1 D IJALOG - centarlogos.mecentarlogos.me/wp-content/uploads/2015/12/Časopis-DIJALOG.pdf · SMŠ“Danilo Kiš“, najavljen jubilej – 15 godina De-batnog kluba SMŠ“Danilo Kiš“i

1 D IJALOGD

2 3D IJALOG D IJALOGD D

Riječ urednika

Da živimo i radimo u ne-kim drugim okolnosti-

ma, na samom početku ove uvodne riječi uslijedilo bi iz-vinjenje za sve protekle mjesece i dane bez susreta sa našim i vašim „Dijalogom“. Ovako, niko dobrona-mjeran, valjda, neće zamjeriti što naša želja i entuzi-jazam nisu bili dovoljni za kontinuitet uspješnog rada na ovom zaista zahtjevnom projektu...

Kako god, evo opet smo tu i ohrabruje što ima-mo ozbiljnu namjeru da ostanemo. I to je najvažnije.

Ipak je, u ovom vremenu, gotovo podvig sačuvati volju ali i naći adekvatan način da iskazanom nesu-mnjivom kvalitetu naše školske omladine izađete u susret, i odgovorite primjereno u bilo kojoj dimenziji.

Dragi naši, ovo je nova prilika da se konačno uv-jerite u istinu koju projektuje maxima „Što nije za-pisano to se nije ni dogodilo“, i uz to, naravno, još jedna prilika da uspostavite vaš lični link sa brojnim postignućima i kreativnim potencijalom naših đaka i nastavnika. Dijalog sa njima...i sobom!

U ovom broju, fokus je na dešavanjima u pro-tekloj 2011.godini, predstavljena je nova škola - SMŠ“Danilo Kiš“, najavljen jubilej – 15 godina De-batnog kluba SMŠ“Danilo Kiš“i Debatnog programa Crne Gore, a kao i do sada, dosta pažnje posvećeno je i našim stalnim rubrikama u kojima nismo štedjeli ni informacije ni fotografije ni prostor za kreativno ispoljavanje...Uz stalne, uvedena je i nova rubrika: Projekti u stručnom obrazovanju kojom će se bolje i preciznije tretirati manifestacije i nastavni sadržaji u Stručnim školama...

Čitajte, saznajte, uživajte!

....Pozivamo sve učenike i nastavnike širom Crne Gore da se uključe u kreiranje „Dijaloga“!

Kritikujte, hvalite, sugerišite i šaljite svoje priloge!

Kontakt: [email protected]

Slavoljub Stijepović je rođen u Titogradu 1959. godine. Završio je Pravni fakultet. Od jula 1998. do jula 2001. godine bio je ministar sporta. Obavljao je i dužnost sekretara Republičkog sekretarijata za sport, a od januara 2003. do novembra 2006. godine bio je ministar rada i socijalnog staranja. Od novem-bra 2006. godine stupa na funkciju potpredsjednika Ustavotvorne skupštine, nakon čega je bio ministar bez portfelja. Član je Glavnog odbora DPS i sada je ministar prosvjete. Neposredno nakon što je preuzeo ovu funkciju, ministar je istakao da je njegov zadatak

da nastavi reformu obrazovanja i da je dimenzira i ukoliko je moguće što prije okonča. Od brojnih re-formskih aktivnosti, poseban akcenat, ministar Stije-pović daje externoj maturi smatrajući da je crnogor-ski obrazovni sistem sasvim sazreo i za taj izazov. U tom smislu, nedavne proteste nikšićkih maturanata i brojna pitanja maturanata širom Crne Gore niko nije ozbiljno shvatao, i svima je upućena jasna poruka – externa matura je zakonska obaveza i ona se mora sprovesti.

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ MINISTAR PROSVJETE CRNE GORE

Ministar Slavoljub Stijepović je prvi ministar prosvjete u proteklih 15 godina De-batnog programa u Crnoj Gori koji se kontinuirano zalaže za organizovano praće-nje debate, i uz bivšeg ministra gospodina Slobodana Backovića, jedini ministar prosvjete koji je odobrio finansijsku podršku nacionalnom Debatnom programu (reprezentaciji Crne Gore).

IzdavačCentar za kreativnu komunikaciju ,,Logos”,

Budva

Za izdavačaKrsto Vuković,prof.

Glavni i odgovorni urednikKrsto Vuković, prof.

Tehnički urednikMilica Mijajlović

Bojana RaspopovićMarko Tvrdišić

Lektormr Aleksandra Petrić

RedakcijaSnežana Tamburić

Nina RaškovićMilica Marić

Mirjana KneževićDarinka-Dara Jovanović

Đurđina Golubović

Stalni saradniciDoc.dr Nenad Drašković

ŠtampaIP”Pegaz”, Bijelo Polje

Tiraž300 primjeraka

“Dijalog” je upisan u evidenciju Ministarstva kul-ture RCG pod rednim brojem 594.

Časopis izlazi povremeno.

Saglasno članu 27. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost Glasilo je oslobođeno poreza na doda-tnu vrijednost.


1. Aktuelnosti2. Naše škole3. Debata otvara vrata4. Projekti u stručnom obrazovanju5. Laboratorija duše6. Kultura i ličnost7. Etika za mlade8. Knjiga i mi9. Film10. Muzika11. Putovanja12. Moj izbor13. Alo-Alo14. Sport i škola15. Literarne strane16. Vjerovanja i običaji17. Hemija i život18. Zanimljivosti19. Biseri

REDAKCIJA

SADRŽAJ

Snežana Tamburić

Milica Marić

Mirjana Knežević

Nina Rašković Milica Mijajlović

Darinka Jovanović

Bojana Raspopović

Đurđina Golubović


AKTUELNOSTI AKTUELNOSTI

bavim filmom, ali nikada da budem glumica, tako da sam već u drugoj godini Srednje škole odlučila da ću studirati režiju. Posle završenog prvog semestra u školi za film „Kvadrat“, shvatila sam da se na filmskom setu osecam potpuno svojom i najsnažnijom”. Inače, moj plan je pre svega da do oktobra ove godine diplomiram sa filmom o plemenu Paštrovići. Za kasni-je, nadam se da će mi se otvoriti vrata Crne Gore, jer imam planove za televizijske serije. A naravno, kao i svaki reditelj i ja težim ka prvom dugometražnom igranom filmu...”

Film je rađen po motivima iz života jednog od naših najvećih pisaca romantizma, Lazi Kostiću, sa

posebnim akcentom na njegov dio života proveden sa Lenkom Dunđerski. Laza je u tom dobu imao oko pedesetak godina, dok je u filmu prikazan kao mla-dić od tridesetak. Radnja filma je smještena u Beo-gradu, a na neki način, danas možda samo savreme-nije, upućuje na ono što se konstantno dešava oko nas. Govori se o 19. vijeku, ali tema je vanvremenska: „Ljubav, kao vrijednost još uvek nije izgubljena. Nekima je i dalje to smisao života i konstantno za njom tragaju, nadajući se da će jednog dana ugledati te oči кoje će prepoznati u svojima i da će osetiti pripadnost”, kaže Jovana.

Na sjednici Nastavničkog vijeća u junu 2010.godine,donesena je odluka da se za Dan SMŠ“Danilo Kiš“ simbolički veže dan rođenja poznatog pisca Da-nila Kiša, 22.februar. Međutim, zbog nekih tehničkih teškoća, u školskoj 2010/11.god. Dan škole je malo ,,pomjeren,, i obilježen prigodnim programom po-četkom marta. Profesorice Milica Đukić i Milica Vuković, predstavile su novi broj školskog časopi-sa „Peščanik“, svakako najuspješnije izdanje do tada, kako u tehničkom tako i u sadržinskom smislu (nove rubrike, kvalitetni textovi, broj strana, kolor). Prof. Ranka Perunović je otvorila izložbu fotografija Ale-ksandra Aleksića bivšeg budvanskog srednjoškolca, a posebnu draž manifestaciji, dala je Jovana Kentera

takođe bivši budvanski đak, sa projekcijom autorskog filma “Međ javom i snom”.

“Drago mi je što je izložba prošla u najboljem redu i što sam imao priliku da prikažem svoje radove na ovaj način. Zahvaljujem se školi koja mi je ustupila svoj amfiteatar za izložbu a posebno bih se zahvalio profesorima Milici Đukić i Ranki Perunović bez kojih ništa od ovoga ne bi ni bilo”, ka-zao je između ostalog, Aleksandar Aleksić.

Jovana Kentera, Osnovnu školu završila u Budvi a potom se preselila u Beograd i poslije treće godine XIV gimnazije upisala BK Akademiju, (sada Akademija umetnosti Beograd) odsjek TV režija u klasi prof. Dragana Elčića. “Čitav život sam želela da se

DAN ŠKOLE SMŠ “DANILO KIŠ“ (2011.)

Fotografija sa izložbe

Kadar iz filma „Međ javom i snom“

AKCIJA DARIVANJA KRVI

Uz pomenute sadržaje, treba istaći i tradicio-nalnu akciju davanja krvi povodom obilježavanja Dana škole. Ove godine, zajedničke aktivnosti škole i Društva dobrovoljnih davalaca krvi Budve, krasio je i značajan jubilej. Protekle decenije, deset gene-racija maturanata SMŠ“Danilo Kiš“ darivalo je teč-nost koja život znači, promovišući na najbolji mo-gući način najuzvišenije humanističke ciljeve.

Budvanski srednjoškolci – čovjekoljublje na djelu, istinska promocija zrelosti


AKTUELNOSTI AKTUELNOSTIMEĐUNARODNA RAZMJENA UČENIKA 2008/2011

SMŠ „Danilo Kiš“ (Budva) – Gimnazija „Franc Miklošič“ (Ljutomer)

Zapis, 4-9.mart, 2008.g.(Dušica Stanišić, Maja Ilić)...

Odakle početi? Pa, evo najprije da znate, zahva-ljujući debatnom programu i prof. Krstu Vukoviću, otvorila se još jedna mogućnost za saradnju van gra-nica naše zemlje. Urađen je projekat razmjene uče-nika sa Gimnazijom „Franc Miklošič“, škole u ko-joj su naši debateri nekoliko godina veoma uspješno učestvovali na brojnim međunarodnim takmičenjima. Tako smo i mi, 4o-ak budvanskih srednjoškolaca, po-malo sa sumnjom pomalo sa nadom u lijepa iskustva, odlučili da ,,provjerimo,, debaterske priče o tom div-nom mjestu, i pod nadzorom prof. Marine Grguro-

DRŽAVNO TAKMIČENJE U ZNANJU 2010/11.

Na takmičenju održanom 19. marta 2011.go-dine, učenici SMŠ”Danilo Kiš” pokazali su odlično znanje. Učenica četvrtog razreda Nevena Kotarac osvojila je prvo mjesto iz biologije (mentor prof. Ma-rina Grgurević), potvrdivši dominaciju budvanskih takmičara iz tog predmeta. U konkurenciji četvrtih razreda Damjan Božinović osvojio je četvrto mje-sto iz engleskog jezika (mentor prof.Lilija Čelebić). Izvanrendan uspjeh iz informatike postigao je učenik drugog razreda Bojan Lozo (mentor prof. Nevenka Vlačić) u konkurenciji četvrtih razreda, osvojivši če-tvrto mjesto. Pri tome, važno je napomenuti da prvog i drugog mjesta iz informatike nije bilo, što dodatno izdvaja njegov rezultat! Iz ostalih predmeta plasman nije bio na nivou očekivanog.

Ove godine, početkom marta slijedi novo takmi-čenje i vjerujemo novi uspjeh naših đaka i profesora.

Gostioničarka Mirandolina

Dramski studio JUSMŠ “Danilo Kiš” je održao predstavu u amfiteatru škole 03.03.2011.godine sa početkom u 19h.

„Mirandolina’’ je priča o neodoljivoj kr-čmarici, o ženi koja svojom harizmatičnošću osvaja muškarce, zavodi ih, sukobljava, dovodi ih do ruba egzistencije, do emotivnih slomova...

Lica:

Vitez od Ripafrate - Branka Aleksić

Markiz od Forlipopolija - Andrea Bjelobrk

Konte od Albafiorite - Dragana Ćuzović

Mirandolina - Nikolina Roganović

Ortenzija - Marija Latković

Dejanira - Sandra Krstajić

Fabricio - Stefan RadenovićRežija, scenografija, muzika, kostimi: Aleksandra Petrić

ĐAČKI PARLAMENT

Od oktobra 2010.godine, na inicijativu prof. Krsta Vukovića, počeo je sa radom Đač-ki parlament i u našoj školi. To je organizacija učenika čiji su zadaci prije svega razvijanje de-mokratskih odnosa, ostvarivanje i zaštita prava učenika i razvijanje saradnje sa sličnim organi-zacijama u našoj zemlji i inostranstvu.

Svako odjeljenje u školi odabralo je po dva predstavnika tj. poslanika, tako da je parla-ment brojao 70 članova a među njima, izabra-ni su i predstavnici pojedinih resora u Vladi. Prva akcija uslijedila je već na samom startu uz veliki entuzijazam i angažman oko obezbjeđi-vanja neophodnih sredstava jednom sugrađa-ninu koji se školi obratio za pomoć. Njemu su, učenici parlamentarci, humanitarnom akcijom za kratko vrijeme obezbijedili pristojne uslove za život tokom zimskog perioda, što je naišlo na prilično topao prijem u budvanskoj javno-sti. Međutim, i pored izražene volje pojedinih članova parlamenta da se nastave započete re-dovne aktivnosti i valorizuju pripremljena akta od strane profesora Vukovića i prof. Mladena Franovića (Statut, Plan i program rada itd.), ispostavilo se da još uvijek mnogi učenici ne posjeduju visok nivo svijesti o zajedničkom in-teresu, o solidarnosti, o potrebi za samoorga-nizovanjem i homogenizaciji, pa je ova sjajna ideja učeničkog aktivizma i šansa da se bore za bolji kvalitet školovanja i bolji status, ostala da pričeka neko drugo vrijeme. Možda, ako bude sreće, već sljedeću školsku godinu.

Ksenija Vuković


AKTUELNOSTI AKTUELNOSTIručnik na časovima slovenačkog. Poslije ručka, vratili smo se u školu gdje smo, po izboru, prisustvovali mu-zičkoj, likovnoj, plesnoj ili kuvarskoj radionici. Tog dana je održana i priredba u sklopu koje su učenici dramskog studija naše škole izveli predstavu „Man-dragola“, predstavio se školski bend iz ljutomerske gimnazije i izvedena tačka sa muzičke radionice. I da, na prigodnoj zakusci smo probali i ono što se pripre-malo u kuvarskoj radionici.

Subota je bila dan za rastanak! To svakako nije lako palo nikome od nas ali vrijeme je bilo da ih oslobodimo. Subotu veče smo prespavali u Đačk-om domu u Celju gdje smo takođe obišli jedan veliki tržni centar...Inače, u Celju se te subote, održavalo 1.Evropsko prvenstvo Osnovnih škola u debati na kom su učestvovale i učenice iz budvanske Osnovne škole i postigle sjajne rezultate. Kao tim, bile su na 7. mjestu, a jedna od njih, bila je jedanaesta na rang listi pojedinačnih govornika...

Ipak, kako sve ima svoj kraj, tako je brzo sti-gao i 9. mart. Sa sobom smo ponijeli mnogo lijepih sjećanja i simpatija...Uh, na primjer provod...Noćni izlasci...Kod njih je situacija nešto drugačija nego kod nas. Naravno, izlaze i oni, ali ne toliko često kao mi i

ne ostaju do kasno kao mi. Oni češće prave privatne žurke u kućama ili odlaze u sale za bilijar, kuglanje ili stoni fudbal. Prije osamnaeste godine ulazak u disko-teke im nije dozvoljen i to se poštuje!

Ali našim odlaskom se ne završava druženje sa Slovencima. Naprotiv! Tek je počelo. Oni su bili go-sti u našim domovima od 7-11.04.2008. Trudili smo se da našim gostima pokažemo Budvu u najljepšem svjetlu. Pored obilaska znamenitosti Budve, bili su i na izletu na Skadarskom jezeru, u Podgorici na ručku

vić, Aleksandre Petrić i prof.Vukovića, zaputimo se prema Ljutomeru, gradu na sjeveroistoku Slovenije, udaljenom nešto više od sat vremena od granice sa Austrijom...I eto ih, nepunih devetnaest sati vožnje. Za većinu nas pravo uživanje, a za neke, super prilika da počinu malo od škole i Budve. Bilo ih je koji su spavali satima i ostalima pružali zadovoljstvo da uži-vaju u tim smiješnim prizorima...

Tih predivnih pet dana proveli smo upoznajući se sa novim ljudima, novim mjestima, novom kultu-rom, njihovim jezikom i što je najvažnije stekli smo lijepa poznanstva i prijateljstva sa jako gostoprimnim domaćinima.

Srijeda je bila naš prvi dan u njihovoj školi. Malo je reći da smo bili – zapanjeni! Sve nas je oduševila njihova uredna i dobro opremljena škola. Posebno su nam bili primamljivi ormarići, dobro opremljeni kabineti, školski prostor i atmosfera na koju, jedno-stavno – nismo navikli! „Radni dan“ smo započeli obilaskom znamenitosti Ljutomera zajedno sa našim

domaćinima. Poslije velikog odmora (koji traje duže od pola sata) imali smo časove slovenačkog jezika to-kom kojih smo učestvovali u pripremi džepnog dvo-jezičnog priručnika, a naši domaćini su za to vrijeme učili naš jezik. Poslije škole smo otišli u obližnji pab, u kom inače oni odmaraju poslije škole igrajući bilijar, dok čekaju prevoz (da, neki su i po 30 km udaljeni od škole!).

Četvrtak je bio dan rezervisan za obilazak Lju-bljane! I po ko zna koji put – opet smo ostali bez rije-či pred, za nas, besprekorno uređenim gradom. Pre-divne građevine, čiste ulice, skladna atmosfera koju Slovenci stvaraju svakim svojim gestom, pričinjavali su nam veliko zadovoljstvo uprkos užasnoj hladnoći. Imali smo priliku da se penjemo „uspinjačom“ (pa-noramnim liftom) do najviše tačke Ljubljane, gdje se nalazi Muzej i Ljubljanski grad (Stari grad Ljubljana).

Petak je bio nešto radniji dan, zapravo, proveli smo ga u školi. Imali smo par časova predavanja o istoriji i geografiji Slovenije, a kasnije smo dovršili pri-

11 D IJALOGD


AKTUELNOSTI AKTUELNOSTIAKTIVNOSTI POVODOM OBILJEŽAVANJA 9. MAJA, DANA EVROPE

U saradnji sa NVO CEMI i Ju-ventas iz Podgorice, Debatni klub SMŠ “Danilo Kiš“ je obilježio Dan Evrope prigodnim aktivnostima u ko-jima je učestvovao veliki broj učenika.

Od 13.30-14.30 održana je fud-balska utakmica između profesora i učenika SMŠ ,,Danilo Kiš,, u balon sali na Slovenskoj plaži. Iako su profesori odigrali prilično kvalitetnu i borbenu utakmicu, sasvim očekivano, mladost je odnijela pobjedu...

U 17.oo u amfiteatru Srednje škole pred oko 300 učenika, profeso-ra i građana, Debatni klub je održao javnu debatu na temu ,,Crna Gora treba da udje u EU“. Nakon toga, 18-19.30 u Modernoj galeriji u Starom gradu, u koordinaciji sa prof. Rankom Perunović, održana je likovna radio-nica na temu: «Mladi i Evropa», a od 20.oo takođe u Modernoj galeriji, na istu temu, održanaje i tribina na kojoj je učestvovala mr Ljiljana Pjerotić, predsjednica Evropskog pokreta Crne Gore (lok.Vijeće), gospodin Mijomir Pejović predsjednik Kluba odbornika SNP Budve, i u ime domaćina-orga-nizatora kompletne manifestacije obi-lježavanja Dana Evrope, moderator prof. Krsto Vuković. Iako su potvr-dili učešće, predstavnici lokalne vlasti (DPS i SDP) ipak, nisu došli.

Jovana Šćepanović, Ksenija Vujo-vić, Irena Sekulović

Likovna radionica na temu: «Mla-di i Evropa» Tribina o mogućnostima mladih u EU

sa konzulom Slovenije... Što se tiče slobodnih aktiv-nosti, upoznali su se još prve večeri sa „BK music club“-om, organizovali smo roštilj na plaži i još puno toga...Veče pred njihov polazak, u našoj školi je odr-žana mala priredba u sklopu koje su naši gosti iz Slo-venije odigrali dvije igre iz njihovog nacionalnog fol-klora, a uz pratnju sjajnog školskog benda. U priredbi su još učestvovali i osnovci iz Petrovca koji su takođe tokom razmjene boravili u Sloveniji.

Predstavili su se sa par muzičkih tačaka i mini skečeva. Na kraju su, opet Slovenci izveli jednu sim-patičnu improvizaciju u rep fazonu u kojoj su sumira-ni utisci njihovog boravka kod nas. Oproštajna žurka je bila u „Garden“-u...

….Uspješna razmjena 2008. godine, bila je i motiv za novi pokušaj u školskoj 2010/11.godini. Profesorice Marina Grgurević, Nevenka Vlačić i Snežana Bošković, slično scenariju iz 2008.godine, započele su i uspješno okončale ekspediciju u Slo-veniji, a nakon te posjete učenika Srednje mješovite škole “Danilo Kiš” Ljutomeru u novembru 2010-te godine, i uzvratnu posjetu gimnazijalaca Ljutomera u aprilu 2011. godine u Budvi.

