07menalo

7/22/2019 07menalo

1/18

105

Jo jedan eljeznodobni grob na

prevlaci kod Stona

Romana Menalo udk: 903.5(497.5 Ston)"638"Dubrovaki muzeji Struni lanakArheoloki muzej Professsional paperPred dvorom 3 Primljeno / Received: 2010-03-09HR-20000 [email protected]

U radu se analizira sluajni nalaz nekoliko ulomaka keramikog posua, jedne omega igle i kameneperle na Prevlaci kod Stona, oko 200 m istono od gradskih vrata. Krajem ezdesetih godina prolog stoljea,nepoznati nalaznik je, prilikom kopanja temelja vikendice, artefakte sakupio i predao tadanjem Zavodu zazatitu spomenika kulture u Dubrovniku. Objava tih skromnih nalaza je bitna zbog pomanjkanja istraivanjana stonskim prapovijesnim lokalitetima. Posue je bez dvojbe grke provenijencije i moe se datirati u razdobljeod kraja 5. do kraja 4. stoljea pr. Kr. Uz ostale sluajne nalaze u neposrednoj blizini, poglavito na stonskojPrevlaci, moe se ustanoviti postojanje nekropole na ravnome, koja okvirno pripada vremenskom razdobljuod 5. do kraja 4. stoljea pr. Kr.

Kljune rijei:Stonska prevlaka, nekropola na ravnom, grka keramika, skyphos, omega igla

Preseljenjem arheoloke grae prikupljene preteno arheolokim istraivanjima kojaje vodio tadanji Zavod za zatitu spomenika kulture i prirode danas Konzervatorski odjelu Dubrovniku, kutijica s nalazima iz Stona dospjela je u spremite Arheolokoga muzejaDubrovakih muzeja sredinom 1991. godine. Na kutiji je zalijepljen papir s rukom nacrtanimpoloajem vikendice uz stari put koji prolazi ispred zgrade stonske policijske postaje i tekst"Nalazi na terenu, izgradio otetio grob prilikom gradnje vikendice" (Sl. 1 i 2). Rije je omalom broju nalaza koje je nepoznati nalaznik sauvao kad su bili pronaeni tijekom kopanjatemelja za vikendicu 1969. ili 1970. godine i predao Zavodu. Vikendica je poslije proirena uveu kuu.1Nekoliko je kua odnedavno izgraeno na tom potezu (prema sjeveroistoku), nonisu prijavljeni slini nalazi pri kopanju njihovih temelja (Sl. 3).

Katalog nalaza:

1. Ulomak skyphosa, inv. br. 1559, dimenzije: visina 2,4 cm, promjer ruke 0,7-0,8 cm,debljine stijenke vrata 0,2 cm. Sastoji se od dijela vrata izvijena prema van i cijele ruke.Izraen je od fino proiene peene gline, ute oker boje, s djelomino sauvanim crnimpremazom s unutranje i s vanjske strane (Sl. 4, Tabla I-2.).

2. Ulomak ruke skyphosa, inv. br. 1560, dimenzije: promjer ruke 0,9 cm. Izraena je odfino proiene peene gline ute oker boje. Crni je premaz djelomino sauvan. (Sl. 5,Tabla I-3).

1Kua se nalazi na estici 1278/89 K.O. ZATON DOLI,iznad staroga puta.

7/22/2019 07menalo

2/18

106

Romana Menalo:Jo jedan eljeznodobni grob na prevlaci... Archaeologia Adriatica iii (2009), 105-121

3. Ulomak dnaskyphosa, inv. br. 1562, dimenzije: visina 4 cm, promjer dna 6,5 cm, debljinastjenke trbuha 0,45 cm. Izraen je od fino proiene peene gline ute oker boje. Naunutranjem su licu tragovi crnog premaza, a na vanjskomu do jedne crte jer je crni premazpostignut uronjavanjem u boju (Sl. 6, Tabla I-4).

