizanjem i spuπtanjem rukupropuπtaju „maËku” u krug ili joj zatvaraju prolaz kako bi „miπu” omoguÊili da pobjegne.Kad „maËka” uhvati „miπa”, uËitelj odreuje druga dva uËenika i igra se nastavlja.


31

• ZAVR©NI DIO SATAStupanje uz pratnjuUËenike podijelimo u nekoliko kolona. Na znak glazbe poËnu stupati u ritmu koji odreu-je glazba.


Slike motoriËkih znanja iskoristit Êemo kao dopunu demonstraciji prilikom uËenja svihsloæenih struktura gibanja.Slikama Êemo se posluæiti na satima ponavljanja motoriËkih struktura za korekciju i ana-lizu u radu s pojedinim uËenicima koji teæe svladavaju odreenu motoriËku zadaÊu.

Uporaba udæbenikaGLAZBENA KULTURA, HRVATSKI JEZIK, MATEMATIKA

Napjeve uz pokret, ritmizirano izvoenje brojilica i izgovaranje stihova izvodit Êemo uzsadræaje glazbene kulture, recitiranje nauËenih pjesmica, brojenje do deset i sl.


32


HRVATSKI JEZIK1. JeziËno izraæavanje - Govorenje - razgovor, postavljanje pitanja, odgovaranje napitanja2. JeziËno izraæavanje - Pisanje - stvaranje samostalnih reËenica prema slici3. Knjiæevnost - Nada IveljiÊ, Kocka sa πest lica, interpretacija proznog teksta; Komu-nikacijski postupci: opisivanje igre, izraæavanje osjeÊaja svianja4. Knjiæevnost - Zvonimir Balog, Voda za pranje, interpretacija poetskog teksta5. JeziËno izraæavanje - Pisanje - odgovori na pitanja6. Hrvatski jezik - Pravopis i pravogovor - izgovor glasova Ë i Ê u rijeËima

MATEMATIKA1. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, vjeæbanje i ponavljanje na diferenciranim zada-cima2. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, vjeæbanje i ponavljanje3. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, zadaci zadani rijeËima, vjeæbanje i ponavljanje4. Usporeivanje brojeva do 20, vjeæbanje i ponavljanje5. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, stvaranje matematiËkih priËa

PRIRODA I DRU©TVO1. Naπe tijelo i zdravlje - Rad i odmor, obrada2. Naπe tijelo i zdravlje - Osobna higijena, obrada3. Naπe tijelo i zdravlje - OdjeÊa i obuÊa u pojedinom godiπnjem dobu, obrada

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA1. Mjeπoviti vis Ëeono, Reprodukcija ritma pljeskanjem2. Bacanje lopte uvis na razliËite naËine i hvatanje, CikliËka kretanja razliËitim tempomdo 1 minute3. Bacanje lopte udalj s mjesta, Brzo trËanje do 20 m

LIKOVNA KULTURA1. Slikanje akvarelom - MjehuriÊi sapunice, ritam i kompozicija krugova, mehaniËkomijeπanje boja2. Dizajn - Moja modna kreacija, kontrast crta, mrlja, likova i boja, kompozicija

TEMATSKO POU»AVANJE -TJEDAN POSVE∆EN ZDRAVLJU

Uz 7. travnja, Svjetski dan zdravlja

Obrazloæenje uËiteljima: Zdravstveni odgoj kao inte-gralni dio odgoja uopÊe ostvaruje se u svim nastavnimsadræajima, a posebno je njegovo ostvarivanjenaglaπeno u nastavi prirode i druπtva i tjelesne i zdrav-stvene kulture. Sadræaji udæbenika Bræe, viπe, jaËe 1tijesno su povezani s nastavnom cjelinom Naπe tijelo izdravlje iz prirode i druπtva te sa sadræajima zdrav-stvenog odgoja na satima razredne zajednice πto omo-guÊuje obradu temeljenu na integracijskim postupcima

i tematskom povezivanju.Tematsko pouËavanje i uËenje primjenom integrativnihpostupaka i metoda moguÊe je ostvariti tijekom jednogtjedna:- integracijskim pristupom u ostvarivanju nastavnihsadræaja odreenim temom Tjedan posveÊen zdravlju- izradom tematskog panoa- ukljuËivanjem roditelja u ostvarivanje ciljeva zdrav-stvenog odgoja.

Prijedlog rasporeda nastavnih sadræaja tijekom tematskog tjedna


33

GLAZBENA KULTURA1. Izvoenje glazbe - Kako se πto radi, djeËja glazbena igra2. Izvoenje glazbe - Kad si sretan, pjevanje uz pokret3. Izvoenje glazbe - Muhara, pjevanje napjeva

SAT RAZREDNIKASavjeti za dobro dræanje tijela

TEMATSKI RODITELJSKI SASTANAKRoditelj - ruka koja pomaæe

CILJ: stjecanje znanja o oËuvanju i unapreenju zdravlja i usvajanje pozitivnih zdravstvenohigijen-skih navika i stavova primjenjujuÊi metode i oblike rada kojima Êe uËenici iskustvenim uËe-njem i samostalnim rjeπavanjem problema razviti svijest i odgovornost za vlastito zdravlje.

ZADACI:ODGOJNI:• razvijati potrebu za Ëuvanjem zdravlja• razvijati pozitivne zdravstvene stavove• utjecati na razvijanje i stvaranje zdravstveno-higijenskih navika kao æivotni princip• njegovati odnose povjerenja, razumijevanja i tolerancije• poticati suradnju, pomaganje i meusobno uvaæavanje• poticati skladan razvoj djeteta kao cjelokupne osobe• njegovati pozitivan odnos prema radu poticanjem aktivnosti, inicijative, ustrajnosti,

upornosti, odgovornosti i strpljivosti• navikavati uËenike na rad u skupinama• razvijati skupnu povezanostOBRAZOVNI:• nauËiti kako i kada odræavati osobnu higijenu tijela• razumjeti potrebu pravilne izmjene rada i odmora• razvijati potrebu aktivnog odmaranja• razlikovati i imenovati odjevne predmete i vrstu obuÊe• znati odabrati odjeÊu i obuÊu primjereno vremenskim prilikama• primijeniti znanje zbrajanja i oduzimanja na novim primjerima• upoznati prozni tekst• uspostaviti komunikaciju s poetskim tekstom• razvijati sposobnost tumaËenja proznog i poetskog teksta• primjenjivati usvojene pravopisne norme u pisanom izraæavanju• razvijati i poticati stvaralaËki pisani, glazbeni i likovni izraz• usvajati nove spoznaje iskustvenim oblicima uËenja• pjevati napjeve po sluhu• usavrπavati tehniku slikanja akvarelom i flomasterom• razlikovati osnovne i izvedene boje• usvojiti pojam mehaniËkog mijeπanja boja• primijeniti kompoziciju i kontrast boja i crtaFUNKCIONALNI:• utjecati na razvijanje i bogaÊenje rjeËnika• poticati kreativnost u govorenom i pisanom izraæavanju• razvijati sposobnost paæljivog sluπanja i iznoπenja vlastitog miπljenja• razvijati stvaralaËku imaginaciju i maπtu• razvijati sposobnost zapaæanja, povezivanja i zakljuËivanja

34


• razvijati pamÊenje, paænju i toËnost u radu• razvijati interes i poticati motivaciju.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA PO DANIMA:

Prvi dan: plakat velikog formata Minute za zdravlje, trake papira πiroke tri do pet centi-metara, strunjaËe, niske ruËe ili preËa, tamburin, listiÊi s diferenciranim matematiËkimzadacima zbrajanja i oduzimanja, prazni listovi papira za svakog uËenika, pribor za osob-nu higijenu uËenika, oprema za tjelesno vjeæbanje

Drugi dan: pribor za osobnu higijenu, za svaku skupinu po tri kockice, prazni listovi papi-ra za svakog uËenika, umnoæena priËa Nade IveljiÊ, Kocka sa πest lica, za svakog uËeni-ka, nastavni listiÊi Dnevni raspored rada i odmora, lopte

TreÊi dan: pribor za osobnu higijenu uËenika, prazna ambalaæa od pribora za osobnu higi-jenu, raznovrstan pribor za osobnu higijenu, prazni listovi papira za svakog uËenika,umnoæeni tekst pjesme Zvonimira Baloga, Voda za pranje, sapunica, manja posuda zasapunicu, vodene boje, kistovi, papir za slikanje, pripremljeni zadaci rijeËima na listiÊima

»etvrti dan: pribor za osobnu higijenu uËenika, prazni listovi papira za uËenike, kutija,flomasteri u boji, papir za crtanje

Peti dan: vreÊica, pribor za osobnu higijenu uËenika, prazni listovi papira za uËenike,loptice, plave i crvene vrpce.


35

NASTAVNA SITUACIJA Trajanje u minutama

1. JUTARNJA TJELOVJEÆBADan zapoËinjemo jutarnjim vjeæbanjem primjenjujuÊi vjeæbe u udæbenikuBræe, viπe, jaËe 1. Otvaramo prozore i slaæemo klupe da oslobodimo pro-stor za vjeæbanje. Nakon vjeæbanja uËenici peru ruke i lice sluæeÊi se pri-borom za osobnu higijenu.

2. MINUTE ZA ZDRAVLJEPriredit Êemo plakat pod naslovom MINUTE ZA ZDRAVLJE. Slike vjeæbiu udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1, moæemo fotokopirati u uveÊanom formatui zalijepiti ih na plakat. Uz slike Êemo ispisati imena uËenika.UËenici Êe nakon jutarnjeg vjeæbanja uz svoje ime istaknuti odabrani znakraspoloæenja. Za dobro raspoloæenje mogu ucrtati sunce, plus, smijeπka …a za loπe raspoloæenje oblak, minus, tuæan lik i sl. Uputit Êemo uËenike daotvore udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1. Jutarnjim vjeæbanjem zapoËet Êemosvaki dan tijekom tjedna.

3. I MI SMO ZA ZDRAVLJEPrethodnu nastavnu situaciju iskoristit Êemo za najavu tematskog tjedna.Kako se osjeÊamo nakon jutarnjeg vjeæbanja? Kako vjeæbanje utjeËe nanaπ razvoj? Najavljujemo uËenicima da Êemo tjedan koji je pred namaposvetiti naπem zdravlju.

4. ©TO RADIMO TIJEKOM DANAUËenike Êemo podijeliti u skupine. Svaka Êe skupina na trake papira zapi-sati πto sve rade tijekom dana (uËimo, odmaramo se, spavamo, igramo se,ruËamo….). Na jednu traku treba zapisati samo jednu aktivnost. Na πkol-skoj ploËi istaknut Êemo naslove:RAD ODMOR »ISTO∆A ODJE∆A I OBU∆A PREHRANAUËenici po skupinama izvjeπtavaju o svojim dnevnim aktivnostima. Trakesa zapisanim aktivnostima svrstavaju pod pripadajuÊi naslov na ploËu.UoËavamo da se tijekom dana bavimo razliËitim aktivnostima.UËitelj Ëita navedene aktivnosti, a uËenici pokretima pokazuju u kojemse poloæaju nalazi njihovo tijelo tijekom odreene aktivnosti. Koji sepoloæaj najËeπÊe ponovio? Dok hodamo i sjedimo, treba paziti na pra-vilno dræanje tijela. Koje nam vjeæbe pri tome pomaæu, nauËit ÊemovjeæbajuÊi.

7

3

5

25

DRÆANJE TIJELA; SAVJETI ZA DOBRO DRÆANJE TIJELA,

udæbenik • str. 14., 15.

MINUTE ZA ZDRAVLJE, udæbenik • str. 16. i 17.

OPIS NASTAVNIH DANA PO NASTAVNIM SITUACIJAMA

PRVI DAN: Dræanje tijela

36


5. VRIJEME ZA VJEÆBANJE - VJEÆBANJEM DO ZDRAVLJATema dana je dræanje tijela, stoga Êemo viπe vremena obratiti na tjelesnu izdravstvenu kulturu s naglaskom na dræanju tijela.Predviene sadræaje realizirat Êemo u πkolskoj dvorani.(Prijedlog dnevne pripreme u prilogu)

6. KAKVO JE NA©E DRÆANJE TIJELANakon povratka u uËionicu uËenici Êe promotriti crteæe u udæbeniku Bræe,viπe, jaËe 1. Podijelit Êe se u parove i jedni drugima pokazati kako se trebauspravno dræati, kako treba pravilno dræati tijelo dok sjedimo za stolom tekako se treba pravilno dræati dok uËimo i piπemo. Raspravit Êemo s uËe-nicima koji je naËin dræanja tijela dobar, a koji loπ i zaπto. OrganiziratÊemo „Ëuvare zdravlja”. Parovi uËenika jedno Êe drugome biti Ëuvarizdravlja. Povremeno Êe obratiti pozornost na dræanje tijela svog para dokpiπe, pod odmorom ili dok sjedi. Dobro dræanje Êe pohvaliti, a na loπe Êeupozoriti nekim tajnim, nenametljivim znakom, o kojem Êe se zajednodogovoriti.

7. ZBRAJAMO I ODUZIMAMO USPRAVNO DRÆE∆I LE–AS uËenicima Êemo ponavljati i vjeæbati planirane sadræaje iz matematike.UËenici Êe zadatke rjeπavati individualno na unaprijed pripremljenim nas-tavnim listiÊima. „»uvare zdravlja” podsjetit Êemo na njihovu ulogu. UËe-nicima je vaæno objasniti da ne trebaju neprestano provjeravati pazi li nji-hov par na pravilno dræanje tijela. Dovoljno je da to uËine jednom tijekomrada jer Êe ih neprestano provjeravanje pravilnog dræanja omesti u uËenju.Kako bismo osigurali da svi uËenici jednako dugo rade na rjeπavanju zada-taka pripremit Êemo listiÊe s diferenciranim zadacima prema stupnju slo-æenosti. U pripremi Êemo imati nekoliko dodatnih zadataka za one uËeni-ke koji zavrπe prije nego ostali. Rezultate Êe svaki uËenik provjeriti tako dasvoja rjeπenja usporedi s rjeπenjima na poleini listiÊa. Na kraju Êemo suËenicima porazgovarati o postignutim rezultatima i o tome jesu li njimazadovoljni.

8. KAD TORBA POSTAJE TE©KANa πkolskom hodniku ili u razredu organizirat Êemo πtafetnu igruprenoπenja πkolske torbe. UËenike Êemo podijeliti u kolone. Prvo Êe nosi-ti torbu u jednoj ruci, zatim u drugoj, a potom na leima. Raspravit Êemokoje je noπenje lakπe, koje teæe i kako utjeËemo na zdravlje noπenjem torbeu jednoj ruci. Kako je najbolje nositi πkolsku torbu?

