Decadent Sympozium

MATULOVI: LJUDSKA PRAVA UVOD U TEORIJU LJUDSKIH PRAVA (turo)UVOD

(9) Ljudska prava sami nalazimo poeljnima, tite nas kao osobe

- Ako su ljudska prava moralna ogranienja za druge, drugi moraju udovoljiti zahtjevu nas samih

- U sluaju ugroenosti ljudskih prava, kompromis je nepotreban

- Prava koja se zahtijevaju nisu mirotvorna, a poveanjem prava smanjuje se manevar odnoenja

(10) Teorije:

- Pravni pozitivisti odbacuju ideju prava jer je sve ionako dogovoreno

- Utilitaristi pojam ljudskog prava nalaze besmislenim, samoiskljuuje se apsolutiziranjem/relativiziranjem, stvara se nepravda zbog oiglednih razliitosti

- Konzervativci primarnim nalaze dunost, a onda pravo

- Moralni relativisti ljudsko pravo ne dre univerzalnim ve ovisnim o kulturi

- Marksisti vide problem u radu i klasnosti, ljudska prava u pravilu su samo egoizam pojedinca

(12) Postavlja se pitanje teorijskog istraivanja ljudskih prava1) Opravdanje LJP 2) Sadraj LJP 3) Sukob LJP 4) Struktura Teorije LJP 5) Metoda Teorije LJP

(13) Nedoreenost definicija i odredbi poziva na 3 pitanja:

1) Zato ljudi imaju prava 2) to znai imati prava 3) Smije li se pravo ukinuti?

- Postoje dvije koncepcije prava interesna i voljna

(16) 1) Interesna: Imati pravo imati interes zatieno skupinom dunosti drugih

2) Voljna imati pravo imati interes ali je imaoc prava takoer duan

(17) Teorija zasnovana na a) pravu, b) dunosti i c) dobrome, struktura jednog izlazeeg prava:

a) Nozick: vlasnika prava na vlastitu osobu i predmete vanjskog svijeta, neoborivo pravo individue

Gerwith: Pravo blagostanja i sloboda

b) Locke: ovjeka prema bogu da odri sebe i druge

c) Finnis: Dobro ljudskog samorazvitka

d) BONUS: Rawls Teorija pravednosti kao pravinosti zasnovana na idealu drutva kao pravinog sustava kooperacije.

(18) Metoda: Kako se doe do teorije o pravima?

a) Kognitivistika: Ljudska prava empirijski spoznatljiva

b) Naturalistika: Prava objektivna nezavisno o vjerovanjima (Hobbes priroda, Locke bog)

c) Nekognitivistika: Ljudska prava nisu objektivna, dakle nespoznatljiva

d) Nenaturalistika: Postojanje ovisno o vjerovanju

I. TRADICIONALNE TEORIJE PRIRODNOG PRAVA- Prirodno pravo razvijeno tijekom srednjeg vijeka

1) Prvo javljanje koncepcije subjektivnih prava

2) Prva teorija prirodnog prava

- Antika zna pravo kao zakon i pravednost, ne subjektivno ovlatenje

- Razlika objektivnog (Law) i subjektivnog (Rights) prava

(24-25) U rimu rasprave o vladanju dominiuma nad ius i obratno

(29) Franjevci razvili tezu: Prirodni zakon ustanovio zajedniku uporabu stvari kao optimalnu strategiju za ljude u stanju njihove izvorne neovisnosti, a odbaen je dominum. Zajednika uporaba nije znaila zajedniki dominium u smislu da je itavo ovjeanstvo kolektivno imalo pravo oduzeti drugom ono to je njemu bilo potrebno. Franjevci koriste stvari, ali ne bilo kako. Radikalizacija: ako je ivot siromatva dostojan ljudi, imaju svi tako ivjeti.

- Papa se (jasno) protivi jer: od boga dano svojstvo da se osvaja

(31) GERSON

- Svako postojee bie ima openiti ius u istoj mjeri postojanja. Sunce ima ius sjati. Ius kao sposobnost; do tada sposobnost tretirana kao loe. Izjednaio ius i libertas, razlikuje ius i lex. Odnos ovjeka prema svijetu isti je kao odnos boga prema svijetu i ovjeku.