4. Ulomak dna skyphosa, inv. br. 1561, dimenzije: visina 2,5 cm, promjer dna 5,4 cm,irina prstena 0,6 cm, debljina stijenke 0,4 cm. Djelomino sauvano dno ima prstenastozadebljanje s vanjske strane, a ostao je i manji dio trbuha koji se iri prema van. Izraenje od fino proiene peene gline ute oker boje. Mjestimino je sauvan crni premaz svanjske strane (takoer na dnu) i s unutranje strane (Sl. 7, Tabla I-5).

5. Ulomak dna skyphosa, inv. br. 1563, dimenzije: visina 4 cm, debljina stijenke trbuha0,4 cm, visina prstena 0,5 cm, debljina dna 0,7 cm. Sauvan je dio dna posude s laganozadebljanim poetkom noge. Izraen je od fino proiene peene gline ute oker boje.Unutranje lice ima slabo sauvan crni premaz, a s vanjske se strane sauvala traka crnogpremaza iznad prstenastog zadebljanja irine oko 1,6 cm (Sl. 8, Tabla I-6).

6. Mali ulomak posude, inv. br. 1564, dimenzije: sauvana visina 2 cm, debljina stijenke 0,2-0,4 cm. Rije je moda o ulomku lijevka manjega vra, malo pojaanog ruba. Raen jeod fino proiene peene gline ute oker boje, s djelomino oteenim crnim premazom svanjske i unutranje strane (Sl. 9, Tabla I-7).

Sl. 1. Ston i stonska prevlaka s lokalitetom u crvenoj krunici, s Podzvizda (foto: Z. eravica).Fig. 1 Ston and the Ston isthmus with the site in a red circle, from Podzvizd (photo: Z. eravica).

7/22/2019 07menalo

3/18

107


7. Perla iz ogrlice, inv. br. 1565, dimenzije: visina 1,5 cm, vanjski promjer 2,1 cm, promjerotvora 0,6 cm. Bikonina je i nepravilnog oblika. Izraena je od kamena bjelkaste boje (Sl.10, Tabla I-8).

8. Ukrasna igla tipa "omega", inv. br. 1566, dimenzije: visina 6,6 cm, promjer noge 0,2 cm.Izraena je od bronce. Jedna je noga pukla i nedostaje joj donji dio (Sl. 11, Tabla I-1).

U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini iz 1905. objavljen je lanak JosipaPosedela, direktora velike gimnazije u Dubrovniku, "Prethistorijsko groblje kod Stona", u kojemunaznauje da "kad se je u proljeu godine 1903. popravljala pokrajinska cesta, koja vodi iz

Velikog Stona u Mali Ston naigjoe radnici na nekoliko starinskih grobova, u kojima osim ljudskihostataka nagjoe neto posugja i nakita".2Dalje pie da je stonski podnaelnik Antun Bandurspremio i sauvao nekoliko predmeta koji su naeni "malo koraaja na istoku Velikog Stona, i toodmah povrh puta, koji vodi preko prevlake stonske, a na obronku brda, to zagragjuje prevlakus istone strane" (Sl. 2). Radilo se o sedam ravnih grobova, dublje ukopanih u zemlju, od kojihje samo jedan djelomino sauvan, orijentiran od sjevera prema jugu, oko 200 m od istonihgradskih vrata, a koji su pripadali viem staleu s obzirom na karakter nalaza.3Autor je prematom grobu zakljuio da su bili svi uokvireni manjim, nepravilnim ploama u obliku sanduka

3M. ZANINOVI, 1996, 404-405.2J. POSEDEL, 1906, 441.

Sl. 2. Crte na kutiji s nalazima (nepoznati nalaznik).Fig. 2. Drawing on a box with finds (unknown finder).

7/22/2019 07menalo

4/18

108


Sl. 3. Poloaj na katastarskoj karti, u crvenoj krunici.Fig. 3. Position on a cadastral map, in a red circle.

