1 Hr vodoprivreda 207 Upravljanje vodama

Razvoj sustava za prognoziranje poplava

Sava podivljala na 90. obljetnicu

Desetljeće poplava u EU i svijetu

Zaštita od poplava u suradnji s prirodom

Poplave u Hrvatskoj

Rekordne oborine i vodostaji

Svibanjska poplava županjske Posavine

Veliko srce, u nevolji, ujedinilo Hrvatsku!

Aktivnosti sanacije proboja nasipa ∑

Rajevo Selo i Račinovci

Posebno izdanje

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I TRAVANJ/LIPANJ 2014. I BROJ 207 I GODIŠTE XXII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

29.

Nenad Reberšak

≈Boje vode√

Nenad Reberšak (1953. godine), umjetnički fotograf i fotoreporter, živi i radi u Zagrebu. Fotografi -

jom se bavi 40 godina. Svakodnevno objavljuje life fotografi ju u Novom listu. Uz bogatu kolekciju

portretne fotografi je domaćih i svjetskih državnika i političara, kao ≈zračni fotograf√ posjeduje i

impozantnu kolekciju oko 25.000 zračnih fotografi ja iz svih predjela Hrvatske. Autor je dvadesetak

samostalnih izložbi i sudionik više od stotinu skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Svoje radove

objavio je na mnogim naslovnicama publikacija i u knjigama te je autor nekoliko kalendara s mo-

tivima Zagreba, pejzaža Hrvatske i životinja i više stotina razglednica iz cijele Hrvatske. Dobitnik je

mnogobrojnih domaćih, stranih nagrada i priznanja. Član je ULUPUH-a, počasni član CroArt photo

Cluba Zagreb i član foto kluba Split. Od 1999. do 2007. godine obnašao je dužnost predsjednika

Zbora fotoreportera HND-a.

Izložba pod nazivom ≈Boje vode√ postavljena u zgradi Hrvatskih voda predstavila je autora u čijim

se fotografi jama razlijevaju boje u mekoći površine vode izmiješane majstorskim kistom valova i

vjetra, a u napetim zrcalnim površinama odražavaju se slike prirode i čovjeka. Izložene fotografi je

potvrda su riječi koje je izrekao autor na otvorenju svoje izložbe u ožujku 2014. godine u Galeriji

Badrov, caffe galerija Crveno & crno u Zagrebu: ≈U školi su nas učili kako voda nema mirisa, okusa

niti boje. Fotografi rajući vodu u potrazi za odrazom života u njoj, otkrio sam da je voda zapravo pre-

puna boja. Stoga sam htio ove svoje životne spoznaje predstaviti i prenijeti svima u nadi da ćemo

vodu naučiti bolje promatrati i cijeniti.√

Poštovani čitatelji,

koliko je život nepredvidiv i koliko nam iznenađenja može donijeti kada ih se najmanje nadamo, uvjerili smo se u pripremi ovoga broja, koji će po sadržaju i temi ostati u sjećanju mnogima. U pripremama za izradu ljetnog broja u kojem uvijek nastojimo predstaviti naš najljepši dio Hrvatske ∑ Ja-dran, dogodila se nezapamćena katastrofalna poplava u Slavoniji. Nije bilo dvojbe, odustali smo od lepršavog ljetnog broja i usmjerili sve svoje snage na pripremu ekskluzivnog tematskog izdanja o poplavama.

Obilne kiše sredinom svibnja iznenadile su nas svojom silinom i rušilačkom snagom, pojavljujući se u kratkom vremenu donoseći toliku količinu vode u naše vodotoke da se zabilježeni vodostaji mjere sa stogodišnjom i tisućljetnom pojavnosti velikih voda. Negdje je borba s porastom vodostaja i izgradnjom zečjih nasipa bila prava utrka s vremenom i otvoren okršaj ≈prsa u prsa√ s dva vrlo ustrajna borca ∑ nabujalom rijekom i čovjekom. Na žalost, neka područja u Hrvatskoj nisu bila te sreće u obrani od nabujalih rijeka. Stanovnici unskog, moslavačkog, lipičko-pakračkog te požeškog kraja iskusili su koliko voda može biti snažna i nepredvidiva, jer pamtit će i zbrajati štete na poplavljenim domovima, razrušenim mostovi-ma i cestama. No, neusporedivo najgore iskustvo iskusili su stanovnici istočne Slavonije, ponajviše područja Cvelferije, jer mnogi su ostali bez domova, gospodarstava, usjeva, stoke, automobila i traktora, uspomena. Cijeli život okrenuo im se naglavačke, a sve u što su do tada ulagali, štedjeli i čuvali, nestalo je u jednom trenu pod silinom vode koja je dolazila iz pravaca puknuća nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima. Kao da je Murphy baš upravo na tim lokacijama bilježio najcrnji scenario, sve se poklopilo onako kako nije trebalo. Nezapamćeni protoci u rijekama susjednih država, odroni i klizišta, natopljeno tlo od prethodnih kiša, oborine u iznadprosječnim količinama, brz porast vodostaja, premašene pojavnosti stogodišnjih i tisućljetnih velikih voda, natopljeni nasipi, žrtve. Posljedica, katastrofalna.

Koliko je oborina palo, koliki su vodostaji izmjereni, kako se odvijala obrana od poplava, tko je bio uključen i s kojim zadatkom u obrani od poplava i sanaciji šteta, kakva nas budućnost čeka pojavom klimatskih promjena i sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika, kako doskočiti ovim promjenama i prilagoditi se novim uvjetima upravljanja vodama, samo su dio tema koje donosimo u ovom broju.

Nikada kao do sada, nije bilo tako teško napisati uvodnik, dok s druge strane naši sugrađani iz istočne Slavonije osku-dijevaju u svemu, bez vlastitoga doma, razasutih obitelji i emocija. Nije lako pronaći riječi utjehe. Osjećaju se možda bespomoćno, no vjerujem kako će ih barem malo utješiti izvadak iz knjige Rukopis iz Akre, Paula Coelha:

≈U krugu života ne postoje ni pobjeda ni poraz: postoje samo promjene! A u tome krugu ne postoje ni pobjednici ni gubitnici: samo postaje koje svi moramo proći. Kada izgubimo bitku ili sve što mislimo da smo imali, preplavi nas tuga. Ali kad trenuci tuge prođu, otkrit ćemo pritajenu snagu što je svi nosimo u sebi, a ona će nas iznenaditi i uzdići nam samopoštovanje. Ogledajmo se tada oko sebe i kažimo: ≈Pre-živio sam!√. I naše će nas riječi obradovati. Neki ljudi proplakat će zbog svega što su izgubili, ali nikada neće sami sebe žaliti. Oni znaju da je nastupila stanka u bitci i da gube tek na trenutak. Jer nije najgore pasti, gore je ostati ležati na tlu. I samo onaj koji odustane je gubitnik. Svi ostali su pobjednici!√

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

4 Proslov Generalnog direktora Hrvatskih voda

6 Proslov Ministra poljoprivrede Republike

Hrvatske

9 Proslov Pomoćnika ministra poljoprivrede

Republike Hrvatske

12 Rekordne količine kiša u Slavoniji i regiji

14 Velike vode donjeg toka rijeke Save tijekom

svibnja 2014.

17 Svibanjska poplava županjske Posavine

29 Županjski Armagedon

31 Spašavao stvari, a život mu spasio HGSS!

33 Povijesni vodostaji u moslavačkom kraju

36 Rekordni vodostaj rijeke Une

38 U epicentru vremenskih ekstrema

40 Kako je organizirana obrana od poplava u

Republici Hrvatskoj

43 DUZS sistem-integrator u obrani od

poplava


INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Goran Šafarek

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

Potopljena žuta perunika. Foto: Goran Šafarek

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2014.

48 Mi smo HGSS!

51 Pomoć i potpora Oružanih snaga RH

poplavnom području

54 Aktivnosti sanacije proboja nasipa u

Rajevom Selu i Račinovcima

58 Osiguranje pitke vode na poplavljenim

područjima

61 Ministarstvo će vratiti poljoprivredu i

stočarstvo u poplavljenu županjsku

Posavinu

67 Procjena šteta i sanacija zgrada

68 Sanacija poplavljenih područja − kamo

sa 117.000 m3 otpada

69 Veliko srce, u nevolji, ujedinilo je

Hrvatsku!

73 Uzroci formiranja otvora u

hidrotehničkim nasipima

76 Veliki vodni val u rušilačkom pohodu

na dravski nasip 2012. godine

81 Višenamjenski sustavi u vodnom

gospodarstvu − odgovor na

klimatske promjene

84 Sava podivljala na 90. obljetnicu

86 Povijesne poplave na području

brodske Posavine

88 Velika poplava u Zagrebu 1964.

godine

96 Pojava oborinskih ekstrema s osvrtom

na poplave

101 Desetljeće katastrofalnih poplava u

EU i svijetu

104 Analiza utjecaja klimatskih promjena

na poplave rijeke Save

106 Završen Twinning projekt

110 Razvoj sustava za prognoziranje

poplava

113 Daljinska istraživanja u monitoringu

poplava

116 Hrvatsko-japanski projekt − doprinos

ublažavanju rizika od prirodnih

katastrofa

120 Zaštita od poplava u suradnji

s prirodom

125 Gajna ∑ primjer suživota čovjeka s

prirodom i poplavama

129 Poplavna područja Hrvatske u ulozi

očuvanja prirode i obrani od poplava

138 Revitalizacija rijeke Drave − doprinos

obrani od poplava

141 Pomaganje u poplavama

142 Publikacije

144 Javnozdravstveni savjeti nakon poplave

HRVATSKA VODOPRIVREDA I BROJ 207 I TRAVANJ/LIPANJ 2014.

Sadržaj

I 4 I

HRVATSKE VODE I Proslov Generalnog direktora Hrvatskih voda

mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

generalni direktor Hrvatskih voda

obzirom da smo ovaj broj časopisa ≈Hrvatska

vodoprivreda√ posvetili temama o poplavama

koje su obilježile mjesec svibanj 2014. godine,

cilj mi je približiti čitateljstvu Sustav obrane od

poplava koji je bio izuzetno angažiran na po-

dručju rijeke Save u Brodsko-posavskoj i Vuko-

varsko − srijemskoj županiji.

Navedeni Sustav obrane od poplava čine nasipi,

oteretni kanali, ustave i crpne stanice. Ukupno

na rijeci Savi, od Slavonskog Broda pa do grani-

ce sa Republikom Srbijom, izgrađeno je 214 km

nasipa. Isti ti nasipi projektirani su na 100 godiš-

nju veliku vodu (uvećano za 1,2 metra nadviše-

nja na nasipima), što na žalost nije pomoglo u

zaustavljanju velikih voda, obzirom da su velike

vode premašile povijesne maksimume zbog izu-

zetno nepovoljnih vremenskih neprilika u regiji i

desnom zaobalju rijeke Save uz pojavu velikih

voda koje su došle pritokama Save iz susjedne

Bosne i Hercegovine čineći nezapamćene štete

i ostavljajući za sobom ljudske žrtve na tom po-

dručju. Uz činjenicu da je prethodno razdoblje

u kojem je tlo bilo zasićeno vodom i nije moglo

prihvatiti nove oborine, novopridošlo nepovoljno

vremensko događanje u svibnju s velikim količi-

nama oborina u vrlo kratkom razdbolju u konač-

nici je rezultiralo nezapamćenim vodostajima

koji su bilježeni duž donjeg sliva rijeke Save. Za

primjer bih naveo zadnji veliki vodostaj u Županji

koji je bio zabilježen 1970. godine, a bio je niži

za 130 cm od vodostaja aktualnog vala iz svib-

nja ove godine.

Centar obrane od poplava Hrvatskih voda pratio

je, u 24-satnom dežurstvu, hidrometeorološke

prilike na dijelu sliva Save pogođenom velikim

vodostajima. Svakodnevno su rađene prognoze

na temelju podataka mjernih postaja Hrvatskih

voda, a dva dana prije pojave maksimuma vala,

Centar je najavio porast vodostaja na tom do-

njem toku Save.

Svakodnevno su rađena i ažurirana dnevna iz-

vješća Centra (u 9, 15 i 22 sata) što pokazuje

da smo bili svjesni ozbiljnosti situacije. Ulaga-

njem nadljudskih napora u koordinaciji oko ka-

tastrofalne poplave djelatnici Hrvatskih voda bili

su na raspolaganju 24 sata dnevno, organizirala

su se dežurstva i obilasci nasipa, crpnih stanica

te se je svakodnevno koordiniralo sa jedinicama

lokalne samouprave, DUZS-om, stanovnicima

pogođenih područja. Također, u obrani od po-

plava sudjelovali su i Ministarstvo obrane, Hr-

vatska vojska, Veterinarska inspekcija, HGSS,

Vatrogasne postrojbe, Policija, Hrvatski crveni

križ, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo graditelj-

stva, Ministarstvo poljoprivrede, volonteri, razli-

čite udruge i drugi.

Tijekom provođenja radnji i mjera obrane od po-

plava, angažirani su ljudi i materijalna sredstva

Hrvatskih voda i licenciranih tvrtki, pa je tako u

obrani angažirana teška mehanizacija: 25 ba-

gera, 8 buldozera, 30 traktora, 50 kamiona, 11

pokretnih crpki većeg kapaciteta, 3 labudice te

brojna druga mehanizacija.

Kako bi spriječili daljnje poplavljivanje na po-

dručju Brodsko-posavske i Vukovarsko − sri-

jemske županije, utrošeno je 1.500.000 ko-

mada vreća s pijeskom, 15.000 m3 materijala

(pijeska,šljunka, tucanika), 50 komada beton-

skih cijevi, 35 komada geomembrana, 7.000

kg PVC folija i 15.000 m2 geotekstila. Na loka-

ciji prodora nasipa u Rajevom Selu izveden je

prednasip od jumbo vreća uz pomoć Hrvatske

vojske i njihovih pontona.

Naravno, sve ovo bila su hitna rješenja kako bi

se spriječilo daljnje plavljenje. Obzirom da nas

čeka velika i sveobuhvatna sanacija posljedica

katastrofalne poplave, Hrvatske vode će, nakon

utvrđivanja niza građevinskih i negrađevinskih

mjera, unaprijediti sustav obrane od poplava

ne samo na području Brodsko-posavske i Vu-


I 5 I


kovarsko-srijemske županije, već na cijelom po-

dručju Republike Hrvatske.

Naglasio bih da Sustav obrane od poplava na

slivu Save, čine osim nasipa i sedam velikih ni-

zinskih retencija (Žutica, Lonjsko Polje, Opeka,

Trstik, Mokro Polje, Odransko polje, retenci-

ja Zelenik) ustave i crpne stanice, te rasteretni

i oteretni kanali. Dužina nasipa na slivu Save

iznosi oko 2.000 km, a sedam nizinskih retencija

mogu prihvatiti oko 1.8 mlrd. m³ vode. Tako-

đer, na navedenom slivu izgrađene su 32 crpne

stanice, a dužina rasteretnih i oteretnih kanala

iznosi oko 500 km. Dakle, za održavanje i funk-

cioniranje Sustava potrebna su velika fi nancijska

sredstva.

Za primjer ću navesti da za preventivno održava-

nje vodotoka, u protočno stanje i stavljanje vod-

nih građevina u funkcionalno stanje na savskom

području, prosječno se godišnje, za te namjene,

izdvaja oko 220 mil. kuna, a za cijelu Hrvatsku –

455 mil. kuna. Naravno, ovo je samo usporedba

veličine obujma fi nancijskih sredstva koja se ko-

riste u Sustavu obrane od poplava.

U slijedećem razdoblju nas čeka veliki posao da

putem stručnih i materijalnih angažmana kroz

Sustav obrane od poplava osiguramo potrebnu

i potpunu zaštitu naših domova, njiva, stoke i

onog najvažnijeg − ljudskog života.

I za kraj dozvolite mi da u svoje osobno ime i u

ime Hrvatskih voda izrazim iskreno suosjećanje

sa obiteljima nastradalih u ovoj nezapamćenoj

poplavi koja je zahvatila područje donjeg sliva

rijeke Save.

Foto: VGI Brodska Posavina

I 6 I

HRVATSKE VODE I Proslov Ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

Svibanj 2014. u Hrvatskoj obilježile su neza-

pamćene poplave u slivu rijeke Save katastrofal-

nih razmjera: zahvaćen je velik broj stambenih,

gospodarskih i poslovnih objekata, poplavljeno

je više od 11.000 hektara poljoprivrednog ze-

mljišta na više od tisuću poljoprivrednih gospo-

darstava. Vlada Republike Hrvatske je izglasala

niz mjera pomoći stanovništvu na poplavama

pogođenom području. Stanje na poplavnim po-

dručjima moglo bi se usporediti s onim nakon

katastrofalne poplave koja je 1964. godine po-

godila Zagreb.

I dok se zbrajaju iznosi štete, čim uvjeti na te-

renu to dopuštaju tj. čim se voda iz pojedinih

dijelova poplavljenih naselja povuče, nadležne

službe omogućavaju i pomažu stanovnicima da

obiđu svoje domove i počnu s čišćenjem kuća i

dvorišta uz strogo poštivanje uputa u cilju sprje-

čavanja razvoja zaraznih bolesti.

Javnost se pita kako je moguće da se to dogo-

dilo, špekulira se da li se moglo spriječiti proboj

nasipa kod Rajevog Sela. Stručno povjerenstvo

sastavljeno od domaćih i inozemnih stručnja-

ka će uskoro dati odgovor na ovo pitanje, no

nepobitna je činjenica da su poplavni događa-

ji u posljednje vrijeme sve učestalija pojava ne

samo u Hrvatskoj, nego u Europi pa i u cijelom

svijetu kao i da se prema dosadašnjim prora-

čunima vjerojatnosti pojave, u ovom slučaju

radilo se o velikoj vodi povratnog razdoblja ve-

ćeg od 1000 godina. Državni hidrometeorološki

zavod Republike Hrvatske je 17. svibnja 2014.

izmjerio protok u Slavonskom Šamcu od 6.008

m3/s, dok je u povijesti najveći zabilježeni pro-

tok na vodomjernoj postaji Županja, nizvodno

od Slavonskog Šamca, iznosio 4.161 m3/s, a

zabilježen je 19. siječnja 1970. Priroda je još

jednom pokazala svoju neumoljivu ćud.

Sustav obrane od poplava na Savi čine nasipi,

oteretni kanali, ustave i crpne stanice. Za zaštitu

od velikih voda Save na području Vukovarsko –

srijemske županije izgrađeno je 68 km nasipa, a

na području Brodsko − posavske županije 146

km nasipa, ukupno 214 km nasipa. Odvodnju

zaobalja Save osigurava 10 crpnih stanica, ka-

paciteta 74 m³/s.

Nasipi su građeni još krajem 19. stoljeća, a tije-

kom godina su sanirani i rekonstruirani. Kriterij

za dimenzioniranje savskih nasipa je 100 godiš-

nja velika voda uvećano za sigurnosno nadviše-

nje od 1,2 metra. Treba reći i da brojne, ranije

i starije izgrađene dionice nasipa, nemaju ovo

nadvišenje.

Kao posljedica velikih voda, koje su značajno

premašile povijesno maksimalne velike vode,

na pojedinim dijelovima zaštitnih nasipa došlo

je do procjeđivanja nasipa, što se adekvatnim

mjerama uspjelo održavati pod kontrolom. Iz-

gradnjom zečjih nasipa, nadvisivane su dionice

gdje su nasipi preniski. Radi se o nekoliko de-

setaka podvira i oko 15 km nasipa koji su vre-

ćama nadvišeni. Hrvatske vode upravljaju nave-

denim objektima, u smislu godišnjeg redovnog

održavanja, ali i potrebnih sanacija i rekonstruk-

cija te su i u ovom događaju angažirani svi ras-

položivi kapaciteti. Međutim, treba istaknutu da

su za stavljanje ovog sustava u punu funkciju

potrebna velika fi nancijska sredstva koja je, uz

ostale obveze, teško osigurati.

U takvoj konstelaciji događaja, ni u jednom

trenutku ne umanjujući razmjere tragedije koju


Tihomir Jakovina, dipl. ing. agr.

Ministar poljoprivrede i predsjednik Upravnog

vijeća Hrvatskih voda

I 7 I


proživljavaju stanovnici poplavljenih područja,

moramo biti svjesni da su postojeći nasipi gra-

đeni na temelju proračuna za povratno razdoblje

od 100 godina te da se u postojećoj studijskoj

dokumentaciji navodi da sve velike vode veće

od 100 godišnjih, mogu izazvati proboj sustava.

Upravo se to dogodilo kod ovog vodnog vala.

Obzirom na uočene klimatske trendove na ža-

lost je moguće da ćemo sličnim vremenskim

neprilikama u budućnosti sve češće svjedočiti.

Istovremeno, baš kao i uzvodne europske dr-

žave koje su prije godinu dana pretrpjele veli-

ke štete u poplavnim događajima, morat ćemo

preispitati učinkovitost klasičnih modela obrane

od poplava i učiniti sve da prilagodimo postojeći

sustav reagiranja ovim novim uvjetima što po-

drazumijeva npr. zabranu naseljavanja zona za

koje postoji značajan rizik od poplava, gradnju

objekata koji su prilagođeni za slučaj plavljenja,

preispitivanje kapaciteta prirodnih retencija.

Što je poduzeto kako bi se pomoglo poplavlje-

nim područjima?

Odmah je započeta sanacija nasipa kod Raje-

vog Sela, a u pripremi je aplikacija Fondu soli-

darnosti Europske unije za troškove vezane uz

sanaciju posljedica ove velike prirodne nepogo-

de. Utvrđen je i niz građevinskih i negrađevin-

skih mjera kojima će se unaprijediti sustav obra-

ne od poplava na cijelom području Republike

Hrvatske.

Na izvanrednoj sjednici Vlade Republike Hrvat-

ske održanoj 22. svibnja 2014. godine u Župa-

nji, između ostalog, potvrđene su odluke usmje-

rene na naknadu štete za uginulu stoku, sjeme,

mineralno gnojivo i gorivo za ponovnu sjetvu,

kao i otpis zakupnine i naknada te koncesije za

korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu

Republike Hrvatske stanovnicima poplavljenih

područja. Ukupan doprinos Vlade Republike

Hrvatske saniranju stanja u okviru ovih mjera

procjenjuje se na 50 − 55 milijuna kuna.

Također, na Ministarskom sastanku koji je 16.

lipnja 2014. održan u Beogradu, utvrđeni su

konkretni koraci kako bi se aktivirali mehanizmi

Foto: Nenad Reberšak

I 8 I

HRVATSKE VODE I Proslov Ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

predviđeni Okvirnim sporazumom o slivu rijeke

Save − stupanje na snagu Protokola o zaštiti od

poplava uz Okvirni sporazum, što će biti mo-

guće kad isti ratifi ciraju Srbija i Slovenija, kao i

kako bi se utvrdile potrebe država i unaprijedio

sustav razmjene informacija i uzbunjivanja prili-

kom sličnih događaja u slivu.

Osim navedenoga, Ministarstvo poljoprivrede

poduzelo je i određene korake u olakšavanju

fi nancijskih obveza stanovnicima poplavljenih

područja, pravnim i fi zičkim osobama. Između

ostalog, u postupku donošenja su oslobođenja

od plaćanja naknade za uređenje voda, nakna-

de za korištenje voda i naknade za zaštitu voda.

Za sanaciju posljedica ove prirodne katastrofe

trebat će jako puno volje, znanja i energije kako

bi se posljedice što prije sanirale i ljudima omo-

gućio normalan život. Vlada Republike Hrvatske

intenzivno radi i učinit će sve da pomogne sta-

novnicima ugroženih područja da se što prije

vrate u svoje obnovljene domove, a tamošnjim

poljoprivrednicima da što prije stanu na vlastite

noge i uđu u svoja polja.

Uzevši u obzir sve navedeno, neupitno je da je

pitanje obrane od poplava prioritetno kao i pro-

vedba svih mjera s tim u vezi te će ono imati

prednost u daljnjim planovima jer je svako ula-

ganje u preventivne mjere zapravo sprječavanje

ili barem ublažavanje potencijalne daleko veće

štete.

Foto: Nenad Reberšak

I 9 I


Republika Hrvatska, kao što je poznato, ima bo-

gatu vodnogospodarsku suradnju kako bilateral-

nu, sa susjednim državama Mađarskom, Bosnom

i Hercegovinom, Slovenijom i Crnom Gorom, tako

i multilateralnu suradnju, između ostalog, suradnju

na slivovima Dunava i Save. Pitanje zaštite od po-

plava neizostavan je dio ove suradnje. Posljednjih

godina bilježimo tendenciju porasta pojave klimat-

skih ekstrema. Jednim svojim dijelom ovi ekstre-

mi se manifestiraju u obliku obilnih oborina, koje

posljedično uzrokuju poplave koje, poput ove po-

sljednje u svibnju 2014. imaju čak i katastrofalne

posljedice. Upravo na potonjem primjeru se poka-

zalo zašto je bitno imati uspostavljene odnose sa

drugim državama. U sustavu obrane od poplava

pravovremena informacija o dolasku vodnog vala,

uopće mogućnosti porasta vodostaja od iznimne

je važnosti, osobito radi izbjegavanja najgorih po-

sljedica − ljudskih žrtava, u slučajevima kada je

potrebno izvršiti evakuaciju. Ovo je naravno naj-

gori scenarij, no i direktan odgovor i jasna poru-

ka na pitanja zašto ulažemo sredstva u sustave

obrane od poplava, zašto princip solidarnosti i

zašto je potrebno neprestano raditi na unaprjeđi-

vanju postojećeg sustava dostave i razmjene po-

dataka, ranog uzbunjivanja kao i na drugim mjera-

ma vezanim uz obranu od poplava sa susjednim

državama.

Kao što je već spomenuto, Republika Hrvatska je

uz Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Srbiju, stranka

Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, potpi-

sanog u Kranjskoj Gori, 3. prosinca 2002. (Narod-

ne novine- Međunarodni ugovori, broj 14/2003).

Temeljem ovog Sporazuma, a pod okriljem Me-

đunarodne komisije za sliv rijeke Save, izrađen je

Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni spo-

razum o slivu rijeke Save, potpisan u Gradišci,

BiH, u prigodi obilježavanja Dana rijeke Save 1.

lipnja 2010. godine, koji također, uz izradu Plana

upravljanja rizicima od poplava i uspostavu susta-

va prognoziranja, upozoravanja i uzbunjivanja na

opasnost od poplava u slivu rijeke Save, predvi-

đa i razmjenu informacija značajnih za zaštitu od

poplava. Navedeni Protokol nije stupio na snagu

budući da isti još nisu ratifi cirale Srbija i Slovenija,

dok je Republika Hrvatska isti ratifi cirala 22. stu-

denog 2012.

Temeljem Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save

predviđeno je donošenje Protokola o iznenad-

nim situacijama čija svrha je sprječavanje, pri-

premljenost, odgovor i uzajamna suradnja stra-

naka Protokola u slučaju iznenadnih situacija u

slivu rijeke Save, uključujući prirodne nepogode,

između ostalog upravo poplave. Vlada Republi-

ke Hrvatske je 19. svibnja 2011. donijela Odluku

o pokretanju postupka za sklapanje navedenog

Protokola, međutim do pregovora i potpisivanja

ovog Protokola nije došlo budući da sve Strane

Međunarodna vodnogospodarska suradnja u području zaštite od poplava

Dražen Kurečić, dipl. ing. agr.

Pomoćnik ministra poljoprivrede

Republike Hrvatske

I 10 I

HRVATSKE VODE I Proslov Pomoćnika ministra poljoprivrede Republike Hrvatske

Okvirnog sporazuma, preciznije Bosna i Hercego-

vina, nije provela odgovarajuću nacionalnu proce-

duru i izvijestila Tajništvo Komisije o spremnosti za

pregovore.

Upravo na tragu navedenog, na Ministarskom

sastanku održanom 16. lipnja 2014. u Beogradu

utvrđeni su konkretni koraci kako bi se aktivirali

mehanizmi predviđeni Okvirnim sporazumom o

slivu rijeke Save − stupanje na snagu Protokola

o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum te kako

bi se utvrdile potrebe država i unaprijedio sustav

razmjene informacija i uzbunjivanja prilikom sličnih

događaja u slivu.

Republika Hrvatska je i stranka Konvencije o su-

radnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav

potpisane 29. lipnja 1994. u Sofi ji. Za provedbu

Konvencije osnovana je Međunarodna komisija

za zaštitu rijeke Dunav (International Commission

for the Protection of the Danube River - ICPDR)

sa sjedištem u Beču. Pod okriljem ove Komisije

trenutno je u tijeku izrada Plana upravljanja rizici-

ma od poplava za sliv Dunava u okviru jedne od

radnih skupina ICPDR-a, Ekspertne grupe za po-

plave.

Osim navedenog, od iznimne su važnosti bi-

lateralni vodnogospodarski sporazumi koji

predstavljaju pravni temelj za međunarodnu su-

radnju bilateralnih vodnogospodarskih komisija (i

potkomisija), između ostalog, i po pitanju zaštite

od poplava, u kojima je osobito važna razmje-

na podataka o vodostajima i s tim u vezi sustav

ranog dojavljivanja, a to su: Sporazum o vodno-

gospodarskim odnosima između Vlade Republike

Hrvatske i Vlade Republike Mađarske (Narodne

novine- Međunarodni ugovori broj 10/1994), Ugo-

vor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade BiH

o uređenju vodnogospodarskih odnosa (Narod-

ne novine − Međunarodni ugovori broj 12/1996),

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Republike Slovenije o uređivanju vodnogospo-

darskih odnosa (Narodne novine- Međunarod-

ni ugovori broj 10/1997) i Ugovor između Vlade

Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore

o međusobnim odnosima u području upravljanja

vodama (Narodne novine- Međunarodni ugovori

broj 1/2008).

Uz osnovne odredbe sadržane u svakom od na-

vedenih ugovora o suradnji vezano uz obranu od

poplava i razmjenu podataka, što je odgovarajući

pravni temelj i za daljnju razradu oblika suradnje u

ovom području, posebno je zadovoljstvo istaknu-

ti da je krajem ožujka 2014. u Zagrebu održano

zasjedanje Stalne hrvatsko-slovenske komisije za

vodno gospodarstvo i to nakon višegodišnjeg us-

poravanja suradnje zbog Arbitražnog spora oko

granice između dviju država. Pri tome svakako

treba naglasiti da je slovenska strana omogućila

pristup hrvatskoj strani rezultatima prognostičkog

sustava Sava Soča temeljem Sporazuma između

ARSO-a i Hrvatskih voda od siječnja 2013., što

je preduvjet za daljnji razvoj takvog prognostičkog

sustava u Republici Hrvatskoj.

Komisija je dala punu podršku razvoju hidroloških

prognostičkih modela na međudržavnim slivovima

Posljednji poplavni doga aji su više nego ikad privukli pozornost na potrebu ja anja i unaprje ivanja me unarodne suradnje u podru ju zaštite od poplava.

I 11 I


i ostalim slivovima u Republici Sloveniji i Republici

Hrvatskoj, kao negrađevinskih mjera upravljanja

rizicima od poplava sukladno Direktivi o procjeni

i upravljanju rizicima od poplava (2007/60/EC), i

to kroz unaprjeđenje suradnje i razmjene hidro-

meteoroloških podataka te meteoroloških i hidro-

loških prognoza u digitalnom obliku u stvarnom

vremenu. Ove aktivnosti će se provoditi u sklopu

Potkomisije za količinu voda, radne grupe za hi-

drološko prognoziranje. Komisija je također po-

držala pripremu i provedbu projekata vezanih na

unapređenje sustava za praćenje, analize i uprav-

ljanje vodnim okolišem i rizicima od poplava i suša

za sufi nanciranje iz strukturnih fondova Europske

unije.

Međunarodna vodnogospodarska suradnja u ko-

ordinaciji sa tijelima nadležnim za hitne situacije i

spašavanje, ima i svoju praktičnu stranu: tako je

zahvaljujući suradnji Ministarstva poljoprivrede,

Hrvatskih voda i Državne uprave za zaštitu i spa-

šavanje u veljači 2014. pribavljena donacija vreća

za pijesak za obranu od poplava od nadležnih tije-

la susjednih država i to 100.000 vreća od Mađar-

ske te 50.000 vreća od Republike Slovenije, dok

je hrvatska strana pomogla Mađarskoj tijekom

obrane od poplava u 2012. godini sa 100.000

polipropilenskih vreća za pijesak neophodnih za

nadvišenja nasipa.

Posljednji poplavni događaji su više nego ikad pri-

vukli pozornost na potrebu uspostave bilateralnih

vodnogospodarskih odnosa sa Republikom Srbi-

jom. S tim u vezi treba istaknuti da Republika Hr-

vatska i Republika Srbija do sada nisu sklopile bi-

lateralni sporazum o vodnogospodarskoj suradnji

koji bi, kao što je to slučaj kod sličnih ugovora sa

ostalim susjednim državama Republike Hrvatske,

između ostalog, uređivao i pitanje razmjene poda-

taka i informacija o poplavama. Treba naglasiti da

inicijativa za sklapanje takvog sporazuma/ugovora

postoji te da je početkom godine hrvatska strana

izložila svoj prijedlog Ugovora na sastanku koji je

održan u Beogradu 3. ožujka 2014. Trenutni za-

stoj u pregovorima uzrokovan je činjenicom da su

se u Srbiji održavali izbori te je početkom svibnja

formirana nova Vlada pa je za očekivati, nastavak

pregovora. U dosadašnjim pregovorima približena

su stajališta o opsegu sporazuma/ugovora. Obzi-

rom da su poplavni događaji u obje države te Bo-

sni i Hercegovini uzrokovali štete gotovo nesagle-

divih razmjera, 24. svibnja 2014. godine je održan

stručno-operativni sastanak hrvatskih i srpskih

stručnjaka kako bi se razmijenile informacije te ko-

ordinirale aktivnosti vezane uz posljedice poplava.

Iz svega navedenog razvidno je da je međunarod-

na suradnja, dragocjen element u prognoziranju,

uzbunjivanju i poduzimanju mjera obrane od po-

plava te je vrijedno uložiti dodatne napore u njeno

unaprjeđivanje i uspostavu.

SLIKE

Nenad Reberšak

Foto: D. Vukadinovi

I 12 I

HRVATSKE VODE I Rekordne količine kiša u Slavoniji i regiji

REKORDNE KOLIČINE KIŠA U SLAVONIJI I REGIJITanja Renko, dipl. ing. Mjesec svibanj 2014. godine bit e pam en po

katastrofalnoj poplavi koja je zahvatila pod-ru je Posavine, odnosno donji tok rijeke Save te izazvala nezapam ene štete, ali nažalost i ljudske žrtve. Nakon ovakvih ekstremnih vre-menskih prilika esto se otvara pitanje u kojoj su mjeri ovakve pojave posljedica globalnog klimatskog zatopljenja. Naime, ne samo u Hr-vatskoj ve u cijeloj Europi i u itavom svijetu ekstremne vremenske prilike sve eš e popu-njavaju medijski prostor. Iako je upravo lakše širenje informacija i njihova dostupnost, jedan od razloga zašto sve eš e slušamo o njima, svakako treba naglasiti da e jedna od poslje-dica globalnog zatopljenja biti i pove an broj opasnih vremenskih pojava.

Ovim tekstom želi se ukratko opisati sinopti ke uvjete i procese koji su doveli do ekstremnih koli ina kiše u vrlo kratkom vremenu, a pri tom je u mnogim mjestima, osobito susjedne Bosne i Hercegovine, pala i koli ina kiše koja uvelike nadmašuje srednje mjese ne koli ine oborina za mjesec svibanj.

Prizemna i visinska sinopti ka analiza

U ponedjeljak 12.5.2014. prolaskom hladne fronte stiže hladniji zrak, posebice na podru je središnje i isto ne Hrvatske, i to osobito u višim slojevima atmosfere. No, nakon prolaska spo-menute fronte sve do srijede rano ujutro nad

našim podru jem nema izraženih frontalnih sustava ve se nad Hrvatskom zadržava polje malo sniženog tlaka zraka. Zbog približavanja i produbljavanja doline u polju tlaka sa zapa-da kontinenta u jugozapadnoj visinskoj struji u naše predjele kao i na podru je Balkana konti-nuirano pritje e vlažan i nestabilan zrak.

Prelaskom visinske doline tlaka zraka preko Alpa u srijedu 14.5.2014. malo iza pono i, nad južnim se Jadranom i nad Balkanskim poluo-tokom prizemno zatvara ciklona i uz nju je ve-zana hladna fronta, a s daljnim približavanjem visinske doline i pritjecanjem sve hladnijeg zraka sa sjevera kontinenta ona se postupno produbljuje te se i u višim slojevima atmosfe-re zatvara ciklona, a njezino se središte nalazi nad srednjim Jadranom i susjednom BiH. Ciklo-na svoj vrhunac dostiže po visini upravo 15. 5. i 16.5.2014., pri emu se njezin centar malo pomi e prema sjeveroistoku, i upravo njezina stacionarnost donosi u ta dva dana oborine na usko podru je Hrvatske, te osobito BiH i Srbi-je. Ciklona crpi vlagu iz Sredozemlja i iz Crnog mora, a kako sa sjevera povla i hladniji zrak u višem gorju pada i snijeg. Procesi u toj dubokoj cikloni, koja se prostire kroz cijelu troposferu, vrlo su intenzivni i zbog injenice da se os ciklo-ne postavlja uspravno, što zna i da se središte visinske ciklone nalazi gotovo to no iznad sre-dišta prizemne.

Dana 15.5.2014. centar prizemne ciklone se malo vra a na zapad (slika 1., slika 2.), a vid-ljive su i izražene razlike u tlaku zraka izme u spomenute ciklone i polja visokog tlaka zraka nad zapadnom Europom. Zbog njih su vremen-ske prilike bile dodatno nepovoljne.

Izuzev ekstremnih koli ina oborina koje su pale sa spomenutom ciklonom, otežano stanje bilo je i zbog niskih temperatura, osjetno nižih od prosjeka za doba godine te vrlo jakog, na udare i olujnog vjetra.

U razdoblju od 12. do 18.5.2014. najviše je kiše palo na podru ju Kutjeva, 163,7 litre po etvor-nom metru, a nakon njega slijedi Županja s 117,9 te Lipik sa 114,5 litara (slika 3.). Najviše je kiše na podru ju Slavonije palo upravo 15. i 16.5., dakle u dva dana. Primjerice u Osijeku je u 48 sati palo 72,6 litara po etvornom me-tru, a prosje na mjese na koli ina oborine za taj grad za mjesec svibanj iznosi 69,7 litara po etvornom metru.

Valja spomenuti da je ovom doga aju pretho-dilo tako er dugotrajno razmjerno kišno razdo-

Sinopti ka analiza vremenske situacije opisuje uvjete i procese koji su doveli do rekordnih koli ina kiše i poplava u Slavoniji i regiji u razdoblju od 14.05. do 18.05.2014.

Prizemna analiza tlaka zraka i položaj frontalnih sustava 15.05.2014. 08 sati

I 13 I


Satelitska slika. Izvor: EUMETSAT, 16.05.2014. 00 UTC

blje i zbog toga je zemlja ve bila poprili no zasi ena vlagom.

U istom razdoblju štetu je po Jadranu i u unu-trašnjosti inio vjetar. Primjerice, na automat-skoj postaji Zagreb Gri najja i udar vjetra iz-mjeren je 15.05.2014. u 21:53sati i bio je oko 100 km/h, a u Makarskoj je bura dostizala br-zinu i do 115 km/h. Srušenih stabala bilo je po Dalmaciji te osobito u najsjevernijim kopnenim krajevima i u Slavoniji. Mjestimice su letjeli i krovovi, a u Osijeku je bio prekinut tramvajski promet zbog pada stabala na elektri ne vodo-ve.

Zaklju ak

Ove smo godine ve bili svjedoci dvjema ek-stremnim vremenskim situacijama koje su do-vele do ogromnih šteta pa ak i ljudskih žrta-va. Nakon ledene kiše u velja i koja je donijela velike gubitke na podru ju Gorskog kotara u svibnju je podru je Slavonske Posavine zadesi-la poplava kakva se ne pamti. Poplavu je pro-uzro ila duboka ciklona s kojom je u dva dana pala rekordna koli ina kiše u mnogim mjestima u regiji. Osim velike koli ine oborine poplavi je prethodilo i dugotrajno kišno razdoblje uslijed ega je tlo ve bilo zasi eno vodom.

Kako e kao posljedica globalnog zagrijavanja ekstremne odnosno opasne vremenske prilike biti sve eš e, sve se više naglašava potreba uskla ivanja svih djelatnosti s klimatskim obi-lježjima i posebnostima pojedinih podru ja. Naro ito je zna ajno pravovremeno informira-nje o nadolaze im vremenskim prilikama, po-sebice u obliku upozorenja na opasne vremen-ske pojave, što je jedna od osnovnih zada a Državnog hidrometeorološkog Zavoda.

Ukupna oborina (mm) za razdoblje od 12. do 18. svibnja 2014.

24- satna koli ina oborine (mm) po danima

Hidrološka postaja Sava-Gunja 17.5.2014.

I 14 I

HRVATSKE VODE I Velike vode donjeg toka rijeke Save tijekom svibnja 2014.

VELIKE VODE DONJEG TOKA RIJEKE SAVE TIJEKOM SVIBNJA 2014.mr. sc. Abdulaj Roberta

Miković Nataša dipl. ing.

Oskoruš Dijana dipl. ing.

dr. sc. Vujnović Tatjana

koliko dana, što je na tim podru jima rezul-tiralo katastrofalnim poplavama, najve im u do sada zabilježenoj povijesti.

Rijeka Sava izvire u slovenskim Alpama, a u Beogradu utje e u Dunav. Najdužim svojim dijelom te e kroz RH i ini sjevernu državnu granicu BiH prema RH. Iz slike 1. je vidljivo da ve i dio podru ja BiH pripada crnomor-skom slivu (75,7%) tj. da se ve ina vodoto-ka ulijeva u Savu. Boje u podlozi prikazuju nadmorske visine sliva: zelena-najniže do plava-najviše.

Dana 11. svibnja 2014. je na ve em dije-lu BiH koli ina vlage u tlu iznosila 60-100% (Slika 2) što je posljedica „vlažnog“ do „ekstremno vlažnog“ travnja 2014. i obil-nih oborina po etkom svibnja (http://www.rhmzrs.com/assets/images/meteorologija).

Rezultati mjerenja koje je izvršio Državni hidrometeorološki zavod na hidrološkim postajama donje Save pokazuju do sada nezabilježene ekstremne vrijednosti u vodostajima, brzinama toka i protocima.

Satelitska snimka vlage u tlu (%) 11.5.2014. u 21:20 h (Advanced Scatterometer) © EUMETSAT (2014).

Uvod

Sredinom svibnja 2014. je u donjem dije-lu toka rijeke Save došlo do velikih poplava zbog intenzivnih oborina uzrokovanih višed-nevnim zadržavanjem jake i duboke ciklone iznad jugoisto ne Europe. Bosna i Hercego-vina, Srbija te isto na Hrvatska primile su velike koli ine kiše, više od 200 litara u ne-

I 15 I


Izmjerene protoke na šest mjernih postaja s izmjerenim vodostajimaSliv rijeke Save s najvažnijim pritokama i mjernim postajama. Izvor: dr. sc. Tatjana Vujnovi

Šifra Ime stanice Vodotok Kota „0“ u m n/m

3179 Davor Sava 82,594

3177 Slavonski Kobaš Sava 82,690

3098 Slavonski Brod Sava 81,800

3101 Slavonski Šamac Sava 80,696

3211 Županja Sava 76,277

3416 Gunja Sava 74,324

Tablica 1: Hidrološki podaci o zabilježenim satnim vrijednostima vodostaja

mjernih postaja za mjesec svibanj 2014. godine

Hidrološka mjerenja vodostaja i protoka rijeke Save

U razdoblju od 14. do 18. svibnja 2014. na hidrološkim postajama donje Save re-gistrirani su najve i vodostaji u povijesti mjerenja. Apsolutno najve i vodostaji na postajama Slavonski Brod, Slavonski Ša-mac, Županja i Gunja izravna su posljedica ekstremnog dotoka rijeke Bosne (procjena protoka Q 3500 m3/s), Vrbasa (procjena protoka Q 2000 m3/s) i Une.

Tijekom trajanja poplavnog vala izvršeno je pet vodomjerenja na promatranom podru -ju. U nastavku dajemo pregled vodomjere-nja na postaji Slavonski Šamac.

DatumHidrološka

stanica

Vrijeme

mjerenja

Vodostaj

cm

Sred.

brzina

m/s

Protok

m3/sMjerni uređaj

16.05.2014. Gunja 12:19 1038 0,83 3806,52 ADCP RiverRay

17.05.2014. Gunja 14:36 1173 0,81 4621,01 ADCP RiverRay

17.05.2014. Slavonski Šamac 17:38 888 1,32 6007,96 ADCP RiverRay

21.05.2014. Slavonski Kobaš 9:59 875 0,85 2922,39 ADCP RG WH

23.05.2014. Slavonski Brod 10:51 808 0,9 2917,70 ADCP RG WH

Tablica 2: Rezultati vodomjerenja tijekom trajanja poplavnog vala prikazani

prema vremenskoj sljedivosti

Sava-Gunja, po etak mjerenja 17.5.2014. u 14.30 h

SLIKE

Ivan Oskoruš

Zaklju ak

Rezultati mjerenja koje je izvršio DHMZ – Služba za hidrologiju na hidrološkim po-stajama donje Save pokazuju do sada nezabilježene ekstremne vrijednosti u vodo-stajima, brzinama toka i protocima. Sasvim sigurno je da ovakav doga aj koji odgovara povratnom periodu PP = 1000 godina (sli-ka 7) treba biti predmet detaljne analize. Tako er, ukazuje na potrebu bolje suradnje svih susjednih zemalja u razmjeni meteoro-loških i hidroloških informacija kako bi se na vrijeme mogle predvidjeti ovakve ekstremne pojave i što je mogu e više ublažiti njihove štetne posljedice.

Nastavak na sljede oj stranici >>>>>

I 16 I

HRVATSKE VODE I Velike vode donjeg toka rijeke Save tijekom svibnja 2014.

Mjerenje protoka sa mosta u Slavonskom Šamcu 17.5.2014.

VODOTOK Sava

STANICA Slavonski Šamac

OZNAKA STANICE 3101

DATUM 17.5.2014.