(36) GROTIUS

- Reformator i unaprjeiva filozofije prirodnog prava. Samoodranje je osnovno prirodno pravo. Ekvilibrij nasilja koje odrava drutvo, nasilje je dopustivo u samoobrani. Zakon vrijedi bez Boga, kada ga ne bi bilo, svi bi uvjeti ostali jednaki. Politika zajednica ne moe imati moralno ovlatenje nad pripadnicima. to je nuno za odranje je legitimno -> slobodno ropstvo. Ljudi imaju pravo na otpor, vlasnitvo mora postati zajedniko u sluajevima krize.(40) HOBBES- Moral se ima shvatiti kao uvstvo prouzrokovano utjecajima neega to je vanjsko sustavu strasti i elja

- Opis neega kao dobrog ugrubo znai opis neega kao ugodnog

- U prirodnom stanju, u kojem je svaki ovjek svoj sudac razlikuje se od drugog. Razliovanje stvara sukob, krenje mira, stoga treba postojati zajednika mjera.

- ovjek je ovjeku vuk, drava slui tome da ih se kontrolira

- Prirodno pravo je sloboda moi odranja, - prirodni zakon definira prirodno pravo- Teiti miru dok je mogue, dok nije, ratovati; Skeptiki relativizam je Hobbesova etika vizija

- Zatititi se od stranaca povjeriti mo upravljanja jednoj osobi ili manjoj skupini Hobbes je za apsolutiste

- ALI ljudi svejedno imaju prava u apsolutizmu: moi se braniti od sile, ne moi se odrei svojih prava.

- SUVEREN je duan initi sve za svoje podanike jer on je od podanika dan i utjelovljen, Hobbesov apsolutist je, zapravo, benevolentni voa.

- Minimalna privatna imovina potrebna za samoodranje, ne oporezuje se prihod, ve potronja

- McPherson: Hobbes nije mislio sam ovjek vs ovjek nego zajednica vs zajednica, drutvo vs drutvo. Mislio je, zapravo, na trite, a trite valja biti ureeno i sukobi rijeeni (jedna od interpretacija)

(51) LOCKE- Kritika apsolutista; pravo vladanja nije po bogu ve se ureuje ugovorom- opaska dri se da ameriki ustav nije posljedica Lockea nego Harringtona

(54) Locke brani naelo dravne ustavne ogranienosti i pravo na otpor

(58) Ideja prirodnog zakona:1) Postoji zakonodavac, kao bog, podaruje svrhovitost 2) Prema bogu, ovjek je duan

3) Prirodni zakon odreuje to se mora initi 4) Prirodni zakon proglaen od Boga

5) Potrebne sankcije koje ne slijede iz izravnih posljedica radnje:

1) Odravanje ovjeanstva 2) Slavljenje Boga 3) Odravanje drutva

- U prvoj raspravi o vladi debunkira Filmera:

protiv tradicionalizma i kreacionizma

protiv Adama i vlasnitva adam i ovjeanstvo, kao ovjek, svima dano, ne njemu i jednome

[] Pravo prirodnog vlasnitva imaju svi ljudi, ne adam

[] Pravo uporabe, ne zlouporabe

[] Zajedniko Vlasnitvo ovjeanstva, ne Jednog

[] Nema pravo posjedovanja privatnog koje nije vie niije

[] Cilj vlasnitva je odranje ovjeanstva, ne samo sebe

(63) Vlasnitvo prisvajanje iz niega, ali ouvanje samo radom koji je dunost- osoba to moe svoje ja smatram svojim ja biti osoba znai imati vlasnitvo nad sobom

(66) to ovjek stvori, njegovo je, rad se rauna, rad kao moralni osnov svojine

- nema vika, nejednakost koja se novcem stvara rjeava se ureenjem u dravi

(73) Politika mo kao pravo stvaranja zakona i kazni za odravanje i ureivanje vlasnitva, upotreba zajednice poradi javnog dobra

- Prirodno stanje: Radi to hoe dok ne povrijedi, a ako si povrijeen, odteta materijalna

- Stvaranje politike zajednice kree suglasnou o konstruiranju

- Mo zajednice se provjerava, ne otuuje

- Pravo na revoluciju: zadnji bedem vladavine prava i ustrojstva zajednice u suglasju s prirodnim zakonom

(83) PAINE

Common sense kao najvanija amerika broura, Rights of Men obrada francuske revolucije- Neovisnost i republikanizam, protiv monarhije

(91) Drutvo se temelji na ugovoru, al on nije trgovaki, ve partnerski: izmeu onih koji ive, koji su mrtvi i onih koji se imaju roditi

