09_Uglesic

5/24/2018 09_Uglesic

1/14

195

ASSERIA, 1, 2003., 195-207 Ante UGLEI, Ranokranski nalazi s Aserije

Ante UGLEISveuilite u ZadruOdjel za arheologiju

Obala kralja P. Kreimira IV., 2HR-23000 [email protected]

RANOKRANSKI NALAZI S ASERIJE1

Apstrakt

Iako su neki ranokranski nalazi s Aserije (dijelovi kamenoga crkvenog

namjetaja) bili poznati jo koncem 19. i na samom poetku 20. stoljea, o ra-

nokranskim spomenicima na tom prostoru znaajnije spoznaje dobili smo tek

istraivanjima koja se sustavno provode od godine 1998.

Istraivanjem unutranjosti i okolia crkve Sv. Duha, koja je sagraena na

samom forumu rimske Aserije, utvreni su, dodue skromni, ostatci arhitekture,

meutim, oni ipak daju mogunosti za rekonstrukciju izgleda ranokranske

crkve. Narteks te crkve je graevina adaptirana u kasnoj antici, koja je prvotno

mogla sluiti i kao oratorij (domus ecclesiae). Na narteks je naknadno dodanalaa koja je na istonom dijelu imala duboku apsidu. Osim utvrenih ostataka

ranokranske arhitekture, pronaeno je i nekoliko ulomaka ranokranskoga

kamenog crkvenog namjetaja.

Znaajni nalazi iz ranokranskoga vremena otkriveni su takoer nepos-

redno uz sjeverne bedeme Aserije. Tu je pronaena kasnoantika presvoena

grobnica, te vie od stotinu, na alost sitnih, ulomaka ranokranskoga kame-

nog crkvenog namjetaja, uglavnom dijelova pluteja, te nekoliko ulomaka stu-

pia s kapitelima. Navedeni nalazi indiciraju postojanje ranokranske crkve naprostoru aserijatske nekropole, koja je najvjerojatnije imala cemeterijalni kara-

kter.

UDK: 904(497.5)653:7.033.1Izvorni znanstveni lanakOriginal scientific paper

Primljeno:10. travnja 2003.

Received:

1 Posebnu zahvalnost za ovaj lanak dugujem kolegi dr. sc. Ivi Fadiu, koji mi je za njegovu izradu ustupiotehniku i foto dokumentaciju, te dao usmene podatke o rezultatima i tijeku sustavnih istraivanja Aserije.Zahvalnost takoer dugujem doc. dr. sc. Miroslavu Glaviiu, koji mi je ustupio nekoliko fotografija.

5/24/2018 09_Uglesic

2/14

196

Ante UGLEI, Ranokranski nalazi s Aserije ASSERIA, 1, 2003., 195-207

Ostatci ranokranskoga kamenoga namjetaja i ukrasnih dijelova arhitekture na Ase-riji pronalaeni su jo koncem 19. stoljea u okoliu crkve Sv. Duha. Iz toga vremena po-znat je nalaz impost-kapitela ukraenog kriem proirenih krakova (Sl. 4a), sekundarno upo-trijebljenog za izgradnju srednjovjekovnog groba.2 Taj se impost-kapitel nalazio u Prvommuzeju hrvatskih spomenika u Kninu, meutim, danas mu u Muzeju hrvatskih arheolokihspomenika u Splitu koji je naslijedio grau toga kninskog muzeja, nema traga. Pri istraiva-njima srednjovjekovnih grobova u okoliu crkve Sv. Duha, godine 1903., kao poklopnica

groba pronaen je i veliki ulomak ranokranskoga pluteja s ukrasom mree rombova. Ski-cu toga pluteja donosi L. Marun u svojim Starinarskim dnevnicima (Sl. 4c), meutim, priobilasku Aserije, tri godine kasnije, nije ulomak zatekao, pa nagaa da je razbijen.3

Na samom poetku 20. stoljea sterreichisches Archologisches Institut iz Bea pro-veo je istraivanja okolia crkve Sv. Duha. Ta istraivanja, koja su bila iznimno znaajna za

2 Taj je nalaz objavio F. Radi, koji je smatrao da se radi o kapitelu stupia dvostrukih prozora (bifora)starohrvatskog zvonika. Usp. F. RADI, 1898, 24-26.3 L. MARUN, 1998, 127, 144.