Gosti iz Ljutomera su pristigli u Budvu u uto-rak 5-og aprila. Profesori i đaci su ih dočekali u školi kako bi im priredili prijatnu dobrodošlicu uz domaće specijalitete, sokove i grickalice. Prvi dan je prošao u prihvatanju đaka kod domaćina i dosta vremena za odmor pristiglih gostiju. Drugi dan je bio isplaniran za druženje i zajedničke aktivnosti. Đaci su bili podi-jeljeni u deset grupa, od kojih je pet grupa obilazilo

značajna mjesta Budve ( Srednju školu, novu Osnov-nu školu, Mogren plažu, Citadelu, Avalu, Slovensku plažu, itd.), a drugih pet su istraživali budvanski bi-odiverzitet. Poslije par sati prikupljanja materijala, bilo je predviđeno da se grupe sastanu u računarskoj učionici u Srednjoj školi, gdje su po tri člana iz svake grupe radila prezentaciju koja je kasnije prikazana u amfiteatru Srednje škole. Trećeg dana su gosti ima-li isplaniranu posjetu Cetinju, Lovćenu i Podgorici gdje su obišli značajna mjesta i uživali u prirodnim ljepotama Crne Gore, dok su domaćini išli u školu. Četvrti dan je bio sportskog karaktera i otpočeo je ranim jutarnjim aktivnostima a završio se tek uveče. Nakon dolaska u školu, đaci i profesori su se uputili na boćarski teren gdje ih je dočekao državni i svjetski prvak u boćanju koji im je objasnio i pokazao osnov-na pravila ovog sporta. U boćanju su se oprobali i đaci iz naše škole a i posjetioci iz Slovenije. Nakon boćanja uslijedilo je nadmetanje u bacanju kamena sa ramena kao i u povlačenju konopca. Poslije završet-ka sportskih igara svi su se uputili ka Mogren plaži gdje su roštiljali i kupali se do zalaska sunca. Subota, peti dan, je bila predviđena za zajedničko krstarenje Bokom, šetnju po Herceg Novom i Kotoru kao i obi-lazak ostrva i crkve Gospe od Škrpjela. Druženje se nastavilo i po povratku u Budvu gdje su svi zajedno proveli noć pred odlazak gostiju. U nedjelju, rano ujutro, svi su se okupili u restoranu Srednje škole gdje su razmijenili utiske o vremenu koje su proveli zaje-dno i zatim je uslijedio ispraćaj. Pošto su obje škole zadovoljne razmjenom, nadamo se da će se opet or-ganizovati. Treći put, za neke nove generacije…


NAŠE ŠKOLE NAŠE ŠKOLE

učenika (12 odjeljenja), smjer Turistički tehničar/ka 164 (5 odjeljenja), Ekonomski tehničar/ka 128 (4 odje-ljenja), Tehničar/ka prodaje 107 (4 odjeljenja), Tehničar/ka usluživanja 53 učenika i Tehničar/ka kulinarstva 77 učenika sa po jednim odjeljenjem na prvoj godini i kombinovana odjeljenja na drugoj, trećoj i četvrtoj godini, Tehničar/ka marketinga i trgovine 90 učenika (3 odjeljenja). U odnosu na školsku 2006/07. godinu kada je nastavu pohađalo 1.033 učenika, broj učenika je smanjen za 7,8%.

Škola ima biblioteku 50m2 bez čitaonice, sa fondom od 13.500 knjiga. Osim uobičajenih službi odnosno Sekretarijata i računovodstva, u Školi rade knjižara i restoran, a pod zakup je izdat i prostor za privatnu stomatološku ordinaciju.

U restoranu između ostalog, učenici ugostitelj-ske struke obavljaju praktičnu nastavu i tako ispunja-vaju obavezne obrazovne sadržaje.

Uspješan rad sa njihovim nastavnicima rezulti-rao je brojnim vrhunskim rezultatima na takmičenji-ma ali i doveo do prilika da Škola može uspostaviti adekvatnu saradnju i razmjenu iskustava sa mnogim srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu. U Školi se periodično organizuju takmičenja iz nekih nastav-nih predmeta i praktične nastave (biologija, geografi-ja, programiranje, kuvarstvo, usluživanje) i u okviru

pojedinih vannastavnih aktivnosti po kojima je Škola naročito prepoznatljiva: Po Debatnom klubu, Dram-skoj sekciji, Ekološkoj sekciji, Sportskoj sekciji, ali i po učešću u projektima poput „Zdravo Evropo“ u ko-jem je prof. Seka Slavković sa učenicima ostvarila veliki uspjeh na nivou prethodne SCG.

Škola je jedinstvena i po učešću učenika u huma-nitarnim akcijama a naročito u okviru akcija dobro-voljnog darivanja krvi na osnovu čega je nagrađena najvećim priznanjem Crvenog krsta Crne Gore – Zla-tnim znakom.

Školske 1974/75. Školski centar Tivat na inici-jativu SO Budva, otvorio je izdvojeno odjeljenje tu-rističke struke u Budvi. Škola je radila u adaptiranim prostorijama hotela »Slavija«. Rješenjem Republičkog sekretarijata za obrazovanje 2.12.1978. godine, po-dručno odjeljenje se osamostaljuje te dobija naziv – Školski centar za srednje obrazovanje i vaspitanje. SO Bud-va tada donosi odluku da se zgrada u kojoj je bila smještena OŠ«Stefan Mitrov Ljubiša« prenese kao osnovno sredstvo Srednjoj školi.

Međutim, katastrofalni zemljotres 1979.godine srušio je tu zgradu i tek 1986.godine Škola je smješte-na u novo zdanje izuzetno uspješnog arhitektonskog

rješenja kako u funkcionalnom tako i u estetskom smislu. Smatralo se da je u narednih pedeset godina problem učioničkog prostora riješen. Projektovana je za 24 odjeljenja u dvije smjene. Međutim, već školske 1994/95.godine, učionički prostor biva pretijesan za prijem svih učenika, pa se odjeljenja formiraju sa veli-kim brojem učenika znatno iznad pedagoškog maksi-muma. Nakon toga, SO Budva je intervenisala finan-sirajući dogradnju dvije učionice i tako privremeno ublažila problem...Međutim, danas, broj učenika je smanjen i Škola ima višak prostora...

U školskoj 2011/12.godini se realizuje 7 progra-ma za 959 učenika u 33 odjeljenja: Gimnazija ima 330

SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA „DANILO KIŠ“


NAŠE ŠKOLE NAŠE ŠKOLE

Naša škola sa skoro 1000 učenika nema fi-skulturnu salu. Da li je to zakonom zabranjeno?

- Tačno je da je naša škola jedna od rijetkih koja nema fiskulturnu salu. Na zasijedanju SO Budva, pokrenuo sam pitanje školskog dvorišta i fiskulturne sale. Međutim, Ministarstvo godišnje izdvaja 32.000 eura za plaćanje prostora u Sportskom centru, kako bi nastava mogla da se održava. Svi članovi Odbo-ra smatraju da bi trebalo urediti školsko dvorište i izgraditi fiskulturnu salu, tako da se nadamo da ćemo uskoro i tu ideju realizovati.

A da li preduzimate nešto za bolje stanje unutar naše škole?

- Opština Budva je raspisala konkurs koji je za-vršen u septembru i izdvojeno je 168.000 eura za sa-naciju kvarova.

Šta mislite zbog čega iz godine u godinu broj učenika u SMŠ „Danilo Kiš“ opada“?

Godina Broj učenika

Brojodjeljenja

1978/79 270 91986/87 365 121987/88 436 131988/89 512 151991/92 665 211992/93 662 221994/95 703 271995/96 722 261996/97 852 292005/06 1260 39

2010/11 949 35

2011/12 959 33

- Najveći razlog jeste otvaranje istih škola u na-šem okruženju. Na primjer, na Cetinju je otvorena turističko-ugostiteljska škola, u Baru turističko-eko-nomska škola, a u Tivtu gimnazija. Tako da učenici ostaju da se školuju u svojim gradovima.

Da li su sve generacije iste, ili je svaka po-sebna na svoj način?

- Naravno da svaka generacija ima svoje čari.

Ono što krasi Budvu i našu školu jesu učenici sa korektnim ponašanjem koji imaju veoma dobar nivo znanja i zahvaljujući tome otvorena su im vrata goto-vo svih fakulteta u Crnoj Gori, a i šire.

Šta mislite o eksternoj maturi? Maturanti Nikšićke gimnazije su štrajkovali, đaci naše ško-le su se bunili...

Moje je mišljenje da eksterna matura može samo koristiti učenicima i državi, a nikako naškoditi. Eks-terna matura je način da se diferencira kvalitet znanja, jer ne može biti isti nivo znanja učenika gimnazije u Kotoru, Budvi, Podgorici...

Da ste Vi jedan dan Ministar prosvjete, šta biste prvo uradili?

- Prije svega, nikada ne bih volio da sam mini-star. Ukoliko bih bio na jedan dan, obratio bih pažnju na materijalni standard škola, i svakako ne bih dozvo-lio da jedna škola kao što je naša za godinu dana od države dobije 3.800 eura.

Takođe bih i uveo zakon gdje bi profesori na početku svake školske godine donosili ljekarsko uv-jerenje da su fizički i psihički (?) zdravi. I svakako bih izbacio uravnilovku (mjerilo po kojem su svi profe-sori jednaki).

Čime se sve bavite, osim što ste direktor naše škole?

- Honorarno radim na privatnom fakultetu, gdje predajem sociologiju, a u slobodno vrijeme bavim se pčelarstvom.

I za kraj šta biste poručili maturantima a šta profesorima?

- Maturantima poručujem da uče. Neka daju ma-ksimum kako bi postigli što bolje rezultate i upisali fakultet koji žele.

Profesorima poručujem da se trude da budu što bolji uzori učenicima, da im prenesu što više znanja, jer je prosvjetni radnik jedan od najljepših poziva.

Dr Srđa Popović je direktor SMŠ“Danilo Kiš“ od 1998.godine i nedavno je započeo četvrti mandat. Pomoćnici direktora sa istim stažom u Upravi škole, su Tašana Lazović, profesorica matematike i Budi-mir Novićević profesor istorije. Ukupan broj zapo-slenih je 80 i to 67 na neodređeno i 13 na određeno radno vrijeme. U proces obrazovanja je angažovano 63 nastavnika (38 žena i 25 muškaraca).

Nekoliko profesora ima zapaženu ulogu u re-formskim zahvatima obrazovnog sistema Crne Gore. Božena Jelušić, autorka nastavnog programa izbor-nog predmeta – Medijska pismenost, je između ostalog, koautorka čitanke za nekoliko razreda Gimnazije, Ranka Perunović je autorka udžbenika i pratećeg audio-vizuelnog materijala za muzičku umjetnost, Lovćenka Radulović je koautorka udžbenika isto-rije za prvi i drugi razred Stručne škole, a prof.soci-ologije Krsto Vuković, autor je nastavnog programa izbornog predmeta – Debata za drugi razred Gimna-zije. Takođe, u brojnim projektima stručnog usavrša-vanja aktivnu ulogu imaju i profesorice ekonomske i tur. grupe predmeta Ljubinka Nikitović, Dijana Kostović i Vesna Medigović (koautorka udžbenika za marketing u turizmu za III i IV razred i edukatorka nastavnika stručnih predmeta), prof.biologije Mari-na Grgurević, a kao viši saradnik u okviru informa-cionih tehnologija, značajan doprinos daje i profesor Milutin Janjušević.

Sa ciljem da što bolje prikažemo stanje u ovoj školi, porazgovarali smo i sa direktorom koji nam je vrlo rado odgovorio na sva pitanja, pa čak i ona koja se tiču profesora:

Imate iskustva i kao profesor, pa recite nam da li je bolje biti profesor ili direktor?

- U prosvjeti radim 29 godina, od čega sam 12 godina direktor, i mogu da kažem da je biti profesor mnogo zahvalnije nego biti direktor. Prije svega zbog mnogo veće odgovornosti i obaveza direktora. Ako već mora da se radi, najbolje je da se nosi dnevnik.

Da li postoji razlika među učenicima toga vremena i današnjice?

- Svakako da postoji. Iz godine u godinu, razlika je sve veća. Nekada su učenici bili mnogo odgovorniji i savjesniji, i nekada su gimnaziju upisivali samo naj-bolji učenici, a što se tiče uspjeha, nije se puno toga promijenilo. I uvijek su u školi postojali oni dobri i oni loši učenici.

A razlika među profesorima?

- Kao i učenici, i profesori su bili ranije odgo-vorniji i savjesniji. Danas su takvi stariji profesori koji su predaniji svome poslu, rade sa više osjećanja i en-tuzijazma, dok mladi profesori misle da su popili svu pamet ovog svijeta.

Da li postoji neki predmet koji niste voljeli u školi upravo zbog profesora?

- Predmet koji sam najmanje volio je latinski jer sam sa profesorom došao u sukob još u prvom ra-zredu gimnazije, i od tada pa sve do danas nismo u dobrim odnosima, iako smo komšije.

Da li svi zaposleni u ovoj školi prenose na pravi način znanje učenicima?

- Svi zaposleni u školi su kvalifikovani, imaju di-plome koje pokrivaju njihova radna mjesta. Međutim učenici su ti koji najbolje mogu da procjene ko pre-nosi kvalitetno znanje, a ko ne. Ima profesora koji se mnogo trude, ali nažalost ima i onih koji površno rade svoj posao, pa na kraju opet učenici ispaštaju.

Šta mislite da našoj školi nedostaje?

- Našoj školi nedostaje mnogo toga. Ali profe-sori svojim entuzijazmom nadoknađuju te nedostat-ke. Kako bismo poboljšali stanje u školi, pokrenuli smo pregovore sa agencijom „Tika“ iz Turske, koja će našoj školi obezbijediti kabinete za hemiju i bio-logiju. Uskoro će biti i donatorska večera, gdje će se prikupiti sredstva za opremanje kabineta za tehniča-re kulinarstva i usluživanja. Na taj način učenici naše škole će sve naučeno moći da primijene i u praksi, što će svakako poboljšati nivo obrazovanja.

Srednja škola u Budvi funkcioniše trideset go-dina i više od prostog kurioziteta je činjenica, da za sve to vrijeme nije imala salu za fizičko vaspitanje (a nema čak ni sopstveno dvorište). Kad se tome doda činjenica da Ministarstvo prosvjete izdvaja tek minimalna sredstva za osnovne materijalne troškove, rad u školi se planira i organizuje svakako uz vanredne na-pore svih zaposlenih ali i kontinuiranu logi-stičku i materijalnu podršku lokalne uprave i brojnih pravnih i fizičkih lica - prijatelja škole.

19 D IJALOGD

DEBATA OTVARA VRATA

18D IJALOGD

NAŠE ŠKOLE

Bojana Papović, prof.matematike u penziji

OKTOIH 1991.godine

Mr Božena Jelušić, prof. maternjeg je-zika i književnosti

OKTOIH – 2000. godine

Jubilarna plaketa Prosvjetnog rada – 2004. godine

Novembarska nagrada grada Budve – 2009. godine

Plamen strasti – Gorki list, za posvećenost profesiji – 2010.

Krsto Vuković, prof. sociologije

Novembarska nagrada Budve – 2004. (Društvo DDK)

Zlatna plaketa DDDK Budva – 2006.g.

Kandidat za OKTOIH – oktobar, 2007.g.

Državna nagrada (Vlada CG) za motivaci-ono-edukacioni rad – 11.maja 2009.godine.

Dragan Radulović, prof. filozofije

Kandidat za književnu nagradu Miroslavlje-vo jevanđelje

Dobitnik nagrade Stefan Mitrov Ljubiša za književno stvaralaštvo 2009. godine;

U SMŠ “Danilo Kiš“ između ostalih, zaposleno je 6 magistara i jedan doktor nauka. Osim veoma uspješnog vaspitno-obrazovnog rada i brojnih nagrada na raznim manifestacijama i takmičenjima, nekoliko angažovanih profesora dobitnici su i prestižnih društvenih priznanja:

DEBATNI KLUB SMŠ “DANILO KIŠ“

1997-2012Debatni klub SMŠ ”Danilo

Kiš” su osnovali prof. Krsto Vu-ković i prof. Dragan Radulović u oktobru davne 1997. godine. U prvih par godina prof. Radulović je ustupio mjesto prof. Aleksandri Rosandić a ona, nedugo zatim i prof. Vjeri Mitrović koja je ostala u klubu sve do 2006. godine...U škol-skoj 2008/9, intezivan angažman imala je prof. Maja Zenović, među-tim, napuštajući školu napustila je i debatni program.

Inače, prvi debatni klubovi u Crnoj Gori osnovani su na inicija-tivu Fonda za otvoreno društvo 1996. i 1997.godine u Podgorici, Budvi i Nikšiću. Nakon toga, 1999.godine formirana je Asocijacija deba-tnih klubova sa sjedištem u Podgorici.

Asocijacija je sprovodila de-batni program do 2002.godine, a zatim je, u junu 2002.godine, osno-vana nova organizacija – Centar za kreativnu komunikaciju »Lo-gos« sa predsjednikom Krstom Vukovićem i Izvršnom koordina-torkom Vjerom Mitrović.

Za 15 godina od osnivanja kluba i 10 godina od osnivanja Centra »Logos«, Debatni klub SMŠ«Danilo Kiš« je izrastao u jednu od perjanica Debatnog pro-grama Crne Gore, i zasigurno je najbolji evropski debatni klub po svim relevantnim parametrima:

- Po broju mladih ljudi koji su kontinuirano prošli Debatni program

- Po rezultatima na nacional-nim i međunarodnim takmičenjima

- Po učešću na svjetskim i evropskim prvenstvima

- Po raznim aktivnostima (TV - debate, pozorišne predsta-ve, tribine, javne debate, predava-nja, seminari, radionice, razmjena učenika, štampanje časopisa »Dija-log«...)

Uz navedeno, valja naglasiti i to, da je Crna Gora jedina država na prostorima Ex-YU koja je uve-la debatu kao izborni predmet u Gimnaziju (autor Krsto Vuković), što je svakako, značajnijim dije-lom projekcija kvaliteta debatnog programa kroz mnoga postignuća Debatnog kluba SMŠ «Danilo Kiš«.

Budvanski debateri su pred-stavljali Crnu Goru na najelitnijim svjetskim takmičenjima:

Svjetska prvenstva: Wales 2006, SAD (Washington) 2008, Qatar (Doha) 2010.1. Andrijana Nikić 1. Sanja Rađenović 1. Sanja Rađenović 2. Milena Bojanić 2. Jelena Jelušić 2. Nevena Marić3. Petra Bjelica 3. Nevena Marić 3. Marta Bjelica4. Nina Smailagić 4. Predrag Zenović 4. Predrag Zenović5. Jelena Jelušić 5. Krsto Vuković 5. Krsto Vuković6. Predrag Zenović 6. Miloš Popović (Podgorica) 6. Nina Đačić (Bijelo Polje)7. Krsto Vuković 7. Rastko Pajković (Podgor.) 7. Feđa Pavlović (Podgor.)


DEBATA OTVARA VRATA DEBATA OTVARA VRATAVAŽNIJI REZULTATI DEBATNOG KLUBA SMŠ “DANILO KIŠ

(1997-2012.)

Bivša Savezna takmičenja (SRJ) ekipno: Bivši Savezni kampovi:1.Beograd 1998. – 5.mjesto 1.Bački Petrovac 1998. – 2.mj.poj.2.Budva 1998. – 5.mjesto 2.Golija 2000. - 1. i 2. mj. pojedin.3.Novi Sad 2000. – 1.mjesto 3.Goč 2001. - mješovite ekipe b.p.4.Bar 2003. – 1.mjesto 4.Žabljak 2001.– mješov. ekipe b.p.Bivša Savezna takmičenja (SRJ) u pojedinačnoj konkurenciji:1.Novi Sad 2000. – 2.mjesto 2.Bar 2003. – 1,2. i 3.mjesto Međunarodna takmičenja ekipno: Međun. takm. pojedinačno:1.Sarajevo 2000. - 5.mjesto 1.Budva 2002. (eng.) – 3.mjesto2.Budva 2002. – 2.mjesto (eng.) 2.Budva 2002.(mat.) – 1.i 3.mjesto3.Budva 2002. – 1.mjesto (mat.) 3.Skoplje 2003. – 1,2.i 3. mjesto4.Skoplje 2003. – 1.mjesto 4.Budva 2006. – 3.mjesto5.Ljutomer 2005.- 5.mjesto 5.Bački Petrovac 2007. – 2.mjesto6.Budva 2006. – 2.mjesto 6.Ormož 2007. – 3.mjesto7.Skoplje 2007. – 3.mjesto 7.Skoplje 2007. – 1.mjesto8.Budva 2007. - 3.mjesto 8.Budva 2007. - 3.mjesto9.Sarajevo 2007. - 4.mjesto 9.Budva 2008. (ws) – 1.mjesto 10.Budva 2008. – 2.mjesto (ws) 10.Budva 2008. (kp) - 2.mjesto11.Budva 2008. – 3.mjesto (kp) 11.Skoplje 2008. – 3.mjesto12.Budva 2009. – 1.mjesto (ws) 12.Budva 2009. (ws) -2. i 3.mjesto13.Budva 2009.- 1.mjesto (kp) 13.Budva 2009. (kp) - 1. i 2.mjesto14.Zagreb 2009. -3.mjesto (kp) 14.Zagreb 2009. (kp) - 6.mjesto15.Sarajevo 2009.-3.mjesto (kp) 15.Sarajevo 2009.(kp) -5 i 6.mjesto16.Sarajevo 2010.-3.mjesto (kp) 16.Sarajevo 2010.(kp) -9.mjesto17.Budva 2010. - 4.mjesto (ws) 17.Budva 2010. (ws) - 1. mjesto18.Budva 2010. – 5.mjesto (kp) 18.Budva 2010. (kp) - 7. mjesto19.Zagreb 2011. - 4.mjesto (kp)Državna prvenstva ekipno: Državna prvenstva u pojedin.konk:1.Nikšić 1998. – 2.mjesto 1.Nikšić 1998. – 1.mjesto2.Budva 2000. – 2.mjesto 2.Nikšić 2001. – 1.i 2.mjesto3.Budva 2000. – 3.mjesto 3.Budva 2001. - 1.i 2.mjesto4.Nikšić 2001. – 1.mjesto 4.Mojkovac 2002. – 1.mjesto5.Budva 2001. – 2.mjesto 5.Podgorica 2003. – 1.i 2.mjesto6.Mojkovac 2002. – 1.mjesto 6.Podgorica 2004. – 1.i 2.mjesto7.Podgorica 2003. – 1.mjesto 7.Bar 2006/7. – 1,2.i 3.mjesto8.Podgorica 2004.-3.mjesto 8.Budva 2007/8. - 4. i 5.mjesto9.Pljevlja 2004. – 2.mjesto 9.Mojkovac 2008/9. (ws) – 2.mjesto10.Bar 2006/7. – 1.mjesto 10.Mojkovac 2008/9.(kp) - 5.mjesto11.Budva 2007/8. -1.mjesto 11.Bar 2009/10. (ws) – 1. i 2. mjesto12.Mojkovac 2008/9.-2.mj.(ws) 12.Bar 2009/10. (kp) –1,2,3,4,5. mjesto13.Mojkovac 2008/9.– 2.mj.(kp) 13.Budva 2010/11. (ws) -1. i 3. mjesto14.Bar 2009/10.- 1. mjesto (ws) Otvoreni turnir ,,Mladi i NATO,, 15.Bar 2009/10.- 2. i 3.mjesto(kp) 1. Ekipno 1.mjesto (mart 2011.)16.Budva 2010/11.- 1.mjesto (ws) 2. Pojedinačno 3.mjesto(mart 2011.)

