ORIJENTALNI INSTITUT U S,ARAJ'EVU

L'INSTITUT ORIENTAL A SARAJEVO

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU

REV UE DE PHILOLOGIE ORIENTALE

Urednik - Redacteur Dr HAZIM SABANOVIC

Clanovi redakcije: - Les membres de la redaction: Dr BRANISLAV UREV, HAMID HADZIBEGi, TEUFIK MUFTIC

VIII-IX Sarajevo 1958-9

Odgovorni urednik: Dr HAZIM SABANOVI

Tehniki urednik: BISERA NURUDINOVI

Tira 1.000 primjeraka

Adresa redakcije: Orijentalni institut, Sarajevo,

Vojvode R. Putnika 7.

Sarajevski grafiki :oavod, Sarajevo - Za tampariju Pero Grinfelder

SADRZAJ

Teufik Mu;fti, O polisemiji u arapskom jeziku - On polysemy in Arabic 8 Jiazim Sabanovi, Mul)tafa b. YO.suf Aiyubi Al-Mostarl . . . . . . . 29 Deroi Korkut, Turske ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelinija

Dubrovanina .iz 1657. g. - Les chansons d'amour turques dans le rtecueil de Miho Martelin~i~-Ragusain de l'an 1657. . . . . . . . . . 37

Hamid Hadibegi, Porez na sitnu stoku i korienje ispaa - Impot sur le menu betail et les paturages . . . . . . . . . . . . . . . 63 Sueska Avdo, Malilmna (doivotni zakup dravnih dobara u Osmanskoj

dravi) - Die Malikana . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 Hasan Kalei i IsmaiL Redep, Prizrenac Kukli-beg i njegove zadubine -

Der Kukli-beg von Prizren und seine Stiftungen . . . . . . . . 143 Adem Handi, Zakonska odredba (lmnun) o tuzlanskim solanama - Der

Kanon uber die Salzwerke in Tuzla . . . . . . . . . . . . . 169 Mehmed Mujezinovi, Turski natpisi XVI vijeka u Bosni i Hercegovini-

Turk:Jische Inschriften aus dem XVI. Jahrhundert in Bosnien und der Herzegovina . . . . . . . . . . . . . . . . . 181

Omer Mui, Trea poslanica ejha Muhameda iz Uica - Der dritte Brief des Scheiks Muhamed aus Uice . . . . . . . . . . . . 193

Besim Korkut, Da 1i se Zadrani spominju u Hiljadu i jednoj noi? -Are the citizens of Zadar (Zara) mentioned in The Thousand and one Night? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203

OCJENE I PRIKAZI T. W., Thacker, The ReLationship of the Semitic and Egyptian Verbal

Systems (T. Mufti) . . . . . . . . . . . . . . . . Frithiof Rundgren, Uber Bildungen mit - und n-t-Demonstrativen im

Semitischen (T. Mufti) . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sabatina Moscati, Il sistema consonantico delle lingue sernitiche (T. Mufti) Dr. Ibrahim Anis, FI laha~ati 1-'arabiya (T. Mufti) . . . . . . . Al}mad Taimilr Baa, Asraru-1-'arabi:ya (T. Mufti). . . . . . . . . . Georg Graf, Verzeichnis arabischer kirchlicher Termini (T. Mufti) . . . T. F. Mitchell, Writing Arabic, A Practical Introduction to Ruq'ah Script

(T. Mufti) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Henr:i Peres, La litterature arabe et l'Islam par les textes - Les XIXe

et xxe siecles (F. Bajraktarevi) . . . . . . . . . . . . . . The Legacy of Persta. Edited by A. J. Arberry (F. Bajraktarevi) . . . Das Buch der wunderbaren Erziihlungen und seltsamen Geschichten mit

Benutzung der Vorarbeiten von A. von BulmerJncq herausgegeben von Hans Wehr (B. Korkut) . . . . . . . . . . . . . . . .

H. A. R. Gibb, Mohammedanism-an Historical Survey (F. Bajraktarevi.) Johannes Benzing, Einfiihrung in das Studium der altaischen Philologie

und der Turkologie (F. Bajraktarevi) . . . . . . . . . . . Herbert Jansky, Lehrbuch der turkischen Sprache (F. Bajraktarevi) .

207

208 209 210 212 313

21

Alessio Bombaci, Storia della letter.atura turca dali' antica impero di Mongolia all' odierna Turchia (F. Bajraktarevi) . . . . . . . 230

Abdulah Skalji, Turcizmi u narodnom govoru i narodnoj knjievnosti Bosne i Hercegovine (. Sikiri) . . . . . . . . . . . . . . 232

Ann K. S. Lambton, Persian Grammar (S. Trako) . . . . . . . . 240 Omer Hajjam, Rubaije s perziskog preveo Mirza Safet. II izdanje priredio,

pogovor napisao i tuma rijei proirio Alija Bejti (S. Trako) . . 242 Kanuni i Kanun-name m Bosanski, Hercegovaki, Kliki, Crnogorski

i Skadarski sandak (Orijentalni institut u Sarajevu, Monument.a Turcica Historiam Slavorum Meridionalium Illustrantia, Tomus pr:i-mus. - Serija I, Zakonski spomenici, sv. l) (A. Sueska) . . . . 242

Kanuni i Kanun-name - Serija I - sv. l (. Sikiri) . . . . . . . 214 Nai noviji pr.evodi iz klasine arapske knjievnosti (B. Nurudinovi) . 253

Ove godine Orijentalni institut u Sarajevu ulazi u desetu godinu :;voga postojanja. Kroz to vrijeme on se toliko razvio da je pored Priloga za orijentalnu filologiju i istoriju naih naroda pod turskom vladavinom mogao da pokrene jo dvije publikacije i to Monumenta Turcica Historiam Slavorum Meridionalium nlustrantia

TEUFIK MUFTIC

O POLISEMIJI U ARAPSKOM JEZIKU UVOD N A RIJE

U jednom I'lalllijem :radu ispilt:ivali smo pojavu sinOIIlllrmJe u arepskom j~. OVidije se obrauju neki varu.ji problemi u vezi s pojavom polisemije koja, kako je poznato, oznaava pojavu po dva .Lli Vie 'Zill.aenjla jedne te 1ste rijei (tj. one kOlja ima :istu g:mma-

thku vrijed.inost).1 Iiako je, daJde, ova pojarva supro'tna SlinO!lllimiji, ipak 'izmedu njlih postoji dlz:V'jesna povezanoot i zavdsnost. Zairu je potrebno da ova sVIO/ja rnzma.:tranja pweerno sa !izlaganjem u spo-menutom radu o sinoiOimiti[ da bi se tako ujedno izbjeglo nepo-. trebno pona!V'ljanj'e neklih Slta'Viova i zakljuaka kojtii Vlae iii za o'Vaj md.

U radu o sinloo.imiji ista!k!nuto je da :se u svim rijeima mogu raz-Hkorva:t:i dv'ije vMte znaenja: frmkcionalna i indiividualina. POijedfi.ne

rij'ei ili uope rnzni elementi j~ (poerv od fonema pa do sfun-tagma) doibi:W. su ,1Jokom V!r'e'mena u sistemu dotinog jezlikla, tj. u vezi s ootal!im rijeima, odn. elementima, odreena znaenja, tj. po-

eli su Vlrilti drzvjesne ustlail.jene funkcije. MeUI1Jim, up'liavo o tim funkcijama rlijei mdov:no se :i d~jnije g:oV10iri. u SIV1im ncxrtmiatilv-nim grema1Ji!klama. Zaito se :u 'ovom Tiadu ne!mo biavdtdi tdm ZJnaenjem jezinih elemenata. Kako izmedu fu.nkciornalnih i individualnih

znaenja rijeti! postoje ~ene 'UZrone i druge veze zavdsin'ostd, tlo se, nwavno, m !ba fUinkcionalna znaenja ne smi:ju guihlti iz vida pri ispitiVIalllju poliseimJije. Ovdje emo se i.pak. prvenstv'einto poiZiabaviti asrw'Villilm pitanJjima u vezi s mdlivtidualnim znaenjima riaeli. kao najmanjim noS.ilocimia samosrtaln:iih maenja, te emo go~Voriili. o na-stajanJu, mijenjanju, upotrebi i gubljenju tih znaenja s obzirom na pojavu pojsernJije, te ettno pr'i tome pos1tupit:1 onako ~aiko je uli.njeno :pri razmatranju pojave sinonimi:je.

1 O sinonimi.ji vtidi: Teufik Muf-ti - Uvod u sinonimiju arapskog jezika, P,rill.ozi m oll"ijentalnu fli!LoLo-giJju .i Lisltoriju j~ilovenskih naro-da ,pod .tur1s1kom vladavinom, sv. V, Sarajevo 1957, str. 5-32. Ovaj rad, dalje .emo naV'Oditii kao Uvod. -

U vj,e.ruilru: Mario A. Pei and Ftr1ank Gaynor, A Dictionary of Linguistics, New York 1954, za !PO'lisemiju (en-gleski - polysemy), Sltr. 172, daje se ova kratka definicija: The posses-sion of several different mea-nings.

8 Teufik Muftl

Kao i sinonim.ija, i polisemija je sasvim obina, redovna pojava u ail"'apskom kinjii.evnJorn jeziku kodi orvdje jedino li doil.am u olbzir pri tom II'Iazmatranju, jeli" se iz rarzlllih razloga ne InlOIiemo upultaiti i u njegov odoos prema njegovim savremelrl.lim i.LiJ Sltarij!im dijatl.ek-tima tnilltii: prema drugim semlitskim. jeZiiC'i.ma. QQ;vOtt"efi. o osoibenostilma i p;redn!OISitima arapskog jezj;ka, G. ZeJidan na'V'Odi broja!Ile podatke iklo'}i ukazuju na bogatstvo maen.ja nekih rijeL u njemu. On se pri tom iZII'aava na sljedei nain:2 .tAJ\:!..,~ y;\Al1 J -o~~~ ... ~ ~1)1 JGAlll ~':b~~~~&-- J Jll ~ .. J ~;l J-; y.. .1.1)1 J~ ..tail 4:.. J~ J -~~~)t~~ f J~

~ J 4-U ~~ 4~ ~~....a:...~ J~ L.~~ J~ J-~\...~~ J..1:; J...\i \f\; ))Jt~l(( .ll~ ~~'O ..\A ..l.!..f.. ll J. -~ll J~~ J ~If' J .... ~P.,

J... ' . ))j y:-.ll ,( .J.a.ill J J-..t 'l" o )) ~J J.a.ill J J-..t y v J" P:o,znato je, meutim, da ova pojava nije neka iskljuiva ka-

rnkterfustika arnps1wg jezika, jer se ,ona javlja u man.jl()lj i V'eOOj mjeri i u svim ostalim jezicilma, o emu emo se na:jlak!e uvjerd\1Ji upotll"e-bom svakog boiljeg d vOlj ezinog rjenika. O r.wllorzJi:mJa mirenooti po,.. liserrl!ije, naravno, p!I"'Venstrv:eno u ail"'apslrom knjievnom jezdku, bie kasnije govora u odgo;varajuem poglavlju ovoga rada.

Kao l~o smo istakli :zJa sin.OIIllirniju, tako e i u vezi s polise-mijom biti potrebno naglasiti njenu vanqst s obzirom ne samo za problem no!I"Illiranja vobhuil.ara savrertreinog knjiie'Vn:Og arapskog. jezika, nego i u verzli s: nekim d.rugim. problemima u pi"'VIOm redu na

podirurju jezika uope. Prije nego to preerno na sam predmet rada, treba upOlZ'oriti

na neke pojave koije se ne ISllliju mijeati sa po1aVIOin. poil.isemije. Takva jedna pojava je homonimija. (ili homOlfonija) koj'om se o1ln.a..o

ava s1uaj kada dvije ili vie rijei imaju potpuno jednak izgOIVOII", ali su po SVIOin.e porijeklu i znaenjima !Sasvim razliiteS. Tako, npr., arapska rije qa~ (ma~dar glagola qa~re), sa raznim semantiki pov.ezanim znaenjima kao: kratkoa, skraivanje, ograniavanje, ne-sposobnost, nemarnost i sl.4 , pretsttavlja jednu te istu polisemnu ri-

je, pa bismo mogli rei da je ovo sluaj individualne polisemije, koja e !IllaS, uglavnom, i zanimati u ovom radu. Meutim, oblik qaf?r ~dakle pOitpun:o po izgovoru jednak navedmom) ima i 2lM!enje:. dVI()["Iac, zamak, i Sil., lroje se ne bi moglo logiki ~zati sa gornjim znaenjima. Ovo posljednje znaenje zapravo i ne pripada a.I"Iapskoj ri:jei qS$", nego sasvim drugoj rijei lartwkog Poo'ijek!la (nastaloj iz .rijei

Cir~I Zeidan, Kitabu t.'ritJ,i adi'L-bi+tugati t-'arebiyye, El-Qahire 1912, sv. I, str. 47, rtak!aJ 5. .

Pei-GaYLnor, ibid., str .. 92, daju sljedeu d'efirruilcilju m hOimonim (en-gleski - homonym): A word iden-tical ir{ written :florm. and m soond W1ilth an.Oither word of the same lialn-guage, but different in origin and

meaning. Kod rijei homophony kau (na istoj strani): Sameness in sound but not in meaning.

' Sva ta. i .t1uga maenja te ri-.jeft v1idi rl:pr. !U rj.eniJru: Hans Wehr, Arabtsches . Worterbuch filr die SchriHsprache der Gegenwart, Zwei-te, unveranderte Aufiage, Leipzig, 1956, str. 684:-685;

O poli~~rniji u arapskom jeziku

castra)10,~ pa w to, dakle, dvije potpuno :razliite nJec! istovjetnog oblika, a razliitih znaenja i porijekla, odnosno to su dva homoniina.