Sl. 1. Juna strana crkve Sv. Duha s vidljivim dijelom adaptacije zgrade iz kasnoantikog razdoblja (narteksranokranske crkve)

Fig. 1. Southern side of the church of Sv Duh with the vissible part of the adapted building from the late An-

tiquity period (early Christian narthex)

5/24/2018 09_Uglesic

3/14

197


upoznavanje prostora foruma rimske Aserije, nisu dala nikakvih podataka o ranokranskojarhitekturi ije su postojanje indicirali naprijed spomenuti nalazi. Postojanje ranokranskearhitekture utvrdila su tek istraivanja godine 1998., koja su obavljena prije obnove crkve Sv.Duha, koju su do temelja poruile u Domovinskom ratu srpske paravojne jedinice podmeta-njem eksploziva pod oltar i apsidu. Istraivanja je proveo Arheoloki muzej u Zadru pod vod-stvom I. Fadia, a njima je zahvaen prostor unutranjosti crkve Sv. Duha i njezina okolia.

Ranokranska crkva u rimskoj Aseriji izgraena je na samom rimskom forumu.Ostatke te crkve, koja je u srednjem vijeku doivjela vie preinaka, preslojila je crkva Sv.Duha (Sl. 1). Tloris ranokranske crkve na Aseriji nije u potpunosti sauvan, no ipak sena temelju pronaenih ostataka moe napraviti rekonstrukcija njezina izgleda. Narteks tecrkve najvjerojatnije je bila graevina veliine 5,40 x 4,85 m (unutranje mjere, Sl. 1-3).Na taj dio nastavljala se laa veliine oko 11,40 x 4,85 m (unutranje mjere) koja je na isto-nom dijelu imala duboku apsidu iji se temeljni ostatci takoer uoavaju (Sl. 2-3).4Nar-

teks i laa crkve nisu bili istodobno izgraeni. Narteks je zasigurno stariji, a radi se o gra-evini adaptiranoj u vrijeme kasne antike. Postoji mogunost da je narteks graevina kojaje adaptirana za okupljanje najstarije kranske zajednice Aserije, tj. da je prvotno sluiokao oratorij (domus ecclesiae).

Pri istraivanju koje je proveo I. Fadi, pronaena su dva ulomka ranokranskoga ka-menog crkvenog namjetaja: rustino raenog kapitela ukraenog kriem i cvijetom (Sl.

4 Usp. A. UGLEI, 2002, 65.

Sl. 2. Tloris istraenih ostataka unutar i okolo crkve Sv. Duha s pokuajem rekonstrukcije izgleda ranokran-ske crkve (oznaeno crvenom bojom)

Fig. 2. Ground plan of the researched interrior and surrounding area of Sv Duhs church with the possible re-

construction of the early Christian church (marked by the red colour)

5/24/2018 09_Uglesic

4/14

198


4d),5 te dio impost-kapitela bifore s ostatkomukrasa kria s proirenim krakovima (Sl. 4b),posve istih karakteristika kao impost-kapitelpronaen koncem 19. stoljea (Sl. 4a).

Postojanje druge ranokranske crkve naAseriji indiciraju najnoviji nalazi. U sustavnimistraivanjima prostora Aserije, godine 2001. i2002., koje su zajedniki proveli Arheoloki

muzej iz Zadra (pod vodstvom I. Fadia) i Od-sjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Za-dru (pod vodstvom N. Cambija), s vanjskestrane sjevernoga gradskog bedema, unutargraevinskog uta, pronaeno je vie od stoti-nu ulomaka ranokranskoga kamenog crkve-nog namjetaja, na alost, vrlo fragmentarno

ouvanih.6

Uglavnom su to dijelovi plutejaukraeni geometrijskim motivima, te ulomcistupia s kapitelima (Sl. 9). S obzirom na fra-gmentarnost pronaenih nalaza u ovom se tre-nutku neemo uputati u njihovu tipoloko-stilsku analizu, meutim, treba kazati da su

Sl. 3. Idejna rekonstrukcija izgleda ranokranske crkve na poloaju Sv. DuhaFig. 3. Possible reconstruction of an early Christian church at the location of Sv Duhs church

5 I. FADI, 1999, 67-68, sl. 1.6 I. FADI, 2002, 56.

Sl. 4. Ulomci ranokranskoga kamenog crkvenog na-mjetaja pronaeni u okoliu crkve Sv. Duha: impost-kapiteli (a-b), ulomak pluteja (c) i ulomak kapitela (d)

Fig. 4. Fragments of the early Christian stone furnitu-re found at the surrounding area of Sv Duhs church:impost-capitales (a-b), fragment of a pluteus (c) and a

fragment of a capital

5/24/2018 09_Uglesic

5/14

199


motivi koji se javljaju na ulomcima pluteja,uobiajeni i vrlo esti na ranokranskoj ka-menoj plastici na prostorima Dalmacije, po-sebice na salonitanskom i zadarskom podru-ju. Crkvu kojoj je namjetaj pripadao, trebatraiti u neposrednoj blizini mjesta gdje suulomci pronaeni. Pretpostavljamo da se

ona nalazi dvadesetak metara od bedema,pod humkom koji e se, nadamo se, ve ovegodine istraivati (Sl. 8).