7/22/2019 07menalo

5/18

109


s pokrovom od veih, pravilnijih ploa, a radnici su mu kazali da su bili razliito orijentirani.Meu ostatcima prikupljeni su sljedei nalazi: fibule razliitih tipova (dvije spiralnonaoarastefibule, dvije fibule s nogom u obliku beotskog tita, tri fibule polumjeseastog luka jedna strokutastom i dvije s etvrtastom nogom, jedna pracertosoidna i jedna ranolatenska), jedanaestukrasnih igala osobito est dvokrakih s omega-glavom, tri privjeska, etiri vezice za pojas, jednaeljezna sjekira (antropomorfna)4, deset eljeznih kopalja, jedno stakleno zrno (Tabla II, TablaIII).5Posebno je istaknuo nalaz bronanih titnika za noge, knemida,za koje je konstatirao dasu "posve sline onima, to su iskopane u Sanskom Mostu", 1895., u ravnom grobu 2, a koje senalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu (Tabla IV i Tabla V).6Ne radi se o jedinim prapovijesnimnalazima na uem podruju Stona. Kod sela Zamasline, na prijevoju uz put prema Stonu naenasu dva groba koja su se nalazila u grobnoj gomili sa sanducima od kamenih ploa (jedan u smjerujugozapad-sjeveroistok dimenzija 1,10 sa 0,55 m, drugi u smjeru istok-zapad dimenzija 1,10 sa0,50 m), iji su mogui prilozi izgubljeni za arheologe.7Izmeu Hodilja i Malog Stona nalazi senajvjerojatnije gradina na breuljku Humac, koja nikada nije arheoloki istraena, a nasuprot na

6F. FIALA, 1896, 221-222.7M. ZANINOVI, 1996, 405.

4Z. ERAVICA, 1993, 114, br. 640.5J. POSEDEL, 1906, T. I, T.II.

Sl. 4. (foto: B. Gjuki).Fig. 4 (photo: B. Gjuki).


7/22/2019 07menalo

6/18

110


poluotoku Ostrogu vidljive su i gomile. Nadalje, u stonskom polju nalaze se dvije gradine. Jednaje na brdu Gradac, na ijem se vrhu istie glasovita crkva sv. Mihajla, ali na kojoj nisu do danasjo otvoreni istrani rovovi od najvie kote do razine polja. Oni bi nam upotpunili saznanja oivotu od prapovijesti do srednjega vijeka, koje se, osim postojanja ranosrednjovjekovne crkvei izuzetno kvalitetne kamene grae s pleternom ornamentikom, temelje na sluajnim nalazimaprapovijesne i antike keramike. Druga gradina se nalazi istonije, na brijegu Humac, ali se ni nanjoj nisu poduzela jo uvijek nikakva istraivanja (Tabla VI).8

ime Batovi u svom "Osvrtu na podruje Dubrovnika u prapovijesti" tijekom znanstvenogskupa u Dubrovniku 1984. godine ustanovio je kako su se utjecaji irili s vie strana.9Jednimje dijelom na ovom podruju bio prisutan utjecaj Liburna, a ogledao se u spiralnonaoarastim

fibulama (ranolatenskim) ili sponama. Drugim se dijelom utjecaj irio iz glasinake kulture uobliku fibula (s nogom u obliku beotskog tita), raznovrsnih privjesaka, pojedinih ukrasnih igalai kopalja, koji se mogu datirati u 6. ili 5. stoljee pr. Kr. Boko Marijan je junu Dalmaciju, uznajvei dio istone Hercegovine, nazvao posebnim prijelaznim ili kontaktnim podrujem izmeujunih i sjeverozapadnih ilirskih zemalja. Tako, obraujui eljezno doba na junojadranskompodruju (istona Hercegovina i juna Dalmacija), ustanovio je da su dvokrake igle s omega-glavom najbrojnije u 4. fazi, to znai u 6. ili u prvoj etvrtini 5. stoljea pr. Kr., ali da ih imadosta i u 5. fazi, koja obuhvaa razdoblje od 475. do 300. godine pr. Kr., pa i kasnije. 10

10B. MARIJAN, 2001, 91, 104/sl. 19.8M. ZANINOVI, 1996, 408.9. BATOVI, 1988, 66.