Tome je slialn ~uaj. fooetski. :identinih oblika koji imaju mma znaenja, odnomo Vll.'e :r~e fun.rocije u jezilru (to su, dakle, ana spomenuta funkcilo.na!lna znaenja), ali su eltimoloki pov'ezane, tj. izvedeni su iz jednog te istog koclena (nasuprot homonima)r T,ako, npr., oblik fu'iil mo~ oznaavati ,glagW.sku imenicu, ali moe Silue;i:ti i. u :funkciji mno~ine par\tie'ipa akti'VlliOig koji 'ima oblik fail u nekih gO.agoila klalO, npr. u-1:-, .,W, (J, ....i!.Jd dtrll. Neto drukiji je sluaj, da bem.O, we morf011o~e, odnootn.o funkci0111Ja!:Ln!e poilisemije kakav je pokazan u sljedenjim stihovima u oblilru gurub:7

~_,_;ll .u: 01~~1 ~)~l 15}1 ~~lJ.)~ ~; ~J ! ~J ;t'~~~ e' J '~->'.u J JJ. ~;1 ~J;,jl ~~\tl ~.4 ;.r;;.; .r ~- k~ J lj~

Razlika u znaenjima toga oiblika objanj,ooa je na sljedei nJain (na is1Jo3 sfl:r:ani): .:.!~lJ ;.).ll ~l )~l_,~ J ~j t~ J~! J ~l '-:'J} JJ\11 ~Jji\;

~l ,t".jtl~ J ~jr-': I mnogi drugi oblici mogu ova~o vrirti po dvije i vie funk-

cija, odnosno mogu imati po dva ili vie funkciooalnih znaenja, ali ne~ o!VIO bude doVIo[jno kao primjea-, pogoitov'O zato, to se ovim slu-

ajevima ne mislimo ovdje baviti, klalO to Sllllo. umtalom, i ranije naglasili.

Da spomenemo dvdje i prividnu nmllg!Omanost raznih olblika pisanih n:a isti nain, ukoil.iJklo se ne obiljeJe wk!aili, to je redovna ~ojava u arapskom pravtopisu. Tako, npr., piiSani oib1ik y~ (ktb) moemo itati: kErtebe, kultibe, kutu!bnn, ketbuiil, itd., :t.o, dakle, pre-douje razlii,te morfeme i 1lo ne samo po S'VIom izgovoru, nego i po znaenjima, samo to im je grafija obino istovjetna, pa su to prema tame tzv'. homografi8 (te bi se ova podava, sa gledita semantike,

UpiOO'edi o tome OO klare: N. V. Jumenov- Grammatika. titera;turno-go arabskogo ;azyka, Leningrad 1928, str. 22, 9 v.

O obliku fu'ill vidi, npr.,: W. Wright, A gro;mmar of the Arabic language, Translated 1lrom the Ger-man of Caspari and edtted with nu-merous ,addiltions and oorrections by W. Wright. Thirrd . edlirtlion by W. RoberilSOI!l Smilth and M. :J. Goeje, Qambniidge 1955, :VoLume I, stil:. 205 -206, 304, VI.

" Citirano iz djela~ C:eliilu-d-din ES;..Suyi1ti, Et-Muzhir fi utilmi-t-lu-ga.ti ure enwiN--hii, 'tampano u Ka-

iru 1325/1907, SIV. I, str .. 222. Prema defilniCJilj, koju dalju Pei-

Gayl!lor, dlbid., str. 92, za tilje ho-mograph, tad se izraz ne bi u pot-punosti mogao odlnooilbi na ma araP-ski primjer, jer ond. ~am za homo-gmf rovak:Jo: A word idenrtooal in written form with another given word of the same :Lainguage, but en~ tirely diferent in. ~. sound and meaning. Navedene ~ rijei su nalime etitnoloki povezane, tj~ nisu

razl:i:iite i po svome porijeklu, kako se istise u gQmjoJ denndciji za po-jam homogra:fa, inae bi one. odgo Vlaa:'a1a naim primjerima.

lO Teufik Mufti

mogla moda naJZValti gra:filmm polisemijom, tkojiO!m se naravno. ne moemo baviti u ovom radu).

O POJAVI POLISEMIJE

Jedna od funik:cija ivog jezika sastoji se u tome da slui ra_.. mim indi'V'idualnim ciljevima pri iZII"aavanju najcratzliiltijih misl. i osjeanja poedin:aca. Meutim, kako ljudii. ne ive poijedinamo, nego u manjim ili veiin drutvenim zajedln1cama, :to je i najvanija uloga jezika da o!IlliOigui to 1ake i boJje spol!'a:z.Uffiijevanje lanova zaj,ednice, koji se Itim jezikom slue. Meutim, svi pojedinci, kao i zajednica u lwjoj .i.ve, podLoni su neprestano r'aZJD.im uticajima i promj-enama, lmkio u sebi samim, tako i sa strane, kod e se kreu u pravcu postepene, a povii1emen:o i ubrzane evolucije u >toiku histo-rijskih zbivanja u svijetu. Da bi j-ezik mogao ii uilm!I'ak s tim stal-nim razvojem kako ma~terij1alne, tako i duhovne lrul1ture, mo:ra i on da se neprestano mij enja, moma da imalarzi sve nova odg1ovamjua sredstva pomou kojih bi d.zmavao sve no'Ve i nwe pomo!Ve da bi takio s uspjehom mogaJo sluiti polllreba.ma ljudskog drutva koje se od njega trae.

Lelmiilm boigatswo i izraajne mogunosti j-ezika, ma kalro bili veliki . l'!aJZnovtr'Silli, ipak \SU ogranieni i nedoVIoil.jni da adekva1t.no 1 u po:tpUJnJosti O'ZD!ae sve predmete i da iz.mze sve pojave kaje se oituju u stvarnosti, a p01gorLovo tim manje, to se sve u njoj nalazi u stalnom polwetu, vjiOC'Ill'Oij mij1e111i i ramodu. Da bi bar dje1imiooo mogoo U

O polisemiji u arapsk9m jeziku 11

k-rog stanja. s obzirom na strukturu nae svijesti i njene sposobnOISti zapaanja kako 'Ulllllltranj~. trulro i vanjskog .svijeta, da je j na jezini izlmz, prilagodavaj'U.i se takvoj stvarnosti i nastojei je ~ vjernije adrarziti, poprimaJO maetnja koja su es1;() wlo iroka, ko-leblji"V!a, n-ejasna, li In!IliOgbZnana. _

Ljlllldsk.aj namvi pdroena je sklonost da se kree 1ind.jom naj-manjeg 'Oitpora, to se na podruju jezika, . izmeu ~. IO

12 Teufik Mufti

upotrijebiti u maenju umrije!ti, ub!lafuiVajui neprtijatnos:t pre-dodbe, ~oja bii. se izazrvtala ako bismo upotrijebili rije koja prvo-biJtno ima to posljednje maeiD.je, kao itO je, npr., rije mate il~ neki njen sinonim13

Meutim, klod. figure ironije odnos pojmO!Va temelji se na su-p.rotnOISti njihoiV'a sadraJja ~ to samo tako da se rije sa pirVIObitno po'Zitivnim znaenjem upotrijebi u negativnom smislu.

Nekalda je za promjenu znaenja

O polisemiji u arapskom jeziku 13

GCJVIorei o sinonimiji, spominjali smo i tzv. aQ.dad15, tj. XlJecJ. sa po dva ponajvie sasvim oprena znaenja. To su, karo istie Es-Suyiiti, samo jedna wsta muterek, ltj. rpolisemni'h rijei. Pojavu njihovih suprrotn:ih znaenja tumae neki tako da se u jednom ple-menu javilo jedno, a u d:rug:om drugo, Oipreino znaenje dJO!tine ri-

jei, pa se kasnije putem uzajamnog preuzimanja te iSJte rijei ooa poela upotrebljavati .sa oba ta maenja u oibadva plemena16

Ovakvo tumaenje poiStanka suptriO!tnih znaenja jedne te iste rijei moda bi s:e moglo prrihvati!ti za izvjesJJ!e pojedillliaooe IS!luajeve, ali bi moda bilo bo~je 01bjanjenje ove pojave ,traiti u samoj njenoj biti, ocmoono pril'!Oidi ljudske svijesti u lrojoj se i.slbo sponrbano jav-lj,aju suprotnosti jedna poll"ed druge, oiVjeik je navikta'O da sve stvari. promatra u svijetlu Imntra:sta, pa mu u svijesti i nehotice dolazi do asocijacije oprernih oooibina predmeta i p10ja\na u svdj1tru, te im on stoga .isJto logiki nekada daje i jedinstven jezini izraz.

S1illlo bi tumaen j e moda treiba1o potraiti i u V'ezi s upoillre-bom izvjesnih duala u k10jih je kao naziv za odrleene dvojne pOlj-move prevladaot dualtni oblik izveden od imena za jedan od dotinih pojmova. pa onda taj dual oznaava isltodoibno oba ta predmeta ili obje pojave. TI p!'edmelti, odn'osno pojave na neiki su nain vezani i u srtvarnoolti, a neikada su sasvim opr.eni jedini drugim. Ovdje bi-smo rn:aveli jo nelwliko 1talkvih duala: el-a~an- dan i no (lili jutr'O i vee'); el-mi~ran- Kufa i Ba\SII'a; el-ebyeQ.an- mlijeko i voda (ili loj i mlijeko, hljeb i voda, so i hljeb, i dr.); er-rafidan - Eufrat i Ttgris, i1Jd .. Za mzliku od a

14 Teufik Mufti

Semantike promjene mogu se promatrati i s oibzirom na oibim, kvalitet ili intenzitet :maetnja polis:emnih rijei. U vezi sa sin'Olli-miJom bilo je gmrora i o 1lim vrstama promjena znaenja, naime o proirivanju i suavanju, poboljavanju i pogoravanju, te pojaavanju i slabljenju prvobitnih znaenja rij00i19 Kao i pti mijenjanju gra-

maJtike v:rijedn'Osti, nOIVa zna1elnja nastala usljed o!Vih promjena mo~gu se vezati za pojedim.e rijei samo privremeno, a nekada se opet :tlliO>g'U usta!liti uz i11V'j1Sille rijei, upotrebljavati se uporedo sa starim

maenjima tih rijei, a ponekada ta nmra znaenja :mJOigU i po1tpuno potisnuti stam, tle tairo sama ostati u upotrebi. Ovim smiO htjeli uka-zati na vilta.loolst :n::IIOOda veine rijei koje 10\Sitaju u ivoj upollxrebi u toku vijek01va, pa i du2Je, ne gubei se gubljenjem pojma za ikoji su ranije bile vezane, odnOOil!o s nestajanjem samog predmeta ili po-jave oznaLvane tom rijei20 Za arupski jezik neka nam u vezi s reelnim poslui samo jedan prim~etr. Rije debbabelt je u starijem periodu oznaJava[ Oldlr!eenu orpsad,t!u sprnvu, kioja je ve odavno izala iz upo;weibe. Meutim, nesrtankom te spmve nije se izgu1bila i sama riJe debbabeit ille!go s'e i danaJS !UPOrtretblj,avra u znaenju: borna kola, 'took, tj. Ita je rije do0ivj,ffia izvjesnu semanti iku promjenu koja je opet :sa svoje Sltrane nju sauvala .od zaborava21

Nekada se novo zmruoenje, primijeniO iz strain og jezika, tak01rei nakalemi na dOIIDiau :rij!e po anal10gd.ji razvi

O polisemUi u arapskom jeziku 15

mova28 Ta mogunost semantikog mijenjanja naroito se i svje-sno :koristila, kao ilo se i danas mnogo 'lroristi, pOII'ed drrugih Jezinih sredstaVIa i za stva:ranje strunih na~1.va u svim gmlll:ama nauke, tj. za izradu naUIlle termin'Olloigije, a~li se ona svaka1lro lkio!risti i u dru.:. gi,m oMastima ivota, to se :narotto mpaa u savremenom Jm.jiev-nom jeziku. Sada bismo naveli nekoliko prim:jera (u prijevodu) koae d:aje Jozef Bie1awski za neke termine i d:ruge Tijei lro1e su doiv-jele razne semlUlltike promjene u raznim pertodima raivi'tka atra:p-skog jez:ka:24 Bar~ l. munja, 2. letegram; mirwal).a - l. lepeza, 2. ventilatllor, pxopeler; ~fun (-a) - l. kDii'ije:n, porijeklo, 2. bak-terija, mikrob; ala l. a) oriUe, b) organ, ud, 2. stroj, maina; kafila - l. karav:ana, 2. koovoj; magalla - l. rukopis, 1mdeks, 2. asop~, revija; garr- l. komadi, trun, 2. atom; yanbu' - l. izvor, 2. ge-neroltiO'r; mi~lla- l. veliki atotr, kiobran, suncobran, 2. padobmn; sayyara- l. a) karnva;na,, b) planeta, 2. automobil, itd.

Promjene znaenja UJOp:e, a u verzd. s njima i pojava p01Hsemije, posljedica su raznih endogenih i egzogenih sila25 Koje su od njih i na koji nain djelovale u pojedinim sluajevima, mora se nair'avno proo:na;t!rla1Ji odVIOjeniO za svaki od njih, ialw postOlje izvjesni opi principi na kJO'jima smo se dosarna zadravali. Uikra:t'lm bi se moglo

rei, pcmavljajui :ranij:e iztraelllu misao, da za tumaoonje pojave novih znaroelllja treba uzimarti ru obzir ne samo prvolbitmo znocenje dotine rijei, tj. nj-elllu ISe:mantikJU sibranu, ne1go i njen oblik, tj. njelllu ~lrustiklu primdu, rte njenog tv01rca, tj. bilo poijedinca, bilo drutvenu zajedln.d.cu i to kako s IQibziTiom oo nj,egovu psiho1loku strukturu, tako i u odnosu na olkolnO'Siti pod tkojiiJ:n.1a se stvaJ:a'O novi pojam. Jednom rijti u

nj~oVIom pri'Iiodnom ~1liZVoju, tj. upravto onako lkailro se on reista odvijao u stvalrnlosti. SaJ!IliO tako bi se moglo doci diOI potpuno tanog rjeenja, naravno, ako bi se pritom sluilo odgovarajuim sred-stvima. Teorija i praksa morale bi se pri ctome uzajamno potpomagati, a sve to u SVThu kldrisne primjene tako postignuJtih reru1tata.