Vrlo znaajan nalaz koji upuuje napostojanje ranokranske crkve uz sjever-ne bedeme antike Aserije, jest grobnicana svod, pronaena u istraivanjima godi-

ne 2002. (Sl. 5-7).7 Grobnica je pravokutna

oblika, zidana je dosta loe klesanim kame-nom, ima bavasti svod od lomljenog kame-na postavljenog na no i vezanog debelimslojem buke. S unutranje strane bila jeobukana (Sl. 5). Dimenzije komore su slje-dee: duina 2,15 m, irina 1,02 m i visina1,18 m. Na proelnoj strani grobnice je pra-

vokutni otvor koji je sluio za uvlaenje po-kojnika. Okvir vrata su kamene ploe kojeimaju ljebove za ulaganje kamene ploe ko-ja je klizila odozgo, a imala je funkciju vrata.

Grobnica je pronaena zatvorena, meutim, viekratno je koritena, a posljednja joj jefunkcija bila da je posluila kao kosturnica. S obzirom na to da je bila prislonjena uz

Sl. 5. Crte kasnoantike grobnice na svod ispod kon-trafora uz sjeverni bedem Aserije

Fig. 5. Drawing of a late Antiquity vaulted grave bene-

ath the buttress along the northern wall of Asseria

7 I. FADI, 2003, 72, sl. 4.

Sl. 6. Unutranjost kasnoantike grobnice na svodFig. 6. Inside the late Antiquity vaulted grave

5/24/2018 09_Uglesic

6/14

200


Sl. 7. Pogled na sjeverni plat bedema s kasnoantikom grobnicom i kontraforimaFig. 7. View at the northern part of the town wall together with the late Antiquity grave and buttresses

5/24/2018 09_Uglesic

7/14

201


sam plat gradskih bedema, u vrijeme dodatnog ojaavanja gradskih fortifikacija uklo-pljena je u kasnoantiki kontrafor (Sl. 5, 7). Jedini nalaz u grobnici bio je ulomak ko-rodiranoga bronanog prstena.

Kasnoantike grobnice na svod poput ove pronaene na Aseriji javljuju se u Dalma-ciji od 4. do 7. stoljea. Njihovo ishodite jest Salona, gdje ih je otkriveno vrlo mnogo, me-utim, bile su rairene na cijelom prostoru provincije Dalmacije, kako na njezinu priobal-

nom dijelu, tako i duboko u unutranjosti, odnosno na podruju dananje Bosne i Hercego-vine. One se uvijek vezuju uz ranokranske crkve, ali mogu biti i mlae i starije od crkve.8

Presvoene grobnice u naelu su obiteljske. One poput sarkofaga spadaju u luksuznitip grobnica i pripadale su viem sloju drutva. Osim u Aseriji, grobnice na svod na za-

Sl. 8. Pogled na humak ispred sjevernog bedema Aserije pretpostavljena lokacija ranokranske cemeterijal-ne (?) crkve

Fig. 8. View at the hillock in front of the northern part of the town wall of Asseria possible location of an

early Christian cemetery (?) church

8 Usp. N. CAMBI A. GAMULIN S. TONKOVI, 1999, 44-47. O kasnoantikim grobnicama na svodpronaenim na podruju Bosne i Hercegovine: V. PAKVALIN, 1959, 149 i d.; . BASLER, 1960, 62 i d.; I.BOJANOVSKI, 1964, 103 i d.; I. NIKOLAJEVI, 1969, 217 i d.

5/24/2018 09_Uglesic

8/14

202


Sl. 9. Ulomci ranokranskih pluteja i stupia s kapitelima, pronaeni uz sjeverni bedem AserijeFig. 9. Fragments of early Christian plutei and small columns with capitals, found near the northern part of

the town wall

5/24/2018 09_Uglesic

9/14

203


darskom podruju otkrivene su jo na sljedeim lokalitetima: Galovac Crkvina,9 Muline(otok Ugljan) Stivan10 i Molat (otok Molat) Pod Varak/Sirunjski.11

Meu ranokranske nalaze s Aserije takoer spadaju dva ranokranska kriia (Sl.10). Bronani krii-aplika s ukrasom golubice na gornjem kraku kria (Sl. 10a) danas senalazi u Arheolokom muzeju u Splitu, pronaen je pred gotovo stotinu godina, a najvjero-jatnije potjee iz unitenoga groba.12 Srebrna fibula oblika kria s umetkom od modrog sta-kla (sl. 10b) pronaena je u istraivanjima godine 2001., pokraj kasnoantikoga groba br.