7/22/2019 07menalo

7/18

111


Za razliku od prijanjih nalaza iz Stona, ovaj sadrava uglavnom keramike ulomke, iakoih je bilo i u nalazima iz 1903. godine. Posedel naime navodi da je tada naeno neto posua,ali i da radnici grobove ve "pri kopanju razorie i tako propadoe i zemljane posude, to se unjima nalaahu", tako da je, naalost, zabiljeeno kako su sauvana samo tri dna posuda grubljefakture i manjih dimenzija,11to bi moglo moda dataciju tih nalaza fiksirati u sam poetak 5.stoljea jer se tad u grobove ili grobnice poinje tek polagati keramiko posue, uz ostale bogatenalaze koji upuuju na postojanje istaknutih prvaka ratnika, lanova novoformiranog ilirsko-plerejskog / ardijejskog vieg stalea ili vladajueg sloja.12

Ulomci posua iz ovog nalaza (radi se najvjerojatnije o jednome grobu) izraeni su svi odiste ute oker gline, ukraeni su crnim premazom, to navodi na zajedniko podrijetlo, a time ina isto mjesto proizvodnje. U keramikim radionicama Velike Grke u junoj Italiji poelo se,naime, ukraavati posue crnim premazom metalnog sjaja od poetka 4. stoljea pr. Kr. Rije jeo tzv. kampanskoj keramici,13imitaciji grkih proizvoda, izraenoj u lonarskim radionicamau Tarantu i Metapontu i ona je trgovinom dospjela do raznih mjesta na naoj obali, kao to suVis, Hvar, Bra, Korula, Vid kod Metkovia, Spila Nakovana i dr. Izraivale su se i imitacije

13M. MIE, 2005, 29-39.11J. POSEDEL, 1906, 29-30.12B. MARIJAN, 2001, 161.


7/22/2019 07menalo

8/18

112


raznovrsnoga posua u lonarskim radionicama na istonojadranskoj obali. U naem sluajucrni je premaz uglavnom izgubio svoj karakteristian gotovo metalni sjaj, dakle je zagasit iliizlizan, ali uzrok tome mogu biti ili loija kvaliteta premaza ili oteenja nastala tijekom razdobljaduljega od dva tisuljea. Na primjercima u katalogu nalaza pod br. 2, br. 3 i pod br. 6 premazje ipak djelomino sauvao svoj visoki sjaj.

Moramo meutim jo primijetiti da je dno pod br. 4 bilo u potpunosti premazano crnombojom, a dno pod br. 3 premazano je crnom bojom i s unutarnje i s vanjske strane, s time daje s vanjske strane kistom premazana traka iznad samog prstena dna. injenica je da je i maliulomak pod br. 6 takoer premazan iznutra i izvana. Takav se postupak primjenjivao prilikom

proizvodnje korinstkih skyphosa koji su onda reproducirani u velikim koliinama u atikimradionicama od konca 5. i u 4. stoljee pr. Kr., pa i kasnije.14

Navedena dna zapravo i pripadaju trima skyphosima, s tim da je dno pod br. 6 razliit oddrugih, a mali ulomak najvjerojatnije pripada vrhu lijevka vra sa zadebljanjem. Budui da je vekonstatirano da su svi ostali ulomci posua izraeni od iste gline i ukraeni crnim premazom,moe se zakljuiiti da imaju zajedniko podrijetlo i da se radi o keramici grke provenijencije,no teko se na temelju ovakvih ostataka moe odrediti tono mjesto proizvodnje. U pilji"Spila Nakovana" na Peljecu naena je takoer odreena koliina crno premazanih skyphos-a

14B. MARIJAN, 2001, 95, T. 13, 1.



7/22/2019 07menalo

9/18

113


izraenih u samoj Grkoj tijekom 4. stoljea pr. Kr.15Time bi se datacija keramike grae moglaokvirno postaviti od kraja 5. do kraja 4. stoljea pr. Kr.