Prije nego to btsmo spomenuli ba:r neto o :lrorti.enju prou-avanja poil.isemije u nekim sluajevima prim'jene jezine teo

16 .. Te~ik Muf~ .

se rawila iz vie pilVQbitn.ih zna~;nja, tj~ da ~zapraV!() radi o .vie rij~i koje vee zajednik:i. oblik26, . . . . ~

\_.J lit L> ~r ~;.i:u ~ ~._; #\:!'.~ fo7 ~~J~~. JJ\It; ~~ ~ Jl:liJ r.j;\:JI ~IJ.I r:_:;;. ~~~l~~~~~~ ~.J-i J\A:!NI ~.1. ~.ill L.~ 4:-:.::ifl ~.1. J\!IIJ J\a:!.\11 ~.1. \J'~\~_;_; J ~JI~_.,.;;; ~l ~lJ~~ ~~\ll ~.JI .l;\A!I~~~;~ij ;~~.JJ~

~lJ ~.f!~ J~~~ i\~ ( i~')-~~, ~~~t~ J~~~~~.,~~~~'' ~'-bl'~ &.r' ~'"' ~~~~lJ ~~Jr.}j ~,~JI~ ~l Jj\1:. ~~J~ \Ir.#"

~'~j ).7" ~~ ~ ~~~;.\J_;; ~lj ~J ~J .\tl~~~ ~l J ~,.".J ~.JA;~..~ ~~;fi J- J:Li--' Lr JU J ~~J\1, ~J iys:::;. ~~.u' e-

~~; ~ ~ J; "l,!.)\ J J. \ll ~\:... j .Jll.i

Kairo se iz Da'V'oda moe vidjeti, figu!ra:tivna z:naenja rijel ain zastupljena su u prilinom broju i izvedena su iz najobinijeg, osn'OI\11ll!dlg njenog znaenja, tj. oko (argan vida). Meutim, ~ diosta i drugih znaenja koja se ne bi mogla logiki porvezatti s tim oonOIVIIlim, pa bi za njihovto tumaenje bilo potrebno deta!ljnije se-mantilro-etimolooko ispitivanje u koje se ne moemo uputati. :pa OV!Om mjesttu~ Ipak emo se OOIV'rnuti na neka 7IDaJenja ove rijei u v'4 s najvanJijim pitanjima upO!Webe i gubljenja pojedinih zna-enja ~jei, o emu e se go'V'Oiriti u iduem poglavlju.

Suyuti, ibid., I, str. 221.

O polisemiji u arapskom jeziku 17

O UPOTaEBI I GUBLJENJU ZNACENJA POLISEMNIH RIJECI

Bili> bi nemogue opirnije i detaljnije gOVIO!l':i!ti oiV'dje o tome ka~o i zalbo se sve upotrebljavaju illi gube ta!kva znaenja, jer, kako je istaknuto, veiina je rijOOi. polisema, pa bi trebalo ispitivati ujedno i SVIe druge T~ge upiJbrtebe i nestajanja rijei uope. NjihQIV!U upo-trebu diktiraju n:ajramiOIV'Milije potrebe i razlozi lmjti esto nisu u direktnoj veZJi s polisemijom. Te pojave obino nismo ni svjesni, makaJr ii bila svakidanja, ili bi za~aV'O 'brebrlo T~ d:a je sama upo-treba rijei uope jedan od stalnih uslova rspontan!Og jaVIljanja i odr-a'Vanja polisemnih rijei, je:r veina rijei po SVIOijoj sema;ntikaj primdi posjeduje maguooost da postanu ;polisemne, kako se to moglo vidjeti u VleZli s rOIV'Oirn pojavom. Ovdje bismo ,ipak istakli neke van1:je momente koji se odnooe rna upotl'ebu i gubljenj-e znarenja

rijei u vezi s polisemijom. Osim toga postavili bismo i neka pitanja koja bi trebalo ubudue poblie ispitati.

O figura!J;ivni.m ma~enjima rijei, upotrijebljenim u sV'l'hu iz-raavooja ilntenziteta osjeanja vezanih za njih, 'bilo je dloota go'Vora u radu o inten:sifilmciji. I razni drugi ramlozi upotrebe najvanijih stilSkih figura u vezi sa semantikim p'llomjenama spomenuti su u radUl o sin01nimiji27 Detaljnije rulaenje u pitanje upotrebe tih fi-gura spada prveiilStveno u domen stilistike, te se stoga pitanjem oso-bito estetskih raziloga upOibrebe rijei ne biiSmo mogli posebno ba-viiti na rovom mjestu. Ipak bismo istakli da ti razlozi forme imaju

takoe Zln'aJaJja za ouvanje izvjesnih znaenja polisemnih rijea up:mvo z:bog njihovog vanjskog lika, koji se lroa:'isti /Za izlraavanje odreenog ritma, rime ili neko,g drugog zahtjeva estetike i to ne sama u poezijed.inih zn111enja poJisemnih rijei kakO> me-

Uporedi: Mufti, Uvod ... , str.20-21. Prilozi za orijentalnu filo(ogiju 2

18 Teufik Mufti

u:sobno, ta~o i prema znaenjima drugih rijei uope, a koji 'Ultiu na rtJo da se neka od tih maenja odravaju, dok neka opet prelaze na druge rijei, mijenjaju se djelimino ili potpurno iezavaju. Tako

e se znaenja neike poil.isemne rijei, lroja su semantiki povezana, tj. koja imaju zajedniku osnOIVU, a marnje ~ izrnijansimna (kao. npa-., spomenuta rije qa~, ne mimajui narnvno u obzir njen homo!nim lati:nskog porijekla) lake. odrmvati uz tu rije, tj. bie postoja.nije (:naravno uz pretpostavku postojanosti njenog osnovnog znaenja), nego u sluaju kada su maenj~ semalllltiki nepwezana, kao, npr., ona znaenja rijei 'ain koja se ne mogu logiki lako ili nikako do-vesti u vezu odn:osno i:2lV'IeSti iz njenog spomen'Uitog temeljnog ma-

enja. Ranije smo spominjali figulrativnu upotrebu rijei u vezi s afetk-

tivno6u. Meutim, figuraJtivna zrnaenja ne upOitrebJ.ja'Vaju se samo za izraavanje intenziteta osjeanja vezrunih m :njih, nego i za !ispo-ljavanje i izazivanje osjeanja kako estetskih tako i Tazrnih drugih. Osim toga, usljed figurativne upotrebe 'ljjei, riasiatiunova znaenja, koja nisu naroito, odnosno nikalro afeikitivno obojena, tj. javljaju se i isto intelektualna znaenja rijei28 Kako su figurativna zna-

enja polisemnih rijei semantiki manje vie dotbro povezana za osnovna zbog same njihOIVe meUSOtbne logi~ke vare, ro e figura-tivna znaenja biti tim vie rpos1tojana i uobiiajena, to su oooovna

znaenja dorti:nih trijei ISitalnija i ea, poreid SIVih drugih rarziLoga koji na~au figwrativnu upotrelbu :rijei. Budui da je ta ilportlreba vrlo eSita i, zapraiVo, sasvim redovna j>eziooa pojava, to je ona stoga jedan od_ najznaajnijih uz.rokia pojave poJ.isemije, odnosno odra-vanja mnogih znaenja polisernn:i:h rijei.

Postojanje jedne ili vie rijei, katie imaju batr neka znaenja izvjesne polisemne rijei, tj. jav~janje njenog sinonima ili vie njih, .moe svakako djelovati u pravcu smanjivanja broja znaenja te poli-semne rijei, pogortovu ako su ona mnogobro(jna, pa makar bila i se-mantiki s!'lodna meusobno. Njeni sirumimi prewzima6e poJVTemeno, ili e uzeti i za Sltalno pojeld:ina od tih znaenja, a prvenstveno Oll1a

ko~a su semantiki urla~j1llija od osnO'Vnog znaenja dotine poli-semne !rijei, a pogOitovu aw ona nisu logiki vezana za to temeljno

znaenje. Prema gom.jem, kvantitelt, tj. mnotvo znaenja neik:e rijei

.samo po seibi, tj. bez oibzira na njihorv meruoobni kvaliiaiti'Vttli, se-man.tiki odnos, utie na to da se izvjesna polisemna rije ne up-trebljava u siVim swjim znaenjima u jednakoj mjeri ili u nekim od tih z:nanenja i nikaik:o, budUIi da . ta znaenja prrel.llmllu druge, ,srrronim:ne rijei ikoje imaju po jedno, odnoiSilo manj.i bmj znaenja. Tako, :npr., rije 'ain ima i: znaenje iwor29 S obzirom na nj.enru .pollisemnoslt, a da bi se. precizirala up01tlre1ba upraVIO 11Joga ZiliaJenja, moe se, npr., 'l"ei 'ainu: ma' ili sl., od!nosno moe se upotrijebiti

rije lwjoj j'e to znaenje (izvoc) !()SIIlovno, kao to je, npr., u riei yenbii' ili koji drugi sinonim toga znaenja .

~ Takva znaenja spomenuta su np.r. kiOd P. Skoka, lilbid., sk. 262.

.. To znaenje vlidd npr. u :ranij1')m citatu o rijei 'ain ili u bi1o kojem veem ampskom rjeniku.

O polisemiji u arapskom jeziku 19

U vezi sa statistikim i:spirt1vanj em i no:rm:ixan~em V'Oikabulara sa~remeillOg arapskog knjievnog jezika trebalo bi svak1am vodiltli dovoljno rauna i o frekvenciji ~aenja pojedinih polis:emnih ri-jei, a naroito kod najeih rijei i onih sa veim brojem zna-

enja, a ne bi se smjele tret:tra1ti kao rijei samo s jednim mae..:. njem30 Bo mogunosti bi! se znaenja poilisemne rijei, !roja imaju malu frekvencijiU javljanja, o!biljeavala rijeima koje se ei:e Hi

iskljuivo javljaju u tim znaenjima. Za primjer uzmimo 'opet rije ain. Ona se, kak1o smo vidjeli, moe upo1tri~ebiti i u znaenju rijei uhoda, to e 'V'jerojartno biiti ll"jei slua,j, pa e se za to Zllla!nje ee UlpOflrebljavati, npr . rije gasus ili koji drugi si:n:olllim, kome je to osnOIV1Ilo znaenje ili inae koja ima veu frekv:enciju roga ma--enja nego rije a:im.31

S obzirom na poHsemiju, a i inae, vidimo, dakle, da je vano ispitivati i frekvencije javljanja sinocima kao i sv.ih rijei uJOipe, a posebno njihovih ZJnaenja. Ti bi se ,reziUltati, po!red OSitalog, naro-

ito mogli kori\Sititi pri izra'di naune te!I"minologije Ikao i inae u radu na noo:miranju leksalrog bogatstva savremenog 'klnjie\7'IlJblg

aTapskog jezjka i u drugim oblastima iwrta uope82 Iz svega ovoga moe se uvidjeti lmrisnost ispitivanja upotrebe i gubljenja poui-sem:nih rijei kao i pojave polisemije u cjelini.

Sada bismo pak preli na neka pitanja o posljedicama pojave poil.isemije na druge pojave u jeziku. a ujedno bdismo spomenuli i neke momente llroji ukatZJUju na vanoot prouavanja o:ve pojave.

VAZNOST PROUCAVANJA POLISEMIJE

Pojava polisemije ima svoje pozitii'Vlile i negativne pos[jedice . .Dosada smo promart:raJ.i, uglavnom, samo njenu po!Ziltivnu stranu: udovoljava!llje poitreli>a pri izraaV'anju individuaanih misli i osjea-

Sta!tdstdkiim ispdtivanjem saJVTe-menog arapskog jezika bavi se, nprr., rad: Moshe Brill (uz saradnju D. Neusta:dta i P. SahUISIOOr~. The ba-sic word list of the Arabic daily -newspaper, Jerusalem, 1940. Na sta-

tistiko,j osnovi mden je i rjenik: Charles Pe11at, L' Arabe vivant, mots arabes ,g.roupes d'apres le sens et vocabulaire fondamental de l'ara-be moderne, Pall"is 1952. O :normi'I"a-nju vokabulara savremenog aJI1aP-skog jezika govooi, pored OS'tlalog, i H. Wehr, ibid., u ~ str. III-XI.

81 Potvrdu toga ZI!Ulena nad e-mo, osdm u naem citatu o rijei 'ain, npr., i kod Malufa, ibid., str. 568, iH k.od Wehra, fbdxi., SJtr. 594 ild drugdje.

P!!

20 Teufik Mufti

nja, te pri meusobnom spmazumijevanju u 01kviru drutvene za-j'ednice. To se vri 01bHjeavanjem n

O polisemiji u arapskom jeziku 21

jez1cmm s.redsli-vima, bilo je opirno gQiVIora u ,radu o sinOIIl.imiji. pa se stoga neemo ovdje pooovo baviti

22 Teufik Mufti

pomou rijeci el;l:ad namjesJto .regul, i d.r.)39 Jednostavnosti ro-

lto str. 40 i 43-44, gdje e dalt pre-gled semantirlrog !m2'JV!Ojla td h kori-jena d n}i!hovih deriJv:ata, poliazei od lronikretlne ailrustike predodbe i

gmnajui se nekad d u saBIVIim uda-ljene. apstnaktl;ie po~ ...

O polisemiji u arapskom jeziku 23

i taj proces tee ~ prestanka. Staro i novo sve se vie diferencira, pa :su, pored ootal01g, te pojave od uticaja i za stvaranje dijalekruta, a nekada i novdih jez:i:ka iz starih. U toj stalnoj mijeni, rijeti su obitno VT!lo postojane, ali znaenja ve:mm:a za njili, aikJo im 'OtSno,va i ostane sauvana, ipak su esto u mnogom pogledu nestalna, prelaze s jed-nih rijei na druge, pnilagoavajui se 01nome za -to .se upotreblja-vaju u stva:rnooti, pa bi se moglo rei da se moda nijedna rije nilk:ada ne up011;rijebi ni dva puta u potpuno islbom smislu. Rijei su dakle u neku rulru po prirodi polisemne ili zapravo one takve ti mo-raju biti zbog sveope nest:atlinoslti i p11omjenljiVIOISii svega u svijetu stva:rnoslti. Nje~ovo beslronano mnootvo pojava moll'a da se dzra2li

pomou w1o ogrrunienog broja rijei, pa makar- oo blio i tako ve!lik kao ~to je sluaj u atrapsklom tkinjievnom j~ i maikar te II'Ii.j.ei mogle dalje o1ocarovati. manje ili vee slooene cjeliine, lwjim:a se bavi sirnrtaksa. To ovdje nismo uzimali u obztir, jer bi zahtijevaLo zaseban sbudli.j, dok smo se mJi. bav\i.l'i samo pitanje>m poilisemije po,jedinih

rijei ~ olbzirn na njihQIVe meusobne odnose u tim sl:OIenijim jezinim tvorevinama, kao to su razne vrste reenica, i bez obzira na pl"omjene :njihove ~tike VJrijednoSJti.