SAT 17:38

VODOSTAJ (CM) START 889

VODOSTAJ (CM) KRAJ 887

MJERENJE VODIO Miković

Tablica 3: Rezultati mjerenja

Raspored brzina po proto nom pro lu Sava – Slav. Šamac (mjereno u pro lu mosta)

Izmjereni protok u Slavonskom Šamcu PP = 1000 godina Izvor: dr.sc. Tatjana Vujnović

Legenda:B (m) - širina mjernog pro la; A (m2) - površina mjernog pro la; Hsr (m) - sred. dubina vode; Hmax (m) – maks. dubina vode; vsr (m/s) – sr. pro lska brzina; Q (m3/s) p.dno – dodatni protok uz pomi no dno; Q total (m3/s) – ukupni protok

B (m) 448,77

Hsr (m) 10,11

H max (m) 20,65

A (m²) 4.537,10

Vsr (m/s) 1,32

Q (m³/s) p.dno 19,56

Q total (m³/s) 6.007,96

Slavonski Brod s vidljivim ze jim nasipima

I 17 I


SVIBANJSKA POPLAVA ŽUPANJSKE POSAVINE Lidija Kratofi l, dipl. ing. građ.

Vodni val iz svibnja ove godine obilježen je kao 1000 godišnji na donjem toku Save, sa do sada nezabilježenim vodostajima.

I 18 I

HRVATSKE VODE I Svibanjska poplava županjske Posavine

Pojavnost velikih voda na slivu Save

Posljednjih pet godina uo ava se pove ana u estalost pojave velikih voda na cijelom slivu rijeke Save u Republici Hrvatskoj, te ekstre-mno visoki maksimumi velikih vodnih valo-va. U ovom su razdoblju zabilježene sljede e izvanredne pojave:

2010. godine zabilježen je najve i vodostaj Save u Zagrebu nakon katastrofalne 1964. godine, a nizvodno je došlo do proboja nasi-pa i poplavljivanja velikogori kog podru ja

Iste godine na Orljavi i Isto nom lateral-nom kanalu Jelas polja pojavljuju se najviši izmjereni vodostaji, a poplave prouzrokuju

velike štete na slavonsko-brodskom i ple-terni kom podru ju Na karlova kom podru ju u velja i ove go-dine velika voda Kupe ima rang 100 godiš-nje pojave i uzrokuje poplave širokog grad-skog podru ja; a isto se doga a i na cijelom nizvodnom toku Kupe Ove godine, u prolje e, velike vode su se pojavile i na srednjem toku Save, s maksi-malnim vodostajima na brojnim vodotoci-ma, na primjer, esmi, Glini, Odri, retenci-jama Lonjsko polje, Opeka i Trstik. Poplave zahva aju sisa ko, jasenova ko i turopolj-sko podru je

Mjesto uš a rijeke Vrbas koja u rijeku Savu donosi veliku koli inu vode – na postaji Delibašino Selo izmjeren je vodostaj za oko 100 cm viši od ikad zabilježenog

Mjesto uš a rijeke Bosne koja u rijeku Savu donosi veliku koli inu vode – na mjernoj postaji Doboj izmjeren je vodostaj za 150 cm viši u odnosu na najviši izmjeren do tada

Proboj nasipa u Rajevom Selu

Proboj nasipa u Ra inovcima

Karta 1:

Lokacije mjernih postaja

na kojima su zabilježeni

izrazito velike vrijednosti

ekstrema vodostaja

Postaja

Dosadašnji maksimum

(1970. − 2013.)

cm

Aktualni maksimum

cm

Razlika

cm

Sava − Sl. Brod 883 (1974.) 939 56

Sava − Sl. Šamac 777 (1970.) 891 114

Sava − Županja 1064 (1970.) 1191 127

Kupa − Karlovac 818 (1974.) 827 9

Kupa − J. Kiselica 740 (1974.) 769 29

Korana − Velemerić 487 (1999.) 510 23

Una − H. Kostajnica 483 (1982.) 504 21

Orljava − Požega 254 (1987.) 344 90

Tablica 1: Neki zabilježeni ekstremi nadmašili su prethodno opažene u izrazito velikim

vrijednostima

I 19 I


Val iz svibnja ove godine obilježen je kao 1000 godišnji na donjem toku Save, s do sada nezabilježenim vodostajima. Dva pro-boja nasipa na županjskom podru ju rezul-tiraju katastrofalnom poplavom.

Vidljivo je da su veliki vodni valovi ravnomjer-no „pokrili“ sve dijelove sliva Save, ne štede i svojom silinom ni jedan njegov dio.

Tako er se može zaklju iti da su se ranije po-stignuti maksimalni vodostaji pojavili u velikom vremenskom odmaku od aktualnih. U estalost i intenzitet velikih voda na Savi i njenim pritoci-ma u posljednjim godinama ne može se zane-mariti; da li se radi o slu ajnim pojavama kakve

se u slijede im godinama više ne e ponoviti ili ulazimo u razdoblje kada e se one javljati re-dovito, nije mogu e prognozirati. Djelatnost za-štite od poplava ih mora respektirati i po eti ra-unati sigurnost zaštite s novim mjerodavnim

vrijednostima vodostaja.

Velika voda u svibnju 2014.

Ve je mjesec travanj bio karakteriziran iznadprosje nim oborinama, a uslijedile su dvije ekstremne kišne epizode, jedna od 28. travnja do 4. svibnja, a druga od 12. do 17. svibnja, koje su obje došle na saturirano tlo i povišene vodostaje. Osim na podru ju sjeveroisto ne Hr-vatske, glavnina oborina formirala se u Bosni i Hercegovini, te u Srbiji, rezultiraju i naglim po-rastom vodostaja velikih savskih desnih pritoka.

Prva epizoda prouzro ila je visoke vodostaje na pritocima Save: Pakri, Ilovi, Orljavi, esmi i Za-padnom lateralnom kanalu Bi polja, a druga je, uz pritoke, rezultirala i visokim vodostajima na donjem toku rijeke Save. Pojava velike vode iz sredine svibnja predmet je opisa u ovom lanku.

Vodostaji su na intenzivne oborine reagirali vrlo brzo, ve u petak 14.5. na manjim, buji nim vo-dotocima, zatim na ve im pritocima Save: Uni, Ilovi, Pakri i Orljavi, te kona no na glavnom re-cipijentu, rijeci Savi, gdje je kulminacija zabilje-žena 17. i 18. svibnja.

Glavninu vodnih koli ina u Savi formirali su nje-ni desni pritoci: Una, Vrbas, Ukrina i Bosna, dok je rijeka Drina, koja se u Savu ulijeva nizvodno od Republike Hrvatske, djelovala dodatnim, vrlo zna ajnim uspornim efektom. Prema dostu-pnim informacijama iz Republike Bosne i Her-cegovine, na navedenim rijekama su opažani maksimalni vodostaji.

Tako je primjerice vodostaj rijeke Bosne na mjernoj stanici u Doboju bio za 150 cm viši u odnosu na do tada najviši zabilježeni vodostaj, dok je vodostaj rijeke Vrbas na postaji Deliba-šino Selo bio za oko 100 cm viši od ikad zabi-lježenog.

1. Val iz svibnja 2014. obilježen je kao 1000 godišnji na donjem toku Save, sa do sada nezabilježenim vodostajima

2. Branjena dionica savskih nasipa na po-dru ju Vukovarsko – srijemske i Brod-sko – posavske županije iznosila je 214 km

3. Glavninu vodnih koli ina u Savi formi-rali su njeni desni pritoci: Una, Vrbas, Ukrina i Bosna, te rijeka Drina, koja je djelovala vrlo zna ajnim uspornim efektom.

4. Mjesec travanj i po etak svibnja ka-rakterizirani su velikim oborinama, pa su nove oborine od 12. do 17. svibnja došle na ve saturirano tlo i povišene vodostaje.

5. Volumen vodnog vala koji je prošao Žu-panjom, ra unat od protoka kod kojeg je zapo elo uzdizanje vala, pa do vra-anja na istu veli inu, iznosio je 1.400

mil. m³ (14.-31.5.).

1 Prodor savskog nasipa u Rajevom Selu. Foto:T. Novosel

2 Prodor savskog nasipa u Ra inovcima. Foto:T. Novosel

1111111111111111111111111111 2222222222222222

I 20 I


Razina vode u Savi rasla je velikom brzinom. U vremenu od 24 sata prije formiranja vrha vod-nog vala, 16. i 17. svibnja vodostaj je u Sla-vonskom Brodu narastao za ak 2,60 m, a u Županji za ak 4 metra, što je vrlo intenzivan prirast vodostaja, nekarakteristi an za ovaj dio toka Save. Prema dosadašnjim prora unima vjerojatnosti pojave, na podru ju Županje se radi o 1000 godišnjoj velikoj vodi.

Volumen vodnog vala koji je prošao Županjom, ra unat od protoka kod kojeg je zapo elo uzdi-zanje vala, pa do vra anja na istu veli inu, izno-sio je 1.400 mil. m3 (14.-31.5.).

Nizinske savske retencije bile su aktivirane s oko 600 mil. m3, što je oko tre ina njihovog kapaciteta. Njihov ve i angažman nije bio mo-gu jer se vodni val formirao ispod njih, na nizvodnom toku Save.

Mjere obrane od poplava

U Centru obrane od poplava u Zagrebu sva-kodnevno se prati dnevna i višednevna pro-gnoza oborina, te stanje vodostaja na oko 170 hidroloških stanica koje su u automatskoj do-javi vodostaja svakih sat vremena. Procjenjuje se mogu a pojava velikih voda i izra uju pro-gnoze vodostaja.

U etvrtak 15. svibnja izdano je prvo upozo-renje o porastu vodostaja Save. Po ele su se ubrzano proglašavati mjere obrane od poplava te aktivirati podru ni podcentri obrane od po-plava. Zapo eta su i danono na dežurstva na obrambenim nasipima. Kod pojave ove velike vode na velikom broju dionica premašeni su vodostaji za proglašenje izvanrednog stanja.

Iako su vodostaji dopuštali ukidanje izvanred-nog stanja, ono je, zbog velike poplave ostalo na županjskom podru ju na snazi do 4. lipnja.

Prodori savskog nasipa u Rajevom Selu i Ra inovcima

Nažalost, na ukupno branjenoj dionici sav-skih nasipa od 214 km (podru ja Vukovarsko

Vodotok Postaja

Ulaz u mjeru − datum Izlaz iz mjere − datum Trajanje mjera − sati

Izvanredne

mjere

Izvanredno

stanje

Izvanredne

mjere

Izvanredno

stanje

Izvanredne

mjere

Izvanredno

stanje

SAVA Županja 16.5. 16.5. 20.5. 23.5. 98 78

SAVA Sl. Šamac 16.5. 17.5. 18.5. 21.5. 89 28

SAVA Sl. Brod 17.5. 21.5. 108

ORLJAVA Frkljevci 15.5. 17.5. 42

PAKRA Kusonje 15.5. 16.5. 16.5. 16.5. 25 1

ILOVA Vel. Vukovje 17.5. 19.5. 56

UNA H. Kostajnica 17.5. 17.5. 19.5. 20.5. 38 41

ZLK Biđ p. Topolje 15.5. 15.5. 16.5. 16.5. 6 4

Tablica 2: Prikaz stanica mjerodavnih za proglašenje mjera, na kojima su proglašene izvanredne mjere ili izvanredno stanje, te

trajanje ovih mjera

1. Do prodora nasipa u Rajevom Selu i Ra inovcima došlo je u gotovo isto vrijeme 17. svibnja 2014. pojavom vr-hunjenja vodnog vala na Savi na tom podru ju.

2. Vodostaj kod kojeg je došlo do proboja nasipa je za 1 metar premašio projek-tni, te po veli ini odgovara teoretskom 1000 godišnjem.

3. Poplavljena naselja: Rajevo Selo, Po-savski Podgajci, Rajevo Selo, Gunja,

uri i, Ra inovci, Drenovci, Soljani, Vrbanja i Strošinci.

Prodor lijevog savskog nasipa u Ra inovcima i poplavljeno zaobalje 19.5.2014. – satelitska snimka

Prodor lijevog savskog nasipa u Rajevom Selu i

poplavljeno zaobalje 19.5.2014.- satelitska snimka

I 21 I


Karta 2: Republika Hrvatska − područja zahvaćena velikim poplavama

– srijemske i Brodsko – posavske županije), na dva mjesta došlo je u subotu 17. svibnja poslijepodne do gotovo istovremenog prodora nasipa: prvo na podru ju Rajevog Sela, u 14 sati i 55 minuta, a zatim i kod Ra inovaca, u 15 sati i 12 minuta, te izlijevanja savskih voda u nizinsko zaobalje. Prodori nasipa nastali su približno u vrijeme vrhunjenja vodnog vala na Savi na tom dijelu. Do prodora lijevog savskog nasipa došlo je i nizvodnije, u Republici Srbiji, a desni nasip probijen je i u Bosni i Hercegovi-ni, uzvodno, u mjestu Kopanice.

Neke razlike lokacija prodora savskih nasipa su: na dionici kod prodora Rajevo Selo nasip je rekonstruiran tijekom 2010. i 2011. godine, nadvišenjem postoje eg trupa nasipa, dakle,

uvjetno se može re i da se radi o novom nasi-pu, dok je nasip u Ra inovcima star, ali je za-dovoljavao visinske kriterije, pa nije rekontrui-ran. Može se uo iti i to da se mjesto prodora u Rajevom Selu nalazi u krivini Save, dok je onaj u Ra inovcima na njenom ravnom potezu. Na obje lokacije nije bilo prelijevanja nasipa, iako se vodostaj približio kruni.

Ova pojava se nije mogla predvidjeti, no može se objasniti pojavom vode veli ine na koju na-sip nije dimenzioniran. Vodostaj kod kojeg je došlo do proboja je za 1 metar premašio pro-jektni, po veli ini odgovara teoretskom 1000 godišnjem.

Voda je prodrla velikom silinom u zaobalje i širila se prema sjeveru i istoku, s generalnom

Prodor Rajevo Selo Prodor Račinovci

Stacionaža Save (km) 237,700 216,300

Stacionaža savskog nasipa (km) 23,200 3,150

Dužina prodora po osi nasipa (m) 100 70

Dužina odnešenog tla u zaobalju (m) 150 100

Tablica 3: Karakteristike prodora savskih nasipa

u Rajevom Selu i Račinovcima

Nastavak na stranici 24 >>>>>

Poplavljena vozila u Gunji. Foto: D. Vukadinovi

Ivo Josipovi , predsjednik RH, u obilasku poplavljenih podru ja. Foto: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek

Stanje na poplavljenim podru jima prilikom posjeta predsjednika Republike Hrvatske.Foto: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek

Ministar poljoprivrede i generalni direktor HV na sastanku u Brodsko-posavskoj županiji

Orljava - obrana domova od nabujale Orljave

I 22 I


Slavonski brod izgra eni ze ji nasipi

Premijer i ministar u obilasku Brodsko-posavske županije

Hrvatska vojska u spašavanju stanovnika Gunje. Foto: D. Vukadinovi

Snaga vode nosi sve pred sobom, Gunja 18.5.2014. Foto: D. Vukadinovi

I 23 I


Vlada RH je 20. svibnja 2014. godine na telefonskoj

sjednici donijela odluku temeljem prijedloga ravnatelja

Državne uprave za zaštitu i spašavanje i proglasila

katastrofu za područje Vukovarsko-srijemske županije

koja je pogođena poplavom.

I 24 I


tendencijom prema spa vanskom šumskom bazenu. Probijena je druga crta obrane (prva je savski nasip), a to je cesta Županja – Ra-jevo Selo – Gunja – Ra inovci. Voda je prodi-rala kroz brojne propuste i mostove na cesti. Prema volumetrijskoj krivulji, kod maksimal-nog vodostaja – 79,88 mnm, u Spa vanskom bazenu bilo je akumulirano oko 80 mil. m3 vode isklju ivo kao posljedica dotoka savskih rastere enih voda. Ovoj zapremini treba do-dati i sve ostale koli ine koje su inile po-plavljeno podru je, a njih e se prora unati naknadnim modeliranjem.

Zatvaranje proboja bilo je nemogu e izvesti u prvih nekoliko dana, zbog nepristupa no-sti i zbog siline te enja i velike opasnosti po živote. Nakon što je vodostaj Save donekle opao, po elo se s pripremama i radovima zatvaranja proboja, što je izrazito zahtjevan zadatak. Kod pražnjenja poplavljenih pod-ru ja oba proboja su imala veliki doprinos, a proboj u Ra inovcima je u svrhu ve eg otje-canja dodatno produbljivan. Stavljanjem u rad crpne stanice Konjuša, 25. svibnja, koja je tako er bila poplavljena, pove ano je ra-

Tablica 4: Angažiranost ljudstva, opreme i strojeva u svibanjskoj poplavi

RADNICI HRVATSKIH VODA 104

PRIPADNICI HRVATSKE VOJSKE 670

RADNICI LICENCIRANIH TVRTKI 570

VATROGASCI 2097

PRIPADNICI CIVILNE ZAŠTITE 707

BAGERI 64

BULDOŽERI 14

TRAKTORI 68

POKRETNE PUMPE 38

KAMIONI 90

KOMADA VREĆA 1.562.270

JUMBO VREĆE 2.757

ZEČJI NASIPI (km) 25,75

PVC FOLIJE (m2) 500

PVC FOLIJE (kg) 10.906

PIJESAK, ŠLJUNAK I TUCANIK (m3) 24.744

GEOTEKSTIL (m2) 30.750

BETONSKE CIJEVI Ø 60, 80, 100 cm − kom. 351

GEOMEMBRANE − kom. 61

stere enje poplavnih površina za dodatnih 5,6 m3/s.

Poduzete aktivnosti, angažirani djelatnici i materijalna sredstva

U obranu od poplava bili su uklju eni dje-latnici Hrvatskih voda, djelatnici tvrtki koje imaju ugovor o radovima preventivne obra-ne od poplave, pripadnici Hrvatske vojske, vatrogasci i lokalno stanovništvo. Na tere-nu je svakodnevno bio u pogonu velik broj gra evinskih i posebnih strojeva za aktivnu obranu od poplava, bageri, buldožeri, kombi-nirani strojevi, utovariva i i kamioni. Mjesta podvira sanirala su se, a niska mjesta nasipa nadvišena su vre ama s pijeskom – ze jim nasipima.

Vlada RH je 20. svibnja 2014. godine progla-sila katastrofu i uspostavila za podru je Vu-kovarsko – srijemske županije Državni stožer za zaštitu i spašavanje sa sjedištem u Župa-nji, koji je redovno obavještavan o svim ak-tivnostima Hrvatskih voda. Navode se važniji podaci (Tablica 4).

Sigurnost sustava obrane od poplava

Sustav obrane od poplava na predmetnom podru ju Save ine nasipi, lateralni kanali, ustave i crpne stanice. Za zaštitu od velikih voda Save na podru ju Vukovarsko – srijem-ske županije izgra eno je 68 km nasipa, a na podru ju Brodsko – posavske županije 146 km nasipa, dakle, ukupno 214 km nasipa. Odvodnju zaobalja Save, Crnac polja, Jelas polja i Bi – bosutskog polja, osigurava 10 crpnih stanica, kapaciteta 74 m3/s. Može se govoriti o uzornom predlošku kako se rješa-va zaštita od velikih nizinskih vodotoka i od manjih, brdskih.

Prvi nasipi su gra eni ve krajem 19. stolje-a, a tijekom niza godina su sanirani i re-

konstruirani. Zadnja rekonstrukcija, tijekom 2010. i 2011. godine bila je na dionici Gunja – Rajevo Selo, na dužini od približno 12 km.

Sigurnost branjenih podru ja može se ocije-njivati u odnosu na visinu nasipa, te u odno-su na njegovu kvalitetu. Kriterij za dimenzi-oniranje visine krune savskih nasipa je 100 godišnji vodostaj plus sigurnosno nadvišenje od 1,2 metra. Ve ina nasipa ispunjava ovaj zahtjev, ali postoje i dionice koje je kod vi-sokih vodostaja potrebno nadvisiti vre ama s pijeskom. One su dobro poznate i nalaze se u planovima za rekonstrukciju. Obrambeni objekti, nisu, dakle, gra eni na ovakve, ek-stremne velike vode, kakve su se upravo po-javile, pa se kod takvih pojava niti ne može garantirati opstanak objekata. Radi se o procjeni ekonomske isplativosti zaštite pod-ru ja; procijenjeno je da je 100 godišnja po-javnost prihvatljiva da se na nju vrši obrana.

I 25 I


Za pojavu voda ve ih od ovih, nije mogu e garantirati zaštitu zaobalja, što se pokazalo kod ovog vodnog vala.

Za slijede e razdoblje se može postaviti pita-nje vjerodostojnosti mjerodavnih projektnih vodostaja za dimenzioniranje visine nasipa, jer svaka nova godina i zabilježen maksimal-ni vodostaj mijenja prora un ove veli ine.

Razlike u teoretskim vodostajima su vidlji-ve, te su naro ito izražene u posljednja dva razdoblja. Sigurno e za budu e projekte re-konstrukcija savskih nasipa, trebati de nirati mjerodavne nivoe na na in da oni prezentira-ju uo ene trendove pove anja vodostaja, ali i one prognozirane.

Prognozirani 100 godišnji vodostaj za period 2011. – 2040. (1129 cm) ve se ostvario, jer gotovo odgovara prora unu vjerojatnosti koji smo izradili uzimaju i u prora un svibanjski maksimum u Županji (1126 cm).

Kvaliteta nasipa prvenstveno se provjerava redovnim obilascima i vizualnom provjerom. Uo ena ošte enja se saniraju. Drugi poka-zatelj je pra enje ponašanja nasipa prilikom pojava velikih voda. Bilježe se podviri i pro-curivanja. Sustavno istraživanje stanja na-sipa geotehni kim metodama zahtijeva osi-guranje velikih nancijskih sredstava, jer se radi o skupim radovima, osobito što dužina nasipa na Savi i njenim pritocima iznosi oko 2.000 kilometara.

Aktivnosti koje slijede

Aktivnosti koje se provode ili e ih trebati ubrzano provesti su sljede e:

izgra en je prednasip, od vre a punjenih pijeskom, na mjestu prodora u Rajevom Selu, ime e se sprije iti dotok vode iz Save

u tijeku je priprema za zatvaranje prodora tla ispod srušenog nasipa u Rajevom Selu

u tijeku su i radovi na zatvaranju prodora nasipa u Ra inovcima

intenzivno se planira izrada projektne do-kumentacije za rekonstrukciju dviju sruše-nih dionica nasipa

po dobivanju projektnog rješenja pristupiti e se hitnoj izgradnji obje dionice

planiraju se, tijekom ljeta, sanirati i ve a ošte enja nasipa u Bošnjacima, Topoli i kod crpne stanice Te a

sanirati e se i brojna druga manja ošte-enja korita vodotoka i vodnih gra evina,

uzrokovana prolaskom velike vode.

Od ostalih aktivnosti spominjemo:

ekspertni tim, kojeg ine 2 hrvatska i 4 europska stru njaka, dati e mišljenje o uzrocima proboja nasipa

PP = 100 godina Protoci (m3/s) Vodostaji (cm)Porast vodostaja

(cm)

Sadašnje stanje 4215 1045

2011. − 2040. godina 4687 1129 84

2041. − 2070. godina 4945 1173 128

2071. − 2100. godina 5268 1226 181

Tablica 6: Prognoza povećanja vodostaja i protoka uslijed klimatskih promjena

na profi lu Save u Županji (≈Utjecaj klimatskih promjena na protoke

Save − hidrološki izvještaj√, Ljubljansko sveučilište, 2014.)

Razdoblje

(godine)

Vjerojatnost pojave maksimalnog godišnjeg vodostaja (cm)

100 godina 1000 godina

1935. − 1974. 1111 1192

1945. − 1984. 1107 1208

1955. − 1994. 1098 1201

1965. − 2004. 1066 1130

1975. − 2014. 1126 1247

Tablica 5: Usporedba izračuna vjerojatnosti pojave maksimalnih godišnjih

vodostaja postaje Županja za 5 razdoblja s dužinama nizova od

40 godina

Prepumpavanje vode u naselju Gunja. Foto: Novosel

Nastavak na stranici 28 >>>>>

izra uje se elaborat na temelju kojeg e se zatražiti pomo iz EU fonda solidarnosti za nadoknadu troškova provo enja obrane od poplava i sanaciju šteta

planira se izrada hidrauli kog modela ci-jelog podru ja koje je bilo zahva eno po-plavama i simulacija cijelog visokovodnog doga aja.

Pomo nik ministra i generalni direktor HV na lokaciji puknu a nasipa u Ra inovcima. Foto: T. Novosel Na putu za Rajevo Selo. Foto: Ratko Mavar

Foto: N. Reberšak

Foto: N. Reberšak Foto: N. Reberšak

Foto: N. Reberšak

I 26 I


Foto: N. Reberšak

Slatkovodna meduza

Plitvi ki slap

I djeca su sudjelovala u raš iš avanju otpada me u kojima su bile i igra ke. Foto: N. Reberšak

Foto: N. ReberšakOrganizirani prihvat stanovništva pogo enih poplavama.Foto: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek

Foto: S. Brigljevi

I 27 I


Prodor savskog nasipa u Ra inovcima - povrat poplavnih voda u Savu. Foto: S. Brigljevi

Sava Poljanci-Oprisavci, uš e Zapadnog lateralnog kanala Bi polja

I 28 I


Zaklju ak

Nakon ovakve katastrofe mnogi se pitaju što smo iz nje nau ili i da li emo sli nu mo i ubudu e sprije iti. Olako je re i da e ovo iskustvo pomo i, jer je kod velikih voda pra-vilo, da pravila nema. Svaka je pojava dru-ga ija, kako u hidrološkom smislu, tako i u ponašanju obrambenog sustava. Jedno je sigurno, da su svi djelatnici zaduženi za pro-vo enje mjera obrane od poplave postupa-li prema propisanim pravilima, požrtvovno i bez predaha, danono no, a njima su se do-brovoljno pridružili i drugi, ina e neraspore-eni radnici Hrvatskih voda. Sva materijalna

sredstva, oprema i mehanizacija dostavljena je na vrijeme i u velikim koli inama, pa je stoga u tom smislu teško re i i prognozira-ti, što nam donosi nova mogu a poplava kod ovakve spremnosti i maksimalnog angažma-

na ljudstva, opreme i strojeva. Svakako mo-ramo nastaviti unaprje ivati sustave pra e-nja i prognoziranja poplava, ja ati suradnju sa susjednim zemljama, te u budu e projekte izgradnje sustava obrane od poplava ugraditi nove spoznaje i trendove pojavnosti klimat-skih ekstrema.

Na kraju ovog, uglavnom tehni kog prika-za, treba spomenuti da svi mi, uklju eni u poslove oko ove poplave, osim što je profe-sionalno aktivno pratimo, suosje amo s po-plavljenim stanovnicima i žalimo što je ova katastrofa uzrokovana puknu em zaštitnog objekta. Ovim lankom pokazali smo razne okolnosti ovog doga aja, kojem su prethodi-le izvanredne vremenske neprilike u kojima možemo tražiti ishod nastalih nevolja i nadati se da se ovakve pojave ne e više dogoditi i ponoviti.

SLIKE

VGI Brodska-Posavina

I 29 I


ŽUPANJSKI ARMAGEDONSanja Pavelić, novinarka

Nasip raste, raste i Sava. Ishod se ne zna, ali nitko ne posustaje. No je, dižu se nasipi, raste muljevita neman. Tiho se uje: "Kolika je ?".

"I dalje raste!". Armagedon.

Iz prve ruke, pera novinarke Radio Županje, Sanje Paveli , prenosimo pri u o borbi, ustraj-nosti i slatkoj pobjedi, koja je gorkog okusa u ustima zbog nastradalih susjeda gunjanaca, rajev ana, ra inov ana i strošin ana, ostala urezana u sje anju svih županjaca koji su na nasipu proživljavali dramati ne trenutke s na-bujalom Savom, ostavljaju i tako trag u povije-sti ovog nekadašnjeg grani arskog mjesta.

Podivljala Sava

Vjerojatno ste se ponekad našli u situaciji da sjednete pored kompjutera na kojem želite ne-što napisati ali ne znate odakle po eti. Tako je i autorici ovih redaka udarila blokada kada je trebalo sažeti zbivanja ovih nekoliko proteklih dana. Od kuda po eti, kako, na koji na in, kada su gunjanci, rajev ani, ra inov ani i strošin a-ni poplavljeni a (dok ovo pišem), drenov ani i podgaj ani bore zadnju bitku sa savskom ne-mani. Pitam se da li je uop e moralno pisati da smo ustrajali, onako grani arski kada su naši dragi prijatelji doslovno plivali da prežive. I su-sjedi u BiH i Srbiji. Dvojim. Slike lete brzinom

svjetlosti, pa stale, opet na grani arima, tim povijesnim junacima ovih prostora. Što bi oni radili? Što su inili? Znam da su proživljavali mnoge neda e i opet se dizali iznova kao feniks iz pepela. Vjerujem da smo i mi tako inili, pa u pokušati rije ima do arati kako je to izgle-

dalo, barem u dijelu koji zajedni ki dijelimo - u Županji.

Kiša pada cijeli tjedan, ozbiljna, hladna. Plivaju dijelovi grada, ljudi negoduju ali ne mogu ništa u initi sa silama prirode. U etvrtak kiša slabi, rje a je i ve se vidi lagan osmijeh na licima županjaca koji izbacuju vodu iz dvorišta. Pe-tak slaba kiša tu i tamo, skoro prestaje, a iz Hidrometeorološkog zavoda kažu kako je palo rekordno oborina, više od 100 litara po metru etvornom. Osim nadležnih, skoro nitko ne

razmišlja o Savi. Županjci se spremaju na za-služeni vikend. Oko 18 sati stiže mi poruka iz Županije kako se moram hitno vratiti u Radio i pro itati obavijest. Vidjevši sadržaj i znaju i sve procedure kao i odluku o objavi, skame-nila sam se. Obavijest ide u eter a ja zovem gradona elnika koji dolazi i vrlo smireno, bez

Vre e pune pijeska spremne za nadogradnju ze jeg nasipa u Županji. Foto: Sanja Paveli

I 30 I

HRVATSKE VODE I Županjski Armagedon

trunke panike govori kako se moramo organi-zirati jer rijeka raste 13 cm po satu. Poziva nas na nasip. Izlazimo i veli mi: „Iako imam prijedlog mjerodavnih za evakuciju još uvijek to ne u u init, izdržat emo.“ O Bože, pa zar je tako? Odlazi u stožer, moram biti mirna, nema mjesta panici. Dogovorili smo se da e ponovo do i kod nas, no nema ga. Poziv se uo, kre u mobiteli, mailovi, fejsbukaši. Sku-

plja se mlado i staro, dolazi pijesak, vre e ... brzo se sve organizira. Zvone telefoni, traži se informacija, no jednostavno moram postupati po naputku stožera i itati pristiglu obavijest, jer je klju no u ovakvim trenucima ne širiti neto ne informacije i paniku.

Voda raste. Iako imam insajderske informa-cije gledam s prozora, neki ljudi su u sta-novima, normalno se ponašaju, skoro e na spavanje. Nazivam susjedu Mandu (sama je), velim joj da uklju i radio i pozorno prati. Na nasipu ljudi pristižu, traži se lopata više. Stva-ra se lanac i vre e prosto lete zrakom. Brzo se napreduje. Sava i dalje nezaustavljivo raste, 13 cm po satu. Iznenada, pojavljuje se žu-panjska budu nost - maturanti koji zamjenju-ju ka e lopatama. Dolaze i žene, djeca. Neke pomažu, neke donose kavu, aj... Moj prija-telj iz Gradskog amaterskog kazališta tu no napisao je: "3.46 sati, dolazi voda, za pi e, ironija, umiremo od že i kraj nabujale rijeke". Došao je u niskim cipelama, bijelom pulove-ru, direktno s probe kako bi branio svoj grad, prijatelje... Nije jedini. Tu su ljudi velika srca i široke duše.

Ljudi velika srca i široke duše

Shva a se ozbiljnost situacije, ali proradio je grani arski gen, prkos, inat. Lica su ozbiljna, mokra, vidi se neizvjesnost i odlu nost. Nema stajanja. I dalje se dolazi, Županja je na no-gama. Nasip raste, raste i Sava. Ishod se ne zna ali nitko ne posustaje. Oni mali od 6 go-dina, oni mladi koji su položili maturu života i oni stariji koji pokušavaju napetu atmosferu razbiti pokojom šalom. No je, dižu se nasipi, raste muljevita neman. Tiho se uje: "Kolika je ?". "I dalje raste!". Armagedon. Nema sta-janja, nema spavanja, dolazi još ljudi, hvata-ju lopate, pune se vre e. Zori zora, nasip je ve poprili no izgra en, no valja ga nivelirati pa neki odlaze na nove punktove. I dalje se radi marljivo, pune se vre e i nasip diže, ali Sava ne popušta. uje se da je cijela Slavoni-ja ugrožena i da je svugdje isto - od Broda do Gunje. Županjci su svjesni situacije, ali vrsti u uvjerenju da e obraniti svoje, ali i domove gradištanaca, ceranaca...

U kontaktu sam, kolege su tu, dolazi gradona-elnik i dalje s ohrbruju im rije ima pokušava

nas uvjeriti i smiriti da e sve biti u redu, da emo obraniti svoj grad. Po prognozi stru nja-

ka, kaže da bi vodostaj mogao dose i 1.200 cm,

a toliki je naš podignuti nasip. Sava u 13 sati staje na 1168 cm. Ljudi su umorni, iscrpljeni, neispavani no nema vremena, moraju se vre-e puniti. Dolaze svakakve vijesti, nasip pukao

ovdje, ondje, popušta, curi....zovemo na elni-ke Štitara, Bošnjaka, Babine Grede, Drenova-ca...doista ide se na intervencije, ali sve prolazi dobro. Vijest stiže da je pukao nasip kod Ra-jeva sela i da Sava plavi Gunju, Rajevo selo i Ra inovce. Nevjerica. Pa jel' to mogu e? Nova vijest, kriti no na Topoli kod Bošnjaka ... dio ljudi ide tamo. Sanirano. Kriti no kod mosta, sanirano. Rijeka ve 6 sati stoji na 1168 cm. Umor svladava ljude ali nitko ne ide, dolaze novi. Pada no , opjevana neman i dalje ista. Ho emo li izdržati? Ho e li nasip izdržati? Po-no je prošla i svi napeto iš ekuju nove vijesti ... svi su na položajima, umorni, ali odlu ni.

Gunja je potopljena, Rajevo selo tako er. Sava nadire prema Drenovcima, Vrbanji, Strošinci-ma. U jedan sat izvješ e Hrvatskih voda, tra-ak nade - Sava je pala 1 centimetar no pred

o ima mi lice prijatelja, novinara Stipe, gdje je, jel' živ? Izvješ e Hrvatskih voda - Sava pala još centimetar no u Brodu raste. Kako to? Zna i nema odmora, puni se i dalje. Nasipi natoplje-ni, malo - malo negdje intervencija...

Pobjeda je blizu ...

Jutro, Sava pada, ali nitko ne ide ku i. O i se same sklapaju no ima još posla, valja dobro paziti jer kre e bitka ne protiv Save nego s mo-krim nasipom. Još ništa nije gotovo. Vojska i policija izvukli su naše prijatelje iz Gunje i okol-nih sela. Žalosni smo ali odlu ni, grani arski odlu ni.

Prolazi nedjeljno jutro, podne, ponovo odlas-ci na intervencije a Sava uporna i tvrdoglava, nikako da popusti. Toliko je vremena prošlo, a ona i dalje pada samo centimetar po satu. Kao da se zainatila da nas kazni. Zašto? Sunce se pojavljuje i svakim trenutkom smo svjesniji da je pobjeda blizu no ipak moramo biti oprezni. Sada možemo jedino ekati, motriti i paziti, op-hodnje hodaju nasipom. Županjci polako odla-ze na zasluženi odmor, vojska i policija preuzi-maju potpunu kontrolu.

Slušamo i gledamo kako se cijela Hrvatska di-gla na noge, žele pomo i. Zvone telefoni, Ši-benik, Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, Dubrovnik, inozemstvo .... Kada ovo vidite srce se stegne, znate da niste sami. Suze krenu ali ponos osta-je, ponos na županjce potomke slavnih grani-ara. Još uvijek nije gotovo no na pameti mi je

ona naša:

Odavno smo grani ari stariuvali smo granicu na Savi...

„Budni smo, ne brinite, obranit emo i vratiti sve, još bolje“, rije i su gradona elnika Davora Mili evi a.

1 Spašavanje stanovnika s poplavljenih podru ja. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

2 Ze ji nasip u Županji koji je obranio grad od velikih voda Save. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

3 Voda je po ela dolaziti do Zavi ajnog muzeja Stjeapana Gruber, ali ga nije ugrozila. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

Stjepan Bogutovac s volonterima na punktu humaniratne pomo i u Varaždinu, 20.5.2014.

Mladi su oduševili mnoge, spremno pune i vre e s pijeskom

I 31 I


SPAŠAVAO STVARI, A ŽIVOT MU SPASIO HGSS!

Stjepan Bogutovac, novinar

„Vratit emo se -kad tad. Hrabro Gunjanci!“ poru uje novinar Stjepan Bogutovac, nakon što ga je spasila ekipa HGSS-a iz vlastitog doma u Gunji.

Teško e mi biti do arati bar približno moju bor-bu da izvu em živu glavu iz poplavljene ku e. Pokušati u napisati ono što sam doživio i pre-živio u no i kataklizme u Gunji kada je Sava preplavila moju obiteljsku ku u, a kasnije sam vidio iako je bila no kako je voda prekrila kro-vove ku a u mojem mjestu. Bez obzira koliko se mi nesretni ljudi sada ljutili na rijeku ona je upozoravala danima prije da buja i raste vo-dostaj. Ja sam je tako doživljavao. Sportski ri-bolovci su odra ivali prvo kolo Druge HŠRL na stazi pored Save u Županji. Smireno su pecali, a oko njih se lagano Sava širila. Snimio sam neke koji su vodom bili okruženi i kako se bore za bodove, a ak tog dana ni riba nije grizla. U sebi sam razmišljao, vidi ova se ne šali!? Nije se ui-stinu šalila, rasla je pa su drugi dan sportski ri-bolovci odselili i pecali na Dunavu. U susjednom Br ko Distriktu BiH, Sava je potisnula pritoke i poplavila mjesta i dio grada. Vodostaj je rastao i uz nasip sa hrvatske strane. Po ela je priprema za obranu. Ljudi, civilna zaštita, pijesak, vre e, traktori sa prikolicama punim pijeskom natova-renih vre a ...Trebalo je sanirati kriti ne to ke pogotovo na prijelazima preko nasipa. Od Žu-panje do Ra inovaca svi su na nogama. Ljudi i traktori lete. Nema predaha. Mladi su me odu-ševili svojim htijenjem. Traži se pijesak i vre-e. Potopljeno je naselje Rajeva ka nova ulica

koja se spaja sa Gunjom. Dolazi ekipa GDCK Županja snimamo potopljeno naselje, crpke Vo-doprivrede prebacuju vodu preko nasipa. Slaba korist, jer je vode sve više. Puno je kiše palo. Nebo se otvorilo. No, vrijedi se boriti i pomo i ljudima. Snimam izjave ljudi ije su ku e pod

vodom, župana, predstavnika Vodoprivrede, na elnika, predsjednika stožera zaštite svi se nadamo da ne e biti najgore. Vrijedna ekipa Vodoprivrede danono no ini sve da spasi ku e. Subota na Savi kod Gunje, Hidrometeorološka služba iz Zagreba mjeri protok vode i javlja nam da je objekt Grani ne policije pod vodom da je vodotok Save o ekivani. U popodnevnim satima kataklizma. Snažna erupcija lomi nasip kod Ra-inovaca, a zatim kod Rajevog Sela. Kompletno

ljudstvo iz Gunje kre e u pomo Rajev anima. Brzo se vra aju jer snažan val prijeti svakom tko mu se na putu na e. Evakuacija mješta-na Gunje i Rajevog Sela. Prvi autobusi odlaze put Vrbanje, odnosno Cerne. Vratio sam se u ku u na ra unalu i pišem o nastaloj situaciji.

Poplavljeno selo Ra inovci

I 32 I

HRVATSKE VODE I Spašavao stvari, a život mu spasio HGSS!

Slike sam pohranio. Slu ajni pogled na parket. Zmijoliki poto i se kre e parketom. Sko io sam misle i da sam zaboravio zatvoriti slavinu. Tada vidjeh voda te e ispod vrata. Na nesre-u otvorim ih. Snažan udar vode me gotovo

sruši. Teškom mukom mislim da sam zatvorio vrata, a voda ulazi i ispod drugih vrata i puni sobu jako brzo. Okružen sam snopovima elek-tri nih kabela.“ upam“ ih iz zida da ne poginem od struje. Pokušavam bilo što spasiti! Ne us-pijevam, jer pored mene plivaju fotelje, kau i, stolice, sudaramo se. Ruši se televizor, ra unalo je potonulo, videorekorder, stabilizator, prljava voda mi dolazi do pazuha. Nemam vremena od-vrnuti kota i e na ra unalu da spasim hard disk na kojem je moj rad dugih godina, fotogra je, tonovi ... Osje am gr u lijevoj nozi, pa se us-pijevam teškom mukom sav mokar, popeti na kat ku e. Tu sam skinuo mokru odje u, nestaje struje. Tražim bilo što za obu i. Sve je ostalo u prizemlju, a voda je dosegnula i popunila prize-mlje dva metra dubine tako brzo. Nalazim staru odje u od sinova. Mla i sin me zove i upozorava da napustim ku u, no nemam gdje ni kamo iza-i iz nabujale vode, jer je upravo na pravcu naše

ulice M. Krleže, Sava našla novo korito za pro-tok. Voda do balkona. Sko iti u ponor do ceste koja pliva 25 metara, ne usu ujem se. Garaža i auto u njoj potopljeni. Ne vidi se krov garaže. Ku a i garaža koje su, kakva koincidencija, iz-gra ene od kamena iz Panonskog mora. To sve sada izgleda kao Panonsko more. No je. Vidim lelujanje u susjedovu, vodom prekrivenom, dvorištu. Dozivam u pomo . Pola sata nitko se ne odaziva i tada primijetim odsjaj svjetiljki sa ceste u vodi za koju sam mislio da je amac. Na drugoj strani pokraj šume ugledam ipak amac ekipe spasilaca, zovem ih u pomo . Sre om su me uli i pitali koliko nas je u ku i. Rekao sam

da sam sam. Obe ali su se vratiti po mene jer su otišli izvu i nekoga iz udaljene ku e. ovjek nije htio i i. Dugo sam ih ekao, tako mi se i-nilo, no kada su se vratili otvorio sam prozor na balkonu. Nisam imao snage otvoriti vrata pa mi je ekipa pomogla da se izvu em. Spustili su me u amac u kojem su bili ronioci. amac se ljuljao, zapeo je za granu stabla. Uplašio sam se da emo se prevrnuti. Ekipa mi je ulijevala hrabrost da se ne plašim i krenuo sam kao po-sljednji spašeni od ove ekipe te no i, u Vrbanju, njihovim autobusom. Djevojka HGSS grickala je kekse i ljubazno mi ih ponudila. Bilo mi je neugodno no na njeno insistiranje, ipak sam uzeo taj i još jedan keksi , jer bio sam gladan. Jedan od ronioca je obavijestio urednicu Radio Županje s kojom sam kratko razgovarao i to je bio znak da znaju, spašen sam! U Vrbanju je došao kolega novinar Damir Begovi i odvezao me u svoju ku u u Jarminu. Tu sam se okupao i obukao njegove stvari, a zatim istog jutra s eki-pom VTV-a krenuo na ugrožena mjesta Cvelfe-rije i slao izvješ a kao i slijede eg dana. Sre om sam uzeo torbicu sa osobnim dokumentima. U Vinkovcima, Br kom, Cerni, Osijeku, Sarajevu, Beogradu sam imao puno ponuda od prijatelja koji su mi nudili potrebnu pomo i smještaj. Ko-lege novinari, sportski djelatnici iz HR Vukovara, HR Županje, Radio Br ko Distrikta BiH, Crvenog križa i brojni drugi prijatelji i sada upu ujem ri-je i - HVALA VAM!

Zbog zdravstvenih tegoba, prešao sam zatim u Varaždin gdje sam sreo Varaždince koji su pri-kupljali humanitarnu pomo i slali je u Županju i druga ugrožena mjesta susjednih država. Osta-jem sretan što druga mjesta u Slavoniji nisu do-živjela ovu tragediju koja je poharala Gunju, u koju emo se tko zna kada vratiti. Ipak, vratit emo se -kad tad. Hrabro Gunjanci!

SLIKE

Stjepan Bogutovac

Gradnja ze jeg nasipa na Ilovi u Zbjegova i

I 33 I


POVIJESNI VODOSTAJI U MOSLAVAČKOM KRAJU

Nikola Blažeković, novinar

Uslijed obilnih kiša izmjereni su najviši povijesni vodostaji Ilove i Kutinice, iznena uju a visina vodostaja i brzina rijeke Pakre, a brzom intervencijom sprije ene su ve e štete.

„Nikad nismo vidjeli ovako visoku Ilovu. Prvi se put izlila u naša dvorišta i došla do ceste.“ Tako su govorili mještani Zbjegova e, mje-sta uz Ilovu na granici Moslavine i Slavonije u ponedjeljak 5. svibnja. Milenijska poplava na podru ju Grada Kutine zapo ela je dan ranije.

Vatrogasci, lanovi DVD-a i profesionalni va-trogasci iz Kutine slavili su blagdan sv. Flo-rijana, zaštitnika vatrogasaca i Dan vatroga-stva u Hrvatskoj. Obilna kiša padala je više od 12 sati pa je otkazan sve ani mimohod gradskim ulicama. U vatrogasnom domu ubrzana je skromna sve anost, jer nabuja-la je Kutinica. Mala rje ica što izvire ispod vrha Moslava ke gore u Vilenjaku postala je ozbiljna rijeka. Poplavljene su njive, liva-de, vrtovi i dvorišta u naseljima duž rijeke do Kutine: Kutinica, Katoli ke aire, Kutin-ska Slatina. U Katoli kim airama izmjeren je najviši vodostaj Kutinice u povijesti. Za 12 sati palo je 86 litara kiše po etvornom metru. Nezapam eno! To je uzrokovalo nagli porast buji nih vodotoka i izlijevanje voda iz korita.

U obilasku terena dežurne službe i lokalna uprava uvjerili su se i u Kletištu, Slatini i a-

irama. Staklenik OPG-a Tomi naporima vla-snika i Hrvatskih voda spašen je od poplave uslijed izlijevanja vode iz potoka Kutinac u obližnjoj šumi. Radnici Vodoprivrede Lonja – Strug Kutina u koordinaciji sa Stožerom za obranu od poplava, obranili su staklenike od potpunog uništenja. Kiša je polako jenjavala i stanje se normaliziralo.