9. IGRA ZAMI©LJENOG KRETANJAOrganiziramo igre zamiπljenog kretanja. UËenici se slobodno kreÊu uËio-nicom. Zamislite da πeÊete ulicom. Zastajete pred izlogom i promatrateizlog. Æurite na tramvaj. Vozite se u tramvaju. Stojite i gledate kroz prozor.Æurite kuÊi uæurbano hodajuÊi. SusreÊete prijatelja ili prijateljicu. Zastane-te i pozdravljate se. Nastavljate hodati. VeÊ ste blizu kuÊe i hodate sporije.Ulazite u stan. Sjedate na stolac.


45

20

20

5

10


37

10. PITAMO I ODGOVARAMOSlike u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1, iskoristit Êemo za vjeæbu pisanja.UËenici Êe promotriti slike i izmisliti imena djece na slikama. Sjest Êe ukrug i priËati o djeci na slikama. Zamiπljat Êe da su im prijatelji i da ihpoznaju. Zamiπljat Êe kamo djeca idu, πto rade, πto vole jesti, Ëega se voleigrati, kakvi su prijatelji, Ëime se bave u slobodno vrijeme i sl. Organizirat Êemo razgovornu igru. UËenike Êemo podijeliti u parove. Jed-no iz para bit Êe u ulozi djeËaka ili djevojËice sa slika u udæbeniku. SvakiÊe par odigrati kratak razgovor. Zamijenit Êe uloge kako bi svi doæivjeliiskustvo uæivljavanja u ulogu. Razgovornom igrom pripremit Êemo uËeni-ke za vjeæbu pisanja. Na unaprijed pripremljene papire uËenici Êe zapisatizamiπljeni razgovor. Podsjetit Êemo ih na poπtivanje pravopisnih pravila,na veliko slovo na poËetku reËenice i na znak na kraju pitanja i odgovora.Nekoliko Êe uËenika proËitati zapisane reËenice. Sve pismene radove izlo-æit Êemo na pano.

11. DAN ZA DOBRO DRÆANJE TIJELANastavni dan zavrπit Êemo Ëitanjem savjeta za dobro dræanje tijela uudæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1. Porazgovarat Êemo o tome zaπto je vaænopaziti na pravilno dræanje. Loπe dræanje tijela moæemo ispraviti sami.Kako? U tome nam moæe pomoÊi lijeËnik koji Êe nas uputiti na posebnevjeæbe ili na plivanje. Uputit Êemo uËenike da o tome πto su nauËili obavi-jeste roditelje i njima proËitaju savjete za dobro dræanje tijela.

12. OCJENA DANAPorazgovarat Êemo s uËenicima o proteklom danu. Podsjetit Êemo ih nanjihovu ulogu „Ëuvara zdravlja”. Na unaprijed pripremljene papire, uËeni-ci Êe napisati ili nacrtati πto im se tog dana osobito svidjelo.


10

15

5

38


1. JUTARNJA TJELOVJEÆBANastavni dan zapoËinjemo vjeæbanjem vjeæbi u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1.Nakon vjeæbanja uËenici peru ruke i lice sluæeÊi se priborom za osobnuhigijenu.Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE koji je izvjeπen na panou, uËenicidogovorenim znakovima oznaËuju svoje raspoloæenje.

2. KOCKICA RA»UNALICAUËenike podijelimo u skupine s parnim brojem Ëlanova. Svaka skupinabira svoje ime i zapisuje ga na papir. Za igru su potrebne tri kockice. Igrase tri kruga. Svaki uËenik toËnim rezultatom osvaja bod za svoju skupinu.Bodovi se upisuju na papir. Svaki uËenik iz skupine rjeπava po jedan zada-tak iz svakog kruga.1. krug zadataka - uËenik baca tri kockice i zbraja brojeve koje kockicepokazuju2. krug zadataka - uËenik baca sve tri kockice i zbraja brojeve koje kocki-ce pokazuju. Zatim baca jednu kockicu i broj koji se pojavljuje oduzimaod prethodnog zbroja. Ako je broj koji kockica pokazuje nemoguÊe odu-zeti od prethodnog zbroja, skupina gubi bod3. krug zadataka - uËenik baca sve tri kockice i zbraja brojeve koje kocki-ce pokazuju, dobiveni zbroj dopunjuje onim brojem koji nedostaje do 20.

3. NAJAVA PRI»E©to vas je u igri veselilo, a πto ljutilo? O Ëemu je ovisilo hoÊete li dobitilakπi, teæi ili nemoguÊ zadatak? RaËunanje s kockicom iskoristit Êemo kaomotivaciju za tekst Nade IveljiÊ, Kocka sa πest lica. Kocka sa πest lica sta-nuje u priËi. Posluπajte.(LuËiÊ, K. i MarjanoviÊ B.: Gdje stanuju priËe, Ëitanka za prvi razredosnovne πkole, ©kolska knjiga, Zagreb, 2001.)

4. INTERPRETATIVNO »ITANJE, EMOCIONALNA STANKA, IZRAÆAVANJE DOÆIVLJAJANakon interpretativnog Ëitanja i emocionalne stanke uËenici slobodnoizraæavaju svoje dojmove.

5. KOMUNIKACIJA S UMJETNI»KIM TEKSTOMKoliko kockica ima lica? ©to su kockici lica, a πto joj je glava? Zbog Ëegaje moæemo nazvati smutljivicom? ©to znaËi taj izraz? Zaπto je kockicavaralica prevrtljivica? Smislite joπ rijeËi kojima biste opisali kockicu. Zaπto je stvorena kocka? Zaπto kocka i novac ne pristaju zajedno? Uza πtopristaje novac? ©to je vama nagrada za rad? ©to vam je nagrada za igru?Koju igru najËeπÊe igrate kockicom? Zaπto se igra zove »ovjeËe ne ljuti se?


7

30

3

5

20

DRUGI DAN: Rad i odmor MINUTE ZA ZDRAVLJE, udæbenik • str. 18. i 19.


39

Koje su vam igre najdraæe? Gdje se najradije igrate? Ako se veÊina uËeni-ka izjasni da se najradije igraju kod kuÊe, najavit Êemo im da Êemo nauËi-ti igru koju mogu igrati sa svojim prijateljima vani i pri tom uæivati u kre-tanju na zraku. Ako se uËenici izjasne da se najradije igraju vani, porazgo-varat Êemo o tome kako je kretanje na zraku povezano sa zdravljem.

6. U IGRI ZAJEDNOS uËenicima Êemo izaÊi van. Igru Êemo organizirati na travnatom terenu,a ne na igraliπtu.Brusim, brusim πkariceUËenici stoje u formaciji kruga. UËenici brojilicom odreuju uËenika kojizapoËinje igru. Prilazi nekom od uËenika i pita ga: „Gdje se bruse πkari-ce?” UËenik ga upuÊuje na nekog od uËenika. Tada svi uËenici meuso-bno moraju zamijeniti mjesto. Ako za vrijeme promjene uËenik stigne namjesto pokazanog uËenika, ostaje u krugu, a onaj tko je ostao bez mjestanastavlja igru.

7. RAD I ODMORPo povratku u uËionicu povest Êemo razgovor o radu i odmoru.UËenici Êe nabrojiti svoje radne obveze: uËenje, pomoÊ u kuÊanskimposlovima, odlazak u trgovinu i sl. Koja nam obveza oduzima najviπe vre-mena? Kako se osjeÊamo nakon nastave? Koliko vremena provodimoodmarajuÊi se? Kako se odmaramo od uËenja? Na ploËu ili prozirnicunapisat Êemo naËine kako se uËenici odmaraju.GLEDANJE TELEVIZIJEIGRE U PRIRODIBAVLJENJE SPORTOMIGRANJE NA RA»UNALUSPAVANJESvaki Êe uËenik izdvojiti naËin odmaranja kojim se on najËeπÊe koristi.OznaËit Êemo navedenu tvrdnju kriæiÊem. Sigurno je da Êe najviπe ozna-ka biti uz gledanje televizije ili igranje na raËunalu. Na temelju dobivenihrezultata izvest Êemo zakljuËak. U kakvu je poloæaju naπe tijelo dokuËimo, Ëitamo, piπemo zadaÊu, gledamo televiziju ili se igramo na raËu-nalu? Koristi li to naπem zdravlju? ©to bismo trebali Ëiniti da ostanemozdravi? Zaπto se volimo kretati? Zaπto se veselimo nastavi tjelesne izdravstvene kulture? KreÊemo li se dovoljno? Zaπto su kretanje i igrakorisne za zdravlje?

8. IGRA KOJU NAJVI©E VOLIMUËenici sjednu u krug i predstave se igrom koju najviπe vole tako da jeimenuju ili opiπu. UËitelj zapisuje nazive igara na papir. Popis igara izlo-æit Êe na pano. Od navedenih igara odabrat Êe jednu i odigrati je s uËeni-cima. Igre pogodne za izvoenje u uËionici, primijenit Êemo kad uoËimoda su se uËenici umorili. Na izvanuËioniËnoj nastavi primjenjivat Êemoigre pogodne za izvoenje na terenu.


25

30

20

40


9. DNEVNI RASPORED RADA I ODMORANa pripremljene listiÊe uËenici Êe upisati svoje dnevne radne obveze i naËinkako se mogu odmarati. Ispisat Êe svoju poruku kako se najzdravije odmara-mo.

Zovem se: __________________________________

©TO SVE RADIM? KAKO SE ODMARAM?

Moja poruka : ________________________________________

10. NA©E PORUKEUËenici Ëitaju svoje zapise. UoËavaju tko u razredu ima iste interese i sklo-nosti.Ispod dnevnog rasporeda rada i odmora svaki uËenik zapisuje svoju porukuo tome kako se treba odmarati. ListiÊe izlaæemo na pano.


20

10


41

1. JUTARNJA TJELOVJEÆBANastavni dan zapoËinjemo vjeæbanjem vjeæbi u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe1. VjeæbajuÊi prethodna dva dana, uËenici su dobro upoznali vjeæbe. Kakoje cilj ove nastavne situacije osposobiti uËenike za samostalno jutarnje vje-æbanje, uputit Êemo ih na slike u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1. i potaknutiih da samostalno izvedu vjeæbe za jutarnje razgibavanje. Nakon vjeæbanjauËenici peru ruke i lice sluæeÊi se priborom za osobnu higijenu.Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uËenici dogovorenim znakovima ozna-Ëavaju svoje raspoloæenje.

2. PRIBOR ZA OSOBNU HIGIJENURuke i lice oprali smo sapunom. Obrisali smo se ruËnikom. Za odræavanjeËistoÊe i urednosti koristimo se joπ nekim priborom. Unaprijed Êemo pripre-miti razliËite predmete ili praznu ambalaæu pribora za osobnu higijenu: novuËetkicu za zube, pastu za zube, sapun, tekuÊi sapun, pjenu za kupanje, djeËjiπampon za kosu, spuævu za kupanje, πkarice za nokte, Ëetkicu za nokte, Ëe-πalj, Ëetku. Predmete Êemo pripremiti prije poËetka nastave i pokriti ih tka-ninom. Organizirat Êemo igru pogaanja, a zadatak Êe uËenici rjeπavati uskupinama. Objasnit Êemo uËenicima da se ispod tkanine nalaze razliËitipredmeti. Predmete Êemo otkriti, a uËenici Êe ih promatrati 1 minutu.Ponovo Êemo ih prekriti tkaninom. Zadatak je zapamtiti πto veÊi broj pred-meta i zapisati njihove nazive na papir. Poπto uËenici zavrπe sa zapisiva-njem, otkrivamo predmete i usporeujemo s onim πto su uËenici zapisali.Skupina uËenika koja uspije nabrojati najviπe predmeta pobjednik je u igri.»emu sluæe ti predmeti? ©to nam joπ nedostaje da bismo se mogli oprati?


7

15


»ISTO∆A JE POLA ZDRAVLJA, udæbenik • str. 17.

TRE∆I DAN: »istoÊa je pola zdravlja

42


3. VODA ZA PRANJENajava poetskog tekstaU pjesmi Zvonimira Baloga skriva se voda za pranje. Interpretativno ËitanjeuËitelja i slobodno izraæavanje dojmova.

Zvonimir Balog

VODA ZA PRANJE

Voda za pranje dalje se dijeliNa vodu za pranje ælica i lica,Na vodu za pranje ruku,za pranje nogu.Na vodu za pranje tijela,za pranje odijela.I na voduza prskanje po podu.

4. INTERPRETACIJA POETSKOG TEKSTAO Ëemu pjesnik u pjesmi pjeva? »emu sluæi voda u pjesmi? IspriËajte kakovodom perete lice? Kakvom se vodom umivate, toplom ili hladnom? ©to jeugodnije? Pokaæite kako doæivljavate hladnu, a kako toplu vodu. Zaπto pje-snik razlikuje vodu za pranje ælica od vode za pranje lica? Gdje peremo æli-ce? Gdje peremo lice? Kako peremo ruke? Kako peremo tijelo? Tko poma-æe pri kupanju ili tuπiranju? Kakvu odjeÊu odijevamo na Ëisto tijelo? Kadavodom smijemo prskati po podu?

5. POKRETI ZA PRANJEUËenici glasno izgovaraju pjesmu uz pokrete kojima izraæavaju sadræaj pje-sme.

6. DOBA DANAIgrom asocijacije ponovit Êemo s uËenicima nazive doba dana.Otkrivanjem polja uËenici pogaaju zadano doba dana i zajedniËki pojam.

Budimo se RuËamo Pripremamo se za spavanjeDoruËkujemo Sredina dana Sunce zalaziIzlazi sunce Sunce je visoko na nebu VeËeramoJUTRO PODNE VE»ER

DOBA DANA

Kako zovemo doba dana izmeu jutra i podneva? Koje je doba dana izmeupodneva i veËeri?


5

15

5

10


43

7. »ISTO∆A JE POLA ZDRAVLJAKoje dijelove tijela svakodnevno peremo?LICE, RUKE, NOGE, TIJELO, U©I, VRAT, ZUBENa ploËu ispisujemo dijelove tijela koje uËenici navode.KoristeÊi se slikama u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1 razgovaramo s uËenici-ma o naËinu odræavanja osobne higijene. Kako pravilno peremo ruke, lice,uπi, tijelo, zube? Kada peremo nabrojane dijelove tijela?Posebnu pozornost obraÊamo na pranje zuba. ©to izaziva kvarenje zuba?Znamo li pravilno prati zube? Kako se to radi? UËenici demonstriraju pra-vilno pranje zuba. Tko joπ brine za zdravlje zuba? PosjeÊujemo li redovitozubara? Koji higijenski pribor upotrebljavamo za pranje ruku? Zaπto ruketreba prati sapunom? Zaπto svatko mora imati svoj ruËnik? Kakav je ruËniknakon πto se u njega obriπemo? Kada se kupamo ili tuπiramo?