ZAKLJUCNA RAZMATRANJA

!iaklo ovim poglavljem zavravamo svoj md, to nikako ne znai da je sve reetno o pojavi polisemije u Mapslkom }eziku, uzevi u obzrur aJk i og~ranienje, k!Oje smo namaili samim: naslovom O'Vog rada. Ovu pojlaiVU smo izd'VOijili iz 'kompleksa drugih, manje vie vaniih pojava na djelu pri 'l'aZVoOU jeztika uope. Izdmjili smo je dakle iz njene pr:i'l1odne sredme radi lake amlliize, a poVl"emeno smo se donekle 01.5V'Itali i na njen odnos prema sup11otln01j po1javi .si-nOillimije, ali ne i oo oota!1e pojave, to bi svakako bdlo neophodno. ako bi se elio dobiti to jasniji i cjelovitiji pojam o :njog i njenoji ulozi u sklopu ostalih semantikih i drugih jezikih pojava. Naa sru izllaganja o njtoj poprimila, srt;og~a, ogr.anien i prilino uopen !ka--rakter, jer nismo, osim toga, obraali ni posebnu panju na speci-

finosti u vezti s pojavom polisemije u aa::apskom je~ Ukoiliko se U'op6e moe gov:Oirilti o nekim specifinootima, mtiljenja smo da ih u pogledu opih pll'lincipa zapravo i ne bi bilo. Kako smo se mi ovdje bavili upravo itilm. oonorvnim pitanjima, ne zalazei u detalje, rad je Ollllda mora!o poprimiti sueniji i opelnti:tiji karakter. U i~jesni!m bi se detaljima u aTap.skom jezdiku svakaiko mogla nai po koja specifina cma. P{)llleku smo od :njih li spomenuli, a ovdje ibismo to ponovo istakli i navali jo neke misli u vezi s .temom, OSlVII'IIliUV'i se 'Uj:ed!no na dosada izloeno i to n:ruravno samo u osnorvnim lirnijama.

Da je poHsem'ija, promai>rana u cjelini, opejezlina sema:ntli'ka pojava, dovoljno je istaknU/bo naiSIUprot mil'jenju, koj'i bti se moglo dobiti na osnovu oiltata G. Zeidana, po lwme bi ona bila ne!ka osobi-tost arapskog j.ezi!ka. I cifre, ,koje on rrav:odli u vezi s njom, imaju, svalkako, relativnu 'VIrije'Cll!l!OIS

24 Teufik Mufti

cima, a u nekim e od njih prosjean broj znaenja pajed!irndh poiserrmilh rijei! Mti vjerojatno mnogo vei od prosjeka u arapskom jeziku {lk.alo to je, npr., s1uaj . u kineskom jezilku i srodnim mu monOISilrubin:im jemcima z:bog znatno ograiil:ilenog br!aja posbojetml

rrltj-ei u njima). Jedna od naj;z:naajnijih injenica, koje idu u prilog pojavi

polisemije, 'bie svakailro opa sposobnost rijei da se, taJlrore1, l"e-dovno mogu upOO;rebljavatti u figurativllOOl smislu i da pored svJQg osnovnog znaleln.ja mogu u najmanju l'IUku dobilti joa po jedno, a velik brtoj !l'ti:jeil svakallro i vie. 41 Mogunost tallwe upotrebe javlja iJe u zavisnosti od same prirode ljrudslroga dma, te prilrk:a pod ko-Jj u yezi s njendm uticajem na ouvanje mekih rijei u flrtalnc.uskom jeziku M . Schfute, ibdd., st!l". 130, kae ovako: Un lallltre facteuir imporltant de la

uree des :molls est le:Uir aprtii.tude l se preter a plusieurs sens, leur polysemie. n en est bien peu qui ne Yep

O pol.isemiji u arapskom jeziku

toga nekada tn. ej a:smo i nepotpuno percti.p2rr-a. ZaltJo je sasvim prirl da i odigrovarr-ajuln j,ezini imrazi imajru takoe kompleksnu narav, tj.

rijei (kao i vee jeziine cj-eline) ob1no su po svome ma:enjru poili-semne, a esto mogJU oi1ti i sasvim neodreene i nejasne u odnosu na zahtjev ikodim bi se Old njih traila vea precilznos.t pri odraa-vanju imjeniooog stanja ru stvairllom svijetu.

Veze izmeu rijei i nj,ome omaene sadrine u stvarnosti mogu bilti nekad vrio slabe s oibtzd:r01m na prvobdltno znaJenje :rrl.}ei kao to je, npr., upotreba vlaSttitih imena kao nJaz.hva za ,rnzne predmete i pojave u svrhu njihove indiV'1dualiza'cd:je (koo to ISU, npr., n:a'Zivi mtanova, ulica, brodova, itd.), gdje se ma koje takvo ime iz vrlo

razliitih razloga moe dati ma kojem predmetu ili pojavi. To novo ztrraenje odreuje se samom 'Upotrebom, USita[j'1l!im obitajittna u vezi s tim, te raz:novnmim oko,lnoo,tima 01bzirima. S]ilno 1lome same drutvene potrebe preciziraju ire, openitije Ztna-enje izvjesnih

rijei i izraza kada se oni upotrijebe kao vlastita imena (to je tzv. antonomazija), kao to smo imali sluaj duala el-mi~ran. On bi prvo-bitno znaio dva (glavna) grada, ali mu je u svoje vrijeme upotreba precizirala, suzila znaenje, te je tada oznaavao samo gradove Basru i Kufu, ali bi danas taj dual, promjenom prilika, morao oznaavati neto drugo, neke druge gradove, ako bi se htio upotrijebiti kao vlastito ime.

srima e zavtilstt'l!oot zna'ernja od same ll.liPOibrebe tr olkoiLnooti u kojima se ona vri pootojati li. kod 'ostalih protmjen:a gralma~tike vr1-jednoo'ti rijei (vrste, mda ili funlkdje) Jroje smo !I'anli.je samo 'UlkraJtkP spotmenullii1, ali: s:e njima nismo ovdje poblie bavili, }er ibi to trebalJOt

oib['ali.va1ti u za:sebn01m !I"aidu koji bi se haJVio funkcionalnim Ztnarenjim:a irijei i njihovim p11oonjemama u vezii sa Sll."'Odnim pojavama.

Natsuprolt ramije reenottn, ljiUdsika svijest spooolbllla je ta:kJoe da zapaa stvari nekada vrlo jasno i u pojedinostima, emu je :na-l'IOIOiJto s!kl1oma u poet:nom staldii.ju svoga razviJtka (mislei pr:iJtolm n'a :razvo1 ovjeka kao vrste, a. ne kao jedinke). U tom periodu nera-zvti:je.ni: ljllldJs:ki d'lllh ikao da je v:ie anailiiltian, ~ajui odrelene poja,ve i predmete u svijetu dko sebe, pa i u sebi samom, vrlo jaml!O, alJi odvajano li. pojedi:nai:n:o. Ol1n::ini njegove percepcije mogu dopri-ni}eti :t klimatske 1 geografSke priHke u kojima se razvli.}a. Taiko je, npr., vjei'IojatnJo vedm i suna!Ilio podneblje u pustinjama a~ra!p.Skih ::remalja porzitiv:no djelova.o u tom smislu. Pored najraznov:rS111~jih drugih olmlinosti i urti.carja i to je izazvalo potTebu stvall"anja mnogih rijei da bi se njimla mogLo ozna!iti :to mnot'V'O Slitnih i pojedina~nih predodbi. Uzevi: u o1bzir i Tame mOig!Unosti 1;viol!'he novih rij-ei i ablika !koje je poojooovao, arapslld jezik je, u VtetZi sa svim gore re-

erum, ve vrLo rano stvorio noobitno bogaltu zali'hru rijei i oblilka sa mnog0S1truk10 ilzid!iiere:nciranim znaetnjima. U prilllog tog diicfe:oon-dranja i illlobilja 1ila je i plimooska podvojenost A:oopa, te je jezJiooi razvoj 7Jbog tloga ~iao domekl'e u svakom plemett1u svojm za:sebnim putem, kreui se naravno u pravcu stvaranja posebnih dijalekata.

NiaS~Uprot torne, meuplemens:k:im dodirima i astva!l'le!lljem po1litikog ili kruJ.tu:r1nog jerlinstva tr:amih plemena, ikao protutea procesu dlife-ranci!l"anja, oj1aao je SU!PI'

26 Teufik Mufti

raziJ1o stvall"81Iljem zajedn!i.Okog knjievnog jerzika u !kome se zatim taj proiCieiS asinlili,ranja i nmmilt"mja poeo odvijati brim tempom. Dobi.VIi bogalto nasljee rijei sa oibiljem iako esto detaljirli!ranih znaenja, a porE*i tolga i sam oibra7ru:jui n

O polisemiji u arapskom jeziku 27

Having stated in the introductory part some phenomena that are not to be confounded with the phenomenon of polysemy (e. g. with homonymy), the author first deals with different cases and fundamental causes of the cl'leation of polysemantic words. The possi-bility of figurative use of the majority of words is here stated as gi-ving also rise to polysemy. This figurative use is realized by so-called stylistic figw:-es Otf speech such as: metaphoc, metonymy, liirotny, synec-doche, hyperbole and so forth, but this is treated here only briefly and with references to the study on syoonymy in which it was expounded with m'Ore detail. In thd.s chapter the problem of the emlution of single words each having opposite meanings (so-called aQ.dad) has equally been touched 10n, as well as the apparition of a particular kind tof the dual (in connection with the phenomenon of tagli:b), both of which are carnctedstic of the Arabic literary langu-age, bacause of their commonness in it rather than their mere exi-stence, for the former ca:se is encountered in other languages, too, even though in a considerably smaller degree in some of them.

In the next chapter there is word abtout reasons for the use and causes of the disparitilon of meanings of single polysemantic, words. All that depends upon various intel>ectual, aesthetic and other needs of a social community using the language in question as well as upon the constitution of the human conscience on the one side and upon the semantic structure of the particular langauge on the other. At the end 10f this chapter the necessitiy for a statistical research of the frequency of meanings of polysemantic words has been here po-inted out. This is, in addition to the :rtest of the problem, especially important for the study of synonymy as well.

In the following chapter the consequences of polysemy and the importance of its study are considered. The influence of polysemy on the process of symnymization is being pointed out as one of its most considerable consequences. As regards the study of polysemy, it has furthermorte been emphasized as being important for the reno-vatilon of the lexical store in general, especially in connection with the creation of technical terms in various domains of life, particularly in science, which is of great importance for the development of con-temporary literary Arabic.

In the last chapter of the study some final concluding tho-ughts aTe presented on the phenomenon of polysemy by reviewing all that has previously been said only along some general lines, pmntig out the interrelation of semantic phenomena, of synonymy and polysemy in particular, their dependence upon psychJological factors on the one hand, and upon events in human society and the world of reality in genertal on the other. In the end the necessity was once more stressed, especially as regards contemporary literary Ara-bic, ror a more extensd.ve and deep>er study of this phenomenon in connection with other semantic phenomena in particular, and lingu-istic ones in general, for the purpose of a practical application of the result..c; of such research both in the field of language - primarily by the standardization of the vocabulary 10f oontempor:tacy literary

Ar~bd.c - and pOSISibly in the domain of som>e cognarte non-linguistic sphere of investigation.

Dr HAZIM SABANOVIC

MU$'fAFA B. YUSUF AIYUBI AL-MOSTAR! Biobibliograjska skica

U IJlliru lbiolsansik:Jo~heTcegoiVakiiih pisaca, koji su svoja nauna djela pisa.J.ii. na arapskom, turskom i perziskom jeziku, vrlo ugledno mje.SJto zauzima mostarski muftija i profesor Mustafa Ejubi ili Eju-bovi. Potpuno mu je ime Mu~tafa b. YiiSIUtf b. Murad Aiyiib1 (Eyubi-zade) aJ.-MootarL Pod tim imenom on je po~at u naunom s;vfujetu dok je u SVIom zaJV:iaju pomatiji pod nadimkom S e j h J u j O (- ~aih Yiiyo). On je bio najplodniji pisac na prelazu iz XVII u XVIII vijek i jedaJn od najm!a!rkanrtn[jih figura u muslimanskom krugu inte-lekitwaJJnog !irvota Bosne za sve vrijeme cvjeltanja hi'lamske obra:zJava-nosti u jugoslovenskim zemlj ama.

Roen je u: Mostaru 1061/1651. godine. Njegov otac Yiisuf b. MU'!'ad bio je :p!t'lofel9oT Karaoo-begto!Ve medrese U MostalriU. Umro je oko godine 1068/1658., kad mu je sin Mustafa bio tek u sedmoj ili deveti()Jj god1ni i.Mota. Mustafa je priprmrne nauke uio u Mosltaru.

Uittelji su mu billi Ahmed ef. Op[ja, Ha!di IismaU ef. Opija, otac n!jeg

30 Dr Hazim Sabanovi

boga~tim carigradskim bibliotekama, prepisujui razna djela glaso-vitih islamskih pisaca i sakupljajui grau za svoje spise. Stoga .se. poslije njegove smrti u Illjegovoj bogatoj biblioteci nalo preko ezde-set veih djela raznih pisaca, koje je sam prepisao.