U ponedjeljak ujutro, malo poslije 6 sati, kad se vratio s posla iz tre e smjene Tihomir Po-ljak u Zbjegova i , zatekao je dvorište pod vodom i bujicu koja je brzo nadirala. Prvi su u pomo prisko ili radnici vodoprivrede i va-trogasci. Vatrogascima i radnicima vodopri-vrede pridružili su se vatrogasci i djelatnici gradskih ustanova i poduze a: Javna vatro-gasna postrojba Kutina, DVD-i (Zbjegova a, Banova Jaruga, Ilova, Husain, Batina, Jama-rice, Gojlo i Me uri ), Hrvatske vode, Vodo-privreda, Moslavina d. o. o., Ljiljan S i CROT, ukupno 130 osoba.

Izgra eno je 450 m ze jeg nasipa, cesta je obranjena od poplava, a iz dvorišta obite-lji Poljak ispumpana je voda. Zbog poplave za promet je bila zatvorena cesta Me uri – Vukovje. Vatrogasci su gradili ze je nasipe i u Me uri u kako bi obranili jednu obitelj-

I 34 I

HRVATSKE VODE I Povijesni vodostaji u moslavačkom kraju

1. Vodostaj Ilove na postaji Ma-slenja a iznosio je +548 što je 64 cm ve i vodostaj od do-sadašnjeg apsolutnog mak-simuma zabilježenog 1999. godine.

2. Na postaji u Velikom Vukovju izmjeren je vodostaj Ilove od +574 što je 21 cm više od maksimalnog vodostaja u posljednjih 39 godina.

3. U mjestu Ilova zabilježen je novi maksimalni vodostaj ri-jeke Ilova od +578 te je pre-mašen apsolutni maksimum od +568 iz 2010. godine.

Poplavljeno dvorište T. Poljaka u Zbjegova i

Najviši vodostaj Ilove u Zbjegova i

Nabujaka Pakra kod Janja Lipe

Pakra je odnijela privremeni most na cesti Janja Lipa - Brezine

Karta

Poplavljenog moslavačkog kraja

Punjenje vre a s pijeskom u Zbjegova i

Spašeni staklenici u Kutini

I 35 I


SLIKE

Nikola Blažeković

sku ku u. Njive, pašnjaci i livade uz Ilovu u Zbjegova i ve inom su bili potopljeni. Zbog izlijevanja Ilove južno od Zbjegova e za promet je preventivno bila zatvorena dioni-ca pruge Novska – Banova Jaruga.

Stanovnici Zbjegova e zahvalili su na brzoj intervenciji i obrani od poplave. „Nikad nije bila viša voda u Ilovi“ govorili su najstariji mještani. To su potvrdili i službeni podaci sa mjernih stanica. Uslijed obilnih kiša uzvod-no od Zbjegova e, Banove Jaruge i Me uri a izmjereni su najviši povijesni vodostaji Ilo-ve. 4. svibnja 2014. Vodostaj Ilove na po-staji Maslenja a iznosio je +548 što je 64 cm ve i vodostaj od dosadašnjeg apsolutnog maksimuma zabilježenog 1999. godine. Sli-jede eg dana 5. svibnja na postaji u Velikom Vukovju izmjeren je vodostaj Ilove od +574 što je bilo 21 cm više od maksimalnog vo-dostaja u posljednjih 39 godina. Apsolutni maksimum na toj postaji (razdoblje obrade 1958. – 2013.) zabilježen je 1972. godine i iznosio je + 623 cm. Tako er, 5. svibnja u mjestu Ilova zabilježen je novi maksimalni vodostaj rijeke Ilova od +578 te je prema-šen apsolutni maksimum od +568 iz 2010. godine.

Unato povijesno najvišim vodostajima Ilo-ve na ovom podru ju brzom intervencijom sprije ene su ve e štete, a situacija se pot-puno normalizirala ve drugi dan.

Deset dana poslije izlijevanja Ilove, 16. svibnja izlila se Pakra tek nekoliko kilome-tara isto nije od Ilove na podru ju Grada Kutine. Poplavljene su njive i pašnjaci, ali zahvaljuju i poduzetim mjerama opasnosti od poplave nije bilo. U Banovoj Jaruzi bra-njeno je nogometno igralište mjesnog kluba NK Strijelac i vodotok uz akumulacijsko je-zero. U mjestu Janja Lipa stanovnici su bili iznena eni vodostajem Pakre, jer ju nikad nisu vidjeli tako visoku. Uz visinu vodostaja bila je iznena uju a i brzina Pakre. Obilne kiše na pakra kom i lipi kom podru ju Pakru su pretvorile u mutnu i brzu rijeku koja je pred sobom odnijela i privremeni most iz-me u mjesta Janja Lipa i Brezine na grani-ci Sisa ko-moslava ke i Požeško-slavonske županije. To je bila i najve a šteta na po-dru ju Grada Kutine u naglom porastu vodo-staja Pakre. Nakon prestanka oborina stanje se potpuno normaliziralo.

Obrana igrališta NK Strijelac u B. Jarugi

I 36 I

HRVATSKE VODE I Rekordni vodostaj rijeke Une

REKORDNI VODOSTAJ RIJEKE UNE Zdravko Strižić, novinar

Naglim porastom rijeke Une, stanje u Pounju postalo je kriti no, a branitelji više nisu mogli ze jim nasipima braniti naselja i pojedina doma instva.

Kada je sredinom svibnja vodostaj Une po eo rasti, stanovnici Pounja su, kao i obi no, vje-rovali da e to u najgorem slu aju prouzro iti probleme u prometu. Ve su navikli da je za visokog vodostaja Une cesta izme u Hrvatske Kostajnice i Dvora poplavljena kod Kuljana, pa se promet odvija obilazno, obroncima Zrinske gore.

Me utim, ve je 15. svibnja zabilježen stalni porast vodostaja, koji je iznosio i više od šest centimetara na sat. Stanje u Pounju je postalo kriti no, a branitelji više nisu mogli ze jim na-sipima braniti naselja i pojedina doma instva. Mještanima naselja uz Unu preostalo je jedino da pokušaju spasiti stoku i drugu imovinu jer je nekoliko stotina ku a i oku nica ve bilo pod vodom. Toga je dana rano ujutro, ve oko 6 sati, u Hrvatskoj Kostajnici aktiviran Stožer za obranu i zaštitu. Oko 15 sati zabilježen je re-kordni vodostaj od 469 centimetara.

"Ve rano ujutro smo okupili lanove Stožera i uz pomo djelatnika Hrvatskih voda i vatro-gasaca po eli postavljati ze je nasipe, kako bismo zaštitili grad. Najopasnije je podru je bilo na Kavrlji, gdje je voda zaprijetila gradu.

Me utim, porast vodostaja je bio brži od bra-nitelja, pa se ubrzo veliki dio grada našao pod vodom. Vre e s pijeskom tada su se po ele koristiti samo kako bi se na ulazima zaustavio prodor vode u ku e, dok je oku nice bilo ne-mogu e obraniti", rekao je gradona elnik Hr-vatske Kostajnice, Tomislav Paunovi .

Ve ina prometnica bila je poplavljena, pa su neka naselja bila potpuno izolirana, a pristup grani nim prijelazima prema Bosni i Hercego-vini u Hrvatskoj Kostajnici i Dvoru bio je gotovo nemogu . I središte Kostajnice našlo se pod vodom, tako da je grad bio podijeljen na dva dijela. Veza su bili samo amci Kostajni ana, koji su sada umjesto Unom, vozili gradskim ulicama.

Teško je stanje bilo i u naseljima uz Unu, u Volinji, Kuljanima, Un anima, Strugi i Zamla-i, u kojima su mještani ipak uspjeli evakuirati

stoku. Najavljen je bio daljnji porast vodostaja Une, pa je zamjenik sisa ko-moslava ke župa-nice Zdenko Vahovec ve 17. svibnja u podne proglasio izvanredno stanje za podru je gra-da Hrvatska Kostajnica i op ine Dvor. Kako je tada priop eno iz Sisa ko-moslava ke župani-

1. Velike vode Une poplavile su gotovo polovicu Hrvatske Kostajnice i više sela na dvorskom podru ju, stotine ku a je poplavljeno.

2. Una je kod Hrvatske Kostajnice dosegla rekordnih 504 cm, a do tada najve i vodostaj od 537 cm izmjeren je 10.10.1955. godine.

3. Cesta izme u Dvora do Hrvatske Kostajnice je presje ena na sedam mjesta a ku e u Un a-nima poplavljene, što se još nije dogodilo.

4. Upropašteno je 4 tisu e od ukupno 30 tisu a knjiga, me u kojima i vrijedni unikati,a pro-cjena ukupn štete na kulturnoj baštini Kostajnice je oko 8 milijuna kuna.

Poplavljena cesta izme u Hrvatske Kostajnice i Dubice kod naselja Rosulje

I 37 I


je, proglašenje izvanrednog stanja omogu it e korištenje i privatnih resursa u borbi pro-

tiv poplava, koje su ve sada poplavile goto-vo polovicu Hrvatske Kostajnice i više sela na dvorskom podru ju. Stotine ku a je poplavlje-no, a na velikom podru ju je nestalo elektri ne energije, koja je isklju ena kada je razina vode dosegnula razinu uti nica u poplavljenim ku-ama.

Voda je od jutra bila u porastu, te nije bilo vremena za adekvatnu obranu. Una je kod Hr-vatske Kostajnice te subote u 17 sati dosegla ve zabrinjavaju ih 479 centimetara. I dalje je rasla oko pet centimetara na sat, dosegnuvši rekordnih 504 cm (najve i vodostaj je izmje-ren 10.10.1955. godine od 537 cm). Ve je to bila dosad najviša zabilježena razina otkad se mjeri vodostaj ove rijeke na dvorskom i kostaj-ni kom podru ju. Budu i da je promet svim magistralnim cestama u Pounju bio u prekidu, sav je cestovni promet za BiH preba en na Ja-senovac.

Na podru ju Op ine Dvor pod vodom je bilo tridesetak ku a. Me utim, od visokog vodo-staja tamo su ve i problem predstavljale bu-jice s okolnih brda, koje su se slijevale u Dvor. "Izgra ena odvodnja ne može svojim kapaci-tetom prihvatiti sve oborinske vode, pa voda kroz šahtove izbija na ulice. Sve raspoložive crpke koristimo kako bismo vodu uklonili s uli-ca. Osim toga, Kuljani su kompletno okruženi vodom, a još je sedam dvorskih naselja dje-lomi no poplavljeno. Cesta izme u Dvora do Hrvatske Kostajnice je presje ena na sedam mjesta, što se još nije dogodilo, a negdje je voda visoka i metar. Uz pomo Caritasa, va-trogasaca i HGSS-a dostavljamo pitku vodu, namirnice, dje ju hranu i kruh odsje enim na-seljima i ku ama gdje se jedino amcima može pri i. Ne pamtimo ovakav vodostaj Une. Ku e u Un anima, primjerice, do sada nikad nisu bile pod vodom, a sada jesu" rekao je na elnik op ine Dvor Nikola Arbutina.

Zbog izvanredne situacije i prekida u prometu, nastava u školama na podru ju Dvora i Hrvat-ske Kostajnice privremeno je morala biti pre-kinuta. Unato poplavama na kostajni kom i dvorskom podru ju nije bilo problema s pitkom vodom i drugim namirnicama, koje su ugrože-nom stanovništvu dostavljali lanovi Caritasa, Crvenog križa, vatrogasnih društava i HGSS-a. Istodobno su djelatnici Hrvatskih voda i vatro-gasci na kriti nim mjestima nastavljali postav-ljati vre e s pijeskom, te ispumpavali vodu iz ku a i podruma.

Od 18. svibnja vodostaj Une je po eo lagano opadati, ali su izvanredne mjere obrane od po-plava i nadalje bile na snazi. Održane su sjed-nice stožera za zaštitu i spašavanje Hrvatske Kostajnice, Dvora, Hrvatske Dubice i Jasenov-ca, na kojima je bilo rije i o sanaciji stanja na-kon povla enja Une.

Nakon što se voda povukla, Hrvatsku Kostaj-nicu je posjetila ministrica kulture Andrea Zla-tar Violi kako bi se uvjerila u štetu koju je voda pri inila kulturnoj baštini. "Nanesena je velika šteta staroj jezgri, a dio arhivske gra e knjižnice nepovratno je uništen. Upropašteno je 4 tisu e od ukupno 30 tisu a knjiga, me u kojima i vrijedni unikati. Procjenjujemo da je ukupna šteta na kulturnoj baštini Kostajnice oko 8 milijuna kuna, a UNESCO je ve izdvojio 50.000 dolara iz fonda za katastrofe koje emo uložiti u sanaciju knjižnice", rekla je ministrica Zlatar Violi . Dodala je kako je ukupna šteta na kulturnim dobrima u Hrvatskoj nakon poplava oko 50 milijuna kuna.

SLIKE

Tomislav Paunović,

gradonačelnik H. Kostajnice

amci i kamioni probijali su se poplavljenim centrom H. Kostajnice

Vre e pijeska na ulazima sprje avale su daljnji prodor vode u domove

Una je 17. svibnja dosegla rekordnih 504 centimetara

I 38 I

HRVATSKE VODE I U epicentru vremenskih ekstrema

U EPICENTRU VREMENSKIH EKSTREMAIrena Ivanović-Lasta, novinarka

Poplave na po etku svibnja, bile su samo uvertira u vodenu ekspanziju koja je koli inom i intenzitetom na slivu rijeka Ilova-Pakra jednostavno „potopila“ sve do tada zabilježene rekorde.

Nije bilo zime, nije bilo prolje a ove 2014-te… Bez zime, snjegova i minusa bio je to gotovo blagoslov za narod. Ali za kratko. Kolo sre e se okre e. Sezona nepredvidivog vremena s rekordnim ekstremima zapo ela je snijegom izvan sezone, krajem travnja, nastavilo se ki-šom koja je nemilosrdno natapala polja, podi-zala rijeke, usporavala ratare. Intenzitet kiše nije ostavljao prostora spokojnom i distancira-nom promatranju meteoroloških pojava. Eska-lacija ekstremnih vremenskih prilika bila je SOS poziv za reakciju operativnih snaga ne biraju i ni mjesto, niti trenutak, niti dan po etka hvata-nja u koštac ovjeka s prirodnom katastrofom.

Rekordno podizanje rijeka na slivu rijeka Ilo-va-Pakra zapo elo je u nedjelju 4. svibnja ve

od jutarnjih sati kada je gotovo svaki cestov-ni prilaz Daruvaru, zbog izlijevanja rijeka, bio u prekidu, a na vodotoku Ilova, na snagu su stupile izvanredne mjere obrane od poplava. Toga je dana a kako smo doznali od voditelja Hrvatskih voda za sliv rijeka Ilova –Pakra, Da-vora Novinca, na rijeci Ilovi na mjernoj postaji u Maslenja i izmjeren vodostaj 65 cm ve i od najve eg izmjerenog vodostaja od kada su u funkciji automatska mjerenja. Svetog Florija-na su vatrogasci kao dio operativnih snaga uz predstavnike Hrvatskih voda, Vodoprivrede Da-ruvar, Državne uprave za zaštitu i spašavanje 112, policije, daruvarske Cestarije te mještana Maslenja e, obilježili spašavaju i ljude i imovi-nu pred prijete im vodenim valom, zbog kojeg je cijelo mjesto bilo ugroženo. Intervencija je trajala 24 sata, ljudi spašeni a ku e obranjene…

Istog su dana operativne snage poja ane pri-padnicima civilne zaštite od nadiranja vodnog vala spašavale i Garešnicu, gdje je bila ugrože-na ali obranjena, plinska stanica.

Me utim, poplave na po etku svibnja, bile su samo uvertira u vodenu ekspanziju koja je koli inom i intenzitetom jednostavno „potopi-la“ sve do tada zabilježene rekorde. Crvenom bojom ozna eno je upozorenje Državnog hi-drometeorološkog zavoda Hrvatske za gotovo cijeli prostor isto no od Zagreba. Olujni vjetar je upao stabla, rušio crjepove, lomio grane, ostavljaju i najrazvidnije posljedice svoje sna-

Stanovnici Pleternice zbrajaju štete nakon poplave. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

I 39 I


ge na prometnicama koje su bile zoran prikaz izvanrednih okolnosti. Našli smo se u epicentru vremenskih ekstrema…Intenzitet kiše nije po-puštao. Najviše kiše u no i s etvrtak 15. na petak 16. svibnja napadalo je na obroncima Psunja tako da se znatno podigla razina vode na vodotoku Pakre. Vodostaj je bio ve i za ak 94 cm od ikad izmjerenog na vodomjeru posta-je Kusonje. Osim izvanrednih mjera obrane od poplava oko pono i 16. svibnja na snazi je bilo i izvanredno stanje.

Ekipe Hrvatskih voda, Vatrogasne postrojbe Grada Pakraca i Lipika, Vodoprivrede Daruvar, pakra kog Komunalca, autoprijevozni ke tvrt-ke sa vlastitom mehanizacijom sve operativne snage ova dva grada na elu s gradona elnici-ma Pakraca i Lipika, Davorom Huškom i Vin-kom Kasanom, bili su na terenu. Podivljala rije-ka protutnjala je Pakracem bez ve ih posljedica a na uzvodnom dijelu izme u Pakraca i Kusonja voda je došla do pet ku a. Visina vodnog vala kod Vatrogasnog doma u Pakracu je prijete i upozoravala da e se preliti preko zida prema ku ama. Me utim, na tom mjestu je voda osta-la u zadanom toku ali podivljala Pakra je obru-šavaju i se nizvodno izme u Pakraca i Lipika pronašla put širenja na mjestu gdje nema na-sipa i gdje se od kada je reguliran vodotok ove rijeke, Pakra nikada nije izlila.Uz sve aktivnosti operativnih snaga u Lipiku je voda poplavila pet ulica, 100-tinjak ku a, Stara ki dom i dio Indu-strijske zone. Organizirana je evakuacija ugro-ženog stanovništva. Dio poplavljenog naselja su operativne snage na terenu štitile od ve eg prodora vode, bagerima su se radili ze ji nasipi

i u jutarnjim satima petka 16. svibnja prodira-nje vode je zaustavljeno.

Voda se povukla, ali su posljedice ostale. Štete se zbrajaju i sada se zna da je aktivna obrana od poplava u dva navrata u svibnju a na po-dru ju vodotoka rijeka Ilova i Pakra stajala više od pola milijuna kuna. Za potrebnu sanaciju nakon procjene, kako smo doznali od vodite-lja vodno-gospodarskog podru ja Ilova-Pakra Davora Novinca, potrebno je pet milijuna kuna od kojih je etiri milijuna za podru je vodotoka rijeke Pakre a milijun za vodotok Ilove. Aktivna obrana od poplava i uklju enost svih snaga na terenu, brza reakcija koordinirano djelovanje, provedba odluka, suradnja svih sudionika bili su test organiziranog i timskog rada spašavanja ljudi i imovine u uvjetima prirodne katastrofe.

U datim izvanrednim prilikama ponovno je ak-tualizirana izgradnja akumulacije Miletinac kao jednog od modela spremanja i uvanja vode u potpuno druga ijim okolnostima, vremenu suše.

1. Vodostaj je bio ve i za ak 94 cm od ikad iz-

mjerenog na vodomje-ru postaje Kusonje.

2. Na rijeci Ilovi - mjerna postaja u Maslenja i izmjeren je vodostaj 65 cm ve i od naj-ve eg izmjerenog vodostaja od kada su u funkciji automatska mjerenja.

3. U Lipiku je voda popla-vila pet ulica, 100-ti-njak ku a, Stara ki dom i dio Industrijske zone.

SLIKE

Irena Ivanović-Lasta

I 40 I

HRVATSKE VODE I Kako je organizirana obrana od poplava u Republici Hrvatskoj

KAKO JE ORGANIZIRANA OBRANA OD POPLAVA U REPUBLICI HRVATSKOJTomislav Novosel, dipl. ing. građ.

Sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) obranom od poplava upravljaju Hrvatske vode.

Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvr eno je:

Državnim planom obrane od poplava - donosi Vlada RH Glavnim provedbenim planom obrane od poplava - donose Hrvatske vode

Svi tehni ki i ostali elementi potrebni za uprav-ljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvr uju se Glavnim provedbenim pla-nom obrane od poplava i provedbenim planovi-ma obrane od poplava branjenih podru ja. Svi ovi planovi javno su dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda.

Državni plan obrane od poplava ure uje: teritorijalne jedinice za obranu od poplava stupnjeve obrane od poplava mjere obrane od poplava (uklju ivo i preven-tivne mjere) nositelje obrane od poplava upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava) sadržaj provedbenih planova obrane od po-plava sustav za obavješ ivanje i upozoravanje i su-stav veza mjere za obranu od leda na vodotocima

Glavni provedbeni plan obrane od poplava sadrži: pregled teritorijalnih jedinica za izravnu pro-vedbu mjera obrane od poplava (uklju uju i broj i oznaku dionica i druge potrebne podat-ke) po branjenim podru jima sektora i pripa-daju ih zaštitnih vodnih gra evina na kojima se provode mjere obrane od poplava, odno-sno mjere obrane od leda na vodotocima vodostaje pri kojima na pojedinoj dionici po-

inje pripremno stanje, redovna odnosno izvanredna obrana od poplava i izvanredno stanje kriterije obrane od leda na vodotocima raspored rukovoditelja obrane od poplava i njihovih zamjenika iz Hrvatskih voda, te prav-nih osoba i njihovih rukovoditelja i zamjenika registriranih za provo enje obrane od popla-va, odnosno obranu od leda na vodotocima, kao i raspored rukovoditelja obrane od popla-va iz pravnih osoba koje upravljaju branama i akumulacijama obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda u prikupljanju i dostavljanju podataka, pro-gnoza i upozorenja o hidrometeorološkim po-

javama od zna enja za obranu od poplava upute za izradu izvješ a o provedenim mjera-ma obrane od poplava kartografski prikaz granica branjenih pod-ru ja.

Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim jedinicama za obranu od poplava: vodnim po-dru jima, sektorima, branjenim podru ji-ma i dionicama.

Republika Hrvatska je na taj na in podijeljena na 2 vodna podru ja, 6 sektora i 34 branjena podru ja. Granice vodnih podru ja, sektora i branjenih podru ja odre ene su Zakonom o vodama, dok se broj i oznaka pojedine dionice utvr uje Glavnim provedbenim planom obrane od poplava.

Dionice su najniže teritorijalne jedinice unutar branjenih podru ja, na kojima se kod pojave opasnosti od poplava prate stanja i izravno pro-vodi obrana od poplava na zaštitnim vodnim gra evinama.

Obrana od poplava može biti preventivna, re-dovna i izvanredna. Preventivnu obranu od poplava ine radovi redovnog održavanja voda i zaštitnih vodnih gra evina u cilju smanjenja rizika od pojave poplava. Redovnu i izvan-rednu obranu od poplava ine mjere koje se poduzimaju neposredno pred pojavu opasnosti od plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i nepo-sredno nakon prestanka te opasnosti, sa ciljem smanjenja mogu ih šteta od poplava.

Neposredne mjere redovne i izvanredne obrane od poplava su: izrada prognoza veli ine i vremena nailaska vodnog vala u estali pregledi stanja ispravnosti regulacij-skih i zaštitnih vodnih gra evina i gra evina za osnovnu melioracijsku odvodnju od vre-mena proglašenja pripremnog stanja obrane od poplava do njenog opoziva provedba potrebnih mjera i radnji na regu-lacijskim i zaštitnim vodnim gra evinama, te gra evinama osnovne, a po potrebi i detaljne melioracijske odvodnje koje mogu poslužiti prihvatu i evakuaciji velikih voda otklanjanje uzroka koji ometaju protok voda koritom vodotoka stavljanje u funkciju izgra enih objekata za rastere enje velikih voda (oteretnih kanala, retencija, akumulacija s retencijskim prosto-rom za prihvat velikih voda, ustava, preljeva, odvodnih tunela i sli no)

Za u inkovitu obranu od poplava neophodna je suradnja svih nadležnih tijela u sustavu zaštite i spašavanja, uklju uju i jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, te Državnu upravu za za-štitu i spašavanje koja je nositelj temeljnih ovlasti na podru ju zaštite od ka-tastrofa i velikih nesre a, uklju uju i i one uslijed poplava

I 41 I


Kartografski prikaz sektora i branjenih područja u RH

BRANJENA PODRU JA1. podru je maloga sliva Bi -Bosut

2. podru je maloga sliva Brodska Posavina

3. podru je maloga sliva Orljava-Londža

4. podru je maloga sliva Šumetlica-Crnac

5. podru je maloga sliva Subocka-Strug

6. podru je maloga sliva Ilova- Pakra

7. podru je maloga sliva esma-Glogovnica

8. podru je maloga sliva Zelina-Lonja i podru je op ine Rugvica

9. podru je maloga sliva Lonja-Trebež

10. podru je maloga sliva Banovina

11. podru je maloga sliva Kupa

12. podru je maloga sliva Krapina-Sutla i sjeverni dio podru ja maloga sliva "Zagreba ko prisavlje", što uklju uje: Grad Zapreši i op ine Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Puš a, Luka, Jakovlje i Bistra

13. južni dio podru ja maloga sliva "Zagreba ko prisavlje", što uklju uje: Grad Veliku Goricu i op ine Orle, Kravarsko i Pokupsko

14. središnji dio podru ja maloga sliva "Zagreba ko prisavlje", što uklju uje: gradove Zagreb, Samobor i Svetu Nedelju; te op inu Stupnik

15. podru je maloga sliva Vuka, osim me udržavnih rijeka Drave i Dunava

16. podru je maloga sliva Baranja, osim me udržavnih rijeka Drave i Dunava

17. podru je maloga sliva Karašica-Vu ica, osim me udržavne rijeke Drave

18. podru je maloga sliva Županijski kanal, osim me udržavne rijeke Drave

19. podru je maloga sliva Bistra, osim me udržavne rijeke Drave

20. podru je maloga sliva Plitvica-Bednja, osim me udržavne rijeke Drave

21. podru je maloga sliva Trnava, osim me udržavnih rijeka Mure i Drave

22. podru ja malih slivova Mirna-Dragonja i Raša-Boljun ica

23. podru ja malih slivova: Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci

24. podru je maloga sliva Gorski Kotar

25. podru je maloga sliva Lika

26. podru je maloga sliva Zrmanja - zadarsko primorje

27. podru je maloga sliva Krka - šibensko primorje

28. podru je maloga sliva Cetina

29. podru je maloga sliva Srednjodalmatinsko primorje i otoci

30. podru je maloga sliva Matica

31. podru je maloga sliva Vrljika

32. podru ja malih slivova Neretva - Kor ula i Dubrova ko primorje i otoci

33. me udržavne rijeke Mura i Drava na podru jima malih slivova Plitvica-Bednja, Trnava i Bistrapodru ja malih slivova Neretva - Kor ula i

34. me udržavne rijeke Drava i Dunav na podru jima malih slivova Baranja, Vuka, Karašica-Vu ica i Županijski kanal

I 42 I

HRVATSKE VODE I Kako je organizirana obrana od poplava u Republici Hrvatskoj

izgradnja druge obrambene crte prije ili za vrijeme neposredne obrane od poplava uko-liko prijeti neposredna opasnost od podvira, prodora, rušenja ili prelijevanja zaštitnih vod-nih gra evina.

Poslovi obrane od poplava ustupaju se pravnoj osobi koja ispunjava posebne uvjete za obav-ljanje djelatnosti obrane od poplava na pojedi-nom branjenom podru ju i to na razdoblje od 4 godine.

Pravna osoba koja obavlja poslove obrane od poplava dužna je odazvati se u svako doba, na prvi poziv Hrvatskih voda, te bezuvjetno i bez prava na prigovor sudjelovati svim potrebnim ljudstvom, mehanizacijom i materijalnim sred-stvima prilikom provedbe mjera obrane od po-plava na branjenom podru ju na kojem djeluje, te ako je potrebno uklju iti svoja sredstva rada i zaposlenike na provo enju mjera obrane od poplava i na drugim branjenim podru jima.

U slu aju kad prijeti opasnost velikih razmjera, odnosno kad nastupi opasnost u takvom opse-gu da se obrana više ne može osigurati ljud-stvom i materijalnim sredstvima pravnih osoba kojima su ustupljeni radovi obrane od poplava, u obrani od poplava dužne su sudjelovati prav-ne osobe i gra ani s ugroženog podru ja, te u slu aju potrebe i ostale pravne osobe i gra ani s drugih podru ja. Naredbe o obvezi sudjelovanja pojedinih pravnih osoba i gra ana u obrani od poplava donose elnici jedinica lokalne i podru -ne, odnosno regionalne samouprave.

Na razini Republike Hrvatske ustrojen je Glavni centar obrane od poplava (GCOP), kao središnja ustrojbena jedinica Hrvatskih voda za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava: u GCOP-u se osigurava središnje upravljanje, glavna koordinacija, te se uspostavlja sustav veza i obavješ ivanja o stanjima obrane od poplava GCOP osigurava stru nu i tehni ku potporu glavnom rukovoditelju obrane od poplava sjedište GCOP-a je u Zagrebu u okviru GCOP-a djeluju i Centri obrane od poplava na razini 6 sektora na podru ju Re-publike Hrvatske.

Za upravljanje obranom od poplava odgovorni su glavni rukovoditelj obrane od poplava, vodi-telj Glavnog centra obrane od poplava i rukovo-ditelji obrane od poplava teritorijalnih jedinica.

Glavni rukovoditelj obrane od poplava je gene-ralni direktor Hrvatskih voda.

Generalni direktor Hrvatskih voda imenuje vo-ditelja Glavnog centra obrane od poplava, te rukovoditelje obrane od poplava i njihove za-mjenike za sektore, branjena podru ja i dionice.

Imenovani voditelj Glavnog centra za obranu od poplava je zamjenik glavnog rukovoditelja obra-ne od poplava u slu aju njegove sprije enosti.

Imenovani rukovoditelji obrane od poplava sek-tora, zamjenici su glavnog rukovoditelja obrane od poplava na podru jima svojih nadležnosti.

Raspored imenovanih rukovoditelja obrane od poplava i njihovih zamjenika sastavni je dio Glavnog provedbenog plana obrane od poplava.

Stupnjevi obrane od poplava:1. Pripremno stanje najniži stupanj, prethodi redovnoj obrani od poplava rukovoditelji obrane od poplava dionica obav-ljaju pregled stanja vodotoka i zaštitnih vod-nih gra evina i procjenjuju slaba mjesta na dionicama za koje su imenovani, te vodo u-varima odre uju obvezu stalnog nadzora i provo enje svih propisanih radnji

2. Redovna obrana od poplava uspostavljaju se stalna dnevna dežurstva ru-kovoditelja obrane od poplava dionica, nad-ležnih centara obrane od poplava i sustava veza izdaje se nalog za aktiviranje pravne osobe koja obavlja radove obrane od poplava na ugroženom podru ju po potrebi se izvode interventni radovi na vo-dotocima i vodnim gra evinama

3. Izvanredna obrana od poplava vrši se kontinuirani danono ni obilazak dionica uspostavlja se danono no dežurstvo u nadlež-nom centru obrane od poplava promptno se vrši sanacija kriti nih mjesta u sustavu obrane od poplava

4. Izvanredno stanje najviši stupanj mjera obrane od poplava, kada neposredno prijeti prelijevanje, proboj ili rušenje zaštitnih vodnih gra evina na zaštitnim vodnim gra evinama provode se sve potrebne mjere kao i prilikom izvanrednih mjera obrane od poplava.

Izvanredno stanje na poplavom ugroženom po-dru ju proglašava župan (na podru ju jedne županije), dok katastrofu i veliku nesre u na prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje može proglasiti Vlada Republike Hrvatske.

Jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i Državna uprava za zaštitu i spašavanje pokre u postupak aktiviranja sto-žera zaštite i spašavanja, i operativnih snaga zaštite i spašavanja, a po potrebi i oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske, radi njihovog uklju ivanja u provedbu mjera obrane od poplava.

Na poplavom ugroženim podru jima na kojima je proglašeno izvanredno stanje i/ili katastrofa i velika nesre a poduzimaju se i druge operativ-ne i logisti ke mjere za smanjenje rizika, zaštitu i spašavanje ugroženog stanovništva i imovine i uklanjanje posljedica u skladu s planovima za-štite i spašavanja.

SLIKE

Tomislav Novosel, dipl. ing.

građ.

I 43 I


DUZS SISTEM-INTEGRATOR U OBRANI OD POPLAVA

Željko Bukša, novinar

Uloga DUZS je da bude sistem-integrator izme u razli itih državnih tijela i poveže sve resurse, dakle ljudske, materijalno-tehni ke, brine o normativnim aktivnostima, izdaje smjernice, sve u cilju kako bi obrana bila što u inkovitija.

U obrani od nedavne katastrofalne poplave u isto noj Slavoniji te sanaciji njenih teških posljedica vrlo važnu ulogu imala je Držav-na uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS). O svemu što su radili prije, za vrijeme i na-kon poplave kako bi pomogli ugroženom sta-novništvu razgovarali smo s dr.sc. Robertom Mikcem, na elnikom Sektora za civilnu za-štitu DUZS-a i zapovjednikom Civilne zaštite Republike Hrvatske.

Kada govorimo o zadnjim poplavama u Repu-blici Hrvatskoj sve je po elo po etkom i sre-dinom svibnja kada su na podru ju Požeštine i isto ne Slavonije po ele padati obilne kiše. Na podru ju Požeštine ugroženi su bili Pože-ga, Pleternica i ostala mjesta, pa je DUZS tamo uputio svoje snage koje su spašava-le stanovništvo, ispumpavale vodu, te su u suradnji s predstavnicima podru nih i lokal-nih vlasti zajedni ki koordinirali aktivnosti. Osim toga, DUZS je zatražio i uklju ivanje namjenski organiziranih snaga Hrvatske voj-ske i koordinirao njihove s aktivnostima svih ostalih uklju enih službi.

Budu i da jake kiše nisu prestale, stalno se je pove avao vodostaj Save i njenih pritoka iz BiH pa su preko svojih podru nih ureda zašti-te i spašavanja i lokalnih stožera zaštite i spa-šavanja pratili stanje na podru ju Jasenovca, Kostajnice, Brodske Posavine i dalje prema

granici sa Srbijom. Nakon primljenih obavije-sti Hrvatskih voda o stanju na terenu i analize stanja davali su upute raznim dionicima su-stava zaštite i spašavanja, a s porastom vodo-staja u isto noj Slavoniji aktivno su djelovali i kroz Stožer zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije i lokalne stožere.

Najve i problemi nastali su 17. svibnja kada je došlo do proboja nasipa na Savi kod Ra-jevog Sela i Ra inovaca. Tada su iz pripre-mno-operativne prešli u potpuno operativnu fazu djelovanja. U prostorijama DUZS-a je redovno zasjedao Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske gdje se analiziralo sta-nje na terenu. Stožer je predložio ravnatelju DUZS dr. sc. Jadranu Perini u, a on Vladi Re-publike Hrvatske, proglašenje katastrofe za poplavljena podru ja Vukovarsko-srijemske županije. Istodobno je odlu eno da se ope-rativno-komunikacijski dio Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske preseli na prostor Sladorane u Županiji kako bi se na licu mjesta lakše koordinirale aktivnosti svih uklju enih u obranu od poplava i pomo lo-kalnom stanovništvu. Stožeru se se priklju-ili predstavnici operativnih snaga zaštite i

spašavanja kako bi koristili tamo organizira-nu potrebnu komunikacijsku infrastrukturu.

Tako je 21. svibnja u Županji formiran ope-rativno-tehni ki dio Stožera zaštite i spaša-

Spašavanje stanovnika iz poplavljenih ku a. Foto: Darko Vukadinovi

I 44 I

HRVATSKE VODE I DUZS sistem-integrator u obrani od poplava

vanja Republike Hrvatske, Zapovjedništvo civilne zaštite Republike Hrvatske na terenu i komunikacijski centar za koordinaciju svih snaga. Naime, u akciju obrane od poplava i pomo i lokalnom stanovništvu uz DUZS i Hrvatske vode bila je uklju ena i Hrvatska vojska, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), vatrogasci, policija, Hrvatski Crveni križ, civilna zaštita, Hrvatske ceste, Hrvat-ske šume, županija i lokalne samouprave te brojni volonteri pa je vrlo važno bilo dobro koordinirati sve te snage. Prvih dana je, pre-ma procjenama, na terenu bilo angažirano oko 4.000 ljudi.

Vrlo brzo se pokazao veliki interes volontera za uklju ivanje u pomaganje na razne na i-ne, pa su zato odmah osnovali i volonterski kamp, gdje su volonteri dobili sve potrebno, od informacija preko smještaja, prehrane i zaštitne odje e do prijevoza i stru nog vo e-nja na terenu.

Pucanje nasipa na dva mjesta ih je, kaže Mi-kac, sve iznenadilo jer je to bilo vrlo teško predvidjeti. Pritom su dvije osobe poginu-le. Stradale su u prodoru vrlo velike vode-

ne mase koja je nosila sve pred sobom. O njenoj snazi dovoljno govori injenica da je voda odnjela dijelove cesta, srušila i ošteti-la puno ku a, rušila drve e i stvorila goleme štete.

Zato je tada trebalo žurno evakuirati ugro-ženo stanovništvo sa tog prostora. U to su odmah krenule operativne snage zaštite i spašavanja s lokalne i podru ne razine, po-tom organizirane snage Hrvatske vojske, HGSS-a i Državna intervencijska postrojba Civilne zaštite iz Osijeka. Ionako izuzetno te-žak posao u brzoj evakuaciji više tisu a ljudi i znatan broj stoke, dodatno im je otežala i-njenica da je, posebno u po etku, dosta ljudi odbijalo evakuaciju iz svojih domova. Zato je ponekad provedena ak i prisilna evakuacija. Ali neki su se, nažalost, skrivali u svojim ku-ama, a kada su nakon dan-dva uvidjeli da

je evakuacija uistinu nužna, onda su preko županijskog centra 112 zvali u pomo .

Posao im je donekle olakšalo to što voda nije jednako brzo prodrla u sva ugrožena mjesta. Evakuacija je dijelom provedena autobusima te osobnim prijevoznim sredstvima, a velik broj osoba je bilo potrebno evakuirati i am-cima. Možemo konstatirati da je organizacija evakuacije ljudi bila vrlo solidno provedena, a zbrinuto je više od trinaest tisu a ljudi, navodi na elnik Sektora za civilnu zaštitu DUZS. Ve im dijelom smješteni su kod rod-bine, prijatelja ili osoba koje su ih prihvatile, a ostali u prihvatnim centrima gdje im je or-ganizirano sve osnovno za život.

Kada se voda iz poplavljenih mjesta po ela povla iti zavladala je neizvjesnost i strepnja što je voda ostavila iza sebe. Me utim, zbog zdravstveno-epidemioloških mjera i zaštite imovine nadležne službe su morale ograni-iti ulazak u poplavljena mjesta. Naime, u

napuštenim naseljima izlile su se otpadne vode iz poplavljene kanalizacije i septi kih jama, bilo je dosta uginule stoke i drugog otpada te je bilo nužno korištenje posebne zaštitne odje e i provedba mjera dezinfekci-je, dezinsekcije i deratizacije. Naime, Krizni stožer Ministarstva zdravlja je radi mogu ih zaraza i zbog zaštite zdravlja ljudi koji bi se mogli zaraziti one iš enom vodom donio niz obvezuju ih preporuka za ulazak i rad u po-plavljenim podru jima. Zaštitnu odje u je pretežno osiguravao DUZS, a lokalne službe su je distribuirale stanovništvu.

Trebalo je, tako er, sprije iti mogu e po-kušaje otu enja tu e imovine pa je policija kontrolirala tko ulazi i izlazi. Pritom se nasto-jalo maksimalno, koliko je to bilo mogu e, i i na ruku stanovnicima tih mjesta koji su, kada je to bilo mogu e, mogli ulaziti s osob-nim propusnicama.

Kod sanacije terena ekipe su išle selo po selo. Svako selo je prvo trebalo o istiti od le-Stanovnici su se teško odvajali od svojih ku a. Foto: D. Vukadinovi

dr. sc. Robert Mikac, na elnik Sektora za civilnu zaštitu DUZS-a i zapovjednik Civilne zaštite Republike Hrvatske

I 45 I


I 46 I

HRVATSKE VODE I DUZS sistem-integrator u obrani od poplava

I 47 I


SLIKE

Arhiva DUZS

šina uginule stoke i odvesti glomazni otpad. Potom su vatrogasci ispirali javne površine i prate u infrastrukturu, temeljito su se istile septi ke jame te su se u ku ama provodile mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratiza-cije. Iz poplavljenih ku a trebalo je izvaditi sav poplavljeni namještaj i podove kako bi epidemiološka služba mogla napraviti svoj dio posla. Tek kada je to napravljeno u svim ku ama u selu, maknute su dezinfekcijske barijere na ulazima u selo i proglašeno da je spremno za povratak stanovništva. Do tada su stanovnici u svojem selu i domovima mo-gli boraviti samo u dnevnim satima, a nave-er su ih morali napustiti.

Kako bi evakuirani stanovnici bili što bliže svojim ku ama i lakše mogli, uz pomo svih nadležnih, sanirati zate ene štete u planu je postavljanje kontejnerskog naselja u gospo-darskoj zoni u Drenovcima. Tamo ve postoji potrebna infrastruktura, a blizu je i poljska kuhinja Crvenog križa. Istodobno, sve nad-ležne državne i lokalne službe se maksimal-no trude da se stanje u poplavljenim po-dru jima što prije sanira i normalizira kako bi se evakuirano stanovništvo što prije mo-glo vratiti ku ama.

Što se ti e šteta od poplave, DUZS e u roku od 30 dana od završetka ove akcije, Vladi Republike Hrvatske dostaviti izvješ e u koje e ugraditi i preliminarne podatke o štetama

koje e dobiti od ostalih resora, kaže Mikac.

Upitali smo ga i s kakvom tehnikom i opre-mom raspolažu, te jesu li dovoljno opre-mljeni za ovakve prirodne nepogode? DUZS razvija Državne intervencijske postrojbe Ci-vilne zaštite za spašavanje na vodi koje su opremljene sukladno nancijskim mogu no-stima. Naravno, htjeli bi ih još bolje opre-miti, a sada je možda prilika da se nakon ove velike poplave razmotri na in raspodjele sredstava i odlu i ne bi li u budu nosti treba-lo više izdvajati za specijalisti ke postrojbe civilne zaštite, napominje Mikac.

Pritom isti e da u DUZS nastoji što je mo-gu e više koristiti moderne tehnologije koje su esto vrlo korisne kod ovakvih katastro-fa. Tako su ranije nabavili i malu bezpilot-nu letjelicu, vrlo korisnu za promatranje i snimanje iz zraka u što se tijekom jednog od posjeta poplavljenom podru ju uvjerio i premijer Zoran Milanovi . Osim kod poplava ta letjelica je vrlo korisna i tijekom protupo-žarne sezone jer se iz zraka vidi puno više i bolje nego s tla.

I kod ovih poplava pokazalo se da dio javno-sti još uvijek ne zna dovoljno tko je za što nadležan i kako je organiziran sustav obrane od poplava, a našeg sugovornika upitali smo i može li se na temelju iskustava iz dosad, najve e poplave u Hrvatskoj nešto unapri-jediti?

U prednosti korištenja bespilotne letjelice za promatranje i snimanje iz zraka uvjerio se i premijer Zoran Milanovi . Foto: N. Reberšak

Uvijek postoje mogu nosti za unaprje enje, a nakon završetka ove akcije i cjelovite ana-lize potrebno je izvu i pouke kako bi se u budu nosti mogle napraviti promjene na bo-lje i na i na in kako ih ugraditi u standardne operativne postupke izme u razli itih resora i u svakom od njih. Možda se ukaže potreba i odre enih zakonskih izmjena kako bi sljede i put bili još u inkovitiji.

Iz ove poplave e se, prema njegovim rije i-ma, mo i izvu i puno pouka, kako u preven-tivnom tako i u operativnom dijelu. Vjeruje da e svi resori napraviti vlastite analize, a onda e svi zajedno trebati napraviti analizu na razini cijelog sustava obrane od poplava kako bi se utvrdilo može li se kod budu ih poplava reagirati bolje te može li se nešto napraviti da se takve katastrofe izbjegnu ili barem ublaže posljedice po stanovništvo i njihovu imovinu.

Mikac isti e da je koordinacija svih uklju-enih službi u obranu od poplava u isto noj

Slavoniji bila na solidnoj razini, no kako je tek pred nama vrijeme analize, navedena e pokazati koliko je suradnja bila uspješna i u inkovita.

Iako je Hrvatsku pogodila jedna od najve ih poplava u povijesti pripadnici DUZS-a, Hr-vatske vojske i HGSS-a su pomagali i ugro-ženima u BiH, a u Srbiji pripadnici specijalne policije MUP-a. U BiH je bilo 19 pripadnika Državne intervencijske postrojbe civilne za-štite i Državne vatrogasne intervencijske postrojbe s potrebnim vozilima i amcima. U tjedan dana koliko su bili tamo puno su pomogli u katastro koja je zadesila tu su-sjednu državu.

I 48 I

HRVATSKE VODE I Mi smo HGSS!

MI SMO HGSS!Željko Bukša, novinar

Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja u poplavama u isto noj Slavoniji, nerijetko su u vrlo opasnim situacijama riskirali svoje živote i zdravlje kako bi što brže pomogli pogo enima, spašavaju i njihove živote i imovinu.

Ljudi koji su se posebno istaknuli svojim zna-njem i požrtvovnoš u u esto vrlo riskantnim akcijama obrane od poplava i spašavanja ugro-ženog stanovništva svakako, slažu se svi, su pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS). Oni su u posjednjim poplavama u isto noj Slavoniji, nerijetko u vrlo opasnim si-tuacijama, riskirali svoje živote i zdravlje kako bi što bolje i brže pomogli pogo enima tom katastrofalnom poplavom, spašavaju i njihove živote i imovinu. Zato smo o njihovom velikom doprinosu razgovarali s pro elnikom HGSS-a Vinkom Prizmi em.

HGSS je samostalna javna služba koja teme-ljem zakona obavlja djelatnost od interesa za RH i sura uje s tijelima državne uprave i ti-jelima jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, ustanovama, Oružanim snagama RH, ustanovama zdravstva i socijalne skrbi te drugim pravnim i zi kim osobama. Kako je jedna od njihovih djelatnosti i spašavanje iz divljih i brzih voda, dužni su reagirati odmah po spoznaji da postoje odre eni rizici i opasnosti a može ih pozvati druga služba, poput Hrvatskih voda, policije ili predstavnika lokalnih zajednica, te poglavito lokalni ili županijski stožeri zaštite i spašavanja kao i svaki gra anin RH. Zato su u obranu od poplava u isto noj Slavoniji bili uklju-eni od prvog trenutka, odmah nakon što je

porasla opasnost od poplava.