U nastavku ove rubrike “Debata otvara vrata”, slijedi prikaz rezultata i dešavanja u okviru Debatnog programa tokom 2011.godine:

DEBATNO TAKMIČENJE “MLADI O NATO”Podgorica, 18-20.03.2011.

Na Univerzitetu Donja Go-rica, u organizaciji Evro-atlanske asocijacije mladih, održan je de-batni turnir na teme: “Ovaj Dom smatra da Crna Gora treba da uđe u NATO”; 2.“Ovaj Dom smatra da su vojne misije NATO opravdane”. Učestvovalo je 29 timova, 19

srednjoškolskih i 10 univerzitet-skih. U četiri kruga i malom finalu izabrani su najbolji srednjoškol-ski i najbolji univerzitetski tim, koji su se potom sreli u velikom finalu. Prvi u kategoriji srednjih škola ali i pobjednik čitavog turnira bio je tim SMŠ”Danilo

Kiš” iz Budve kojeg je spremao profesor Krsto Vuković. To su Katarina Jović i Sandra Krsta-jić, i učenica IV razreda Kristina Tosunović. U super-finalu, one su pobijedile sa 5:0 studentski tim Pravnog fakulteta Univer-ziteta Crne Gore.

Drugo mjesto u konkurenciji srednjoškolaca osvojio je tim Gimnazije iz Berana, dok je treći bio tim Medicinske škole iz Podgorice. Najbolji u fakultetskoj konkurenciji bio je tim Pravnog fakulteta UCG, a drugoplasirani je bio tim Univerziteta Donja Gorica. Najbolji govornik u studentskoj konkurenciji bio je Budvanin Andrej Šepelj, sa Fakulteta političkih nauka, a najbolji govornik u konkurenciji srednjih škola bio je Ilija Pantović iz beranske Gimnazije. Učesnici su dobili brojne vrijedne nagrade od Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Mediteran, Fakulteta za državne i evropske studije, Alfa Centra, Centra za građansko obrazovanje, MAPSS-a, i lista ‘Pobjeda’. Nagrade su uručene na završnoj ceremoniji kojoj su prisustvovali predstavnici svih prijatelja turnira, kao i šef Koordinacionog tima za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama Crne Gore gospodin Dragan Pejanović, ambasador Republike Hrvatske go-spodin Petar Turčinović i ambasador Slovenije gospodin Jernej Videtič.

APSOLUTNI POBJEDNIK:Debatni klub SMŠ ”Danilo Kiš” - Budva, Sandra, Kristina i Katarina

Ksenija, Jovana i Marija


DEBATA OTVARA VRATA DEBATA OTVARA VRATA

SEMINAR U SARAJEVU (11-13.03.2011.)

U sklopu projekta „Provide a Good Reason for EX Yugoslav Countries in EU“, Centar „Logos“ je poslao tri učenika SMŠ“Danilo Kiš“ na Seminar o manjinskim pravima: Jovanu Vuk-mirović, Vasilija Markovića i Ada-ma Abdelsalama. Sa njima je puto-vao i profesor Željko Simić. Osim predavanja o ljudskim pravima, jedan dio seminara je bio radioničarskog tipa a radile su se i KP debate uz aktivno učešće svih polaznika. Smještaj je bio u Hotelu Sunce na Vogošći.

Internacionalno takmičenje „B&H OPEN 2011“

01 – 05.04.2011.

UKUPNO 103 UČESNIKA: BiH, Sloveni-ja, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija. Crnu Goru su predstavljali učenici Gimnazije „Slobodan Škerović“ i podgoričke Medicinske škole: Lazar Ra-mović, Anđela Mićanović, Filip Kečina (CG1), Nađa Andrijašević, Anja Vukašinović i Aleksan-dra Košarac (CG2), a takođe i sudije Centra „Lo-gos“ Saša Samardžić, Jovana Ramović i Miloš Popović.

Saša Samardžić je održao i radionicu tokom koje su prisutni debateri govorili o temama u vezi sa ljud-skim pravima i pravima manjina. Ocjena iz impromtu govora je ulazila u poene u pojedinačnoj konkurenciji.

Nakon kvalifikacionih debata, ekipa CG1 ostvarila je odličan rezultat i plasira-la se u finale.Tokom finalne runde ekipe Crna Gora 1 i Hrvatska 2 debatovale su na temu: „All states should immedia-tely ratify UN Convention on the ri-ghts of migrant workers and their fa-

milies“. Sudsko vijeće bilo je u sastavu: Ivan Joskić, George Yeoman, Matej Vuč-ko, Jovana Ramović, Anja Gengo, Geor-gi Velkovski i Petar Dimitrov. Pobijedila je ekipa Hrvatske 2 i to rezultatom: 4:3. Žalba CG1 o neregularnom suđenju nije uvažena.

- U pojedinačnom plasmanu Lazar Ramović je bio 3. a Filip Kečina je osvojio sjajno 2.mjesto.

Takođe uspješan budvanski tim 2: Ksenija Vujović, Jovana Šćepanović i Marija Đekić

Budvanke sa predsjednikom Evroatlanske organizacije mladih, Stefanom Pižuricom

Teme:-“Narodi svijeta bi trebali povećati zaštitu ekonomskih i socijalnih prava migranata“-„Sve države bi trebale odmah ratificirati UN-ovu Konvenciju o zaštiti prava svih radnika migra-nata i članova njihovih porodica“ i Impromptu teza (manjinske skupine)


DEBATA OTVARA VRATA DEBATA OTVARA VRATAPRVENSTVO CRNE GORE U DEBATI ZA ŠKOLSKU 2010/11.godinu

Budva, 29-30.04.2011.

U SMŠ“Danilo Kiš“ i Osnovnoj školi „Stefan M.Ljubiša“ pod pokroviteljstvom SO Budva i tehničkom organizacijom Centra „Logos“, održano je Prvenstvo Crne Gore u WS i KP formatu.

Teme: 1.„Ovaj Dom smatra da treba povisiti starosnu granicu za dobrovoljno stupanje u sexualne odnose“. 2.„Ovaj Dom smatra da sex.obrazovanje treba uvesti u škole kao obavezni predmet“ (u dvije deb.). 3.„Ovaj Dom smatra da prosti-tuciju treba legalizovati“.

World Schools format - Ekipni plasman nakon 4 obavezne debate:

r.b. Škola Grad Broj pobjeda

Govornički poeni

1. SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 4 10532. SMŠ“Mladost“ Tivat 3 9913. Gimnazija „Panto Mališić“ Berane 2 10394. SMŠ”Danilo Kiš” 2 Budva 2 9745. Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica 2 970.56. Gimnazija, Kotor 2 Kotor 2 9047. Gimnazija“Miloje Dobrašinović“ B. Polje 2 894.58. Gimnazija, Kotor 1 Kotor 2 794.59. Ekonomsko-ug.škola Bar 1 948

Finale: “Ovaj Dom smatra da gay paradu treba zabraniti“.

Finalisti Sudijske odluke SMŠ”Danilo Kiš”, Budva 4 SMŠ“Mladost“, Tivat 1

World Schools - Pojedinačni plasman:

r.b. Učenik Škola Grad Poeni 1. Sandra Krstajić SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 3072. Kristina Bošković Gimnazija „Panto Mališić“ Berane 3023. Katarina Jović SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 3014. Ilija Pantović Gimnazija „Panto Mališić“ Berane 3015. Ivana Peković SMŠ“Mladost“ Tivat 2926. Kristina Tosunović SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 2887. Ammar Borančić Ekonomsko-ug.škola Bar 287

8. Nina Piletić Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica 286.59. Jelena Petković SMŠ“Mladost“ Tivat 28210. Anđela Raonić Gimnazija „Panto Mališić“ Berane 28211. Irena Sekulović SMŠ”Danilo Kiš” 2 Budva 28212. Nada Lazić SMŠ“Mladost“ Tivat 28013. Marija Đekić SMŠ”Danilo Kiš” 2 Budva 27914. Jovana Šćepanović SMŠ”Danilo Kiš” 2 Budva 27915. Nađa Andrijašević Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica 277.516. Stefan Pižurica Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica 277.517. Stefan Jovanović Ekonomsko-ug.škola Bar 27418. Ksenija Baković Gimnazija“Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje 266.519. Asmir Pićurica Gimnazija“Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje 265.520. Marina Bogdanović Gimnazija Kotor 2 Kotor 26421. Zorica Bogunović Ekonomsko-ug.škola Bar 26222. Jelena Strugar Gimnazija Kotor 2 Kotor 25823. Vladana Krivokapić Gimnazija Kotor 2 Kotor 24824. Mladen Maslovar Gimnazija Kotor 1 Kotor 24825. Milica Dajković Gimnazija“Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje 242.526. Hristina Balandžić Gimnazija Kotor 1 Kotor 23427. Tijana Ljubatović Gimnazija Kotor 1 Kotor 199

Pobjednici u WS-u - Debatni klub SMŠ “Danilo Kiš”


DEBATA OTVARA VRATA DEBATA OTVARA VRATAKarl Popper format - Pojedinačni plasman:

r.b. Učenik Škola Grad Poeni 1. Anđela Mićanović Gimnazija „Slobodan Škerović“1 Podgorica 1372. Milica Pavićević Gimnazija Kotor Kotor 132R8

3. Aleksandra Košarac Medicinska škola Podgorica 132R13

4. Lazar Ramović Medicinska škola Podgorica 132R13

5. Danilo Kalezić Gimnazija „Slobodan Škerović“ 1 Podgorica 132R13

6. Filip Kečina Gimnazija „Slobodan Škerović“ 1 Podgorica 132R13

7. Darinka Jovanović SMŠ”Danilo Kiš” 2 Budva 1318. Ozana Popović Gimnazija „Niko Rolović“1 Bar 1319. Jovana Pejović SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 13010. Rialda Kurgaš Gimnazija „Niko Rolović“1 Bar 13011. Tereza Vujošević Gimnazija „Niko Rolović“1 Bar 12912. Petar Vukčević Medicinska škola Podgorica 12913. Anđela Mudreša Stručna škola 1 Cetinje 12814. Marija Mihaljević Stručna škola 1 Cetinje 12815. Tatjana Loktionov Gimnazija“Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje 12616. Jelena Papović SMŠ“Mladost“ 1 Tivat 12517. Maja Radević Stručna škola 2 Cetinje 12518. Adriana Marković SMŠ“Mladost“ 1 Tivat 12419. Kosta Cerović Gimnazija „Slobodan Škerović“ 2 Podgorica 12420. Džana Kajević Gimnazija“Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje 12321. Sara Vuković SMŠ”Danilo Kiš” 2 Budva 122.522. Lara Dedić Gimnazija „Slobodan Škerović“ 2 Podgorica 122.523. Ivan Vukčević Gimnazija „Slobodan Škerović“ 2 Podgorica 122.524. Milena Kovačević Gimnazija Kotor Kotor 12225. Jelena Mrdović Gimnazija“Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje 12126. Milena Pravilović Stručna škola 2 Cetinje 12127. Filip Burić Stručna škola 1 Cetinje 12028. Marija Ercegović SMŠ“Mladost“ 1 Tivat 12029. Dušan Pečurica Gimnazija „Niko Rolović“2 Bar 12030. Srđan Pandurović Gimnazija „Niko Rolović“2 Bar 12031. Nina Šćepanović SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 11932. Vanja Đikanović Stručna škola 2 Cetinje 11933. Milica Donković Gimnazija Kotor Kotor 119

34. Jovana Vukmirović SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 11535. Alen Hekalo Gimnazija „Niko Rolović“2 Bar 11536. Filip Bjelobrk SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 11137. Dajna Marinković SMŠ“Mladost“ 2 Tivat 101.538. Ognjen Vučurević SMŠ“Mladost“ 2 Tivat 97.539. Tamara Jovićević SMŠ“Mladost“ 2 Tivat 92

Karl Popper - Ekipni plasman:

Teme: 1.”Vjeronauku treba uvesti u škole”. 2.”Bolje je živjeti u selu ne go u gradu”.

Br. Škola Grad Brojpobjeda

Govorničkipoeni

1. Gimnazija „Slobodan Škerović“ 1 Podgorica 4 4012. Medicinska škola Podgorica 4 3933. Gimnazija ,,Niko Rolović“ Bar 4 3904. Gimnazija „Slobodan Škerović“ 2 Podgorica 4 3695. Gimnazija Kotor Kotor 3 3736. SMŠ”Mladost” 1 Tivat 3 3697. SMŠ”Mladost” 2 Tivat 3 291*(-1)8. Stručna škola 1 Cetinje 2 3769. Gimnazija“Miloje Dobrašinović” B.Polje 2 37010. Stručna škola 2 Cetinje 2 36511. SMŠ”Danilo Kiš” 2 Budva 2 36512. SMŠ”Danilo Kiš” 1 Budva 1 364

13. Gimnazija ,,Niko Rolović“ Bar 1 355

I debata II debata III debata IV debata V debataŠkola/tim sa timom* sa timom sa timom sa timom sa timom

1. “S.Škerović” 1 2 (1:0) 81 12 (1:0) 76 11 (0:1) 79 7 (1:0) 84 9 (1:0) 812. Stručna šk. CT 1 1 (0:1) 78 11 (0:1) 76 12 (1:0) 79 10 (1:0) 74 13 (0:1) 693. “M.Dobrašinović” 4 (0:1) 68 13 (0:1) 79 8 (1:0) 68 5 (0:1) 73 8 (1:0) 824. SMŠ”Mladost” 2 3 (1:0) 68 7 (0:1) 76 slobodna 11 (0:1) *0 6 (1:0) 745. Stručna šk. CT 2 6 (1:0) 68 10 (0:1) 76 9 (0:1) 72 3 (1:0) 77 10 (0:1) 726. ”Danilo Kiš” 1 5 (0:1) 67 9 (0:1) 76 10 (0:1) 77 slobodna 4 (0:1) 717. Medicinska škola 8 (1:0) 78 4 (1:0) 81 12 (1:0) 80 1 (0:1) 77 11 (1:0) 778. Gimnazija Bar 2 7 (0:1) 72 slobodna 3 (0:1) 65 12 (0:1) 76 3 (0:1) 719. SMŠ”Mladost” 1 10 (1:0) 74 6 (1:0) 79 5 (1:0) 75 13 (0:1) 74 1 (0:1) 6710. Gimnazija Kotor 9 (0:1) 74 5 (1:0) 73 6 (1:0) 79 2 (0:1) 71 5 (1:0) 7611. Gimnazija Bar 1 12 (1:0) 79 2 (1:0) 77 1 (1:0) 81 4 (1:0) *78 7 (0:1) 7512. ”Danilo Kiš” 2 11 (0:1) 71 1 (0:1) 69 2 (0:1) 75 8 (1:0) 77 slobodna13. “S.Škerović” 2 slobodna 3 (1:0) 78 7 (0:1) 71 9 (1:0) 76 2 (1:0) 70


DEBATA OTVARA VRATA DEBATA OTVARA VRATANajprijatnije iznenađenje: Trećeplasirani tim – Gimnazija “Niko Rolović”, Bar

Voditeljica debatera iz Bara - Profesorica socio-logije Tanja Spičanović (bivša učenica SMŠ”Danilo Kiš) sa drugom ekipom iz Bara (Alen Hekalo, Du-šan Pečurica, Srđan Pandurović)

Međunarodni turnir u WS formatu

Češka Republika, Olomouc, 10-15.jula 2011.

Na ovoj značajnoj manifestaciji, zahvaljujući Ministarstvu prosvjete odnosno ministru Slavoljubu Stijepoviću, učestvovala je i reprezentacija Crne Gore: Ksenija Vujović, Katarina Jović, Sandra Krstajić, Kristina Tosunović, Jovana Šćepano-vić i koordinator Centra “Logos” Miloš Popović.

UKUPNO: 10:14

Provide a Good Reason for EX Yugoslav Countries in EU

Na osnovi participiranja u regionalnom projektu Provide a Good Reason for EX Yugoslav Countries in EU , Centar “Logos” je obezbijedio učešće nekoliko debatnih klubova na novim seminarima u Sloveniji, Makedo-niji, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

1. MONTENEGRO – ROMANIA ARDOR (255:248, 234:239, 239:241) REZ: 1:22. MONTENEGRO - RUSSIA (237,5:239,5, 239,5:248,5, 247:246,5) REZ: 1:23. MONTENEGRO – TURKEY (215:241, 228:228,5, 229:227) REZ: 1:24. MONTENEGRO – ROMANIA 1 (240:245, 232,5:240, 245:249) REZ: 0:35. MONTENEGRO – ROMANIA JP (243,5:242,5, 233:231,5, 229:225) REZ: 3:06. MONTENEGRO – ACA TURKEY (211,5:225, 235:237,5, 218:225,5) REZ: 0:37. MONTENEGRO – TEAM HEJCIN (237,5:233, 240,5:238,5, 247,5:227,5) REZ: 3:08. MONTENEGRO – SOUTH AFRICA (244:240, 248:250,5, 241,5:244,5) REZ: 1:2

Makedonija, 6-9.maj 2011.

U Skoplju je održano više aktivnosti u sklopu pomenutog projekta ali i obilježen Dan Evrope, 9.maj. Svi učesnici su u tačno određeno vrijeme ple-sali na mnogim javnim mjestima i izvodili pripre-mljenu koreografiju a potom gostovali u državnom parlamentu i lokalnoj televiziji.

Centar “Logos” je učestvovao sa Debatnim klubom Gimnazije “Niko Rolović” iz Bara.

Bosna i Hercegovina, 10-12.jun 2011.

Na ovom seminaru učestvovali su učenici SMŠ”Danilo Kiš” – Kristina Rađenović, Irena Gigović i Aleksandra Knežević. U takmičarskom dijelu progra-ma u kojem su se pravile promocije zemalja učesnica, naše debaterke su pokazale najviše kreativnosti i zasluženo osvojile prvo mjesto glasanjem svih prisutnih učesnika seminara...

Na Jahorinu ih je odveo gospodin Radivoje-Ra-de Pima.

Srbija, 3-5.jun 2011.

U sklopu pomenutog projekta, u Beogradu je održan seminar o nenasilnoj komunikaciji. Centar “Logos” je poslao tri učenice SMŠ”Danilo Kiš” Jovanu Šćepanović, Jovanu Vukmirović, Milenu Šće-panović i prof. Danku Šćepanović.

Jedna od radionica Jovana i Milena Šćepanović Danka Šćepanović sa debaterkama


DEBATA OTVARA VRATA DEBATA OTVARA VRATA

Bosna i Hercegovina, 17-20. novembar 2011.

Ovoga puta, Centar ,,Logos,, je odredio da se-minaru u okviru projekta „Provide a good reason for ex YU countries in EU“, na Jahorini, prisustvuje Debatni klub Gimnazije iz Kotora. To su bili uče-nici trećeg razreda Hristina Balandžić i Mladen Maslovar i učenica četvrtog razreda Jelena Strugar, zajedno sa profesoricom sociologije Oliverom Ra-danović, inače dugogodišnjom voditeljicom kotor-skog Debatnog kluba.

Seminar je bio o jednom izuzetno zahtjevnom i teškom debatnom formatu (British Parlamentary Format) koji se najčešće primjenjuje u studentskom programu, a u okviru njega održano je i mini tak-mičenje. Na kraju seminara održano je i predavanje o Karl Popper Policy formatu, na našem jeziku, na temu prava homosexualaca za usvajanje djece („Ovaj Dom se zalaže za uvođenje prava homosexualaca na usvajanje djece“). U toj debati kotorski debateri su osvojili prva tri mjesta (Hristina Balandžić, Jelena Strugar, Mladen Maslovar).

„Debatovanje na engleskom jeziku u Sarajevu nam je bilo veoma korisno, a ja sam zajedno sa koleginicom iz Make-donije u finalnom takmičenju osvojila treće mjesto. No, stečeno iskustvo tokom debate je najdragocjenije“ – kazala je skro-mno Hristina Balandžić.

Bosna i Hercegovina, 2-4. decembar 2011.

Početkom decembra prethodne godine, na Jahorini u hote-lu ,,Kristal,, u fantastičnom ambijentu kao i ranije, i u izuzetnim tehničko-radnim uslovima, održan je završni seminar „Provide a good reason for ex YU countries in EU“. Debatni program Crne Gore odnosno Centar ,,Logos,, predstavljao je Debatni klub SMŠ,,Ivan G. Kovačić,, iz Herceg Novog. To su bili: Božidar-ka Radović, Jelena Odalović, Vesna Milošević i prof. Gojko Đurđević.