Uz iglu tipa "omega", ti bi se nalazi mogli preciznije datirati u sami konac mlaegaeljeznoga doba ili, tonije, u rani helenizam, to znai okvirno u 4. stoljee pr. Kr. Naime, ve jeZ. Mari, analizirajui nalaze iz stolakog kraja, poglavito nalaze iz Gradine u Oaniima kodStoca, ustvrdio da je na teritoriju Daorsa, koji su moda izlazili na more u Slanome, krajem 4.stoljea pr. Kr. zapoelo "doba ilirskog helenizma" pod jakim utjecajem sredozemnih kultura.16

B. Marijan je, pri usporedbi pokretnog materijala od Stoca, Trebinja sve do dubrovakog kraja,Peljeca i Korule, zapazio mnoge zajednike elemente koji su ga doveli do zakljuka o etnikojbliskosti raznih naroda ili plemena koja su obitavala u navedenim arealima.17Vrijedni i bogatinalazi iz malog broja pronaenih ravnih grobova, bilo da se radi o metalnim predmetima ili oostatcima keramikih priloga, svjedoe o kljunom poloaju stonskog domorodakog stanovnitvana plovnom putu uzdu istonojadranske obale. Pritom se ne smije ispustiti iz vida postojanjenekoliko gradina u stonskom polju i na sjevernoj obali Malostonskog zaljeva s neto moda

16Z. MARI, 1985, 47-53.17B. MARIJAN, 2001, 159-160.

15 Podatke mi je ljubazno ustupio B. Kirigin za katalogizlobe o Spili Nakovani (R. MENALO, 2005, 20).



7/22/2019 07menalo

10/18

114


starijih tumula, te injenicu da je tu bilo sredite proizvodnje soli na junom Jadranu. Odvijala seiva trgovina kako u stonskoj luci tako i na putovima to su vodili prema odreditima u zaleu.Njih je valjalo braniti, to uostalom dokazuju, osim stonskog nalaza s poetka 20. stoljea(titnici za noge, koplja i antropomorfna sjekira), i drugi nalazi ratnike opreme, pronaeni ubliskom neumskom zaleu, koji su predstavljeni na znanstvenom skupu na Visu 2009. godine.Dodajmo tome kako je poznato da je kod Ps. Skilaka poluotok Peljeac ostao "bezimen". Njegovslikoviti opis "velik komad zemlje stri daleko u more" znaio je da je Peljeac predstavljaoznaajno produljenje puta brodovima koji su dolazili s juga i plovili prema Neretvi. No kakoje stonska prevlaka veoma uska, oko kilometra i pol, M. Nikolanci je iznio pretpostavku ostonskom diolkosuza trgovaki promet, poput korintskog koji je ipak bio znatno dui, jer jeosobno vidio na sjeveroistonoj strani prevlake, u samom dnu zaljeva, na sjevernoj strani noveasfaltirane ceste, dvostruke spurile na dva mjesta u ivcu kamenu. Pretpostavio je da je nekoizmeu stijena postojalo poploenje, no nije se upustio u atribuciju radi li se u ovom sluaju o

grkom diolkosuili rimskom na temelju jednog izlaska na teren. Iznio je jo pretpostavku da setuda prenosila skupa, luksuzna roba, dakle laganiji teret i to s juga, i da su Korinani ve krajem5. stoljea pr. Kr. ili prema Naronu u potrazi za perunikom i najvjerojatnije prenosili robu prekostonske prevlake, to je znatno olakavalo putovanje.18Nema sumnje da je to podruje u to dobabilo od osobite vanosti, a koristilo se kroz stoljea sve do dananjih dana.

Na osnovi svega gore iznesenoga, ovaj nalaz, koji dakako nije spektakularan, ali koji jedanas u naem posjedu zahvaljujui nepoznatom ljubitelju starina, predstavlja jo jedan dokazda se na ovom podruju nalazila nekropola na ravnome, od kraja 5. do kraja 4. stoljea pr.Kr. Nadamo se da e zaivjeti dugoroni projekt rekognosciranja i istraivanja ireg stonskogpodruja pa shodno tome i prevlake.