Naime, stanice HGSS-a Slavonski brod i Vinkov-ci su dio operativnih snaga lokalnih zajednica i županija, kao i druge javne službe. Njihovi su predstavnici lanovi županijskih i gradskih sto-žera, a HGSS je kao specijalizirani resurs bio uklju en ve u fazi obrane, izvida terena te pot-pore Hrvatskim vodama i stožeru kod oja anja slabijih mjesta na nasipima.

lan županijskog stožera iz HGSS-a Zlatko Beci , od po etka je bio zadužen za pra enje stanja, te je za svaki slu aj, nakon procjene situacije, zatražio pomo još nekoliko njihovih stanica iz Slavonije. Poziv je upu en i drugim stanicama, koje su brzo reagirale, pa su ve prvog dana na terenu imali 20-ak plovila i isto toliko vozila te 60-ak opremljenih spasioca. U po etku su bili zaduženi za pomaganje i priprav-nost, a odmah po puknu u nasipa u Ra inovci-ma i Rajevom Selu zapo eli su sa evakuacijom stanovništva. Budu i da je HGSS profesionalna interventna služba sa puno iskustva u rješava-nju ozbiljnih situacija, ak su organizacijski na terenu preuzeli i koordinaciju evakuacije, pogla-vito u Ra inovcima.

O velikom i nesebi nom angažmanu HGSS- a govori i injenica da su nekoliko dana ranije u BiH poslali 4 tima i 13 spasioca, koji su nakon „lavovskog“ posla u dramati nim uvjetima, spa-sili gotovo 600 ljudi te se krajem drugog dana poplava pridružili kolegama u isto noj Slavoniji.

Iako HGSS zasad jedini ima osposobljene timo-ve za spašavanje iz brzih i divljih voda koji su spremno prolazili i najteže situacije (izvla ili su ljude iz mo nih slapova Cetine, Gacke i drugih divljih rijeka, iz ponornica i izvora rijeka, njiho-vi timovi osiguravaju najekstremnija natjecanja na divljim vodama u svijetu), u isto noj Slavo-niji su se suo ili sa impresivnom snagom priro-de koja im je znatno otežala posao.

„Problem je kada imate zada u u vrlo kratkom vremenu i što brže evakuirati ak tri sela sa ti-su ama ljudi, a to se upravo dogodilo po pu-knu u nasipa. Naime, silna bujica nosila je sve pred sobom, rušila je ku e i stabla, a posebno je dramati no bilo u Rajevom selu. U centru sela voda je kao igra ke bacala naše amce s jakim motorima. U prvih desetak minuta ostali smo bez 4 amca i dva motora koji su doslovno po-cijepani, a motori ošte eni kada bi neki plutaju-i predmet velikom brzinom udario u propeler“

dramati no prepri ava Prizmi .

Spašavanje im je dodatno otežavala injenica da je to za njih bio nepoznat prostor pa je nerijetko teško bilo locirati mjesto gdje je trebalo žurno pomo i. Zato, unato izuzetno teškim uvjetima, najve i problem nije bilo puko spašavanje, nego kako u kratkom vremenu prepoznati prioritete i na i pravu lokaciju. U takvim teškim situacija-ma to znaju i mogu jedino operativne službe. Zato su tada važnu ulogu odigrali HGSS, vojska i policija, kojima su u prvo vrijeme najve u po-mo pružali lokalni stanovnici i policajci.

Posao pripadnika HGSS-a u pravilu su, na ža-lost, drame, opasnosti i ljudske tragedije. To su ljudi koji se bave alpinizmom, speleologijom, divljim vodama i nau ili su funkcionirati kada su u opasnosti. Ipak tolika koncentracija tuge i osobnih nesre a ni njih nije mogla ostaviti rav-nodušnima. Ljudi su izgubili sve i teško im je bilo napustiti ono što je do tada predstavljalo njihov život. Zato su veliki problem bili i ljudi koji nisu htjeli napustiti svoje ku e jer su to osje ali kao kona no priznanje da su poraženi. Prizmi ne e zaboraviti etvoricu snažnih muš-karaca koji su u Gunji tek nakon velikog nago-varanja pristali napustiti svoje ku e. Hrabrili su se i uvjeravali spasioce da to nije ništa i da to i nije neki problem, a bilo je jasno da je to poku-

I 49 I


1 HGSS u obilasku; 2 HGSS u spašavanju stanovnika iz Ra inovca; 3 Spašavanje životinja u Padežu; 4 U Rajevom Selu; 5 Uznemirene životinje ponekad su bile agresivne i ujedale pripadnike HGSS-a; 6 Spašavanje stanovnika u Gunji; 7 Velik broj životinja ostao je zarobljen u poplavljenom podru ju

1 2222222222222222222222222222222222222222222222

4444

5555555555555555555

77777777

6666666

333333333333

7777777777777777

I 50 I

HRVATSKE VODE I Mi smo HGSS!

šaj o ajnih ljudi koji su se osje ali duboko pora-ženi i inili sve da pred samima sobom sa uvaju dostojanstvo.

HGSS-ovci nisu strahovali za svoju sigurnost, no veliki problem bila je voda koja je prijetila da im odnese vozila i opremu i tako ih onemogu i u pomaganju. I oni i vojska ulazili su u sela s vozi-lima i plovilima na prikolicama ili kamionima da bi bili što bliže i mogli što brže intervenirati, no voda se naglo podizala i ugrožavala cestu koja je bila jedina odstupnica. Posebno im je bio ve-liki problem što se njihovi terenci, za razliku od vojnih kamiona, nisu mogli probijati kroz bujice koje su ve obilno tekle preko ceste.

Prvu no je malo stanovnika Gunje pristalo na-pustiti ku e. Zato su na neke adrese dolazili i po desetak puta. Ljudi su se sakrivali kako ih ne bi nagovarali na odlazak, no kako se voda penjala odjedanput se ustostru io broj poziva za pomo . Ljudi nisu mogli vjerovati da e voda tako brzo rasti. Iz prizemlja su išli na kat, s kata na tavan. Da bi ih izvukli morali su skidati crije-pove. Te no i voda im je odnijela i jedan amac.

Iako su esto satima bili mokri i iscrpljeni, u da-nima kada nije bilo puno vremena ni za spava-nje, nadljudskim su naporima pronalazili zadnje atome snage da nastave akciju spašavanja i pomaganja unesre enom stanovništvu. Prizmi to kratko, ali i ponosno, objašnjava re enicom: „Mi smo HGSS.“

Tijekom akcija bilo je i ozlje enih spasilaca. Uglavnom se radilo o ugrizima naj eš e razdra-ženih životinja, svinja i pasa, a bilo je i ugriza koje nisu mogli identi cirati. Veliki problem bila je i prljava voda puna fekalija, u potopljenim štalama s puno kemikalija od umjetnog gnojiva i pesticida. Treba znati da je na podru ju Gunje bio regionalni deponij iji su sadržaj raznjele vode. Tek po procjeni Ministarstva zdravlja, koje je zabranilo ulazak u vodu, pripadnici HGSS-a su prestali svakodnevno plivati po toj ne isti. Sre om, za sada nema indicija da se je netko ozbiljnije razbolio.

Bilo je i susreta s divljim i opasnim životinjama. Mada bi po logici, divlje i najve e životinje tre-bale biti i najve i problem, neo ekivano najve u opasnost za spasioce predstavljale su kokoši i druga perad. One su najneprimjerenije reagi-rale na svoje spasioce. U bliskom kontaktu, a druga ije s njima nije bilo mogu e, kljucale su spasitelje za lice ugrožavaju i i nezašti ene o i i mašu i krilima pravile najve i metež. To ne zna i da su ostale životinje bile umiljate i uvijek kooperativne, jer su u pravilu bile prestrašene i izgladnjele, dakle vrlo nervozne. Jednog snaž-nog bika koji je onemogu avao rad spasiocima, policija je morala ak i usmrtiti, jer se zbog njega nije moglo pri i tom dijelu sela. Divlje ži-votinje, zmije, jazavci i ak i jedna divlja svinja u pravilu su se ponašale primjereno situaciji i nitko nikoga nije ugrožavao. Kada je u Rajevom

selu me u spasioce ušetala velika divlja svinja od 250 kilograma i oni koji su ulazili u selo i ona koja je izlazila imali su pametnijeg posla od bilo kakvog neprijateljstva.

Nažalost, tijekom obrane od nedavnih poplava i pomaganja unesre enom stanovništvu u isto -noj Slavoniji i BiH dosta skupe opreme im je uništeno i ošte eno pa e im dobro do i pomo u obnovi opreme kako bi spremni do ekali nove akcije.

Pro elnik HGSS-a isti e da je suradnja sa svim službama bila izuzetno dobra. Sve redovne ope-rativne snage vrlo dobro znaju svoj posao. Po-licija, vatrogasci, Hrvatski crveni križ, vojska, stožeri.... Posebno je dobra suradnja postojala izme u Hrvatske vojske i HGSS-a, jer funkcio-niraju na sli an na in, imaju svoj ustroj, disci-plinu, protokole, sustav vo enja i upravljanja. Izuzetno je bilo iskustvo te suradnje mada s HV ve sura uju u nizu drugih aktivnosti npr. u he-likopterskom spašavanju.

„Ve je bilo dosta poplava, snježnih nevremena i izvanrednih stanja koje su doprinjele da sustav zaštite i spašavanja postane iskusniji i spremni-ji. Tako e i ova poplava sa znatno ve im šteta-ma sigurno uvjeriti neke elnike i politi are da se radi o važnoj javnoj i ljudskoj potrebi. Mi koji se time bavimo godinama znamo da se taj su-stav temelji na predvi anju, pripremi, pomo i, zaštiti i oporavku. Što su predvi anje i pripre-ma bolje provedeni, to e biti manja potreba za žurnim službama poput nas, koje u pravilu tek mogu otkloniti opasnost ili ublažiti posljedi-ce ve ih nesre a. Naravno tada e i štete biti manje pa i oporavak prostora i ljudi brži“, kaže Prizmi govore i o poukama koje se mogu izvu-i iz ove velike poplave.

Ina e, HGSS ve ima bogato iskustvo pomaga-nja u velikim katastrofama. Još prije 50 godina pomagali su u velikoj poplavi u Zagrebu i svim poplavama iza te, kao i u jakim potresima po-put onoga u Banja Luci, masovnim prometnim i drugima nesre ama sa desecima mrtvih i ozli-je enih. Zato žele dalje pomagati u unaprije-enju sustava i sura ivati sa svim institucijama

koje imaju interesa da Hrvatska bude sigurna zemlja s u inkovitim sustavom pomo i.

„Kad se radi o poplavama uvjereni smo da su Hrvatske vode zainteresirane za suradnju i zato smo po preporuci Ministarstva poljoprivrede predložili formalni sporazum o suradnji i eka-mo odgovor. Tim sporazumom ne tražimo ni-kakve nancijske potpore Hrvatskih voda, nego samo osnov za neke zajedni ke procedure i još kvalitetniju suradnju. Volio bih da HGSS bude prirodni partner Hrvatskim vodama, što doista jeste i u ovim izvanrednim situacijama kao i onim redovitim. Jer mi smo prisutni na rijeka-ma, poznamo i istražujemo izvore pitke vode itd. pa ima puno razloga da se naša suradnja produbi“ zaklju uje Prizmi .

SLIKE

Zvonimir Tanocki, profesionalni

fotograf

I 51 I


POMOĆ I POTPORA ORUŽANIH SNAGA RH POPLAVNOM PODRUČJU

Nataša Fortuna Višnecki, MORHVe drugog dana poplava, na terenu je bilo više od 1.000 pripadnika Oružanih snaga RH kako bi pružili pomo stanovništvu poplavljenih podru ja Slavonije.

Novi most u Ra inovcima

Izgradnja prednasipa u Rajevu SeluPrikupljanje i otpremanje doma ih životinja am bijom na sigurna podru ja

I 52 I

HRVATSKE VODE I Upravljanje vodama

Od prvog dana velikih poplava, koje su sredinom svibnja zahvatile podru je Slavonije, Oružane snage RH (OS RH) sa svim svojim raspoloži-vim sredstvima uklju ene su u pružanje pomo i tamošnjem stanovništvu. Naime, Ministarstvo obrane RH i Oružane snage RH uz svoju pri-marnu obrambenu ulogu, svoje resurse aktiv-no koriste i za pomo civilnim institucijama. U skladu je to s Ustavom, Zakonom o obrani i dru-gim strateškim dokumentima koji se odnose na obrambeno i vojno podru je, a kojima je pomo civilnim institucijama u zemlji de nirana kao jedna od etiri temeljne uloge i misije Oružanih snaga RH, zajedno uz zaštitu suvereniteta RH i teritorijalne cjelovitosti, obrane RH i saveznika, sudjelovanje u operacijama odgovora na krize u inozemstvu te sudjelovanje u mjerama izgrad-nje sigurnosti i povjerenje.

Pomo i potpora Oružanih snaga koristi se u situacijama razli itih vrsta rizika i prijetnji koje nisu klasi ne vojne prirode, a ostvaruje se kon-kretnim pružanjem pomo i drugim državnim tijelima u zaštiti i spašavanju, protupožarnoj zaštiti, medicinskom prevoženju oboljelih ili ozlije enih osoba zrakom, te pružanju pomo-i stanovnicima podru ja ugroženim vremen-

skim nepogodama, kao što su primjerice suša, snježne padaline i poplave. Oružane snage RH uklju uju se tek kada kapaciteti institucija i or-ganizacija nadležnih za zaštitu i spašavanje nisu dovoljni. U tim situacijama nadležno tijelo pod-nosi MORH-u zahtjev za angažmanom pripad-nika i tehnike Oružanih snaga RH. O zahtjevu odlu uje ministar obrane i o tome izvješ uje Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednik Oružanih snaga.

Tako je bilo i sredinom svibnja ove godine, kada je zbog poplava koje su pogodile Slavoniju, na zahtjev Državne uprave za zaštitu i spaša-vanje, ministar obrane RH Ante Kotromanovi donio odluku o upu ivanju pripadnika Oružanih snaga RH zajedno s potrebnom inženjerijskom opremom, transportnim sredstvima i amcima,

radi pružanja pomo i u obrani od poplave na podru ju tri najugroženije županije, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-sri-jemske.

Odmah su ustrojene namjenske snage pripad-nika Oružanih snaga RH iz sastava Hrvatske ko-pnene vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Protuzra ne obrane (HRZ i PZO) te Zapovjed-ništva za potporu. Ve drugog dana poplava, na terenu je bilo više od 1.000 pripadnika OS RH, koji su bili angažirani na brojnim aktivnostima, od punjenja vre a s pijeskom i izradi privreme-nih nasipa, evakuaciji ljudi i životinja, do zdrav-stvene zaštite i psihološke pomo i stanovniš-tvu poplavljenih podru ja. Dostavljali su pitku vodu, prevozili humanitarnu pomo , vršili izvi-anja poplavljenog podru ja iz zraka, radili na

saniranju probijenog nasipa te obilazili i uvali nasipe i na razne druge na ine pomagali ugro-ženom stanovništvu.

Oružane snage RH evakuirale su s najugrože-nijih podru ja 3.255 stanovnika i 4.290 koma-da stoke, peradi i drugih životinja. Napunili su i ugradili u privremene nasipe oko 221.920 vre a s pijeskom, a samo u prvih dvadesetak dana pružanja pomo i na terenu, dostavljeno je oko 100.000 litara pitke vode.

Isto tako, na tri lokacije - u mjestima Gradište, Cerna i Otok, od prvih dana smještene su i tri poljske kuhinje Oružanih snaga RH u kojima se svakodnevno priprema oko 1.600 toplih obroka za stanovništvo Otoka, Cerne, Gradišta, Dreno-vaca, Posavskih Podgajaca, Vrbanje i Županje te druge korisnike Crvenog križa Drenovci i Cr-venog križa Vrbanja.

U svakodnevnom pružanju pomo i stanovni-cima poplavljenih podru ja korištena su i teh-ni ka i prijevozna sredstva OS RH, i to ukupno 96 motornih vozila (kamioni, terenska vozila, radni strojevi, tzv. labudice i dr.), 12 amaca, 11 sanitetskih vozila, 6 inženjerijskih strojeva, 3 am bijska vozila, 2 transportna helikoptera, 5

Prevoženje vre a pontonskim skelama za izgradnju prednasipa u Rajevu Selu

Dezinfekcija obu e nakon obavljenog zadatka kroz liniju posuda uz nadzor

I 53 I


SLIKE

Stjepan Brigljević, OS RH

cisterni za vodu te 4 cisterne za prijevoz i dis-tribuciju goriva.

Saniranje poplavljenih podru ja

Kako je vrijeme odmicalo i voda se povla ila, mi-jenjale su se težišne aktivnosti pripadnika Oru-žanih snaga RH, pa je aktivnosti obrana od po-plava zamijenilo saniranje poplavljenih podru ja.

Krajem svibnja po eli su radovi izvla enja i zbri-njavanja uginulih životinja te saniranja prilaznih cesta, objekata i podru ja. Na poplavljena po-dru ja upu eni su epidemiološki timovi, timovi za provedbu DDD (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija) mjera i sanaciju terena. Pripadnici Bojne za nuklearno biološko kemijsku obranu (NBKO) svakodnevno su na dvije dekontamina-cijske postaje, „ZIB“ u Rajevom Selu i „Velebit“ u Gunji, vršili dekontaminaciju osoba i prijevo-znih sredstava prilikom izlaska iz poplavljenih podru ja. Tako je samo u prvih dvadesetak dana dekontaminacije, dekontaminirano oko 20.000 osoba i oko 10.000 tehni kih i prijevo-znih sredstava, a izvu eno je i zbrinuto više od 1.000 lešina uginulih životinja.

Kako bi se život što prije vratio u normalu, u selu Ra inovci, na mjestu mosta uništenog u poplavi preko kanala Te a, pripadnici Inženje-rijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske u samo dva dana izgradili su novi most. Radi se o jednorasponom lansirnom mostu "Bejli" dugom 42,7 metara i nosivosti 18 tona. Tako er, kod probijenog nasipa u Rajevu Selu korištenjem 2 remorkera, 2 skele i 3 aluminijska amca pri-padnici Inženjerijske pukovnije bili su angažira-ni na izgradnji prednasipa ugradnjom „jumbo“ vre a, a potpora prevoženjem materijala za-vršena je zbog pada vodostaja i nemogu nosti prevoženja materijala pontonskim skelama.

Tijekom svibnja Oružane snage RH koristile su svoje resurse i za prijevoz humanitarne pomo i. Iz Zagreba su u 25 navrata, s teretnim motor-nim vozilima prevezli oko 200 tona tereta na

šire poplavljeno podru je Slavonije - u Nijemce, Požegu, Nuštar, Otok, Vukovar, Županju i dru-ge gradove. Prevozili su hranu, odje u, obu u, dje je igra ke, higijenske potrepštine, vodu, kozmetiku, medicinske krevete i madrace.

Zra na potpora poplavnom podru juU pružanju pomo i stanovništvu poplavljenih podru ja Slavonije, ali i u poplavama zahva e-noj susjednoj Bosni i Hercegovini, bile su an-gažirane i snage iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzra ne obrane.

U Slavoniji su dva transportna helikoptera Hrvat-skog ratnog zrakoplovstva i protuzra ne obrane tipa MI-8 MTV1 i Mi 171 Sh bila angažirana na aktivnostima traganja i spašavanja te izvi a-nje poplavljenih podru ja iz zraka, pri emu su ostvarili ukupno 76 letova u trajanju od 41 sata i 45 minuta. U Bosni i Hercegovini su dvije leta -ke posade s dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzra ne obrane tipa Mi-8 MTV1 te 6 pripadnika Bojne za specijalna djelo-vanja osam dana pružali pomo kroz aktivnosti traganja i spašavanja te prijevoza tereta (vode, hrane, lijekova, vre a s pijeskom, amaca za prebacivanje ljudi s najugroženijih podru ja). Pritom su ostvarili sveukupno oko 200 letova te evakuirali i prevezli 310 osoba i više od 100 tona razli itog materijala. Hrvatskih helikopte-ri angažirani su u Bosni i Hercegovini, u skladu s propisanim procedurama, odnosno temeljem Odluke Vlade RH, te uz suglasnost Predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS RH.

Rezultati poduzetih aktivnosti na poplavljenim podru jima vidljivi su, a Oružane snage RH i u slijede em e razdoblju sudjelovati u svim za-da ama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u skladu sa stanjem na terenu, odno-sno procjenama nadležnih institucija, dok e se o ukupnim troškovima angažmana pripadnika i opreme Oružanih snaga RH mo i govoriti tek po završetku svih aktivnosti u kojima sudjeluju Oružane snage RH.

Izvi anje poplavljenih podru ja iz zraka, helikopterima HRZ i PZO-a

Obilazak ministra obrane Ante Kotromanovi a i na elnika GS OS RH, generala zbora Drage Lovri a poplavljenih podru ja

I 54 I

HRVATSKE VODE I Aktivnosti sanacije proboja nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima

AKTIVNOSTI SANACIJE PROBOJA NASIPA U RAJEVOM SELU I RAČINOVCIMANedjeljko Šimundić, dipl. ing.

građ.

Mile Kunac, dipl. ing. građ.

Izgradnja privremenog zagata na proboju nasipa kod Rajeva Sela

Proboj nasipa kod Rajeva sela dogodio se 17.05.2014. godine u 14:55 sati, na staciona-ži nasipa km 23+050 do 23+259 (r.km Save 237+650) u dužini 109 m, mjereno u visini krune.

Neposredno nakon proboja nasipa pristupilo se svim potrebnim mjerenjima, geodetskim snimanjima i pripremnim aktivnostima za iz-gradnju uzvodnoga zagata, odnosno privre-menog nasipa na uzvodnoj strani proboja. Dana 23.05.2014. godine zapo ela je izgrad-nja privremenog nasipa, ija je visina ve a od vodostaja velike vode 25. godišnjeg povrat-nog razdoblja. Ovaj zagat je potreban za po-uzdanu zaštitu od poplavnih voda za vrijeme radova na obnovi probijenog nasipa i za sprje-avanje eventualnih poplava koje bi ponovo

mogle ugroziti zaobalje uz nasip.

Visina krune nasipa kod proboja u Rajevom Selu je 86,85 m.n.m., dok je kruna zagata

odre ena na koti 85,35 m.n.m, a dužina ovog privremenog nasipa je 385 metara. Za trasu zagata iskorišteni su postoje i putevi koji su izdignuti od okolnog terena za oko 1-2 m, što je bilo presudno za odluku da se prednasip izvede primjenjenom tehnologijom. Prednasip je izgra en od Jumbo vre a napunjenih pije-skom (punjenje vre a 0,5-1,0 m³). Složene Jumbo vre e obložene su s obje strane malim vre ama napunjenim pijeskom. Uzvodna stra-na obložena je PVC folijom, dok je cijeli nasip umotan u geotekstil TIP 500, te je cijeli nasip obložen s glinovitim zemljanim materijalom u debljini 20-30 cm, dok su donji dijelovi nasipa obloženi slojem glinovitog zemljanog materi-jala debljine i do 1,00 m. Širina krune nasipa je 3,0 m.

U izgradnju privremnog nasipa utrošeno je 2.700 Jumbo ve a, 95.500 malih vre a, 2.400 m² PVC folije, 4.600 m² geotekstila TIP 500, 1.500 m³ glinovitog zemljanog materijala i 3.500 m³ pijeska za punjenje Jumbo i malih vre a. Male vre e koje su korištene u izgradnji

Neposredno nakon proboja nasipa pristupilo se svim potrebnim mjerenjima, geodetskim snimanjima i pripremnim aktivnostima za izgradnju privremenog nasipa na mjestu proboja.

Stvaranje uvjeta za istjecanje vode iz

zaobalja trajalo je sveukupno 30 dana uz

korištenje plovnoga bagera (Watermaster)

I 55 I


prednasipa su one koje su bile korištene na raznim lokacijama prilikom intervecija obrane od poplave na ovom podru ju (Bošnjaci, Dre-novci, Posavski Podgajci), te su nakon što je poplava okon ana iste pokupljene i iskorište-ne u izgradnji prednasipa.

Izgradnja nasipa odvijala se sukladno mo-gu nostima na terenu. Prvotno jedini na in ugradnje je doprema Jambo vre a pontoni-ma pogonjenim remorkerima Hrvatske voj-ske, a ugradnja se odvijala podvodno, uz korištenje plovnoga bagera (Watermaster),

Pobijanje talpi na lokaciji nasipa Ra inovci,

28.6.2014. Foto: Sergej Cvetkovi

Prijevoz jumbo vre a pontonima pogonjenim remorkerima Hrvatske

vojske

Izgradnja prednasipa u Rajevom Selu jumbo vre ama

I 56 I

HRVATSKE VODE I Aktivnosti sanacije proboja nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima

u uvjetima dok su vode Save još ulazile u za-obalje. Vre e su do lokacije utovara na pon-tone u Rajevu selu dopremane kamionima iz Vukovara.

Opadanjem vodostaja rijeke Save smanjivala se i dubina vode na ulicama Rajeva sela te je prevoženje Jumbo vre a do mjesta ugradnje postalo otežano. Dužina transporta od mjesta gdje su se vre e utovarale na vojne pontone do mjesta ugradnje iznosila je cca 600 meta-ra. Povla enjem vode prekinulo se s dovože-njem materijala vodenim putem te je nužno bilo izgraditi pristupni put uz privremni nasip po raskvašenom terenu u dužini od 400 me-tara. Ovaj pristupni put koristiti e se kasnije kod izvo enja radova sanacije probijenog na-sipa. Preostale Jambo vre e i drugi materijal ugra eni su suhozemnim putem preko izgra-enog servisnog puta uz zagat.

Po završetku izgradnje privremenog zagata, odnosno prednasipa, pristupilo se crpljenju vode iz gra evne jame na proboju, koje je još u tijeku. Slijede e aktivnosti u svezi s probo-jem u Rajevu selu odnose se na zapunjavanje gra evne jame šljunkom, na izvedbu injek-cijske zavjese i glinenog ekrana ispod tijela

nasipa, te na izgradnju nasipa od glinovitog materijala.

Pripremne aktivnosti na izgradnji nasipa na proboju i sanaciji odrona nasipa kod Ra inovaca

Proboj nasipa kod Ra inovaca dogodio se 17.05.2014. godine u 15:12 sati na stacio-naži nasipa km 2+940 do 3+023 (r.km Save 215+808) u dužini 83 m, mjerno u visini krune.

Nakon proboja izvršena su sva potrebna ge-odetska snimanja, mjerenja i pripremne ak-tivnosti za izgradnju privremenog nasipa (prednasip) na mjestu proboja. Snimanjem je uo eno da je na mjestu proboja ostao prag od nasipa u visini 1-1,5 metar po cijeloj širini proboja.

Obilaskom terena od strane inženjera Hrvat-skih voda uo eno je da bi izgradnja zagata na na in kako je to obavljeno u Rajevu selu bila vrlo zahtjevna i neracionalna. Rije je o zaga-tu dužine oko 200 m, na lokaciji potopljenoj vodom dubine ve e od 2 m. Zato je donijeta odluka o žurnoj evakuaciji voda iz zaobalja, kako bi se stvorili uvjeti za izvo enje zagata

1 Otjecanje vode iz poplavljenog podru ja u Ra inovcima, nakon iskopa kineta na samom mjestu proboja

2 Punjenje jumbo vre a za izgradnju prednasipa u Rajevom Selu

111111111111 222222

Zamjenik generalnog direktora Zijah Mahmutspahi u obilasku podru ja

Izgradnja pristupnog puta do mjesta proboja nasipa u Ra inovcima

Jumbo vre e obložene su s obje strane manjim vre ama, uzvodna strana obložena PVC folijom

I 57 I


SLIKE

Mile Kunac, dipl. ing. građ.

od eli nih talpi, koje e ujedno biti i dio ko-na noga rješenja zatvaranja proboja.

Kota krune nasipa kod proboja u selu Ra i-novci je 85,86 m.n.m. dok je kota zagata koji se formira od pobijenih talpi, u dužini od 120 m, 84,00 m.n.m., što je za 2,0-3,0 m iznad okolnoga terena na mjestu proboja. Za zagat e se koristiti eli ne talpe dužine 12 metara

koje e se pobijati u zemlju u dubini od cca 9,0-9,5 metara, dok e preostali dio od 2,5-3,0 m imati funkciju zagata kojim se sprje a-va ulazak vode u zaobalje, a ujedno se ostva-ruju pretpostavke za sanaciju proboja.

Za potrebe dogradnje nedostaju eg pristu-pnog puta do mjesta proboja nasipa obavlje-na su odgovaraju a snimanja, a potom je pri-stupljeno stabilizaciji pristupnoga puta mjestu proboja, pri emu su dodatni problem inile vode koje su, prema proboju, dolazile s pod-ru ja isto noga Srijema. Prilikom evakuacije vode iz zaobalja nužno je bilo na initi pro-kope pristupne ceste do crpne stanice Te a, uklanjanje nanosa iz kanala Te a koji je zapu-njen materijalom od proboja nasipa, te izvesti iskope kineta na samom mjestu proboja kako

bi bilo mogu e vodu iz zaobalja evakuirati po-novo u korito Save.

U me uvremenu je na CS Te a, uz iš enje postrojenja i stavljanjem u funkciju teglice (sifona), omogu eno povremeno pražnjenje vode iz korita Te e, ime su se stvorili uvjeti za izvedbu talpi na proboju. Stvaranje uvjeta za istjecanje vode iz zaobalja trajalo je sveu-kupno 30 dana uz korištenje plovnoga bagera (Watermaster).

U me uvremenu je dovršena pristupna cesta do proboja u dužini od cca 600 m i plato na mjestu proboja koji je potreban za manevri-ranje dizalice s prate im opremom kojom e se pobijati talpe.

U izgradnju pristupnog puta utrošeno je 1.600 m³ kamenog materijala i 2.400 m² ge-otekstila TIP 500. Pobijanju talpi, ija ukupna neto površina iznosi 1.440 m2, pristupilo se 28.06.2014., s planiranim rokom završetka u trajanju od desetak dana.

Opisane aktivnostu sastavni su dio pripremnih radova koji predhode izgradnji nasipa na mje-stu proboja i sanaciji odrona nasipa u Ra i-novcima.

3 Povla enjem vode bilo je nužno izgraditi pristupni put uz privremni nasip

4 Dovršena dionica izgra enog prednasipa Rajevo Selo

3333333333333333333333333333333 44444

Izgradnja prednasipa u Rajevom Selu, u tijeku i nakon dovršetka Cijeli nasip umotan je u geotekstil i obložen s glinovitim zemljanim materijalom

Crpilište Gunja nakon poplava

I 58 I

HRVATSKE VODE I Osiguranje pitke vode na poplavljenim područjima

Visoki vodostaj rijeke Save izazvao je proboj obrambenog nasipa i poplavu naselja u op-inama Drenovci, Gunja i Vrbanja. Neka nase-

lja u potpunosti su poplavljena (Rajevo Selo, Gunja, Ra inovci), neka djelomi no ( uri i, Strošinci, Posavski Podgajci), a dio naselja nije poplavljen (Vrbanja, Soljani, Drenovci). Za us-postavljanje normalnog stanja i povratak sta-novništva trebat e dosta vremena i nov anih sredstava. Jedan od prvih preduvjeta bit e sanacija komunalne infrastrukture, gdje osigu-ranje sigurne i redovite vodoopskrbe mora biti jedan od prioriteta.

Postoje e i planirano stanje vodoopskrbe prije poplave

Prije nekoliko godina vodoopskrba svih naselja poplavom zahva enog i ugroženog podru ja

OSIGURANJE PITKE VODE NA POPLAVLJENIM PODRUČJIMA Ivan Kolovrat, dipl. ing. građ.

Jedan od prioritetnih zadataka i prvih preduvjeta povratka stanovništva u poplavljena naselja je osiguranje sigurne i redovite vodoopskrbe.

rješavana je lokalno, stvaranjem zatvorenih lo-kalnih sustava s pripadaju im vodozahvatima u vidu bušenih zdenaca, s direktnim tla enjem u lokalne vodovodne mreže.

Zbog loše kvalitete vode i nedovoljnih kapaci-teta, ovakvo stanje pokazalo se trajno neodr-živim te je usvojena koncepcija Regionalnog vodoopskrbnog sustava Isto ne Slavoni-je (RVSIS). Tako je izgra eno vodocrpilište ''Isto na Slavonija'' na koje su neka od naselja na ugroženom podru ju spojena, uz napušta-nje lokalnih vodocrpilišta (Županja, Bošnjaci, Posavski Podgajci, Rajevo Selo). Za ostala na-selja još nisu stvoreni svi preduvjeti priklju e-nja na Regionalni sustav te su prije poplave i dalje funkcionirala lokalna vodocrpilišta (Vr-banja-Soljani, Strošinci, Drenovci, Ra inovci-

uri i, Gunja). Osim projekata Regionalnog

I 59 I


šenja (kopani bunari i hidroforska postrojenja) mora se napustiti (zbog rizika od zaga enja) uz osiguranje priklju aka na javni sustav vo-doopskrbe.

Ove aktivnosti nije mogu e riješiti u kratkom roku te je potrebno de nirati dio interven-tnih mjera za osiguranje osnovnih uvjeta vodoopskrbe stanovništva, kao preduvjeta što skorijeg povratka. Postoje a izgra enost RVSIS omogu uje priklju ak dijela naselja predmetnog podru ja, uz odre ene interventne zahvate.

Interventne mjere u vodoopskrbi uzrokovanih poplavom

Interventne mjere imaju za cilj osposobiti po-stoje e vodoopskrbne sustave za opskrbu teh-nološkom vodom na hidrantima za pranje uli-ca, ku a i drugih objekata. U ovoj fazi opskrba pitkom vodom bi se vršila putem auto-cisterni. Ove interventne mjere su u cjelosti reali-zirane.

U drugoj fazi interventnih mjera e se raditi ku ni priklju ci, sukcesivno povratku stanov-nika u svoje domove. Voda iz vodovoda e biti pitka kada se ostvare minimalni uvjeti, odno-sno kada se priklju i minimalan broj stanov-nika za redovitu opskrbu vodom. Dinamika realizacije ove faze ovisi o dinamici povratka stanovnika u svoje domove.

Uz odgovaraju e interventne mjere dio naj-ugroženijih naselja (Gunja, Rajevo Selo-Pa-dež) mo i e dobiti vodu iz Regionalnog susta-va. Tako e naselje Gunja mo i dobiti vodu iz smjera Rajevog Sela ugradnjom hidrostanice za

vodoopskrbnog sustava, kojim se rješava kva-liteta vode i potkapacitiranost postoje ih vodo-zahvata, na cijelom ovom, pa i širem podru ju, planirana je i rekonstrukcija postoje e vodo-vodne mreže u sklopu lokalnih vodovodnih mreža, koje su starosti ve e od 20 i 30 godina. Naime, veliki problem ovih vodovodnih mreža leži u kvaliteti vodoopskrbnih cjevovoda, pa je rekonstrukcijom planirana kompletna zamjena postoje ih vodoopskrbnih cjevovoda novim, uz kompletnu zamjenu vodovodnih priklju aka ko-risnika, uklju ivo i postoje a vodomjerna okna.

Glavni razlozi za potrebnu planiranu rekonstrukciju su sljede i:

Loša kvaliteta ugra enih cijevi – ve i dio lo-kalnih vodovodnih mreža su gra ene od PVC cijevi NP-6 bara, kojima je vijek trajanja prošao;

Ratne okolnosti, u kojima je dio vodoopskrb-nih sustava bio okupiran i nije adekvatno održavan;

Loša kvaliteta postoje ih vodovodnih priklju-aka, iji su priklju ni cjevovodi tako er do-

trajali;

Dotrajalost i „curenje“ postoje ih fazonskih komada i armatura za kontrolu i održavanje vodovodnih mreža. Naime, upitna je mo-gu nost regulacije na postoje im zasunima u zasunskim komorama, kao i izmuljivanje i odzra ivanje postoje ih vodovoda;

Postojanje tzv. „crnih“ priklju aka, izvedenih naro ito u naseljima koja su bila okupirana, bez mogu nosti mjerenja utroška vode;

Neadekvatna protupožarna zaštita, gdje je ve ina hidranata izvedena kao podzemni hi-dranti, upitne ispravnosti, uz potkapacitira-nost dijela cjevovoda (presjeci manji od DN 100 mm).

Sve ovo za posljedicu ima velike gubitke vode, koji su u prosjeku ve i od 50%.

Manji dio projekata rekonstrukcije na poplav-nom podru ju je pripremljen (dio naselja Vrba-nja, Drenovci, Gunja), a manji dio je i realizi-ran (dio naselja Drenovci i Gunja). Od novijih vodovodnih mreža na ovom podru ju ine vo-dovodne mreže naselja Soljani (op ina Vrba-nja) te naselja Rajevo Selo i Posavski Podgajci (op ina Drenovci). Za druge vodovodne mreže (Gunja-ve i dio, Vrbanja-dio, Strošinci, Ra i-novci, uri i) ne postoji izra ena dokumenta-cija za potrebne rekonstrukcije.

Stoga, kona no rješenje ovih problema u vo-doopskrbi, osobito izazvanih poplavom, pred-stavlja završetak svih planiranih objekata Regionalnog vodoopskrbnog sustava na ovom podru ju, uz potrebne rekonstrukcije lokalnih vodovodnih mreža uklju uju i i kom-pletne vodovodne priklju ke. Osim toga na predmetnom podru ju veliki dio lokalnih rje-

Poplavljeno vodobrojilo u oknu

I 60 I

HRVATSKE VODE I Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

povišenje tlaka, te izgradnjom magistralnog cjevovoda promjera 200 mm dužine 3,7 km. Naselje Rajevo Selo-Padež je spojeno na RVSIS, uz ograni eno korištenje vode za pi e do izgradnje VS-CS Drenovci. Sva doma in-stva u ovim naseljima morat e se priklju iti na javni vodoopskrbni sustav uz napuštanje lokalnih rješenja (kopani zdenci i hidroforska postrojenja).

Naselja Ra inovci, uri i i Strošinci ne mogu se priklju iti na Regionalni sustav dok se ne izgradi potrebna mreža glavnih i ma-gistralnih cjevovoda. Lokalna vodocrpilišta su devastirana u poplavama i mogu se in-terventno sanirati, ako nije došlo do zaga e-nja uslijed poplave. Ovo rješenje je upitno i stvara dodatne troškove, ali je trenutno je-dino mogu e.

U ovim naseljima je potrebno isprati i dezin- cirati postoje e vodovodne mreže, o istiti zasunske komore, provjeriti opremu i stanje hidrantske mreže. Tako er je potrebno pre-gledati sve ku ne priklju ke i sanirati vodo-mjerna okna i opremu u njima.

Trajno rješenje vodoopskrbe

Trajno rješenje vodoopskrbe na poplavljenom podru ju mogu e je provesti u dvije etape:

ETAPA I

Završetak svih objekata Regionalnog vo-doopskrbnog sustava Isto ne Slavonije i pri-klju ak svih naselja na isti

ETAPA II

Rekonstrukcija preostalih vodovodnih mre-ža naselja poplavljenog podru ja, uklju ivo i postoje e vodovodne priklju ke

Za ETAPU I postoji projektna dokumentacija i ve i dio potrebnih dozvola, dok za ETAPU II projektna dokumentacija nije izra ena, odno-sno postoji za samo manji dio cjevovoda u Vr-banji i Drenovcima.

Trajno rješenje-Regionalni vodoopskrb-ni sustav isto ne slavonije je u pripremi za apliciranje prema fondovima EU što se o ekuje krajem ove ili po etkom idu e go-dine.

Ošte eno vodobrojilo u poplavi

SLIKE

Ivan Kolovrat, dipl. ing. građ.

I 61 I


MINISTARSTVO ĆE VRATITI POLJOPRIVREDU I STOČARSTVO U POPLAVLJENU ŽUPANJSKU POSAVINU

Miroslav Kuskunović, glasnogo-

vornik Ministarstva poljoprivrede

Zvjezdana Blažić, pomoćnica

ministra

dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl, dr.

vet. med., pomoćnica ministra

Hrvoje Horvat, dr. med. vet.,

Savjetodavna služba

Od prvog dana Ministarstvo poljoprivrede je sa svim svojim prate im Agencijama i službama bilo prisutno na terenu te aktivno sudjelovalo u izvla enju stoke, pomaganju u njihovom smještaju te osiguravanju hrane.

Uvod

Razmjeri štete u poljoprivredi i sto arstvu nakon katastrofalne poplave u županjskoj Posavini još uvijek se zbrajaju i znat e se tek nakon što sve štete budu prijavljene i obi e se kompletan teren. Iako se štete još uvijek zbrajaju Ministarstvo poljoprivrede je promptno donijelo niz odluka, uredbi i mjera kojima se željelo pomo i poljoprivrednicima na poplavljenom podru ju. Svjesni smo da je na podru ju županjske Posavine, poljo-privreda jedna od najvažnijih djelatnosti, te da je gubitak usjeva, stoke i mehanizacije ogroman problem za koji e trebati duže vre-mensko razdoblje povratka na staro. Namje-ra Ministarstva je maksimalno nadoknaditi izgubljeno i u tom smislu emo uz naše po-ljoprivrednike biti dok taj cilj ne dostignemo.

Od prvog dana Ministarstvo poljoprivrede je sa svim svojim prate im Agencijama i služ-bama bilo prisutno na terenu te aktivno su-djelovalo u izvla enju stoke, pomaganju u njihovom smještaju te osiguravanju hrane. Sve nas je iznenadila ogromna solidarnost poljoprivrednih proizvo a a koji su prisko ili u pomo i organizirali dostavu hrane, te svih onih koji su ponudili svoje farme da se na njima smjesti evakuirana stoka. Uz po etnu neorganiziranost, koja je u ovako teškim ka-tastrofama uvijek prisutna, u samo nekoliko dana smo postavili sustav kako bi imali kom-pletnu kontrolu – od broja stoke, njezinog zdravstvenog stanja, na ina ishrane, na ina na koji e se vratiti kad se situacija smiri i dr.

S druge strane, putem satelitskih snimaka na dan 21. svibnja (kada je bio najkriti niji dan poplava), izradili smo i kompletnu ana-lizu poplavljenih površina, te broj gospodar-stava koja su ošte ena gubitkom usjeva. Sve je javno i transparentno objavljeno. Odmah se pristupilo i analizi tla kako bi se utvrdilo je li zemlja kontaminirana uslijed nanošenja raznih otpadnih voda. Isto tako angažirana je i tosanitarna inspekcija i savjetodavna služba kako bi se utvrdilo stanje usjeva i da li su se pojavile bolesti na njima.

Odlukama je de nirano na koji e se na in osigurat naknada štete za uginulu stoku (u naravi ili novcu), sjeme, mineralno gnojivo i gorivo za ponovnu sjetvu kao i otpis za-kupnine i naknada te koncesije za korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu Repu-blike Hrvatske.

Obzirom na razmjere štete u poljoprivredi stupili smo u kontakt sa EK kako bi promi-jenili Program ruralnog razvoja 2014-2020 na na in da se ve od jeseni raspiše mje-ra 5 (Obnavljanje poljoprivrednog potenci-jala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim doga ajima). Ova e mje-ra biti raspisana prije službenog odobre-nja Programa od strane EK ime emo biti u mogu nosti nancirati obnovu narušenog poljoprivrednog potencijala (nabava stoke, poljoprivredna mehanizacija, gospodarski objekti, nasadi i dr.).

Pregovore smo zapo eli odmah po nastanku elementarne nepogode te smo dobili podrš-

Na gotovo 400 farmi je zbrinuta stoka s poplavnog podru ja. Foto: Hrvoje Horvat

I 62 I

HRVATSKE VODE I Ministarstvo će vratiti poljoprivredu i stočarstvo u poplavljenu županjsku Posavinu

ku EK u nastojanjima ublažavanja nastalih šteta. Europska Komisija je bila izrazito za-dovoljna našom inicijativom i prijedlozima koje smo im dali, te e sa svoje strane mak-simalno olakšati provedbu ovakvog našeg prijedloga, a sve kako bi što je više mogu e ublažili posljedice ove nemile situacije.

Ministarstvo poljoprivrede je poduzelo i odre ene korake u olakšavanju nancijskih obveza stanovnicima poplavljenih podru ja, pravnim i zi kim osobama. Smanjena je naknada za korištenje prava lova za državna lovišta koja zbog poplave nisu mogla koristiti svoje pravo sukladno ugovoru, dok su ribari na Savi registrirani na poplavljenom podru -ju oslobo eni pla anja naknade za obavlja-nje gospodarskog ribolova. Donesena je i odluka o otpisu zakupnine i naknada te kon-cesije za korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. Dodatno, u postupku donošenja su oslobo enja od pla-anja Naknade za ure enje voda, Naknade

za korištenje voda i Naknade za zaštitu voda kao i Naknade za op ekorisne funkcije šuma.

Pred nama je još veliki posao, a o svemu što emo poduzimati javnost e biti upoznata na

vrijeme. Kako bi cijelo vrijeme bili uz naše poljoprivrednike. Nakon raspuštanja Glavnog stožera RH smještenog u Županji, odlukom ministra dogovoreno je da svakodnevno net-ko od pomo nika ministara, na elnika sektora ili ravnatelja Agencija bude prisutno u Stožeru te aktivno rješavaju probleme. Na ovaj na in želimo pokazati našu volju da vratimo u sela županjske Posavine život i poljoprivredu.

Procjene šteta na poljoprivrednim usjevima i sto nom fondu

U cilju brže sanacije i normalizacije života u Vukovarsko-srijemskoj županiji pokrenut je niz aktivnosti te su nakon prvih preliminar-nih procjena štete pokrenute aktivnosti na detaljnijem utvr ivanju razmjera štete u po-ljoprivredi.

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je analizu poplavljenih površina na podru ju županjske Posavine temeljem satelitskih snimki na dan 21. svibnja 2014. godine.

Pojedina no po svim mjestima u spomenu-te tri op ine poplavljene su sljede e površine upisane u ARKOD: Rajevo Selo – 1.442,56 ha, Gunja – 1.826,59 ha, uri i – 675,89 ha, Strošinci – 1.280,76 ha, Ra inovci – 1.518,40 ha, Drenovci – 211,81 ha, Posavski Podgajci -536,72 ha te Soljani 361,40 ha.