Na seminaru je prezentovan World Schools format. Profe-sorima i učenicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne, Srbije, Make-donije i Crne Gore, predavanja je držao prof. sociologije Krsto Vuković. Nakon tog dijela programa, profesor je učestvovao i u edukaciji nastavnika bosanskih osnovnih škola. Njima je pre-zentovan Karl Popper format uz davanje osnovnih smjernica i preporuka za formiranje debatnih klubova u njihovim školama...

BUDVA, 9.05.2011.

U 17.oo u amfiteatru Srednje škole pred oko 300 učenika, profesora i građana, Debatni klub SMŠ „Danilo Kiš“ je održao javnu debatu na temu ,,Crna Gora treba da udje u EU“.

Afirmacija: Ksenija Vujović, Irena Se-kulović, Jovana Šćepanović

Negacija: Sandra Krstajić, Katarina Jo-vić, Kristina Tosunović

Poslednjeg dana škole, tačnije 12.juna 2011. godine održana je druga javna debata u SMŠ „Danilo Kiš“ u Budvi. Tema debate bila je „Članstvo u EU mladima pruža bolje uslove za obrazovanje“.

Tim afirmacije činile su Jovana Vukmirović, Ksenija Vujović i Kri-stina Tosunović, dok su u negacijskom timu bile Irena Gigović, Kristina Rađenović i Aleksandra Knežević.

Treću javnu debatu u 2011.godini, Debatni klub SMŠ „Danilo Kiš“ realizovao je 5.decembra na temu: „Ulaskom CG u EU doći će do bolje zaštite prirodne sredine, što će dovesti do poboljšanja održivog razvoja“

Afirmacija: Marija Đekić, Dario Vuksanović, Sandra Krstajić

Negacija: Irena Gigović, Aleksandra Knežević, Kristina Rađenović

Sve debate su rađene u sklopu projekta „Crna Gora i EU“ u saradnji sa NVO CEMI, Juventas iz Podgorice i Bonum iz Pljevalja. Pod njihovim moni-toringom realizovaće se u narednoj godini još dvije debate, a potom i debatni turnir sa svim školama koje participiraju u projektu.

Slovenija, 1-5.jul 2011.

U Sloveniji (Kranjska gora) su bili učenici beranske Gimnazije “Panto Mališić” Kristina Bošković, Ilija Pantović i koordinatorka Centra “Logos” prof. Sanja Moštrokol, a neposredno pred let iz Podgo-rice za Ljubljanu, odustala je Anđela Raonić. Paralelno sa seminarom na engleskom jeziku, odvijala se i debatna Akademija na kojoj su rađene brojne radionice i vježbe o WS formatu.

Prof. Sanja Moštrokol sa debaterima

JAVNE DEBATE


DEBATA OTVARA VRATA DEBATA OTVARA VRATAEVROPSKO PRVENSTVO U WS FORMATU

Njemačka (Štuttgart), 5-12.11.2011.

Crna Gora je napokon, poslije 5 go-dina uspjela da se pojavi na Evropskom prvenstvu u debati za srednjoškolce. Repre-zentaciju su činili učenici SMŠ “Danilo Kiš„

- Montenegro1: Ksenija Vujović, Sandra Krstajić,Katarina Jović, Kri-stina Tosunović i učenici Gimnazije „Slobodan Škerović“ i Medicinske ško-le iz Podgorice odnosno Montenegro2: Anđela Mićanović, Filip Kečina i La-zar Ramović.

Nacionalni tim su vodili selektor Krsto Vuković,prof. i novi koordinator Centra „Logos“ Andrej Šepelj, student Fakulteta političkih nauka u Podgorici.

Od kvalifikacionih 7 debata u najte-žoj grupi (ukupno 5 grupa) ekipa Monte-negro 1 ostvarila je 4 pobjede i približila se ozbiljno plasmanu u osminu finala. Međutim, ispostavilo se da je u odluču-jućoj debati protiv Njemačke, njemački sudija sasvim pristrasno dodijelio svoj glas domaćinu i tako onemogućio naše sjajne učenike da tu debatu dobiju sa 3:0 umjesto 2:1, i tako po dodatnom kriteri-jumu preteknu konkurente sa istim bro-jem pobjeda. Ostao je tako žal što nije ostvaren bolji plasman od 18.mjesta u konkurenciji 38 ekipa ali i pored toga, kompletna reprezentacija ostavila je sja-jan utisak i prijatno iznenadila brojne učesnike i posmatrače ove značajne ma-nifestacije.

Pored izvanrednog nastupa i odlič-nih debata, ostaće zapamćena i posjeta našoj reprezentaciji od strane konzu-la Crne Gore u Frankfurtu, gospodina Željka Stamatovića koji je prvo prisu-stvovao jednoj od naših debata u Štut-gartu, a potom kompletan tim odveo na svečanu večeru i zajedno sa predstavni-cima crnogorske dijaspore, uručio našim đacima prigodnu novčanu nagradu.

Predsjednik Društva MONTENE-GRO u Štutgartu, Emin Ljujević, slje-dećih dana je obilazio našu reprezentaci-ju, odvodio u prostorije Društva, i prije odlaska uručio još jedan dobrovoljni pri-log naših ljudi, stalnih članova Društva.

MEĐUNARODNI TURNIR U KP FORMATU ZAGREB, 18-20.11.2011.

Od 18. do 20.novembra održano je drugo internacionalno debatno takmičenje za učenike starosti 14-16 godina. Takmiče-nje je održano u Osnovnoj školi „Jure Ka-štelana“ i debate su rađene na engleskom jeziku. Učestvovalo je 14 ekipa iz Makedo-nije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Teme su bile:”Testiranje na životinjama treba zabraniti” i “Kompanije treba da odbiju da zapošljavaju pušače”, s tim što su učenici ima-

li i impromptu temu ”Glasanje treba odobriti građanima sa 16 godina”. Pobjednik ovogodi-šnjeg takmičenja bio je tim iz Hrvatske, dok je Crna Gora ili tzv. “Green team” kojeg su činili Kristina Rađenović, Dario Vuksa-nović (SMŠ”Danilo Kiš”) i Strahinja Ma-tijević (OŠ”Stefan M.Ljubiša”) ušao u po-lufinale, i osvojio sjajno 4.mjesto. Ekipu je vodila i na turniru uspješno sudila Jovana Šćepanović.


PROJEKTI U STRUČNOM OBRAZOVANJU PROJEKTI U STRUČNOM OBRAZOVANJU

U projektu, čiji je autor Centar za građansko obrazovanje iz Kalabasasa, učestvovale su 22 stručne škole, a za finale se plasirale četiri, odnosno pobjednici sa regionalnih takmičenja.

U finalu, ekipa učenika Srednje mješovite škole «17. septembar» sa Žabljaka (mentor prof. Uroš Stijepović) bila je najbolja, a ostale tri final-ne ekipe: Srednja mješovita škola «Danilo Kiš» iz Budve (mentor prof. Krsto Vuković), Me-dicinska škola iz Podgorice (mentor prof. Mira Peković), Srednja mješovita škola «Braća Selić» iz Kolašina (mentor prof. Zorana Vlahović), po-dijelile su drugo mjesto.

Pobjednička ekipa predstavila je problem nedostatka prostora za stručno obrazovanje pre-ma standardima Evropske unije, učenici iz Kola-šina nedostatak parkinga u tom mjestu, Budvani su govorili o neadekvatnoj zdravstvenoj zaštiti, a takmičari iz Podgorice o ugroženoj bezbjednosti učenika ispred škola.

U ime žirija, dr Lidija Vujačić sa Filozof-skog fakulteta u Nikšiću objasnila je da su sve ekipe bile gotovo identičnog kvaliteta, neko je imao bolji portfolio, neko usmenu prezentaciju. «Slično je i sa pobjednicima, gdje je možda najvi-še presudio izbor teme, koja nam se učinila naj-realnijom za ostvarenje. Dakle, poenta je da su gotovo nijanse presudile u izboru pobjednika», kazala je Vujačićeva.

Prema riječima Vidosave Kašćelan iz Zavo-da za školstvo, 22 nastavnika je, u okviru pripre-ma za takmičenje, uspješno završilo seminar u Tivtu. «Na regionalnom takmičenju vidjeli smo da su učenici mnogo naučili radeći na terenu, a uz pomoć nastavnika odabrali prave probleme i predložili dobre mjere za njihovo rješavanje”.

Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković izrazio je zadovoljstvo što su ove godine stručne škole uključene u projekat, i tim povodom zahvalio predstavnicima američke ambasade i organizatorima.

POLJOPRIVREDNA ŠKOLA POBJEDNIK REGATE

Srednja poljoprivredna škola-pomorski odsjek iz Bara, pobjednik je 6. Međunarodne veslačke regate kutera koja je održana 15.04.2011. u Kotorskom za-livu. Drugo mjesto pripalo je prvoj ekipi Srednje po-morske škole Kotor, treće Fakultetu za pomorstvo--Kotor, a četvrto drugoj ekipi Srednje pomorske ško-le Kotor. Od petog do 11. mjesta plasirale su se ekipe: Srednje pomorske škole Bakar, pomorskih fakulteta iz Splita i Rijeke, Škole za brodarstvo, brodogradnju i hidrogradnju Beograd, Fakulteta za pomorstvo Por-torož, Srednje pomorske škole Portotož i Srednje pomorske škole Split. Organizator 6. Međunarodne veslačke regate kutera bila je Pomorska škola iz Ko-tora, a pokrovitelj Opština Kotor.

7. DRŽAVNO PRVENSTVO SREDNJIH STRUČNIH ŠKOLA

IZ PODRUČJA UGOSTITELJSTVA

U Budvi je 26-27.marta 2011. održano Prven-stvo Crne Gore za ugostiteljske škole.

Apsolutni pobjednici bili su učenici SSŠ“Sergej Stanić“ iz Podgorice, a kao i prethodnih godina, pod stručnim rukovođenjem profesora Božidara Bo-škovića, Radovana Delića, Dragiše Filipovića i Jovana Mijuškovića, nisu izostali ni dobri rezultati učenika SMŠ“Danilo Kiš“. U disciplini priprema jela po meniju, Bašić Danica, Vučetić Anđela i Marković Danilo (najperspektivniji mladi takmičar) osvojili su

bronzanu medalju, a isti plasman ostvarili su u uslu-živanju po meniju Stupar Kristina i Pendić Damir. Za nijansu slabiji plasman, četvrto mjesto, u disciplini priprema jela pred gostom-flambiranje, zauzeli su Šofran Ivan i Marković Brenda, kao i u barskom poslovanju talentovani Milutin Pejanović.

STUDIJSKO PUTOVANJE-Njemačka 2011-

Studijsko putovanje, u okviru projekta ,,Reforma srednjeg stručnog obrazovanja u pravcu unapređenja zapošljavanja“, pod nazivom “Crna Gora u Saveznu republiku Njemačku“, je organizovano po nalogu Sa-veznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.

Realizovano je u periodu od 28.02-05.03.2011. To je još jedna u nizu mjera obuke nastavnika iz područja turizma i ugostiteljstva, a odnosi se na dvije pilot ško-le –“ Sergije Stanić“ iz Podgorice i SMŠ “Danilo Kiš” iz Budve. Vođa projekta je bio GIZ-VET (The Deut-sche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbe-it) a vođa puta dr Žanet Burmester. Centar za struč-no obrazovanje predstavljao je dr Dušan Bošković, SSŠ “ Sergije Stanić“ predstavili su profesori stručnih predmeta: Bahta Kočan (prof. ekon-turističke grupe predmeta), Milan Bukarica (prof. gastronomije) i Ivan Marković (prof.turizmološke grupe predmeta), a iz SMŠ ”Danilo Kiš” bili su: dr Srđa Popović-direk-tor, Ljubinka Nikitović, Vesna Medigović, Rado-van Delić, Božidar Bošković, Dragiša Filipović i Dijana Kostović.

Republičko takmičenje «Građanin» održano u Podgorici 19.04.2008.g.

EKIPA SMŠ ”DANILO KIŠ” (I4,5)

TIM KOLAŠINSKE ŠKOLE


PROJEKTI U STRUČNOM OBRAZOVANJU PROJEKTI U STRUČNOM OBRAZOVANJU

Prvog dana studijskog putovanja nastavnike iz Crne Gore primio je direktor Državnog instituta za didaktiku i obuku nastavnika u Karlsrueu Dr Deber, zajedno sa gospodinom Kusmanom, rukovodiocem Odjeljenja za internu i eksternu komunikaciju. Oni su predstavili program edukacije nastavnika u Nje-mačkoj koji se organizuje na njihovom Instittutu za didaktiku. Istog dana posjećena je Stručna škola Vil-helm-Repke u Etlingenu (obrazovanje za obrazovni profil - Prodaja turističkih aranžmana). Sagovornik je bio gospodin Fecer, rukovodilac jednog od sektora u

Srednjoj stručnoj školi. Naši nastavnici su prisustvo-vali jednom času iz Prodaje turističkih aranžmana a nakon toga je prof. Dijana Kostović na engleskom jeziku, predstavila Crnu Goru kao atraktivnu turistič-ku destinaciju. Uspješna je bila i posjeta svjetskom hotelskom lancu Radisson Blu u kojem se vrši obuka učenika: hotelijera, restoratera, kuvara i organizatora svečanih manifestacija.

Drugog dana organizovana je posjeta Baden--Badenu i Stručnoj školi Robert-Šuman, gdje je na-stavnike dočekala direktorica škole Kailbah-Zigle i u ulozi pravog domaćina organizovala posjetu času iz oblasti Turističkih aranžmana, posjetu kuhinji i školskom restoranu. Organizovala je i okrugli sto na kojem su naši nastavnici imali priliku da razmije-ne iskustva s rukovodstvom i nastavnicima škole iz Baden-Badena. Trećeg dana organizovana je posje-ta Hajdelbergu. Hajdelberg je bio središte epohe ro-mantizma u Njemačkoj. Tu je djelovao čuveni krug pjesnika poput Jozefa fon Ajhendorfa, Jozefa fon Geresa, Arnima iKlemensa Brentana. Kao ostavština ovog peri-oda smatra se i „Aleja filozofa“, panoramsko šetalište izvan grada.

Hajdelberg je sjedište jedne od najstarijih obra-zovnih institucija u Evropi, „Univerziteta Rupreht--Karl“, osnovanog 1386, poznatog i kao Univerzitet u Hajdelbergu. U njemu su djelovali neki od najpozna-tijih mislilaca i naučnika svih vremena: Georg Vilhelm Fridrih Hegel, Hans Georg Gadamer, Jirgen Habermas, Karl Oto Apel….

Nakon obilaska starog grada i dvorca

Heidelberg organizovana je posjeta Stručnoj školi za hotelijerstvo gdje je domaćin Danenman direktor škole, naše nastavnike ljubazno dočekao i upoznao sa svim obrazovnim profilima. Našim nastavnicima je omogućeno prisustvo času praktične nastave iz predmeta Restoraterstvo gdje su imali priliku da se upoznaju sa savremenim načinima pripremanja jela pred gostom.

Četvrti dan bio je ujedno i posljednji radni dan. Grupa nastavnika iz Crne Gore ponovo je posjeti-la Državni seminar za didaktiku i obuku nastavnika u Karlsrueu gdje su imali priliku da se upoznaju sa savremenim metodama prenošenja iskustava tokom studijskog putovanja kao pomoć u daljem radu u Cr-noj Gori. Nakon toga je prof. Ivan Marković imao predavanje na engleskom jeziku o obuci nastavnika

koja se sprovodi u Crnoj Gori, u kojoj kao treneri učestvuju on i prof. Ljiljana Lukačević iz Podgorice i Vesna Medigović i Dijana Kostović iz Budve.

Uspješno studijsko putovanje

Radovan Delić


LABORATORIJA DUŠE LABORATORIJA DUŠE

Adolescencija nije ni djetinjstvo ni odraslo doba. U tom razdoblju mladi moraju izgraditi zrelu ličnost, prihvatiti sebe, vlastiti izgled i tijelo, usvojiti mušku odnosno žensku ulogu u društvu, oblikovati i usvojiti moralne vrijednosti, razviti stavove, postići emocionalno osamostaljivanje od roditelja, izgraditi zrele odnose s vršnjacima istog i suprotnog pola i postepeno se pripremati za socijalnu i ekonomsku samostalnost.

Uputi za roditelje i nastavnike:

Najvažnije pravilo koje roditeljima i drugima može pomoći da lakše izbjegnu potrese u životu, komunikaciji i radu sa adolescentima je prihvata-nje načela budnosti, posmatranja, pregovaranja i postepenog mijenjanja pravila, odnosa i ponaša-nja. U tim promjenama naravno, trebaju mijenjati i sebe.

Prijateljstva su važan dio adolescencije. Mladima omo-gućavaju da svijet oko sebe a i sebe same sagledaju očima bli-ske i sebi slične osobe. Zato se mora oprezno postupati i pri odabiru i nakon odabira prijatelja. Savjeti se moraju da-vati umješno, uz uvažavanje te njihove potrebe i sa što manje kritika.

Da bi bili prihvaćeni u željenoj grupi, mladi su, do neke mjere spre-mni i na prvi kon-formizam u životu, to jest na o d u -

stajanje od vlastitih želja i stavova za volju grupe. S odrastanjem ta sklonost konformizmu slabi i sve su izraženiji lični stavovi i sudovi. Zato ne treba previše prozivati njihovo uklapanje u sta-vove većine ali ni zaboraviti na podsticanje lične promocije i sopstvenih vrijednosti.

Vještina postavljanja pravila i njihovog od-ržavanja najzahtjevnija je vještina koju roditelji moraju savladati u odnosima sa svojom djecom.

Roditelji ne bi smjeli pasti u zamku lažnog iskazivanja privrženosti i povjerenja, koje će dje-tetu dati iznenadnu slobodu u kojoj će se ono os-jećati izgubljeno. Ne treba se ni ponašati prema njemu ili njoj kao da su manje sposobni i odgo-vorni nego što to zaista jesu. Upravo spomenuti sukobi često služe za „isprobavanje snaga”, a to je zapravo vjekovna stara igra među generaci-jama u kojoj se pravila znaju unaprijed. Djeca ne očekuju da im se nenadano popusti. Ali isto tako, roditelji moraju biti svjesni da nema stvari koja će

adolescenta više povrijediti i poniziti od potcjenjivanja njegovih spo-

sobnosti i odgovornosti.

Samopoštovan jem protiv pravila?

Osim buntovništva i suprotstavljanja autorite-tima, ne smije se zabora-

viti da u razdoblju ado-lescencije ima i mnogo strahova, frustracija i nesigurnosti. Po-nekad je žestoko lupanje vratima

samo izraz nemoći i tuge. Mladi strahuju od re-akcija drugih i često osjećaju nelagodu naročito pred nepoznatim ili slabo poznatim društvom i osjećaju da su beznadno nespretni. Kako bi iz-bjegli zamišljenu pažnju, ponekad će u društvu upravo pristati zapaliti cigaretu, popiti piće...Zato

je postepeno ali stalno podupiranje samopošto-vanja i vlastitih stavova i učenje kako izbjeći ta-kve reakcije, zadatak svih koji s mladima dolaze u dodir i nastoje im u odrastanju pomoći.

Većina se stručnjaka slaže da je vještina „kako reći ne” jedna od temeljnih društvenih vještina koju mladi moraju savladati u procesu sazrijevanja. To „ne” ne odnosi se samo na sred-stva zavisnosti, odnosi se na mnoštvo izazovnih i nebezazlenih situacija - od vožnje s nepouzda-nim vozačem, spavanja kod prijatelja / prijateljice umjesto dolaska kući, pa do onih ponašanja koji se graniče s delinkvencijom (tučnjave, sitne krađe i sl.). Zato s djecom treba razgovarati stalno i otvoreno, nastojati što više saznati o njima sami-ma i proširivati okvire u kojima se mogu kretati. Ponekad će mladi morati i pogriješiti, roditelji ne smiju zaboraviti da se to isto događalo i njima. Ne treba stvarati tragediju tamo gdje je nema, ali ni ne zanemarivati naznake koje bi morale upozoriti da se zbiva nešto nepoželjno.

KAKO SE ZOVEŠ?Odabir imena za dijete jedan je od

najvećih izazova za mnoge roditelje

Mnoga istraživanja pokazuju da izabra-no ime utiče na život osobe sve do odraslog doba. Na primjer kada dječaci dobijaju po-malo „ženskasta” imena, problemi počinju kada uđu u pubertet i počnu pokazivati pro-bleme s disciplinom, a problema je posebno puno ukoliko u školi ili u komšiluku postoje i djevojčice istih imena. Takođe, ako je neko ime bizarno (Evropa, Jagoda, Stanica, Srećko, Tarzan, Tugomir...) to može dovesti do od-ređenih problema u odrastanju.

Psiholozi kažu da je dječacima teško svakog dana misliti o tome da nose žensko ime. Osjećaju se manje samosvjesno jer su izloženi konstantnom zadirkivanju. Takođe, i djevojčice mogu imati teškoće. Istraživanja su pokazala da djevojčice koje dobijaju „mu-škasta” imena u djetinjstvu trpe slična zadir-kivanja, a u srednjoj školi iskazuju i tradicio-nalno muške interese kad su školski predmeti u pitanju.

Postoji vrlo snažna veza između toga da li osoba voli ili ne voli svoje ime i veza izmedju visokog ili niskog samopouzdanja. Testiranje samopouzdanja može se mjeriti takozvanim testom abecede. Osobu se pita koja slova iz abecede najviše voli. Oni koji imaju visoko samopouzdanje odabraće slova iz svog imena. Ukoliko osoba ne voli svoje ime ili ga ne vole drugi i misle da je čudno i neobično, mogu se stvoriti određeni proble-mi sa samopouzdanjem kod osobe.

Ime i uspjeh

Veza između imena i uspjeha kasnije u ži-votu možda može imati veze s nastojanjem djece da ispune očekivanja drugih. Ljudi naime, stalno vuku podsvjesne aluzije o od-ređenim ljudima iz svoje okoline. Kada neku

L AVIRINTI AD OLESCENCIJE

41 D IJALOGD 40D IJALOGD

LABORATORIJA DUŠETalas »REALITY SHOW« emi-

sija osvojio je i Crnu Goru, posred-stvom televizijskih kanala koji u pro-gramu imaju nekoliko emisija ovog tipa.