Sudei po podacima koje nam prua njegov uenik i biograf lbrahim Opija, kao i kolski prirunici, koje je sam napisalO, Sejh Jujo je osjeao svu umalosti teinu starijih metoda nastave u Tur-skoj, i svojim metOd:~ predavanja pokuavao da kri nove puteve u metodici nastave, pa je, ini se, imao i izvjesnog uspjeha u tome. Na to po malo upuuje i injenica da mu je neki Abdurrahman-paa povjerio odgoj svoga jedinca sina Abdullaha, za koga je Sejh Jujo napisao posebne udbenike, i za etiri godine obradio s njim gradivo, koj.e se i:nae obraivalo osam do deset godina. Godine 1102/1690. pokasila mu j e smrt toga uenika u koga se uzdao da e se njime ponositi. Za njega je Sejh Jujo napisao komentar Zamabarl-jevu djelu Kitab al-unmiigag o arapskoj gramntici i po njem ga nazvao .al-Fawii'id al-'abd'iya. . . Godine 1104/1692., upravo kad je Sejh Jujo trebalo da dobije. prafesuru na jednoj od najuglednijih carigradskih kola, umre mo-starski muftija Hasan efeildija, a Mostarci pozovu i zatrae Mustafu da im !bude muftija. Njegovi carigradski prijart;elji htjeli su da ga zadre u Carigradu gdje ga je ekala sjaJjna budunost. On im je {)dgovorio: Ja osjeam da vjetar svemilosnog dolazi iz Hercegovirle, i nije imao snage da ne prihvati taj zov rodne grude, koja je tada teko podnosila sve nedae, koje su pratile nae zemlje i narode u OIIlO doba najveeg i najdueg rata izmeu Turske s jedne, i zapadnih saveznika s druge strane. Mjeseca rebia II. 1104/krajem 1692 doao je u Mostar, nakon petnaesto-godinjeg boravka u Istanbulu. Po povratku u domovinu oo se s jo veim elanom prihvatio posla; drao predavoo3a, pisao svoja djela i izdavao pravna miljenja (jatiivii). Umro je u utorak 15. rebia II. 1119/16. jula 1707. godine u pedeset i sedmoj godini svoga ivota. Mnogo kasnije, godine 1247 .l 1831., Ali-paa RizvanbegoVi podigao je nad njegovim grobom turbe {mauzolej) koje i danas postoji, preko puta damije.Ibrahim:.age Sa-

ria. N~ nianu mu stoj1 aran~1r' nA.tPh; koji glasi u prevodti: Sejh Jujo Mustll!fa b. Jusuf b. Murad, roen godine 1061 (po--inje 25. XII. 1650.), umro 1119. (poinje 4. IV. 1707.)~

Mustafa b. JUSIU.f napisao joe sljedea djela:

I U~ul al-fiqh

i .. Miftiil], al-l],u~ulli mir'iit al-u~Ul fl ar'IJ. mirqiit al-wufiil (Klju-evi uspj~ha u studiranju ogledala institucija). To su glose (l],imya) na djelo Mir' at al-u~Ul, koje pretstavlja komen:tar . djelu Mitrqiit al-wusii.l o izvorima erijatskog prava. Osnovni tekst i komentar na-pisao 'je Mul).ammad b. Faramurz b. 'All Molla Husrau at .. Tarasusi, umro 885./1480.godine. Sejh Jujo je ovo djelo napisao 1103. = 1"691./ 92. godine jo u vrijeme svojih studija.u, Istanbulu .. Prije njega glosi-rali su navedeno djelo jo. osmorica naunika (v. Brockelmann, Ge-.schichte .der arabischen Litteratur, Suppl. II, 317), ali su Sejh Juji

Mu~tafa b. Yilsufa Aiyiibi al~Mostari 31

ove njegove glase ipak: pribavile v;elik ugled meu carigradskom ulemom. (Vidi Bosna Salnamesi za g. 1302., str. 6, Baagi, n.d. str. 119).

Autograf u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu broj 3871 .(iz Karaoz-begove 'biblioteke u Mostaru br; 24). Drugi divan pri-mjerak ima Orijentalna zbirka Jugoslavenske akademije u Zagrebu br. 1404, zatim broj 1527 u istoj zbirci, koji je prepisao Mehmed b. Husein iz Ljubukog 1191/1777 godine .. Cettri prepisa imaju cari-gradske biblioteke: Suleman:iya br. 361, Damad br. 57 i 12, Damad-zade br. 716.

2. Fat'IJ, al-asrar al-mugnl fl'l-'u~Ul. To je komentar na djelo KiUib,al-mugni fl u:;;Ul al-fiqh, to ga je napisao Galaladdln 'Omar al-Habbiizl al-Babtiyiirl al-Hugandl, umro 691./1292. g. Postoje jo druga etiri komentara na ovo djelo, a ovaj, Sejh Jujin, koji je napisan 1109.-1697./8. g., nije zabiljeen u BrockelmannoVIOj Istoriji arapske literature.

Autograf u Gazi Husrev-begovoj biblioteci br. 4027 (iz Karaozbegove biblioteke br. 63) i to je jedini poznati primjerak ovoga djela.

3. Muntagab al-1),u$Ul fi ar1), muntalJ,ab al-u$Ul. To je komentar na djelo Kitab al-Muntab,ab fi u~Ul al-maQ,hab, koji se obino naziva al-~usaml, a napisao ga je M~ammad b. Mul;lammad b. 'OmM al-AlJ,sikatl IJusamaddln, umro g. 644./1247. (v. Brockelmann, GAL Suppl. I, 654). Ovo su djelo vie pUJta lromentarisali najglasovitiji islamski pravni pisci pa meu njima i na Sejh Jujo. Samo njegov komentm' do sada nije zabiljeren u istorijama arapske literaltU!I'e.

Jedini poznati primjerak ovoga djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci br. 3858, l, u koju je dospio iz Karaoz-begove bibl!ioteke br. 62.

D Stilistika

4 .. IJawai 'ala Q,awai ai1), al-islam al-Herewi 1ala MulJ,ta~ar fi 'l-maanl. Saduddln Masud (Mal}mud) b. 'Omar at-Taftaziinl, umro 792./1390. napisao je izmeu ootalih djela i al-Mub,t~ar fi ilm al-maanl o arapskoj stilistici. (v. Brockelmann II, 215) pa je AQmad b. MuQ.ammad b. YaQ.ya b. Mul;lammad al-Herewi I;Iafld at-Taftazani (umro 916./1510.) napisao glose na to djelo, a onda je Sejh J ujo na te glose napisao ove superglose. . . Ovo djelo navodi Opija u popisu Sejh Jujinih radova, ali do sada nije naen :nijedan primjerak toga djela.

5. Sar1), ala dibagati 'l-MulJ,ta$ar fl 'l-ma ani, komentar uvodnog dijela gore navedeng djela al-MulJ,ta$ar, ali ni ovaj rukopis do danas nije . pronaen. (Up. Handi Knjievni rad bosanskohercegovakih muslimana, Sarajevo 1934, 24).

m Sintaksa

6. Sar1), al-unmilQ,ag az-ZamalJ,ari fin-naQ,w al-musamma bi 'l-Fawa'id al-'abdlya. To je komentar na djelo Kitab al-unmilgag, koje je napisao Zamabarl, a odnosi se na sintaksu araps~og jezika.

32 Dr Hazim .Sabanovi

Ovo je djelo Sejh Jujo napisao u Carigradu g. 1094/1683. na molbu svoga uenika Abdullaha sina Abdurahman-pae (umro 1102/ 1690., i po njemu mu dao gornji naslov, kako to sam kae u uvodu toga djela.

Rukopisi u GaZii Husrevbegovo1 biblioteci u Sarajevu (br. 3883, prepisan g. 1094., iz KaJraoz-begove biblioteke), u Orijentalnom institutu u Sarajevu (br. 57/50 prepisan g. 1102./1691.) i u Univer-zitetskoj bibUoteci Svetoz;ar MaTkovi u Beogradu.

IV Disputacija 7. SarlJ_ 'ala ar-Risala as-Samarqand"iya fl 'l-adab, komentar ra-

sprave ar-Risala as-Samarqand"iya koje se tano zove Fara' id al-fawa'id ('awaid) li talJ_q{q maani 'l-iSti'ara, a govori o metaforama. Osnovni tekst ll1Japlis:ao je Abii' 1-Qaslim b. Abi Bak!r al-Lays! as-Samar-qandi, oko 888/1483. godine.

Djelo navodi Sejh Jujin biograf Opija, a rukopis do sada nije pronaen.

8. SarlJ- 'ala ha'fya arlJ_ Masud ar-Rumf ala ar-risala as-Samar-qandiya fi 'l-adab. Na risalu pod br. 7 napisano je vrlo mnogo ko-mentara i glosa. Jedan komentar i glose napisao je izmeu ostalih Kamaladdin Mas'iid b. I_Iusain a-Sarwani ar-Rumi, umro 905./1488., pa je Sejh Jujo na njegove glose rt;oga komentara napisao ovaj svo1 komentar.

Rukopis u Ga'zi Husrev-begovo biblioteci (autograf) br. 3974,2. 9. SarlJ_ ala arlJ- ar-Risala as-Samarqandiya fi adab li Masud

ar-Rumi. To je Sejh Jujin supeTkomentar na spomenuti komentar Mas'iid a~r-Riimi-ja.

Rukopis nepoznat. 10. Hula$a al-adab, Repetitovij o disputaciji. Dj-elo navodi Opi-ja, ali rukopri:s do sada :nije pronaen.

ll. SarlJ_ al-mub_,ta~ar ala b_,ula~a al-adab, kratak komentar na prethodno djelo. Navodi ga Op!ija, rukopis nepoznat.

12. SarlJ_ al-Mutawwal 'ala b_,ulii$a al-adab, opiran komentar istog djela. Navodi ga Oplij'a, ali n*opi:s nije poznat.

13. SarlJ_ (lJ_aiya) 'ala risala al-lJ_anafiya fi 'l-adab. 'Ac;lududin Abdurrahman b. Al;lmad b. 'Abdulgaffar a~-~iddiqi al-Qadi al-Igi

~-?ad'ari a-Sirazi (umro 756/1355) napisao je pored ostalih jedan filozofski spis o dijalektici, pod naslovom Adab al-bal;lt (al-muna:;::ara wal-hilaf), pa je Mul;lammad at-Tibdzi al-I_Ianafi (umro 900./1494.) napisao komentar toga: splj.sa koji je poenat pod imenom ar-Risala al-I;Ianafiya. Zatim je Sejh Jujo napisao ovaj komentar ili glose na gornji komentar. Autograf u Gazi Husrev-begovoj biblioteci br. 3915,1 (iz Karaozbegove biblioteke br. 152).

14. I;Iaiya al-Mostari 'ala Haiya Abf 'l-fatlJ_ al-Amir fi 'l-adab 'ala arlJ_ al-maula al-Ffanafi ili I;Iaiya 'ala al-Fawa'id al-Miriya ala ar-'Risala al-I;Ianafiya. Abii '1-fatl;l Mul;lammad b. Amin (Amir) as-Saydl al-Ardabill napisao je oko g. 875./1470. glose na ar-Risala al-I;Ianafiya (v. ovdje br. 13) pa je na te glose Sejh Juju napisao ove

Mu~tafa b. Yusufa Aiyilbi al~Mostari 33

svnje superglooe. Djelo je napisano 1095-1683/84 godine. Autograf u Gazi Husrev-begovoj biblioteci br. 3987 (Iz Karaoz-begave biblia-. .teke).

'15. Sar]), ala ma katabahu. a-Sarlf fi 'l~adab. AH Muhammad al-Gurganl as- Sayid a-Sarif (umro 816./1413.) mpisao je ar-Rtisiila a~Sarlflya fl qawi'id al~ba]),! o disputaciji, koje je Sejh J ujo u ovome djelu komentarisao. To je, kako navodi Op!i.ja, vrlo malen rad. Ru-kopis nije poznat.

IV Logika

16. Ijaiya ali ar'f.t al-Herewl 'ala al-Mu'[}ta~ar fi 'Z-mantiq. Al;t-mad Herewi (Vidi gore pod br. 4) napisao je superkomentar na djelo Sar]), al~Mu'!J,ta$ar od Sakkald-a pa je Sejh Jujo napisao ove glose na to djelo. Rukopis do sada nilje poonat.

17. Sar'f.t 'ala dlbaga al~Mu'!J,ta$ar al-mantiq. Komentar uvodnog dijela Muhta~ar-a (v. br. 16). Rukopis nije poznat.

18. Sar'f.t a-Samslya ili Sar'f.t al-gadtd dli a~Samsiya fi 'l~mantiq. Nagmuddin 'Ali b. Oma~r al-Qazvinl al-Kati:bi, umro 675./1276. ili 639/1242, napisao je, pored ostalih, Risala a-Samslya, koju je Sejh J ujo u. ovom svome radu komentarisao. Rukopis nepoznat ..

19. Sar 'lJ. 'a.la ar-risala al-Asirlya fi 'l-mantiq ili Sar'f.t al.Isagugi. Komentlax poznate arapske recenziJe djeia Eisagoge od Porphiriusa:, koju je napisalO Ebherl (umro. 663/1265:).

Ovo Sejh Jujino djelo je napisano ul Istambulu i autor ga; fe posvetio svome prijatelju Abdurrahman-pai ~ kako kae u pred.:. govoru.

Rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci br. 3874 (iza Karaorzbegove biblioteke br. 143 prepis iz 1093./1682.), br. 3675. (odnosno 473) i 3578 (odnosno, 153), Orijent :llbirka Jugoslovenske akademije br. 1407 (prepisao Mehmed b. Husein iz Ljubukog 1195/1781., br~ 1408 I) (prepisao Mehmed Saliihov iz Mootara 1124/1712). Biblioteka KHi Ali u Jrsrt:anhulu br. 661. Izd!anje: Istanbul 1316. u redalkcijli. Mehmed Tev.f:ik ef. Okia (up. Baagi, n.d. 122) ..

20. Ijaiya ala a.r'f.t al~'Aifud'iya fi 'l-wa(j,' .li 'l$amuddin .. Ruko-pis . u GaZii Husrev."begovoj hibliot~c!i. br. 3.957 (iz Karaoz-bego~ biblioteke br. 121, prepis iz 1102/Hi9L gocliine.).

21. Sar'f.t at-Tahgib al-m'antiq wal-kalam.. Komentar na: djelo at~Tahgib al-mantiq; koje je napisao Sa'duddln at-Taitazanl (umro 792/1390.). Ovo je posledinje djelo, koje je napisao Mustafa Ejubi. Ono je zavreno u :hedelju4. redepa 1118. = 12 aktobra 1706. godine.c

. V Dogmatika

22. Badr al-ma'ali fi ar'f.t (Bad') al-amali. Komentar dogmatik~ versifikacije Bad' al-amili koju je vensrif1kovao Siraguddin Alt bi. 'Otman al-Ui al-Farganl 569/1173. godine. Rukopis u Orijentalnom institutu u Sarajevu br. 57/50, prepisan 1100/1742. godine.