18, a nema nikakve sumnje da je i ona (iako nije pronaena u grobu) grobni nalaz. Fibulaoblika kria (Sl. 10b) tipoloki i stilski moe se datirati u drugu polovicu 6. stoljea,13 dokkrii-apliku (10a) Z. Vinski stavlja u iri kronoloki raspon 6. ili rano 7. stoljee.14

Sl. 10. Bronani krii-aplika (a) i srebrna kloazonirana krina fibula s umetkom od modrog stakla (b)Fig. 10. Bronze cross-applique (a) and a silver cross-like fibula with the in-laid dark blue glass (b)

9 J. BELOEVI, 1997, 304, T. II, 2; J. BELOEVI, 1998, 71, T. II, 2.10 M. SUI, 1981, 340.11 A. UGLEI, 2002, 83.12

Z. VINSKI, 1968, 110, 146, T. VII, 23 (u ovom se radu kao mjesto nalaza pogrjeno navodi Knin okoli-ca); Z. VINSKI, 1974, 22, 62, bilj. 192, T. XIV, 3; R. JURI, 1993, 106 i d., T. I, 4; R. JURI, 2000, 72, T.I, 4. Vrlo srodan primjerak ovoj aplici je aplika pronaena u Solinu Salona (Z. VINSKI, 1968, 110, T. VII,22; Z. VINSKI, 1974, T. XIV, 2; R. JURI, 1993, 105 i d., T. I, 2).13Najblie analogije ovoj fibuli nalazimo u Vidu kod Metkovia Narona (Z. VINSKI, 1968, 108, T. V, 16;Z. VINSKI, 1974, T. XIII, 9; R. JURI, 1993, 113 i d.; T. IV, 5 ), Lisiiima kod Konjica (Z. VINSKI, 1968,106, T. IV, 7; Z. VINSKI, 1974, T. XIV, 4; R. JURI, 1993, 113 i d., T. IV, 7), te vie primjeraka na nekropoliKorita Gradina kod Tomislavgrada (N. MILETI, 1979, 163 i d., T. XX). Detaljna objava fibule uslijedit e

prigodom sveukupne obrade nalaza s kasnoantike nekropole uz sjeverni bedem Aserije.14 Z. VINSKI, 1968, 110.

5/24/2018 09_Uglesic

10/14

204


Naprijed spomenuti nalazi ranokranskoga kamenog crkvenog namjetaja, kasnoan-tika grobnica na svod, a donekle i nalazi krieva iz kasnoantikih grobova, znaajne su in-dicije za postojanje crkve na prostoru same aserijatske nekropole, koja je mogla imati ce-meterijalni karakter. Nadamo se da e upravo istraivanja humka ispred sjevernih bedemaAserije (Sl. 8) potvrditi ovu pretpostavku.

5/24/2018 09_Uglesic

11/14

205


Literatura:

BASLER, ., 1960. . Basler, Bazilika u Oborcima, Arheoloka problematika i ko-nzervatorski zahvat,Nae starine, 7, Sarajevo, 59-71.BELOEVI, J., 1997. J. Beloevi, Osvrt na konane ishode istraivanja poloajaCrkvine u selu Galovcu kod Zadra,Diadora, 18-19, Zadar, 301-350.BELOEVI, J., 1998. J. Beloevi, Il complesso dellarchitectura paleocristiana a

Crkvina di Galovac nei pressi di Zadar,Radovi XIII. meunarodnog kongresa za staro-kransku arheologiju, 3, Split Pore, 25. 9. 1. 10. 1994., Citt del Vaticano Split,69-104.BOJANOVSKI, I., 1964. I. Bojanovski, Kasnoantike grobnice na svod u itluku injihova prethodna konzervacija,Nae starine, 9, Sarajevo, 103-121.CAMBI, N. GAMULIN, A. TONKOVI, S., 1999. N. Cambi A. Gamulin S.Tonkovi, Starokranska bazilika u Zmijavcima, Split Zmijavci.FADI, I., 1999. I. Fadi, Asseria Podgrae kod Benkovca, Obavijesti, Hrvatskoarheoloko drutvo, 31,2, Zagreb, 66-70.FADI, I., 2002. I. Fadi, Asseria istraivanja godine 2001., Obavijesti, Hrvatskoarheoloko drutvo, 34,1, Zagreb, 51-57.FADI, I., 2003. I. Fadi, Asseria nova otkria, Obavijesti, Hrvatsko arheoloko dru-tvo, 35,1, Zagreb, 67-74.JURI, R., 1993. R. Juri, Fibula oblika kria iz Privlake kod Zadra, Diadora, 15, Za-dar, 103-116.