18M. NIKOLANCI, 1989, 85, sl. 1, 94-97.

7/22/2019 07menalo

11/18

115


T. 1, 1-8 (crtei: M. Perki).Pl. 1, 1-8 (drawings: M. Perki).

7/22/2019 07menalo

12/18

116


T. 2. Tabla I iz lanka J. Posedela.Pl. 2 Plate I from an article by J. Posedel.

7/22/2019 07menalo

13/18

117


T. 3. Tabla II iz lanka J. Posedela.Pl. 3 Plate II from an article by J. Posedel.

7/22/2019 07menalo

14/18

118


T. 4. Tabla I iz lanka F. Fiale.Pl. 4 Plate I from an article by F. Fiala.

7/22/2019 07menalo

15/18

119


T. 5. Tabla II iz lanka F. Fiale.Pl. 5 Plate II from an article by F. Fiala.

7/22/2019 07menalo

16/18

120


T. 6. (priredila M. Oreb).Pl. 6 (author: M. Oreb)

7/22/2019 07menalo

17/18

121


Literatura

BATOVI, ., 1988. - ime Batovi, Osvrt na podruje Dubrovnika u prapovijesti, Arheoloka istraivanjau Dubrovniku i dubrovakom podruju, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva,12, Zagreb, 51-77.

FIALA, F., 1896. - Franjo Fiala, Nekropola ravnih grobova kod Sanskog mosta, Glasnik zemaljskogmuzeja u Bosni i Hercegovini,VIII,Sarajevo, 219-272.

FISKOVI, I., 1976. - Igor Fiskovi, Peljeac u protopovijesti i antici, Peljeki zbornik, Zagreb, 15-81.

MARI, Z., 1985. - Zdravko Mari, Helenizam i helenistika umjetnost u Hercegovini, Materijali Savezaarheolokih drutava Jugoslavije,20,47-53.

MARIJAN, B., 2001. - Boko Marijan, eljezno doba na junojadranskom podruju (Istona Hercegovina,Juna Dalmacija), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku,93, Split, 7-221.

MENALO, R., 2005. - Romana Menalo, Spila Nakovana ilirsko svetite na Peljeu, Dubrovnik.

MIE, M., 2005. - Maja Mie, Grka i helenistika kermika iz Farosa u Arheolokom muzeju u Splitu(stari fond), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku,98, Split, 21-44.

NIKOLANCI, M., 1989. - Mladen Nikolanci, Crna Korkira i poluotok Peljeac, Vjesnik za arheologiju ihistoriju dalmatinsku, 82, Split, 81-98.

POSEDEL, J., 1906. - Josip Posedel, Prethistorijsko groblje kod Stona, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosnii Hercegovini, XVII, Sarajevo,441.

ZANINOVI, M., 1996. - Marin Zaninovi, Od Helena do Hrvata, Zagreb.

ERAVICA, Z., 1993. - Zdenko eravica, xte und Beile aus Dalmatien und anderen Teilen Kroatiens,Montenegro, Bosnien und Herzegowina, Prhistorische Bronzefunde, Abteilung IX, 18. Band,Stuttgart.

Another Grave on the Isthmus near Ston

Summary

The grave was discovered by chance in the late 1960s when foundations of a house were dug some 200 meast of city gate. Finds were collected by an unknown finder who gave it to the former Institute for the Protectionof the Monuments in Dubrovnik. Only several sherds of ceramic ware were found, an omega pin and a stone bead.Nevertheless, it is important to publish these modest finds having in mind lackof research at prehistoric sites in Ston. Theware is of Greek origin: Corinthian skyphoi or their Attic variants which can probably be dated to the 4th century BC.On the basis of this and other chance finds in the immediate vicinity, particularly on Prevlaka, it is reasonable to assumethe existence of a flat necropolis which can be broadly dated to the period from the 5th to late 4th century BC.

Key words: Ston isthmus, flat necropolis, Greek pottery, skyphos, omega pin

Prijevod / Translation: Marija Korona

7/22/2019 07menalo

18/18

Documents

07menalo