Prilozi za orijentalnu filologiju 3

Dr Hazim Sabailovf

l:.":' 23, I;liiiya. 'al-ii arl]. al-qasida al-liimiya Ii z~QarabiigL Glose\ na ktitnenta~r, gornje kamde @>r" 22') koji j'e -napisa' Qarabagi, wnro 942/1535. gOO.ine. Rukopis u Orijentamom institutu u Sarajevu br. nav . 237,,,~ prepis iz g. llOO.;:dru'gi primjer~, u Petrog;r~u -(v. j3rQCkelro~. GAL I. 429).,. ,

,., l

VI. -Faraicl .

24. Lubb al-farii!ig ili Risala fi 'l-fara'ig, trak:ta't o 'erij~tskom nasljednom pravu. Rukopis u Gazi Hu:srev-begovoj biblioteci br. 3860 (iz Karaoz-begove biblioteke :ltr:224:)~

25. Sarl]. 'ala Lubb al-farii'ig, .komentar gornjeg traktata o .eri-jatSk6m naSljednom pravu: A_ut6g!af 11 Gazi H: imre_ _v-:-'begvoj biblio-~ci'u SarajeVu br. 3'860, 1.: - .. : . ' . ' 26. Sar l]. 'ala ar-Risala an-'fi,as!Jf~ya fi .'~-farif/iQ.; Ko:tnentar po-~atog Nasafijevog spi~a o erijatskmn.n:asljednom pravu. Rukopis'u Gsm Husrev-begOV'Oj biblioteci u SaTa1evu or .. 3860., 2 (iz Karaoz-begove bdlb1Jioteke br. 224~). ,

vn Leksikografija 28. SarlJ, 'ala al-lugat al-maurima bi-Siihidiya~ Komentar na

perziskb-turski rj~nlik. u stihQVilna, pod naslovom ';rulJ,fa.-i Siihidi, a n,apisao ga. je Sabidi-d!ed'e .. Komentar j :e pis81Il. sa staoovita metrike. Rulmpis u Orijentalnom institutu br. 60 (prepils iz 1138-1725/26. godine. Drugi primjerak ima Orijentalna zbirka u Zagrebu, . ranije u vlasnitvu T81jJi:b ef. Saraevia iz Sarajeva.

VIU Propovjednitvo . . . . .

29. Nafii'is a1~magiil~ (fi ~l-wa'~). Zbirka propovje

Mu~tafa b. Y\isufii Aiyiibi al-Mostiiri 35

uZama' wa-u'ara Busna, Kairo 1352; isti, Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana, Sarajevo 1934, str. 22-24. Brockelmann, Geschichte der arabischen Literatur I-V Leiden 1937-1949; Udovi u Beharu l. 1900., str. 225.

SUMMARY

MU$'fAFA B. YUSUF AIYUBI AL-MOSTARI BIOBIBLIOGRAPHICAL SKETCH

Arnoillg the Bosnian and Hemegovfunian men of letters who WJrOite in various Eastern languages the Mostar mufti and professor Mustafa

Ejubi has arn outstanding pla~e. His full name was Mlli;rt;afa b. Yilsu.f b. Mw:-ad Aiyubl al-MoSitalrl and he was popularly known unex the nickname Sheikh Yuyo.

He lived in the secdnd half of 17th and the beg:i!ntning od: 18th century and has written 29 dlifferent wo:rks in Arabic which so far have not been recorded lin the histories of Arabic literature.

The author of the present article discusses the life and woll'k of the above mentioned write:r and gives the bibUography of his writings with the names of the libraries in whlch his manuscripts can be found.

DERVI$ KORKUT

, TURSKE LJUBAVNE PJESME U ZBORNIKU MlHA' MARTELINIJA DUBROVCANINA IZ 1657 G.

Medu :inlmmabulam.Q, d. rukopisima bibliioteke Zemaljskog mu-:-zeja u Sarajevu nalazi se i rukopisni Zbornik (Collectanea, t~ski mecmua ili eonJ;c), DUbrovanina Miha Martelinija. u dvije knjige., (Sign. B 1415/1 i 1415/2, Iinv. br. 9"305). Prva :knjiga (vel. 20. X 16 cm), uktori-:-

ena je u bi-jelu kou, a druga (vel. 20.6. X 1.3.4 crn), uvezana je pro:-:" stije. NW'!; tw. pla!piDer verge od koga je s'aiSUWJtjen ovaj lrodeks 'V!ide se u mzmalru od 29 mm horizontalne crte i fil.igran (Wasserzeichen) u obliiJklu kr,stla: na okiOIInitom kratku su, gore, iri kugli>Ce sloene u malu piiramidu, a dolje wak od strelice; .na V'Odoravnom kraku lijevo na-lazi se slovo F, a desno B. Cio vodenli znak zaprema prostoll' od '7;5 X 3.2 crn:

Oba :sveska Ziborlnika sastoje se od 2Jbir.ki pjesama na sr;psk~ brvatskiom, turskom i talijanSkom jeziku. Najvie ih je na srpsko-Jmviatsk!olm, a naj:rruilnje na tailijanslkom. 'I1elk!sWcM. m ova ifrli. jezlika piJSaJilla. su taUj:a!DSkom l!artlinlicom. Ima jeidna pjesmica spjevana pnjeJalnJo l1nm's!kli i snP.skohrvatski, t2N. bigatrtre, pisana VleiOlnla lijepom bOsanskom irilicom. Iz tog pdsma Mattelini je za na i turski glas h t~Zeo s1ovto h koae Talijam nikad ne ~ar1a~u, a piu ga sa.mo1 m w1dJlru neviOilti~q: u nekoldlro homJOIIliiJma li u klombinacijama sa: C~ j g, ispred e i >~i lkia:d tte konSiOIDJante treba itati kao k odlnosno g, a ne klao Oldntosno . U ovom telkstu gotovo i nema Pl"'-: znih tekstorva osim jedian: Blagosou ilroi da!Va z~ighaniln sinu, tFi recepta na srps!klohrva!tskom, nekoiliko biljelakia na ta:lijan~ i jed-na na iSkll"iVIljenom latinskom j~ku. . . . . .

. Iz !tlih sl!tnJih oUj~ S~a:Z~Daj~ ko: je autor. o\rog ~bomlika i klad je O!Il napisan. Oba pOdatka napisana su jasno na prviOlf stranici dr!uge weske Zbormikla. Po tomu bi se tru)lgld 1:akljuiii da ta sveska pratsta'V'lja zapravo prvi dio .ovog Zbor:hiika koji. p~sac .9Vdje i na drugoj stranici u mottu na srpskoihrvaltsk.oon jeziku na2Jiva LiJbro.

Na prvod strani pri vi"hu pie: 165.7.

QUESTO LIBRO m: ME MICHIEL MARTELINI ..'Ji~ ..... ..

All n~o $g.: f.U:fon$0 di.MQllo.

38 Dervi Korkut

Posljednji redak je zapisan pri dnu prve strane. Na drugoj strallli. ima motto:

TklQ sarzem p.ramem 'USbude prilategl moi nasluscbu u uieche damuie libro ouo (Tko srcem pravijem uzbude prijatelj moj, na slubu u vijeke da mu je libro ovo).

Na treoj strani autor je ponovo zabiljeio svoje ime: QVESTO LIBRO DI ME MICHIEL MARTELINI

2Jnamo dakle sigurno da je ovaj Zbornik pjesama sastavio 1657 g. Dubrovanin Miiho MaxrtJet1.lmi i da je prikazan Presvijetlom Gosp. Alfonsu di Mono. M18irtelini ruje zabiJ.jelio u kakvom je odnosu bilO prema tome gosparu:, kao to nije naveo ni u ~akvoj je vezi bio sa . . . Iii siig. Nich Mo Conte di Gooze (gosp. N ik. Mo kmezom Gu-

etiiem), lroga spominje na etvr>toj Stranici od kraja iste sveske. Ispod njegova imena napisane su aii'IapSkim slovima tri'-etiri rijei koje nisam mogao proitati. To su itnae, jedine Tijem pisane arap-skom grafijom u oba dijela Martelinijeva Zbornika.

Da je Mamelin'ii bilo vtl.aJs:telin moe se zakljuiti po njegovu po-mdiinimn: gtlt:ru: rlla1j je nacrtan na druglolj li treooj stranici od svretllm ovog dli.j,ela 'kn:jige u dvije varijacije. U titu grbova vidno! mjesto zauzima eki (talijanski martello) ka'O neke wste ideograma: aso-cijacija s premmenorn Mar.tellini.

Oslim sdke OIVIih grbova u oba dijela Zhcmaika ima i drugih i:trustracija. Nra poleini lijeve korice prvog didela nalazi se dosta uspi'O crte lae :u :razmjerama 13.5 X 6 cm. Moda je Miho Mal"telini bio brodlovlasn!i!k ili kaJpeitan broda?! Na ellJvr:boj stmnici ima slika (vel. 16 X 7 X 14,5 cm) nekog ovjeka koji je sliian Ivanu Gunduliu. Portret je oivien dvostrukom eliptinom crtom, a prikazuje mlada

ovjeka duge kose s uvojcima a la Diirer, i tankim, zavinutim br-iima.

Turske ljubavn~ pjesme u Zbomiku Miha Martelinija 3t

Zaltiim, na 1.38b--44b sli"edi Der:uscmtac St.i" olri6a ,, '' '' ' ' ' .l, ' J~ '

fU:m!tnI632g;) .. .:.....Na1.46'isplisalna je pjE!ElmakojajliOillje ~: Jel8Se ona scto sm&loua ~:nel;)Qga ' : . ' negh bes srama negh b~ stida 'dami 'iua roga.'

' . i

Za!tJimetirf ~a' :r.&1la;t Na= torinmj:estutreba kniigu ~ o'kloirdneza.l80, pa'ISe d!olbli.je.poetakzbirirettlu~h pjesama naam..;. goj strani prvog lista druge polovine knjige.

Prva pjesmanema naslova, a podrije stibavmm: 'Bulandi eschumun seU

aCE!P artuk urulmasmi , , ' Upadljivo je~ v~ tUrskih pjesama-nema naslova, .a k~

nekih srpskJcjbrtvatskih pjesama na.Iaze se opet_ Samo naslovi jmad ~ :Jiistlava il. stnm:ica: ~ msblmbrog msg

40 Dervi Korkut

.~ ',l'unike pjesme k:oj~ je Miho MarteliJni pvije tri.sttine. g~

UJD.io u oba dijela SV'Otg Zbomilka .p.ra~gocjen su pri1og kruHumoj istoriji Balkma. Iz _nj.i.ih se j>asno vidi d:a je 'turska kultura i knjievnost vr-

~ila snaan 'lllticaj ne .samo na J~Ug0Si1ovene .islamske vjere u birv. Tur-ski(jj OaJreV!jJn[ neg1o li n~a one u ~rajevilma kloji nisu bili pod 'l1Jpl:lavom twJ:Iskih vlai'llti. lmo to je sliuJaj s republii:kom Dubrovnikom. To se vidi i iz Gundulieva epa >>Osman, a jo bolje iz Deruiscate (Der-,-W alta =otac Derwi) ikojli. ol;>ill'U!je 1Jwrskiim rijeima, to .i.ih je StiJjepo

ori IUJndo u 1Ju svoju pj\SmJU (prije 1632 g.). Jo upadniji primljer ovakvom mijemju dvaju jezika naLazilmo u ,Martelinijevod zbllirci: ta _je ona Mg1arre pjesmica protiv upOtrebe ibw:mu'ta, pisana boaan-sklom iT:ilicom. Nju je mogao spjevati samo ovjek, kJoji je znao i 1Juimki i .n:a jetzruk. Ne znamo joj auto11a, jer ga Martelilni nije oznaio

~o to ni kod :ostalih pjesama u cijeloj ZJb.i'!'ci n~je navodilo imena pjesnikla. Ta: satiJi:'li'lla pj1~mica mOigl!a bi bi\tli i iz pera samog Miha Marte]iJnd.jla, a ISV1aklakio je :naiS1Jai1a u DUJbriOVIIlim. Za to su dokazJi: ka-

l'laktEtristiJino dubroV1allw ime MariOijli.ca .{Maruic:a) i e

Turske ljubavne pjesme . u Zl:)QrniJru, liiiihl,l ~artelinija 41

I

A. ..

Bagubanun 1,._

Dun ee ban ~are vardum: nazlu iarum uiuktide iuzumi ui7Jine surdum: ala uzler uiukude:.

ak'b ulile karmzi ulsin: iisi bir bakede: bulbuli efgande urdum: umle kular uiukude

dudie kumrie sordum: siz ne vahkt utrsiniz: biz olvahkte uteriziimt umle alem uiukude:

i uri i uri hej Fren ogli: hak nazar. k'Llia . sana~ nazari imden dil'ersin: ehU nazar uikude

999

B Dunj ee ben jax:e vard\lm, ~lu jat;tim ujukude,

juzumi juzjne stirdum, .a,1a uzler ujuk\lde. Ak'L ulile kriiizi ulsin, iisi bir bakede,

bulbuli efgande urdum, umle kular ujukude. Dudie kumrie sordum: siz na vahkt utrsiniz

Biz olvahkte uteriziim umle alem ujukude . .Juri, juri, hej Fren ogli, Hak nazar k'Lla sana!

Nazari imden dilersin? - ehli nazar ujkude. 999

e Bagubanun

Dunyll c~e ben yare. vardum: nazlu .y,arum uyukude: ytizumi yiJ.zine stirdi.nn: ala .cuzler uyukude: . ak culile karmzi culsin: icisi bir bakcede:

bulbulli efgande urdum; cumle ku~lati uyukude dudie kumrie sordum: siz ne vahkt .utrsiniz:

biz olVJahkte uterizicim: cumle .alem uyukude: yuri yul'li hey Frenc ogli: hak nazar kila sana: nazari ~imden dilersin: ehli nazar uykude.

999

Bagbamn

Dii:n, gece ben yare vardtm, nazh yanm uyku.a, . .yiiziifli~ yiiziine sii,rdii:m, el/i go;der uykuda.

Ak giiliyle ktrmlzt !iiilsiin, ikisi bir bahced~, . . .. . biilbiilii, efganda goriirn,. ciLmle. kv.~lar uykuda.