(92) Istinski narodna suverenost potrebuje ope pravo glasa, drutvo autonomno samoregul. poredak- Razvio ideju skrbi o slabima i siromanima, mirovine, besplatno kolovanje, skrb za majke i djecu, pri pogrebu, organizirano zapoljavanje, porez bogatih, renta, socijalne razlike smrt su historijske nepravde

(102) U Age of Reason napada crkvu, koja je svrsi neshodna. Nema dokaza o hijerarhiji

(104) Hume i Rousseau poriu da u prirodnom stanju ima naroda, Bentham prirodne zakone zove besmislicama, zakonska prava daju vidljivu sliku

(108) Marx: prava ovjeka nisu nita drugo nego prava lana graanskog drutva

- Za Marxa je priznavanje prava posljedica politikih revolucija

- Politika emancipacija je svoenje ovjeka graana drutva

- Dravu je mogue osloboditi, a da ovjek ostane zatoen

- Potrebna je ljudska emancipacija ako ovjek politikom emancipacijom dobiva dobiva slobodu religije, vlasnitva i obrta ljudskom se emancipacijom od njih samih oslobaa

- Ljudska emancipacija shvaati sebe kao drutveni snagu

- Privatno vlasnitvo izolacija

- Burujska klasa je mjesto razmjene

II. SUVREMENE TEORIJE LJUDSKIH PRAVA(113) RAWLS

- Justice as fairness: dva naela:

1) Najiri potpuni sustav sloboda, jednakih i osnovnih, sukladan ostalima

2) Socijalno-ekonomske nejednakosti putem slubi ureene kao najbolje za onima kojima je najgore

- Rawls se suprotstavlja miljenju prve polovine dvadesetog stoljea da su drutvene znanosti stvar subjektivnosti i da se nemaju to baviti pitanjem kako treba biti- Rawls tei ispitivati sudove etike refleksije:

- reflektivni ekvilibrij od opisa polazne situacije naela pravednosti, iz ega se koincidira, reflektivno e jer se zna koja se naela potvruju // naelo pravednosti u skladu sa sudom i filozofskim argumentom

- Razviti teoriju pravednosti utvrditi naela ija e primjena intuitivno voditi opravdanim sudovima u konkretnim sluajevima

- Moderni konstruktivizam izbjegavati pitanje spoznaje moralne pravednosti, na neutemeljenom se ne moe osnivati politika pravednost

(118) Odbacivanje utilitarizma, naslijee drutvenog ugovora.

- Utilitarizam je neosoban, ini ljude sredstvima.

- Drutveni ugovor je izvorni poloaj, mjesto dogovora u kojem vlada 1) veo neznanja 2) motivacija- Rawlsova teorija govori o drutvu jednakih, ustavna demokracija temelj

(126) Rawls shvatio da ideja o 100% prihvaanja teorije pravinosti zbog pluralizma nemogua, pa razdvaja uenja da bi naao prostora za obuku

- Martin o Rawlsu: Prava ljudi osnovna baza/struktura drutva, utemeljuje se lista osobnih sloboda koje pripadaju svim ljudima

(134) 4 naela jednakih mogunosti:

1) Sustav pripadne slobode 2) Prirodna aristokracija 3) Liberalna koncepcija 4) Demokratska koncepcija

- Biti iznad je u redu ako se onima koji imaju vie daje manje(147) NOZICK

(147) Pravo pojedinca takvo da drugi ba nita ne moe, a da ga ne ponitava.

- Minimalna drava, libertarijanska ideja, njena uloga svodi se na minimalno ureenje odnosa

- 1989. Nozick promijenio stajalite, nije se nikad izjasnio

- Odbacuje utilitarizam, odjelitost ljudi bitna

- Ljudi nemaju pozitivno pravo odranja

- Postupati prema ljudima kao da imaju svrhu ne tretirati ih kao sredstvo

-Drava ima dvije svrhe: 1) zatita 2) prisvajanje prava odluke

- U prirodnom odnosu vlada nevidljiva ruka koja ih odreuje bez iije namjere

(156) Prava pojedinca mogu se ruiti uz valjane uvjete, dobar opi razlog i obaveznu kompenzaciju, to je oblik sprjeavanja tete minimalnom tetom koja omoguuje ljudsko pravo