Koliko takve emisije utiču na način življenja i kulturu, kao i na for-miranje ličnosti mladih ljudi?

Neki bi rekli da je za sve kriv ’’Zapad’’ jer ’’reality show’’ emisije upravo potiču iz razvijenih zapadnih zemalja, ali pitanje je da li smo mi morali da prihvatimo ono najgore što nam dolazi od tog ’’Zapada’’? Ne! Mi smo htjeli da nas Evropa što prije prihvati (kao da već nismo dio Evro-pe), pa smo izabrali najlakši mogući način da im se približimo (da ne ka-žem uvučemo).

Međutim, to nije ono najgore u cijeloj priči, već kako ovakav pro-gram na TV-u utiče na mlade ljude koji još uvijek nemaju formiranu lič-nost i čvrste stavove. Pokušaću to da objasnim na primjeru rijaliti emisije ‚’Veliki Brat’’ koja je, inače, najgleda-nija emisija ovog tipa jer je zbog nje skoro cijela Crna Gora (kao i zemlje iz okruženja) počela da voajeriše i nestrpljivo iščekuje da vidi „šta će to ukućani danas da urade“. Najgore od svega je što ti ljudi, koji su zarobljeni u kući ’’Velikog brata’’ na tri mjeseca, ne rade ništa zanimljivo ili vrijedno pažnje, već samo dangube, pričaju o svakakvim glupostima i čekaju da im pare padnu s neba (naravno, onaj je-dan najsrećniji, kojeg publika najviše zavoli, će dobiti nimalo naivnu sumu od 100.000 eura), mada svi ’’ukućani’’ po izlasku dobijaju neviđeni publici-tet na kojem mogu da im pozavide i neke već poznate i značajne ličnosti iz javnog života. A čime su, zapravo, sve to zaslužili? Apsolutno ničim, osim gubljenjem ona tri, ionako ne-bitna mjeseca u životima ovih ljudi, koje ne bi iskoristili ni za šta pame-

tno. Sljedeće pitanje je kakav primjer konkretno ova emisija daje mladim ljudima? Najblaže rečeno LOŠ, jer će mladi ljudi bez čvrstog stava po-četi da misle da se slava i priznanje ne dobijaju teškim radom i ulaga-njem u svoju ličnost, već učešćem u tako bezvrijednim aktivnostima kao što su ovakve emisije sa niskom ili nikakvom kulturno-obrazovnom vrijednošću. Ako je uopšte vrijedno pomena, valjalo bi se osvrnuti na sam profil ličnosti koja na kraju ponese vrijednu nagradu. Posrnuli, iskom-pleksirani ljudi koji pokušavaju da se (re)afirmišu, a koji dobijaju glasove od njima sličnih (a kojih nije malo s obzirom na socio-kulturološku situa-ciju u našoj i zemljama u okruženju).

Mada, moglo bi se reći i da nije za sve kriv ’’Zapad’’. Imamo i mi neke emisije koje u tolikoj mjeri promovišu kič i šund da je to postalo skoro pa neizdržljivo. Da li ovo zna-či da nam nema spasa, da nam kič i šund prijete sa svih strana i da nema pomoći protiv ovakvog oblika mani-pulacije masovnih medija? Na vama je da razmislite, a vrijeme će pokazati da li će popularnost ovakvih emisija potrajati ili će se ljudi ipak vratiti sta-rim, dobrim vrijednostima.

Nenad Pavićević

osobu upoznamo prvi put, odmah vučemo podsvjesne zaključke koji se temelje na na-činu na koji se osoba kreće, na njenom na-glasku i kako nam on zvuči, na temelju toga kako osoba miriše, kako je obučena i slično.To je evolucijsko pitanje, jer kod upoznavanja osobe oslanjamo se na svjesno, podsvjesno i osjećanja kako bi u najkraćem mogućem vremenu dobili odgovor na pitanje možemo li toj osobi vjerovati ili želimo od nje pobje-ći. Isto se događa i kada čujemo nečije ime. Odmah imamo određena očekivanja i pove-zujemo ime sa postojećim saznanjima. Ukoli-ko dijete nosi ime od kojeg nešto očekujemo (npr. djedovo ime koji je bio poznati advokat, ili ime velikog naučnika ili političara), naše sljedeće misli o njemu mogu biti ,,dirigova-ne,, a u životu, samo dijete će možda više te-žiti uspjehu i pokušavati da se više dokaže ili, možda čak i bježati od već ,,opterećujućeg,,

nasljeđa ,,poznatog,, imena. Kada dođe vrije-me da odaberemo ime za bebu, postoje dva tipa roditelja - oni koji žele neobično ime i oni koji žele uobičajeno ime koje nose i druga djeca. Na kraju ispada, da ova odluka zaista ima uticaj na dijete. Roditelji koji kažu da žele djetetu dati jedinstveno ime koje će ga izdva-jati iz mase, vjerovatno će i u vaspitanju nje-govati jedinstveni stil. S druge strane, roditelji koji djetetu daju uobičajeno ime ne žele da se dijete pretjerano izdvaja, ali, to mogu uraditi i iz pomodarskih razloga (Marko, Stefan, Ale-ksandar, Nikola, Ana, Jelena, Milica...)

Savremeni trend je promijeniti jedno slovo u već poznatom imenu, kako bi se do-dao dašak orginalnosti ili oživljavanje starih imena koja u današnje doba zvuče neobično i egzotično. Roditelji, razmislite, nije svejedno i bitno samo za vas! Nadimak nije rješenje.

KULTURA I LIČNOST


Da li se ponekad pitate: ,,Čemu ovaj život?’’, ,,Zašto se trudimo?” Ponekad vam se čini previše teško da uradite nešto ili ispunite neke ciljeve koje ste sami sebi postavili ili možda koje vam je neko drugi nametnuo. Sigurno su vam vaše bake i deke govorile: ,,Dijete moje, sve će biti u redu, samo budi dobar i vjeruj!’’. Mogu vam sa sigurnošću reći da su bili u pravu, jer način na koji se postavimo prema problemu ili cilju zavisi od toga da li ćemo ga i ostvariti. Zato je uvijek dobro težiti pozitivnim mislima ka cilju i daljem razvoju samog sebe. Na to niko ne može presudno uticati sem nas samih. Nije važno da li imate petnaest, dvadeset pet ili trideset godina, važno je to da u život koračate lijepim emocijama i sa pozitivnim mišljenjem. Univerzum je čudan sklop, vjerovatno ga nećemo izučiti dovoljno za cijeli naš život, ali uvijek možemo koristiti sitnice koje nam ovaj život pruža i kuda nas vodi. Time, dobijamo mogućnost izbora i puta kojim želimo da idemo. Čovjek ima dovoljno uma, motiva i snage da ostvari svoje dalje ili bliže ciljeve - ali ciljevi treba da su dobri po smislu, a sam čovjek radostan, hrabar, izdržljiv i prijatan u djelovanju.

‘’Pozitivno mišljenje predstavlja osnovni proces jedne mentalne i duhovne promjene, u kojoj se pojedinac mijenja od samoograničenja ka samodokazivanju, od nazadovanja ka napredovanju, od poraza ka uspjehu.” - rekao je Norman Vinsent Pila koji je napisao knjigu “Princip savremenog pozitivnog mišljenja”.

Pozitivnost ili pozitivno mišljenje je nova vrsta aktivizma - okretanje čovjeka ka rješavanju problema, ne

prepuštanje da problemi narastu i da postanu nerješivi, jer bi time umrtvili ambiciju čovjeka da preduzme nešto za njihovo rješenje. Od čovjeka se traži djelovanje, a ne prepuštanje pasivnosti i neaktivnosti. Pri tome ovakav pristup ohrabruje i daje čovjeku snage za njegovu dalju pozitivnost, što će značiti čovječanstvo sigurnijih ljudi i izgradnju jedne kvalitetnije zajednice.

,,Za čovjeka je najbolje da život prolazi što je moguće bolje raspoložen i što je moguće manje ozlovoljen.’’ - antički filozof Demokrit.

Ovo etičko rješenje zasnovano na izboru Dobrog kao životnog načela i na Dobroti kao svojoj moralnoj vrijednosti, usmjerava ljudski razum da odluči za najbolju vrijednost i da potraži najbolji način postupanja kao odgovor životnim izazovima. Time je pozitivni pristup nova varijanta pragmatizma, koji osokoljuje ljude da traže istinu u susretu sa realnošću opstanka. Pozitivni pristup je najradikalnija savremena varijanta teorije životne dobrote, koja od ličnosti traži da uvijek bude zastupnik Dobra, da postupa dobro i da propagira dobre odnose medju ljudima - što će unaprijediti njeno osjećanje života, kao i odnosa sa najbližima, u porodici, radnoj sredini, prijateljskom krugu, lokalnoj zajednici, pa sve do dostizanja etičnosti u cijelom čovječanstvu.

Dobro postupanje povezano je sa teznjom ka vrhunskom cilju i idealu sreće, zadovoljstva, radosti i veselosti.

Njegov imperativ glasi:

Osmijeh! Nasmiješi se!

ETIKA ZA MLADE

Reci DA životu!KNJIGA I MI

Petogodišnja Lajla nestala je u jednom tržnom centru u Los Anđe-lesu. Duboko potreseni ovom tragedijom, njeni roditelji se razilaze i njen otac odlazi od kuće bez traga. Pet godina kasnije, Lajla se pojavljuje na istom onom mjestu na kojem joj se izgubio svaki trag. Živa je, ali iz nekog nepoznatog razloga, ne progovara. Svi su srećni zbog njenog povratka,

ali javljaju se i neizbježna pitanja. Gdje je Lajla provela sve ovo vrijeme? Sa kim? Ali prije svega, zašto se vratila?

Kada se gledaš u ogledalu i želiš da ga razbiješ, nije ogledalo to što treba da bude slomljeno, nego si ti taj, koji treba da se promijeni…

Knjiga plijeni ubrzanom radnjom, zapletom i neočekivanim raspletom. Nije lako razumljiva za svako-ga, jer realnost prelazi u fantastiku što čitaoca zbunjuje. Ali, suština i poruka piščeva je dragocjena za sve, naročito za one uhvaćene u klopku svojih strahova, krivice i beznadežja. Ova knjiga je psihološki roman koji poručuje da čovjek ne može sam preživjeti sve teškoće kroz koje se susrećemo u životu, govori o tome koliko je dragocjeno prijateljstvo, da uvijek postoji šansa, nepredvidljivo svijetlo u mraku,pružena ruka spa-sa. Suočavanjem sa sopstvenim strahovima postižemo mnogo, uvijek možemo započeti novi život čak i na temelju ruševina, prepoznati prave vrijednosti i opredijeliti se za ljubav, toleranciju i praštanje.


“Mamurluk u Vegasu” - Žanr: komedija; Tra-janje: 100 min.

Glavne uloge: Bredli Kuper (Bradley Cooper), Heder Grejam (Heather Graham), Ed Helms (Ed Helms), Džastin Barta (Justin Bartha), Zak Galifijanakis.

Scenario: Džon Lukas (John Lucas), Skot Mur (Scott Moore)

Režija:Tod Filips (filmovi: “Brucoši u frci”, “Stara škola”, “Starski i Hač” i “School for Scoundrels”. Filips je 2006. bio nominovan za Oskara za najbolji adaptirani scenario za film “Borat”).

Svakog vikenda širom Amerike bezbroj mu-škaraca na korak od vjenčanja s nekoliko prija-telja polazi na simbolično posljednje ludovanje. “Mamurluk u Vegasu” je film o posljednjem mo-mačkom ludovanju koje je krenulo veoma naopako... Kada četvorka: Fil, Dag, Stu i Alan izađu na krov hotela da započnu veče zdravicom i podižu čaše u čast Dagovog budućeg novog života, to je zapravo posljednji trenutak kojeg se bilo ko od njih sjeća. Slje-deće što Fil, Stu i Alan znaju jeste da je jutro. Zraci sunca probijaju se kroz prozore, otkrivajući apartman u popunom haosu. Lutke plivaju po mjehurićima đa-kuzija, stolica se i dalje puši od vatre, a krevet visi na plafonu. Oh, i još jedna sitnica - nema mladože-nje. Dok se njih trojica bore da povrate svijest, svako na tu scenu reaguje na svoj način. Vođa čopora, Fil, pregleda štetu, zaključuje da su se dobro proveli i da će se Dag uskoro pojaviti. Večito zabrinuti Stu, čija je kreditna kartica ostavljena na recepciji, počinje da paniči, neprestano otkrivajući svaki novi detalj u šteti

koja je napravljena u njihovom apartmanu koji ko-šta 4.000 dolara za noć. A Alan sve prihvata s ludim osjećajem čuđenja, jer polugo stoji u blizini živog, odraslog tigra... Dakle, zanimljivi, neočekivani zaplet koji jednu poprilično rabljenu životnu temu, pretače u sasvim dinamičnu i ugodnu komediju...

Roman “Lolita” djelo je ruskog pisca mo-dernog i postmodernog književnog pokreta – Vladimira Nabokova.

Tema djela je seksualna opsjednutost sre-dnjovječnog francuskog pisca Hamberta Ham-berta djevojčicama pretpubertetskog uzrasta, u romanu nazivanim “nimficama”. Uoči 2. svjet-skog rata, Hambert se seli iz Pariza u Njujork, a 1947. godine u engleski gradić Rejmsdel. Umje-sto u obećanom stanu, završava na vratima udo-vice Sarlote Hejz koja je od samog početka bila oduševljena njegovom pojavom. To je na njega djelovalo odbojno i pokušavao je da nađe način da odbije ponudu da ostane u njenoj kući sve do trenutka kada je u bašti primjetio Sarloti-nu dvanaestogodišnju kćerku – Dolores Hejz (u romanu zvanom Lolita, Lola, Lo, L)…Obzirom na to da je ubrzo bio već uveliko zaljubljen u Lolitu, nije imao drugog izbora osim da se oženi Sarlotom Hejz. Nakon vjenčanja, imao je veći udio u odgajanju Lolite, što mu je zapravo i bio cilj. Sve to vrijeme, vodio je dnevnik. Sarlota je oduvjek bila radoznala o njegovom sadržaju, pa je jednog dana iskoristila priliku i domogla ga se...Užasnuta onime sto je pročitala (perverznim opisima svoje kćeri u svakodnevnim situacija-ma), napala ga je i istrčala iz kuće. Po izlasku iz kuće udarilo je vozilo i poginula je…Hambert je odlično odglumio ulogu potresenog udovca, ali mu je više prijala uloga Lolitinog oca kojoj je stinu rekao tek nakon sto su proveli zajedno nekoliko dana i noći koje je koristio da je dro-gira kako bi mogao nesmetano da je dodiruje...Ali, nije imao dovoljno hrabrosti da ide dalje, sve dok djevojčica to nije sama predložila, objasnivši mu da je već probala “te stvari” sa drugom i dru-garicom iz kampa. Ubrzo nakon toga, doselili su se u drugi engleski grad. U ovom gradu, do tada sjajan odnos između Lolite i Hamberta počeo je da se ruši. Ona je imala želje na koje je on bio previše ljubomoran da bi ih dopustio. Tada dolazi do potpunog preokreta u njihovim životi-ma, za koji je odgovoran čovjek kojeg su do tada viđali kao rođaka gradskog zubara, profesora

i Sarlotinog poznanika, a koji je i sam zapravo pedofil i pornograf zainteresovan za Lolitu...

Nabokov je osuđivan zbog svog djela i optuživan da je u njemu zapisao lično iskustvo, zbog poznatih afera sa mlađim ženama, od kojih je jedna (Iris) izjavila da je “Lolita” posvećena upravo njoj, ali kvalitet ovog romana je nakon izvjesnog vremena izbrisao te predrasude. Samo se jedna stvar izazvana ovim romanom održala do današnjeg dana, a to je, da je ime Lolita si-nonim za seksualno aktivne djevojčice i da ga roditelji rijetko daju djeci na rođenju.

Ipak, tema “Lolite” bilo je i ostaće vrlo os-jetljivo pitanje o kojem su mišljenja podijeljena...

Dubravka Popović

KNJIGA I MI FILMLOLITA - jedan od najkontraverznijih primjera

literature 20. vijeka

Ukoliko komedija nije vaš omiljeni žanr, do sljedećeg broja Dijaloga i detaljnijih informacija o drugim filmovima, probajte da nabavite:


Instrumenti

Kao instrumenti prvo se koristio ljudski glas i tijelo a onda su stvarani instrumenti od materijala koji je tadašnjem čovjeku bio dostupan.

- udaranjem drveta o drvo dobijeni su prvi šta-pići;

- razapinjanjem životinjske kože na drveni obruč dobijeni su prvi doboši i bubnjevi;

- duvanjem u šuplju trsku, kost ili životinjski rog--prvi duvački instrumenti;

- u metalnom dobu se razapinjala žica a zvuk se pojačavao rezonatorom od kornjačinog oklopa i tako su nastali žičani istrumenti.

To je bila osnova za sve buduće instrumentalne grupe.

Koštana svirala je najstariji instrument na juž-noslovenskim prostorima, napravljena od kosti divo-koze. Koristila se za pozivanje u lov, komunikaciju među lovcima ili u ritualne svrhe. Pronađena je kod Crvene stijene kod Nikšića 1961.godine.

Kako više i ne postoje plemenski narodi, muzika nastaje kao izraz pojedinca i ima druge svrhe, obič-no je zabavnog karaktera. Od prvih oblika muzike i instrumenata razvilo se sve što je danas prisutno u dosta savršenijim izdanjima.

Danas je muzika zastupljena na svim mjestima. Postoje razne vrste za koje se opredjeljujemo i sami biramo šta želi-mo da slušamo. Muzika često bude tema za razgovor, ali se ne priča o tome kako je nastala, (osim na časovima muzičke umjetnosti) već su to razgovori o tome šta se sluša, koji su novi pjevači i novi hitovi. Zato u ovom broju imamo prikladnu priču o samom nastanku muzike ali i o nekim značajnim stvaraocima i njihovim muzičkim poduhvatima.

Muzika postoji od najranijih perioda ljudske istorije. Primitivni ljudi su se izražavali vokalno i tako su nastajali zvuci koji su često bili i muzički.

Kasnije čovjek je izumio muzičke instrumente da bi proizvodio one zvuke koje ne može da otpjeva. Ritam se u istoriji muzike pojavio vrlo rano, kao opo-našanje ravnomjernih zvukova proizvedenih pokreti-ma. Izmišljale su se igre kako bi se umirili bogovi, a uz te igre se izvodila muzika.

Prvi oblici muzike nastaju u starijem kame-nom dobu-paleolitu.

Muzikolozi i etnomuzikolozi su proučavali kul-turu plemena koja i danas žive na primitivnom stepe-nu razvoja, u Africi, Australiji, Južnoj Americi. Oni su posmatrali njihov život, obrede, rituale i shvatili da je muzika nastala kao potreba cijele zajednice, a ne kao izraz umjetnika pojedinca.

U početku su je izvodili uglavnom na magijskim obredima, priređivanim pred odlazak u lov ili žetvu, protiv suše ili bolesti, da bi se na taj način djelovalo na prirodu i njene sile koje su odlučivale o svakodnev-nom životu i o smrti.

Pjesme su bile jednostavne (samo nekoliko ton-skih visina koje se stalno ponavljaju). Pjevanje je ima-lo ulogu da dovede vrača u stanje transa, kako bi on mogao da komunicira sa bogovima.Ovakva muzika nije smjela da se pjeva van obreda jer se smatralo da bi to razbjesnilo bogove. Cijelo pleme učestvuje u obredu. Mirovanje nije bilo dozvoljeno tako da su oni pljeskali bogova.

Obredi su izvodjeni specifičnim tzv. sinkretič-kim načinom (istovremeno pjevanje, izgovaranje te-ksta, igranje i sviranje).

Kasnije, kada su ljudi počeli da se bave zemljo-radnjom i stočarstvom, da formiraju naselja i žive or-ganizovanije, razvijala se i muzika, prvo ritam, a zatim melodija. Pored obrednih stvarali su i izvodili pjesme uz rad, rodoljubive, lirske, uspavanke, zabavne i druge.

MUZIKA MUZIKA

NASTANAK MUZIKE -„PLEMENSKA MUZIKA“-

Frule i zviždaljke reprodukovale su glasove ptica i vjetra; doboši i bubnjevi oponašali su i pojačavali zvuk udaranja srca.

Koštana svirala

Jimi Hendrix James Marshall Hendrix poznatiji kao Jimi

Hendrix rodio se u Seattleu 27. januara 1942. godine. Iako je njegova solo karijera (od izlaska prvog singla 1966. pa sve do smrti 1970. g.) trajala svega četiri go-dine, priča o njegovoj karijeri započinje puno prije. Još od malih nogu zanima se za gitaru, pa je i prve akorde naučio prije nego što je krenuo u školu. Po-stoji i jedna anegdota koja je nagovještavala Jimijevu zaljubljenost u sviranje:...Jimi je po svojoj sobi ludo-vao i zamišljao da svira gitaru kada mu je došao otac s metlom i rekao da pospremi sobu. Otac je otišao s mišljenjem da će mu sin napraviti kako mu je rekao, a kada se vratio našao je Jimija kako spava s metlom preko sebe kao da drži gitaru. Probudio ga je i upitao “Šta si radio?”, a Jimi mu je odgovorio “Svirao sam metlu!” →

ROK LEGENDE


7 dana neprestanog druženja sa najboljim dru-štvom, 7 dana nerazmišljanja o školi, 7 dana lutanja po raznim gradovima Evrope i traženje McDonalds--a, 7 dana uznemiravanja profesora...Da, to je matur-ska ekskurzija...