Du.du.ya., kumruya sordum: siz ne vakit' otersiniz? ... . . B iz ol vakitta oteriz kim cit ml e alem uykuda. Yiirit; yiiril,'hey ,Ftenk.oOZu, Hak nazar kda.sana. <

Nazan, kimden;dil~,Tfli'f,&?. ~hli nazdr uykuda. '999

42 Dervi~ Ko:rkut

II A

Turnam seni ag-&nrurem: haber vir turnaq1 be,nym sev~~~: urdunmi.

urdun isen bi eremdur: eidi vtil"b turnam benum sevduumi: urdunmi, ben um:

B Turnam, seni .ag'bnrurem, haber vir! turnam, benum sevduumi urdunmi? urdun isen bi eremdur, ej di vin! turnam, benum sevduumi urdunmi benum

e Turnam seni cagirirurem: haber vir. turnam benum sevducumi: cordunmi. curdun isen bi ~;eremdur: eydi vir turnam benum sevducumi: curdunmi, ben um

D Turnam, seni ~ag,TU'lm, haber ver, turnam, benim sevigimi goriln mil

Goriln isen bi(r) keremir, eyiver turnam, benim sevigimi goriln mil benim

*

Kao to osu ove dvije pjesmice u za~biljekama Nikole Balia-.. isto lliX'slre, ljubaJVIle, takve SiU i sve t\lil'fslke !pj1Sme u Zborniku Miha Mamelinija. Nimalo ne iznenauje to ovaj Dubrovanin kafuli'ke vjere nid'e zabiljeio ni!jednu deTViku ilaihiju (pobonu pjesmu), koje su veoma obilno zas1rupljene u mnogobrojnim medmuama (zborni-cima) i oniima (zbirkama depnog formata), to su ih ostavile pri-ja!nje generacije bosansko-hercegOVIai!k!ih muslimana. I u ovim ZJbor:-nicima ima dosta ljuJbavnih pjesama iz pera turskih pjesnika, ali su to veinom pjesme :koje pripadaju takozvarnom divan edebiyati, na koji su se ugledali Goethe u svom Westostlicher Divanu i Frie-drich Bodenstedt. u svojim Lieder des Mirza Schaffy iz 1851 g .. Staride ilahije tmskih pjesni,Jm, naro!iw Junus Emre-ta, koji je kod

basanskohercegovakih dervia bio vrlo omiljen i poznatiji pod ime- nom Aik Junuz, Z'aiUZ'imale su najvie mjesta u njihovim zbornicima, ali nije bilo isto ljuiba'V'Ilih, erotskih, tiz starijih vremena tuTske knji-~i. smjett'!a .tzv. hallk edebiyati {puke na1rQQ:slre knj~ewltisltli), kojOj su i sami Turci istom otskora poeli paweivalbi potrebnu pa- mju. Kod M~a su, naprotiv, ~lnlpljene jedino svjet

Turske ljubavne pjesme; u Zborniku Miha Martelinija 4$

kako u' .&sni 'li Hercegovini. "'bmQij zbilroi podie vrijednost m pro--t.ll:Mmje ist

44 . . Dervi! Korlrut

~lK ; 'gerdan), wsija'C' '.(gab;uyli), aik: . ~.delili (gelda), li.tti ~glilttli) .. Po :tome 'OV;l'j m ])Qb110!Y'andn nmJ.mauje ne samo B\n~ake kaji.ne maj.u tnu\-benim oglum, b:itr ka~ gUn. .sabret.

. .._ .. . .. ,_

Najvee ~e imao je Marte1ini sa lt.raa:lsktripcijom tU1'1Skog vokala 1 (muklog i). U bosanskoj .itilici ga jednostavno isputa: pie F):"ellcllr mjesto Frtelniklhr {praiVQ F~1Jilr), a :u 1atmici ~ gdje-kada transkribuje k~o e .(ali, nika~ e),.:gc;ijekada kao a, ponekad sa-SV!im izostavlja: klalt"se mjesto kllarsa,. u pogledu glasa l Du-

brovanina nadmauje Poljianin Palini koji transkribuje rije

Bulandi eschumun seli agep artuk durubhasmi xusriun giordum oldum deli akel bascie derulmesmi

Sap cekmisc cirpugium uari chacia ali sulfichiare xu tenxa buliman iare bunda enghiel kalmasmi

Iusum benzer dogh.ar ai~ sensun.umrume sermaie scindi ghietdum hacipaie xatotgighum.:-soruimasirii

larum kare giosi. suser bulbul dilli bagrun . eser iedi ikluri' bir' an gieser delli gionul iorulmasmi . ,

Tenhater daghleri deien sciriun istunde uien Ascik aider meglun olan Leilasuna sarulmasmi

'' BvJandt a?ktmm s~li acep arttk d.urulrnaz Jnl?_ . Hiisniin gordiim; oidum deli, aktl ba$a derilmez mi?

Sap gekmi$. kirpigim van ha$a Ali Ziilfikara, hu, tenha bul~nan yara bunda engel kalmaz mt?

1. Bulandi e~humun seli acep artuk durulmazmi husnun cordum oldum delii: akti ba~e derulmezmi

Sa p cekmi~ cirpucum vari. ha~a ali zulfikare hu tenha bultman' yare bunda engel kalmazmi

Yuzun"bEmzer dogar aye-sensun umrume sermaye

~indi getdum hacipaye hatorcigum sorulmazmi

Yarum kare. cozi suzer , bulbul dill J;>agrun ezer

- yediiklun bir an gezer -deli co~ul yorulmazmi

Tenhater dagleri delen. ~iryun istunde ulen A~1k ayder meclun olan Leylasuna sarulmazmi

Yiiziin ,benzer dogar aya,,, sensin omriime ser~aye, ?imdi gittim _ hak.ipaye, hattrctgtm sorulmazmt?

Yanm kara gozii siiz~r, biilbiil dili bagnm ezer, yedi ikltm bir an gezer, deli goniil yorulmaz mt?'

Tenha ter daglan dehm, $irin iistiinde Olen A$tk aydar: Mecnun qlan

.. Leyldl!ine. sanlmaz mt?

1 Recte bulunan. Recte iklimmegnun (necnun)'. Recte bagrum. Recte ay1d1r = bahseder~ '

-46 Dervi Korkut

,:Selam uirdum selamumi almaslar benum bunda xatregighum bilmesler bu giuseler nicin seciat uirmesler ualay bunlar seumeli degildur

Gielup giecer giuselerun cieruani ustunde kurulmisc altun seuani_ sur Efendi eldeicen deurani sci.ol giecen demreli irmeli degil

:Miscin ascik ay der giucup konmadum dughmelerun giusup gioksun

akmadum fursat eldeicen upup kuscmadum

beni utdurmeli dughmeli degil.

:SeUim verdim selamtmt almazlar, benim bunda hattrClgtm .bilmezter, bu gilzeUer nicin zekat vermezter,

,vaUahi buntar sevmeli dei}ildir.

2. Selam virdum selamumi almazlar

benum bunda hatrecigum bilmezler bu cuzeler ni!;in ze!;at virmezler valayi bunlar sevmeli decildur

Gelup ce!;er cuzelerin !;ervani ustunde kuruJ.mi:;; altu1;1 sevani sur Efendi eldef!;e;n devrani :;;ol Ce!;en demreli irmeli decil

Mis!;in a:;;1k ay der CU!;UP konmadum dugrnle,lerun CU?:UP co~un akmadum fursat elde;y!;en upul> ku:;;madum beni utdurmeli dugmeli decil

Gelip ger;er gilzellerin kervam. ilstilnde . kurulmu~ alttn s eva ne. silr, efendi, elde iken devram, JOl ger;en. dem reli ermeli deDU.

Miskin a~tk aydar: Go!;ilp konmadtm, dilgmelerin r;zilp gogsiln acmadun, ftrsat elde iken opilp ku~matm.. beni ottilrm.eU, dojjm.eli degil.c

\

.Alla giosl&tme kurban oldugum ne edum gionumi aldughi uax'ti saghen ascighune eileme gefai imansuz gidersun uldughi vax'ti

Chiafirsun gioksunden iokmider eman sen beni uldursun uirmesun eman ben senun iusune bachtughum seman sen beni uldurusun giuldughi uaxti

.Ala1 gozlerine kurban oldugum ne dedim goynilm.il aldtgt[n] vaktt? Saktn ~{jma eyleme cefayt imanstz giersin 'Olilgil[n) vaktt.

'1 Ala :;: ell.

3 .. Ala cozlerine kurban oldugum

ne dedum conumi aldugi vah'ti sagm a:;;igune eyleme cefayi imansuz cidersun uldugi vahti

Kiifirsun gyoksunden iokmider emaJl sen beni uldurusun virmesun emaD ben senun yuzune bahtugum zeman sen beni uldurusun culdugi vahti

Kfirsin, gogsilnde yokmunur iman? sen beni oldilril[r]siln, verm.ezsin

aman, ben senin yilzilne bakttljtm zaman sen beni Oldilril[r]siln gilldilgil[n]

vaktt.

1>, 3ke ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelinija 47

Giulistandur naR."civanu ileri giul giu~ elmisc alianaghun giuleri . ceixun olmisc, akar cescme seleri kijma bana nasliarume :ax men uldum

larum sen oghratun beni ghaughaie siah sulfun xevesilen se1:1daie giordum iarum beni salmisc ferdaie kijma bana nasliare uax men uldum

Giordum iarum karmsi geimisc einune beghum ne kulum sucum ne sucum: destan etun beni alem icinde kijma bana nasliare uax men uldum

l3enum cektugeghum xigran daghidur suchierise iarsuz. bana aghudur tema:m scindi sarulagak caghunder kijma bana nasliare uax men uldum

OiUistandtr Nahcevam[n] iUeri, giU gii.l olmtt al yanagm gii.lleri, ceyhun olmu akin ceme selleri, k\yma bana; nazh yar-~. vah, men

old ii. m!

Ynm, sen ugrathn beni kavgaya, siyah zii.1fii.n hevesiylen sevdaya,

gorum: yrtm beni salmi$ ferdaya, ktyma bana, nazh yar-~, vah, men

old ii. m!

Bir alay ufagik kusclar deria ialisunda kescgliar baban sieni ba baghisclar konimdi konimdi kumrum konimdi

:.ulurum uni kase kase kokicighi gielur kose kose

kuscie ganum sana pesckiesc konimdi konimdi kumrim konimdi

Bir alay ufactk ku$lar derya yahsmda kt$lar, baban seni bana bagt$lar, ltonimdi', konimdi, kumrum, konimdi!

= ~eker. 2 Ag1 = zehir.

4.

Culistandur na~ivanu ileri cul cul olmi~ alyanagun. culeri ceyhun olmi~ akar !;e~me seleri klynta bana nazliyarume vah men

uldum

Yarum sen ogratun beni gaygaye siyah zulfun hevesilen sevdaye cordum yarum beni salmi~ ferdaye k1yma bana nazliyare vah men uldum

Cordum yarum karmzi ceymi~ eynune begum ne kulum su!;um ne SU!;Um destan etun beni alem i(!inde k1yma bana nazliyare vah men uldum

Benum cektucegum xicran dagidur sukerise yarsuz bana agudur temam ~indi sarulacak !;agundur k1yma bana nazhyare vah men uldum

Gordii.m ynm ktrmtzt geymi oniine, beyim, ne kulum~ sucum ne sucum? destan ettin beni tllem i.cinde, ktyma bana, nazh yar-~, vah, men

Old il m!

Benim cektice(1im hicran dd"'dtr sii.ker ise yarstz bana agau'' tamam $imi sanlacak ca"'ndtr, ktyma bana, nazh yar-1, vah, men

Bir alay ufacik ku~lar derya yalisunda k1~lar baban seni ba[na] bagi~lar

olu~

konimdi konimdi kumrim . konimdi

Olurum uni ka~ ka~ kokicigi celur ko~ ko~

ku~-~ canum sana pe~ke~ konimdi konimdi kumrim konimdi

Olii.rum, onii. ka$ kaJ, kokucugu gelir ko$ kO$ ku$-f, camm sana pe$ke$, konimdi, konimdi, kumrum, konimdi!

Lapsus calami: recte banll

48 Dervi Korkut

Kumrimun kanadi aktur tangri bir peixamber xaktur bilurum ascighun cioktur konimdi kcminidi kumrim konimdi

Kumrimun kanadi kare iureghum oldi iare xic bilmesim bane' care konimdi konimdi kumrim konimdi

Kumrimun kanadi iescil ax kolum boinum dolascier koinune ghirsem iarascier konimdi konimdi kumrim konimdi

Kumrim kafesta beslenur esciuni ghiorur seslenur kumrim iauridur uslanur konimdi konimdi kumrim konimdi

Kumrumun kanadt akttr, Tanrt bir, peygamber hakttr, bilirim, a~tgin coktur, konimdi, konimdi, kumru~, konimdi

Kumrumun kanadt kara, yiLregim o!du yara, hig bilm.ezim bana care konimdi, konimdi, kumrum, konimdi!

Gider oldum saxmanunden ilunen dein ol iarume ghielsun gbioreim korkar oldum airulmaktan ulumden dein ol iarume ghielsun ghioreim

01 iarumun baxcesune ghirmedum konce icen karmsi giuler dirmedum semanunde nasli iarume sarmadum dein ol iarume ghielsun ghiormedum

Cider oldum sahmanmdan, ilinden, deyin ol yanma, gelsin goreyim, korkar oldum aynlmaktan, oWmden, deyin ol yanma, gelsin goreyim!

1 Lapsus ca1ami: recte >>bana.

5.

Kumrimun kanadi aktur tangri bir peyhamber haktur bilurum a:~iguli coktur konimdi konimdi kumrim konimdi

Kumrimun kanadi kare yurecigum oldi yare hic bilmezim bana care konimdi konimdi kumrim konimdi

Kumrimun kanadi ye~il ah kolun boynum dola~er koynune girsem yara~er konimdi konimdi kumrim konimdf

Kumrim kafesta beslenur e~uni gyorur seslenur kumrim yavridur uslanur lroi:limdi konimdi kumrim konimdii

Kumrimun kanadt yesil, ak kolun boynum dola~tr, koynuna girsem yara~tr, konimdi, konimdi, kumrum, konimdi!'

Kumrum kafeste beslenir, e~ini goriLr, seslenir, kumrum yavrudur, uslamr, . konimdi, konimdi, kumrum, konimdi!'

Gider oldum sahmanunden Uunden deyin ol yarurp.e gelsun ghioreim korkar olqum ayrulmaktan ulumden! deyin ol yarume gelsun gioreim

01 yarumun bah~;esune girmedum konce i>kolun.

Turske ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelini]a

V sak olan J artlJ:!ld~ Bre iarumun bre kardaselar

gionulden iughruk ti~ribidur. ne deriade arar ghiemi ne karade cecier xami dolanur ururni scarni gionul senden iughruk uarmidur

6. Uzak olan Yarumden

Bre yarumun bre karda~lar conulden yugruk varmidur ne deryade arar gemi ne karade cecer hami dolanur urumi ~am1 conul senden yugruk varmidtr

Uzak olan ynmdan Bre ycinmm1, bre karda,zar,

gonutden yiigruk varmtdtr? N e deryada arar gemi, ne karaa g~er kamt: dolamr Urumu, $t:.mt, ganiil, senden yilgriik varm1d1r!'