Na poplavljeni površinama najviše je bilo zasi-jano pšenice, kukuruza i soje.

Na podru ju Op ina Drenovci, Gunja i Vrbanja poplavljeno je 588 poljoprivrednih gospodar-stva (PG) s katastarskim esticama upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poplav-ljenost tih površina kre e se u širokom postot-ku od 0,07 % do 100 %. Pri tome od ukupnog broja PG najve i broj ima poplavljeno 100% površina, odnosno 431 PG, dok daljnjih 100 PG ima poplavljeno više od 50% površina.

Na temelju ovih podataka izvršena je i procje-na direktnih nastalih šteta od poplave na poljo-privrednim usjevima na podru ju Vukovarsko srijemske županije koje se procjenjuju do 60 milijuna kuna.

Općina/grad

Poljoprivredna

površina

u Arkodu (ha)

Poplavljena

poljoprivredna

površina

u Arkodu (ha)

Postotak poplavljenih

poljoprivrednih

površina

u Arkodu (ha)

DRENOVCI 9.363,31 4.385,37 46,84 %

GUNJA 1.826,60 1.826,59 100,00 %

VRBANJA 7.733,36 1.642,16 21,23 %

UKUPNO 18.923,27 7.854,12 41,51 %

Tablica 1: Temeljem satelitskih snimki na dan 21. svibnja 2014. godine dane

su poplavljene polj. površine na području općina Gunja, Vrbanja i

Drenovci

Procjena direktnih nastalih šteta od poplave na poljoprivrednim usjevima na podru ju Vukovarsko srijemske županije iznosi do 60 milijuna kuna. Foto: Nenad Reberšak

I 63 I


Uz štete na usjevima na podru ju Vukovarsko srijemske županije zna ajne štete nastale su i na sto nom fondu. Prema dosadašnjim poda-cima koji se izravno prikupljaju na terenu od strane veterinarskih službi koje rade na priku-pljanju i zbrinjavanju uginule stoke sa danom 15. 6. 2014. godine evidentirano je uginulih 320 goveda, 657 svinja, 9.625 komada pera-di, 729 ovaca i koza te 57 p elinjih zajednica. Nastala šteta prema broju uginule stoke procje-njuje se na oko 3,6 milijuna kuna.

Kako u ovu procjenu nisu uklju ene štete na gospodarskim objektima, uništenoj sto noj hrani i mehanizaciji, troškovi izmještanja stoke i hranidbe, koja e se u daljem postupku utvr-ivati, isto e podi i razinu direktnih šteta u

poljoprivredi zna ajno iznad prvih procjena od 100 milijuna kuna.

U cilju što brže normalizacije života i povratka ljudi u njihove domove te osiguranja nastavka gospodarskih djelatnosti na ovim podru jima Vlada Republike Hrvatske u prvom koraku je donijela je na sjednici 22. svibnja 2014. godine tri Odluke kojima se na podru jima pogo enim poplavom:

1. otpisuje dio zakupnine, naknade za dugogo-dišnji zakup, naknade za dugogodišnji zakup za ribnjake i naknade za koncesiju za poljo-privredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske;

2. uspostavlja sustav pomo i poljoprivrednim proizvo a ima za izgubljeni sto ni fond

3. uspostavlja sustav pomo i poljoprivrednim proizvo a ima za provedbu naknadne sjetve za 2014. godinu

Ovim odlukama osigurati e se nadoknada šte-te u naravi ili novcu poljoprivrednim proizvo-a ima za uginulu stoku, nov ana sredstva ili

repromaterijal (sjeme, gorivo i mineralno gno-jivo) potreban za provedbu naknadne – ponov-ljene sjetve na površinama koje su uništene u poplavi te otpis zakupnine, naknada i konce-

Konji koji su tri dana bili zarobljeni u vodi, spašeni su i vra eni vlasniku. Foto: Nenad Reberšak

Od 7.074 evidentiranih svinja u poplavnom podru ju prema JRDŽ-u na dan 18.5.2014. spašeno je 5.207 svinja. Foto: Nenad Reberšak

sija po Zakonu o poljoprivredom zemljištu za korišteno poljoprivredno zemljište i ribnjake u vlasništvu države u dijelu prihoda Državnog prora una.

U sklopu sa aktivnostima oko evidentiranja i procjene šteta na poplavljenim podru jima e u slijede im danima iza i mješovita Komisija (sastavljena od predstavnika Ministarstva po-ljoprivrede, državnog Povjerenstva za procje-nu šteta te predstavnika jedinica lokalne sa-mouprave) koja e obi i i rubne površine koje su potencijalno bile poplavljene zbog zaobal-nih voda kako bi se dodatno utvrdili stvarni razmjeri štete i na tim usjevima te kako bi se izbjegle mogu e neopravdane prijave šteta.

Zada e i aktivnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane

Ve prije proglašenja katastrofe odnosno ve od 18.05. godine Veterinarska inspekcija, zajedno s veterinarskom službom i lokalnim kriznim stožerom bila je aktivno uklju ena i koordinirala je evakuiranje i spašavanja ži-vih životinja koje su lutale okolnim podru -jem ili su ostale zato ene u svojim objektima jer ih vlasnici spašavaju i vlastiti život nisu imali vremena spasiti. Tih prvih sati bilo je iznimno važno brzo reagirati i prona i kami-one za prijevoz životinja u sigurne objekte- farme i tamo ih smjestiti.

Nakon smještaja životinja na sigurno i vete-rinarskog pregleda odmah po dovozu živo-tinja pojavila se potreba i za hranom, te je Ministarstvo poljoprivrede odmah zapo elo s organiziranjem odvoza donirane hrane za životinje u nove i sigurne objekte.

Od tog broja spašeno je 9.148 životinja (od ega je 1.084 goveda, 5.207 svinja, 80 konja,

568 ovaca i koza, 2.205 komada peradi, 4 ku-ni a) evidentiranih do 16. lipnja 2014. godine.

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Mi-nistarstva poljoprivrede izdala je od po etka

I 64 I


Općina Mjesto Broj gospodarstavaBroj registriranih životinja po vrstama

Goveda Konji Ovce Svinja Perad

GUNJA Gunja 130 324 12 218 488 5036

DRENOVC

Drenovci 143 571 3 131 2204 1751

Račinovci 67 189 6 − 1267 914

Rajevo Selo 62 1936 − 84 503 894

Posavski Podgajci 101 106 14 − 1577 1066

Đurići 32 95 9 − 479 515

VRBANJA Strošinci 54 64 5 20 556 547

UKUPNO 589 3285 49 1151 7074 10663

Tablica 2: Broj registrirane stoke prema bazi podataka JRDŽ na dan 18.05.2014. na poplavnom području

proglašenja katastrofe za podru je Vukovar-sko srijemske županije brojne upute o po-stupanju i koracima iz preventivnih razloga, vlasnicima životinja koje su svakodnevno objavljivani kroz medije a radi pove anog rizika te opasnosti od pojave zaraznih i na-metni kih bolesti životinja.

Zbrinjavanje uginulih životinja

Nakon što je ve ina životinja zbrinuta, zapo-ela je odmah i sanacija poplavljenih podru -

ja, na na in da se pristupilo uklanjanu uginulih životinja. Tako je angažirana koncesionirana tvrtka Agroproteinka koja je aktivirala proce-duru za krizna stanja koja se sastoji od poja a-nih veterinarsko – zdravstvenih mjera svakod-nevnim sakupljanjem lešina sa tri specijalna teretna vozila sa voza ima, te dva spremnika od 20 kubika.

Prema podacima kojima raspolažem vete-rinarska inspekcija do 16.06.2014. godine, ukupni broj uginulih životinja, razli itih vrsta je 11.580 te su sve neškodljivo uklonjene.

Sakupljeno je ukupno je 266.406 kg nu-sproizvoda koji nisu za prehranu ljudi (u ovu koli inu pribrojena je i velika koli ina mesa i proizvoda od mesa iz hladnjaka vlasnika ku a na poplavljenom podru ju). Zbog poja-ve truležnih procesa na lešinama donesena je procedura za postupanje prilikom zakapa-nja na licu mjesta nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi katego-rije 1 i 2 pod nadzorom veterinara i veteri-narskih inspektora.

Do 16.06.2014. godine, ukupni broj razli itih uginulih životinja iznosio je 11.580. Foto: Nenad Reberšak

Donirana „spalionica nusproizvoda“ tvrtke iz Velike Britanije, smještena je u Drenovcima (Hrvatske šume) a koristi se radi saniranja poplavljenog podru ja. Foto: Brankica Capek

U evakuaciji životinja i sakupljanju uginulih životinja pomogla je i Hrvatska vojska, koja je uspijevala riješiti i esto puta nemogu e situacije, te Gorska služba za spašavanje, brojni volonteri i civilna zaštita.

I 65 I


Cijepljenje i ozna avanje pasa

Sukladno Odluci ministra od 26.05.2014. go-dine provedena je mjera cijepljenja i ozna-avanja pasa na podru ju op ine Drenovci,

Gunja i Vrbanja, koja je završila s 6.06.2014. godine. Mjere su se nancirale iz državnog prora una.

Uz veliku pomo volontera raznih Udruga za zaštitu životinja izvršeno je i spašavanje ku nih ljubimaca. Prema dostupnim podaci-ma u skloništima i kod privremenih udomite-lja bilo je zbrinuto oko 600 pasa.

Na punktovima u mjestima uspostavljene su dezinfekcijske barijere za

kontrolu prolaza vozila i ljudi. Foto: Nenad Reberšak

Savjetodavna služba uključila se u pomoć Savjetodavna služba uklju ila se u pomo poplavljenom podru ju u prvim satima kriznog stanja kroz pomo u izvla enju stoke, rad na nasipima, obilježavanju šum-skih puteva za evakuaciju i ostalim aktivnostima koje su bile klju ne za sam po etak spašavanja ljudi i živo-tinja.

Odmah nakon što je evakuacija završena aktivnosti su orjentirane na pomo pri smještanju i ishrani izmje-štenih životinja. Životinje su smještene na brojnim lo-kacijama po cijeloj Vukovarsko-srijemskoj županiji, u

jednom trenutku na gotovo njih 400. U koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede Savjetodavna služba pro-vela je obilazak terena pri emu su se dodatno anga-žirali kolege iz Osje ko-baranjske, Brodsko-posavske županije te djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Ukupno 12 djelatnika Savjetodavne službe te 7 djelatnika HPA. Ukupno možemo re i da je u vrlo krat-kom vremenu postavljen sustav koji se unato broj-nim lokacijama, brojnim vrstama i kategorijama stoke, brojnim logisti kim problemima i preprekama uspješno održava.

Mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

Sukladno Odlukama ministarstva poljoprivre-de od 23.05.2014. godine i od 30.05.2014. provodi se dezinfekcija i deratizacije gospo-darskih i stambenih objekata na podru ju Vukovarsko srijemske županije. Obzirom na proglašenu opasnost od epidemija od stra-ne ministarstva zdravlja, a u svrhu zaštite zdravlja ljudi i životinja i sprje avanja širenja uzro nika bolesti u podru jima izvan poplav-ljenog potrebno je bilo provoditi poja anu dezinfekciju. Osim toga Veterinarska služba organizira, provodi i nadzire dezinfekciju vo-zila, osoba i pribora na kontrolnim to kama u poplavljenom podru ju.

Sukladno Odlukama ministarstva poljopri-vrede od 29.05.2014. i 30.05.2014. godine provodile su se preventivne mjere dezinfek-cije osoba i vozila na grani nim prijelazima sa susjednim državama, na ukupno 13 prije-laza (8 sa Srbijom i 5 s Bosnom i Hercegovi-

U skloništima i kod privremenih udomitelja bilo je zbrinuto oko 600 pasa. Foto: Nenad Reberšak

I 66 I


nom). Sa danom 16.06.2014. godine ukida se mjera dezinfekcije na grani nim prijelazima prema Srbiji, a smanjena ostaje prema BiH.

Veterinarski pregledi gospodarstva

Sukladno Odluci ministra od 23.05.2014. u tijeku je provedba poja anog veterinarskog pregleda gospodarstava u Vukovarsko-sri-jemskoj županiji kao i na gospodarstvima izvan županije gdje su smještene životinje s poplavom ugroženog podru ja. U ovom tre-nutku obavljeni su pregledi na 607 gospo-

darstava, od ega je 165 gospodarstava na kojima su zbrinute životinje. Nakon provede-nog veterinarskog pregleda gospodarstava, izvršene deratizacije i dezinfekcije te procjene statike gospodarskih objekata od strane Mini-starstva graditeljstva i prostornog ure enja, mogu e je izvršiti povrat životinja, uz pret-hodnu najavu veterinaru kako bi se osigurala potrebna dokumentacija za životinje.

Angažirane snage

Svakodnevno je na terenu bilo angažirano do 40 veterinara kao i tehni kog osoblja ve-terinarske stanice Županja d.o.o., Vukovar i Osijek te 4 veterinarska inspektora, koje je djelovalo na više podru ja rada – održa-vanje dezinfekcijskih barijera, sudjelovanje u timovima radi izvla enja i evidentiranja uginulih životinja i organiziranju izvla enja živih životinja kao i na dezinfekciji grani nih prijelaza.

Vremensko trajanje sanacije od poplave za-po elo 18.05.2014. godine i trajati e sve do završetka provo enja mjera odre enih Odlukama ministra i Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane kao i kontrola njihovog provo enja od strane veterinarske inspekcije Uprave za veterinarstvo.

Kontinuirano pra enje doga anja na terenu. Foto: Hrvoje Horvat

Veterinarska služba priprema se za terenski obilazak. Foto: Brankica Capek

I 67 I


PROCJENA ŠTETA I SANACIJA ZGRADA

Kristina Blagus, novinarka

Po završetku o evida znat e se razmjeri štete, znat e se broj gra evina

koje e se mo i obnoviti i onih koje e se morati ukloniti

i sagraditi nove, te e se potom pristupiti izradi plana sanacije.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure-enja aktivno se uklju ilo u saniranje poslje-

dica uzrokovanih poplavama u isto noj Sla-voniji te je predstavilo i poduzelo aktivnosti kako bi se pomoglo gra anima na poplav-ljenim podru jima i ubrzao njihov povratak ku ama. Prema hodogramu, prvo su osigu-rani sanitetski uvjeti za nesmetan o evid na terenu i procjenu štete, što zna i da je uklo-njen mulj i uginule životinje. Gra evinska inspekcija je odmah po mogu nosti pristupu zgradama, obavila preliminarni nadzor me-hani ke otpornosti i stabilnosti zgrada, kako bi upozorili na one po život opasne. To još uvijek ne zna i da e se te zgrade morati rušiti. Gra evinska je inspekcija od po etka nadzora mehani ke stabilnosti i otpornosti poplavljenih zgrada na podru ju Vukovarsko-srijemske županije tj. od 29. svibnja 2014. do 17. lipnja, ozna ila opasnima 596 zgrada. U naselju Ra inovci 174 zgrade ozna ene su opasnima, u naselju Strošinci njih 9, u nase-lju Posavski Podgajci ozna ena je 1 zgrada, u Rajevom Selu ozna eno je 125 zgrada, u

uri ima 1, a u Gunji 286. Nakon ovih pre-duvjeta, stru ne ovlaštene osobe krenule su u procjene ošte enja zgrada na poplavlje-nom podru ju, za iju obnovu su de nirana tri kriterija. Prvi kriterij odnosi se na zgrade koje e se mo i obnoviti ili popraviti, te uko-liko se vlasnik složi, država e objekt popra-viti o svojem trošku. Drugi kriterij vrijedi za zgrade za koje stru njaci ocijene da nisu za stanovanje i da popravak nije mogu ili ra-cionalan, takve zgrade e se morati srušiti i sagraditi nove. Tre a pak mogu nost je da se vlasnicima ukoliko to žele, isplate nov ana sredstva u procijenjenoj vrijednosti zgrade. Ovi kriteriji e biti dodatno detaljno pojaš-njeni u programu koje izra uje ministarstvo,

a ija je osnova doneseni Zakon o saniranju posljedica katastrofe na podru ju Vukovar-sko-srijemske županije.

Po završetku o evida znat e se razmjeri šte-te, znat e se broj gra evina koje e se mo i obnoviti i onih koje e se morati ukloniti i sagraditi nove, te e se potom pristupiti izra-di plana sanacije. Ministarstvo ima osigurana sredstva za sve navedene radnje jer je Zako-nom o postupanju s nezakonito izgra enim zgradama (NN 86/12,143/13) predvi eno da se sredstva od naknade mogu utrošiti za sanaciju prostora te stoga ne e biti razloga za odlaganjem bilo koje od predvi enih ak-tivnosti.

Dio štete mo i e se sanirati sredstvima iz fondova Europske unije i to se prvenstveno odnosi na obnovu komunalne infrastrukture. Obnova obiteljskih ku a ne može ra unati na ta sredstva. Ona e se mo i pokriti sredstvi-ma iz naknade za ozakonjenje nezakonito izgra enih zgrada.

Poruka je Ministarstva da je Hrvatska poka-zala dobru organiziranost i vrlo veliku osjet-ljivost za ljude zahva ene ovom katastrofom, a Ministarstvo se u ovu veliku akciju uklju-uje u okviru svoje nadležnosti, iskustava

i stru nih znanja. Iskustva koja su stekli u obnovi nakon rata iskoristit e da što prije i na što kvalitetniji na in osiguraju siguran povratak stanovništva svojim ku ama.

Razorna snaga vode u potpunosti je uništila ku u u Rajevom Selu. Foto: Mile Kunac

Nakon pregleda gra evinske inspekcije zgrada je ozna ena kao opasna po život, Gunja. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

I 68 I

HRVATSKE VODE I Sanacija poplavljenih područja − kamo sa 117.000 m3 otpada

SANACIJA POPLAVLJENIH PODRUČJA − KAMO SA 117.000 M3 OTPADA

Nakon povla enja vode s poplavljenih pod-ru ja procijenjeno je da e ostati oko 117.000 m3 otpada kojeg je potrebno sanirati, a za provo enje sanacije Ministarstvo okoliša je putem Fonda za zaštitu okoliša (FZOEU) osi-guralo 50 milijuna kuna. Sanaciju provode ovlaštene tvrtke i komunalna poduze a pod svakodnevnom koordinacijom inspekcije za-

štite okoliša i Fonda. Otpad iz ku anstava i javnih površina se prikuplja i na licu mjesta se vrši odvajanje glomaznog otpada u koje-mu je pretežito namještaj, elektri nog i elek-troni kog otpada poput štednjaka, perilica i televizora, zatim metalnog otpada, otpadnih guma. Otpad se potom prevozi na privreme-na reciklažna dvorišta na kojima se dodat-no odvaja, a glomazni otpad se usitnjava i odlaže na odlagalište komunalnog otpada. Ostale vrste odvojenog otpada predaju se ovlaštenim skuplja ima. Gra ani, kojima je podijeljeno oko 10.000 letaka s uputama o zbrinjavanju otpada, znatno su doprinijeli provedbi sanacije. U funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom na poplavnom po-dru ju od samog po etka, uz ljudske resur-se, uklju eni su zna ajni tehni ki resursi. Na terenu je svakodnevno u pogonu 59 „teških“ kamiona, 28 utovarnih strojeva i 3 drobilice, a do kraja lipnja iz tog je podru ja odvezeno više od 4.500 kamiona s razli itim vrstama otpada.

Ojdana Rajić Azinović,

Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode

Za provo enje sanacije Ministarstvo okoliša je putem Fonda za zaštitu okoliša (FZOEU) osiguralo 50 milijuna kuna.

Otpad na mjestu prodora vode kroz nasip Rajevo selo

Privremeno reciklažno dvorište usitnjavanje otpada u Rajevom Selu. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

Premijer Milanovi i ministar Zmajlovi u obilasku pogo enog podru ja

Poplava je nanijela velike kolicine otpada. Foto: D.

Vukadinovi

SLIKE

Arhiva Hrvatskih voda

I 69 I


VELIKO SRCE, U NEVOLJI, UJEDINILO JE HRVATSKU! Željko Bukša, novinar

Kada su u svibnju poplave zahvatile dio isto -ne Slavonije i još neke dijelove Hrvatske ti-su e ljudi su pred podivljalom vodom morali bježati na brzinu, spašavaju i gole živote. Kao i na po etkom Domovinskog rata, nisu stigli ponijeti ni najnužnije stvari ili su uspjeli samo s vre icom u ruci napustiti svoj dom.

No, Hrvatska je još jednom, kao i u ratu, do-kazala da ima veliko srce i da je najja a kada je najteže. Dok su sve nadležne službe na-stojale što je mogu e više pomo i ugroženi-ma i olakšati im te teške trenutke, tužne slike i vijesti koje su stizale iz tog dijela Hrvatske pokrenule su akciju solidarnosti kakva nije zabilježena još od rata. Mnogi su se samo-inicijativno organizirali. Svatko je nastojao pomo i na neki na in, netko prihva anjem evakuiranih ljudi ili njihove stoke, netko do-nacijom novca ili stvari, netko radom, a oni koji nisu mogli ništa od toga barem lijepim rije ima podrške. Ali svi su stanovnicima poplavljenih podru ja htjeli pokazati da u

nevolji nisu sami. Tako je ta nezapam ena vodena katastrofa na najbolji na in u velikoj humanitarnoj akciji pomo i, ujedinila cijelu Hrvatsku.

Kako je za 11 tisu a ljudi, koji su morali biti evakuirani iz svojih mjesta, trebalo prije sve-ga osigurati smještaj, ve inu je u svoje do-move primila rodbina ili prijatelji. Ali mnoge su u svoje domove otvorenog srca primili i potpuno nepoznati ljudi pruživši im ono što im je tada bilo najvažnije – toplu ljudsku po-mo i razumijevanje u njihovoj velikoj nevo-lji. Tako je samo manji dio ugroženih, smje-šten u organizirane prihvatne centre. Mnogi su isto tako primili tu e doma e životinje spašene s poplavljenih podru ja i brinuli o njima kao da su njihove.

Kako ve ina mještana poplavljenih sela nije uspjela spasiti ništa od svoje imovine odmah su širom Hrvatske organizirane bezbrojne akcije prikupljanja novca i svega potrebnog za život: hrane, odje e, obu e, higijenskih i

Skladište u Županji. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

Poruka dje ja solidarnost i suosje anje za nesre u stanovnika. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

I 70 I

HRVATSKE VODE I Veliko srce, u nevolji, ujedinilo je Hrvatsku!

ostalih potrepština. Cijela Hrvatska se mobi-lizirala kako bi im pomogla. Nesretna rijeka Sava i ne znaju i, pokrenula je rijeku pomo-i. Nezaustavljivo je tekla kroz cijelu Hrvat-

sku i svakim danom postajala sve ja a. Ali ona, za razliku od pravih rijeka, nije stvarala probleme i poplave nego je širila dobrotu i solidarnost. Nemogu e je na ovom mjestu spomenuti sve akcije koje su organizirane di-ljem Hrvatske, od najmanjih do najve ih gra-dova. Svi su htjeli dati svoj doprinos.

U Dubrovniku se, na primjer, u samo 24 sata više od 3.000 ljudi uklju ilo u akciju priku-pljanja pomo i. Studenti rije kog sveu ilišta sami su se organizirali u jednom danu i po eli na svim fakultetima prikupljati humanitarnu pomo , a u sveu ilišnom kampusu je organi-ziran sabirni centar odakle se pomo odmah transportirala na teren. Radili su cijeli dan od 6 ujutro gotovo do pono i kao i njihovi kole-ge u zagreba kim studentskim domovima. O umoru nije bilo ni rije i. U Zagrebu su pro-storije Crvenog križa i Ministarstva socijalne politike i mladih ubrzo bile zatrpane paketi-ma s humanitarnom pomo i koju su nepre-stano donosile rijeke gra ana. Zato je ubr-zo prikupljanje pomo i preba eno u veliku halu Zagreba kog velesajma. O razmjerima volonterskog angažmana govore injenice, podaci, da je samo na prikupljanja pomo i u paviljonu 34 na Zagreba kom velesajmu u organizaciji Ministarstva socijalne politike i mladih uz pomo Volonterskog centra Zagreb od po etka poplava do sredine lipnja radilo ak 1.022 volontera koji su odradili više od

devet tisu a sati.

U velikoj solidarnoj akciji prikupljanja i dosta-ve pomo i poplavljenom stanovništvu isto ne Slavonije važnu ulogu imale su i brojne tvrt-ke. Tako su brojni autoprijevoznici nesebi no na raspolaganje dali svoje kamione i voza e i razvozili besplatno pomo širom Slavonije, banke su odobravale moratorije na otplatu kredita i opraštale kamate, mobilni operatori su stradalima donirali SIM kartice, bonove i ure aje te besplatan pristup internetu. Tvrt-ke su slale velike koli ine hrane i vode, po-

Financiranje priključaka i oslobođenje plaćanja naknadaUpravno vije e Hrvatskih voda kojem predsjeda ministar Tihomir Jakovina dopunilo je Odluku o izvršenju Plana upravlja-nja vodama za 2014. godinu. Navedenom dopunom omogu eno je nanciranje svih ku nih priklju aka na gra evine za javnu vodoopskrbu na podru jima za koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 20. svibnja 2014. godine proglašena katastrofa, a koje e se nancirati iz naknade za korištenje voda.

Ukupna predvi ena ulaganja u sanaciju šteta na priklju cima na vodne gra evine procijenjena su na 19,4 milijuna kuna. Sredstva e se utrošiti na rekonstrukciju i obnovu vodoopskrbnog sustava i 4226 priklju ka na gra evine za javnu vodo-opskrbu.

Uz ova ulaganja u postupku su donošenja su oslobo enja od pla anja naknade za ure enje voda, naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda za stanovnike poplavljenih podru ja.

Volonteri zagreba kog Šumarskog fakulteta pomažu u sanaciji škole u Gunji. Foto: Krasnodar Peršun/Coca-Cola HBC Hrvatska

Ministrica Milanka Opa i u humanitarnoj akciji prikupljanja pomo i za poplavljena podru ja, Zagreb

Pripadnici Hrvatske vojske i Hrvatskog Crvenog križa udruženim snagama na pogo enom podru ju

I 71 I


ljoprivrednici osigurali veliku koli inu sto ne hrane, a maturantice zablistale u doniranim haljinama pa su i kao djeca traže i utjehu na osun anom Jadranu, na trenutak zaboravile svoje jade.

Mnogi su ugroženima htjeli pomo i i nancij-ski, me u njima su bile i mnogobrojne tvrt-ke, gradovi, banke i obrtnici. Najviše novca za ugrožene stanovnike isto ne Slavonije (više od 63 milijuna kuna) skupljeno je ra-znim donacijama preko Crvenog križa Hrvat-ske, a Hrvatski biskupi najavili su da e ugro-ženim Slavoncima uplatiti 12 milijuna kuna, Grad Zagreb je ve na po etku akcije uplatio tri milijuna kuna. Iako je i sam u poplava-ma pretrpio višemilijunske štete, HEP Ope-rator distribucijskog sustava odlu io je otpi-sati potraživanja od kupaca na poplavljenim podru jima Vukovarsko-srijemske županije, koja se temelje na akontacijskim ratama za svibanj i lipanj 2014. od ukupno 1,64 miliju-na kuna. Štoviše, nancirat e nužne sana-cijske radove na elektri nim instalacijama u poplavljenim stambenim objektima u op ina-ma Gunja, Drenovci i Vrbanja, a HEP d.d. je ve prvih dana katastrofe Hrvatskom crve-nom križu uplatio donaciju od milijun kuna za pomo ugroženom stanovništvu.

U pomaganje se uklju ila i hrvatska estrada. Tako su u Zagrebu, Splitu i Rijeci organizirana tri velika humanitarna koncerta na kojima su nastupili brojni poznati pjeva i tijekom kojih je na humanitarnom telefonu prikupljeno više od tri milijuna kuna. Humanitarnu pomo su na pogo ena podru ja slale i brojne udruge, klubovi, sportska društva, vjerske zajednice, politi ke stranke i mnogi drugi. Neki su ak stopirali da do u na ugroženo podru je, dru-gi su u pomo poveli i cijele obitelji, a bilo je i slu ajeva da su se u akcije pomaganja, odu-ševljeni cjelokupnim entuzijazmom uklju ili i strani turisti.

S povla enjem vode isplivali su i novi veliki problemi za ve napa ene stanovnike tog di-jela Hrvatske. Jer tek tada je postalo jasnije koliku je golemu štetu voda napravila. Zato je pred njima nova, teška bitka kako bi se što prije vratili u svoje domove. Kao i do sada i ubudu e, sve do normalizacije života u tom dijelu Hrvatske, moraju imati maksimalnu pomo svih – od države do svih nas kako bi im što više olakšali rješavanje tih velikih pro-blema. Jer povratak e biti dug i skup. Zato je nužno da im i dalje dokazujemo da nisu sami, da i dalje mogu ra unati na veliko hr-vatsko srce i solidarnost.

SLIKE

Željko Bukša, novinar

Pomo mora sti i do svih...

I 72 I

HRVATSKE VODE I Uzroci formiranja otvora u hidrotehničkim nasipima

Foto: Tomislav Novosel

I 73 I


UZROCI FORMIRANJA OTVORA U HIDROTEHNIČKIM NASIPIMA

I 74 I

HRVATSKE VODE I Uzroci formiranja otvora u hidrotehničkim nasipima

U ve ini slu ajeva, do rušenja nasipa dolazi uslijed kombinacije više razloga te je stoga esto, vrlo teško,

odrediti glavni razlog rušenja.

Hidrotehni ki nasipi su niske brane velike du-ljine koji ome uju i odre uju vodene tokove rijeka i kanala raznih namjena. Grade se iz ze-mljanih materijala. Naj eš a svrha im je obra-na od poplava, regulacija vodotoka te formira-nje akumulacija i retencija.

Nasipi su relativno jednostavne i pouzdane gra-evine dugog vijek trajanja. Povremeno, ipak

dolazi do njihovih ošte enja i/ili djelomi nog rušenja. Pod pojmom djelomi nog rušenja na-sipa se podrazumijeva formiranje otvora kroz koji nekontrolirano istje e zna ajna koli ina vode. Pri formiranju otvora u hidrotehni kom nasipu sudjeluju hidrauli ki i geotehni ki pro-cesi (pojave) pri emu može postojati jedan ili više uzroka rušenja. Uzrok rušenja može biti u samom nasipu kao i u temeljnom tlu na kojem je nasip sagra en.

Formiranje otvora ovisi o vrsti materijala iz kojeg je nasip sagra en, hidrauli kom optere-enju i stanju nasipa, kao i o nekim drugim

vanjskim imbenicima.

Preljevanje nasipa (slika 1.1a) se javlja u

uvijetima kad razina vode u vodotoku postane viša od krune nasipa. U takvim uvjetima do-lazi do prelijevanja preko krune nasipa a na zaobalnoj strani nasipa se formira siloviti režim te enja koji erodira pokos jer pokos naj eš e nije projektiran da podnese hidrauli ku erozi-ju. Kao rezultat dolazi do ispiranja (erozije) zaobalnog pokosa i u kona nosti do rušenja nasipa. Kada postoji vjerojatnost da e do i do preljevanja nasipa i velike štete u slu aju formiranja otvora, predlaže se zaobalnu stranu osigurati na na in da bude otporna na hidra-uli ku eroziju.Kao primjer osiguranja zaobalne strane nasipa u Hrvatskoj se može navesti na-sip na ulazu u odteretni kanal Sava-Odra koji povremeno služi kao preljev pa je sa nizvodne strane obložen betonskim elementima.

Prelijevanje nasipa sa formiranjem hidra-uli kog mlaza (slika 1.1b) se formira u uvje-tima kad se obrana od velikih voda zasniva na izgradnji zidova ili zidova na nasipu. U slu aju prelijevanja zidova dolazi do formiranja mlaza u kojem su brzine toka u dodiru sa tlom do 7-8 m/s te se zbog velike kineti ke energije

Mogu i uzroci formiranja otvora u nasipima

prof. dr. sc. Goran Gjetvaj

I 75 I


zije. U uvjetima procje ivanja kroz temeljno tlo, može do i do slijeganja tla kao i do pove-anih vertikalnih hidrauli kih gradijenata, koji

mogu izazvat silu uzgona ve u od gravitacionih sila i na taj na in staviti estice temeljnog tla u „lebde e stanje“. U višeslojnim sredinama može dobro propusni podinski sloj pove ati hidrostatske uzgonske sile prema pokrovnom slabopropusnom sloju u zaobalju (arteško sta-nje) do vrijednosti koje su ve e od gravitacio-nih sila i na taj na in uzrokovati slom tla.

Stabla (slika 1.9) koja se nalaze uz ili na na-sipu se mogu uslijed jakog vjetra, toka vode ili nekog drugog razloga izvrnuti. Ošte enje nasipa tada može nastati kao posljedica veli-ke rupe na mjestu korjena ali i privilegiranih puteva (kanala) u samom nasipu koje e se formirati na mjestima na kojima je izvu ena pojedina žila korjena.

Klizišta na nasipu (slika 10) kako sa vodne tako i sa zaobalne strane mogu tako er uzro-kovat formiranje otvora u nasipu.

U ve ini slu ajeva, do rušenja nasipa dolazi uslijed kombinacije više gore prikazanih razlo-ga te je stoga esto, vrlo teško, odrediti glavni razlog rušenja. Ipak se kao glavni razlozi for-miranja otvora navode prelijevanje, procje i-vanje i popuštanje temeljnog tla .

Samo formiranje otvora u nasipu esto se odvija kroz više faza u kojima su dominan-tni razli iti zikalni procesi te se protok kroz otvor zna ajno mijenja u vremenu. U posljed-nje vrijeme su u okviru europskih istraživa kih projekata prikupljena nova znanja vezana uz mehanizme formiranja otvora koja bi trebalo iskoristiti za pove anje sigurnosti naših nasipa.

U uvijetima kada formiranje otvora u nasipu može izazvati velike ljudske i materijalne šte-te, nasipe se može dodatno osigurati protiv mogu nosti formiranja otvora, jer sada postoje jednostavne i relativno jeftine tehni ke mogu -nosti.

mlaza, formiraju duboke erozione jame sa ni-zvodne strane. Posljedica formiranja jama je naj eš e zarušavanje zidova.

Procje ivanje i unutrašnja erozija nasipa (slika 1.2) nastaju u uvjetima velikih hidrau-li kih gradijenata koji u propusnim materijali-ma (pijescima) formiraju zna ajne brzine toka vode. U takvim uvjetima može do i do ispiranja sitnijih estica tijela nasipa te se brzine toka procjednih voda još više pove avaju. Ispiranje estica može u kona nosti dovesti do kolapsa

nasipa. Za pojavu procje ivanja i unutrašnje erozije su izuzetno opasni tuneli i jame koje u nasipima kopaju životinje.

Površinska erozija nasipa (slika 1.3) javlja se na vodnoj strani nasipa i posljedica je po-smi nih naprezanja koja se javljaju zbog brzi-ne toka vode. U slu aju da do e do pojave po-smi nih naprezanja koja su ve a od kriti nih, rije ni tok e odnijeti dijelove nasipa. Zaštita korita vodotoka se obi no radi zatravljivanjem, kamenim naba ajem (rip-rap), betonskim ele-mentima a u posljednje vrijeme se sve više ko-riste zaštitni tepisi od sinteti kih materijala koji su vrlo u inkoviti i ekonomi ni.

Klizanje nasipa (slika 1.4) nastaje u uvje-tima kad visoka razina vode u koritu formira hidrostatsku silu koja „odgurne“ dio nasipa i na taj na in formira otvor. Prilikom projektiranja nasipa treba provjeriti da dopuštena posmi na naprezanja izme u nasipa i temeljnog tla budu ve e od posmi nih naprezanja koja se mogu javiti na temeljnoj plohi.

Valovi (slika 1.5) mogu izazvati zna ajnu ero-ziju na pokosu nasipa, pri emu se erozija jav-lja u zoni ispiranja sa vodne strane a može se u slu aju prelijevanja javiti i na zaobalnoj strani. Iz tog razloga nasipi koji ome uju aku-mulacije obi no imaju izgra enu obaloutvrdu. Ponekad se u inundacijama sade topole ili dru-go drve e o koje se disipira energija valova.

Ošte enja od plovila (slika 1.6) nastaju u uvjetima kad plovila ili neki drugi veliki plivaju-i objekti, naj eš e u nepovoljnim vremenskim

uvjetima ili greškom posade, oštete nasip. In-teresantno je spomenuti da je Ru er Boško-vi , istražuju i po nalogu Pape Benedikta XIV uzroke izlijevanja Tibera 1570 g. naveo plovila u rukavcu Fiumicino kao uzrok rušenja oba-loutvrde i posljedi nih poplava.

Likvefakcija (slika 1.7) je pojava u kojoj po-jedina tla (naj eš e pijesci) u uvjetima pojave cikli kih optere enja (npr. potresa) privreme-no gube svojstvo nosivosti. U takvim uvjetima temeljno tlo poprima svojstva teku ine te do-lazi do rušenja nasipa.

Procje ivanje kroz temeljno tlo nasipa (slika 1.8) se javlja u uvjetima kad je temelj-no tlo vrlo propusno te uslijed relativno velikih brzina toka procjednih voda dolazi do ispiranja estica kao i kod ve opisane unutrašnje ero-

Uzroci formiranja otvora u nasipima (izvor: USCOLD)

SLIKE


I 76 I

HRVATSKE VODE I Veliki vodni val u rušilačkom pohodu na dravski nasip 2012. godine

VELIKI VODNI VAL U RUŠILAČKOM POHODU NA DRAVSKI NASIP 2012. GODINE

I 77 I



Proboj dravskog nasipa kod naselja Otok Virje primjer je rušenja

koherentnih nasipa kao posljedica prelijevanja.

Veliki vodni val koji se po etkom studenog 2012. godine kretao iz Austrije preko Slovenije do Hrvatske svoj je vrhunac na granici Slove-nije i Hrvatske dosegao tijekom ranih jutarnjih i prijepodnevnih sati 6. studenog 2012. god. Ovaj vodni val je uzrokovao formiranje otvora u hidrotehni kom nasipu kod mjesta Otok Virje.

Kako je maksimalna razina vode u vodnom valu mjestimi no bila viša od kote krune nasi-pa došlo je do prelijevanja desnog obrambenog nasipa. Na in formiranja otvora i pripadaju i hidrogram kojim se de nira protok kroz otvor u funkciji vremena su od izuzetne važnosti za procjenu mogu ih štetnih posljedica pa je inte-resantno spoznat mehanizme rušenja nasipa. Priložene fotogra je pokazuju faze rušenja ko-herentnih nasipa kao posljedica prelijevanja.

U po etnoj fazi rušenja nasipa odvijalo se samo prelijevanje sa relativno malim protocima te je u plavljenom podru ju razina vode dosezala 5 -10 cm. Prilikom prelijevanja vode preko krune nasipa je na zra noj strani nasipa dolazilo do ubrzavanja toka vode te prelaska iz mirnog u siloviti režim te enja.

Uz hidrotehni ki nasip kod naselja Virje Otok ne postoji servisna cesta te je nožica nasipa rela-tivno blizu obradivim površinama koje su slabo otporne na hidrauli ku eroziju. Na najslabijem dijelu, uslijed prelijevanja, došlo je do pojave erozije nožice zra nog pokosa nasipa. Erozija je napredovala od nožice nasipa prema njegovoj jezgri te se pokušalo bagerom zatvoriti nastali otvor.

Obzirom da su brzine istjecanja vode kroz otvor u nasipu relativno velike tj. nekoliko metara u sekundi, nije bilo mogu e sa okolnim – priru -nim materijalom (šljunkom i pijeskom) sprije i-ti daljnje širenje otvora. Zbog vlastite sigurno-sti bager se ubrzo povukao.

Kako pokušaj zatvaranja otvora nije uspio, otvor se nastavio širiti što je uzrokovalo pove-anje protoka.

Kada je isprana cijela potporna zona nasipa za-po elo je ispiranje jezgre nasipa sve dok jezgra i kruna nasipa nisu potpuno nestali.

U ovoj fazi formiranja otvora, osim hidrauli ke erozije koja je posljedica posmi nih naprezanja i posljedi no odnošenja materijala, u koheren-tnim nasipima javlja se i odvajanje blokova, što se dogodilo i u ovom slu aju te se lijepo vidi na slici 3. U literaturi je relativno dobro opisan mehanizam odvajanja pojedinih blokova kao i sile koje ih uzrokuju ali su parametri materijala koje treba unijeti u jednadžbe relativno nepo-uzdani.

Nakon što je isprana jezgra nasipa, hidrauli ka erozija ispire uzvodni pokos, pri emu se po-ve ava preljevna visina a time i protok. U ovoj fazi formiranja otvora dolazi do naglog i zna-ajnog pove anja protoka, koji je sada znatno Odvajanja „bloka“ iz nasipa

I 78 I

HRVATSKE VODE I Veliki vodni val u rušilačkom pohodu na dravski nasip 2012. godine

Pokušaj zatvaranja otvora nastalog uslijed erozije od nožice nasipa do njegove jezgre

Po etak prelijevanja Dravskog nasipa kod

mjesta Otok Virje tijekom jutarnjih sati 6. 11. 2012.

I 79 I


ve i nego u po etnoj fazi kada je bilo samo prelijevanje preko nasipa.

Istjecanje kroz otvor se nastavilo i nakon što se razina u Dravi spustila ispod krune nasipa te je trajalo sve dok razina u Dravi nije pala na kotu okolnog terena u zaobalju. Nakon što je prošao vodni val i razina vode u koritu se spustila do kote nožice nasipa prestalo je istjecanje te se moglo pristupiti sanaciji nasipa.

Na osnovu fotodokumentacije se može procije-niti da se otvor formirao u približno 30 minuta (tu se misli na eroziju po visini). Širina otvora je bila 41 m, a mlaz je uslijed istjecanja for-mirao udubljenje u temeljnom tlu sa zaobalne strane nasipa, dubine približno 3,5 m.

Iz prikazanog opisa formiranja otvora kod na-selja Otok Virje se može zaklju iti da je uslijed visokog vodostaja došlo do prelijevanja preko krune nasipa na duljini od nekoliko stotina me-tara koje je na relativno malom potezu uzroko-valo formiranje otvora. Otvor se formirao kao posljedica pojave erozije nožice nasipa, mo-gu e zbog ošte enja nastalog prilikom obrade poljoprivrednih površina neposredno uz nožicu. Formiranje otvora je trajalo tridesetak minuta te je kao posljedicu imalo znatno pove anje protoka kao i produljenje vremena istjecanja iz korita rijeke Drave što je uzrokovalo zna ajnu materijalnu štetu.

Može se zaklju iti da je od izuzetne važnosti sprije iti prvu fazu formiranja otvora u vrš iva-njem zra nog pokosa – pove anjem otporno-sti na hidrauli ku eroziju.

Slika 4 Istjecanje kroz potpuno formirani otvor

Istjecanje kroz potpuno formirani otvor

Vrhunac vodenog vala Drava 6. 11. 2014. godine. Poplavljeno je 60 ku a u Virju.

SLIKE


I 80 I

HRVATSKE VODE I Višenamjenski sustavi u vodnom gospodarstvu − odgovor na klimatske promjene

I 81 I


VIŠENAMJENSKI SUSTAVI U VODNOM GOSPODARSTVU − ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMJENE

Silvija Sitar, dipl. ing. građ.

Projekte višenamjenskih sustava potrebno je kontinuirano graditi i dogra ivati kako bi se u budu nosti smanjio rizik stradanja ljudi i imovine, te velike štete, osobito zbog u estalosti pojava ekstremnih hidroloških prilika.

U posljednje vrijeme, uslijed klimatskih pro-mjena, u inkovita i održiva zaštita od popla-va postaje sve važnije pitanje u cijelom svi-jetu, pa tako i u Hrvatskoj. Unato stoljetnoj tradiciji i iskustvu u djelatnosti zaštite od po-plava, vodno gospodarstvo u Republici Hrvat-skoj nalazi se pred velikim izazovom nužnog unaprje enja zaštite od poplava u uvjetima u estale pojave ekstremno velikih voda na itavom državnom teritoriju.

Ekstremne hidrološke prilike najvjerojatnije su jedna od posljedica uo enih klimatskih promjena pa je tako u posljednjih petnaestak godina i na vodnom podru ju donje Drave i Dunava, u estala pojava hidroloških ekstre-ma - suša u 2000., 2003., 2011. i 2012. go-dini, te poplava 2002., 2004., 2006., 2009., 2010. i 2013. godine.

Iako je veliki vodni val Dunava 2013. godi-ne srušio dotada postignute maksimalne vo-dostaje - od Njema ke, Austrije, Slova ke i Ma arske, na ulazu u Hrvatsku izgubio je na snazi, tako da na našem podru ju nisu za-bilježeni novi maksimalni vodostaji. Tijekom ovog velikog vodnog vala, izuzev vodomjera u Iloku, gdje je zabilježen tre i vodostaj po visini, kod nas su zabilježeni drugi po visini vodostaji Dunava od po etka mjerenja.

Poplava u prolje e 2010. godine na vodnom podru ju slivova Drave i Dunava bila je po mnogo emu speci na. Zbog obilnih kiša na ve em broju malih slivova istovremeno su se pojavila plavljenja ravni arskih poljopri-vrednih površina, a buji ne vode na brdskom dijelu sliva zaprijetile su brojnim naseljima. Ukupna koli ina oborina koja je u tri dana premašila 200 mm uzrokovala je velike štete na poljoprivrednim kulturama jer takvu ek-stremnu koli inu oborina kanalska mreža nije mogla prihvatiti. Visoki intenzitet oborina na pojedinim malim slivovima uzrokovao je pre-mašivanje do tada zabilježenih maksimalnih vodostaja na ve em broju vodotoka (Vuka, Iskrica, Vo inska rijeka, Marjanac, Baranjska Karašica i dr.).

Akumulacija Grabovo

Akumulacija Borovik

I 82 I

HRVATSKE VODE I Višenamjenski sustavi u vodnom gospodarstvu − odgovor na klimatske promjene

Uslijed najave globalnih klimatskih promjena i ekstremnih hidroloških prilika mogu e je u budu nosti o ekivati u estaliju pojavu veli-kih koli ina oborina u kratkom razdoblju koje uzrokuju poplave, ali i izostanak oborina u dužem vremenskom razdoblju što uzrokuje suše. Pojava bilo kojeg hidrološkog ekstre-ma, poplava ili suše, donosi nove probleme i za posljedicu može imati velike štete na svim podru jima ljudskog djelovanja.