Sve je počelo 10.septembra, kada smo sa škol-skog dvorišta iz autobusa mahali roditeljima i krenu-li na put o kojem se pričalo neprestano posljednjih 10-tak dana. Put je bio dug, ali naspavani, sređeni, raspoloženi, imali smo energiju da uživamo u svakom trenutku do Budimpešte, kao i da noć u autobusu provedemo u pjevanju i priči sa maturantima drugih odjeljenja. Tako je došlo do međusobnih upoznava-nja i obnavljanja nekih ranijih drugarstava, kao i ja-vljanja simpatija...

Umor nas je, naravno, brzo stizao, ali, uspijevali smo da energiju, koliko-toliko, vraćamo kroz par sati spavanja u hotelima, i šumećim tabletama.

Većina je prvi put obilazila ova mjesta i imali smo dosta toga lijepog i značajnog da vidimo i obiđemo, međutim, koliko god da je to bilo bitno, nama je bilo važnije da se družimo, slikamo zajedno, idemo u šo-ping, tražimo McDonalds i naravno da se zabavimo u diskotekama kao i u Prateru u Beču. To smo i radili!

Bila bi laž ako bismo rekli da je sve bilo savrše-no. Profesori su s razlozima bili nervozni i umorni, ali to nije bilo neočekivano.

Što se tiče muzike u autobusu i hrane u hoteli-ma, bilo je nemoguće udovoljiti svima. Tako da su jedni bili prinuđeni da slušaju rock, a drugi da slušaju

narodnjake, dok neki nisu podnosili stranu muziku, iz razloga što nisu mogli da razumiju tekstove!

Problem je bio i sa novcem jer Prag i Budim-pešta su imali druge valute, a mi se nismo baš dobro snalazili sa njihovim novcem. Međutim, u Beču smo tačno znali kako šta ide, ali nažalost, tu nismo imali dovoljno vremena za šoping...

A onda je neprimjetno i brzo stigao 17. sep-tembar... Dan koji nas je podsjetio da smo još uvijek učenici i da nas čeka naporni period u školi. Tako da su se neki vraćali tužni, umorni i iscrpljeni, dok su neki posljednje sate maturske ekskurzije ispratili pjevajući...

Vjerovatno će se neka mjesta koja smo obišli i informacije koje smo čuli da se zaborave, ali u sjeća-njima će sigurno ostati matursko društvo, maturske ljubavi, pjesme i fore i naravno odjeća i suveniri na kojima smo trošili pare.

Uticaj na malog Jimija je imao Al Hen-drix, njegov otac koji mu je svojim blues i jazz kolekcijama ploča stvorio prve uzore kao što su legende Howlin’ Wolf, Muddy Waters, B.B. King, Robert Johnson...Pri-mjetivši veliko zanimanje za muziku Al radi i drugi veliki korak u Jimijevom putu prema legendi, s petnaest godina kupuje mu ele-ktričnu gitaru. Gitara je bila za dešnjaka, a kako je Jimi bio ljevak prilagodio ju je sebi tj. okrenuo je žice. Sa 16. g. u srednjoj školi osniva svoj prvi bend. Hendrix bez gitare nije Hendrix, čak i na wc nije išao bez nje. Toliko je vremena provodio s njom da su se stopili jedno s drugim. Inače, najviše je svi-rao kao pratnja poznatim muzičarima toga vremena (Sam Cooke, Ike & Tina Turner, B.B. King...). Nakon napornih turneja zau-stavlja se u New Yorku i svira u Cafe Wha gdje se upoznaje s Ches Chandlerom, bas gitaristom grupe The Animals i tu počinje njegov pravi muzički početak.

Ches mu postaje menadžer, i nagova-ra ga da dođe u London, te je na njegovu inicijativu osnovan trio The Jimi Hendrix Expirience. Uz Jimija još nastupaju Mitch Mitchell kao bubnjar i Noel Redding na bas gitari. Premijerni nastup su imali u pariškoj dvorani Olympia, a u jesen 1966. snimaju singl “Hey Joe” koji je završio na 6. mjestu britanske top liste. Poslije toga izlazi drugi singl, možda i najpoznatija Hendrixova stvar “Purple Haze” koji dolazi na 3. mjesto.

Svojim nastupima i žrtvovanjem gita-re Hendrix se pokazivao kao najkreativniji gitarista. Jimi se koristio isprekidanim rifo-vima, rasturajućim feedbackom i srcepa-rajućim wah-wah pedelama, svirajući svoj Fender Stratocaster iza leđa i iza vrata, pa čak i zubima.

Na Woodstocku, do tada najvećem fe-stivalu premijerno je odsvirao američku hi-mnu - “Star Spangled Banner”, pred više od 400 000 ljudi. Nakon Woodstocka oku-plja novi bend Band Of Gypsies u kojem nastupaju samo crni muzičari.Tokom kon-certa u Madison Square Gardenu u New Yorku, Hendrix je na zaprepaštenje svo-jih fanova, a i ostatka benda, jednostavno usred nastupa otišao s pozornice i time dao do znanja da više ne želi nastupat s Band Of Gypsies.

Nakon odlaska iz benda vraća se u London gdje ponovno okuplja Expirince i pokušava snimiti novi album, koji se tre-bao zvati “First Ray Of The New Rising Sun”, što mu ne uspijeva zbog njegove tra-gične smrti od prekomjerene doze tableta za spavanje 18.09.1970. u hotelu Samar-kand u Londonu, gdje je odsjeo s djevoj-kom Monikom Danneman. Posljednje rije-či Jimi Hendrixa koje je napisao noć prije smrti su: “The Story Of Life Is Quicker Then The Wink Of An Eye The Story Of Love Is Hello Goodbye Untill We Meet Again”.

Nepoznat je broj neslužbenih albuma na kojima svira Jimi, od službnih izdanja izašli su:

“Are You Experienced?” (1967.), “Smash Hits” (1968.), “Electric Ladyland” (1968.), “Axis: Bold As Love” (1967.), “Band Of Gypsies” (1970.), “Cry Of Love” (1971.).

Prošlo je više od četrdeset godina od smrti istinske legende rock muzike, a još uvijek nema većeg gitarističkog genija od Jimi Hendrixa.

MUZIKA

I NA KRAJU, AKO VJERUJETE U NAŠ IZBOR, PREPORUČUJEMO DA ODMAH DOHVATITE YOU-TUBE I POSLUŠATE

I’m Your Man - song by Leonard Cohen ili nešto malo življe KT Tunstall - The Black Horse and the Cherry Tree

Uživajte!

→PUTOVANJA

PUTOVANJA MATURSKA EKSKURZIJA BUDIMPEŠTA- BRATISLAVA- PRAG- BEČ

(10-17.09.2011.)


Pretprošle godine, uz veliku medijsku i uopšte društvenu promociju, otvorena je Akademija znanja u Budvi. Institucija koju je Budva čekala sa nestrplje-njem a naročito mnogi mladi ljudi koji su u tom po-duhvatu prepoznali značajnu pomoć pri izboru da-ljeg školovanja i usavršavanja. Međutim, uslijed nešto slabije povezanosti sa matičnim fakultetima odnosno Univerzitetom Crne Gore koji za sada koristi usluge pomenutog zdanja, brojni studenti a naročito Prav-nog fakulteta, još uvijek nemaju ni približno dobre uslove za obavljanje svih neophodnih aktivnosti koje ozbiljni studijski programi podrazumijevaju. To se odnosi na organizaciju i dinamiku predavanja, nepo-stojanje studentske službe, probleme sa terminima za konsultacije i slično. Za više detalja obratili smo se direktoru Akademije znanja, gospodinu Nikoli Diva-noviću (neznatno prije napuštanja te funkcije).

Kada ste počeli sa radom?

- Akademija je počela sa radom krajem 2009-e godine. Akademija znanja je društvo sa ograničenom odgovornošću. Imali smo, da kažem prvi eksperi-mentalni ljetnji semestar i tu smo primili fakultete Univerziteta Crne Gore. Akademija znanja je profita-bilna, znači društvo koje se bavi u prvom redu iznaj-mljivanjem ove zgrade. Osim toga baviće se usposta-vljanjem platforme za određene projekte od kojih je jedan – studentski dom.

Kada ćete obezbijediti studentski dom?

- Trenutno nemamo studentski dom. Dakle, pra-vimo jednu platformu, jedan investicioni program sa nekom naizglednijom šansom u budućnosti za ostva-renje jednog takvog projekta. Taj studentski dom će predstavljati u ljetnjem periodu kampus za razmjenu studenata i imaće aktivnosti, tj. van-nastavne aktivno-sti. A zimi će biti studentski dom.

- Što se tiče samog upisa učenika, stranih i do-maćih, Akademija je prepustila to fakultetima. Aka-demija znanja kao kompanija se ne miješa u rad fa-kulteta. Znači fakulteti su ti koji određuju način upisa kao i potrebe kadrova. Dakle, Akademija znanja vrši odabir studentskih programa a ne kadrova.

Koliki je kapacitet studenata koje mozete da primite?

- Što se tiče zgrade, ona je kompletno opštinska

imovina. Enterijerom je ljepša nego spolja, futuristič-ki je dizajnirana i ima 8000 kvadrata od čega preko 4000 kvadrata ima upotrebu za akademske svrhe. Zgrada može da primi u dvije smjene 2000 studenata. Mi smo napravili jednu identifikacionu karticu koja sadrži ime i prezime studenta, njegov broj indexa i fotografiju. Ta identifikaciona kartica će im koristiti da bi udobno živjeli po nekim povlašćenim uslovima u našem gradu. Dakle, prije svega mislim na prevo-zne karte, zatim smještaj, kupovinu namirnica, odjeće i ostalih potrebnih stvari jer će time dobiti popust od 15-50%.

U međuvremenu, odnosno od ovog inter-vjua do štampanja lista, došlo je do kadrovske izmjene. Gospodin Divanović je preuzeo druge prinadležnosti u lokalnoj upravi, a na njegovo mjesto, iz Opštine je stigao gospodin Aleksan-dar Ognjenović.

Obećanja bivšeg direktora:

- Akademija znanja će u narednom periodu na-praviti prostor za rad, učenje i čitanje knjiga. Postojaće naravno i prostorija za štampanje i prodavnica stručnih knjiga.

- Gradska biblioteka će se nalaziti u zgradi Akademije znanja i biće u sklopu njenih sadržaja. Nalaziće se ili u potkrovlju zgrade ili u prizemlju gdje će biti dostupnija svim studentima i građanima Budve.

U želji da eventualno pomognemo pri izboru destinacije za predstojeću ekskurziju, predstavljamo vam nedavna iskustva drugih srednjih škola.

Euforija povodom maturske ekskurzije…I tog dana 17. uveče krenusmo. Cijelu noć smo proveli u autobusu, polako ka Italiji. U autobusu nam je bilo prelijepo, nije bilo vremena za spavanje. Razne igrice, druženje, muzika. Što se tiče muzike poštovala su se prava svih, pa smo slušali od Merlina, Lukasa, Cece, Balaševića (uz kojeg smo i zaspali oko 6 ujutro) pa do Nirvane, Metalike i ostalih.. 18.10. Mi smo u Padovi na sat i po. Grupa se odmah razbježala, neko je ulazio u crkvu, a neko okolo. I onda smo krenuli pud Lida di Jesola. Nakon dolaska u Lido imali smo malu pauzu koju smo iskoristili za druženje, piće i sve ostalo. Kao i svake godine maturanti se potrude da zauzmu što manje soba u hotelu, pa smo i mi nastavili tu tradici-ju.. Sve pohvale profesorima na dežurstvu.

19.10. Tog dana svi smo bili odmorni i spremni za Veneciju. Grad je bio pun ali mi smo bili najbuč-niji. Bilo je dosta slobodnog vremena za razgledanje. Obilazili smo butike, isprobavali pice koje smo nešto povoljnije našli J Kroz Veneciju smo se kretali u gru-picama, svako na svoju stranu. Ručali smo u Veneciji, a onda je uslijedila čuvena vožnja gondolama. Cjen-kali smo se i uspjeli da dobijemo gondole vrlo povolj-no. Kasnije je uslijedio odmor uz kafu i coca – colu i predivan pogled na Rialto. Nakon toga smo se vratili u Lido gdje smo nastavili uživanje na plazi …

20.10. Polazak za Francusku, predivnu Francu-sku. Ogromni sjaj Monaka tj. Monte Karla mislim da nema potreba opisivati dalje, sem reći fenomenalno. Zatim Nica, dva sata kroz Nicu pa noć. Uspjeli smo da vidimo lijepe ulice Nice i večerali u Meku. I noćili smo u Nici, boravili u prelijepom hotelu iz kojeg ni-smo izlazili nego smo se zabavljali u sobama.

21.10. Posjeta Kanu.Vidjeli smo čuvenu Film-sku palatu, crvenog tepiha za nas nije bilo, ali to nije umanjilo naše oduševljenje i slikanje po stepeništu. Polazak za Španiju tj. Ljoret de Mar.

22.10. Barselonaaaa, nas krajnji cilj. Ko ne bi vo-lio obići Barselonu?? Prvog dana vidjeli smo važnije građevine: Sagrada Familija, muzej na brdu Monzik i uslijedila je šetnja šetalištem, tj ulicom “Rambla”. Mnogo zanimljivih događaja, mnogo smijeha, ljudi i šopinga uslijedilo je toga dana. Povratak do Kolum-

bovog spomenika i ponovo u Ljoret. Izašli smo u ‘’Holywood’’ gdje je bilo i drugih ekskurzija...

23.10. Obilazak stadiona Barselone, ja nisam ulazila na tribine ali sam posjetila njihov shop na sta-dionu, baš su kreativni.Odlično mjesto za kupovinu poklona! Nakon toga smo posjetili Akvarijum. Zani-mljivo je bilo vidjeti sve te ribe Sredozemnog mora...Uličnih prodavaca na svim stranama Barselone, malo su i dosadni. Uslijedilo je slobodno vrijeme opet kroz Ramblu i okolne ulice. Nas nekoliko smo uzeli gradski autobus i uputili se za park Guelj. Park koji je Gaudi uredio, gdje se nalazi njegova kuća i muzej. Prelijepa panorama cijele Barselone. U 20h ponovo kod Hard rock kafea i metroom do španskog trga, da vidimo magičnu fontanu. Bilo bi šteta propustiti tih 45 min. dok prelijepa, ogromna fontana mijenja boje i oblike uz muziku. Na kraju opet Ljoret. Diskoteku smo ove noći zaobišli i pravo na plažu, noćno kupa-nje uz vjetar...

24.10. Pakovanje, autobus pa onda svratismo u Figueres, Dalijevo rodno mjesto, njegov muzej koji iz-gleda prelijepo. Poslije obilaska muzeja čekao nas je dug put preko Francuske do Italije.

25.10. Stigli smo preumorni u Veronu koja je očaravajuća. Malo smo pisali po Julijinom zidu, na-dajući se da će ljubav krenuti na bolje J Nadam se da znate kako treba da se slikate sa Julijom i zamislite želju. Mi smo to savladali J Dolazak u Lido i čitav dan i noć slobodni za druženje i zabavu J

26.10. Eto, došli smo do kraja. Moram priznati da mi se ova ekskurzija dopala. Vidjeli smo fina mje-sta, sreli zanimljive ljude, smijali se mnogo, mnogo... Polako ali sigurno prolazak kroz Budvu u ranim ju-tarnjim satima govorio nam je da smo uskoro kod kuće. Eh, kad uporedim ulazak u Barselonu i ulazak u CetinjeJ J hahah..

Ponedeljka, 27.10. u 5h stigli smo ispred naše Gimnazije. To je bio kraj našeg puta. Svi koji biste voljeli da idete našim stazama, znajte da je put predi-van. Da se izrazim u žargonu ‘’TOP je destinacija’’J J

Pripremila: Iva Radović, Cetinje

PUTOVANJAMaturska ekskurzija cetinjske Gimnazije 2010. god.

MOJ IZBORAkademija znanja d.o.o. Budva


prima samo 45 studenata ne djeluje uvijek zastrašu-juće. Naš prijemni ispit se sastojao iz dva dijela: test iz gramatike srpskog jezika i pisanja eseja na zadatu temu. Za pripremu gramatike profesori preporučuju udžbenik za I,II,III i IV razred Živojina Stanojčića i Ljubomira Popovića, a za esej je dovoljno obnoviti istoriju književnosti kroz djela koja su rađena u sre-dnjoj školi, imati ljubavi, inspiraciju i vještinu anali-ze. Preporučujem i par naučenih teorijskih pojmova kako bi imali čime da se napravite pametni J.

Na kraju dodajem savjet da, koliko god jedva če-kali da “maknete roditelje s vrata”, uživajte u toplini doma koliko god možete, maminoj hrani, dokolici, jer vas u samostalnom studentskom životu čeka sve od nabavke namirnica, kuvanja, pranja sudova, či-sćenja kuće, plaćanja računa do potpunog puštanja “roditeljske ruke”. Veliko iskustvo koje je vrijednost samo po sebi.

Itana Lalović, bivša gimnazijalka SMŠ ”Danilo Kiš” (gen. 2005-2009.)

Učestvovala u redakciji “Dijaloga”…

S obzirom na to da su drugi govorili o svojim studentskim iskustvima, ja sam odabrala da vam predstavim nešto drugačije mogućnosti za odabir va-šeg pravog profesionalnog i životnog usmjerenja.

Vjerujem da ste bar jednom pomislili na to - ,,kako li je biti pilot,, i da neće biti na odmet, da vam o toj intrigantnoj, avanturistickoj i pomalo opasnoj profesiji govori neko ko se njome dugo bavio. Za-pravo, mislim na dio životne priče mog poznanika, Mikelija, pilota JAT-a u penziji sa letačkim stažom od četrdesetak godina, koji je karijeru inače, počeo kao vojni pilot.

San svakog dječaka je da postane pilot. Mnogo momaka sanja o krilima, brzini, ugledu koji prati ovu ponekad stresnu i napornu profesiju. Njeno obilježje su postale sad već kultne Ray Ban naočare, koferi, pilotske jakne, filmovi poput `Pearl Harbor`,`Top Gun`,`Oficir i džentlmen`. Međutim, postoji i druga, ne tako sjajna strana medalje na koju mi je ukazao Mikeli i malo me spustio na zemlju. Da, ova profesija stvarno podrazumjeva putovanja, druženje, avantu-re…ali i mnogo odricanja, stalna odsustva, odvoje-nost od voljenih osoba, veliku odgovornost, stresove kada je pista klizava a vrijeme ne baš najbolje. Mikeli tvrdi da su mu zbog ove profesije propala dva braka, a kako i ne bi kada je samo sedam dana mjesečno provodio sa porodicom. Može biti da su za to djeli-mično zaslužne i mnoge afere u JATu u koje su bile umiješane i stjuardese nakon kojih su propali mnogi brakovi pilota JATa.

Kada vas sljedeći put oduševi neki film o osvaja-nju neba i letenju pogledajte i po koji dokumentarac na National Geograficu poput `Air Crash Investiga-tion` koji govore o stvarnim avionskim nesrećama. Nećete se baš oduševiti. Nesreće izazvane ljudskim faktorom, grozni vremenski uslovi, jake turbulencije, teroristički napadi,otmice,bombe…

Srećom, ovo nije svakodnevica ove profesije, koju mogu obavljati samo odabrani, već samo rijet-ki nesrećni slučajevi. Ako imate jaku želju, ako se u tome pronalazite, ako mislite da ste za to predo-dređeni i ako uz to imate dovoljno hrabrosti, samo naprijed.

Moraćete da vodite uredan zivot da biste bili u dobroj formi i da izdvojite pozamašnu sumu za ško-lovanje koja se kreće od 40 do 100 hiljada eura. Nama najbliži centar za obuku saobraćajnih pilota je u Vr-šcu i kako kažu, jedan je od tri najbolja u Evropi. Ako ste možda za nešto ekstremnije varijante možete se prijaviti u vojne vazduhoplovne jedinice u kojima su u Srbiji od prije par godina među polaznicima i žene.

Za sve one koji vole letenje a ne žele se njime profesionalno baviti postoji PPL (Private Pilot Licen-se) iliti sportska pilotska dozvola sa kojom se možete baviti letenjem u slobodno vrijeme i koje može biti veoma lijep sport i hobi.

Za kraj, da napomenem da je plata pilota u ino-stranim kompanijama poput Singapir Airlinesa, Air Franca, Saudi i Arabian Airlinesa oko 40 hiljada eura...

Antonio Mušura, bivši gimnazijalac SMŠ “Da-nilo Kiš (gen.2005-09.)

Učestvovao u sportskim aktivnostima, takmiče-njima za strane jezike...

Ja sam student Univerziteta Sapienza u Rimu. Моја «Corso di Studio» se zove «Е culturа dеl Моndо Моdernо». Sтudirам dva strana jezika, engleski i ruski, i sve što je vezano sa ta dva jezika, odnosno književ-nost, lingvistiku, filologiju, istoriju savremenog svi-jeta, istoriju umjetnosti itd. Naravno, uz to radimo i mnoge domaće teme vezane za istoriju umjetnosti i slično, što je i razumljivo, jer Italija slovi kao zemlja koja mnogo drži do patriotizma.

Sapienza je jedan od starijih Univerziteta u Evropi i sa veoma uspješnom tradicijom. Ima više od stotinu i pedeset hiljada studenata, što je oko če-tvrtine stanovništva Crne Gore. I pored toga, nivo organizacije je zadovoljavajući i sa njihovom diplo-mom možete dobiti posao gotovo svuda. Za mene lično, odluka o studiranju u inostranstvu nije baš tako lako pala. Znam, Rim je veličanstven grad sa mnogo mogućnosti, ali za mladog čovjeka ponekad to nije presudan motiv. Teško je odvojiti se od porodice, dje-vojke, prijatelja, pa makar to bilo i za kratak period.Pitanje je koliko ste spremni da ,,žrtvujete,, za svoju budućnost. Morate na mnogo stvari da se navikavate i mijenjate sebe zavisno od novih uslova na koje nai-lazite. Inače, u Rimu sudira oko 250 studenata iz Crne Gore, što je daleko više nego što sam očekivao kada sam razmišljao o Italiji. Ovdje imam mnogo bliskih prijatelja iz domovine sa kojima provodim dosta slo-bodnog vremena.