(157) Sredstva se ne nadziru od drave

(168) Nozick za pluralnu utopiju, dakle minimalna drava u kojoj svi rade to ele u svojoj privatnosti, i za prekraje ih se goni u onoj mjeri potrebnoj da ponovno uspostave svoja maksimalna prava.- ali Nozick, slino kao Rawls, utvruje a) da njegova teorija ne dri vodu jer je b) to napisao napamet i ne naroito zainteresiran za propuste te c) promijenio je miljenje. Stoga je dobro pitanje zato se ta njegova knjiga Drava, Anarhija i Utopija uope shvaa ozbiljno i zato se nalazi na popisima literatura, osim kao primjer infantilnosti liberalne teorije (DS)

(169) GEWITH Tvrdi da je Rawlsova teorija kruna (to je tono)- on je za potpuni apodiktiki proceduralni racionalizam. Ideja je toliko glupa da mi se nije dalo pisati to je (DS)

- Racionalizam u moralu: o sudovima morala moe se suditi logiki dokazivati i zakljuak izvoditi, dokazi prava

- Sloboda i blagostanje osnov

- Njegov argument je inim neto zbog nekog cilja; iz ega proizlazi moralna opravdanost. (? DS)

(182) FINNIS nuno razlikovati injenice od vrijednosti, sud od morala- Teorija prirodnog prava ne moe biti dobra ako ukljuuje prirodu ili boga

(183) Prirodni zakon sastoji se od:

1) Osnovna praktina naela ljudskog samorazvitka, dobra za ostvarenje

- ivot, znanje, igra, estetsko iskustvo, drutvenost, praktina umnost, religija

2) Osnovni metodiki zahtjevi prakse i uma, za razlikovanje valjanog od nevaljanog

- koherentni ivot svrha i ciljeva, istost cijena osnovnog cilja, nedodavanje vrijednosti neemu to nije osnovno dobro, ouvanje obveza, umjerenost, tenja zajednikom dobru, neomalovaavanje i nesputavanje osnovnih dobara jer se time naruava zajedniko dobro3) Opi moralni standardi

- stvaraju se kroz zahtjeve ljudi, daju zapovjedi, a proizlaze iz prakse i uma

(193) Zajednica bitna i obavezna, ljudska prava podlona zajednikom dobru

(205) Apsolutna nedopustivost pobaaja

III. NACRT TEORIJE LJUDSKIH PRAVA

(210) FNR se zalagala za proirenje prava pojedinca na zajednicu

(211-212) Univerzalna deklaracija u osnovi ima ljudsko dostojanstvo, prvi se puta radi o socijalnim pravima i pravu na sigurni rad, ali postoji klauzula o ogranienju u svrhu

- UN tei drave obvezati ugovorom kako bi se prava zakonski odravala

1) Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, ukidanje smrtne kazne

2) Meunarodni pakt o ekonomski, socijalnim i kulturnim pravima

- Europska konvencija najrazvijenija, ustanovljuje 2 nadzorna tijela:

1) komisija za ljudska prava 2) sud za ljudska prava

- Ekonomska i socijalna prava sadrana u socijalnoj povelji iz 1961. - Naelo samoodreenja naroda: 2 aspekata, vanjski identitet, unutarnji sadraj

- 1990. Hrvatski Ustav. Promjene:

a) Ukinuta smrtna kazna b) Prigovor Savjesti c) Puki Pravobranitelj

- Matulovi: Dunost nositelja vlasnitva da prinosi opem dobru

(238) Norberto Bobbio tvrdi, budui je veina prihvatila ljudska prava, ne valja traiti razloge, ali valja traiti naine zatite

(242) Vrijednost ljudskih bia i prava imaoc prava ima protiv imalaca obveze pravo na objekt prava na osnovi osnove opravdanja prava. If you know what I mean

- Prirodno svojstvo: mora biti empirijsko, ne biti ovisno o postojanoj ustanovi/praksi

- Bilo koji predmet ima vrijednost jedino za ljudsko bie, a ljudsko bie pridaje ga samom sebi

(272) KYMLICKA Pomirenje kulturalizma i liberalizma

- Kulturno pripadnitvo je pozitivno, pluralitet, sloboda izbora itd, manjina izraste u jednu kulturu- To je domena slobodnog izbora, kulturno pripadnitvo je prvotno dobro

- To je i Rawlsovo prvotno dobro, daje ljudima smisao i cilj

-Kultura ima utvrenje povijesnog karaktera, ona ini strukturu- Znaajniji je pojedinac, drava nema to nametati

- Problem je to se za prava manjina troi na teret drugih (troak troak troak troak)