8. ©TO SMO NAU»ILIZaπto kaæemo da je ËistoÊa pola zdravlja? UËenici smiπljaju odgovor na po-stavljeno pitanje. Samostalno sastavljaju reËenice koje zapisuju na papire.»itaju uratke koje potom izlaæemo na pano.

9. IGRAUËenici stoje u krugu, a uËitelj zadaje doba dana ili situaciju: jutro, nakon tje-lesnog vjeæbanja, prije ruËka, nakon jela, nakon uporabe nuænika. UËenicipokretima oponaπaju pranje odreenog dijela tijela za zadanu situaciju.

10. MJEHURI∆I SAPUNICE©to se stvara na povrπini vode kad u kadu ulijemo pjenu za kupanje? Umanjoj posudi s pomoÊu sapunice i spuæve moæemo napraviti pjenu koju ÊeuËenici promatrati. Da nam mjehuriÊi ne bi nestali, naslikat Êemo ih.Slikanje akvarelom: kompozicija krugova, mehaniËko mijeπanje boja, ritam,osnovne i izvedene boje.

11. MIRI©LJIVI ZADACIUËenici rjeπavaju zadatke rijeËima sadræajem vezanima za odræavanje oso-bne higijene. Zadatke moæemo staviti u prazne kutije za sapun, iz kojih Êeih uËenici izvlaËiti i rjeπavati.

12. VJEÆBANJE JE DIO ZDRAVLJANastavni dan zavrπit Êemo tjelesnom i zdravstvenom kulturom, vjeæbanjemna πkolskom igraliπtu. U zavrπnom dijelu sata uËenici Êe izvesti djeËju igrus pjevanjem Kako se πto radi. Nakon vjeæbanja posebnu pozornost obratitÊemo pranju.(Prijedlog dnevne pripreme u prilogu.)

1. JUTARNJA TJELOVJEÆBA


20

10

5

30

10

45

44


1. JUTARNJA TJELOVJEÆBANastavni dan zapoËinjemo vjeæbanjem vjeæbi u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1.Nakon vjeæbanja uËenici peru ruke i lice sluæeÊi se priborom za osobnu higi-jenu.Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uËenici dogovorenim znakom oznaËa-vaju svoje raspoloæenje.

2. GODI©NJA DOBAUËenike prebrojavanjem razvrstamo u skupine prema godiπnjem doba. PrviuËenik je proljeÊe, drugi ljeto, treÊi jesen, Ëetvrti zima, peti proljeÊe i takoredom. Godiπnja doba stanuju u uglovima uËionice. Pripadnici pojedinoggodiπnjeg doba okupljaju se u odreenom dijelu uËionice i razgovaraju poËemu im je godiπnje doba koje predstavljaju lijepo. Na papir crtaju znaksvoga godiπnjeg doba. IzvjeπÊuju o Ëemu su razgovarali. Jedan uËenik izla-æe, a ostali uËenici iz skupine dopunjavaju njegovo izlaganje. Znakovegodiπnjih doba izlaæemo na ploËu.

3. ZAPJEVAJMO ZAJEDNOZa povezivanje sadræaja pogodan je napjev Muhara. Ako je napjev djecinepoznat, uËitelj ga moæe otpjevati nekoliko puta, a uËenici Êe, prateÊi uËi-telja, pokuπati „uhvatiti” rijeËi. Cilj je stvoriti ugodno raspoloæenje i pota-knuti razgovor o odijevanju.

4. DOBRO JUTROKakva je bila haljinica koju je muhara odjenula? I mi Êemo se odjenuti.Kako to radimo? Pokaæimo pokretima. UËitelj nabraja odjevne predmete, auËenici pokretima pokazuju kako se odijevaju.

5. U ©TO SMO ODJEVENIUËenici se dijele u parove i opisuju kako je odjeven onaj s kim su u paru.PotiËemo pravilno jeziËno izraæavanje i kratko opisivanje svakog navede-nog odjevnog predmeta (boja, izgled, veliËina).

6. ODJENIMO I OBUJMO SE PRIKLADNOUËenici se vraÊaju u skupine koje su formirali prema godiπnjem doba. Napripremljene papire zapisuju nazive odjevnih predmeta i vrstu obuÊe kojeodijevamo i obuvamo u odreeno godiπnje doba. Pri tom Êe se posluæiti sli-kama u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1. Sve listiÊe s nazivima odjevnihpredmeta stavit Êemo u kutiju.


7

20

5

5

15

15


TJELESNE AKTIVNOSTI NA OTVORENOMPROSTORU, udæbenik • str. 20. i 21.

»ETVRTI DAN: OdjeÊa i obuÊa


45

7. »AROBNA KUTIJAIz kutije Êemo vaditi jedan po jedan listiÊ. UËenici Êe se izmjenjivati u Ëita-nju naziva odjevnog predmeta i odreivat Êe kojem godiπnjem doba pripa-da navedeni dio odjeÊe ili obuÊe. ListiÊ s nazivom odjevnog predmeta uËe-nici Êe pridruæiti uz znak godiπnjeg doba na ploËi.UoËit Êemo da se u razliËita godiπnja doba razliËito odijevamo. ZakljuËitÊemo kako se treba odjenuti i obuti i o Ëemu ovisi koju Êemo odjeÊu oda-brati. ©to nam se moæe dogoditi ako smo prelagano odjeveni? Kako se osje-Êamo kad smo pretoplo odjeveni? ©to Êe nam se dogoditi ako se ne zaπtiti-mo od kiπe, vjetra, snijega?

8. USPOREDIMOPrebrojavamo listiÊe s nazivom odjeÊe i obuÊe uz pripadajuÊe godiπnje dobai usporeujemo brojeve. Brojevne odnose zapisujemo na ploËu.

9. U ROBNOJ KU∆IUËenike priËom potiËemo na zamiπljanje. Krenuli ste u πetnju gradom.Hodate ulicom i promatrate izloge. U jednom je izlogu izloæena odjeÊa.Promatrate odjevne predmete. U drugom je izlogu izloæena obuÊa. Dolazitedo velike robne kuÊe. Ulazite i πeÊete kroz odjel s hranom, kroz odjel s igraË-kama, dolazite do odjela s obuÊom i odjeÊom. Umorni ste od hodanja.Sjednete na stolac da biste se odmorili. Iznenada se dogaa neπto neobiËno.Odjevni predmeti su oæivjeli. Prilazi vam jedan odjevni predmet. Koji?Zamislite ga. Predstavlja vam se. Govori vam od kakvog je materijala,kakve je boje, Ëemu sluæi. Opisuje vam kako Êete se osjeÊati kad ga odjene-te ili obujete. Polako otvarate oËi. Susret sa zamiπljenim odjevnim predme-tom samo ste sanjali. Ustajete sa stolca i odlazite kuÊi.©to vam je odjevni predmet koji ste zamislili ispriËao o sebi? Predstavite sekao da ste vi taj predmet.UËenici priËaju iz uloge odabranog odjevnog predmeta.

10. KREATORI MODEFlomasterima u boji uËenici slikaju i crtaju svoju zamiπljenu odjevnu kom-binaciju.Likovna ostvarenja izlaæemo na pano.

11. OPI©I SVOJU ODJE∆UNa pripremljene papire uËenici opisuju svoju odjeÊu pod naslovom OdjeÊakoju volim.U opisivanju Êe im pomoÊi pitanja na ploËi:Koji je tvoj najdraæi odjevni predmet?Kakve je boje taj odjevni predmet?Kako se osjeÊaπ kad odjeneπ taj odjevni predmet?Tko brine o ËistoÊi tvoje odjeÊe?Na πto paziπ kad biraπ πto Êeπ odjenuti?UËenici Ëitaju svoje pismene uratke i izlaæu ih uz likovna ostvarenja na pano.

20

5

30

20

30


46


12. VJETAR PU©ENastavni dan zavrπavamo igrom Vjetar puπe. UËenici sjede na stolcima ukrugu. Jedan je uËenik u sredini i zapoËinje igru. On govori: Vjetar puπe zasve one koji imaju traperice. Svi uËenici odjeveni u traperice moraju ustatii zamijeniti mjesto. Onaj koji ostane bez stolca nastavlja igru zadajuÊi noviodjevni predmet: crvena majica, trenirka, tenisice, duge rukave, kratke ruka-ve i sl.

10



47

1. JUTARNJA TJELOVJEÆBANastavni dan zapoËinjemo vjeæbanjem vjeæbi u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1.UËenici sami izvode vjeæbe. Nakon vjeæbanja uËenici peru ruke i lice sluæe-Êi se priborom za osobnu higijenu.Na plakatu MINUTE ZA ZDRAVLJE uËenici dogovorenim znakovima ozna-Ëavaju svoje raspoloæenje.Pohvaljujemo vjeæbanje uËenika i istiËemo njihovu samostalnost uizvoenju vjeæbi. »emu sluæe vjeæbe koje smo radili tijekom tjedna?Kada treba obavljati jutarnje vjeæbanje? Pogledajmo plakat sa znakovimaraspoloæenja. Kakvi znakovi prevladavaju? Kako se osjeÊamo nakon vje-æbanja? Treba li nam za jutarnje vjeæbanje puno vremena? Promotriteslike u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1. U πto su odjevena djeca za jutarnjevjeæbanje? ©to radimo nakon vjeæbanja? Zaπto jutarnje vjeæbanje nosinaslov Minute za zdravlje? NauËili ste samostalno izvoditi vjeæbe prika-zane u udæbeniku. Sada ih moæete izvoditi svakodnevno, kod kuÊe, nakonustajanja. Vjeæbi Êete se prisjetiti promatrajuÊi slike u udæbeniku Bræe,viπe, jaËe 1.

2. PRI»A IZ VRE∆ICEUËenici sjednu u krug. Pripremimo vreÊicu u koju stavimo razliËite pre-dmete za odræavanje osobne higijene: ruËnik, kapu, rukavicu, kartonËiÊ snapisanom rijeËi voda i sl. PriËu poËinje uËitelj vadeÊi neki predmet iz vre-Êice. Æivio jednom jedan sapunËiÊ. SljedeÊi uËenik iz vreÊice vadi drugipredmet i nastavlja priËati ukljuËujuÊi u priËu novi lik. SapunËiÊ se radodruæio s Ëetkom. Pravi trenutak za uvoenje novog predmeta u priËu proci-jenit Êe uËitelj. Novi predmet moæemo uvesti kad je na redu uËenik koji imadobro razvijene sposobnosti govornog izraæavanja, kad je zaokruæenaradnja koju uËenici izmiπljaju, kad æelimo izazvati dramsku napetost iliobrat. Kad uËenici ukljuËe sve likove u priËu, usmjeravamo ih da priËu pri-vedu kraju.Nakon πto zavrπimo priËanje priËe, porazgovarat Êemo o dojmovima.Kako vam se svidjela vaπa priËa iz vreÊice? ©to vam je bilo zanimljivo,smijeπno? Koji dio priËe vam se nije svidio? Zaπto? Jeste li zadovoljni svo-jim priËanjem? Koga biste osobito pohvalili? ©to biste u svom priËanjupopravili, promijenili?

3. DAN-NO∆Za uvoenje u ponavljanje dana u tjednu i najavu nastavnog sata tjelesne izdravstvene kulture iskoristit Êemo igru Dan-noÊ.


15

30

3


»ISTO∆A JE POLA ZDRAVLJA, udæbenik • str. 17.

PETI DAN: Zdravlje i mi

48


4. DANI U TJEDNU - VRIJEME ZA VJEÆBANJEOrganizirat Êemo vjeæbanje pazeÊi pritom da sadræaji budu vezani za dane utjednu.(Prijedlog dnevne pripreme u prilogu.)

5. PRATIMO ODRÆAVANJE TJELESNE HIGIJENEPo povratku u uËionicu uËenici otvaraju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1. PromotritÊemo tablicu tjednog praÊenja odræavanja osobne higijene. Dogovorit Êemo suËenicima kako Êe i kada praÊenje upisivati u tablicu. Rezultate praÊenjaobvezno Êemo pregledati i pohvaliti!

6. ©TO SE U »ISTO∆I SKRIVAUsvojene pojmove tijekom tjedna iskoristit Êemo za pravogovornu vjeæbuglasova Ë i Ê.MoguÊi tijek izvoenja pravogovorne vjeæbe:• uËitelj izolirano izgovara glasove Ë i Ê, uËenici ponavljaju pazeÊi na pravi-lan izgovor• uËitelj izgovara izdvojen fonem, a uËenici diæu ono slovo koje uËitelj izgo-vara• uËitelj izgovara rijeË, uËenici ponavljaju pazeÊi na izgovor• uËitelj izgovara rijeË, uËenici podiæu slovo koje se nalazi u zadanoj rijeËi:Ëeπalj, Ëetka, odjeÊa, obuÊa, hlaËe, Ëizme, proljeÊe i sl.

7. IZMI©LJANJE RA»UNSKIH PRI»AUËenicima zadajemo numeriËke zadatke. Poπto rijeπe zadatak, uËenici Êesmisliti raËunsku priËu.

8. ©TO SMO NAU»ILI O »ISTO∆I I ZDRAVLJURazgovorom u krugu prisjeÊamo se Ëime smo se tijekom tjedna bavili.Ponavljamo i sistematiziramo usvojena znanja uz pomoÊ tematskog panoa.Kako Êemo u buduÊe voditi brigu o osobnoj higijeni i zdravlju? Tko Êe namu tome pomagati?

9. KAD SI SRETANUËenici izraæavaju svoje dojmove o proteklom tjednu. IstiËu πto im se svi-djelo, bi li æeljeli ponovno raditi na taj naËin. Tjedan zavrπavamo pjevanjempjesme Kad si sretan uz pokrete.