Gheisilerden Soiunup ghirsem koinune

sarulsem inge belune, .sciol senun selui boynuna aler nene iaraseier

larum scaler burunur doghar ai ghibi dolunur ghiormeien ganler ierunur scaler neghiusel iarascer

Iarum sen bana giustun ne saer bile duscmem ustune sciol senun beias usnune beneler ne giusel iarascier

Iarum ben sana ne_iledum arsum xak suiledum sen beni abdal_ eiledun, aler ne giusel iarascer

:7. Geysilerden

Soyunup girsem koynune sarulsem ince belune t?Ol senunselviboynuna aler nene Y:ara~1r

Yarum ~aler burunur do~ar ay. gibi dolunur gyormeyen canler. yerunur

~aler necuzel yara~1r Yarum sen bana custun ne

saer bile dusmem ustune lJOl senun beyaz uznune ben eler ne cuzel yaraljltr

Yarum ben sana ne iledum arzum hak suyledum sen beni obdal eyledun aler ne cuzel yara~1r

G:ey.s.iJerden Soyunup girsem koynuna,

sanlsam ince beline, ~ol senin selvi boynuna~ allar nene yara~tr!

Ycinm ~allar biiriiniir, do{jar ay gibi dolunur, gormiyen canlar yerinir, ~allar ne giizel yara~tr!

Recte yaramm. . . "Ham, kam = sivri w;:lu kaztk; ko-

yunlann barmd1klan yer (koara, po-jata). ~ Recte boyuna.

Prilozi u orijentalnu filotol!lJu

Yartm, sen bana kilstiln, ne? Zaera bile dil~mem iistilne,

~ot senin beyaz iiznilne5 beneler6 ne gilzel yara~Jtr!

Ylirtm, ben sana ne 'yledin, arzum' hak soyledim, sen beni abdal eyledin,. allar ne gilzel yara,tr!

Recte ~allara. a Zaer = zahar (belki, ihtimal). Recte yiiziine. "Recte benler.

49

50 Dervi Korkut

Jian suren abdarunden gieimisz emsclli uarunden . airulmam beghler iarumdan aler ne giusel iarascier

'Man zuren abdarunden ceymi~ e~ili varunden ayrulmam begler yarumdan aler ne cuzel yar)ilf~l"

Manzuren1 abdanftdan, geymi~ e~iZi vanndan, ayrtlmam, beyler, ynmdan, a.Uar ne giizel yar4tr!

Irak olan larumden Agep ne diarden akup ghielursun

bir xaber soraim durun turnaler tumaler turnaler iauri tumaler

Seugiuli iarumdan ne bilursunus bize bir teseli uirun turnaler turnaler turnaler iauri turnaler

Kulausun ianglisc iola saparsun ucup scaxin teleruni iolarsun alailarum buluk bulUk bulersun gior iaruluch nige olur tumaler turnaler turnaler iauri turnaler

Gionul peruscan teleri egri duiemes ascighun geurune baghri socin olup ghidei:' baghdade doghri imamler iusler surun turnaler tumaler tumaler iauri tumaler

8. Irak olan Yarumdan

. Acep ne diyarden akup gelursun bir haber sorayim durun tumaler tumaler turnaler yavri tumaler

Sevculi yarumden ne bilursunuz bize bir te$eli virun tumaler tumaler turrtaler yavri turnaler

Kwauzun yangli~ yola saparsun ucup ~ahin teleruni yolarsun alaylarun bulUk bulUk bulersun cor ya[v]rulUk nice olur tumaler tumaler turnaler yavri turnaler

Cunul pe~an teleri egri duyemez a~Jgun cevrune bagri socin olup gider bagdade dogri imamler yuzler surun turnaler tumaler tumaler yavri tumaler

Irak olan yanmdan Acep ne diyardan aktp gelirsin,

bir haber soray,m, durun, turnalar, turnalar, turnatar, yavru turnalar.

Sevgiti yrlmdan ne bitirsiniz? Bize bir tesent verin, turnatar, turnalar, turnatar, yavru turnalar.

Manzaray1?

Ktlavuzan, vanhs yota saparsn, ucup. ~JahJI! tellerini yolarsm, alaylann' bOtiik boliik bOlersin, gor yavruluk nice otur, turnatar, turnaZar, turnatar, yavru turnalar.

Goniil peri$an, telleri egri, doyamaz a~~n cevrine bagn sucun olup gider Bagdad'a dogru imamtar[a] yiizter siirii.n, turnatar, turnalar, turnatar, yavru turnata.r.

Recte kllavuzum.

Turske ljubavne pjesme u Zbotniku Miha Martelinija 51 Kuloghli daima dolu iemekten

alailar durm~lup 'ghielup giecmekten iorulmisc kanadum buiun ucmekten baghdad ilerune surun turnaler turnaler turnaler iauri turnaler

Kulogli daima dolu yemekten alaylar durmayup gelup ge(;mekten yorulmis kanadum buyun ucmekten bagdad ilerune surun turnaler turnaler turnaler yavri turnaler

Kuloglu daima dolu yemekten, alaylar durmaytp gelip ger;mekten, yorulmu$ kanadtm bugiin ur;maktan, Bagdad illerine siiriin, turnalar, turnalar, turnalar,' yavru turnalar.

Hacan larum darulur Gielursun giecersun selam uirmesun

!!UCUm ne giunaxum bilder sultanum xunchiarum xunciarum umrum

uarum ghiel

Beri aghlarum sen bir kelam dimesun sucum ne giunaxum bilder sultanum xunchiarum xunchiarum umrum

uaru~ ghiel

Baxcede acelmis giuler tase bulbuler basclamisc nase nase bilurum sultanum meiilan iok bise sucum ne giunaxum bilder sultanum xunchiarum xunciarum umrum

uarum ghiel

Rakiplerun konge giuler dirmesun chiem selamlar muraduna irmesun kaifieti uikusune doimasun sucum ne giunaxum bilder sultanum xunchiarum xunchiarum umrum

uarum ghiel

9. Ha~an Yarum darulur

Celursun ce(;ersun selam virmesun sucum ne cunahum bild1r sultanum hunkarum hunkarum umrum varum

gel

Ben aglarum sen bir kelam dimesun SU(;Um ne cunahum bild1r sultanum hunkarum hunkarum umrum varum

gel

Bahcede acllmis culer taze bulbuler ba11lami!;l naze naze bilurum sultanum meyilan yok bize sucum ne cunahum bilder sultanum hunkarum hunkarum umrum varum

Rakiplerun k!once culer dirmesun kem selamlar muraduna irmesun kayfiyeti uykusune doymasun

gel

sucum ne cunahum bildtr sultanum hunkarum hunkarum umrum varum

gel

Kac;an Y artm dartltr Getirsin ger;ersin, selam vermezsin

sur;um ne, giinahtm bildir, sultamm, hiinklirtm, hiinkinm, omrum, vartm,

gel.

Ben aglanm, sen bir kelim demezsin, sur;um ne, gunahtm bildir, sultantm,

hiinkinm, hunkirtm, omriim, vanm, gel.

Bahr;ede ar;tlmt$ guller taze, biilbiiller ba$lamt$ naze, naze, bilirim, sultamm, meyeZin yok bize, sur;um ne, giinahtm bildir, sultamm,

hunkinm, hunkanm, omriiu, vanm,

Rakiplanm konca giiZZer dermesin, kem seZimZar muradtna ermesin, keyfiyeti uykusuna doymasm,

gel.

sur;um ne, giinahtm biZdir, sultantm, hiinkirtm, hilnklirtm, omrilm, vanm,

gel.

4*

52 Dervi Korkut

Iarume uarderc1 iolar dagh olsun cheuriane mor menexscie bagh olsun gielurseda gelmeseda sagh osun sucum ne giunaxum bilder sultanum xunchiarum xunchiarum umrum

uarum ghiel

Yarume vard1rci yolar dag olsun ~evriyane mor meneh~e olsun celurseda celmeseda sag osun

su~um ne cunahum bildir sultanum hunkarum hunkarum umrum . varum

gel

Yanma vardtrb]ct yollar dag olsun, ~evre yana mor menek~e ba{) olsun, gelirse de, gelmese de sag o[l]sun

su~um ne, gunahtm bildir, sultamm, hunkanm, hunkanm, omrum, vartm,

Hoimisc Brakmisc Beni Felek kanadi kanadumi kolumi

neileim ucamasim bir seman elumden alderdum giul iusli iari ax chimunle eghlenursun bir seman

Hane benum itughumi axti iusun giormetlughi iderdum ghaxti eler iarume andegi uaxti a ben durup ieruneim bir seman

Kul deilim elden ele satulan tus deilim xer bir asc1e katulan meulam eghil uirse ulsem kurtulsem Asretlughun ceqmeieim bir seman

Cixaim ghideim iolda duraim ghielenden ghiecenden xaber soraim musctuluch diene ganum uireim siaxler gieieim iasum tutaim karamsiler gheimeieim bir seman

lO.

gel.

Hoymilil Brakmilil Beni Felek kanadi kanadumi kolumi

neyleyim u~amazim bir zeman elumden ald1rdum cul yuzli yari ah kimunle eglenursun bir zeman

Hane benum itugumi ahti yuzum cormetlugi iderdum gahti eler yarume and1gi vahti a ben durup yeruneyim bir zeman

Kul deyilim elden ele satulan tuz deilim her bir a~e katulan mevlam egil verse ulsem kurtulsem Asretlugun c;ekmeyeyim bir :reman

Cihayim gideyim yolda durayim gelenden gec;enden haber sorayim mu:;;tuluh diyene canum vireyim siyahlar ciyeyiin yasum tutayim karamziler geymeyeyim bir zeman

Koymu Btrakmt Beni Felek kanadt1 kanadtmt, kolumu, Kul degilim elden ele sattlan,

neyleyim, ucamaztm bir zaman tuz degilim her bir a~a kattlan, elimden aldtrdtm giil yuzlU yan, Mevlm ecel verse, olsem, kurtulsam, ah, kiminle eglenirsin bir zaman? hasretligin cekmiyeyim bir zaman!

Hani benim ettigimi ahdt", yuzum gormetligi3 ederdim gahtt, eller ynma4 andtgt vaktt it ben durup yerineyim bir zaman.

1 Recte kanattl. 2 Recte ettigim ahd

Turske ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelinija

Benum ighri tatli gianum tercielimes gionul seni benum dinum xem imanum iadeilemem giusel seni

Vefasus dogri iarisun giani gefaler klarse ius iascinda piri olurslm tercicilemes gionul seni iadeilemem giusel seni

Beghler oturur tachtunda giuler aciulur uaxtunda kiamete xach kutunda tercieilemes gionul seni iadeilemem giusel seni

Meghnunum oldum ualaxi escumle buldum alaxi inan ach giulum bilaxi tecieilemes gionul seni iadeilemem giusel seni

Sexarum uardum iarume sceutali alma castume sulumle duscmem ustume iarum uar neilersum beni dostum uar istemem seni

Benim igri tath camm, terkeylemez gonii.l seni, benim dinim, hem imamm, yadeylemem gii.zel seni.

Vefastz dogru yarsm, cam cefalar ktlarsa, yii.z ya~mda piri1 olursan,. terkeylemez gonii.l seni, yadeylemem gii.zel seni.

ll. Benum igri tatli canum

ter!;e[y]limez conul s-eni benum dinum hem imanum yadeylemem cuzel seni

Vefasuz dogri yarsun cani cefalar klarse yuz ya~inda piri olursen ter!;eylemez conul seni yadeylemem cuzel seni

Begler oturur tahtunda culer a!;ilur vahtunda ktyamete hak kutunda ter!;eylemez conul seni yadeylemem cuzel sem

Megnunum oldum valahi e~umle buldum alahi inan ah culum bilahi ter!;eylemez conul seni yadeylemen cuzel seni

Seharum vardum yarume ~evtali alma kastume zulumle du~mem ustume yarum var neylersum beni dostum var istemem seni

Beyler oturur tahtmda, gii.ller ar;thr vaktmda, ktyamette Hak ktttnda terkeylemez gonii.l seni, yadeylemem gii.zel seni.

Mecnunum2 oldum vallahi, e~tmle buldum Allaht, inan, ak gii.lii.m, billahi, terkeylemez g6nii.l seni, yadeylemem gii.zel seni.

Seharm vardtm .yatima ~eftalt alma kastma, . zulii.mle d~mem ii.stii.ne, yanm var, neylersin beni, dostum var, istemem seni.

Lapsus calami: recte pir (ptr). Lapsus calami: recte Mecnunun.

Lapsus calami seharum. ' Lapsus calemi kastima.

53

54 Dervi Korkut

Ben seni dogri iar sandum senan dictum ben inandum scindi bir gair iar buldum iarum uar neilersum beni dostum uar istemem seni

Ben seni giordum birile iurechten cichtum ierile uar benden iana binile iarum uar neylersun beni dostum uar istemem seni

Ben sei seudum ghaiet ismene ocurdum ghaiet uar benden sana icaset uar seuenler seusun seni uar saranlar sarsun seni

Armaghanum gieri giundur rachiplardan iusi dundur scindi dogri xalum bildum iarum uar neilersum beni dostum uar istemem seni

Chieman kascun chi

Turske ljubavne pjesme u Zborniku Miha Martelinija

Boium egup gielma bana sanmachi iar olam sana meulan uerdi gielma bana uar saranlar sarsun seni uar seuenler seusun seni

Boyum egup gelma bana sanmaki yar olam sana mevlan verdi celma bana var saranlar sarsun seni var sevenler sevsin seni

Boyun egip getme bana, sanma ki yar ola'm sana Mevtan verdi, gelme bana, var, sarantar sars1n seni, var, sevenler sevsin seni!

Sebax lutui beian eile sultanumun neder xali seudugeghum neder xali olgiuselun neder xali

Muxabet bise baghlarmi chimi uarise saghlarmi ben culun anup aghlarmi sultanumun neder xali ol giuselum neder xali

Muhabet xatori neiler chimunler gionumi eghler iaranda acighi deiuer seudugeghum neder xali ol giuselum neder xali

Idermi terchi diari ianunda uarmider iari anarmi benda eugiari sultanumun neder xali ol giuselum neder xali

:Sabah Ultfil beyan eyle, sutt