Na slivu Drave i Dunava prethodnom izgrad-njom sustava nasipa i višenamjenskih aku-mulacija na Dravi, plodna nizina uglavnom je zašti ena od velikih voda rijeke Drave, ali ni-zinsko plodno podru je i nadalje ugrožavaju buji ne vode koje se slijevaju s brdskih po-dru ja. Postoje e izgra ene brdske retencije i akumulacije pokazale su punu opravdanost u obrani od poplava, a pružaju i mogu nost višenamjenskog korištenja voda za vodoop-skrbu, navodnjavanje, ribnja arstvo, sport i

rekreaciju. U cilju smanjenja rizika od po-plava, potrebno je rekonstruirati i dograditi sustave u nizinskom podru ju, a na buji nim vodotocima sustav obrane od poplava po-trebno je dograditi izgradnjom ve eg broja akumulacija i retencija ime e se osigurati visoki stupanj zaštite od poplava na ve ini podru ja malih slivova.

Po završetku brojnih aktivnosti koje su Hr-vatske vode pokrenule na podru ju donje Drave i Dunava (lateralni kanal "Kneževi Vi-nogradi – Zmajevac", izgradnja nekoliko aku-mulacija u brdskim dijelovima slivova malih vodotoka i dr.) osigurat e se upravljanje vodnim režimom na malim slivovima, ime bi se negativne posljedice ekstremnih hidro-loških prilika potpuno izbjegle ili smanjile na prihvatljivu mjeru. Planirane projekte više-namjenskih sustava potrebno je kontinuira-no graditi i po potrebi dogra ivati kako bi se u budu nosti smanjio rizik stradanja ljudi

Akumulacija Javorica 2

I 83 I


i imovine te izbjegle mogu e velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji i gospodarstvu, osobito ukoliko se nastavi u posljednjih pet-naestak godina zabilježena u estalost poja-ve ekstremnih hidroloških prilika.

Planirana gradnja sustava za zaštitu od brd-skih voda na podru ju donje Drave i Dunava sagledavana je kroz višenamjenska rješenja koja istovremeno sadržavaju ciljeve zaštite od štetnog djelovanja voda, te optimalno ko-rištenje voda za razli ite namjene. Utvr ena je nužnost izgradnje malih brdskih akumu-lacija i ure enja manjih vodotoka za potre-be obrane od poplava i zaštitu od erozije, a ujedno vodnogospodarske aktivnosti mogu biti od velike koristi i za druge gospodarske i društvene namjene jer postoje prirodni uvje-ti za njihovu izgradnju.

Prirodne nepogode uzrokovane poplavama i sušama ukazuju na nužnost ulaganja u iz-gradnju vodnih gra evina koje je potrebno

planirati kao višenamjenske sustave, odno-sno istovremeno ih koristiti za potrebe obra-ne od poplava i razne druge gospodarske namjene (vodoopskrba, navodnjavanje, ko-rištenja voda za tehnološke potrebe, uzgoj riba te šport i rekreaciju i dr.). Ujedno ta-kvim na inom upravljanja vodama, odnosno zadržavanjem voda na malom slivu mogu e je posti i dobro ekološko stanje voda i u ek-stremnim hidrološkim prilikama.

Izgradnjom višenamjenskih sustava u vod-nom gospodarstvu mogu e je doprinijeti smanjivanju negativnih utjecaja klimatskih promjena na vodni režim jer višenamjenski sustavi omogu uju upravljanje vodnim re-žimom i u uvjetima ekstremnih hidroloških prilika, odnosno osiguravaju ravnomjernu prostornu i vremensku raspodjelu vodnih koli ina te ujedno predstavljaju odgovor na mogu e klimatske promjene i negativne po-sljedice ekstremnih hidroloških pojava.

SLIKE

Arhiva Hrvatske vode

SAVA PODIVLJALA NA 90. OBLJETNICU Stjepan Bogutovac, novinar

Sava kao da je ekala, te svojom razornom snagom vode i nezapam enim poplavama obilježila 90-tu obljetnicu velike poplave iz 1924. godine.

Autor ovog teksta i njegov kolega amater i istraživa Ivan osi Bukvin iz Vrbanje u traganju za povijesnim podacima bili su u ar-hivima Zagreba, Vinkovaca, Županje i nepo-srednim kontaktima sa starijim ljudima-kazi-va ima posebno su tražili dokumentaciju sela Cvelferije (Drenovci, Gunja, Vrbanja, Posav-ski Podgajci, Rajevo Selo, Strošinci, Soljani, Ra inovci i uri i). Moju bogatu povijesnu dokumentaciju, poplava je 17. svibnja 2014. uništila kao i sve u ku i. No, ostala su sje a-nja, malo zapisa i jedna dragocjena slika.

Ovo je godina 2014. kada se obilježava 100 godina Prvog svjetskog rata. Ovaj rat ima zna ajne razloge u svezi Savskog nasipa. Prije

Odbor za izgradnju nasipa na Savi, 1928. godina. Arhiva S. Bogutovac

rata u nizu ponu enih idejnih rješenja tadaš-nje države pokrenut je državni projekt 1891. izgradnje Savskog nasipa. Ovaj projekt je u dva navrata razra en 1910., a pred sam rat je došao u novu fazu razrade tzv. „Savski nasip Gunja – Mitrovica“. Povijesni podaci kazuju da je dana 20. lipnja 1914. ( to no prije sto godina!) „Kraljevska županijska oblast u Vu-kovaru“ donijela odluku da se stvori jedna ili više vodnih zadruga na potezu od Županje do Mitrovice. U drugom rezredbenom tekstu se može vidjeti da je Kotar Županja (tada, pre-ma ostala tri kotara Vinkovci, Mitrovica i Šid) površinski bio najve i i to s 81.031 jutrom, te je imao najviše šteta od poplava rijeke Save.

I 84 I

HRVATSKE VODE I Zapisi i sjećanja na poplavu sela Cvelferije iz 1924. godine

Tako je taj hvale vrijedan projekt zbog rata stao u realiziranju i izvedbi, te za tek slijede-ih 15 godina dolazi na red.

U Župnim spomenicama Vrbanja i Gunja stoji: „Godine 1924.bila je poplava. Najstariji ljudi vele da je to najve a poplava. Sve je voda odnijela. Goveda su izginula sva, što od gladi, što od komaraca. Kada je voda opala sijali su proso i kukuruz. Kukuruza je bilo toliko da su ga na vagone izvažali."

Ništa bez nasipa

Poslije poplave prišlo se opsežnijim pripre-mama i radovima za Savski nasap (izvorna rije pu ana), kako su tada govorili ljudi, da više nikada ne bude takve nepogode. Nasip je ure ivan tj. gra en od 1926. do 1932. uz velika pla anja i rad onih koji nisu mo-gli platiti, pa su odra ivali kirijaju i zemlju. U spomenici je zapisano: „Jako su siromašni seljani. Pa su u pla anju poreza zadnji bili u bivšoj Srijemskoj županiji. Porezi, nameti, nasap, upropastilo ih je i stjeralo na prosja ki štap. Glede pla anja poreza osobito nasapa, ve ina je sela u prvoj kategoriji (namet za nasap pla ao se po veli ini posjeda.“ Kao i danas bilo je izjašnjavanje za ili protiv nasi-pa. Samo šest ljudi iz sela Vrbanje glasovalo je za izgradnju i to samo zbog velikih nameta i neimaštine.

Za predsjednika Bi -Bosutske vodne zadruge izabran je iz sela Vrbanje Aca Jur evi -Jur ev. On je o nasipu u svoju teku zapisao: „Kada mi je bilo 24 godine izabran sam za predsjed-nika Bi -Bosutske vodne zadruge, kojoj sam bio jedan od osniva a. Ova je zadruga izvrši-

la korjenite promjene u ekonomskom životu sela od Slavonskog Broda do Srijemske Mi-trovice štite i od poplava rijeke Save koje su bile vrlo este i vršila kanalizaciju i isušivanje bara. U zadruzi sam radio devet godina tj. sve do završetka radova koji su stojali preko 100.000.000 prijeratnih dinara.“

Još ve a poplava Save za obljetnicu

Sava kao da je ekala svojom razornom sna-gom vode i najve im poplavama, da obilje-ži 90-tu obljetnicu ( 1924.-2014.). Dana 17. svibnja 2014. razorila je nasip kod Ra inova-ca i Rajevog Sela. Štete ve e no ikada (još se evidentiraju) u selima Cvelferije. Sje am se razgovora sa starcima koji su bili austrou-garski vojnici koji su poslije izgradnje nasipa govorili kada bi Sava probila nasip voda bi bila do tornja akova ke katedrale. Sre a da se ova naga anja nisu obistinila. Jednako pam-tim jedan lanak objavljen u Glasu Slavonije koji govori o poplavi u Gunji, a naslov mu je bio „ i a veslom tu e šarane kroz prozor“. Ta-ko er, dobro pamtim kada je skupina inženje-ra iz Zagreba ucrtavala kanale, primio me na posao kao osnovca ing. Damjan Pulji . Kasni-je pamtim da je Sava zaprijetila izlijevanjem 1962. kada smo vre ama obuzdali nadolaze u rijeku.

Na priloženoj fotogra ji snimljenoj 13. rujna 1928. za vrijeme izgradnje nasipa nalaze se spomenuti predsjednik iz Vrbanje Aca Jur e-vi , te ro ak Ivan Bogutovac kao lan Uprav-nog odbora Vodne zadruge Županja - Mitrovi-ca. Da se iz groba dignu vidjeli bi što je Sava u inila ove godine!

I 85 I


CvelferijeCvelferija je podru je koje obuhva a 9 sela županjskog kraja: Vrbanja, Soljani, Strošinci, Drenovci, uri i, Ra-inovci, Gunja, Rajevo Selo i Posavski Podgajci. Naziv

Cvelferija potje e iz vojnoga jezika. U doba kada je Hrvatska bila podijeljena na pukovnije, a one na niže jedinice satnije, podru je ovih sela inilo je dvanaestu satniju. Od njema kog zwölf što zna i dvanaest ovaj kraj prozvan je Cvelferijom. To su bila sela koja su se nalazila na granici s Turcima, pa su ovdašnji ljudi pro-zvani Grani ari.

Cvelferija i danas ima grani arsku ulogu, doduše ne kao tada, jer se nalazi na granici s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Termin se koristi i danas. Svake godine se u jednom od tih sela održava kulturna manifestacija "Raspjevana Cvelferija" na kojoj sudjeluju KUD-ovi sela Cvelferije.

Izvor: www.wikipedia.org Autor: Goran Mihalj

Poplava 1974. godine kod Slavonskoga Broda - Vijuš

I 86 I

HRVATSKE VODE I Povijesne poplave na području brodske Posavine

POVIJESNE POPLAVE NA PODRUČJU BRODSKE POSAVINE Davorin Piha, dipl. ing. građ.

Poplave u dolini rijeke Save u prošlosti bile su u estala pojava, a nasipi uz rijeku su gra eni postupno s razli itim standardima zaštite i na ina gra enja, ovisno o vremenu izgradnje zaštitnoga sustava.

Poplave od velikih voda rijeke Save

Poplave u dolini rijeke Save u prošlosti bile su u estala pojava. Obrambeni nasipi bili su tek mjestimi no izvedeni, za zaštitu ve ih urba-nih središta, te je nakon obilnijih oborina ili otapanja snijega dolazilo do izlijevanja vode iz korita.

U zapisniku Sabora kraljevine Hrvatske iz davne 1500. godine stoji napomena kako je potrebno popraviti savske nasipe. Ne znamo gdje su oni bili izgra eni i kolika je dužina za-šti enog dijela bila, ali je injenica da su po-stojali.

U godini 1785.-toj ve se raspolaže pouzdani-jim podacima. Spominje se lijevoobalni nasip od sela Jaruge do Topole (nizvodno Županje), a iz 1814. godine postoje podaci o postojanju i izgra enosti nasipa Slavonski Brod - Kobaš - Lužani koji se nalazio na postoje oj trasi isto-imenog nasipa. Radove na izgradnji nasipa izvodile su grani arske regimente u kombina-ciji sa stanovništvom tadašnje Vojne krajine. Kako su procesi erozije doveli do neprekidnog rušenja obala, tadašnji nasipi su na mnogim dionicama srušeni, pa su novi gra eni na ve oj ili manjoj udaljenosti od takvih ruševnih obala. Na dionicama gdje nije bilo prostora za nove nasipe, gra ene su obaloutvrde. Nasipi uz rije-ku Savu gra eni su postupno, a standardi za-

štite i na ini gra enja su bili razli iti, ovisno o vremenu izgradnje zaštitnoga sustava.

Prva velika poplava zabilježena je na ovim prostorima, daleke 1775. godine, kada je vo-dostaj rijeke Save toliko narastao da je voda poplavila sve ulice u Brodu, a na prostoru Bi polja voda je bila sve do Vrpolja.

Kronike Franjeva kog samostana u Brodu na Savi donose u skra enom podatke o popla-vama u Brodu u 19. stolje u kao i po etkom 20. stolje a . Tako je zabilježena pojava da su poplavljeni rubni dijelovi grada 1814., 1827., 1868., 1895., 1901., 1917., itd.

Zbog popuštanja nasipa u travnju 1932. godi-ne, nezapam ena poplava rijeke Save trajala je tri tjedna. Tom prilikom nastradao je brod-ski ribnjak, gotovo sva riba je izašla u razlive-nu Savu, a voda u podrumima Franjeva kog samostana stajala je tjednima.

Poplave od velikih voda Isto nog lateralnog kanala Jelas polja i Glogovice

U sje anjima starijih stanovnika Broda , osta-le su i poplave Isto nog lateralnog kanala (ILK) Jelas polja i potoka Glogovice 1953., 1954., 1962. godine, u sije nju 1970. i listo-padu 1974. godine. Maksimalni vodostaj za katstrofalne poplave rijeke Save godine 1974. izmjeren je +865 cm u šest sati.

I 87 I


Velike vode Isto nog lateralnog kanala Jelas polja i potoka Glogovice, 1954. godine prou-zro ile su 5. lipnja poplavu gradskog središta, a do prodora vode došlo je na samom uš u Glogovice u ILK, kod mosta u Kumi i evoj ulici.

Slijede a poplava uslijedila je 17.07. 1962. godine, kada je vodeni val zahvatio daleko ve e podru je - vode potoka Glogovice prelile su se preko autoputa, a do izlijevanja je došlo i na uš u u ILK, u Kumi i evoj ulici.

Nova poplava uslijedila je 23.07.1976. godi-ne, kada je došlo do prelijevanja prometni-ca na mnogim pritocima ILK, zatim autoceste

Zagreb-Beograd od voda potoka Glogovica, kao i ceste Slavonski Brod - aglin. I ovaj puta je došlo do poplave u Kumi i evoj uli-ci, te do prodora zaštitnog nasipa lateralnog kanala kod Groma nika, kada je prijetila po-plava magistralne željezni ke pruge i dijela grada Slavonskog Broda.

Od ove tri poplave najnepovoljnija je bila je poplava iz 1976. godine jer je uslijed nisko-ga vodostaja rijeke Save i ekstremno visoko-ga vodostaja u ILK došlo do jakog ubrzanoga toka, koje je dovelo do rušenja korita u pre-djelu uš a, te ošte enja lijevoga uspornoga nasipa.

SLIKE

Arhiva Hrvatske vode

1 Poplava 23.4.1932. godine

2 Poplava 1962. godine, most na Isto nom lateralnom kanalu

3 Poplava 1962. godine kod autoceste u Brodu

4 Poplava 1962. godine, Glogovica

5 Prodor vode na ustavi Glogovice 1962. godine

6 Poplava u studenom 1925. godine zapadnog dijela Broda, ispred dimnjaka tvornice vagona vidi se ložionica tvr avske željeznice

7 Prodor nasipa na Vijušu 02.04.1962. godine

111

33

5

66

2222

4444

777

I 88 I

HRVATSKE VODE I Velika poplava u Zagrebu 1964. godine

VELIKA POPLAVA U ZAGREBU 1964. GODINEProf. dr. sc. Mirela Slukan Altić Prije to no 50 godina Zagreb je preživio jed-

nu od najve ih prirodnih nepogoda koja ga je zadesila u njegovoj novijoj povijesti. Nije to bila prva velika poplava u povijesti Zagreba, no zbog širenja grada koji se sredinom 20. sto-lje a prvi puta posve približio rijeci Savi, ta je poplava imala neusporedivo najteže posljedice za grad Zagreb. Ova nas obljetnica podjednako podsje a na važnost i dobrobit rijeke Save u

našim životima, ali i na poniznost koju ovjek treba zadržati prema nezadrživim silama pri-rode.

Pri a o odnosu grada Zagreba i rijeke Save seže daleko u prošlost. Njihova duga zajedni -ka povijest govori u prilog višestoljetnoj nera-skidivoj vezi grada i njegove rijeke koja traje do današnjih dana. No, iako je rijeka Sava i u

U spomen Ljudevitu Tropanu, vodaru

Opskrba amcima u podru ju Kruga. Snimio: Vlado Lozi (MGZ, 24 892)

I 89 I


U to razmjerno mirno nedjeljno poslijepodne 25. listopada 1964. godine, nitko nije vjerovao da bi se proboj nasipa kod Podsuseda mogao prometnuti u pravu katastrofu.

najranijem razdoblju našeg grada nesumnjivo imala zna ajnu ulogu u njegovu razvoju, Za-greb se za razliku od ve ine srednjoeuropskih gradova nije razvio na obali rijeke. Njegov di-rektni suživot sa rijekom Savom otpo inje tek u 20. stolje u kada po inje zna ajnija urbani-zacija južnih predjela grada. To je vrijeme kada Zagrep ani otpo inju i svoju sustavnu borbu s visokim vodama rijeke Save. Iz nastojanja ure enja što skladnijeg suživota rijeke i grada Zagreba, izrastao je složen sustav obrane od poplava kojem danas dugujemo sigurnost na-ših domova. Svaka velika poplava u tom je smi-slu bila svojevrsna prekretnica, a ona iz 1964. godine, posve je promijenila ne samo budu i razvoj grada Zagreba ve i razvoj vodnog gos-podarstva na širem podru ju Hrvatske.

Prvi po eci sustavne obrane od savskih poplava

Po etak promišljanja o sustavnoj obrani od savskih poplava sežu u sam kraj 19. stolje a. Zbog dvaju katastrofalnih poplava 1895. go-dine, te sve brže rastu eg grada koji je tražio nove prostore za izgradnju, gradske vlasti su-o ile su se s neodgodivom potrebom izgradnje sustava koji e grad štititi od estih poplava rijeke Save. Naime, dok je Donji grad od po-plava bio barem donekle zašti en željezni kim nasipom koji se protezao uzdužno od zapadnog kolodvora prema isto noj periferiji grada, sve guš e naseljeni predjeli južno od pruge ostali su posve nezašti eni. Kako je zbog dolaska že-ljeznice koja je omogu ila po etak razvoja za-

Trešnjevka pod vodom, 27.10.1962. Snimio: Šime Radov i (MGZ, 21 224)

Radovi na savskim nasipima i na obaloutvrdi u Zagrebu oko 1930. godine (MGZ, 18 350)

I 90 I


greba ke industrije, broj stanovnika grada sve brže rastao, tadašnje je Gradsko poglavarstvo bilo pred klju nom odlukom – u kojem smjeru dalje izgra ivati grad odnosno gdje sve broj-niji radnici zagreba ke industrije mogu podi i svoje ku e? Usprkos barijere željezni ke pruge koja sa tada smatrala preprekom daljnjeg šire-nja grada prema jugu (valjalo je urediti prije-laze preko pruge, nadvožnjake i podvožnjake), upravo se zona južno od pruge nametala kao najlogi nije rješenje. Dakako, uz uvjet regula-cije rijeke Save koja je do tada onemogu avala zna ajniju urbanizaciju toga prostora. Tako se 1896. godine donosi povijesna odluka o po et-ku regulacije rijeke Save kod Zagreba ija e provedba posve promijeniti uvjete razvoja gra-da Zagreba te ga kona no usmjeriti prema svo-joj rijeci. Sukladno novonastalim potrebama ve iste je godine osnovana Gra evna uprava za regulaciju Save na elu koje je isprva Augu-stin Pisa i , a od 1904. do 1924. godine Emil Kanet. Sjedište Uprave bilo je u Vodnikovoj ulici a od 1903. u zgradi na samom rubu nasipa, u Vesla koj ulici 25. Ta je uprava u sklopu Gos-podarskog odsjeka Zemaljske vlade odnosno Kulturno-inženjerskog ureda dobila zadatak pripreme i terenskih snimanja za potrebe pro-jekta regulacije rijeke Save izme u Jankomira i Mi evca te izrade „Osnove za regulaciju Save kod Zagreba“. Nakon što je posao na izradi pro-jekta završen, terenski radovi na koritu zapo-eli su 1899. godine kada je iskol ena budu a

obala od savskog mosta do Jakuševca.

Ve i dio radova na samoj obaloutvrdi odnosno ispravljanju toka Save kod Zagreba završen je do po etka Prvog svjetskog rata kada su ra-dovi na Savi zaustavljeni zbog ratnih zbivanja. Tako ure en tok Save znatno je poboljšao pro-tok vode i smanjio u estalost poplava, no zbog nepostojanja nasipa, u vrijeme iznimno visokih padalina, poplave su i dalje plavile dio Zagreba južno od željezni ke pruge. Pitanje izgradnje

nasipa aktualizirano je tek 1920-tih godina ali se radilo sporo zbog premalenih ulaganja. Veli-ka poplava Save 28. studenoga 1923. opusto-šila je velik dio Zagreba južno od pruge ali je uz to uništila i pola kilometra savskog nasipa, od Savskog mosta uzvodno, sagra enog svega mjesec dana prije toga. Nakon što 1924. godine na elo Uprave za regulaciju Save kod Zagreba dolazi inženjer Franjo Abramovi , tijekom te i slijede e godine nastavljeni su radovi kojima je poja an i proširen nasip od Savskog mosta do utoka rnomerca, ali je i taj posao djelomi no uništen prilikom poplave koja je 13. studeno-ga 1925. zahvatila južne dijelove Zagreba. No, radovi su nastavljani uz sve poteško e i nakon 1925. godine. Tada je izgra en trnjanski nasip od željezni kog mosta do trnjanske skele da bi do sredine 30-tih nasip bio produžen na istok te spojen s obrambenim nasipom Medveš aka prema Radni koj cesti. Uz to završen je i nasip od Savskog mosta do utoka potoka rnomerca te uz rnomerac sve do željezni ke pruge, što je stanovnicima južnih dijelova grada dalo ka-kvu-takvu sigurnost. U takvom e stanju Sava do ekati Drugi svjetski rat koji e ponovno pre-kinuti radove na regulaciji.

Regulacija rijeke Save iako ne posve dovršena i s razmjeno niskim nasipima, omogu ila je ek-splozivnu izgradnju južnih dijelova gradske op-ine koja je zahvatila grad tijekom prve polovice

20. stolje a. Uslijed snažnog razvoja industrije koja je pospješivala migracijske procese inten-zivnog doseljavanja u Zagreb, broj stanovnika itavog grada bio je u vrtoglavom porastu. No,

znakovito je da najve i dio tog stanovništva na-seljava upravo u južni dio grada. Godine 1900. Zagreb ima 57.690 stanovnika od kojih 1.041 živi u Trnju, a 3.282 u Trešnjevci. Ve 1910. u Zagrebu živi 79.038 stanovnika od toga 2.907 u Trnju, a 5.056 u Trešnjevci. Osobito snaž-na izgradnja uslijedila je 20-tih godina kada je u prostoru južno od pruge izgra eno više od

I 91 I


8.000 novih ku a. No sva ta obimna izgradnja uz rijetke izuzetke (izgradnja današnje Vuko-varske u razdoblju 1932-1934., i Cvjetnog na-selja kojeg je 1939. projektirao Vlado Antoli ) bila je uglavnom tzv. divlja izgradnja, bez od-govaraju e pravne regulative (prostorno-plan-ske dokumentacije i gra evinskih dozvola).

Tako er, zna ajno je da su svoje ku e ovdje gradili siromašni stanovnici, radnici iz obližnjih tvornica. Dakako ne slu ajno. Zbog još uvijek prisutnih poplava i velike vlage, kao i loše pro-metne povezanosti sa središtem grada, ovdje je gra evno zemljište bilo najjeftinije. Uz to, šljun ani poloj rijeke Save osiguravao je do-voljnu koli inu gra evnog materijala in situ, a visoka razina podzemnih voda omogu avala je laku gradnju bunara za koje nije bilo potrebno kopati odviše duboko. Tako se u nekoliko de-setlje a 20. stolje a prostor uz Savu pretvorio u posve diferenciran prostor od ostatka grada, ne samo topografski ve i socijalno. O karakte-ru tako oblikovane radni ke periferije najbolje govori odluka gradskih vlasti iz 1929. godine koja kaže da ulice u predjelima južno od pruge zbog svoje neuglednosti, nikako ne bi smjele nositi imena znamenitih ljudi.

Uzrok tome leži u odsustvu pravovaljane prav-ne i prostorno-planske podloge razvoja ovog dijela grada. Usprkos injenice da su južni di-jelovi gradske površine preuzimali najve i udio nove stambene izgradnje, gradske vlasti nisu ovaj dio grada uvrštavale u planove za razvoj Zagreba, smatraju i da željezni ka pruga pred-stavlja takvu barijeru u razvoju grada, koju ne e biti mogu e uspješno premostiti. Kao po-sljedica takvog odnosa, svi pokušaji da se do-nese regulatorna osnova (urbanisti ki plan) za južni dio Zagreba ostali su sve do sredine 20. stolje a, nerealizirani.

Velika poplava 1964. godine

Nakon Drugog svjetskog rata, Zagreb, koji je tada ve odavno dosegnuo lijeve obale rijeke Save, i dalje se branio od poplava samo niskim i pomalo zapuštenim nasipima izgra enim u me uratnom razdoblju koji su grad štitili samo u slu aju srednje visokih vodostaja. Grad se u me uvremenu po eo širiti i na desnu obalu Save. Nakon što je 1956. Velesajam premje-šten na današnju lokaciju, a 1959. izgra en Most slobode, nove zgrade u Novom Zagrebu po ele su nicati kao gljive poslije kiše. Pri tome valja napomenuti da je desna obala Save, na

Izgubili su sve što su imali – prizori iz zagreba ke

stvarnosti 1964. Snimio: Šime Radov i (MGZ, 21 213)

Pogled prema Krugama. Snimio: Vlado Lozi (MGZ, 24 933)

I 92 I


kojoj je izgra en Novi Zagreb, predstavljala povišenu rije nu terasu nastalu slijed taloženja materijala kojeg donosi Sava, stoga ovaj dio grada nije bio zna ajnije ugrožen visokim vo-dama Save. Istodobno, stanovnici starog Trnja, Trešnjevke, Jaruna, Peš enice ili Žitnjaka bili su i dalje izvrgnuti povremenim vodenim neda a-ma koje su prihva ali kao sastavni dio života, ne slute i nikakvu ozbiljniju opasnost. Onda se sve promijenilo u samo nekoliko sati.

U no i s 25. na 26. listopada 1964. godine, Sava je zbog obilnih kiša u Alpama iznenada dose-gnula do tada nedostignut vodostaj od 514 cm te se izlila iz svoga korita, poplavivši dio grada uz njezinu lijevu obalu sve do nasipa željezni -ke pruge. Na širem zagreba kom podru ju, prvi prodor vode zabilježen je ve u nedjelju, 25. listopada u 11:45 sati. Tada je Sava probila de-sni nasip kod Suhine u Podsusedu nakon ega se donosi odluka o evakuaciji stanovništva u Zapreši u. Istodobno, Radio-Zagreb prenosi upozorenje svim gra anima da prijeti opasnost od poplave i gradu Zagrebu, no u to razmjerno mirno nedjeljno poslijepodne nitko nije vjero-vao da bi proboj nasipa kod Podsuseda mogao prometnuti u pravu katastrofu. Situacija e se dramati no po eti mijenjati ve nakon pono i, kada u ponedjeljak u 1:00 sat voda probija na-sip kod uš a rnomerca u Savu. Voda po inje nadirati Horva anskom plave i studentsko na-selje „Sava“ te dijelove Jaruna, Knežije i Treš-njevke. U samo sat vremena pod vodom je bila i Savska cesta te itavo Cvjetno naselje da

bi do 4:30 sati voda prešla autoput te nasta-vila prema Trnju i Krugama. Ve u 7:00 sati ujutro, tog sumornog ponedjeljka, dok su ljudi još uvijek žurili na posao ne slute i razmjere nesre e koja e zate i grad, voda je Savskom i Vukovarskom doprla sve do Studentskog cen-tra. U 8:00 sati vodostaj kulminira na do tada nepojmljivih 514 cm, a voda dopire sve do Tra-tinske i Juki eve ulice. Osim Trešnjevke, Knež-nije, Jaruna, Trnja i Kruga, pod vodom su se našli i Žitnjak, Savica, Folnegovi evo naselje, podru je oko Toplane te južni dijelovi Peš eni-ce, ugrožavaju i ne samo ljudske živote, ve i niz industrijskih poduze a. U podru ju Trnja voda je stigla do današnje Vukovarske gdje je daljnji prodor vode prema gradskoj vije nici za-ustavljen vre ama pijeska, dok se u Krugama ze jim nasipom branilo prelijevanje vode pre-ko Drži eve ulice. Zatvaranjem podvožnjaka na Savskoj cesti kod Koturaške i podvožnjaka na Juki evoj ulici uz željezni ku prugu stvorena je barijera koja je sprije ila daljnje nadiranje i prodor vode Savskom cestom u samo središte grada prema Kazalištu. Voda je prodrla i duž obala današnjeg Novog Zagreba i to u zoni Remetinca, Trnskog i Velesajma u koji je ta-ko er prodrla voda. Pod vodom se u nekoliko sati našlo 6.000 hektara gradskog zemljišta u dužini od 14 kilometara i širini i do 4 km. Na tome je podru ju u to vrijeme živjelo 183.000 stanovnika! ak 15.000 stambenih zgrada (od toga 300 višekatnica) i preko 3 000 gospo-darskih objekata bilo je pogo eno poplavom. Uslijed poplave ak 40.000 gra ana napustilo je svoje domove, dok je onima koji su ostali, uglavnom na višim katovima zgrada, hrana i ostala pomo dostavljana amcima. Nadalje, zbog poplave u itavom je južnom dijelu grada isklju ena elektri na energija, pa ljudi na višim katovima koji nisu bili direktno ugroženi popla-vom, zarobljeni u svojim domovima, nisu mogli pripremati hranu.

Jedno od najpotresnijih svjedo anstva kata-strofalnih razmjera velike zagreba ke poplave zabilježen je u dokumentarnom lmu Bodgana Žiži a kratko nazvan „Poplava“. Autor lma ka-merom je obilazio poplavljena podru ja grada, snimaju i ljude kojima je bujica odnijela sve što su generacijama stvarali te napore njihovih sugra ana da im pomognu. Prizori ulica koje se u tren oka pretvaraju u potoke, trgova koji po-staju jezera te nasipa koji su preuzeli funkciju pristaništa, i danas uzimaju dah. Vodeni nalet bio je silovit i rušio je sve pred sobom.

U etvrtak, 29. listopada, voda se po ela postu-pno povla iti, ponovno je uspostavljen tram-vajski promet svim gradskim ulicama, no tek tada su se po eli nazirati pravi obrisi katastro-fe. Nakon povla enja rijeke, Zagreb se suo io s neslu enim gubicima: 17-tero ljudi izgubilo je svoje živote, 65-ero ljudi je ozlije eno, ulice su bile zatrpane blatom i muljem, materijalna šteta na stambenim, gospodarskim i infrastruk-

Današnja Vukovarska u poplavi 28.10. 1964. godine. Snimio: J. Vrami (MGZ, 7653)

I 93 I


turnim objektima bila je ogromna. Osim stam-benih i gospodarskih zgrada, teško su ošte ene brojne gradske ulice, dio auto-puta Zagreb – Ljubljana te savski mostovi kod Jankomira i Ja-kuševca. Velika ošte enja pretrpjele su i brojne prosvjetne i kulturne ustanove me u kojima i 30 škola te nekoliko fakulteta. Ošte eno je i 28 velikih i stotinjak manjih poduze a koja su zapošljavala više od 36.000 radnika. Valjalo je hitno prona i rješenje za smještaj velikog bro-ja stanovnika ije su ku e nepovratno uništene poplavom. Naime, ak 10.000 ljudi privremeno je bilo smješteno u škole, domove i druge javne objekte, a mnogi su smještaj pronašli kod obi-telji i prijatelja. Gradske vlasti donose odluku o gradnji stanova montažnog i polumontažnog tipa na lokacijama u Dubravi, Volov ici, Botincu te Gajnicama. Za neke to je privremeno rje-šenje s vremenom postalo trajno. No, kako i svako loše iskustvo, i ta je poplava kao rezultat imala i svoje pozitivne poticaje. Ukazala je na nužnost izgradnje dovoljno visokih nasipa, koji e gradu pružiti sigurni razvoj.

Epilog velike poplave iz 1964.

Katastrofalna poplava 1964. iz korijena je pro-mijenila pristup prema obrani od poplava. Tome su dodatno pridonijele poplave Siska i Karlovca tijekom 1965. i 1966. godine. Visoke vode Save i njezinih pritoka koje su do tada uglavnom poplavljivale poljoprivredna zemljišta, sada su pogodile podru je velikog grada uzrokuju i ogromnu štetu na industrijskim, stambenim i infrastrukturnim objektima. Mjere koje su tada poduzete u obrani gradova i od poplava posve su promijenile vodno gospodarstvo. U okviru Direkcije za Savu (osnovane 1962. godine) pod rukovodstvom prof. dr. Dionisa Srebrenovi a,

pristupilo se izradi studije obrane od poplave Zagreba, Siska i Karlovca. Godine 1968. na te-melju Studije regulacije i ure enja rijeke Save otpo inju aktivnosti na projektiranju novih i rekonstrukciji postoje ih savskih nasipa u Za-grebu, Sisku i Karlovcu, te izgradnji odteretnog kanala Sava-Odra-Sava kojim se gradu Zagre-bu osigurao visok stupanj sigurnosti i od najvi-ših vodostaja rijeke Save. Sustav novih nasipa izgra en je do kraja 70-tih godina nakon ega je Sava zbog sve brže rastu eg Novog Zagreba i isto nih dijelova grada premoštena na tri mje-sta, kod današnjeg Borovja - Mostom mladosti (1974.), Jadranskim mostom (1981.) podignu-tim uz stari kolni most na Savi, te najnovijim Domovinskim mostom (2007.). Zahvaljuju i izgradnji nasipa koja je uslijedila 60-tih godina i 70-tih godina 20. stolje a, Zagreb je postao siguran grad koji je svoju rijeku ponosno prigr-lio duž njezine lijeve i desne obale ine i s njom nerazdvojnu cjelinu. U novije vrijeme i neki za-boravljeni dijelovi Save dobili su novu ulogu u životu Zagreba. Jezero Jarun, stari rukavac ri-jeke Save, ure eno je za potrebe Univerzijade 1987. u jednu od središnjih rekreacijskih grad-skih zona, dok je Budek nastao izvorno 1955. iskopavanjem šljunka za izgradnju Velesajma, 2006. pretvoren je u prostrani park s ure e-nom šetnicom. Usprkos sve eš im rasprava-ma da li je Sava dovoljno integrirana u gradske funkcije Zagreba, ona ini važan dio prirodnog i kulturnog pejzaža grada bez koje bi Zagreb u svakom njegovom razdoblju bio gotovo neza-misliv. Stoga upravo poplavi iz 1964. godine te izgradnji modernog sustava obrane od poplava koja je uslijedila, danas zahvaljujemo injenicu da Zagreb, siguran od poplava, živi u mirnom suglasju sa svojom rijekom.

1 Pogled s hotela Internacional na poplavljene dijelove Trnja s Filozofskim fakultetom i Visokom tehni kom školom. Snimio: J. Vrami (MGZ, 7536)

2 Savska cesta pod vodom. Snimio: Šime Radov i (MGZ, 21 220)

1 222

I 94 I

HRVATSKE VODE I Upravljanje vodama

I 95 I


Klimatske promjeneFoto: Vlasta Štalekar

I 96 I

HRVATSKE VODE I Pojava oborinskih ekstrema s osvrtom na poplave

POJAVA OBORINSKIH EKSTREMA S OSVRTOM NA POPLAVEdr. sc. Marjana Gajić-Čapka

mr. sc. Ksenija Cindrić

Istraživanje oborinskog režima Republike Hr-vatske provodi se u Državnom hidrometeoro-loškom zavodu (DHMZ) kontinuirano u okviru razli itih radnih zadataka i projekata iji re-zultati imaju mogu nosti raznovrsnih primje-na. Osnovni uvid u prosje ne klimatske prilike neke države daju klimatski atlasi koje izra-uju nacionalne meteorološke službe prema

preporukama Svjetske meteorološke organi-zacije. U DHMZ-u izdan je 2008. godine kli-matski atlas Hrvatske za referentno klimatsko razdoblje 1961.-1990., ali imaju i u vidu vre-mensku varijabilnost klimatskih parametara i uo eno zatopljenje u posljednjoj dekadi dva-desetog stolje a tabli ni prikazi prošireni su i na klimatsko razdoblje 1971.–2000. U vezi oborinskog režima u toj publikaciji mogu se na i karte srednje koli ine oborine za godinu, vegetacijsko razdoblje i sezone, te karte sred-njeg godišnjeg broja oborinskih dana (dnev-

na koli ina oborine barem 1 mm) i srednjeg godišnjeg broja dana sa snježnim pokriva em visine barem 1 cm. Uz karte nalaze se gra ki i tabli ni prikazi godišnjih hodova oborinskih i snježnih parametara koji ukazuju na veli i-nu, u estalost i ekstreme (Gaji - apka i sur., 2008).

U nizu studija, koje se izra uju za korisnike, program analize je de niran zahtjevom kori-snika ovisno o tome u koju svrhu se mete-orološki rezultati primjenjuju (planiranje i/ili projektiranje hidrotehni kih sustava sa svr-hom obrane od poplava, navodnjavanja, si-gurnosti brana na akumulacijama i retencija-ma i sl.). Tako je na primjer provedena analiza oborinskog režima na slivu Drave u Hrvatskoj prema podacima dnevnih koli ina oborine na glavnim meteorološkim postajama Varaždin i Osijek u razdoblju 1961.-2000. Duljina niza

Rezultati o pojavama ekstremnih koli ina oborine, javljanje dugih sušnih ili kišnih razdoblja esto se koriste za procjenu projektnih veli ina ekstremnih hidroloških i klimatskih doga aja.

Foto: VGI Brodska Posavina

I 97 I


omogu uje dobivanje pouzdanih rezultata u klimatskom smislu obzirom na vremensku promjenjivost oborine, a izbor postaja daje uvid i u prostorne karakteristike na proma-tranom dijelu sliva Drave. Oborinske prilike su ispitane pomo u razdiobe u estalosti dnevnih koli ina oborine tijekom godine i pridruživa-njem teorijske razdiobe empiri kim podacima, analizom ekstremnih vrijednosti primijenjenoj na godišnje maksimalne dnevne, dvodnevne i petodnevne koli ine, te analizom u estalosti sušnih i kišnih razdoblja. Rezultati o pojavama ekstremnih koli ina oborine ili javljanje dugih sušnih ili kišnih razdoblja esto se koriste za procjenu projektnih veli ina ekstremnih hi-droloških i klimatskih doga aja (npr. izvan-rednih poplava, ekstremnih koli ina oborine i suša) jer pripadaju u osnovne rizi ne imbe-nike sigurnosti i dobrog i ekonomi nog rada hidrotehni kih sustava. Neki od tih rezultata za Varaždin i Osijek publicirani su u asopisu Hrvatske vode (Gaji - apka, 2013).

I dok pojave poplava na velikim slivovima zna-ajno ovise o dugotrajnim oborinama, manji

slivovi su osjetljivi na djelovanje jakih oborina kra eg trajanja. To tako er zahtijeva analize u estalosti i procjenu o ekivanih ekstrema kratkotrajnih oborina na podru ju Hrvatske, budu i da su regionalne odlike obzirom na in-tenzitet, zna ajne. Takva analiza provedena je za podru je Istre prema raspoloživim podaci-ma ombrografskih postaja (Gaji - apka i Hor-

U estalost (%) godišnjih maksimalnih 1-dnevnih, 2-dnevnih i 5-dnevnih koli ina oborine tijekom godine za Varaždin i Osijek. Razdoblje: 1961.-2000. Izvor: Gaji - apka, 2013.

Procjene maksimalnih godišnjih kratkotrajnih koli ina oborine za trajanja 10, 20, 30, 40, 50, 60 i 120 minuta za tri lokacije u razdoblju 1962.-2002. Izvor: Gaji - apka i Horvat, 2009.

vat, 2009). Regionalna usporedba je ukazala da se u unutrašnjosti Istre (Abrami i Pazin) mogu o ekivati ve e maksimalne kratkotrajne oborine, nego na obali (Pula i Pore ) za sva trajanja i povratne periode. Veli ina tih razlika ovisi o trajanju i povratnom periodu. Ocjenu zna aja veli ine odstupanja izme u pojedinih lokacija mogu dati korisnici ovakvih ulaznih meteoroloških parametara za hidrotehni ke prora une, ovisno o utjecaju tih promjena na kona ne rezultate prora una. Dijagnosticira-nje regionalnih razlika u režimu kratkotrajnih oborina pomaže odre ivanju gusto e mreže ombrografa, iji su podaci neophodni za in-žinjerske prora une. Analiza oborine u dva slu aja poplava u Istri ukazala je na važnost daljnjih analiza višesatnih koli ina oborine kao rizi nog meteorološkog parametra za po-javu poplava.

Pojava poplava u gradovima ili manjim nase-ljenim mjestima može biti posljedica izvan-rednih oborinskih prilika. Me utim, isto tako ta situacija se može u ve ini slu ajeva izbje i uvažavanjem oborinskih projektnih parameta-ra za sustave odvodnje u gradovima. Nedavno je provedena složena meteorološka analiza; statisti ko-klimatološka analiza kratkotrajnih oborinskih maksimuma, te satelitska analiza i mezoskalna analiza sinopti e situacije koja je bila odgovorna za jaki oborinski doga aj s poplavama na podru ju grada Dubrovnika u studenom 2010. godine (Ivan an-Picek i sur., 2014). Rezultati su doprinos poboljšanju pro-gnoze intenzivnih doga aja i time utvr ivanju boljih mjera prilagodbe na vremenske situaci-je s teškim posljedicama. Daljnji primjer ko-

I 98 I

HRVATSKE VODE I Pojava oborinskih ekstrema s osvrtom na poplave

rištenja oborinskih podataka sa ciljem zaštite gradova od poplava je grad Rijeka. Tijekom godina, ra unate su ITP (HTP) krivulje za Ri-jeku, koje se koriste u prora unima sustava gradske odvodnje. Nedavno je provedeno istraživanje dugogodišnjih nizova kratkotraj-nih oborina s meteorološke postaje u Rijeci i novelirani su prora uni ITP krivulja uvažava-ju i i ekstremnu kišu koja je prethodila popla-vi u rujnu 2012. (Gaji - apka i sur., 2014).

Spomenute analize trebaju se proširiti i na druge lokacije ili slivna podru ja kako bi pro-storni meteorološki rezultati doprinijeli dono-šenju odluka uvažavaju i klimatske prednosti, ali i klimatske pokazatelje, kao rizi an faktor.

U okviru istraživanja klimatskih promjena, posebna pozornost se posve uje oborinskim parametrima. Pri tome uz prosje ne godišnje i sezonske koli ine oborine, analiziraju se i indeksi oborinskih ekstrema koji ukazuju na

Primarni, sekundarni i tercijarni godišnji maksimumi koli ine oborine za razli ita trajanja iz razdoblja 1958.-2011. i 1958.-2012. Obojene površine ukazuju na trajanja za koja je u 2012. godini dosegnut maksimum za cijelo razdoblje. Izvor: Gaji -

apka i sur., 2014.

Dekadni trend (%/10god) ljetne (a) i jesenske (b) koli ine oborine u razdoblju 1961-2010. Izvor: MZOIP, 2014.

a) b)

Napomena: Krugovi ozna avaju pozitivne trendove, trokuti negativne, dok popunjeni znakovi ozna avaju statisti ki zna ajan trend. etiri veli ine zna-kova su proporcionalne relativnim vrijednostima promjena na desetlje e u odnosu na odgovaraju i srednjak iz razdoblja 1961-1990: <5%, 5-10%, 10-15% i >15%.

intenzitet i trajanje ekstremnih doga aja kao i njihov doprinos godišnjim i sezonskim pro-mjenama.

U 6. nacionalnom izvješ u i prvom dvogodiš-njem izvješ u Republike Hrvatske o klimat-skim promjenama prema Okvirnoj konvenciji ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC) (MZOIP, 2014) dani su rezultati detekcije promjena oborinskih parametara u razdoblju 1961.-2010., kao i projekcije za tri budu a razdoblja u 21. stolje u: 2011.-2040., 2041.-2070. i 2071.-2100.

Trendovi godišnjih koli ina oborine u Hrvatskoj tijekom recentnog 50-godišnjeg razdoblja su uglavnom negativni, odražavaju i karakteri-stike sredozemnog režima. Najizraženiji se-zonski negativni trendovi utvr eni su za ljeto i oni su statisti ki signi kantni za planinsko po-dru je (Gorski kotar i Lika), primorsko obal-no podru je (šire rije ko) i jadransko zale e. Ljetno smanjenje oborine u tim podru jima popra eno je zna ajno manjom u estaloš u umjereno vlažnih dana, trendom smanjenja maksimalnih godišnjih jednodnevnih i petod-nevnih koli ina, pove anjem doprinosa slabih oborina godišnjim koli inama i pove anjem broja suhih dana.

Me utim, isto ni dio unutrašnjosti, koji pripa-da najjužnijem dijelu Panonske ravnice, ima slabi pozitivni (nesigni kantan) trend godiš-njih koli ina, sli nije središnjoj Europi. Taj trend je pod jakim utjecajem signi kantnog porasta jesenje oborine zbog istaknutog po-rasta dnevnog intenziteta oborine, zatim zbog porasta broja vrlo vlažnih dana i njihovog

I 99 I


doprinosa jesenjim koli inama, kao i porasta maksimalnih godišnjih jednodnevnih i petod-nevnih koli ina.

Za razliku od sušnih razdoblja, kišna razdoblja ne pokazuju prostornu konzistentnost trenda niti u jednoj sezoni. Samo zimi u sjeveroza-padnoj unutrašnjosti Hrvatske prevladava statisti ki zna ajan pozitivan trend uzastopno kišnih dana s dnevnom koli inom oborine ve-om od 1 mm (do 15%/10god). Trend kišnih

razdoblja u kojima je dnevna koli ina oborine ve a od 10 mm ukazuju na statisti ki zna a-jan pozitivan jesenski trend u podru ju doline rijeke Save (11%/10god u odnosu na referen-tno razdoblje 1961.-1990.). Zajedno s opaže-nim smanjenjem sušnih razdoblja iste katego-rije, ovi rezultati ukazuju na op enito vlažnije jesenske prilike na podru ju isto ne Hrvatske.