15

30

20

15

10

45


49

RODITELJSKI SASTANAK Roditelj - ruka koja pomaæe

Tijekom tematskog tjedna uËenici su usvojili temeljna znanja o odræavanju osobne higije-ne tijela, o unapreenju vlastitog zdravlja svakodnevnim jutarnjim vjeæbanjem i pravilnimodabirom i odnosom prema odjeÊi i obuÊi. U oæivotvorenju tih ciljeva uloga roditelja (sta-ratelja) od presudne je vaænosti jer se pozitivne zdravstveno-higijenske navike mogurazviti iskljuËivo svakodnevnom primjenom.Organiziranjem roditeljskog sastanka na kraju tematskog tjedna posveÊenog zdravlju iliprvi dan sljedeÊeg tjedna upoznat Êemo roditelje sa sadræajem rada u πkoli i aktivno ihukljuËiti u oæivotvorenje zdravstvenih ciljeva.Roditeljski sastanak organizirat Êemo zajedno s djecom i roditeljima u obliku pedagoπkeradionice.

MOGU∆I TIJEK RODITELJSKOG SASTANKA

1. Upoznavanje roditelja sa sadræajima obraenima tijekom tematskog tjednakratkom prezentacijom uËenika:• izvoenje jutarnje tjelovjeæbe• predstavljanje Ëuvara zdravlja u krugu, uËenici se predstavljaju kao Ëuvari zdravlja iocjenjuju dræanje tijela svog prijatelja pazeÊi da istaknu u Ëemu su bili dobri• kako se odmaramo od uËenja, organiziranje igre u koju moæemo ukljuËiti roditelje• recitiranje pjesme Zvonimira Baloga Voda za pranje uz pokrete• djeËja igra Kako se πto radi• Ëitanje pismenih uradaka Moja odjeÊa i obuÊa.

2. Ruka koja pomaæeUËenici u paru izrauju s roditeljem svoj dnevni raspored rada, odmora i odræavanja osob-ne higijene.Roditelji iscrtavaju svoj dlan na papir i upisuju kako Êe pomagati svom djetetu u odræava-nju osobne higijene, organiziranju odmora i obavljanju radnih obveza. Djetetu poklanjaju„ruku pomoÊi”.

3. Razgledavanje radova na tematskom panouUËitelj Êe prikazati roditeljima rezultate nastavnog rada uz tematski pano koji Êe razgle-dati na kraju roditeljskog sastanka.

4. PorukeRoditelji iznose svoja miπljenja, stavove i poruke zapisujuÊi ih na listiÊe flomasterima uboji i stvaraju zajedniËki plakat Roditelj - ruka koja pomaæe.

50


PRILOG: prijedlozi dnevnih priprema za izvoenje nastavnih sati tjelesne i zdravstvene kulture tijekom tematskog tjedna

NASTAVNA JEDINICA: Mjeπoviti vis ËeonoReprodukcija ritma pljeskanjem


NASTAVNE CJELINE: Viπenja i upiranja, RitmiËke strukture.

NASTAVNE TEME: Mjeπoviti vis ËeonoReprodukcija ritma pljeskanjem (poznati napjev ili brojilica).

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: Traæenje para2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava s elementima korektivne gimna-stike3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sata:Mjeπoviti vis na niskim ruËama (Ëeono)Pljeskanje u paru - reprodukcija ritma pljeskanjemb) Glavni B dio sata: ©tafetna igra Prenoπenje kruga4. Zavrπni dio sata: „Masaæa” kraljeænice.

CILJ SATA:razvijati osjeÊaj za skladno izvoenje pokreta uz ritam s naglaskom na pravilnom dræanju tijela.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj poveÊanjem miπiÊne mase i smanjenjempotkoænog masnog tkivab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj opÊe motorike, posebno na koordinaciju i statiËku snagu ruku i rame-nog pojasac) Funkcionalne sposobnosti:• poticanjem funkcije krvoæilnog sustava, rada srca i sustava za disanje utjecati na razvojaerobnih sposobnostiOBRAZOVNA:• usavrπiti pravilno izvoenje viπenja dræeÊi se punim hvatom i nathvatom• razvijati osjeÊaj za ritam i za skladno izvoenje pokreta• nauËiti igrati novu igru• nauËiti razlikovati dobro i loπe dræanje tijela• usvojiti pravilno dræanje tijelaODGOJNA:• utjecati na stvaranje navika pravilnog dræanja tijela• poticati odnose meusobnog pomaganja, razumijevanja i suradnje


51

• njegovati usvojene higijenske navike donoπenja opreme i pranja nakon vjeæbanja• razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih• poticati razvoj pozitivnih odnosa prema radu• poticati odluËnost i upornost• utjecati na stvaranje ugodnog raspoloæenja.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• strunjaËe• niske ruËe• tamburin.



TIP SATA: SAT PONAVLJANJA

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATATraæenje paraUËenici slobodno trËe po dvorani. Na uzvik uËitelja „Potraæite par!” uËenici nastoje πtoprije potraæiti par i stati tako da se jedni na druge naslone leima i uhvate se za ruke. NauËiteljev uzvik „Slobodno trËite!” uËenici se razdvajaju i trËe do ponovne upute.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA S ELEMENTIMA KOREKTIVNE GIMNASTIKE

1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, predruËiti. Kroz priruËenje i poËuËanj zaruËiti, azatim se na isti naËin vratiti u poËetni poloæaj.2. Spavanje-buenje - u turskom sjedu. Glave spuπtene na prsa, spavamo, podiæemoglavu, budimo se.3. Ne znam-znam - stav spojeni, priruËiti. Ramena podizati visoko prema glavi i spuπtatiih u poËetni poloæaj.4. Guska pije vodu - upor kleËeÊi. Spustiti glavu na prsa i zgrËiti ruke (guska pije vodu),a zatim se vratiti u poËetni poloæaj.5. MaËka se kostrijeπi - upor kleËeÊi. Podizati tijelo i uvlaËiti glavu izmeu opruæenihruku, a zatim se vratiti u poËetni poloæaj.6. Hodanje bez nogu - sjedeÊi poloæaj. Noge su ispruæene, ruke u predruËenju. Pomica-njem zdjelice pojasa kreÊemo se prema naprijed i vraÊamo se unazad.7. Narastimo-smanjimo se - u turskom sjedu. Ruke diæemo u uzruËenje, uzdahnemo, savi-jamo lea, rukama predruËimo, istodobno uvuËemo zdjelicu, izdahnemo.8. Praviti se visok - stav spojeni, priruËiti. Uspinjati se visoko na prste, a zatim se vraÊa-ti u poËetni poloæaj.

52


• GLAVNI DIO SATA

• GLAVNI A DIO SATA

Uporaba udæbenikaPrilikom objaπnjavanja i demonstracije mjeπovitog visa Ëeono posluæit Êemo se slikama uudæbeniku. Podsjetit Êemo uËenike da se za pritku moraju uhvatiti punim hvatom i nathva-tom tako da prstima obuhvate pritku kako bi im prsti bili s gornje, a palac s donje strane.Promatranje crteæa olakπat Êe uËenicima praÊenje demonstracije.

Mjeπoviti vis na niskim ruËama (Ëeono)UËenike Êemo podijeliti u nekoliko kolona. Na naπ znak uËenici koji su prvi u kolonamaistodobno izvode zadatak. Rukama se uhvate za prednju pritku, a za straænju se zakvaËejednom nogom i vise. Radno mjesto svakako treba osigurati strunjaËama.

Pljeskanje u paruUËenici formiraju dvije kolone. U jednoj su koloni djevojËice, u drugoj djeËaci. Svaki uËe-nik iz jedne kolone ima svoj par u drugoj. Pjevamo odabranu brojilicu ili djeci dobropoznat napjev. UËitelj ritam zadaje udarajuÊi o tamburin. Na uËiteljev znak parovi hodajuu ritmu. Nakon stanke okreÊu se jedno drugome i realiziraju zadani ritam pljeskanjem.

• GLAVNI B DIO SATAPrenoπenje kruga - πtafetna igraUËenici su podijeljeni u kolone. Prvi iz kolone trËi do okvira πvedskog sanduka, provlaËise kroz njegov okvir, uzima krug (kartonski krug polumjera 30 cm), nosi ga na glavi doËunja udaljenog 1,5 m, spuπta krug na tlo, obilazi Ëunj i vraÊa se trËeÊi na zaËelje svojekolone. SljedeÊi iz kolone trËi do Ëunja, obilazi ga, uzima krug, stavlja na glavu i nosi gado okvira πvedskog sanduka. Odlaæe ga na tlo, provlaËi se kroz okvir i trËi na zaËelje svojekolone. NaËin izvoenja πtafetne igre demonstrirat Êe i prvi i drugi uËenik iz kolone kakobi uËenici uoËili da krug treba najprije odnijeti do Ëunja, a potom ga drugi igraË vraÊa.Prilikom prenoπenja kruga uËenici se moraju dræati uspravno kako krug ne bi skliznuo sglave. Posebno Êemo im pokazati kakvo treba biti dræanje tijela i kretanje pri prenoπenjukruga. Pobjeuje ona ekipa u kojoj se svi uËenici najbræe izredaju. U toj πtafetnoj igrineÊemo poticati uËenike na brzinu izvoenja zadatka veÊ na pravilnost.

• ZAVR©NI DIO SATA„Masaæa” kraljeæniceUËenici se podijele u parove. Jedan zauzima pognuti stav s opuπtenim rukama do poda.Drugi iz para „masira” kraljeænicu poËevπi od vratnog dijela. Prstima obiju ruku pritiπÊe,„putuje” niz kraljeænicu, kraljeæak po kraljeæak, pri Ëemu se prvi uËenik malo pomalopodiæe u uspravni poloæaj. UËenici mijenjaju uloge. Razgovaramo o tome koji im je polo-æaj bio ugodan, kako su se osjeÊali u trenutku kad su se podigli i uspravili.


53

NASTAVNA JEDINICA: Bacanje lopte uvis na razliËite naËine i hvatanjeCikliËka kretanja razliËitim tempom do 1 minute

MJESTO RADA:πkolsko igraliπte.

NASTAVNE CJELINE:Bacanja i hvatanja, Hodanja i trËanja.

NASTAVNE TEME:Bacanje lopte uvis na razliËite naËine i hvatanjeCikliËka kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: Jutro i veËer - trËanje sa zadacima2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sata:Bacanje lopte uvis objema rukama i hvatanjeCikliËka kretanja razliËitim tempom do 1 minuteb) Glavni B dio sata: Elementarna igra Tko se boji vode?4. Zavrπni dio sata: DjeËja glazbena igra Kako se πto radi?

CILJ SATA:usavrπiti motoriËka znanja; pripremiti uËenike za njihovu primjenu u slobodno vrijeme.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• pozitivno utjecati na pravilan rast i razvoj poveÊanjem miπiÊne mase i smanjenjempotkoænog masnog tkivab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na razvoj, koordinacije i eksplozivne snagerukuc) Funkcionalne sposobnosti:• utjecati na poveÊanje funkcije diπnog i krvoæilnog sustavaOBRAZOVNA:• uvjeæbati pravilno hodanje i trËanje pazeÊi na prirodno dræanje tijela, na poloæaj ruku istopala i na uspravno dræanje• uvjeæbati pravilno bacati i hvatati loptu objema rukama• nauËiti igrati novu igruODGOJNA:• utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika s naglaskom na odræavanje osobnehigijene tijela, higijene odjeÊe i obuÊe• stvoriti ugodno radno ozraËje• poticati uËenike na poπtivanje pravila, meusobno poticanje i pomaganje• razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjeæbanjem• utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika u svakodnevnom æivotu.

54


NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• lopte.




MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATAJutro i veËerUËenici slobodno trËe po prostoru igraliπta. Na uËiteljev uzvik „Jutro!” stanu, a na uzvik„VeËer!” ËuËnu.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, predruËiti. Kroz priruËenje i poËuËanj zaruËiti, azatim se na isti naËin vratiti u poËetni poloæaj.2. Laku noÊ - dobar dan - stav spojeni, priruËiti. Spustiti glavu na prsa i podizati je.3. Umivanje - stav raskoraËni, priruËiti. Izvoditi pokrete rukama kao pri umivanju.4. Pranje ruku - stav spojeni, priruËiti. Najprije oponaπati pranje desne ruke lijevom, azatim lijeve ruke desnom.5. Umor-odmor - stav raskoraËni, predruËiti. Spustiti glavu na prsa, opustiti ruke i tijelo,zatim se uspraviti.6. Sunce izlazi, sunce zalazi - stav raskoraËni, uzruËiti. Izvoditi pokrete rukama i tijelomdo pretklona i ponovo se vratiti u poËetni poloæaj.7. Udaranje nogom po vodi - stav spetni, odruËiti. Stajati na jednoj nozi, a drugom zama-hivati prema naprijed kao da prskamo po vodi.8. Dræanje noge - stav spetni. Stajati na desnoj nozi, savijenu lijevu nogu pridræavati ru-kom. Izmjenjivati noge.

• GLAVNI DIO SATA

• GLAVNI A DIO SATABacanje lopte objema rukama uvis i hvatanje objema rukamaUËenici se nalaze u slobodnoj formaciji i nastoje viπe puta baciti loptu uvis i uhvatiti jeobjema rukama.

CikliËka kretanja razliËitim tempom do 1 minuteUËenici se kreÊu u koloni oko igraliπta, a na znak prelaze iz hodanja u trËanje, na drugi znakprelaze iz trËanja u hodanje. IzmjenjujuÊi hodanje i trËanje, kreÊu se u trajanju jedne minute.


55

• GLAVNI B DIO SATATko se boji vode? - elementarna igraUËenici stoje na jednoj strani igraliπta, poredani u vrsti na crti. Jedan je uËenik na suprot-noj strani. Na njegovo pitanje „Tko se boji vode?” uËenici odgovaraju „Nitko”. Zadatakje pretrËati igraliπte i postrojiti se na suprotnu stranu. UËenik koji postavlja pitanje nasto-ji nekoga dotaknuti. Ako u tome uspije, s njim zamijeni ulogu.

• ZAVR©NI DIO SATAKako se πto radi? - djeËja igra s pjevanjemUËenici se nalaze u formaciji kruga. UËitelj vodi igru, a uËenici pjevaju i pokretima poka-zuju kako se πto radi. Ovako se ruke miju, ovako se kosa Ëeπlja, ovako se zubi peru…Nakon zavrπnog pozdrava uËenici peru ruke i lice.

NASTAVNA JEDINICA: Bacanje loptice udalj iz mjestaBrzo trËanje do 20 m

MJESTO RADA:πkolsko igraliπte.

NASTAVNE CJELINE:Bacanja i hvatanja, Hodanja i trËanja.