Iako nije baš jednostavno studirati na stranom jeziku, moj izbor može poslužiti kao iskrena preporu-ka svim ambicioznim mladim ljudima da se potrude i

ostvare svoj san. Italija je otvoreno društvo i dobro-došli ste!

Nina Smailagić, bivša gimnazijalka SMŠ ”Da-nilo Kiš (gen. 2003-2007.)

Učestvovala u redakciji “Dijaloga”, Debatnom klubu, Dramskom studiju…

Svima koji imaju interesovanje da se ,,dohvate,, Beograda i upišu ,,moj,, smjer (Opštu književnost i teoriju književnosti) na Filološkom fakultetu, želim na samom početku da naglasim da, ako biraju ovakve studije jer žele da postanu pjesnici ili pisci ili im od svih predmeta najbolje “ide” srpski odnosno maternji u srednjoj školi, ovo nije pravo mjesto za njih. Oni koji žele sveobuhvatno obrazovanje u oblasti humani-stičkih nauka, vole književnost i spremni su na svako-dnevno ne samo čitanje, već i proučavanje, ocjenjiva-nje zadate literature koje je gotovo blisko zanatskom radu, mogu razmišljati o Filološkom fakultetu.

Predmeti proučavanja ovih studija su istorija sv-jetske književnosti, teorija književnosti, poetike, me-todologija nauke o književnosti i estetika, a struktura i sadržaj programa uključuju i obavezne i fakultativne kurseve iz istorije umjetnosti, nacionalnog i stranih je-zika, opšte lingvistike, kulturologije i istorije filozofije.

Raspon oblasti u kojima diplomci ove katedre djelaju (i djeluju) se kreće od specijalističkog usavr-šavanja u oblasti proučavanja književnosti, preko književne kritike, novinarstva, prevodilaštva i biblio-tekarstva, do organizacje djelatnosti u oblasti kulture, izdavaštva i rada u tijelima vlade, diplomatije i među-narodnih organizacija i fondacija. Ovako makar kažu na našem Filološkom fakultetu, iako mnogi tvrde da od pomenutog posla “nema ‘ljeba”. Oni koji ne ra-zumiju da se ovakve studje ne pohađaju radi “hljeba”, neka ga u svakom slučaju potraže na drugom mjestu. Oni koji ipak u ovome vide izazov, činjenica da se

ALO-ALOALO-ALO


Milena Jovičić (lijevo) i Mi-lja Todorović učenice IV8 od-jeljenja SMŠ“Danilo Kiš“ (smjer tehničar/ka marketinga i trgovi-ne), takmičarke su ju-jitsu kluba Komercijalna banka AD Budva. Osvajale su brojna priznanja i me-dalje na raznim takmičenjima.

Počele su da treniraju 2003. godine kada je i osnovan klub i to pod budnim okom i stručnim nadzorom velikog znalca ovog zanimljivog sporta, Ranka Vuko-tića. Osim toga što su bile veoma uspješne na raznim takmičenjima, dobitnice su i nekoliko priznanja za mlade perspektivne takmičarke. Nedavno su položile za crni pojas, a i za sudije na nacionalnim turni-rima. Za školske obaveze kažu: Sve se može kad se hoće, a naročito uz razu-mijevanje roditelja i tolerantne profesore.

Stefan Rade-nović, prošlogodi-šnji maturant Gim-nazije SMŠ”Danilo Kiš”

Stefana je sportska redakcija “Dijaloga” kontak-tirala i kao učenika I razreda Gimnazije “Danilo Kiš” (2007.) i kao maturanta 2011.godine:

Da li si oduvijek želio ili si izabrao karate i ju-jitsu da bi se oprobao između ostalog i u bo-rilačkim vještinama?

- Privlačile su me borilačke vještine ali nisam znao koju da odaberem. Jedan dan otac mi je rekao da sam upisan u školu karatea, i tako je sve počelo. Kasnije sam počeo da treniram i ju-jitsu (poslije 3 god.)

Pretpostavljam da si išao na brojna takmi-čenja, budući da si proglašen za najboljeg kara-tistu Budve.

- Učestvovao sam na brojnim do-maćim takmičenjima i osvajao brojne medalje u katama i borbama.Ti uspjesi su doveli do toga da budem proglašen za naj-boljeg budvanskog karatistu. Moje prvo međunarodno takmičenje bilo je Balkan-sko prvenstvo u Rumuniji 2006. godine. Zatim, evropski kupovi u Francuskoj, Ru-siji, Austriji... Bio sam i na Svjetskom pr-venstvu za juniore u Hanau.

Da li si na međunarodnim takmičenjima osvajao nagrade?

- Da. Izdvojio bih 3. mjesto u Moskvi, 5. u Parizu, 2. u Rumuniji, 6. u Hanau...

Utiče li sport na tvoje školske obaveze?

- Ne, ne utiče, ipak je škola na prvom mjestu.

Misliš li da su profesori zahtjevniji od trenera?

- Mislim da me podjednako ‘’muče’’, ali se trude da mi na neki način pomognu.

Koje su ti ambicije? Šta poslije srednje škole?

Planiram da nastavim da se bavim sportom, ali i da upišem fakultet. Dobar sam u prirodnim naukama, pa ću vjerova-tno upisati prirodno-matematički fakultet.

Tako je bilo 2007.godine. U među-vremenu, od I do IV razreda, Stefan je bilježio brojne uspjehe. Prvo i drugo mjesto u jiu-jutsu na takmičenjima u dr-žavama ex Jugoslavije. 2008. i 2009. u kat. Muški duo prva mjesta na takmiče-nju u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori. Duo mix prvo mjesto u Srbiji i Slo-veniji, a drugo na takmičenju u Sloveniji 2010. Muški duo prvo mjesto Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori. Na Evrop-skom prvenstvu za juniore u Beču zauzeo je 5. mjesto. Na Svjetskom prvenstvu za seniore u Sankt Peterburgu bio je 7. Inače, položio je i za regionalnog sudiju a jedno vrijeme radio kao pomoćni trener. Karate trenutno trenira rekreativno, a jiu-jutsu ak-tivno spremajući se za buduća takmičenja naročito za državno u Podgorici i Evrop-sko prvenstvo u Mariboru 3-5. juna.

SPORT I ŠKOLA SPORT I ŠKOLA

Da je odjeljenje IV8 jedno od talentovanijih za izbjegavanje nastave a na račun razvijanja sportskih vještina, potvrđuju i značajni rezultati fudbalera Edmira Aručevića i Aleksandra Macanovića: Osvojen KUP Crne Gore 2011 sa ekipom FK „Mogren“!


Crvene ruže

Trudim se satima, da sama u nemoći, odbijem sećanja. Svi oni talasi, izgubljeno hladni i modri, ne-maju snage da laž mi poture, utehe radi. Sve one noći, punog meseca, kad držao si me u naručju, oseća-la sam otkucaje tvog srca...Zašto ih više ne čujem...Možda prerano želim da život mladošću uhodim i zbog toga me nisi pratio, a kleo si se...Nikada neću zažaliti za bilo čim što smo uradili zajedno, jer ono što smo imali, bilo je…posebno. Možda bi sve ispalo drugačije da smo bili deset godina stariji...A možda je u pitanju bila činjenica da ja jednostavno nisam bila spremna za zauvek...I večeras, kao i one noći, čujem zadnje reči koje si izgovarao:

`Mrzim ova tela...Zašto ne lepršaju ponovo? Samo još jednom! Jednom samo! Nek zažmuri Bog! Željo moja…Meseče moj...Budi opet moje Sunce! Samo jednom još usne na usne...srce uz srce...Ne smem da te dotaknem! ...A sav hrlim ka tebi! Grlim te i ječim, ne dam te. Do oltara vodi tepih…Ponovo! Još jednom u belo... nek svemir drhti pred srećom! ...Nek večnost traje večno. Samo još jednom!`

...U glavi čujem prasak, podseća me na staklo koje puca…Lomi se i polako, njegovi delići padaju na pod...Sećanja lome moje srce. Pričali su mi da reči blede, kao kremen što se izliže kad tad...Tražim put u središte sebe, ali shvatam da su staze sve tešnje…

Nedostaje mi tvoja ljubav...Nedostaješ mi ti, onakav kakav si bio…Onako lud...Nedostaju mi cr-vene ruže, koje me uvek podsete na sve...Spremna sam sve da i z g u b i m z b o g j e d n o g zajedničk-og trenutka ponovo. Želim ljubav. Želim nemoguće...Ostala sam jedini svedok stvari što mom oku blede, u borbi da ostanu lepe. Kao da vape, razapete na ka-zaljke slepe, što jedino svoj put vide...Čitava večnost smeštena u oko, moje i tvoje, leto po leto... A sad sama drhtim pred zorom…Strah mi obuzima telo...Šta ako si u stvari još uvek tu ? Šta ako se nije do-godilo to što su mi rekli ? Šta ću sa sobom ? I ovom odajom satkanom od tišine koja ječi...Razara me po-misao da si sada hladan. Mrzim ovo telo... U mojim očima još uvek si poput dečaka...Setim se da je lepota u očima onog što gleda: takve nas i Bog vidi sa druge strane neba...Savladava me nemoć! Ne smem da za-spim u snu. Strah me nagriza, šta ako sutra ne budem tu ...Kao ti što nisi bio... Odvukli su te, daleko od mene, da te ne vidim više...Nikada!

Barem sam volela. Barem sam probala, živim bez žaljenja, umirem slobodna.

De facto Jelena Žarić, učenica SMŠ” Ivan Goran Kovačić” iz Herceg Novog. Piše pjesme već osam godina ali nije učestvovala na konkursima. Učestvovala je u novinarskoj sekciji i neke njene pjesme su objavljene u školskom listu Iskra.

LITERARNE STRANE LITERARNE STRANE

Vidiš ono što misliš da treba, Poštuješ ono što misliš da valja, Ali ipak, De facto-Nemaš pravo! Osudićeš majku Koja je ubila svoje dete, Optužićeš onog što zulum čini, Ali ipak, De facto-Nemaš pravo! Pomisliš: Veštica stara,Ubila svoje nerođeno dete, Božija kazna da je stigne, Oči njene u ogledalu da je se stide,Ali ipak, De facto-Nemaš pravo! Nisi znao činjenice,Njene razloge,Ni želje, ni boli,Ali kasno,Kletva je izrečena,Nisi na vreme pročitaoIstinu iz ogledala,Shvatićeš daSrce joj je proklinjalo,Ono malo života,Duša želela zlo, Tvoja kletvaPrve noći se obistinila,Prošla je pored ogledala,Shvatila da se njene očistide svoga odraza,

Još jednom proklela i raj i pakao,Pa bez imalo straha,Život okončala,

Htela je da vidi te male oči,Htela je da ljubi te male ruke,Ali đavo nije dao,Sudbina je proklela,Saznala je:Nerođena devojčica bila bi bolesna,Kao sto rekoh,De facto-Nisi imao pravo!Ko si ti da sudiš?Ko si ti da kuneš?Samo dečak, nezrela trava,Sad tebe stiže Božija kazna,Sad se tvoje oči svog odraza stide,A sad znaš i priznaješ da,De facto-Nisi imao pravo!

Nikada te neću zaboraviti Još se sećam one male crkve skromne što je vekovima odolevala sili... pomislim u sebi moj najlepši dome, nikada ti nisam rekla, pa - izvini.

Oprosti mi što napustih tvoje trgove, vlažne uličice i mile sokake... zaboravih ja sve svoje drugove narodne heroje i gradske prvake.

Setim se ponekad stare česme, Čeznem za silnim dubinama mog mora... Još ponekad zajecam uz stihove pesme...školskog devojačkog hora.

Napustila sam ja tvoj zagrljaj davno...kao neverna ljuba svog heroja.. Ali ja te nikada neću zaboraviti moj grade... Zauvek...samo sam tvoja

Jelena Samardžić

Jelena Čejović


UtjehaШта је било дал утјеху нађеТа просвета коју свашта снађеСнађоше је силна обећањаОкућит је ту нема чекања

Чим је ушло то просветно стадоУ некaкву салу да видиш мој јадоПред стадом се жива љеса створиМајчин сине сада проговори

Та је љеса ко на тор туренаА у ему стада потмуренаТа их љеса канда чува од вјетрине која пољем дува

Од вукова од хијена разнихОд звјериња од лисица мазнихОд свакојег зла и кијаметаКоме може та љеса да засмета

Но је стадо некако смућеноКао да је за грла спућеноПа у сали празнина одзвањаСвако око без вјере надања

Чу се ромор више него говор То из љесе а у стаду жаморЧује стадо једва наслућујуКако се у љеси међу собом штују

Неки царе а други ћесареТе војвода и силни сердареСве узданице овога свијетаА у које вјероват не смета

Први чуше нешто проговориПредседниче наше задругицеКако они сви вриједно раде, збориПланове силне за наше зградице

Како су предани сви од редаТу нема више шта да се приповиједаСамо им неколико мјесеци требаИ за нервозу није никака потребаО каква је то срећапрезиме говорника на стан подсјећаНедавно он код робина худа

Пун надахнућа причаше чудаСве нешто пут неба гледашеКао да тамо тражаше Мјесташце неко међу звјездицамаСвојим просветним сестрицама

Кад просветно стадо поче да жамориПритекоше у помоћ из остатка љесеНе дају они да се каламбур створиПа да све ђаво понесе

Чак и наша синдикална дикаРече да би била брука великаДа не повјерујемо оваквој господиО Боже господи

Он у имену свом имаше звоноИваново звоно се некад чињаше ни ићСада то звоно личи помноНа звончић што ситно звонца ко прапорчић

Бесједи овој свој печат дадеПотпресједниче општинске надеОн рече како ето вриједно радиПрезимену му приличи, не јади

И министар ту полета шћаше дати Но му се тако не уватиНикако просветно стадо да сватиДо када и кога треба чекати

Стадо се разбјежа којекуде пасаСамо дио оста да се мота Крај тога сада разбијеног плотаКо да још ту тражи спаса од дивљијех паса

Утјеху незаборавну не пропусти Утјехе вазда треба ко љеба.

Vlajko Janjić

Da li je sve tako crno?„Tvoj pesimizam me ubija. Osvrni se, pogledaj oko

sebe. Ljudi vjeruju u Boga i poštuju ga. Bog voli ljude, ka-žnjava samo one grešne. Mnogi su odabrali da žive život predan Bogu, mole se za nas i naše dobro. Novac svakog dana gubi na vrijednosti jer su ljudi shvatili da on ne kupuje zdravlje i sreću. Država brine o svojim građanima, pogotovo o maloljetnim osobama i oni to poštuju. Ljudi su postali ra-zumni i pošteni. Roditelji ne napuštaju svoju djecu. Pa ovo je 21. vijek , ljudi su civilizovani. Nije sve tako crno.“- reče mi on.

„Znam ,prema Bibliji, Bog voli ljude, ali vidim da zbog zemljotresa, cunamija i tornada stradaju milioni među kojima i oni, takozvani ‘pošteni i dobri’...

Znam da ljudi vjeruju u Boga i da su skrušeni i poni-zni, ali znam da molitva nije često u dubini njihovih bića i da mnogi idu u crkvu samo kad im je nešto potrebno...

Znam da su ta duhovna lica posvećena uzvišenom ži-votu, predanom Božijim zapovijestima i Bogu samom, ali, odakle im onda govor mržnje i izopačenosti prostoga svijeta....

Znam da novac ne kupuje zdravlje, ali, takođe znam da operacije koje bi mogle spasiti nekome život, koštaju mnogo...i mnogim ubogim i nesrećnim su nedostupne...

Znam da država brine o maloljetnicima i da donosi razne zakone o njihovoj zaštiti, a takođe znam i da malo-ljetnici mogu kupiti alkohol i cigarete u svakoj prodavnici bez ikakvih problema, a da droga postaje bitna samo kao posljedica umorne mladosti...

Znam da se ljudi pozivaju na razum, a ponajviše oni koji duvaju vjetar u leđa ratu u Avganistanu, Iraku, Libiji...

Znam da svi roditelji vole svoju djecu, i da domovi za nezbrinutu djecu i dalje nisu prazni...

Znam da je ovo 21. vijek . I to bih htjela da ne znam. Pećinski čovjek je imao radost pri izlasku iz pećine. Njemu optimizam nije bio potreban...

Mia Gavranović, učenica IV razreda Gimnazije SMŠ“Danilo Kiš“. Voli putovanja i crtanje. Želja joj je da upiše arhitekturu na nekom od prestižnih univerziteta, po mogućnosti u Firenci.

LITERARNE STRANE LITERARNE STRANE

Sara Vuković

Sa izložbe „Petar I zakonodavac i „Stop korupciji“ Skupština Crne Gore 30.10.2010.

Reformator – 180 godina sjećanja“. Jedan od brojnih radova u omiljenoj tehnici Mie Gavranović


Parfem – sama riječ u nama budi osjećaj prijatnosti i asocira na miris koji nam se dopada. Ova riječ na latin-skom (per fumum) znači „dim“, „miris“ a na francuskom perfume ima isto značenje – miris, mirisna vodica.

Ne zna se tačno od kada se zna za parfeme, ali je poznato da su ih nekada koristili samo kraljevi i aristokra-tija. Neki su bili toliko ekstremni, poput francuskog kralja Luja XIV, najvećeg apsolutiste, koji se kupao u parfemima pažljivo izbjegavajući vodu. Inače, istorijski spisi govore da je bio potpuno lud, zamišljajući sebe kao velikog poe-tu, stalno je organizovao predstave recitujući stihove koje je pisao, čak je i sam sebe prozvao „kralj Sunce“. Treba pomenuti i egipatsku kraljicu Kleopatru koja je osim inte-ligencije imala talenta da spravlja odlične parfeme koristeći različito cvijeće. Uživala je u mirišljavim kupkama, njego-vala tijelo prirodnim kremama i medom. Ta tradicija se održala kod egipćanki do danas.

Parfemi su hemijske supstance koje se dobijaju iz etarskih ulja različitih cvjetova (posebno egzotičnih) iz ko-jih se ekstrakcijom dobijaju estri, takođe hemijske supstan-ce koje imaju prijatan miris. Parfemi se isto mogu dobiti ekstrakcijom iz različitih žlijezda i životnih tečnosti životi-nja (npr. mošus).

Obično na dobijanju jednog parfema radi tim struč-nih ljudi (hemičari, biohemičari, dermatolozi...) koji mi-ješanjem određenih količina i koncentracija više mirisnih estara dobijaju jednu harmoničnu cjelinu koja se ističe samo jednom mirisnom notom koju jednostavno zovemo parfem. To isto radi i priroda koja je najbolji biohemičar: npr. divite se različitim cvjetovima ne samo zbog boje i ljepote već i zbog mirisa, konzumirate voće ne samo zbog ukusa i izgleda već i zbog specifične arome (mango, mali-ne, ananas), a ne znate da se priroda potrudila da kombi-nacijom različitih estara u tačno određenim koncentracija-ma i količinama dâ određenu aromu tj. prijatan miris tim

biljkama zbog kojeg ćete pomirisati cvijet ili pojesti neko voće. Na primjer, u jabuci se nalaze četiri estra koja daju jedan karakterističan miris ovom voću, u malinama imamo šest estara, itd.

Što se tiče industrijske proizvodnje parfema kao kozmetičkih preparata može se reći da je veoma unosna jer je zarada enormna, bazirana je na upotrebi sintetičkih estara. Sintetičke estre je lakše dobiti nego ih ekstrahovati iz biljaka, dobijaju se u većim količinama i nije potreb-no prečišćavanje, što znači da je proces ekonomičniji i to sve objašnjava. Zbog toga treba znati kako i kada koristi-ti parfeme. Prvo pravilo je ne nanositi parfeme direktno na kožu, već ga raspršiti oko sebe (posebno kada se radi o intezivnim noćnim parfemima), a ako ga već nanosite na kožu, onda staviti po kap na mjestima gdje su krvni sudovi izraženiji (cirkulacija je veća) pa će parfem lako is-paravati (iza ušiju, na zglobovima ruku i potkoljenicama). Ali oprez sa parfemima u toku ljetnjih mjeseci. Kao prvo, koža je slojeviti organ koji je veoma osjetljiv i traži stalnu njegu.Odlazak na plažu podrazumijeva i pripremu kože, a to znači da se na dobro opranu kožu nanosi samo sredstvo za sunčanje (krema, ulje, mlijeko u spreju) sa faktorom za zaštitu od sunca jer je svima poznato šta su ozonske rupe i koliko se UV zračenje povećava. Koža reaguje na sunčeve zrake, tako se mnogi provitamini u našem organizmu pod uticajem sunca pretvaraju u vitamine (npr. ß-karoteni u vi-tamin A, ergosterol u vitamin D) što znači da je umjereno sunčanje u ranim jutarnjim satima ili kasnim popodnev-nim poželjno i zdravo. Međutim, ako se na kožu nanese parfem i izloži suncu, posljedice će biti u vidu povećane pigmentacije upravo na tim mjestima – jednostavno re-čeno, pojaviće se tamnije fleke na koži koje neće nesta-ti (nakon sunčanja), traju dugo, nekad zauvijek i poslije tretiranja farmaceutskim preparatima. Zato tinejdžeri i svi ostali – za sunčanje i plivanje ponesite peškir, preparat za zaštitu od zračenja i čisto tijelo (bez parfema i šminke).

Sa generacije na generaciju prenose se najra-znovrsnija vjerovanja i praktikovanja mnogobrojnih običaja. Međutim, izuzetno rijetko se dešava da se bilo ko upita šta zapravo predstavlja dati običaj, kako je nastao i da li odgovara izmijenjenim društvenim okolnostima i vrijednostima.

Zato, u želji da približimo smisao ne samo po-vremeno obavezujućih (svadba, veselje, žalost...) već i svakodnevno nametnutih vjerovanja i postupaka u svim oblastima društvenog života, predstavljamo naj-karakterističnije i lako prepoznatljive primjere.