Projekcije klimatskih promjena iz regional-nog klimatskog modela (DHMZ RegCM) kao i ENSEMBLES regionalnih klimatskih modela (MZOIP, 2014) upu uju na mogu nost sma-njenja jesenske oborine (izme u 2% i 8%) u ve em dijelu Hrvatske u prvom dijelu 21. sto-lje a. Me utim, na podru ju Slavonije jesen-ska oborina e se pove ati izme u 2% i 12%, a na krajnjem istoku predvi eno pove anje iznosi i više od 12% i statisti ki je zna ajno. Osim toga, u Slavoniji se o ekuje i pove anje udjela jesenske koli ine oborine koja padne u vrlo vlažne dane (dani s koli inom oborine iznad 95. percentila) u ukupnoj jesenskoj ko-li ini oborine (više od 6%). Projicirani porast koli ine oborine zimi iznosi izme u 5% i 15%

u dijelovima sjeverozapadne Hrvatske te na Kvarneru. Za ljeto u istom periodu projicirano je smanjenje koli ine oborine u velikom dijelu dalmatinskog zale a i gorske Hrvatske, kao i tijekom prolje a u južnoj Hrvatskoj (u iznosu od -5% do -15%). Tijekom jeseni sve projici-rane promjene su unutar intervala -5% i +5%.

Prema kraju ovog stolje a sve ve i dijelovi Hrvatske bili bi zahva eni izraženijim promje-nama u budu oj koli ini oborine s umjerenom do visokom mogu noš u pove anja srednje ukupne koli ine oborine zimi, te smanjenja ukupne koli ine oborine ljeti (MZOIP, 2014.).

U svjetlu gore navedenog vidljivo je da postoji velik broj istraživanja i stru nih metoroloških analiza ekstremne koli ine oborine u Hrvat-skoj. Ipak, treba naglasiti sve o itiju nuž-nost suradnje izme u meteorologa i drugih stru njaka (osobito tehni kih struka) kako bi klimatske analize bile usmjerene na odgova-raju i na in za potrebe korisnika i omogu ile pravovremenu prilagodbu društva na klimat-ske promjene.

Moglo je biti i gore!

O katastrofalnim poplavama na Balkanu pisali su mnogi strani mediji, a mišlje-nja stru njaka iznesena su i u stru nom asopisu Scienti c American. Buji ne kiše i katastrofalne poplave koje su pogodile dijelove BiH, Srbije i Hrvatske nisu zabilježene u 120 godina otkad se u regiji vodi evidencija. No, stru njaci kažu da su ekstremni vremenski doga aji poput ovog nešto s ime e se društva možda sve eš e morati boriti kako se Zemlja zagrijava.

„Radi se o nezapam enoj pojavi“, rekao pomo nik direktora i meteorolog pri grupaciji za reosiguranje Aon Ben eld za Climate Central. Prema njegovim rije-ima, radi se najmanje o pojavi koja se javlja jednom u sto godina.

Izvješ e Me udržavnog panela o klimatskim promjenama (IPPC) navodi da se o ekuje da e ekstremne oborine postati sve eš e. Kako se Zemljina atmosfera zagrijava zbog sve ve ih koli ina stakleni kih plinova, pove ava se koli ina vo-dene pare u atmosferi, što dovodi do sve obilnijih oborina ak i na podru jima za koja se o ekuje da e dugoro no postati suša. U svakoj regiji SAD-a pove ala se koli ina obilnih oborina. Naj-noviji primjer toga je nedavni doga aj na Floridi, kada se iz olujnog sustava u samo 24 sata na podru je Pensacole spustilo 200-380 mm kiše.

Prema IPPC-u, sve više obilnih kiša moglo bi dovesti do pove anih rizika od poplava koji e bez mjera prilagodbe, znatno pove ati štete od poplava.

Više na: http://www.scienti camerican.com/article/unprecedented- ooding-in-balkans-caused-by-low-pressure-parked-over-se-europe/

Prizor u estalih ekstremnih vremenskih promjena. Foto: Robert Mar elja

SLIKE

dr. sc. Marjana Gajić-Čapka

mr. sc. Ksenija Cindrić

I 100 I

HRVATSKE VODE I Desetljeće katastrofalnih poplava u EU i svijetu

11111 222

4444444444444444444444444444

555555

77777777777 8 9999

666666666

333333333333333333333333333333333333333333333333

1 Poplavljeni auti u selu Fischerdorf, Njema ka, lipanj 2013.

2 Isto na Njema ka, Loebnitz, 2013.

3 Poplavljen grad Grimma u Njema koj, 2013.

4 Poplave u Ma arskoj, 2013.

5 Potopljen centar Meissen, Njema ka, 2013.

6 Poplavljeno podru je rijeke Elbe u blizini grada Elster, Njema ka, 2013.

7 Poplavljene ku e pokraj rijeke Steyr, za vrijeme obilnih kiša, Austrija 2013.

8 Zaštitna barijera za zaštitu sela Stein-Krems u donjoj Austriji, 2013.

9 Djevojka stoji sa svojim psom ispred poplavljene ceste blizu grada Litomerice, eška 2013.

I 101 I


DESETLJEĆE KATASTROFALNIH POPLAVA U EU I SVIJETU

Željko Bukša, novinarIako je nedavna velika poplava u isto noj Sla-voniji, druga dosad najve a u Hrvatskoj nakon one zagreba ke iz 1964., imala vrlo teške po-sljedice ipak ne spada me u ve e u usporedbi s poplavama koje zadnjih desetak godina sve e-š e poga aju druge države.Tamo je, nerijetko, bilo puno više poginulih, dok su se materijalne štete naj eš e ra unale najmanje u stotinama milijuna ili milijardama eura.

Ako ne ra unamo poplave koje su istodobno kad i najisto niji dio Hrvatske, s još težim po-sljedicama, pogodile BiH i Srbiju, posljednje u nizu velikih europskih poplava dogodile su se prošle godine. Najve a od njih u lipnju 2013. je pogodila središnju Europu, prije svega Njema -ku, Austriju, Slova ku, ešku, Švicarsku i Ma-arsku. Poginulo je dvadesetak ljudi, a ukupna

materijalna šteta brojila se u milijardama eura. U rujnu te godine jake poplave su pogodile i Rumunjsku, posebice istok te zemlje, a ishod je bio sedam mrtvih i 7.000 evakuiranih ljudi. I talijanski lu ki grad Olbia osjetio je razorne posljedice poplava u studenom prošle godine, kada je više tisu a ljudi ostalo bez svojih do-mova.

U srpnju 2012. poplave su pogodile sjevernu tursku provinciju Samsun. U toj je nepogodi poginulo 13 ljudi. Turska je nakon olujnih kiša koja su pale na Istanbul i sjeverozapad Turske od poplava stradala i tri godine ranije kada je poginula najmanje 31 osoba. Najmanje 1.800 ku a i zgrada tada je poplavljeno, a osigurava-ju e tvrtke procijenile su štete na 100 do 150 milijuna dolara. U kolovozu 2012. obilne kiše pogodile su i rusku regiju Krasnodar, na sjeve-rozapadu zemlje, a posebice okrug Krimsk, u zale u Crnog mora. Tada su poginule 172 oso-be, a 35.000 je bilo pogo eno katastrofom. Deset mrtvih ishod je poplava koje su krajem rujna te godine pogodile španjolsku Andaluziju.

Godine 2011. poplave su u listopadu pogodi-le talijanske regije Liguriju i Toscanu. Poginulo je 10 ljudi, a materijalna šteta je iznosila više stotina milijuna eura. Mjesec dana kasnije od poplava je stradao jugoistok Francuske u regiji Provansa-Alpe-Azurna obala. Pet ljudi je izgu-bilo živote, a šteta je tako er bila više stotina milijuna eura.

I tijekom 2010. više je europskih država za-hva eno velikim poplavama. U velja i poplave i odroni zemljišta pogodili su portugalski otok Maderu, posebno glavni grad Funchal. Poginulo je 50 ljudi, a šteta je bila ve a od milijardu eura. Sredinom svibnja i po etkom lipnja iste godi-

ne velike poplave zadesile su Poljsku i ešku. U eškoj je smrtno stradalo šest, a u Poljskoj je poginulo 25 ljudi, evakuirano je oko 23.000, a šteta je procjenjena na više od 2,5 milijarde eura. Poljski premijer je poplave okarakterizi-rao kao najgore u povijesti, nezabilježene u za-dnjih 160 godina. U Krakowu je bilo proglašeno izvanredno stanje. Rijeka Visla prelila se preko nasipa i poplavila dijelove gradskog središta, a zaprijetila je i Varšavi, gdje je imala najvišu ra-zinu u zadnjih 60 godina. Rijeka Odra poplavila je Wroclaw.

Jug Francuske je sredinom lipnja te godine uslijed poplava pretrpio štetu ve u od milijar-du eura. U Varu je poginulo 23 ljudi, a dvoje je nestalo. Krajem srpnja i po etkom kolovoza, 22 ljudi je poginulo u poplavama u Rumunjskoj koje su zahvatile 40 tamošnjih regija. Šteta je iznosila 867 milijuna eura, a potpuno je unište-no 7.000 ku a.

I u kolovozu 2010. poplave su zadesile srednju Europu - Poljsku, ešku i Njema ku te Litvu. Žrtava nije bilo, no na tisu e ljudi je moralo biti evakuirano. Krajem tog mjeseca poplave su po-godile i tursku planinsku regiju Rize. U popla-vama i u klizištima poginulo je 13 ljudi. Ruski Krasnodar je bio pogo en poplavama sredinom listopada i u toj vremenskoj nepogodi poginulo je 25 ljudi.

U rujnu 2010. i Sloveniju je pogodila velika po-plava. Obilne kiše su izazvale velike poplave širom Slovenije. Poplavljena je bila Ljubljana, Laško, Krško, Brežice, te brojna mjesta uz Savu i Krku, a poginule su tri osobe. Kriti no je bilo i na zapadu zemlje gdje se izlila rijeka Vipava kod Ajdovš ine. Katastrofalna poplava tu je su-sjednu državu zahvatila i u rujnu 2007. Tada je smrtno stradalo šestero ljudi. Najteže je bilo u gradi u Železniki i okolnom podru ju, gdje je ugroženim stanovnicima pomagalo 500 vojni-ka i vatrogasaca. Prema procjenama šteta je, umanjena za štete na prometnoj i energetskoj infrastrukturi, iznosila oko 200 milijuna eura pa je slovenska vlada najavila da e zatražiti po-mo od EU.

Poplava je 2010. bilo i u Ma arskoj. U sjever-nom dijelu zemlje je 18 gradova i sela bilo od-sje eno od svijeta, a poginulo je dvoje ljudi. U eškoj su u poplavama poginule tri osobe. U

Austriji je sredinom lipnja jedna žena poginula kad je bujica odnijela njen auto s ceste. Sredi-nom lipnja na jugoistoku Francuske 25 osoba je poginulo u poplavama, a meteorolozi su popla-ve i bujice ocijenili kao najgore od kada postoje

Sve eš i i ja i meteorološki ekstremi bilježe se ne samo u Hrvatskoj ve i u EU i svijetu ostavljaju i oko 500 milijuna ljudi godišnje u svijetu bez domova ili farmi.

I 102 I

HRVATSKE VODE I Desetljeće katastrofalnih poplava u EU i svijetu

podaci, a to je 1827. godina. Najmanje 24 oso-be su poginule, a devet je nestalo u poplavama u Rumunjskoj. Poplave su pogodile 73 mjesta diljem zemlje, a ekonomska šteta procijenjena je na 0,6% BDP-a. Po etkom prosinca je više od 11.000 ljudi bilo evakuirano na sjeveru Al-banije, a samo na podru ju Skadra poplavljeno je 7.500 ku a.

I iz tih podataka je vidljivo da katastofalne po-plave u svijetu postaju sve eš e. Zato nije ni udo da su stru njaci velikog švicarskog reo-

siguravatelja Swiss Re izra unali da su prirod-ne kao i katastrofe koje je prouzro io ovjek u prošloj godini odnijele oko 25 tisu a ljudskih života i prouzro ile ekonomske gubitke u vrijed-nosti oko 130 milijardi dolara dok je u 2012. u takvim katastrofama stradalo 14 tisu a ljudi, a ekonomski gubici iznosili su 196 milijardi dola-ra. U tome, istaknuli su, vrlo važnu ulogu imaju poplave.

Naime, lani je najsmrtonosniju katastrofu uzro-kovao tajfun Haiyan koji je u studenom pogodio Filipine i prouzro io smrt više od sedam tisu a ljudi, ali najve e ekonomske gubitke, od uku-pno 18 milijardi dolara, prouzro ile su poplave koje su u lipnju pogodile Njema ku, ešku i susjedne zemlje. U Swiss Reu procjenjuju osi-gurane gubitke na etiri milijarde dolara. Ujed-no, napominju da te poplave zauzimaju drugo mjesto na ljestvici "najskupljih" slatkovodnih poplava u povijesti. Prvo mjesto uvjerljivo drži poplava na Tajlandu u 2011., koja je prouzro ila osigurane gubitke u ukupnom iznosu ve em od 16 milijardi dolara.

Iako od poplava zbog najviše velikih vodotokova naj eš e stradavaju srednja i jugoisto na Europa velike poplave su u srpnju 2007. pogodile i En-glesku. Nakon što je u nekim dijelovima zemlje palo više kiše nego ina e tijekom cijelog mjeseca razina vode u velikom dijelu Engleske dostigla je najvišu razinu u zadnjih 60 godina, a potoplje-ne su goleme površine. Oko 45.000 domova i tvrtki zbog poplava uzrokovanih žestokim obori-nama ostalo je bez struje, a ak je 350.000 do-ma instava ostalo bez vodoopskrbe. Brojni žitelji Oxforda i drugih mjesta pozvani su da napuste

ku e i stanove, a u grofoviji Worcestershire heli-kopteri su morali spašavati ljude sa krovova ku a gdje su potražili spas od vode koja je nazaustav-ljivo nadirala. Goleme oborine i poplave izazva-le su i prometni kolaps. U Londonu je u zra noj luci Heathrowu otkazano više od 140 letova, nisu vozili ni vlakovi, a zatvoreno je 25 postaja pod-zemne željeznice. I tada su osiguranja štetu pro-cjenila na više milijardi eura.

Ali te godine nije stradala samo Velika Britanija. Zbog obilnih kiša rijeke i potoci izlili su se i u dijelovima Švedske i Danske, ali i Švicarske, a u Njema koj poplave su osobito pogodile pod-ru je Srednje Frana ke u Bavarskoj gdje je bilo i smrtno stradalih.

Zato nije ni udo da je nakon tih poplava za-mjenica UN-ovog koordinatora za humanitarna pitanja Margareta Wahlstrom upozorila da je izme u 2004. i 2006., dakle u samo dvije go-dine, udvostru en broj prirodnih katastrofa, s prosje nih 200 na 400 godišnje, što uklju uje toplinske udare, suše, požare i oluje. Broj po-plava u tom je razdoblju pove an sa 60 na 100 godišnje, a ve je u prvih sedam mjeseci 2007. zabilježeno oko 70 jakih poplava. Iznjela je još jedan zabrinjavaju i podatak - da oko 500 mili-juna ljudi godišnje u svijetu zbog jakih poplava izgubi svoje ku e ili farme.

Još puno ve e poplave sa znatno težim poslje-dicama esto poga aju razne države na dru-gim kontinentima. Tako je, na primjer, u 2011. najve a svjetska prirodna katastrofa nakon snažnog potresa u Japanu bila velika poplava nastala tijekom monsunskih kiša na Tajlandu. Njihove vlasti su objavile da su te padaline bile najobilnije u proteklih 50 godina pa su posljedi-ce bile strašne. Poginulo je 800 ljudi, uništene su stotine tisu a ku a i ogromna poljoprivredna podru ja, a ošte eno je i sedam industrijskih zona u kojima je proizvodnja dugo bila obustav-ljena.

Po katastrofalnim poplavama ne samo u Europi nego i širom svijeta posebno je ostala zapam-ena 2010. godina. U srpnju i kolovozu Pakistan

su zbog neobi no intenzivnih monsunskih kiša zahvatile poplave okarakterizirane kao najgore

ovjek pregledava zaštitu od poplava u blizini Bratislave, 2013.

I 103 I


u znanoj povijesti te zemlje. Procjenjuje se da je u jednom trenutku ak petina površine Pa-kistana bila pod vodom. Oko 20 milijuna ljudi bilo je direktno ugroženo poplavama, poginulo je oko 1.800, a ozlije eno gotovo tri tisu e ljudi. Iz bujica je spašeno 1,3 milijuna ljudi, unište-no je ili ošte eno 1,9 milijuna domova, a oko 6 milijuna ljudi je moralo napustiti svoje domo-ve. Poplavljeno je 69.000 kvadratnih kilometara najplodnije zemlje, uginulo je oko 200.000 do-ma ih životinja, uništeno je oko 3.900 kilome-tara cesta i oko 5.600 kilometara željezni kih pruga. Ukupna šteta je procijenjena na 43 mi-lijarde dolara.

I Kinu su sredinom te godine pogodile velike po-plave, najgore od 1998. kada su zbog izlijevanja rijeke Yangtze poginule 3.704 osobe, a 15 mi-lijuna ljudi je ostalo bez domova. Te su godine od poplava stradale i australske države Victoria i osobito Queensland. Rekordno jake kiše te su godine uzrokovale poplave i u Kolumbiji. Po-plavama i klizištima zahva eno je 70% zemlje. Sli ne katastrofe poga aju i najve u svjetsku velesilu – SAD. Tako su, na primjer, najgore po-plave na sjeveroistoku te zemlje u posljednjih 50 godina odnijele u lipnju 2006. dvadesetak ži-vota. Poplavljene su savezne države Maryland, Pennsylvania, Virginia i New York.

To je samo dio upozoravaju ih podataka o ka-tastrofalnim poplavama koje su zadnjih desetak godina pogodile naš planet. No, alarmantan je podatak da znanstvenici i stru njaci sve eš e upozoravaju kako bi u budu nosti moglo biti još gore. Tako je i Državni hidrometeorološki zavod upozorio da se najve e poplave koju su zadesile našu regiju mogu povezati s trendom klimatskih promjena, odnosno sa sve eš im i ja im me-teorološkim ekstremima koji e prema scenari-jima i procjenama stru njaka u budu nosti biti sve izraženiji pa adaptacije na njih treba uzeti kao važnu odrednicu u donošenju razvojnih pla-nova društva. Takav trend nije znakovit samo za Hrvatsku, nego i za itav svijet, a posljedica je globalnog zatopljenja iji se uzroci pojašnja-vaju djelovanjem ovjeka, to jest pove anjem koncentracije stakleni kih plinova u atmosferi koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva u in-

dustriji, energetici i prometu, napominje se u analizi DHMZ-a.

U trenutku dok su u Hrvatskoj, BiH i Srbiji harale najve e poplave zabilježene u novijoj povijesti ovog dijela Europe, znanstvenici Me unarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava (IIA-SA), Instituta za istraživanje okoliša u Amster-damu i drugih europskih centara za istraživanje objavili su studiju u kojoj navode da e se rizici koje donose poplave velikih razmjera udvostru-iti do 2050. Kao glavne krivce za pove ani rizik

navode socioekonomski rast, jer se zbog razvo-ja radi na izgradnji sve ve eg broja gra evina i infrastrukture, te klimatske promjene koje mi-jenjaju obrazac prema kojem kiša pada u Euro-pi. U studiji se procjenjuje da bi katastrofalne poplave u Europi mogle postati sve eš e te da bi se ukupne štete koje stvaraju do 2050. mo-gle pove ati otprilike pet puta u odnosu na štete koje su poplave donijele EU od 2000. do 2012.

I brojna druga istraživanja pokazuju da ve i-na svjetskih znanstvenika više ne spori da e do 2050. uslijed globalnog zagrijavanja i podi-zanja razine mora oborine biti znatno obilnije, vjetrovi snažniji, a poplave u Europi razornije i eš e. I stru njaci NASA-e napravili su progno-

zu o utjecaju klimatskih promjena na sve kon-tinente. Tako su za Europu predvidjeli pove an rizik od katastrofalnih poplava u unutrašnjosti kontinenta te da e poplave biti sve eš e i na obalama mora.

Govore i o klimatskim promjenama i predvi a-njima kako e se to odraziti na planetu i život, znanstvenici isti u kako mogu predvidjeti da e za 40-50 godina koli ina padalina na globalnom nivou biti pove ana za pet posto, u najboljem slu aju, ili za 15 posto u lošijem scenariju. Ali, kako isti e Manuel de Castro, sa španjolskog sveu ilišta Castilla la Mancha, ne e sve regije dobiti podjednaku koli inu oborina. Po pravilu, na ve nakvašene oblasti sru it e se najve e kiše, dok na sušne ne e pasti dovoljno kapi, kaže profesor De Castro. Jedno je sigurno, do-daje on, do 2050. ne e više biti nijednog ozbilj-nog znanstvenog kruga u svijetu sumnji avog prema posljedicama globalnog zagrijavanja. Toliko e one biti o igledne.

SLIKE

slika 1, 3, 6, 7, 8

http://www.theatlantic.com/

infocus/2013/06/fl ooding-across-

central-europe/100530/

slika 2

http://edition.cnn.

com/2013/06/05/world/europe/

europe-fl ood/

slika 5

http://edition.cnn.

com/2013/06/05/world/europe/

europe-fl ood/

Fischbeck http://www.euronews.

com/2013/06/10/no-let-up-as-

record-fl oods-sweep-germany-

and-poland/

http://www.theatlantic.com/

infocus/2013/06/fl ooding-across-

central-europe/100530/

Prodor nasipa kod naselja Fischbeck, Njemacka 2013.

I 104 I

HRVATSKE VODE I Analiza utjecaja klimatskih promjena na poplave rijeke Save

Prof.dr. Mitja Brilly, Univerza

v Ljubljani, Fakulteta za

gradbeništvo in geodzijo

Pitanja klimatskih promjena teme su koje zaokupljaju javnost na razli itim podru jima djelatnosti. Analize utjecaja klimatskih pro-mjena na osnovu terenskih merenja pokazu-ju varijabilnost, ali ne i zna ajne promjene. Osim toga, radovi izvedeni za potrebe naših djelatnosti: ure enje vodotoka, izgradnja akumulacija, urbanizacija, melioracije zemlji-šta izgradnja puteva i druge infrastrukture u prostoru imaju primjetan i zna ajan uticaj.

Analizu utjecaja klimatskih promjena smo izveli zahvaljuju i razvoju klimatskih modela koji omogu avaju prognozu pojave maksi-malnih oborina sa odre enom vjerojatno om (Rakovec i Ceglar 2013). Zahvaljuju i poda-cima o oborinama prikupljenih u bazi E-OBS mogu e je simulacije klimatoloških modela povezati sa rasporedom oborina na terenu u daleko manjem razmjeru od razmjera s kojom rade klimatološki modeli. Tako smo dobili podatke o oborinama sa povratnim razdobljeom 20 i 100 godina, za razdoblja: 1971-2010, 2011–2040, 2041–2070 i 2071–2100. Podaci su prikazani u mreži sa podaci-

ma od 0,25 stupnjeva. Tako er, su prognozi-rana pove anja temperatura za ista razdoblja (Rakovec i Ceglar 1974).

Za analizu utjecaja prognoziranih maksimal-nih oborina na maksimalne protoke naprav-ljen je hidrološki model sliva rijeke Save u kome su obuhva ene najvažnije pritoke. Model je napravljen pomo u HBV programa (Brily i ost., 1974). Za kalibraciju smo iza-brali poplavu iz jeseni 1974. godine. Zabi-lježena poplava je jedna od rijetkih poplava koja je zahvatila cjelokupan sliv. To se desilo zahvaljuju i vremenskoj situaciji pri kojoj su maksimalne oborine zahvatile sliv rijeke Dri-ne dva dana nakon maksimalnih oborina za-bilježenih u Sloveniji, pa je došlo do istovre-mene pojave poplavnih valova na uš u Drine u Savu. Poplava iz 1974. je izabrana tako er iz razloga jer tada nisu bili izgra eni brojni nasipi duže rijeke Save i dio akumulacija na rijeci Drini. Tako možemo poplavu iz 1974. smatrati za relativno prirodan doga aj, bez ve ih utjecaja mjera zaštite od poplava.

ANALIZA UTJECAJA KLIMATSKIH PROMJENA NA POPLAVE RIJEKE SAVE

Rijeka Sava kod Novi Grad. Arhiva VGI Brodska Posavina

I 105 I


Za prognozu utjecaja klimatskih promje-na smo upotrijebili podatke poplave 1974. godine, promijenili vrijednosti maksimal-nih oborina u ulaznim podacima i pove ali temperature sukladno prognozi. Pove anje temperatura je bilo za cijeli sliv jednako i to: 0,8 ºC za razdoblje 2011-2040; 1,8 ºC za razdoblje 2041-2070 i 2,8 ºC za razdo-blje 2071-2100 u odnosu na razdoblje 1970-2010. Rezultati simulacija i njihova analiza su prikazani u izvještaju u lanku Brilly i dru-gi 2014, tablica 1.

Na osnovu prikazanih rezultata možemo tvr-diti, da e utjecaj biti srazmjerno veliki u gor-njem toku rijeke Save i desnim pritokama, gdje ak mogu današnji protoci sa stogodiš-njim povratnim razdobljem postati protoci s desetogodišnjim povratnim razdobljem. Na vodomjernim stanica duž rijeke Save ove promjene su manje i smanjuju se prema uš u Save u Dunav.

Podaci za rijeku Drinu i donji tok rijeke Save pokazuju nepredvi eno smanjenje protoka za posljednje razdoblje prognoze 2071-2100. Uzroci su u manjem broju podataka o obo-rinama u bazi E-OBS za ovaj dio podru ja, rezultatima klimatoloških modela, koje pred-vi aju smanjenje oborina i utjecaja pove-anih temperatura.. Pove anje temperatura

pove ava isparavanje i smanjenje vlage u zemljištu i s time manji otjecaj vode. Drugim rije ima pove anje oborina ne nadokna uje utjecaj pove anog isparavanja, pa su maksi-malni proticaji niži.

Tako er, sli nu pojavu možemo o ekivati na lijevim pritokama Save sa smanjenjem pro-toka vode zbog ve eg isparavanja. U radu Brilly i ost. 2014 je obra en i utjecaj klimat-skih promjena na krive vjerojatno e maksi-malnih protoka rijeke Save.

Neizvjesnost rezultata analize je veoma velika a izra unati utjecaji su primjetni i ne možemo ih jednostavno odbaciti i ne uzeti ih u obzir. Moramo ih uzeti u obzir sa dužnom pažnjom pri poduzimanju mjera za zaštitu od poplava. U svakom slu aju ima smisla podi-i zaštitu guš e naseljenih podru ja na višu

razinu, pa ako sutra i konstatiramo, da se prognoze nisu ispunile, imat emo dobro za-šti ena urbana podru ja. Naime, ve danas se Nizozemska štiti pred pojavama sa 10.000 godišnjim povratnim razdobljem a jednako i Be pred poplavama Dunava. U Japanu se kao mjera u gusto naseljenim podru jima primjenjuju takozvani gigantski nasipi. Ta-ko er, moramo i onako podi i zaštitu kriti -ne infrastrukture (putevi, železnice, opskrba energijom, bolnice i sli no) na višu razinu. Poljoprivedna zemljišta, a ne i poljoprivredna gospodarstva, ne traže neku posebnu dodat-nu zaštitu.

U svakom slu aju, moramo razviti alat s kojim možemo uspješno simulirati razli ite scenarije nastanka i razvoja poplava u slivu rijeke Save, kao osnovu uspješnog sustava upozorenja za odbranu od poplava. Spome-nuti modeli su tako er osnova za daljnji ra-zvoj sustava odbrane od poplava, koji ne e ugrožavati nizvodna podru ja.

Podi i zaštitu guš e naseljenih podru ja na višu razinu ima smisla, pa ako sutra i konstatiramo, da se prognoze nisu ispunile, imat emo dobro zašti ena urbana podru ja.

Sub-basins WS1970. − 2010.

m3/s

2011. − 2040.

m3/s

2041. − 2070.

m3/s

2071. − 2100.

m3/s(4) / (3) (5) / (3) (6 )/ (3)

1 2 3 4 5 6 7 8 9

SAVA I Čatež 2780 3297 3770 4134 1,19 1,36 1,49

KOLPA/KUPA Šišinec 1522 1595 1664 1722 1,05 1,09 1,13

SAVA II Crnac 2510 2670 2817 2929 1,06 1,12 1,17

UNA Kostajnica 1407 2060 2245 2188 1,46 1,60 1,56

SAVA III Jasenovac 2718 2863 2993 3086 1,05 1,10 1,14

VRBAS Delibašino selo 707 813 845 825 1,15 1,20 1,17

SAVA IV Slavonski Brod 3573 3895 4062 4142 1,09 1,14 1,16

BOSNA Doboj 767 985 1025 1103 1,28 1,34 1,44

SAVA V Županja 4227 4699 4957 5270 1,11 1,17 1,25

DRINA I Bajina Bašta 2474 2683 3087 2719 1,08 1,25 1,10

DRINA II Kozluk 2407 2639 3059 2686 1,10 1,27 1,12

SAVA VI Sremska Mitrovica 6603 7143 7580 7409 1,08 1,15 1,12

CONFLUENCE 6715 7253 7695 7509 1,08 1,15 1,12

sred. 1,14 1,22 1,23

maks. 1,46 1,60 1,56

min 1,05 1,09 1,10

Tablica 1: Protoci izračunati pomoću modela poplave 1974. godine i E-OBS podataka o oborinama sa stogodišnjim povratnim

razdobljem za različita razdoblja

I 106 I

HRVATSKE VODE I Završen Twinning projekt

ZAVRŠEN TWINNING PROJEKTAlan Cibilić, dipl. ing. građ. U travnju ove godine završen je EU IPA 2010.

Twinning projekt “Izrada karata opasno-sti od poplava i rizika od poplava”. Svrha ovog Twinning projekta bila je ispunjavanje zahtjeva Direktive o poplavama kroz izradu karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava u Republici Hrvatskoj.

Hrvatske institucije, korisnici projekta, bili su Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode.

U projektu su sudjelovale partnerske institu-cije iz triju država lanica: Nizozemske (Dr-žavna služba za upravljanje zemljom i voda-ma u ulozi vode eg partnera u konzorciju), Austrije (Agencija za zaštitu okoliša) i Fran-cuske (Me unarodni ured za vode).

U projekt su bili uklju eni i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Središnja agencija za nanciranje i ugovaranje progra-ma i projekata Europske unije (SAFU).

Prora un projekta iznosio je 1.100.000 € od ega se 95% nanciralo iz IPA sredstava, a

5% se odnosilo na nacionalno su nanciranje.

Treba napomenuti da je projekt zapo eo šest mjeseci prije pristupanja Hrvatske u EU. Op-enito govore i Twinning projekti su instru-

menti administrativne suradnje izme u jav-nih uprava zemalja korisnica s jedne strane, i institucija zemalja lanica EU s druge strane. Op i cilj Twinning projekata je pružanje po-mo i zemlji korisnici kroz razvoj ljudskih po-tencijala, modernizaciju i reorganizaciju jav-

ne uprave, kao i uskla ivanje zakona i propisa s pravnom ste evinom Europske unije.

Ovaj Twinning projekt usredoto io se na im-plementaciju druge faze Direktive o pro-cjeni i upravljanju poplavnim rizicima (EU 2007/60/EC), te je uvelike pomogao hrvat-skim stru njacima u pripremi karata opa-snosti od poplava i rizika od poplava za dva odabrana pilot podru ja, delta rijeke Neretve i rijeka Kupa kod Karlovca.

Sve zemlje lanice EU pa tako i Hrvatska mora-ju implementirati Direktivu o poplavama u istim zadanim rokovima, što zna i da Plan upravlja-nja poplavnim rizicima mora biti donesen do kraja 2015. godine za idu e plansko razdoblje od šest godina. Prema Zakonu o vodama Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim podru jima.

Tijek projekta

Twinning projekt je zapo eo krajem sije nja 2013. godine dolaskom gosp. Maria Ceruttia iz Nizozemske u svojstvu Dugoro nog savjet-nika za Twininng (RTA) i dviju suradnica u prostorije poslovne zgrade Hrvatskih voda.

Tijekom provedbe projekta uspješno je pro-vedena 21 misija za ukupno 28 projektnih aktivnosti i 3 dodatne aktivnosti. Sveukupno 37 stru njaka iz Nizozemske, Austrije i Fran-cuske pridonijelo je ovom Twinning projektu s ukupno 535 radnih dana.

Tijekom provedbe projekta uspostavljeni su stru ni timovi i uklju eni mnogi sudionici, a iskustva ste ena kroz ovaj uspješan me unarodni projekt bit e dragocjena u daljnjoj provedbi Direktive o poplavama.

I 107 I


Pregledna karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja - Kupa kod Karlovca.

Karta rizika od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja - Kupa kod Karlovca.

I 108 I

HRVATSKE VODE I Osnovne informacije o projektu

Provedba mnogobrojnih aktivnosti zahtijeva-la je kontinuirani kreativan rad svih sudioni-ka. Tijekom cijelog projekta bili su uklju eni predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Hr-vatskih voda iz Direkcije i svih VGO-a, kao i oko 130 predstavnika drugih hrvatskih in-stitucija i dionika koji su aktivno sudjelovali u radu na zajedni kim sastancima, radioni-cama i konferencijama, te u zna ajnoj mjeri pridonijeli uspješnosti projekta.

Rezultati projekta

Glavni postignuti rezultati na ovom projektu su slijede i:

Odabrana su dva pilot podru ja (delta ri-jeke Neretve i rijeka Kupa kod Karlovca) i izra eni su plan i metodologija rada;

Izra eni su i testirani matemati ki hidrau-li ki modeli na temelju prikupljenih podata-

Pregledna karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja - delta Neretve.

ka, te pripremljeni setovi podataka za dva odabrana pilot podru ja;

Izra ene su karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava za tri poplavna sce-narija na dva odabrana pilot podru ja;

Oja ani su kapaciteti institucija korisnica (MP i HV) kako bi se unaprijedila provedba zahtjeva Direktive o poplavama;

Izra eno je šest vodi a na temu poplava.

Izra eni vodi i se bave pitanjima koja se ti u razli itih koraka i zahtjeva za provedbu Di-rektive o poplavama i koristit e se kao po-mo u budu em radu na izradi karata opa-snosti od poplava i karata rizika od poplava za druge dijelove Hrvatske kao i za pripremu Plana upravljanja rizicima od poplava.

Izra eni su slijede i vodi i: Smjernice u vezi s tehni kim aspektima izrade karata opa-

Više informacija o Twinning projektu: www.voda.hr

SLIKE

Arhiva Twinning projekta

I 109 I


Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja - dio delte Neretve.

snosti od poplava i karata rizika od poplava; Smjernice u vezi s procjenom rizika od po-plava i štetnim posljedicama poplava; Smjer-nice u vezi s programom mjera za obranu od poplava; Smjernice u vezi s metodologijom procjene potencijalnih u inaka klimatskih promjena na rizike od poplava; Smjernice u vezi sa sudjelovanjem javnosti i dionika u upravljanju rizicima od poplava; Smjernice u vezi s pripremom planova upravljanja po-plavnim rizicima.

Treba istaknuti da je kao jedan od rezultata, na prijedlog radnog tima Twinning projekta, izra en i „Prototip Plana upravljanja rizicima od poplava za pilot podru je Delta Neretve“ kako bi se izme u ostaloga na manjem pro-storu sagledao opseg aktivnosti koje je po-trebno provesti u procesu pripreme Plana upravljanja poplavnim rizicima.

Tijekom provedbe projekta uspostavljeni su stru ni timovi koji su radili na izradi karata za dva pilot podru ja i oni e nastaviti i dalje raditi na izradi karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava za preostale dijelove Hrvatske, a iskustva ste ena kroz ovaj uspje-šan me unarodni projekt bit e dragocjena u daljnjoj provedbi Direktive o poplavama.

Tijekom provedbe projekta provedene su radionice sa raznim sudionicima

I 110 I

HRVATSKE VODE I Razvoj sustava za prognoziranje poplava

RAZVOJ SUSTAVA ZA PROGNOZIRANJE POPLAVAdr. sc. Marijan Babić Poplave su prirodne pojave koje nije mogu e

u potpunosti sprije iti, ali se stalnim razvo-jem sustava obrane od poplava i gradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih gra evina te provedbom mjera obrane od poplava i dru-gih odgovaraju ih mjera, rizici od poplava mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Popla-ve predstavljaju opasne elementarne nepo-gode koje mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete.

Rizik od poplava je de niran kao kombi-nacija vjerojatnosti poplavnog doga aja i njegovih štetnih posljedica. Rizici od popla-va su u porastu jer su vjerojatnosti popla-va u porastu (zbog klimatskih promjena) i jer su štetne posljedice od poplava u pora-stu (zbog društvenog razvoja). Prognosti ki klimatski modeli upu uju na sve u estaliju

pojavu ekstremnih klimatskih pojava, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Od po-etka ovog stolje a u itavom se svijetu, pa

tako i u Republici Hrvatskoj, u estalo bilježe do sada nezabilježene ekstremne hidrološke prilike s pojavom velikih voda i ekstremnih vodostaja s poplavama, koje prijete ljud-skim životima i velikim materijalnim šteta-ma. Obrana od poplava u takvim uvjetima esto je vrlo otežana, a u nekim situacijama

gotovo i nemogu a. Iskustva iz posljednjih poplava u Hrvatskoj su pokazala da se po-plave doga aju i tamo gdje se najmanje o e-kuju, te da se javljaju i ve e vode od velikih voda visokih povratnih razdoblja na koje su dimenzionirani postoje i zaštitni sustavi.

Samo u posljednjih petnaestak godina, na ve em su podru ju Republike Hrvatske utvr-ene u estale ekstremne hidrološke prilike,

Karta podru ja obuhva enog pilot projektom

I 111 I


Suradnjom Hrvatske i Slovenije na izradi prognosti kih modela za nizvodne dijelove slivova Save i Kupe u RH, te primjena iste tehnologije i metodologije, omogu iti e povezivanje prognosti kih modela i sinhroniziranu operativnu prognozu poplava na prekograni nim slivovima i unaprje enje upravljanja rije nim slivovima od zajedni kog interesa.

koje su uzrokovale pojave poplava 2002., 2004., 2006., 2009., 2010., 2012., 2013. i 2014. godine. U ovisnosti o intenzitetu ek-stremnih hidroloških prilika i funkcionalnosti sustava obrane od poplava, bilježe se i velike štete.

Strateški, programski i planski dokumen-ti Republike Hrvatske predvi aju niz mjera za smanjenje rizika od poplava, uklju uju i izgradnju i rekonstrukciju zaštitnih i regula-cijskih vodnih gra evina, ali i negra evinske mjere upravljanja rizicima od poplava kao što je izrada i primjena sustava za prognozi-ranje poplava i rano upozoravanje. EU Direk-tiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizi-cima (2007/60-EZ) predvi a izradu Planova upravljanja poplavnim rizicima, koji moraju obuhvatiti sve aspekte upravljanja poplav-nim rizicima, s fokusom na prevenciju, zašti-tu, pripravnost, uklju uju i prognoze popla-va i sustave ranog upozoravanja, a uzimaju i u obzir zna ajke odre enog rije nog sliva ili podsliva. Izrada prvog Plana upravljanja po-plavnim rizicima (PUPR) za Republiku Hrvat-sku je u tijeku i treba biti dovršena do kraja 2015. godine. Predvi a se da e unaprje e-nje sustava za prognoziranje poplava i rano upozoravanje biti uklju eno u prvi PUPR, kao jedna od klju nih negra evinskih mjera upravljanja rizicima od poplava.

Suradnja Hrvatskih voda, DHMZ i Republike Slovenije na razvoju modela prognoziranja

Slijedom svojih zakonskih i statutarnih oba-veza Hrvatske vode (HV) i Državni hidrome-teorološki zavod (DHMZ) su odgovorni za izradu i primjenu sustava za prognoziranje poplava, koji na podru ju Republike Hrvat-ske u postoje em stanju nisu utemeljeni na modernoj metodologiji (matemati kom mo-deliranju) i nisu zadovoljavaju i. Izradom prognosti kih matemati kih modela (uz od-govaraju e ulazne meteorološke prognoze) bi se zna ajno unaprijedila kvaliteta progno-ziranja poplava, ime bi se osiguralo zna aj-no smanjenje rizika i e kasnija obrana od poplava.

HV i DHMZ planiraju zajedni ku izradu i pri-mjenu operativnih sustava za prognoziranje poplava u Republici Hrvatskoj temeljenih na matemati kom modeliranju (hidrološko-hi-drauli kim simulacijama prognoziranih pro-toka i vodostaja u vodotocima na temelju prognoziranih oborina i temperatura dobive-nih iz meteoroloških prognoza). Ove aktiv-nosti bi se odvijale u sklopu potencijalnog sveobuhvatnog zajedni kog projekta koji se priprema za su nanciranje iz EU fondova.

Kao prvi korak prema uspostavljanju opera-tivnih sustava za prognoziranje poplava pla-nira se izrada pilot projekta - modela za pro-

Hidrološki prognosti ki model u primjeni Slovenija, primjer Sava-Jesenice na Dolenjskem

gnoziranje poplava na slivovima Save i Kupe od grani nih pro la sa Republikom Sloveni-jom do Siska, uz odgovaraju e institucional-no ja anje kapaciteta u HV i DHMZ-u kroz proces primijenjene obuke. Ovaj model bi se nadovezao na slovenske prognosti ke mode-le rijeke Save do grani nog pro la Jesenice i rijeke Kupe do (pred)grani nog pro la Metli-ka, razvijenih od strane Agencije Republike Slovenije za Okolje (ARSO) u sklopu EU- -nanciranog projekta „Better Observation for Better Environmental Response (BOBER)“.

U aspektu hidrauli kog modeliranja, u ovom modelu se može iskoristiti postoje i mate-mati ki model Srednjeg posavlja koji je ti-jekom godina razvijan za potrebe HV. Tako prekograni no povezani modeli bi omogu i-li operativno prognoziranje poplava na po-dru ju sliva rijeke Save u Republici Hrvatskoj koje je osobito zadnjih godina bilo u estalo ugroženo poplavama (Karlovac, Velika Go-rica, Sisak), a što bi omogu ilo e kasniju obranu od poplava i smanjenje rizika od po-plava na predmetnom podru ju.

Tijekom 2013. godine predstavnici HV i DHMZ-a su dobili detaljne informacije o slovenskim prognosti kim modelima Save i Kupe do grani nih pro la. Uspostavljena je i aktivna suradnja s ARSO na izradi modela pripadaju ih me unarodnih slivova obuhva-enih ovim modelima (Sutla, Kupa) i raz-

mjeni meteoroloških i hidroloških podataka u stvarnom vremenu. Ovi modeli su izra eni koriste i program MIKE, koji je proizvela nepro tna ustanova Danish Hydraulic In-stiute (DHI). Kroz ovaj proces se došlo do zaklju ka da su slovenski modeli izra eni suvremenom tehnologijom i metodologijom prihvatljivom i za potrebe prognoziranja u

I 112 I

HRVATSKE VODE I Razvoj sustava za prognoziranje poplava

SLIKE

Arhiva Hrvatskih voda

Republici Hrvatskoj. Stoga je najlogi ni-ji i naje kasniji pristup izradi prognosti kih modela za nizvodne dijelove slivova Save i Kupe u Republici Hrvatskoj primjena iste tehnologije i metodologije, što e omogu iti i budu e povezivanje slovenskih i hrvatskih prognosti kih modela i sinhroniziranu opera-tivnu prognozu poplava na prekograni nim slivovima kao jedan od temeljnih elemena-ta za unaprje enje upravljanja rije nim sli-vovima od zajedni kog interesa. Nadalje, primjena ove tehnologije i metodologije e omogu iti uklapanje postoje ih hidrauli kih modela Srednjeg posavlja, koji su tako er izra eni u programskom paketu MIKE. Dje-luju i u tom smjeru, Hrvatske vode i DHMZ su u 2013. godini zasebno proveli javne na-bave i nabavili programske pakete MIKE11 (za jednodimenzionalno nestacionarno hi-drološko-hidrauli ko modeliranje površinskih voda) s modulom FF (za asimilaciju podata-ka i prognoziranje poplava).

Predvi a se zajedni ki nastavak pojedina -no zapo etih aktivnosti kroz zajedni ki pro-jekt kojime e se posti i ispunjenje sljede ih osnovnih ciljeva:

1. institucionalno ja anje kapaciteta u HV i DHMZ-u za prognoziranje poplava kori-štenjem nabavljenog programskog pake-ta MIKE11 s modulom FF, i to kroz proces primijenjene obuke, koji e se sastojati od šest jednotjednih radionica;

2. uspostavljanje operativnog prognosti kog modela za pilot projekt „Sava i Kupa do Siska“, t.j. izrada modela slivova rijeka Save i Kupe od grani nih pro la s Republi-kom Slovenijom do Siska uz povezivanje sa slovenskim prognosti kim modelima Save i Kupe.

Implementacija pilot projekta „Sava i Kupa do Siska“ e se sastojati od sljede ih ele-menata:

Izrada i kalibracija hidroloških modela za sli-vove u Republici Hrvatskoj (Sava i Kupa iz-me u grani nih pro la Metlika-Kupa, Jeseni-ce-Sava i Crnac-Sava) (MIKE11 modul NAM);

Veri kacija i ugradnja postoje ih hidrauli -kih modela na predmetnim slivovima Save i Kupe te izrada i kalibracija dopunskih hi-drauli kih modela za podru ja koja nisu pokrivena postoje im modelima (MIKE11 modul HD);

Povezivanje rezultata meteoroloških pro-gnoza koje izra uje DHMZ s ulaznim dato-tekama prognosti kog modela (meteoro-loški ulazni podaci);

Povezivanje rezultata slovenskih progno-sti kih modela s ulaznim datotekama pro-gnosti kog modela (ulazni prognozirani hidrogrami);

Uspostavljanje operativnog prognosti kog modela s asimilacijom meteoroloških i hi-droloških podataka u stvarnom vremenu (MIKE modul FF);

Uspostavljanje sustava za veri kaciju i di-seminaciju rezultata prognosti kog mode-la.