NASTAVNE TEME:Bacanje loptice udalj iz mjestaBrzo trËanje do 20 m.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: Dani u tjednu, trËanje s postrojavanjem2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sataBacanje loptice udalj iz mjesta desnom i lijevom rukomBrzo trËanje do 20 m Tko Êe prijeb) Glavni B dio sata: Elementarna igra Otimanje mlatiÊa4. Zavrπni dio sata: Igra ©iπmiπ.

CILJ SATA: podizanjem opÊe sposobnosti organizma i usavrπavanjem motoriËkih znanja utjecati narazvoj antropoloπkih obiljeæja.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• pozitivno utjecati na skladan rast organizmab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj brzine, eksplozivne snage ruku i ramenog pojasa i koordinacijec) Funkcionalne sposobnosti:• utjecati na poveÊanje funkcije diπnog i krvoæilnog sustava

56


OBRAZOVNA:• uvjeæbati pravilno trËati, trup je uspravan, a s poveÊanjem brzine pojaËavati nagib tijela,• uskladiti kretnje ruku, trËati s paralelno postavljenim stopalima• uvjeæbati pravilno bacati lopticu udalj• nauËiti bacati lopticu udalj okrenuti prsima u smjeru bacanja• uvjeæbati pravilan naËin bacanja loptice pazeÊi pritom na poloæaj ruku, nogu, zamah iizbaËaj, odræavanje ravnoteæeODGOJNA:• utjecati na razvijanje zdravstveno-higijenskih navika s naglaskom na odræavanje osobnehigijene tijela, higijene odjeÊe i obuÊe• utjecati na pravilno dræanje tijela pri hodanju, trËanju• stvoriti ugodno raspoloæenje na satu, utjecati na stvaranje suradniËkih odnosa• razvijati ustrajnost, upornost i svjesnu disciplinu u radu• razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjeæbanjem.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• loptice• plave i crvene vrpce.


METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:• frontalni oblik rada• paralelno odjeljenjski oblik rada.


MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATADani u tjednuUËenike prebrojimo po danima u tjednu. Prvi je ponedjeljak, zatim utorak i tako redom.Po sedam uËenika Ëini jedan tjedan. Vaæno je da uËenici zapamte s kim su u skupini i kojidan u tjednu predstavljaju. Na uËiteljev uzvik „TrËi!” uËenici slobodno trËe igraliπtem, nauzvik „Tjedan!” moraju se poredati u vrstu po redu dana u tjednu. Skupina koja se prvatoËno poreda osvaja bod. Nastavljamo igru, a na kraju pobjeuje ona skupina koja je sku-pila najviπe bodova.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, uzruËiti. Istegnuti se na prste i vratiti se u ËuËanj.Ruke u priruËenje. Pogledom pratiti ruke.2. Pogled na prijatelja - stav spojeni, priruËiti. Podizanjem glave pogledati prijatelja iza sebe.3. Istresanje odjeÊe - stav spetni, priruËiti. Zamahivati jednom pa drugom rukom kao priistresanju tkanine.


57

4. Vjeπanje rublja - stav spojeni, priruËiti. Uzimati rublje iz koπare (ruke ispred tijela) ivjeπati ga (ruke iznad glave).5. OblaËenje-svlaËenje, obuvanje-izuvanje - stav spojeni. Oponaπati oblaËenje majica,koπulja, kaputa, obuvanje cipela, a zatim oponaπati svlaËenje i izuvanje.6. Doticanje peta - stav spojeni, priruËiti. Desnom rukom iza lea dotaknuti lijevu petu,a lijevom rukom desnu, naizmjence.7. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruËiti. Visoko podignuti nogu i pljesnuti dla-novima ispod nje. Zatim to izvesti drugom nogom.8. Udaranje koljenima o dlanove - stav spojeni, priruËiti koljenima dolje. „TrËati na mje-stu” i visoko podiæuÊi noge udarati koljenima o dlanove.

• GLAVNI DIO SATA

• GLAVNI A DIO SATABacanje loptice udalj iz mjesta desnom rukom pa lijevom rukomUËenici su prema bacaliπtu okrenuti prsima. Kad se baca desnom rukom, lijeva je nogasprijeda, a desna straga. Desna se ruka povlaËi iza ramena, a lijeva je ispred tijela.Snaænim zamahom desne ruke preko ramena izvede se izbaËaj pri Ëemu desna noga dola-zi naprijed, a lijeva straga. Bacanje se izvodi tako da uËenike podijelimo u dvije vrste.Najprije prva vrsta izvodi bacanje desnom rukom, uËenici odlaze po loptice i stanu u drugired, potom druga vrsta izvodi bacanje desnom rukom. Nakon toga bacanje se na isti naËinizvodi lijevom rukom. Pri bacanju lijevom rukom poloæaj tijela je obrnut.

Tko Êe prije - Brzo trËanje do 20 metaraNa tlu nacrtamo dvije crte s razmakom od 20 m. UËenike podijelimo u nekoliko vrsta po5 do 6 uËenika. Nakon πto prva vrsta izvede zadatak, slijedi druga i tako redom, dok se svevrste ne izredaju. Na startni znak svi uËenici iz vrste istodobno trËe do crte cilja. UËenikkoji prvi pretrËi crtu cilja osvaja bod. Na kraju pobjeuje uËenik koji ostvari najviπe bodo-va. UËenike valja upozoriti da se ne zaustavljaju prije crte cilja, veÊ nakon πto pretrËepreko nje. TrËanje je najbolje organizirati na atletskoj stazi ili na igraliπtu. UËenicima trebaostaviti dovoljno prostora za zaustavljanje.

• GLAVNI B DIO SATAOtimanje vrpci - elementarna igraUËenike podijelimo u dvije jednakobrojne ekipe. Jedni za pasom imaju zataknute crvenevrpce, a drugi plave. Igra se u omeenom prostoru igraliπta. Zadatak je da igraËi jedneekipe skinu vrpce drugim igraËima, a da pri tom nastoje saËuvati svoju vrpcu. Vrpcu nesmiju dræati rukom, veÊ je Ëuvaju tako da protivnika izbjegavaju tijelom. Upozorit ÊemouËenike na poπtivanje suigraËa i na pravila igre. Cilj je igre sportsko natjecanje, a ne gruboi nasilniËko ponaπanje. Pobjeuje ekipa koja protivniËkoj ekipi pokupi viπe vrpci.

• ZAVR©NI DIO SATA©iπmiπ - igraUËenici su u formaciji kruga. Jedan je uËenik u sredini zavezanih oËiju. Na znak uËitelja,uËenik dodirujuÊi nekog od suigraËa pokuπava ga prepoznati. Ako u tome uspije, uËenicizamjenjuju mjesta.

58


VJEÆBAMO PRAVILNO DISANJE

udæbenikstr. 16.

NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed niz kosinuHodanje uzduæ prepreka (klupa, balvana, greda)

MJESTO RADA:πkolska sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:Kolutanje, Hodanja i trËanja.

NASTAVNE TEME: Kolut naprijed niz kosinu Hodanje uzduæ prepreka (klupa, balvana, greda).

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: TrËanje za mnom2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe bez pomagala3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sata:Kolut naprijed niz kosinu iz upora ËuËeÊegHodanje preko crteb) Glavni B dio sata: Odbojka balonima4. Zavrπni dio sata: Tko bolje puπe?

CILJ SATA: usvajanjem novih i usavrπavanjem poznatih motoriËkih znanja utjecati na razvoj funkcio-nalnih sposobnosti.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• pozitivno utjecati na pravilnu dinamiku rasta i razvojab) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na razvoj koordinacijec) Funkcionalne sposobnosti:• utjecati na poveÊanje funkcije diπnog i krvoæilnog sustavaOBRAZOVNA:• nauËiti pravilno disati za vrijeme izvoenja tjelesnih vjeæbi• uputiti uËenike u korisnost vjeæbi disanja• nauËiti pravilno izvoditi kolut naprijed• usvojiti teorijska znanja koja se odnose na Ëuvanje i pomaganje prilikom izvoenja kolu-ta naprijed• primjenjivati znanja pravilnog hodanja


59

ODGOJNA:• poticati usvajanje pozitivnih zdravstveno-higijenskih stavova vezanih za odræavanje osob-ne higijene• razvijati ustrajnost, upornost i preciznost u izvoenju motoriËkih zadataka• razvijati svjesnu disciplinu i poπtivanje pravila• njegovati pozitivne suradniËke odnose.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• strunjaËe• odskoËna daska• baloni• pera.




MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATATrËanje za mnomUËenici slobodno hodaju po prostoru dvorane. Na uzvik „TrËite za mnom!” trËe za uËite-ljem. UËitelj mijenja tempo i smjer trËanja, a uËenici trËe u koloni za njim. Kad se uËiteljzaustavi, uËenici nastave hodati do sljedeÊeg uzvika.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBETijekom izvoenja opÊe pripremnih vjeæbi osobitu pozornost treba obratiti na disanje.

Formacija polukruga1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, uzruËiti. Istegnuti se na prste, udahnuti, vratiti se uËuËanj, izdisaj. Ruke u priruËenje. Pogledom pratiti ruke.2. Ispiranje grla - stav raskoraËni, priruËiti. PodiÊi glavu, udisaj, spustiti glavu, izdisaj.3. Ptice πire i spuπtaju krila - stav spetni, priruËiti. Podizati ruke u stranu, udisaj, spuπtatiniz tijelo, izdisaj.4. BoËni krugovi - stav spojeni, priruËiti. BoËno kruæiti jednom pa drugom rukom premanaprijed.5. Veslanje - stav sjedeÊi, noge pogrËene, predruËiti. Istodobno pruæati noge i veslati ruka-ma. U opruæenom poloæaju - udisaj, u zgrËenom poloæaju - izdisaj.6. Podizanje nogu i ruku s tla - leæeÊi poloæaj na prsima, uzruËiti. Istodobno podiÊi rukei noge s tla.7. Mali i veliki - stav spojeni, priruËiti. »uËnuti - izdisaj, uspraviti se - udisaj.8. Poskakivanje naprijed-nazad - stav spojeni, priruËiti. Izvoditi sunoæne poskoke izmje-niËno naprijed-nazad. Udisati na nos, izdisati na usta.

60


• GLAVNI DIO SATA

• GLAVNI A DIO SATAKolut naprijed niz kosinu iz upora ËuËeÊegNa odskoËnu dasku stavimo jednu strunjaËu po duæini, a u njezinu nastavku drugustrunjaËu na tlo. UËenik je na poËetku daske u uporu ËuËeÊem. Ruke stavi na strunjaËuispred tijela dlanovima razmaknutim za πirinu ramena, prstima usmjerenim premanaprijed. Nakon odraza ruke zgrËi, bradu potisne na prsa i spusti se preko vrata na stra-ænji dio ramenog pojasa i u tako sklupËanom poloæaju kroz sjed i ËuËanj dolazi uuspravni poloæaj.Osobitu pozornost pri demonstraciji i objaπnjavanju treba obratiti pravilnom Ëuvanju ipomaganju.

Hodanje preko crteLjepljivom trakom ili kredom na podu dvorane oznaËimo crte pazeÊi da se udaljenostizmeu crta postupno poveÊava. UËenici hodajuÊi prelaze preko povuËenih crta.

• GLAVNI B DIO SATAOdbojka balonimaUËenike podijelimo u nekoliko skupina koje se nalaze u formaciji kruga. Svaka skupinaima balon koji odbijanjem treba πto duæe zadræati u zraku. Pobjeuje ona skupina kojauspije balon najduæe zadræati u zraku.

• ZAVR©NI DIO SATATko bolje puπe?UËenici ostaju u istim skupinama i formacijama u kojima su se nalazili u Glavnom B dije-lu sata. U svakoj skupini jedan uËenik dræi perce. Na uËiteljev znak baca ga uvis. Nepre-kidnim puhanjem uËenici nastoje perce πto duæe zadræati u zraku. Skupina koja u tomeuspije pobjeuje u igri.

Uporaba udæbenikaUËenici sjednu u krug i otvaraju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1 na str. 16. PromatrajuÊi slikeu udæbeniku, uoËavamo da vjeæbe disanja moæemo izvoditi kroz igru u slobodnom vreme-nu. Ponavljamo pravilan naËin disanja pri trËanju ËitajuÊi tekst ispod slika.


Na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture upuÊujemo uËenike na pravilno disanje.Vjeæbe disanja primijenit Êemo na pojedinim satima u zavrπnom dijelu sata uz opuπtajuÊuinstrumentalnu glazbu.

Uporaba udæbenikaIZVANU»IONI»KA NASTAVA

Prilikom izvoenja nastave izvan uËionice primijenit Êemo vjeæbe pravilnog disanja pri-kazane u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1 na str. 16.



61

Uporaba udæbenikaPoËetak tjednaRadni tjedan moæemo zapoËeti priËanjem o provedenim danima odmora. UËenici mogu uudæbeniku pronaÊi slike uz pomoÊ kojih Êe lakπe ispriËati i nabrojiti kako su proveli slo-bodno vrijeme.

Zavrπetak tjednaUËitelj Êe uputiti uËenike da dio slobodnog vremena provedu na zraku, u igri s vrπnjaci-ma ili u organiziranim odlascima u prirodu s roditeljima. Tjelesne aktivnosti kojima semogu baviti sadræane su u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1, str. 20. i 21.

Poludnevni ili jednodnevni izlet s roditeljima koji Êemo dogovoriti na roditeljskom sastan-ku.

Meurazredna sportska natjecanja u koja moæemo ukljuËiti roditelje kao sudionike, vodi-telje igara i suce.

Poticanje i razvijanje potrebe za svakodnevnim tjelesnim aktivnostima i vjeæbanjem sastav-ni su dio programskih sadræaja:• nastave tjelesne i zdravstvene kulture• nastave prirode i druπtva s posebnim naglaskom na izvanuËioniËku nastavu• izvannastavnih aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi• izvannastavnih aktivnosti oËuvanja prirode i okoliπa te zdravog naËina æivota

(eko-skupine)• organiziranja jednodnevnih i poludnevnih izleta prema godiπnjem planu i programu πkole• slobodno organiziranog vremena u produæenom boravku uËenika u πkoli.

U svakom navedenom obliku rada dio vremena moæemo posvetiti uËenju novih oblikakretanja i igara koje Êe djeca moÊi primjenjivati u svom slobodnom vremenu.