Razbijeno ogledalo - sedam godina nesreće -

Prva ogledala koja je čovjek koristio, nisu ni mo-gla da se razbiju, jer ih je činila mirna površina vode. Bez naučnog znanja o prirodi, čovjek je mislio da je njegov odraz u vodi njegovo drugo ja, odnosno nje-gova duša. Ljudi su vjerovali da ako bi na bilo koji način povrijedili svoje drugo ja, povrijedili bi sami sebe. Analogija je prenijeta i na staklena ogledala. Sta-ri Rimljani su vjerovali da se život čovjeka obnavlja svakih sedam godina, a pošto je razbijanjem ogledala taj život bio ugrožen, trebalo je čekati cijelih sedam godina da bi se on obnovio. Ovo sujevjerje, kao i većina drugih, zasnovano je na praktičnim razlozima. Staklena ogledala su nekada bila veoma skupa, pa je njihovim vlasnicima dobrodošlo vjerovanje koji bi pomoglo da ona što duže ostanu cijela.

Moć crne mačke

Vjerovanje u ma-giju crne mačke poti-če iz 17. vijeka, kada je Engleskom vladao kralj Čarls I. Kraljev omiljeni ljubimac bila je crna mačka, koju je toliko volio da joj je obezbijedio posebnu stražu. Kada se mačka razboljela i uginula, za Carl-sa I je sve krenulo naopako - sljedećeg dana svrgnut je sa vlasti i uhapšen. Poslije tog događaja stvorena je legenda u kojoj su crnim mačkama pripisane mi-stične moći. Ove životinje su na brodovima držane prije svega da bi miševi bili ‘’pod kontrolom’’, ali im je uskoro pripisana i moć uticaja na sudbinu broda. Ukoliko bi neko bacio mačku preko ograde broda ili ako bi ona sama pala u more, to bi značilo da će brod završiti na dnu mora. Mornari su počeli da tumače svoju sudbinu na osnovu ponašanja mačke. Kad mač-ka, recimo, priđe nekom od njih, to je značilo da će ga pratiti sreća, a ako mu priđe samo do pola puta pa se onda vrati, bio je to loš znak. Ova vjerovanja pre-uzele su od mornara i njihove porodice. Dalji razvoj vjerovanja uobličio je ono što je i danas rašireno kod mnogih naroda, pa i kod našeg.

VJEROVANJA I OBIČAJI

Triskaidekafobija i paraskevidekatriafobija

Triskaidekatriafobija je iracionalni strah od broja 13, a paraskevidekatriafobija je strah od od petka, trinaestog. Terapeut Donald Dozi (dr. Donald Dossey), čija specijalnost je liječenje iracionalnih strahova kod ljudi, uvjerava svoje pacijente da će biti izliječeni ako nauče da tečno izgovore ovu riječ napamet. Zanimljivo, ali izgleda da kod velikog broja njegovih pacijenata ovo funkcioniše. Tim ljudima je vjerovatno potrebno samo malo sugestije da bi se oslobodili svojih strahova.

HEMIJA I ŽIVOT


Profesorica: ... da bi ostao u sjećanju njihovog pamćenja...

Učenica: Jaooooo, eno je istoričarka, ona od prošle godine, ajmo da je pitamo đe je!

Učenica: Sami sebima!

Profesor: A dijete, kreten! Morski kreten, onaj iz dubina!

Profesorica: Najveća je država ođe đe je prostor Sahara...

Profesorica: To su trske od palme!

Profesorica: Dante Aligijeri, znate, to je čuveni pevač...

Profesorica: Tamo raste riža, pirinač i slonova kost...

Profesorica: saobraćajno sredstvo za branje pamuka

Profesorica: Ovo nije naseljeno, tu žive Suomi, i oni imaju svoju televiziju i jezik. Te zemlje su dosta nepismene...

Profesorica: U Rusiji imaju mnogo dobri baletani i baletanke!

Profesorica: Tvoj otac je potomak tamo nekog hiljaditog potomka!

Učenik 1 i Učenik 2 pričaju o drugaričinim čarapama, a veli ona: Ne uzimajte moje čarape u usta!

Učenik odgovara logiku...Profesor: Evo ti neka dvojka, al to ti je dvojka sa karcinomom, sidom, sifilisom...

Ženska populacija obožava parfeme, a muškarci (ci-vilizovani) dobro znaju da je parfem idealan poklon za svaku priliku.

Parfemi se klasifikuju, osim na ženske i muške, i na dnevne i večernje. Postoje i suptilnije klasifikacije – kada se parfem bira prema fizičkom izgledu osobe, plavokose oso-be trebale bi da koriste blage parfeme, sa nježnom notom posebno ako imaju izrazito bijelu put, dok crnokose, sa ta-mnijim tenom nešto intezivnije.

Obično kod tinejdžera i mladih osoba kriterijum je marka (obavezno Versace, Gucci, Chanel, Bvlgari...) i na-ravno, što skuplji to bolje, više će biti razloga za hvalisanje. Naravno, ovo nije kritika, već mala opaska koja će nekima poslužiti kao savjet pri kupovini parfema bilo za sebe ili dragu osobu, da obrati pažnju i na druge kriterijume, jer kako se kaže: parfem otkriva i dio vašeg karaktera pa ih treba pažljivo birati.

Slavica Šurbatović, prof.

VOĆE (mali savjeti)

Jesti voće ne znači samo kupovinu voća, sječenje na komadiće i stavljanje u usta. To nije tako jednostavno. Važno je da znate i kako i kada se jede voće.

NAJPRIJE, VOĆE NE TREBA JESTI POSLJE OBROKA!

VOĆE TREBA JESTI NA PRAZAN ŽELUDAC.

Jedenje voća igra glavnu ulogu u detoksifikaciji na-šeg organizma, kojeg snabdijeva sa velikom količinom energije za mršavljenje i za druge životne aktivnosti. Pijte samo sok od svježeg voća, a ne koncentrat sokova iz konzervi. Nemojte piti zagrijan sok. Nemojte jesti ni ku-vano voće, jer tada ne dobijate njegove hranljive sastojke. Dobijate samo - ukus. Kuvanje uništi sve vitamine.

Svakog 3-eg dana možete jesti voće da bi brzo očistili svoje tijelo od toksina. Ako jedete samo voće i pijete voćni sok 3 dana i sami ćete se iznenaditi kako će vam vaši prija-telji reći da izgledate osvježeni!

KIVI: Mali ali moćni, i dobar izvor kalcijuma, ma-gnezijuma , vitamina E i vlakana. Njegov sadržaj C vitami-na je dvostruko veći od onog kod narandže!

JAGODA: Jagoda je zaštitno voće. Jagode spadaju među glavno voće, koje ima najveću antioksidantnu moć

LUBENICA: je najbolje piće za gašenje žeđi. Sa-stoji se od 92% vode, a takođe je puna ogromnim dozama glutationa, koji pomaže i pojačava naš imunitet.

HEMIJA I ŽIVOTJESTE LI ZNALI DA...

• je 1864. god. jedan farmer iz Kvebeka pronašao žabu zaleđenu u oblutku grada?

• ...pile usljed stresa može da izgubi svoje perje?• ...je u XIII v. Papa propisao standarde za

kvalitet tjestenine?• ...godišnje kokosovi orasi ubiju više ljudi nego

ajkule?• ...većina mačaka nema trepavice?• ...da kornjače mogu da dišu kroz svoju zadn-

jicu?• ...da se na prosječnom kancelarijskom stolu

nalazi 400 puta više bakterija nego u WC-šolji?• ...da žirafa može da izdrži duže bez vode nego

kamila?• ...je oko plavog kita veličine grejpfruta?• ...u svijetu postoji preko 2400 vrsta buva?• ...ljudi i dalje ispuštaju gasove kratko nakon

smrti?• ...ostriga može da promijeni pol?• ... je Džordž Vašington imao zube koji su bili

od kostiju nilskog konja?• ... su za vrijeme Luja XIV žene koristile limun

da zacrvene usne?• ... pijavica ima 32 mozga? • ... je prva četiri poteza u šahu moguće odigrati

na 318 979 564 000 načina?• ... Ginisova Knjiga Rekorda drži rekord kao

najčešće kradena knjiga iz knjižara?• ... se bebe rađaju bez čašice u koljenima koje

im se javljaju tek u periodu od drugog do šestog mjeseca života?

• ...jedna biblioteka u Indiani tone godišnje 2 cm jer statičari nisu predvidjeli težinu knjiga?

• ... je Coca-Cola isprva bila zelene boje?• ... inteligentni ljudi imaju više cinka i bakra u

svojoj dlaci?• ... ako bi vikali neprestano 8 godina, 7 mjeseci

i 6 dana proizveli bi dovoljno energije u obliku zvučnih talasa da zagrijete šoljicu kafe?

• ...je kikiriki jedan od sastojaka dinamita?• ... se samo tri četvrtine ulovljene ribe koristi za

ishranu, a ostatak je namijenjen za proizvodnju sapuna, lijepka, margarina i đubriva?

ZANIMLJIVOSTI BISERIProfesorica: Za sledeći čas pročitajte pripovjetke „Danga“ i „Vođa“.Učenik 1: Što je rekla da pročitamo?Učenik 2: A nekakvu tangu i voćku, nemam pojma...

Učenica: Profesorice, jel to gledate gleda li vas kamera?Profesorica: Ne, nego gledam kako ovaj gavran glođe školu!

Profesor: Jel vi kopčate ovo što mi radimo? Slobodno recite ako vam nešto nije jasno, da vam to objasni neko drugi, jer ja neću sigurno!

Profesorica: Sad ću da te upišem, kako ti je prezime?Učenik: Mene odlično, a Vama?

Učenik: Čuš iščezne, ka da je ćevap!Profesorica: Ona Tačerova... To je kraljica Engleske, jel’?

Profesor: Daj mi taj plajvaz. E, jesi li ga dobro iščačkala, jesi?! Učenica: Ne ja...Profesor: E, ne! Tisne hemijsku u uvo, i kad izvadi ono se čuje „plop“, i ostane na vrh ona mast ka sladoled na točenje, oni gliboč...

Profesor: Znate li zašto je decembar u hrvatskom jeziku prosinac? Jer đaci prose za ocjene! „Dajte mi 2 profesore, Bog Vam pomogao, evo da Vam gatam sudbinu!


ARGUMENTIOsnovni element svake debate je argument. Za raz-

liku od mnogih rasprava, debata zahtijeva uvjeravanje ljudi u svoja stanovišta korišćenjem racionalnih razloga. Nije dovoljno tvrditi i zaklinjati se u nešto, niti pokušati stvoriti emotivni odnos prema vašem stavu. Treba obra-zložiti i potkrijepiti ga.

Argument je u suštini odgovor na pitanje ZAŠTO. Zašto prihvatiti stav ili plan Vlade? (suprotno – zašto ne, u slučaju opozicije). Zašto je istina to što vi tvrdite itd. Izrazito bitno je u debati argumentovati svaku vašu tvrdnju osim onih s kojima se druga strana slaže ili su opštepoznate. Svaku tvrdnju unutar nekog argumenta takođe treba argumentovati. Tako npr:

„Ova vlada smatra da treba legalizovati prodaju lakih droga“.

Zašto?Legalizacijom lakih droga otežavamo prelazak ko-

risnika na teže i mnogo opasnije droge.Zašto?U slučaju legalne prodaje, potražnja će se zadovo-

ljavati u legalnim objektima, koji zbog svojeg rada u zakonskoj sferi neće držati i druge, zabranjene droge, za razliku od dilera u sadašnjem stanju koji u svakom slučaju funkcionišu izvan zakona pa nude i nagovaraju na korišćenje i teških droga.

Zašto?...itd. po potrebi obrazlagati dalje iznesene stavove... Dakle, argument osim tvrdnje sadrži i obra-

zloženje za tu tvrdnju. Naravno, obrazloženje mora biti povezano sa zaključkom, tako da valjani argument mora imati i valjanu pretpostavku koja pokazuje tu vezu.

Pored obrazloženja koje objašnjava zašto nešto tvrdimo, argument je nužno i potkrijepiti. Potkrepa služi kako bi osnažili argument, tj. dokazali njegovu istini-tost. To se može na razne načine. Najjednostavniji (ali i precijenjen) je nekim primjerom. No, tu ne treba sta-ti, jer postoje razni drugi i bolji načini da potkrijepimo argument. Npr. analogijom, statističkim podacima, is-traživanjima, stavovima osoba koje su autoritet po tom pitanju.

Kada hoćete da provjerite da li vaši argumenti bra-ne vašu tezu jedan sasvim prost i prilično funkcionalan test je da kažete vašu tezu + “zato što” + vaš argument, pa da vidite da li logično zvuči.

Često se u slučajevima pojavljuju viseći argumen-

ti, neki argumenti koji ne podržavaju tezu/temu raspra-ve već samo neki drugi argument. Debateri to ponekad rade valjda da bi ispalo da imaju više argumenata nego što zaista imaju, a najgore je kad glavni sukob bude o tako nekom argumentu koji uopšte ne brani temu. Ta-kođe, neki timovi vole da imaju povezane, međuzavisne argumente, kapirajući da će dokazivanjem jednog do-kazati i drugi i tako uštedjeti dragoceno vrijeme, što se uglavnom svodi na nepotrebno dijeljenje jednog argu-menta koji suparnički tim ponovo efektno spoji i zaradi poene na tom grupisanju. Imajte u vidu da se očekuje da iznesete nekoliko argumenata koji podržavaju temu, a ne samo argumente koji podupiru argumente koji podu-piru argumente... koji podupiru argumente koji možda imaju neke veze sa temom debate....I, kakav god argu-met imali, ne zaboravite da ga imenujete!

Vrste argumenata:Univerzalni argumentiAko trenutno nemate ideju za argumente ili želi-

te da provjerite da li ste zaboravili neki dobar aspekt slučaja, ovdje je lista nekih univerzalnih argumenata. Kada ih koristite prilagodite ih što više svom slučaju, nek ne bude očigledno da su potpuno generički.

PolitičkiEkonomskiSocijalniMoralni argumenti.

1. Prava i slobode Prava i slobode su u modi, a i prilično se množe.

Pogledajte Međunarodne ugovore o građanskim i poli-tičkim pravima i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima - ovaj drugi će vam naročito pomoći pošto su sve te nove generacije sve aktuelnije.

2. Stabilnost Stabilnost je svakako jedan od omiljenih argume-

nata, jer se njime mogu opravdati najgroznije stvari i najveća kršenja prava i sloboda.

Čest pojavni oblik je argument u kom tvrdite da je stabilnost neophodan preduslov za bilo koje dobro (bo-gat i miran život, razvoj ekonomije, zadovoljavanje po-treba, poštovanje prava...), pa da onda moramo prvo da

Profesor (Učeniku koji dolazi iz WC – a i smješka se): Vidiš koliko jedna rupa u zemlji može da usreći čoeka!

Učenica: Od riba tamo ima najviše jegulja i ukljeva...Profesorica: Da, jegulja, ukljeva i... Pelikana!

Učenica daje Profesorici tehničku olovku, gleda ona pa poslije po’ sata veli: Jel’ ti to drvena olovka?

Profesorica (drži model mozga): Sad ću vam otvorit mozak!

Profesorica: Razrezivali poreze

Profesorica: ... osunčana mjesečinom...

Profesorica: Dali su rok od pet godina dok se država malo ustabili!

Profesorica: I onda su oni taj dio brda, kako da kažem... Zakupili...Učenik: Rent a brdo!

Prof. priča o tome kako je nastala nafta i učenica se nadovezuje „od masnog tkiva...“.Profesor: E ti ga imaš dosta, tebe kad bismo ubačili u motor, mogli bi stić do Brajića!

Profesorica: tako su zbog rata ljudi ostajali nepismeni ili su krećali kasnije u školu. Npr., moja majka je kasnila 5 godina, umjesto da krene sa 6, ona je krenula sa 9!

Profesorica: Znate li ko je Nikolas Oto? (jedan od tvoraca prvog automobila)Učenik: Oto je onaj iz Simpsonovih, onaj što vozi autobus!

Profesorica: Koji šećer je glavni izvor energije kod čovjeka?Učenik: Skrob! Profesorica: Jes, onda bismo se svi pretvorili u krtolu!

Profesor (Učeniku): Nemoj da sad izvadim mašinicu za uništavanje gluposti, i da te potpuno dezintegrišem i depolarišem.

BISERI TEORIJA DEBATE


postignemo stabilnost, makar to mogli da uradimo samo kroz npr. neko autoritarno uređenje države ili gušenje nekih pokreta zarad očuvanja stabilnog društva i toga da bude što manje nezadovoljnih ljudi.

3. Efikasnost Vaš plan će imati velike prednosti ako je učinkovit,

ako štedi novac/ljude/vrijeme i ako se može lako pratiti i kontrolisati. Efikasnost je otprilike glavni kriterijum (!) u debati s planom.

4. Dobrobit ljudi Naravno, svi se samo takmiče ko će donijeti veće dobro

ljudskom rodu, da svi budemo zdravi, srećni i zadovoljni. Možda će manji broj ljudi patiti ili će ljudi kratko pati-ti, ali sve je to OK ako će nakon toga svima biti bolje. Puno drugih stvari se može žrtvovati zarad dobra ljudi. Možda ljudi sada nisu svjesni da je to za njihovo dobro, ali mi znamo bolje.

5. Experti / tim stručnjakaIdealan argument da zatvori neku rupu u vašem

slučaju, kad niste baš sigurni kako ćete nešto da uradi-te. Lijepo kažete da vi niste eksperti i da će te tehničke detalje usaglasiti tim stručnjaka koji će se pod okriljem vašeg plana okupiti. Ne možete cijeli svoj plan da pre-pustite planu stručnjaka, prosto vi morate navesti glavne elemente, jer vaši oponenti ne mogu samo da nagađaju šta će tim stručnjaka da smisli i onda da pobijaju svoja nagađanja.

6. Napredovanje korak po korakVaš plan nažalost nije savršen i neće odmah sve

riješiti, ali sigurno je da će malo popraviti stvari, a prvi korak je, zna se, najvažniji. Onda ćemo, sa tim novim znanjem i iskustvom, preći na sljedeći dio plana, po-što smo već uspostavili taj pozitivni trend. Možda ćemo sada pokvariti nešto, ali važno je da uspostavimo dobre principe.

7. Vremenski pomaciDosta slično prethodnom argumentu.Prosto, kad god vaš plan trenutno nešto kvari, vi

tvrdite da će on ipak dovesti do dugoročnog dobra, što je najvažnije.

8. Pozitivan istorijski ili postojeći primerPrimjeri su super, potrebni su, pomažu puno, ali

nisu argumenti. Lakše ćete dokazati da će vaš plan uspjeti ako je

sličan uspio nekada/negdje pod sličnim okolnostima.9. Edukacija vs. pravna zabrana

Jedan od boljih koka/jaje argumenata.Šta vredi što će se donijeti zakoni kad se stavovi ljudi neće promije-niti i oni neće promijeniti svoje ponašanje.

S druge strane, bez pravih mehanizama ništa ne vrijedi naša dobra volja.

10. ZloupotrebeSve se može zloupotrijebiti, a posebno plan va-

ših oponenata, naravno sa najstrašnijim posljedicama. Ako ga kontroliše previše ljudi, neće biti efikasan. Ako ga kotroliše premalo ljudi, lako ga je zloupotri-jebiti, jer ljudi naravno vole sve da zloupotrebljavaju radi ličnog dobra. U svakom slučaju plan im ne valja. Da se ne bi izvlačili time da se baš sve može zloupotrije-biti, dokažite da njihov plan povećava vjerovatnoću zlo-upotrebe ili povećava štetne posljedice te zloupotrebe.

11. Status quo ne valja - treba nešto učinitiDobra stvar sa ovim argumentom je što ga skoro

uvijek možete dokazati, jer status quo je jedna jako ne-savršena stvar.

Loša stvar sa ovim argumentom je to što nije do-voljno da samo njega dokažete, jer kad pokažete da postoji razlog za promjenu morate i da predložite neku promjenu i da pokažete da će nakon važeg plana stanje biti bolje nego što je trenutno.

12. Pozitivne posljediceE, upravo ovo vam treba da se nastavite na prethodni

argument. Morate da pokažete da vaš plan zaista dovodi do tih posljedica, kao i da su te posljedice zaista dobre. Takođe, važna stvar je da te posledice moraju imati neke veze sa vašim problemom - dakle nije dovoljno da su to neke lijepe stvari, to moraju biti lijepe stvari vezane za vašu debatu.

13. Bolje bilo kakva kontrola nego nikakvaOvaj argument koristite uglavnom kad situacija i

nakon vašeg plana ostaje (možda) loša, ali bar imamo nekakvu kontrolu nad njom, kojom sprečavamo zlou-potrebe i loše propratne efekte. Primeri upotrebe ovog argumenta su debate o legalizaciji prostitucije ili lakih droga.

14. Ukupne dobiti nadilaze ukupne šteteIma i šteta koje će ostati nakon vašeg plana ili koje će

vaš plan izazvati. Nije strašno, analizirate koje će biti do-biti, a koje štete, i naravno pokažete da će biti više dobiti. Dok god će situacija nakon sprovodjenja vašeg plana biti bolja nego prije njega ima razloga da se glasa za vas.

15. Psihologija Psihološki i, još češće, kvazipsihološki argumenti

su dosta zastupljeni na našim debatama, uključujući čak i ‘efekat zabranjenog voća’.

Takođe, možete da pokazujete da neki plan neće uspjeti zato što su ljudi protiv njega i zato što će izazvati bumerang efekat ako bude sproveden mimo raspolože-nja ljudi.

TEORIJA DEBATE


Documents

1 D IJALOG - centarlogos.mecentarlogos.me/wp-content/uploads/2015/12/Časopis-DIJALOG.pdf · SMŠ“Danilo Kiš“, najavljen jubilej – 15 godina De-batnog kluba SMŠ“Danilo Kiš“i