JURI, R., 2000. R. Juri, Srednjovjekovni spomenici na privlakom podruju,Priv-laka, Zagreb, 71-79.MARUN L., 1998. L. Marun, Starinarski dnevnici,prepisala i za tisak pripremila M.Petrinec (=Katalozi i monografije, 4), Split.MILETI, N., 1979. N. Mileti, Ranosrednjovekovna nekropola u Koritima kod Duv-na, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., 33, Sarajevo, 141-181.NIKOLAJEVI, I., 1969. I. Nikolajevi, Kasnoantike presvoene grobnice u sred-njovekovnoj crkvenoj arhitekturi Bosne i Hercegovine, Simpozijum Predslavenski etni-ki elementi na Balkanu u etnogenezi Junih Slovena, Mostar 24. -26. 10. 1968, Centarza balkanoloka ispitivanja, 4. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,Po-sebna izdanja, 12, Sarajevo, 217-226.PAKVALIN, V., 1959. V. Pakvalin, Dva nalaza kasnoantikih grobova na svod i kra-tak osvrt na dosadanje nalaze tih grobnih kamera na teritoriji Bosne i Hercegovine,Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, n. s., Sarajevo, 14, 149-160.

5/24/2018 09_Uglesic

12/14

206


SUI, M., 1981. M. Sui,Zadar u starom vijeku, (=Prolost Zadra, 1), Zadar.RADI, F., 1898. F. Radi, Ploaste nadstupine sa srednjih stupia dvostrukih prozo-ra (bifora) staro-hrvatskih zvonika, Starohrvatska prosvjeta, 4, Zagreb, 21-26.UGLEI, A., 2002. A. Uglei,Ranokranska arhitektura na podruju dananje Za-darske nadbiskupije, Zadar.VINSKI, Z., 1968. Z. Vinski, Krstoliki nakit epohe seobe naroda u Jugoslaviji, Vjes-nik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. s., 3, Zagreb, 103-166.

VINSKI, Z., 1974. Z. Vinski, Kasnoantiki starosjedioci u salonitanskoj regiji premaarheolokoj ostavtini predslavenskog supstrata, Vjesnik za arheologiju i historiju da-lmatinsku, 69, Split, 5-86.

5/24/2018 09_Uglesic

13/14

207


Ante UGLEI:

EARLY CHRISTIAN FINDS FROM ASSERIA

Summary

Although a few Early Christian finds from Asseria (parts of a church stone furnitu-re) were known by the end of the 19th and the beginning of the 20th c. (Fig. 4a, 4c), betterinsight into the early Christian monuments has been acquired since the systematic excava-tions which began in 1998.

While excavating the interrior and surrounding area of the church of Sv Duh (HolySpirit), built within the very forum of Asseria, few fragments of the sacral architecture mightas well indicate the possible reconstruction of an early Christian church (Fig. 1-3). Its nar-tex, adapted in the late Antiquity could have been previously used as an oratory (domusecclesiae). Later a nave, having a deep apse at its eastern part was added to the narthex.

Several pieces of the early Christian stone furniture were found (Fig. 4b, 4d) beside theseestablished fragments of the early Christian architecture.

Close to the northern part of the city walls there were other significant finds fromthe early Christian period; late Antiquity vaulted grave (Fig. 5-7), more than a hundredsmall fragments of the church stone furniture (mainly parts of the pluteus) and several fra-gments of columns with capitals (Fig. 9). These finds indicate the possible existence of anearly Christian cemetery church within the necropolis of Asseria (Fig. 8).

The two items, a bronze cross-applique (Fig. 10a) and a silver cross-like fibula, de-

corated with the in-laid dark blue glass (Fig. 10b) evidently represent the early Christian ti-me. All these objects might have quite likely belonged to the graves devastated in times ofmigrations, at the necropolis beneath the northern walls of Asseria.

5/24/2018 09_Uglesic

14/14

-

Documents

09_Uglesic