• DJE»JE IGRE U PRIRODI

1. Tko Êe te iznenaditiMjesto izvoenja: travnata povrπina pokrivena suhim liπÊemUËenici stoje u krugu promjera 20 do 30 metara. U sredini kruga je uËenik s povezom naoËima. Na uËiteljev znak uËenici se nastoje prikrasti uËeniku i dotaknuti ga rukom. »im uËe-nik Ëuje da mu se netko pribliæava, rukom pokazuje pravac i vikne „Stoj”. Ako toËno odre-di smjer kojim se uËenik prikradao, predaje povez tom uËeniku, a on se ukljuËuje u igru. Otome koji Êe se uËenik prikradati, uËenici se dogovaraju pogledima i pokretima glave.

Objaπnjenje uËiteljima: Djeca sve viπe slobodnog vremena provode u zatvorenom prostoru i sve se manje vre-mena kreÊu na zraku. ZahvaljujuÊi svom pozitivnom odgojnom utjecaju, uËitelj u prvom razredu moæe uvelikepridonijeti promjeni æivotnih navika u obitelji.

TJELESNE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM PROSTORU


62


2. Prenoπenje liπÊa, Ëeπera i sliËnog - πtafetna igraMjesto izvoenja igre: prirodni, ravni terenVremenske prilike: topliji dan, bez vjetraUËenike podijelimo u nekoliko kolona. Oni prikupe nekoliko veÊih listova. Prvi iz koloneodlazi do mjesta koje oznaËimo kamenom, suhom granËicom ili neËim sliËnim i ostajetamo stajati. Igru zapoËinje prvi uËenik u koloni. TrËi do uËenika s liπÊem i preuzima liπÊe.Ovaj se vraÊa na zaËelje svoje kolone. Potom trËi sljedeÊi u koloni i on preuzima liπÊe, aprethodni se vraÊa. Igra zavrπava kada na mjesto uËenika koji preuzima liπÊe opet doeuËenik s poËetka igre.

3. Pogodi po opipuMjesto izvoenja igre: travnati terenDjeca stoje u krugu. Jedan ima zavezane oËi. Ostali hodaju u kolu i izgovaraju brojilicu:

Mali Ivo kolo vodiKolo vodi, nas ne gledaTko na Ëije mjesto sjeda,Hajde, Ivo, sad pogodi,Tko Êe sada kolo vodit?

UËenici stanu, a dijete s povezom na oËima prilazi nekome i opipom pokuπava ustanovitikoji je to uËenik. Pogaati smije tri puta. Ako pogodi, zamjenjuje mjesto s tim uËenikom.

4. Ruπenje kladeMjesto izvoenja igre: πumski proplanakUËenici stoje u krugu. U sredini kruga je cjepanica ili komad drveta (paziti pri odabiranjuda komad drveta nema oπtre zavrπetke). UËenici se dræe za ruke i nastoje jedan drugogapotiskivanjem dogurati do cjepanice. Zadatak je izbjeÊi cjepanicu. Dotakne li uËenik cje-panicu ili je sruπi, ispada iz igre.

5. Kesteni (orasi i sl.)Djecu podijelimo u nekoliko skupina. Svako dijete uzme dva kestena ili neki okrugli plodi postavi ih jednog do drugoga tako da su parovi kestena jedan za drugim u redu udaljeni10 -15 cm. PovuËe se crta gaanja udaljena od prvog para kestena 3 metra. Svaki uËeniksvojim kestenom gaa postavljene parove. Redoslijed bacanja moæe se odrediti prebroja-vanjem. Dijete uzima par kestena koji je pogodio. Igra zavrπava kad se pokupe svi keste-ni, a pobjednik je ono dijete koje ima najviπe sakupljenih plodova.

6. Spasi se, tko moæe!Djeca su poredana na crti oznaËenoj na tlu. Ispred njih je uËenik koji priËa neku priËu. Ujednom trenutku u priËu ubacuje reËenicu: Spasi se, tko moæe! Svi uËenici ponove tu reËe-nicu i trËe do dogovorenog cilja - drveta. Svaki udari dlanom o drvo i vraÊa se na crtu.Dijete koje posljednje stigne na crtu nastavlja priËati priËu.

7. Dobacivanje grudama snijegaDjeca se postave u parove i dobacuju jedan drugome grudu snijega. Par kojemu grudapadne, ispada iz igre. Pobjeuje par kojemu gruda najduæe ostane Ëitava.

8. Gaanje grudama u ciljDjeca su svrstana u dvije kolone. Prvi iz svake kolone trËi do oznaËene crte, radi grudu igaa dogovoreni cilj. Svaki pogodak koloni donosi bod. Pobjeuje kolona s najviπe osvo-jenih bodova.


63

9. Lisica u snijeguU snijegu se ugazi velika kruæna staza, a unutar kruga dvije popreËne staze koje se sijekupod pravim kutom. U sredini kruga nalazi se dijete koje smije trËati samo po okomitimstazama. Njega zovemo lisica. Ostali smiju trËati samo po kruænoj stazi. Na znak svi potr-Ëe u jednom smjeru u krug, a lisica trËeÊi po svojim stazama nastoji nekoga uhvatiti namjestima gdje se staze spajaju. Lisica postaje onaj tko je uhvaÊen ili onaj tko izae iz uta-banog kruga.

10. Igre u vodiU plitkoj vodi ravnoga dna bez opasnih mjesta mogu se organizirati πtafetna natjecanja spomagalima ili bez njih (lopte, loptice, plutaËe, gumeni kolutovi i sl.).

HODANJA, TR»ANJA I SKAKANJA• Hodanje uz brijeg• Hodanje niz brijeg• TrËanje uz brijeg• TrËanje niz brijeg• Hodanje preko prirodnih prepreka• Hodanje preko balvana• Skakanje preko niskih prepreka• Naskok na terensku grbu ili balvan.

64


SAT RAZREDNIKA: Praznici su pred nama

Priprema uËitelja: uËitelj treba saznati nazive, adrese i telefonske brojeve organizacija koje se bave organizi-ranjem tjelesnih aktivnosti tijekom zimskog odmora uËenika.(Odmorko u Zagrebu i sl.)

CILJ NASTAVNOG SATA:upoznati uËenike s tjelesnim aktivnostima u koje se mogu ukljuËiti tijekom zimskogodmora.

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:pedagoπka radionica.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1, na str. 22. i 23, plakati velikog formata za svaku skupinu, flo-masteri u boji, papir.

MOGU∆I TIJEK RADIONICE

1. Hodaj, stani, skoËi, pljesniUËenici se kreÊu slobodno u prostoru. Izmjenjuju razliËite oblike kretanja prema naredbama:a) hodaj-stanib) hodaj znaËi stani, stani znaËi hodajc) dodaju se naredbe pljesni-skoËid) pljesni znaËi skoËi, skoËi znaËi pljesni.

2. UkljuËi se

Uporaba udæbenikaOtvorit Êemo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1. UËenici Êe promotriti slike u njemu. Podijelit Êese u tri skupine ovisno o tome koji od zatvorenih prostora za vjeæbanje najbolje poznajuili ih najviπe privlaËi.Svaka Êe skupina odabrati jedan od zatvorenih prostora prikazanih na slikama u udæbeni-ku. PovuÊi Êe se u jedan dio uËionice. UËenici Êe jedan drugome nastojati ispriËati sve πtoznaju o tjelesnim aktivnostima, prostoru, ponaπanju, organizaciji rada, vrstama sportovakoji se odvijaju u tom prostoru, sportskoj opremi, spravama i pomagalima i sl. sluæeÊi seslikama u udæbeniku.Nakon razgovora uËenici sjednu u krug. Svaki uËenik izgovara jednu reËenicu o prostoru okojem je razgovarao u skupini. UËitelj moæe postavljati pitanja na koja odgovaraju svi uËe-nici.

TJELESNE AKTIVNOSTI U ZATVORENOM PROSTORU



65

3. ReklamaPotiËemo uËenike da zamisle kako da reklamiraju odabrani zatvoreni prostor da bi tijekomzimskih praznika privukli πto veÊi broj djece. UËenici se po skupinama dogovaraju o naËi-nu reklamiranja:- izmiπljaju slogan- dogovaraju se o ilustraciji- smiπljaju poruke.Na velikim plakatima izrauju reklamu.Kad su reklame gotove, usmeno opisuju njen sadræaj.

ZakljuËak: Kojim biste se tjelesnim aktivnostima æeljeli baviti? Zaπto je vaæno dio slobo-dnog vremena posvetiti tjelesnim aktivnostima?Obavjeπtavamo uËenike o organizacijama koje brinu o organiziranom aktivnom odmoruuËenika u mjestu gdje je πkola ili u obliænjem gradu ako takve organizacije nema u njiho-vu mjestu. UËenicima moæemo podijeliti pripremljene reklamne materijale ili na listiÊimaispisane adrese i nazive organizacija.Neki se uËenici neÊe moÊi ukljuËiti u organizirane aktivnosti. Kako Êe oni provesti zimskiodmor?

4. Budi organizator svoga slobodnog vremenaUËenici Êe se podijeliti u parove. Na list papira nabrojit Êe sve one tjelesne aktivnosti koji-ma bi se æeljeli baviti tijekom zimskog odmora s roditeljima i prijateljima.ListiÊe Êe pokloniti roditeljima.

5. RijeË i pokretUËenici stoje u krugu. Jedan izgovara svoje ime i pokazuje neki izmiπljeni pokret - mahnerukom, digne ruke, ËuËne i sl. SljedeÊi ponavlja ime uËenika do sebe i njegov pokret, apotom izgovara svoje ime i pokret. SljedeÊi ponavlja ime i pokret onoga do sebe i izgova-ra svoje ime i pokret. Igra se nastavlja dok ne zavrπi krug.

66


Uporaba udæbenikaUËenici plivaËi koji imaju mlau braÊu i sestre neplivaËe pokazat Êe roditeljima slike uudæbeniku te Êe, izvodeÊi navedene vjeæbe s mlaim Ëlanovima obitelji, njima olakπatiobuku plivanja, a oni sami ovladat Êe tehnikama disanja u vodi.

Uporaba udæbenikaUËenicima neplivaËima zadat Êemo zadaÊu da roditeljima pokaæu stranice u udæbeniku iuz njihovu pomoÊ provode navedene vjeæbe navikavanja na vodu. Vjeæbati mogu i samisvaki put kad se kupaju u kadi.

Uporaba udæbenikaZa svaki od navedenih oblika rada uËenike treba unaprijed pripremiti. Pri tom Êemo sekoristiti udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 1. UËenici Êe nauËiti kako se treba odjenuti i obutida bi zaπtitili svoje zdravlje. Uputit Êemo ih u pravila ponaπanja na snijegu i razviti pozi-tivne zdravstvene stavove. NauËit Êemo ih da ne smiju jesti snijeg, sjediti oznojeni nasnijegu, da moraju izvijestiti uËitelja o umoru, mokroj obuÊi i odjeÊi. UËenici Êe usvojitiosnovna pravila kojih se trebaju pridræavati u sanjkanju. Uputit Êemo ih na vaænostmeusobnog pomaganja i Ëuvanja od ozljeda.

NAVIKNIMO SE NA VODU


Obrazloæenje uËiteljima: Sadræaj Sportske poËetnice,Naviknimo se na vodu uËenici Êe realizirati samostalnokod kuÊe uz pomoÊ roditelja. PripremajuÊi uËenike zaljetni odmor, na satu razredne zajednice promotritÊemo s uËenicima slike u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1 i

porazgovarati o potrebi svakog Ëovjeka da nauËi pliva-ti. Utvrdit Êemo broj uËenika plivaËa, i koliko je onihkoji ne znaju plivati i boje se vode. Potaknut Êemo ihda priËaju o svojim iskustvima vezanim uz vodu i pliva-nje.

SANJKANJE udæbenik str. 26. i 27.

TJELESNE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM PROSTORU


Objaπnjenje uËiteljima: Tjelesne aktivnosti na snijegu mogu se provoditi kroz razliËite oblike rada u nastavi,kao πto su:1. nastavni sat tjelesne i zdravstvene kulture na snijegu (prilog - prijedlog dnevne pripreme za nastavni sattjelesne i zdravstvene kulture na snijegu) 2. tjelesne aktivnosti na snijegu u sklopu izvoenja izvanuËioniËke nastave • Promatranje i uoËavanje promjena u prirodi zimi3. tjelesne aktivnosti na snijegu uz organizaciju jednodnevnog izleta.


67

NASTAVNA JEDINICA: Skakanje preko horizontalnih preprekaIgre na snijegu

MJESTO RADA:neposredna okolica πkole pogodna za izvoenje nastavnog sata na snijegu.

NASTAVNE CJELINE:Skakanje, Igre.

NASTAVNE TEME:Skakanje preko horizontalnih preprekaIgre na snijegu.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata: Tko Êe ugaziti duæu crtu?2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe bez pomagala3. Glavni dio sataa) Glavni A dio sata:Skakanje preko horizontalnih preprekaGrudanjeb) Glavni B dio sata: Natjecanje u sanjkanju4. Zavrπni dio sata: KoraËanje uz pjesmu.

CILJ SATA:izvoenjem primjerenih motoriËkih zadataka na snijegu utjecati na poveÊanje otpornostiorganizma; njegovati potrebu za kretanjem na zraku i snijegu.

ZADA∆E:ANTROPOLO©KA:a) Antropometrijske znaËajke:• utjecati na pravilan rast i razvoj, utjecati na smanjenje potkoænog masnog tkiva i napoveÊanje miπiÊne maseb) MotoriËke sposobnosti:• utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na razvoj koordinacije i eksplozivne snage noguc) Funkcionalne sposobnosti:• pozitivno utjecati na poveÊanje funkcije diπnog i krvoæilnog sustavaOBRAZOVNA:• nauËiti koju odjeÊu i obuÊu odjenuti za snijeg• usvojiti znanja potrebna za oËuvanje vlastitog zdravlja• razumjeti i upoznati pravila vezana za sanjkanje• razumjeti utjecaj tjelesnih aktivnosti na snijegu na zdravlje• usvajati motoriËka znanja skakanja• upoznati i nauËiti igrati novu igruODGOJNA:• njegovati pozitivne zdravstvene navike primjenom usvojenih pravila ponaπanja na snijegu• poticati meusobno pomaganje i Ëuvanje sebe i drugih od ozljeda• steËena znanja primjenjivati kao stavove u slobodnom vremenu provedenom na snijegu• utjecati na jaËanje volje, ustrajnosti i upornosti u izvrπavanju zadataka• stvoriti ugodno raspoloæenje• razvijati potrebu za svakodnevnim tjelesnim vjeæbanjem.

68


NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1• sanjke.




MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATATko Êe ugaziti duæu prugu?UËenici se nalaze u formaciji kolone jedan od drugoga udaljeni pola metra. Zadatak je dau trajanju od 2 minute ugaze πto duæu crtu u snijegu.

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVAFormacija polukruga1. Kompleksna vjeæba - stav spojeni, uzruËiti. Istegnuti se na prste, udahnuti, vratiti se uËuËanj, izdisaj. Ruke u priruËenje. Pogledom pratiti ruke.2. Pokretanje glavom u ritmu - stav spojeni, priruËiti. Pokreti glave lijevo - desno.3. Opisivanje malih krugova - stav spojeni, odruËiti. Objema rukama opisivati male kru-gove.4. Spajanje πaka - stav spojeni, priruËiti. Spojiti πake iza lea.5. Otklon trupom - stav spetni. Ruke dræati iza vrata, otklon lijevo pa desno.6. Kolovrat - stav spojeni, priruËiti. Kruæiti trupom ulijevo pa udesno.7. Udaranje po snijegu - stav spojeni, odruËiti. Na jednoj nozi stajati a drugom zamahi-vati prema naprijed.8. Poskakivanje u ritmu - stav spojeni, priruËiti. Sunoæni poskoci u mjestu.

• GLAVNI DIO SATA

• GLAVNI A DIO SATASkakanje preko horizontalnih preprekaZa izvoenje zadatka iskoristit Êemo crte koje su uËenici utabali u uvodnom dijelu sata.UËenici Êe, kreÊuÊi se u koloni, preskakivati crte utabane u snijegu.

GrudanjeUËenike podijelimo u dvije jednake skupine. Jedna su drugoj nasuprot udaljene 3 metra.UËenici stoje iza oznaËenih crta. Na uËiteljev znak jedni druge grudaju nastojeÊi zauzetipoloæaj na crti protivniËke skupine. Pobjeuje skupina koja prva prijee na protivniËkomjesto.


69

• GLAVNI B DIO SATANatjecanje u sanjkanju (ovisno o raspoloæivu terenu)a) Sanjkanje niz brijegTko Êe dalje?UËenike podijelimo u nekoliko jednakih vrsta ovisno o πirini raspoloæivog terena za sanj-kanje tako da jedan od drugoga budu udaljeni 1 metar. Na uËiteljev znak, vrsta po vrstaspuπta se niz brijeg. UËenik koji se najdalje spusti osvaja bod. Pokazat Êemo uËenicimakako treba sjediti i upravljati sanjkama te kojim Êe se dijelom brijega spuπtati, a kojimuspinjati.

b) Sanjkanje po ravnom terenuVuËenje ili guranje na sanjkama - πtafetna igraIspred svake kolone na udaljenosti od desetak metara uËenici zajedno grade grudu.UËenike podijelimo u nekoliko kolona pazeÊi da ih u svakoj koloni bude paran broj.Zadatak se izvodi u paru. Jedan uËenik vuËe ili gura drugoga na sanjkama do grude, obi-lazi je i vraÊa se do svoje kolone. Predaje sanjke drugom paru koji nastavlja igru. Pobje-uje ona kolona u kojoj su se parovi prvi izredali.

• ZAVR©NI DIO SATAKoraËanje uz pjesmuUËenici koraËaju po snijegu pjevajuÊi usvojeni napjev o zimi.Po zavrπetku sata uËenici Ëiste odjeÊu, obuÊu i saonice od snijega i odlaze kuÊi. UpuÊujemoih da kod kuÊe skinu sa sebe mokru odjeÊu i obuÊu koju Êe prethodno dobro istresti od sni-jega. Ako su sami kod kuÊe, moraju paziti da mokru odjeÊu objese na suπilo ili odloæe ukupaonicu.


Prije svakog sata organiziranog na snijegu s uËenicima Êemo ponoviti pravila ponaπanjana snijegu, podsjetiti ih na vaænost Ëuvanja zdravlja i na naËin meusobnog ophoenja. Pritom Êemo se posluæiti udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 1. Pohvalit Êemo ih za ponaπanje naprethodnim satima ili objasniti zaπto neki oblici ponaπanja koje smo primijetili na pretho-dnom satu nisu poæeljni. UËenike svaki put prije izlaska na snijeg treba ponovno podsje-titi na to Ëega se trebaju pridræavati kako bi usvojeno znanje preπlo u naviku i postalo nji-hov æivotni stav.

Uporaba udæbenikaIZVANU»IONI»KA NASTAVA

OrganizirajuÊi izvanuËioniËku nastavu, planirat Êemo tematski vezane sadræaje razliËitihodgojno obrazovnih podruËja. Promatranje i uoËavanje promjena u prirodi zimi vaæno jekombinirati s razliËitim oblicima kretanja i brzim izmjenama aktivnosti da uËenicima nepostane hladno. U pripremanju uËenika za odlazak na izvanuËioniËku nastavu upotrijebitÊemo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1. Ponovit Êemo usvojena pravila ponaπanja i odabratidjeci zanimljive tjelesne aktivnosti.


70


Uporaba udæbenikaZAVR©ETAK RADNOG TJEDNA

Na kraju nastavnog tjedna zimi s uËenicima moæemo povesti razgovor o predstojeÊim da-nima odmora. PromatrajuÊi slike u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1 potaknut Êemo uËenike dazajedno s roditeljima provedu dio slobodnog vremena na snijegu primjenjujuÊi tjelesneaktivnosti prikazane na slikama.


71

Zdravstveno stanje uËenikaZdravstveno stanje uËenika procjenjuje zdravstvena sluæba. Imamo li u razrednom odjeluuËenika oπteÊena zdravlja ili uËenike koji se nalaze u tijeku oporavka od bolesti, za teÊemo uËenike izraditi plan i program s posebnim programskim zadaÊama u suradnji s na-dleænim lijeËnikom. Zdravstveno stanje svih uËenika valja redovito pratiti kako bismo ouoËenim promjenama (dræanje tijela, pojaËano znojenje pri naporu, ubrzano disanje, pro-mjena boje lica) zdravstvenog stanja pravodobno izvijestili roditelja ili πkolskog lijeËnikaOdgojni uËinci radaOstvarivanje odgojnih zadataka pratimo utvrivanjem odgojnih uËinaka rada kroz:• aktivnost uËenika u nastavi• sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima• steËene zdravstveno-higijenske navike• teorijska znanja• moralna svojstva.

Na poËetku i na kraju πkolske godine pratimo i provjeravamo antropoloπka obiljeæja kojaobuhvaÊaju:Antropometrijske znaËajke:• mjerenje tjelesne visine• mjerenje tjelesne teæine• mjerenje opsega podlaktice• mjerenje koænog nabora nadlaktice.

Uporaba udæbenikaU prvom razredu, osobito na poËetku godine u mjerenja antropoloπkih obiljeæja moæemoukljuËiti roditelje. NaËini mjerenja potanko su opisani u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 1, nastr. 28. Rezultate mjerenja roditelj Êe upisati u tablicu na str. 29.Na kraju πkolske godine mjerenja moæemo obaviti u sklopu finalnog provjeravanja.UsporeujuÊi rezultate mjerenja na poËetku i na kraju πkolske godine, stjeËemo uvid uuËenikov rast i razvoj.

MotoriËke sposobnosti• brzina - taping rukom• eksplozivna snaga - skok udalj s mjesta• koordinacija - poligon natraπke• repetitivna snaga - podizanje trupa iz leæanja pogrËenim nogama

UPOZNAJ SVOJE SPOSOBNOSTI (MOTORI»KE I FUNKCIONALNE)


Objaπnjenje uËiteljima: PraÊenjem i provjeravanjem uËitelj treba obuhvatiti stanje zdravlja, antropoloπka obi-ljeæja, motoriËka znanja, motoriËka postignuÊa i odgojne uËinke rada.


PRATI SVOJ TJELESNI RAST I RAZVOJ

72


• fleksibilnost - pretklon raznoæno• statiËka snaga - izdræaj u visu.

Na razvoj motoriËkih sposobnosti utjeËemo tjelesnim vjeæbanjem ovisno o koeficijentunjihove uroenosti.

Funkcionalne sposobnosti• kretanje u trajanju 3 minute.

Uporaba udæbenikaMotoriËke i funkcionalne sposobnosti mjerimo i provjeravamo na poËetku i na kraju πkol-ske godine. Utvrenim stanjima na poËetku godine koristimo se kao osnovom za izraduplana i programa, a rezultati dobiveni na kraju godine pokazuju nam uËinkovitost realiza-cije sadræaja tijekom godine.Rezultate dobivene inicijalnim (poËetnim) i finalnim (zavrπnim) mjerenjima i provjerava-njima upisujemo u udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1, u tablicu na str. 33.


73

Uporaba udæbenikaMotoriËka znanjaTestovima motoriËkih znanja utvrujemo uspjeπnost svladavanja usvojenoga motoriËkoggibanja. Na stupanj usvojenosti pojedinih motoriËkih struktura utjeËemo primjerenimponavljanjem i vjeæbanjem. Uvid u stupanj usvojenosti motoriËkih znanja uËtelj trebaimati tijekom cijele πkolske godine. MotoriËka znanja provjeravamo na reprezentativnojnastavnoj temi. Programski sadræaji motoriËkih struktura prikazani su u udæbeniku Bræe,viπe jaËe 1.

MOJ KATALOG ONOGA ©TO ZNAM

udæbenik str. 35. do 43.

Uporaba udæbenikaMotoriËka dostignuÊaMotoriËka dostignuÊa sprega su motoriËkih znanja i motoriËkih sposobnosti. Provjeravajuse testovima motoriËkih dostignuÊa tijekom πkolske godine.NaËin provoenja provjeravanja motoriËkih dostignuÊa nalazi se u udæbeniku Bræe, viπe,jaËe 1, na str. 44, a rezultate ispitivanja zapisujemo u tablicu na str. 45.

Uporaba udæbenikaRezultati provjeravanja upisani u tablice u udæbeniku sluæe uËenicima kao poticaj zaaktivnim sudjelovanjem u tjelesnom vjeæbanju. UsporeujuÊi svoj napredak na kraju πkol-ske godine uËenici uoËavaju svoje napredovanje, πto je najbolji naËin jaËanja unutraπnjemotivacije.Na temelju napredovanja i usporeivanja rezultata mjerenja i provjeravanja roditelji stje-Ëu uvid u to kako je dijete svladalo sadræaje i unaprijedilo svoje sposobnosti.

PROVJERI SVOJA MOTORI»KA DOSTIGNU∆A


74


NASTAVNA JEDINICA: Zavrπni sat - sinteza radaMJESTO RADA:

uËionica.

CILJ SATA:sistematizirati rezultate rada; uputiti uËenike na provoenje tjelesnih aktivnosti tijekomljetnog odmora.

ZADA∆E:OBRAZOVNA:• nabrojiti motoriËke strukture svladane tijekom πkolske godine• saznati kako se ukljuËiti u organizirane oblike aktivnog odmoraODGOJNA:• razvijati potrebu aktivnog bavljenja tjelesnim vjeæbanjem• utjecati na razvijanje pozitivnih zdravstvenih stavova• poticati pravilnu brigu o ËistoÊi opreme za tjelesno vjeæbanje• razvijati meusobne odnose poπtivanja i podrπkeFUNKCIONALNA:• razvijati sposobnost samokontrole i samoocjenjivanja• poticati volju i inicijativu za bavljenjem tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:• udæbenik za prvi razred Bræe, viπe, jaËe 1.

METODE RADA:• metoda usmenog izlaganja• metoda razgovora• metoda demonstracije.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:• frontalni• individualni.

TIP SATA: ZAVR©NI SAT

PRIJEDLOG STRUKTURE ZAVR©NOG SATA:1. Uvodni dio sata2. Ponavljanje i vjeæbanje3. Zavrπni dio sata.

MOJ ALBUM TJELESNOG VJEÆBANJA I ZDRAVLJA



75

MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA

Uporaba udæbenikaRazgovor o svemu πto se dogaalo u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture tijekom πkol-ske godine. UpuÊujemo uËenike na to da prelistaju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1 kako bi selakπe prisjetili πto smo sve radili i nauËili tijekom πkolske godine. UËenici slobodno izra-æavaju svoje dojmove.

• PONAVLJANJE I VJEÆBANJE

Uporaba udæbenikaOtvaramo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1. Promatramo motoriËke strukture koje smo usvaja-li tijekom πkolske godine. PotiËemo uËenike na to da ispriËaju πto misle o tome kako susvladali sadræaje, koje je motoriËke strukture bilo teæe svladavati, a koje lakπe. Kojim sesvojim dostignuÊima osobito ponose i zaπto? Rjeπavaju zadatke u Albumu tjelesnog vje-æbanja i zdravlja u udæbeniku i samoprocjenjuju. PotiËemo ih da uoËe koje su sadræajesvladali, a koje nisu. »emu bi trebali pridavati viπe pozornosti?

• ZAVR©NI DIO SATAUpuÊujemo uËenike kojim se tjelesnim aktivnostima mogu baviti tijekom ljetnog odmorai kako se mogu ukljuËiti u organizirano provoenje ljetovanja. U osmiπljavanju tjelesnihaktivnosti tijekom ljetnog odmora pomoÊi Êe im sadræaji u udæbeniku i znanja koja su ste-kli na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. S uËenicima ponavljamo kako se treba zaπtiti-ti od sunca i u koje doba dana treba izbjegavati boravak na suncu. Ljetne praznike trebaprovoditi aktivno, u igri, kretanju i aktivnostima vezanim uz vodu i u vodi. Ponavljamousvojene stavove kako svojim odnosom oËuvati okoliπ.

76


Model globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za prvi razred osnovne škole

Tjedni fond sati: 3 × 1 = 3 sata

Godišnji fond sati: 35 tjedana × 3 sata = 105 sati

Ukupan broj nastavnih cjelina = 8

Ukupan broj nastavnih tema = 25

Ukupan broj frekvencija = 196

NASTAVNA CJELINA: Hodanja i trËanja

Redni broj teme

NASTAVNE TEMEFrekvencija

1. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja. 7

2. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute. 13

3. Brzo trËanje do 20 m iz visokog starta. 9

4. Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visine. 8

NASTAVNA CJELINA: Skakanja

Redni broj teme


5. Sunožni i jednonožni poskoci po oznaËenim prostorima. 4

6. Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu. 13

7. Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe. 8

NASTAVNA CJELINA: Bacanja i hvatanja

Redni broj teme


8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. 8

9. Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje. 10

10. Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje. 13


77

NASTAVNA CJELINA: Kolutanja

Redni broj teme


11. BoËno valjanje ulijevo i udesno. 5

12. Povaljke u ležanju. 3

13. Kolut naprijed niz kosinu. 10

NASTAVNA CJELINA: Penjanja i puzanja

Redni broj teme


14. Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine. 8

15. Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama. 10

NASTAVNA CJELINA: Višenja i upiranja

Redni broj teme


16. RazliËite pozicije visova i hvatova. 6

17. RazliËiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama. 6

18. Upor za rukama osloncem nogama na povišenju. 4

19. Stoj na lopaticama. 4

NASTAVNA CJELINA: RitmiËke strukture

Redni broj teme


20. Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju. 9

21. Oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju. 5

NASTAVNA CJELINA: Igre

Redni broj teme


22. Elementarna igra bez pomagala. 10

23. Štafetna igra bez pomagala. 8

24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N). 5

25. Slobodna igra u oznaËenom prostoru (3:3, 4:4) (N). 5

78


Model operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za prvi razred osnovne škole

Redni broj sata

Broj nastavne

temeSadržaj nastavnih jedinica (za glavni A dio sata)

1. Uvodno-pripremni sat

2. 1.22.

Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja.Elementarna igra bez pomagala.

3. 4.22

Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visineElementarna igra bez pomagala.

4. Inicijalno provjeravanje



7. 1.22.

Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja. Elementarna igra bez pomagala.

8. 4.23.

Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visineŠtafetna igra bez pomagala.

9. 1.8.

Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom.

10. 7.23.

Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe. Štafetna igra bez pomagala.

11. 4.8.

Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visineBacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom.

12. 3.8.

Brzo trËanje do 20 m iz visokog startaBacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom.

13. 2.22.

CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute. Elementarna igra bez pomagala.

14. 14. 24.

Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine.Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).

15. 8.3.

Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Brzo trËanje do 20 m iz visokog starta


79

16. 9.2.

Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

17. 14. 23.

Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine.Štafetna igra bez pomagala.

18. 5.9.

Sunožni i jednonožni poskoci po oznaËenim prostorima.Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje.

19. 10.2.

Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanjeCikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

20. 5.9.

Sunožni i jednonožni poskoci po oznaËenim prostorima.Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje.

21. 7.23.

Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe. Štafetna igra bez pomagala.

22. 10.3.

Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanjeBrzo trËanje do 20 m iz visokog starta

23. 9. 2.

Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje.CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

24. 10.3.

Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanjeBrzo trËanje do 20 m iz visokog starta

25. 6.10.

Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje

26. 10.2.


27. 6.17.

Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.RazliËiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama.

28. 6.22.

Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.Elementarna igra bez pomagala.

29. 24. 23.

Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).Štafetna igra bez pomagala.

30. 5.10.

Sunožni i jednonožni poskoci po oznaËenim prostorima.Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje

31. 17. 24.

RazliËiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama.Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).

32. 6.9.

Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje.

80


33. 20. 10.

Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje.

34. 17.6.

RazliËiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama.Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.

35. 21. 23.

Oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju.Štafetna igra bez pomagala.

36. 6.10.

Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje.

37. 20. 14.

Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine.

38. 15. 22.

Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.Elementarna igra bez pomagala.

39. 11. 24.

BoËno valjanje ulijevo i udesno.Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).

40. 15. 11.

Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.BoËno valjanje ulijevo i udesno.

41. 16. 23.

RazliËite pozicije visova i hvatova.Štafetna igra bez pomagala.

42. 15. 22.

Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.Elementarna igra bez pomagala.

43. 11.6.

BoËno valjanje ulijevo i udesno.Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.

44. 14. 24.

Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine.Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).

45. 12.6.

Povaljke u ležanju.Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.

46. 18. 25.

Upor za rukama osloncem nogama na povišenju.Slobodna igra u oznaËenom prostoru (3:3, 4:4) (N).

47. 20. 13.

Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.Kolut naprijed niz kosinu.

48. 13. 25.

Kolut naprijed niz kosinu.Slobodna igra u oznaËenom prostoru (3:3, 4:4) (N).

49. 13. 20.

Kolut naprijed niz kosinu.Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.


81

50. 13. 25.


51. 7.9.

Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe. Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje.

52. 16. 20.

RazliËite pozicije visova i hvatova.Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.

53. 4.21.

Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visineOponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju.

54. 1.16.

Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja. RazliËite pozicije visova i hvatova.

55. 24. 15.

Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.

56. 13.5.

Kolut naprijed niz kosinu.Sunožni i jednonožni poskoci po oznaËenim prostorima.

57. 16. 21.

RazliËite pozicije visova i hvatova.Oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju.

58. 6.18.

Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.Upor za rukama osloncem nogama na povišenju.

59. 11.7.

BoËno valjanje ulijevo i udesno.Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe.

60. 19.4.

Stoj na lopaticama.Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visine.

61. 19. 20.

Stoj na lopaticama.Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.

62. 13. 25.


63. 19.7.

Stoj na lopaticama.Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe.

64. 13. 15.

Kolut naprijed niz kosinu.Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.

65. 12.7.

Povaljke u ležanju.Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe.

66. 11. 20.

BoËno valjanje ulijevo i udesno.Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.

82


67. 15.2.

Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

68. 12. 15.

Povaljke u ležanju.Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.

69. 13.6.

Kolut naprijed niz kosinu.Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.

70. 14. 21.

Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine.Oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju.

71. 13. 20.

Kolut naprijed niz kosinu.Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.

72. 19. 2.

Stoj na lopaticama.CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

73. 18. 22.

Upor za rukama osloncem nogama na povišenju.Elementarna igra bez pomagala.

74. 15. 13.

Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.Kolut naprijed niz kosinu.

75. 16. 23.

RazliËite pozicije visova i hvatova.Štafetna igra bez pomagala.

76. 15.2.

Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

77. 15. 20.

Penjanje i silaženje na švedskim ljestvama.Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju.

78. 18. 25.

Upor za rukama osloncem nogama na povišenju.Slobodna igra u oznaËenom prostoru (3:3, 4:4) (N).

79. 16.2.

RazliËite pozicije visova i hvatova.CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

80. 14. 21.

Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine.Oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju.

81. 9.2.

Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

82. 8.3.

Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Brzo trËanje do 20 m iz visokog starta

83. 17.4.

RazliËiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama.Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visine.


83

84. 10.1.

Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanjeHodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja.

85. 17.3.

RazliËiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama.Brzo trËanje do 20 m iz visokog starta

86. 17. 24.

RazliËiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama.Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).

87. 9.24.

Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje.Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).

88. 10.2.


89. 14.1.

Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine.Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja.

90. 8.4.

Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visine.

91. 7.3.

Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe. Brzo trËanje do 20 m iz visokog starta

92. 14.8.

Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine.Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom.

93. 7.1.

Poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupe. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja.

94. 8.2.

Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukomCikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

95. 9.3.

Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje.Brzo trËanje do 20 m iz visokog starta

96. 10.2.

Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute.

97. 9.3.

Bacanje lakših lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje.Brzo trËanje do 20 m iz visokog starta

98. 10.6.

Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje.Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.

99. Finalno provjeravanje



84


102. 10. 22.

Bacanje lakših lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje.Elementarna igra bez pomagala.

103. 6.24.

Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.Slobodno poigravanje i voenje lopte (N).

104. 4.25.

Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visine. Slobodna igra u oznaËenom prostoru (3:3, 4:4) (N).

105. 6.22.

Preskakivanje kratke vijaËe sunožno u mjestu.Elementarna igra bez pomagala.


85

LITERATURA

1. BaniÊ-»obanov, S.: Otkrivam svijet oko sebe, metodiËki priruËnik, ©kolska knjiga, Zagreb, 1998.

2. BilopavloviÊ, T., M. »udina-ObradoviÊ, Z. Ladika, R. ©uπkoviÊ StipanoviÊ: Dosadno mi je - πto da radim, ©kolska knjiga, Zagreb, 1997.

3. Bognar, L., M. MatijeviÊ: Didaktika, ©kolska knjiga, Zagreb, 2002. 4. BunËiÊ, K., IvkoviÊ, J. JankoviÊ, A. Ponava: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 1994. 5. »udina-ObradoviÊ, M., D. Teæak: Mirotvorni razred, Znamen, Zagreb, 1995. 6. De Zan, I.: Metodika nastave prirode i druπtva, ©kolska knjiga, Zagreb, 1999. 7. Findak, V.: MetodiËki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj

rekreaciji, Hrvatski savez za πportsku rekreaciju, Zagreb, 1992. 8. Findak, V.: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, ©kolska knjiga, Zagreb, 1999.9. Findak, V.: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj πkoli, ©kolska knjiga, Zagreb,

1996.10. Findak, V., K. Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predπkolskom odgoju, Edip,

Zagreb, 2001.11. Findak, V., D. Metikoπ, M. MrakoviÊ, B. Neljak: Primjenjena kineziologija u

πkolstvu - norme, Hrvatski pedagoπko-knjiæevni zbor, Zagreb, 1996. 12. Herceg, J.: Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi, ©kolska knjiga, Zagreb, 1986.13. LuËiÊ, K.: Meudjelovanje prirodoslovnog i jeziËnoumjetniËkog nastavnog podruËja u razrednoj nastavi. U Zborniku: III. ljetna πkola uËitelja razredne nastave Republike Hrvatske, Hrvatski savez pedagoga fiziËke kulture, PoreË, 2001. 14. Kiπ-Glavaπ, L., R. Fulgosi-Masnjak, uredile, Do prihvaÊanja zajedno: integracija

djece s posebnim potrebama, Hrvatska udruga za struËnu pomoÊ djeci s posebnim potrebama - IDEM, Zagreb, 2002.

15. LuËiÊ, K., B. MarjanoviÊ: Gdje stanuju priËe, Ëitanka za prvi razred, ©kolska knjiga, Zagreb, 2001.

16. MiljeviÊ-RiiËiki, R., D. Maleπ, M. Rijavec: Odgoj za razvoj, Alinea, Zagreb, 2001. 17. Nastavni plan i program za osnovnu πkolu, Glasilo Ministarstva prosvjete i πporta,

Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, Zagreb, 1999.18. Uzelac, M., L. Bognar, A. BagiÊ: Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994.19. VrgoË, D., M. »udina-ObradoviÊ, V. Strugar i V. Budinski: To je moj svijet 1,

metodiËki priruËnik, Alfa, Zagreb, 1997.

86


SADRÆAJ

Predgovor ........................................................................................................5

Moja oprema za tjelesno vjeæbanje ......................................................................7Nastavna jedinica: Upoznavanje s nastavnim predmetom

tjelesne i zdravstvene kulture ............................................................................................7

MoguÊi tijek sata ...............................................................................................................8

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje

unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ........................................................................9

Vjeæbamo na πkolskom igraliπtu .........................................................................10Nastavna jedinica: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug;

Hodanje i trËanje na razliËite naËine ...............................................................................10

MoguÊi tijek sata .............................................................................................................11


unutarpredmetnih i meupredmetnih veza ......................................................................13

Veselimo se vjeæbanju u sportskoj dvorani ..........................................................14Nastavna jedinica: Postrojavanje u vrstu, kolonu i krug;

Elementarna igra Crveni love plave ................................................................................14




Kako sigurno vjeæbati.........................................................................................19Sat razrednika - Nastavna jedinica: Znamo li Ëuvati svoje zdravlje .............................19

MoguÊi tijek radionice ....................................................................................................19

Pomozimo si meusobno ...................................................................................21Nastavna jedinica: Poskoci u mjeπovitom uporu uzduæ πvedske klupe;

Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) ......................................................................21


Nastavna jedinica: Penjanje na πvedske ljestve i silaæenje; ©tafetna igra ......................25


Moj katalog onoga πto znam .............................................................................28Nastavna jedinica: BoËno kotrljanje po vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno;

Hodanje i trËanje uz glazbenu pratnju ............................................................................28





87

Tematsko pouËavanje - tjedan posveÊen zdravlju ...............................................32Prijedlog rasporeda nastavnih sadræaja tijekom tematskog tjedna .................................32

Opis nastavnih dana po nastavnim situacijama ...................................................35Prvi dan: Dræanje tijela ...................................................................................................35

Drugi dan: Rad i odmor ..................................................................................................38

TreÊi dan: »istoÊa je pola zdravlja ..................................................................................41

»etvrti dan: OdjeÊa i obuÊa .............................................................................................44

Peti dan: Zdravlje i mi .....................................................................................................47

Roditeljski sastanak: Roditelj - ruka koja pomaæe ........................................................49

Prilog: prijedlozi dnevnih priprema za izvoenje nastavnih sati tjelesne i zdravstvene kulture tijekom tematskog tjedna ...................................................50

Nastavna jedinica: Mjeπoviti vis Ëeono; Reprodukcija ritma pljeskanjem .....................50


Nastavna jedinica: Bacanje lopte uvis na razliËite naËine i hvatanje;

CikliËka kretanja razliËitim tempom do 1 minute ..........................................................53


Nastavna jedinica: Bacanje loptice udalj iz mjesta; Brzo trËanje do 20 m ....................55


Vjeæbamo pravilno disanje..................................................................................58Nastavna jedinica: Kolut naprijed niz kosinu;

Hodanje uzduæ prepreka (klupa, balvana, greda) ............................................................58




Tjelesne aktivnosti na otvorenom prostoru .........................................................61DjeËje igre u prirodi ........................................................................................................61

Tjelesne aktivnosti u zatvorenom prostoru .........................................................64Sat razrednika: Praznici su pred nama ............................................................................64

MoguÊi tijek radionice ....................................................................................................64

Naviknimo se na vodu........................................................................................66

Sanjkanje.........................................................................................................66

Tjelesne aktivnosti na otvorenom prostoru .........................................................66Nastavna jedinica: Skakanje preko horizontalnih prepreka; Igre na snijegu ..................67




88


Upoznaj svoje sposobnosti (motoriËke i funkcionalne) ..........................................71

Prati svoj tjelesni rast i razvoj ..........................................................................71

Moj katalog onoga πto znam .............................................................................73

Provjeri svoja motoriËka dostignuÊa ..................................................................73

Moj album tjelesnog vjeæbanja i zdravlja ............................................................74Nastavna jedinica: Zavrπni sat - sinteza rada ................................................................74


Model globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kultureza prvi razred osnovne πkole ............................................................................76

Model operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kultureza prvi razred osnovne πkole ............................................................................78

Literatura .......................................................................................................85

GrafiËko-likovni urednikÆeljko BrnetiÊ

LektoricaMilada PinduliÊ

KorektoricaBranka Mesing-Nakarada

GrafiËka pripremaGrafiËko-likovna redakcija ©kolske knjige

TisakGrafiËki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

Tiskanje zavrπeno u srpnju 2006.

ISBN 953-0-50851-4

Documents

01_50851 Brze Vise Jace 1