Operativni hidrološki prognosti ki model e biti izra en na temelju postoje ih podataka i na temelju postoje ih mreža meteoroloških i hidroloških postaja. Cilj modela je uspostav-ljanje operativnih prognoza protoka i vodo-staja na svim postajama predmetnog pod-ru ja navedenim u Državnom planu obrane od poplava (NN 84/10), odnosno provedbe-nih planova uz taj plan, jer se temeljem vo-dostaja na tim postajama odre uje stupanj mjera obrane od poplava (pripremne, redov-ne, izvanredne mjere ili izvanredno stanje).

Potrebno je napomenuti da se završetkom aktivosti na ovom pilot projektu ne o ekuje i kona an savršen sustav prognoziranja po-plava na predmetnom podru ju, jer e dalj-nje unapre ivanje sustava biti kontinuiran proces. U tom procesu e se hidrološki pro-gnosti ki modeli prilago avati eventualnim promjenama u sustavu (npr. novi objekti), promjenama u hidro-meteorološkoj mreži (npr. dodatne postaje), dodatnim podaci-ma (npr. dodatni popre ni pro li), i drugim eventualnim promjenama. Uspostavljanjem prvog operativnog sustava za hidrološko prognoziranje na predmetnom podru ju, ak i uz eventualne nesavršenosti koje se mogu pojaviti zbog nedostatka odgovaraju ih ula-znih podataka ili nezadovoljavaju e gusto e ulaznih podataka, u svakom slu aju e se posti i veliki napredak u odnosu na postoje-e stanje. Time e se ve po dovršetku pro-

jekta posti i zna ajne koristi u upravljanju rizicima od poplava na ovom osobito ugrože-nom podru ju, a te koristi e se u budu no-sti kroz daljnji razvoj i unapre enje sustava kontinuirano pove avati.

I 113 I


DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U MONITORINGU POPLAVA

dr. sc. Bojana Horvat, dipl. ing.

građ.Uvod

Na globalnoj razini, u usporedbi s ostalim prirodnim nepogodana, poplave poga aju najve i dio stanovništva, rezultiraju i teškim društveno-ekonomskim posljedicama, a ne-rijetko i humanitarnim i ekološkim katastro-fama. Do njih dolazi iz niza razloga: uslijed izlijevanja vodotoka iz korita tijekom veli-kih protoka ili stvaranja prirodne prepreke u koritu (led, plutaju i materijal, aluvijalni nanos, snježne lavine i dr.), kao posljedica nepovoljnih meteoroloških prilika (obilne kiše, oluje i sl.), naglim podizanjem razine mora u priobalnim podru jima (uragani, tsu-namiji, tropski cikloni) te zbog ošte enja ili rušenja hidrotehni kih objekata. Nije ih mo-gu e sprije iti niti izbje i jer ne postoji ap-solutan siguran sustav obrane od poplava, ali je, kvalitetnim mjerama i aktivnostima, mogu e ublažiti njihove posljedice i svesti ih na najmanju mogu u mjeru. Takve mjere i aktivnosti temelje se prvenstveno na kvali-tetnim i aktualnim podacima te adekvatnim vremenskim nizovima podloga/podataka koji su u stanju jasno opisati dinamiku poplave.

Standardnim hidrološkim monitoringom to nije mogu e posti i, no razvoj satelitske tehnologije i sustava promatranja zemljine površine iz svemira potaknuo je i razvoj me-toda koje na temelju tako prikupljenih po-dataka mogu pravodobno i precizno odrediti opseg i dinamiku tih ekstremnih doga aja.

Satelitske platforme s ugra enim senzorima kojima je svrha promatranje Zemlje omogu-ile su opsežna snimanja zemljine površine

pa samim tim i monitoring prirodnih feno-mena i pojava. Za razliku od standardnih mjerenja koja su esto nedostatna zbog male gusto e mjernih postaja na promatra-nom podru ju, kod daljinskih je istraživanja karakteristi na velika prostorna pokrivenost bez ograni enja u smislu nedostupnosti te-rena ili same veli ine podru ja. Daljinska istraživanja tj. satelitski snimci su u karti-ranju i monitoringu poplava ve niz godina nezamjenjiv izvor podataka i informacija ne-ophodnih za donošenje adekvatnih mjera i odluka. Snimci dostupni u roku od nekoliko sati od trenutka snimanja omogu ili su kar-tiranje poplava u vrlo kratkom vremenu od njihove pojave, te tako predstavljaju veliku pomo u upravljanju poplavnim doga ajem.

Ovisno o izvoru energije kojeg koriste, sen-zori su podijeljeni u dvije osnovne skupine: pasivni koji mogu biti opti ki i mikrovalni (koriste se suncem kao izvorom energije te registriraju re ektirano ili re-emitirano zra enje za zemljine površine), i aktivni tj. mikrovalni (posjeduju vlastiti izvor zra e-nja kojeg odašilju prema ciljanoj površini i registriraju povratni signal). Svaki od njih odlikuje se nizom prednosti i nedostataka. Snimci snimljeni pasivnim (opti kim) sen-zorima uglavnom su ekonomi niji, ali ovi-se o trenutnim vremenskim uvjetima: kako se uglavnom radi o manjim valnim duljina-ma zra enja, koje ne prolazi kroz oblake i izmaglicu, nemogu e ih je koristiti tijekom loših vremenskih uvjeta, a tako er ne mogu prodrijeti kroz vegetacijski pokrov pa tako nije mogu e registrirati vodenu površinu za-

Daljinska istraživanja tj. satelitski snimci su u kartiranju i monitoringu poplava ve niz godina nezamjenjiv izvor podataka i informacija neophodnih za donošenje adekvatnih mjera i odluka.

Prirodni kolor kompozit SPOT 6 snimka: a) 19. svibnja 2014.; b) 21. svibnja 2014.

a) b)

I 114 I

HRVATSKE VODE I Daljinska istraživanja u monitoringu poplava

Opseg poplave: a) 19. svibnja 2014.; b) 21. svibnja 2014.

a) b)

klonjenu gustom vegetacijom. Za razliku od njih, aktivni senzori u koje pripadaju radari imaju sposobnost prodiranja kroz oblake pa ak i vegetaciju, no valovi uzrokovani vje-

trom ili iznenadni biljni pokrov mogu po-ve ati hrapavost snimane površine te tako pove ati mogu nost greške u odjeljivanju vodenih od ostalih površina.

Kartiranje poplava

Rezultat kartiranja poplava mogu biti pre-gledne karte poplavnih podru ja, karte šteta kombinirane s dodatnim informacijama (npr. oscilacije opsega poplava ili tipovi korište-nja zemljišta u poplavnom podru ju) i karte ugroženosti i rizika. Osim za kartiranje, sa-

Karakteristi ne spektralne krivulje razli itih tipova površina (Lillesand & Kiefer: Remote Sensind and Image Interpretation, Wiley & Sons, 1994.)

telitski se snimci koriste i u procjeni mak-simalnih vodostaja, direktno ili indirektno. Direktna se mjerenja provode radarima, no eš e su indirektne procjene – odre ivanjem

nadmorske visine u to ki kontakta vodnog lica s površinom terena ili na temelju kore-lacije veli ine poplavljene površine odre ene daljinskim istraživanjima s izmjerenim vodo-stajima ili protocima na hidrološkim posta-jama.

Za kartranje poplavnih podru ja neophodno je imati uvid u stanje prije poplave i u tre-nutku ili barem neposredno nakon dostizanja maksimalne razine vode. Stoga nije dovoljan samo jedan snimak podru ja u trenutku po-plave ve su, za usporedbu, potrebni snimci

I 115 I


Izdvojene vodene površine: a) 19. svibnja 2014.; b) 21. svibnja 2014.

a) b)

iz razli itih vremenskih razdoblja, a to ovisi o preletima satelita i, ovisno o korištenom tipu senzora, vremenskim uvjetima u trenut-ku preleta. Upravo zbog toga, esto nije mo-gu e registrirati poplavu u trenutku njenog maksimuma jer su orbite satelita unaprijed planirane i de nirane, no jedno od mogu ih rješenja je kombiniranje snimaka s razli itih satelitskih platformi (pasivni ili aktivni) sni-

Detalj poplavljene površine 19. svibnja 2014.:

a) prirodni kolor kompozit;

b) karta tzv. „vodenog“ indeksa NDWI (eng. Normalized Difference Water Index) – vodene površine isti u se plavim nijansama;

c) izdvojene vodene površine

a) b)

c)

mljenih u razli itim vremenima.

Tijekom kartiranja nedavnih poplava na po-dru ju Slavonije korišteni su opti ki snimci preuzeti sa SPOT 6 satelita. Osnova samom kartiranju su razli ite re ektivne karakteri-stike vode i okolnih površina u podru ju po-jedinih valnih duljina, a zahvaljuju i tome te velikoj prostornoj detaljnosti snimaka omogu eno je precizno kartiranje površine pokrivene vodom. U tu su svrhu primijenje-ne i uspore ene razli ite metode izdvajanja vodenih od okolnih površina, a usporedbom snimaka tijekom poplave s prijašnjim sta-njem, ustanovit e se veli ina površine obu-hva ene poplavom.

Daljinska istraživanja su velika pomo u prevenciji, kartiranju ugroženih podru -ja, hidrografske mreže i pokrova zemljišta, modeliranju te procjeni šteta. Zahvaljuju i visokoj prostornoj rezoluciji te mogu nosti kontinuiranog pra enja prirodnih fenomena i pojava, satelitski snimci su postali nezamje-njivi u prikupljanju informacija neophodnih za uspješno upravljanje i donošenje ade-kvatnih odluka.

SLIKE

dr. sc. Bojana Horvat, dipl. ing.

građ.

I 116 I

HRVATSKE VODE I Hrvatsko-japanski projekt − doprinos ublažavanju rizika od prirodnih katastrofa

HRVATSKO-JAPANSKI PROJEKT − DOPRINOS UBLAŽAVANJU RIZIKA OD PRIRODNIH KATASTROFAProf. dr. sc. Nevenka Ožanić,

voditelj projektaO projektu

Pojave poplava, blatnih tokova i aktivnih kli-zišta, uspostava njihova monitoringa, susta-vi ranog upozoravanja za poplave i klizišta prilago eni hidrološkim i geološkim uvje-tima na tim podru jima, de niranje zona hazarda metodama procjene osjetljivosti i hazarda na osnovi lokalnih geoloških uvjeta dio su istraživa kih aktivnosti usmjerenih ka ublažavanju i prevenciji budu ih katastro-falnih doga aja na nekom prostoru. Upravo su te aktivnosti obuhva ene me unarodnim hrvatsko–japanskim, znanstveno-istraživa -kim projektom „Identi kacija rizika i plani-ranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj“ (Risk Identi cation and Land-Use Planning for Disaster Mitigation of Lan-dslides and Floods in Croatia).

Projekt je pokrenut 2008. godine, kada je izabran na natje aju kao jedan od projekata

u programu „Znanstveno i tehnološko istra-živa ko partnerstvo za održivi razvoj“ (Sci-ence and Technology Research Partnership for Sustainable Development, SATREP) ko-jega nanciraju Japanska agencija za zna-nost i tehnologiju (Japan Agency for Science and Technology-JST) i Japanska agencija za me unarodnu suradnju (Japan International Cooperation Agency-JICA), a zapo eo je 27 ožujka 2009.

U okviru SATREP programa omogu eno je zajedni ko istraživanje japanskih i hrvatskih znanstvenika, a iz programa su nancirani troškovi me unarodne razmjene istraživa a i donirana oprema za implementaciju aktiv-nosti projekta. Japanske partnerske institu-cije u projektu su Sveu ilište u Niigati (The Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery), Sveu ilište u Kyotu (Di-saster Prevention Research Institute, DPRI) i nepro tna organizacija Me unarodni kon-zorcij za klizišta (International Consortium

Sudionici 2. radionice Projekta održane na Gra evinskom fakultetu Sveu ilišta u Rijeci (prosinac 2011.) i 3. radionice Projekta održane u Zagrebu (ožujak 2013.)

I 117 I


on Landslides, ICL). Projekt je su nanciran i nadziran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Hrvatske partnerske institucije u projek-tu su tri hrvatska sveu ilišta, Sveu ilište u Rijeci (Gra evinski fakultet), Sveu ilište u Zagrebu (Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) i Sveu ilište u Spli-tu (Gra evinsko-arhitektonski fakultet), kao i Hrvatski geološki institut. Na projektu su sura ivale i Hrvatske vode, Državni hidro-meteorološki zavod te lokalne uprave na de- niranim pilot podru jima.

Vrijednost projekta je oko 4 milijuna USD uz duljinu trajanja od 5 godina, a u njemu je sudjelovalo približno 15 istraživa a iz Japa-na, te 20-tak iz Hrvatske. Voditelj projekta sa japanske strane je prof.dr.sc. Hideaki Ma-rui sa Sveu ilišta u Niigati, a voditelj sa hr-vatske strane je prof.dr.sc. Nevenka Ožani sa Sveu ilišta u Rijeci. U okviru ovog projek-ta provode se me unarodna istraživanja u Hrvatskoj koja se bave procjenom i ublaža-vanjem hazarda i rizika od poplava i klizišta u Hrvatskoj. Jedan od glavnih ciljeva pro-jekta je analiza geohazarda i razvoj smjer-nica za primjenu rezultata Projekta u susta-vu prostornog ure enja. Aktivnosti projekta provode se na pilot podru jima koja se na-laze u blizini gradova gdje su smještena tri partnerska hrvatska sveu ilišta, tj. u Rijeci, Zagrebu i Splitu (Klizište Kostanjek, Sliv po-toka rnomerec, Zagreb; Sliv Rje ine, Kli-zište Grohovo, Rijeka; Sliv Dubra ine, Klizi-šte i sliv Slanog Potoka, Vinodolska dolina; Sliv Moš eni ke Drage, Moš eni ka Draga; Odroni kamenja u okolici Omiša i podru ja Du e, Omiš; Sliv Sutine Karakašica; Crveno i Modro jezero, Imotski; Pilot podru je Da-ruvar, Daruvar) kroz više grupa istraživanja i analiza:

1) Identi kacija i kartiranje klizišta, 2) Sustavni složeni monitoring klizišta,3) Ispitivanje zi kih i mehani kih svojstava

tala i stijena, 4) Modeliranje dinamike klizanja tla, 5) Modeliranje propagacije poplavnih valova

i blatnih tokova; 6) Kontinuirani monitoring toka sedimenata,7) Zoniranje osjetljivosti i hazarda klizanja, 8) Uspostavljanje sustava ranog upozorava-

nja, 9) Razvoj mjera ublažavanja rizika kroz su-

stav prostornog ure enja.

Vrednovanje Projekta zajedni ki su pro-veli JICA (Japan International Cooperation Agency) i hrvatska institucija zadužena za Projekt (Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i sporta RH). Prvo cjelovito vrednovanje provedeno je 23. velja e 2012., kako bi se

Primjer hrvatsko–japanskog projekta omogu io je prijenos i razmjenu iskustva i znanja japanskih stru njaka što je sa iskustvima i znanjima hrvatskih stru njaka, rezultiralo višestrukom koristi te doprinosom ublažavanju rizika od prirodnih katastrofa u Hrvatskoj.

ispitala razina izvo enja i ostvarenja. Rezul-tati provedbe Projekta ocijenjeni su visokom ocjenom što je i potpisano u Izvješ u 13. srpnja 2012. u Zagrebu i na završnom vred-novanju Projekta provedenom u prosincu 2013.

Aktivnosti projekta

Aktivnosti projekta organizirane su u etiri radne grupe od kojih je etvrta radna gru-pa zbog lokacije vezana uz Dalmaciju, ali sve je de nirano kroz tri aktivnosti. U okvi-ru Radne grupe za klizišta (Working Gro-up 1, WG1) provode se aktivnosti sustav-nog složenog monitoringa klizišta u realnom vremenu, laboratorijske analize uzoraka tla te numeri ke analize ponašanja klizišta u stati kim i dinami kim uvjetima na odabra-nim klizištima. Laboratorijsku opremu, uk-lju uju i novo razvijeni prstenasti aparat za izravno smicanje, software za analize sta-bilnosti klizišta i opremu za sustave sveo-buhvatnog monitoringa klizišta donirala je Vlada Japana.

U okviru Radne grupe za poplave i blatne tokove (Working Group 2, WG2) provode se aktivnosti sustavnog opažanja meteorološ-kih i hidroloških parametara na predvi e-nim slivnim podru jima i koritima vodotoka (rijekama, bujicama i buji nim podru jima) u realnom vremenu, numeri ke i hidrološ-ke analize mjerenih parametara, te izrada simulacijskih modela poplava, blatnih toko-va i te enja na analiziranim podru jima za potrebe izrade sustava ranog upozoravanja na spomenute pojave, a sve prilago eno hi-drološkim i geološkim uvjetima u Hrvatskoj.

Neophodnu mjernu i istraživa ku opremu, software-ske programe, te opremu za su-

Sastanak uo i potpisivanja Projekta, 13.07.2012.

I 118 I

HRVATSKE VODE I Hrvatsko-japanski projekt − doprinos ublažavanju rizika od prirodnih katastrofa

Potpisivanje Izvješ a o provedbi Projekta u prisustvu japanskog ambasadora u RH 17.12.2013.

Članovi uprave projekta s hrvatske strane bili su: Prof. dr. sc. Nevenka Ožani , Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, voditelj Projekta, voditelj Radne grupe 2 (WG2), predstavnik Gra evinskog fakulteta Sveu ilišta u Rijeci;

Izv. prof. dr. sc. Snježana Mihali Arbanas, Rudarsko geološko naftni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, zamjenik voditelja Projekta, voditelj Radne grupe 3 (WG3), Predstavnik Rudarsko geološko naftnog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu;

Prof. dr. sc. Ivica Kisi , Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, koordinator Projekta, (WG2);

Izv. prof. dr. sc. Željko Arbanas, Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, voditelj Radne grupe 1 (WG1); MZOS projekt koordinator;

Prof. dr. sc. Predrag Miš evi , Fakultet gra evinarstva, arhitekture i geodezije Sveu ilišta u Splitu, voditelj Rad-ne grupe 4 (WG4);

Prof. dr. sc. Snježana Knezi , Predstavnik Fakulteta gra evinarstva, arhitekture i geodezije Sveu ilišta u Splitu, (WG4);

Željko Miklin, Hrvatski geološki institut, Predstavnik Hrvatskog geološkog instituta, (WG3);

Prof. dr. sc. Ivan Vrkljan, Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, konzultant za opremu, (WG1)

I 119 I


jedne zemlje mogu prenositi i izmjenjivati, te zajedno sa iskustvima i znanjima druge zemlje, mogu rezultirati doprinosom ubla-žavanju rizika od prirodnih katastrofa u toj zemlji. Koristi od projekta su višestru-ke. O ekivani krajnji rezultati istraživanja biti e: identi kacija i kartiranje najzna aj-nijih klizišta u Hrvatskoj na kojima e biti uspostavljen sustavni složeni monitoringa klizišta te provedeno ispitivanje zi kih i mehani kih svojstava tala i stijena, mode-liranje dinamike klizanja tla, modeliranje propagacije poplavnih valova i blatnih toko-va, kontinuirani monitoring toka sedimena-ta, zoniranje osjetljivosti i hazarda klizanja, uspostavljanje sustava ranog upozoravanja i razvoj mjera ublažavanja rizika kroz sustav prostornog ure enja u Hrvatskoj.

Uz te rezultate ostvarene su i druge koristi. Svakako vrijedi istaknuti da je uspostavlje-na bolja suradnja znanstvenika, stru nja-ka na Sveu ilištima, institucijama u Hrvat-skoj, suradnja sa japanskim stru njacima i stru njacima iz regije, te lokalne zajednice. Uklju ivanje i informiranje javnosti kroz ra-zne faze Projekta putem javnih prezentacija i medija, pa i u izravnom kontaktu na tere-nu, pokazalo se izuzetno važnim i korisnim u sakupljanju podataka, njihovoj interpretaciji ali i u implementaciji rješenja. Kako nam je u nedavnom kontaktu s predstavnikom ja-panskog veleposlanstva re eno da su japan-ski znanstvenici izrazili zadovoljstvo Projek-tom i da je JICA voljna nastaviti suradnju, te da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta podržava ovu inicijativu, radimo na tome da nastavimo suradnju hrvatskih i ja-panskih znanstvenika kroz novu prijavu sli -nog projekta.

stave meteoroloških i hidroloških opažanja u najve em je dijelu donirala Vlada Japana. Za potrebe analize odabranih istražnih po-dru ja u okolici Rijeke, Zagreba i Splita dio opreme osigurale su institucije uklju ene u Projekt.

Aktivnostima Radne grupe za kartira-nje hazarda i razvoj uputa za primjenu u prostornom planiranju (Working Group 3, WG3) obuhva en je razvoj inventara klizišta pomo u tehnika daljinskih istraživanja te ra-zvoj metoda analize i zoniranja hazarda kli-zanja. Softver i hardver, kao i ulazne podat-ke, koji uklju uju stereo parove avionskih snimaka, digitalne modele visina, podatke LiDAR-a (eng. Light Detection and Ranging) i satelitske snimke, donirala je Vlada Japa-na. Aktivnosti projekta koje slijede su pri-mjena rezultata projekta (karata i digitalnih podataka) u jedinicama lokalne uprave, u obliku uputa za primjenu u sustavu prostor-nog ure enja i gradnje.

U studenom 2010., prosincu 2011., ožujku 2013. i prosincu 2013. godine u Hrvatskoj su organizirane znanstvene radionice Projekta sa svrhom diseminacije rezultata projekta izme u lanova Projekta, ali i znanstvenika iz drugih institucija iz regije. Radionice su doprinijele uspostavljanju regionalne surad-nje, što je zna ajno za održivost rezultata Projekta i nakon što je isti završio krajem ožujka 2014.

Zaklju ak

Navedeni hrvatsko–japanski projekt pred-stavlja jedan od oblika suradnje u kojoj se iskustva i znanja znanstvenika i stru njaka

Naslovnice programa prve, druge, tre e i etvrte radionice Projekta

SLIKE

prof. dr. sc. Nevenka Ožanić,

voditelj projekta

I 120 I

VODA I PRIRODA I Zaštita od poplava u suradnji s prirodom

ZAŠTITA OD POPLAVA U SURADNJI S PRIRODOMOjdana Rajić Azinović,

Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode

Katastrofa koja je zadesila Hrvatsku i susjed-ne zemlje pokazala je koliko može biti razorna snaga prirode. U poplavama su uništene ku e, imovina koju su ljudi mukotrpnim radom gra-dili i stjecali tijekom života. Danas nam je pri-roda protivnik, ali je važno istaknuti da je ona i ovjekov veliki saveznik i to upravo u slu aju nepogoda. U teškim situacijama poput poplava vidi se koliko su važna prirodna retencijska po-dru ja kao što su Lonjsko polje ili Kopa ki rit.

Ona omogu uju da priroda za ovjeka odradi važan dio posla u borbi protiv poplava kroz pri-hva anje i zadržavanje poplavnih voda. Kako bi ta važna funkcija ostala u inkovita važno je ta vrijedna podru ja održavati i o uvati.

PRIRODNA ZAŠTITA OD POPLAVA

U Hrvatskoj u tom smislu veliku ulogu imaju zašti eni prirodni prostori poput Parka prirode Lonjsko Polje, Parka prirode Kopa ki rit, Regio-

Prirodna poplavna podru ja u obrani od poplava

Barska kornja a za vrijeme poplave. Foto: Goran Šafarek

Kopa ki rit - velike bijele aplje. Foto: Goran

Šafarek

I 121 I


U teškim situacijama poput poplava vidi se koliko su važna prirodna retencijska podru ja koja omogu uju da priroda za ovjeka odradi važan dio posla kroz prihva anje i zadržavanje poplavnih voda.

nalni park Mura Drava, te više podru ja mreže Natura 2000 uz rijeke. Rijeke Sava, Drava i Du-nav u dijelu kojim protje u kroz Hrvatsku me u najo uvanijima su u Europi, a iako smanjena nasipima, preostala prirodna poplavna podru -ja uz Dravu i Dunav te podru je Kopa kog rita zna ajno ublažavaju djelovanje velikih voda.

Priroda za ovjeka može odraditi važan dio po-sla u borbi protiv poplava kroz prihva anje i za-državanje poplavnih voda.

Kopa ki rit prošle je godine primio milijune ku-bika vode i tako rasteretio Dunav i Dravu u pe-riodu vrlo visokog vodostaja.

Ove godine Una je puštena u Lonjsko polje i tako snizila vrh vodnog vala i smanjila opasnost u nizvodnim podru jima.

Prednost i važnost prirodnih mjera zaštite od po-plava prepoznala i Europska komisija koja isti e kako se zaštita od poplava u inkovitije provodi zajedno s prirodom, a ne protiv nje. Kako se isti e u dokumentu Glavne uprave za okoliš Europske Komisije (DG Environment) „Ususret boljim okolišnim opcijama u obrani od poplava“ ekosustavni pristup znatno je bolje rješenje od strukturalnih mjera zaštite od poplava poput nasipa i brana koji nisu jedino rješenje. Isti e se, tako er, da upravljanje rizicima odgovara-ju im planiranjem u poplavnim podru jima uz prirodne mjere obrane od poplava, korištenjem prirodnih retencija i drugih mjera, može biti vrlo u inkovito uz znatno manje troškove. U svije-tu je u tom smjeru priznato i razvijeno na elo 'Davanja prostora rijeci', odnosno o uvanje pri-rodnih podru ja i njihovo proširenje spajanjem

Retencijsko podru je Lonjsko polje

I 122 I

VODA I PRIRODA I Zaštita od poplava u suradnji s prirodom

odvojenih rukavaca i odmicanjem obrambenih gra evina od rijeke kako bi se smanjili vodostaji za vrijeme poplava.

VAŽNOST O UVANJA PRIRODNIH STANIŠTA

Osim samog obuhvata poplavnih prostora, važ-no je održavati i o uvati prirodna staništa na njima. Prirodni ekološki sustavi, baš raznoliko-š u staništa, omogu uju ublažavanje ekstre-mnih meteoroloških i hidroloških doga aja, po-put, primjerice, Lonjskog i Mokrog polja, Gajne, Kopa kog rita i Spa vanskog bazena. Mo vare i poplavne šume usporavaju vodne valove tije-kom poplava i zadržavaju vodu tijekom suše. O uvane vlažne livade i pašnjaci uz rijeke izu-zetno su zna ajni za biološku raznolikost, dok njihovo zaraštavanje smanjuje i propusnu mo prostora uz korita te ugrožava u inkovitost i si-gurnost nasipa.

EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000

Uz važnost provedbi prirodnih mjera zaštite od poplave isti e se i važnost ekološke mreže Natura 2000 koja povezuje prirodna podru ja i omogu uje ispunjavanje njihove uloge u pri-hva anju i zadržavanju poplavnih voda. Zašti-ena podru ja poput Nature 2000 održavaju

zdrave, netaknute i jake ekosustave koji igra-ju važnu ulogu u ublažavanju u inaka razli itih nepogoda i smanjenju sveukupne izloženosti zajednica navedenim nepogodama.

IZVOR PODATAKA

http://ec.europa.eu/environment/

nature/info/pubs/docs/fact-

sheets/economic/hr.pdf

http://ec.europa.eu/environment/

integration/research/newsalert/

pdf/40si.pdf

fi le:///C:/Users/drajic/Downloads/

rvdr_corp_brochure_eng__

def._.pdf

Projekt ≈Room for the rivers√ Projekt „Room for the rivers“ provodi se u Nizozemskoj od 2006. godine, a završetak radova se o ekuje 2015. godine. Projektom koji je vrijedan 2,3 milijarde eura etiri e rijeke dobiti dodatni prostor zahvatima na više od 30 lokacija. Jedan od glavnih projektnih ciljeva jest da se omogu i pove ani dotok vode rijekama u more bez rizika od poplave rijekom Rajnom do mora e mo i do i 1.000 m³/s više vode nego što je to bilo do sada.

Iako su koristi koje proizlaze iz smanje-nja rizika elementarnih nepogoda veoma speci ne s obzirom na podru ja, eko-sustavi koji dobro funkcioniraju mogu ponuditi u inkovite usluge ublažavanja rizika, esto i troškovno mnogo povoljni-je od umjetno stvorenih mjera. Primjeri-ce, na jednom od podru ja Nature 2000, Kalkense Meersen u Belgiji, procijenjeno je da obnova izvornog rije nog krajolika putem obnove mo vara i estuarijskih sta-ništa može donijeti koristi od ublaženja poplava u vrijednosti izme u 640.000 i 1.650.000 eura godišnje.

Europska komisija navodi da podru ja pod ekološkom mrežom Natura 2000 nude poten-cijalno zna ajne uštede i smanjenje šteta koje uzrokuju ekstremni vremenski uvjeti, a koji su u Europskoj uniji od 1990. do 2010. godine prouzro ili ekonomske gubitke od 163 milijar-de eura.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti u samom europskom vrhu. Gotovo tre ina površine Hrvatske je pod ekološkom mrežom Natura 2000. U Hrvatskoj je službeno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je iz-me u 50.000 i 100.000. Prirodno bogatstvo Hrvatske ogleda se i u zašti enim podru jima, 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode.

I 123 I


SLIKEArhiva Ministarstva zaštite

okoliša i prirode

Klimatske promjene zna ajan su faktor pri pojavi nepogoda i katastrofa. Europa pro-cjenjuje da bi upravo klimatske promjene do 2100. godine mogle prouzro iti štete od poplava koje e Europu koštati ak do 21,5 milijardi eura godišnje, a u EU 7% stanov-ništva živi u podru jima ugroženima poplava-ma, odnosno više od 37 milijuna ljudi. Stoga je sprje avanje i ublažavanje klimatskih pro-mjena jedan od europskih prioriteta. Za bor-bu s klimatskim promjenama u sljede em je sedmogodišnjem razdoblju EU izdvojila ak 20% svog prora una, gotovo 200 milijardi eura, što je tri puta više nego u prethodnom prora unskom razdoblju.

Na razini Europske komisije raspravlja se o novom klimatsko-energetskom paketu s još ambicioznijim ciljevima, primjerice smanje-nje emisija stakleni kih plinova od 40% do 2030. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode upravo radi na Strategiji niskouglji nog ra-zvoja, kojom e se hrvatski gospodarski i so-cijalni razvoj usmjeriti prema društvu s niskim emisijama stakleni kih plinova. Uz tu važnu strategiju u pripremi je i Strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Obje donose kon-kretne mjere s konkretnim izvorima nanci-ranja – radi se o ulaganju s dugoro nim ušte-dama, stvaranju cijelog spektra novih radnih mjesta i brojnim pozitivnim posljedicama za prirodu i za kvalitetu života.

'' ardak'' u vodi, svibanj 2014. godine. Foto: M. Pavi i

VODA I PRIRODA I Gajna ∑ primjer suživota čovjeka s prirodom i poplavama

Mario Pavičić, dipl.ing.agr.

Iris Beneš, dipl.iur.

Svibanjska poplava 2014. godine je svojom brzinom i silinom postavila sasvim neke nove neslavne rekorde po injene štete, no kada vodostaj bude za 130 cm viši od ikad izmjerenih vrijednosti, za takve situacije je teško do kraja se pripremiti.

I 125 I


Uloga Gajne kao prirodne retencije i ove godine u vrijeme velikih voda pokazala se kao vrijedan dio sustava obrane od popla-va „spremaju i“ veliku koli inu vode iz rijeke Save na svojih 330 ha površine. No, vrijed-nost ovog podru ja ne leži samo u funkciji obrane od poplava, ve i u injenici da se radi o vrlo vrijednom podru ju bioraznoliko-sti, zašti enom u kategoriji zna ajnog krajo-braza, ali i kao svojevrsnoj „Arki“ autohtonih pasmina koje ovdje obitavaju. Složenost i zahtjevnost upravljanja ovim podru jem po-kazala se i ove godine dolaskom nezapam e-nih velikih voda, zadaju i probleme svim ko-risnicima. Unato izvanrednim vremenskim prilikama i brzom nadiranju vode u Gajnu, dobra suradnja Brodskog ekološkog društva, Javne ustanove za upravljanje zašti enim podru jima, Hrvatskih voda, lokalne zajed-nice i svih suradnika pokazala je i ovaj puta da su solidarnost i pravovremena akcija ne-ophodne, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice na sto nom fondu i imovini.

Gajna je retencija, ome ena na sjeveru sav-skim nasipom i rijekom Savom na jugu, koja za vrijeme plavljenja služi kao mrjestilište

savskih riba. Nakon povla enja vode u zao-stalim plitkim depresijama ostaje zarobljen velik broj riblje mla i što privla i mnogobroj-ne ptice mo varice i razli ite životinjske vr-ste. Poplavljena Gajna je nakon povla enja vode izuzetno bogata orom, ine i tako pri-rodni pašnjak na kojem je mogu ekstenzi-van uzgoj izvornih pasmina životinja tijekom cijele godine kombinacijom slobodne ispaše i osiguranjem dodatne prehrane. Sastav i koli ina ore mijenja se ovisno o vremenu i trajanju plavljenja u pojedinoj godini. Najve-a bara koja se na nalazi na podru ju Gajne

presuši samo u ekstremnim godinama kada nema plavljenja.

Gajnom upravlja Javna ustanova za uprav-ljanje zašti enim prirodnim podru jima Brodsko-posavske županije, a Brodsko eko-loško društvo (BED) od 2007. godine pro-vodi Program o uvanja biološke raznoliko-sti putem uzgoja izvornih pasmina doma ih životinja. Gajna je i mjesto osnivanja prve Pašnja ke zajednice u RH radi zajedni kog upravljanja pašnjakom. BED danas skrbi o slijede im hrvatskim izvornim pasminama: 53 kriti no ugroženih podolskih goveda, 4

GAJNA ∑ PRIMJER SUŽIVOTA ČOVJEKA S PRIRODOM I POPLAVAMA

Podolci na otoku. Foto: M. Pavi i

Foto: Iris Beneš

I 126 I

VODA I PRIRODA I Gajna ∑ primjer suživota čovjeka s prirodom i poplavama

Izvor: DZZP

Foto: Josip Sudi Gajna gledana kroz ''pen er''. Foto: M.Pavi i

Po etak poplave. Foto: M. Pavi i

I 127 I


posavska konja, 10-ak ovci cigaja, 10-ak cr-nih slavonskih svinja, 1 turopoljskoj svinji, dva jata posavskih gusaka i dva hrvatska ov ara. Bez stoke invazivne biljne vrste ne mogu se držati pod kontrolom, a izvorne pa-smine odli no podnose esto izazovne uvjete na tom poplavnom podru ju uzrokovanih di-nami nim vodnim režimom.

Pašnjak je plavljen zadnjom velikom po-plavom u sije nju 2010 g. kada je situacija pokazala nužnost izgradnje jednog platoa za sklanjanje stoke i hrane za nju te platoa na kojem se danas nalazi Stan na Gajni. Od tada, u uobi ajenim sezonskim poplavama postoji uhodani protokol i životinje koriste protupoplavne platoe i uzvisine, koje su do-datno utvr ene kroz nekoliko projekata ra-zli itih donatora i uz pomo Hrvatskih voda. Hrane je uvijek pripremljeno dovoljno, a za velikih voda i u najvišim vodostajima dopre-ma se amcima i traktorom.

Ovogodišnja poplava pokazala je opravda-nost izgradnje platoa, a naro ito Stana koji nije pretrpio nikakvu štetu iako se nalazi unutar inundacijskog podru ja. Prvo redov-no plavljenje bilo je u ožujku. Zatim jedno manje sredinom svibnja, nakon kojeg slijedi ekstremno plavljenje iji vrhunac je bio 17. svibnja 2014.

Svibanjska poplava je svojom brzinom i si-linom postavila sasvim neke nove neslavne rekorde u koli ini po injene štete, iako je BED s partnerima i za to bio pripremljen i evakuirao ve inu stada s one strane nasipa. No, kada u jednom danu vodostaj poraste 250 cm, ukupno bude 130 cm viši od ikad izmjerenih vrijednosti, a snaga bujice obli-kuje krajobraz na nedoživljene na ine, jasno je da se za takve situacije teško do kraja pripremiti.

Doista je ta zadnja poplava koja je poharala cijelu regiju, nancijski i ljudski za udrugu i za sve na Gajni bila iscrpljuju a. Što zbog uništenog pašnjaka i sporije obnove ispa-še, što zbog direktnih šteta na infrastrukturi zaštite prirode i tradicijske gradnje (pou na staza, info centar, ardak) i na infrastrukturi brige za životinje (štala, ograde, elektri ni pastir). Planirani uzgoj žitarica i livada za is-pašu stoke uništen je jer su njive tako er bile natopljene, a površine nasipa za košnju s kojih se ina e kroz zakup skuplja hrana i priprema za slijede u godinu, uništene rado-vima obrane, ze jim nasipima i ophodnjama.

U najgorem vremenu dok je stado bilo eva-kuirano i zbrinuto izvan Gajne, prisko ili su u pomo kolege iz drugih krajeva Hrvatske osiguravaju i hranu za stoku i tako pokazali svoju solidarnost. U nekoliko navrata u orga-nizaciji Županijske komore Zagreba ke žu-panije HPK i suradnjom s Javnom ustanovom

Zeleni prsten Zagreba ke županije te Jav-nom ustanovom za upravljanje zašti enim podru jima u Brodsko-posavskoj županiji sijeno je dopremljeno u Oprisavce, te je po-nu eno svim lanovima pašnja ke zajednice.

Sijeno su darovali poljoprivrednici sa pod-ru ja Zagreba ke županije, a prijevoz omo-gu ile privatne rme sa tog podru ja. BED i lanovi pašnja ke zajednice na toj pomo i izuzetno su zahvalni, jer je ovu katastrofalnu poplavu ipak donekle ublažila pokazana so-lidarnost koja im je pomogla prebroditi situ-aciju kad su poplave rijeke Save, ina e bla-gotvorne za biološku raznolikost, pokazale i onu svoju razorniju stranu. Stoga ova gesta unato nastalim štetama i pomalo beznadnoj situaciji koja iscrpljuje i najstrpljivije, daje nadu u opstanak ovog lijepog primjera su-života ovjek s prirodom, koja ponekad zna biti nemilosrdna ali s druge strane i obilata u svojoj ljepoti, darežljivosti i raskoši.

Gajna e uz ovakvu upornost Posavaca, te vjerujemo i daljnju podršku nadležnih institu-cija u o uvanju hrvatskih izvornih i prirodnih vrijednosti, uskoro zasjati u svojoj bogatoj bioraznolikosti uz udoma ene vrste, a po-sjetiteljima otvoriti vrata i pokazati tradicij-sku gradnju: Stan kao repliku stare sla-vonske ku e s trijemom, ardak repliku osmatra nice iz turskog doba koja služi kao promatra a za ptice, te štalu gra enu od hrasta tradicijskim na inom. To je naša Hrvatska! Prkosna i ponosna, lijepa i nepo-novljiva! U nevolji solidarna, u srcu velika!

Gajna ∑ zaštićeni krajobraz

Lokacija:20-tak km nizvodno od Slavonskog Broda

Površina: 330 ha (selo poljanci 44 ha i Oprisavci (286 ha)

Opis: poplavni pašnjak, polupri-rodno stanište nastalo djelova-njem ovjeka koji stolje ima na to podru je dovodi stoku na ispašu i kojeg ome uju savski nasip sa

sjeverne strane i Sava s južne

Zašti en: 1990. godine

Ekološka mreža: HR2000427 Gajna

Zašti ena podru ja uz Gajnu: HR 1000005 Jelas polje i ribnjaci s ostalim poplavnim podru jima uz rijeku Savu i HR 2000426 Dvorina

Biljna vrsta zati ena na nivou EU zastupljena u velikoj koli i-ni: etverolisna raznorotka Marsi-lea quadrifolia L.

Invazivna vrsta: ivitnja a Amorpha fruticosa

Autohtone pasmine: podolac, posavski konj, ovca cigaja, crna slavonska svinja, turopoljska svi-nja, posavska guska i hrvatski ov-ar

Foto: Josip Sudi

Poplavna šuma bijele vrbe

VODA I PRIRODA I Poplavna područja Hrvatske u ulozi očuvanja prirode i obrani od poplava


POPLAVNA PODRUČJA HRVATSKE U ULOZI OČUVANJA PRIRODE I OBRANI OD POPLAVA Goran Šafarek

Poplavna podru ja u Hrvatskoj živi su dokaz da prirodne, o uvane rijeke i njihove poplave nisu samo štetne pojave za ljude, ve predstavljaju izuzetnu prirodnu i kulturnu baštinu.

I 130 I


Nove znanstvene spoznaje brišu poplavnim podru jima status bezvrijednog zemljišta, isti u njihovu vrijednost za održanje biološke raznolikosti, ali i koristi za ljude koje naziva-mo usluge ekosustava (šumarska struka nazi-va ih i op ekorisne funkcije poplavnih šuma). Osim retencija za vrijeme poplava, mo var-na podru ja su i prirodni pro ista i vode. Dok voda stoji, mo varne biljke kao što je trska iz nje „izvla e zaga enje“ i tako je pro iš uju. Iz vode se na taj na in „izvla e“ i smanjuju fosfati i dušikovi spojevi, osnovni elemen-ti umjetnih gnojiva u poljoprivredi i ostalih umjetnih tvari. Takva voda polako se cijedi u podzemlje odakle se u kona nici dobiva kva-litetna voda za pi e. Mo varne biljke tako er uklanjaju toksi ne tvari i štetne bakterije. Uz to, poplavna šuma prilago ena je eroziji, jer pionirske vrste drve a poput bademaste vrbe rastu vrlo brzo, te obnavljaju šumu u svega desetak godina što poplavnoj nizini daje i an-tierozivnu ulogu.

Možda nema ljepšeg primjera velikih poplav-nih podru ja nego što su Lonjsko polje i Ko-pa ki rit. Lonjsko polje uz Savu krajolik je poplavnih pašnjaka i šuma, gdje konji, krave i doma e svinje pasu me u apljama i žli ar-kama, divljim svinjama i jelenima. Divljina se miješa s pitomim ljudskim krajolikom u ko-jem je ve ina gra evina na injena od drveta. Kopa ki rit izme u Drave i Dunava jedno je od najpoznatijih mo varnih podru ja u Euro-pi. Slike vrba i trske u vodi, prirodnih kanala, krda jelena i divljih svinja, tisu a ptica za vri-jeme migracija i gnijež enja poznate su širom svijeta. Ova dva, ali i ostala poplavna pod-ru ja u Hrvatskoj živi su dokaz da prirodne, o uvane rijeke i njihove poplave nisu samo štetne pojave za ljude, nego da predstavlja-ju izuzetnu prirodnu i kulturnu baštinu. Uz to, višak vode iz rijeka ili oborina prelijeva se u nisko poplavno podru je i tako smanjuje štete od poplava do kojih može do i u naseljima, industriji ili ostaloj infrastrukturi.

Razvojem ljudskog društva – poljoprivrede, urbanizacije, prometa i vodnog gospodarstva, poplavne nizine mnogih rijeka su ili potpuno nestale ili vrlo smanjene, a neke su nasipima odvojene od poplava iako su donekle zadržale prirodni karakter. S razvojem suvremene zna-nosti i s popularizacijom prirode u drugoj po-lovici 20. stolje a uvriježena negativna slika poplavnih podru ja po ela je blijediti. Biolozi otkrivaju kako su one iznimno vrijedno sta-nište koje je prigrlio velik broj vrsta živih or-ganizama. Tako er, otkriva se zna aj funkcio-nalne poplavne nizine u složenim hidrološkim i ekološkim, pedološkim i drugim sustavima, pogotovo vezano za šumsko gospodarstvo i poljoprivredu.

Uz Kopa ki rit i Lonjsko polje, postoji veliki broj manjih podru ja gotovo uz sve naše ni-

zinske rijeke. U gornjem Podravlju uz Legrad i Prekodravlje primjerice postoji duga ak po-plavni pojas, širok više stotina metara duž ri-jeke, ak i preko kilometra od rijeke Drave. Sli no je i u Donjem Podravlju. Sva ta podru -ja ovise o prirodnom plavljenju rijeka i ve i-nom se nalaze unutar nasipa.

Poplavne šume ine zna ajan udio poplavne nizine, budu i da je šuma klimazonalna vege-tacija Hrvatske osim uz stalne vodene povr-šine i visokoplaninske rudine. Poplavne šume pokrivaju gotovo 170.000 ha te još dodatnih 100.000 ha vlažnih i poplavnih sastojina hra-sta lužnjaka. Uz Dravu i Dunav dominiraju po-plavne šume vrba i topola te crne johe. Uz Savu su zastupljene u velikom broju šume poljskog jasena, johe i hrasta lužnjaka. Ra-zlika je i u vrsti tala: uz Dravu ve inom pre-vladavaju pjeskoviti ili šljun ani uvisoli, uz Dunav više pjeskovito-praškasti uvisoli, dok su uz Savu prisutna teška glinasta tla tla. Ta-ko er je i druk iji režim plavljenja. Uz Dravu i Dunav su tipi na poplavna podru ja rijeka unutar nasipa dok uz Savu poplavna voda samo djelomice dolazi iz rijeka, no šume e-š e rastu u depresijama u koje se slijevaju pritoci ili oborinske vode koje potom dugo stoje na teškim glejnim tlima.

Sezonsko plavljenje je u tim šumama sasvim prirodan proces pa je ekosustav naviknut i prilago en na vodu koja tamo ostane i do nekoliko mjeseci godišnje. Veliki hrastovi lu-žnjaci i poljski jaseni kod nasipa u Mužilov-ici, Lonjskom polju bez problema „stoje“ u

vodi. Godišnja kolebanja vode koja iznose do dva metra jasno se vide po lišajevima na kori hrasta – dio stabla koji ostane pod vo-dom oslobo en je tih bilj ica, a u podnožju su mahovine koje se „hrane“ zaostalim plod-nim sedimentom nakon povla enja vode. U Kopa kom ritu prevladavaju ritske šume bi-jele vrbe prilago ene mo varnim uvjetima, a vrba može tjednima stajati u vodi zahvaljuju i adventivnom korijenju koje poput žica visi sa stabla. I životinjski svijet je prilago en ciklu-sima plavljenja. U sjeni gustog drve a obita-vaju srne, jeleni i divlje svinje te manji sisavci poput divljih ma aka, lisica, tvorova, kuna… Takve stare i bogato razvijene šume idealne su za ptice dupljašice: djetli e i žune. Skro-vite crne rode traže mir duboko u šumi kao i orao štekavac koji gradi gnijezdo na velikom hrastu.

U depresijama se zadržava voda, od šumskih lokvi do prostranih mo vara. To mogu biti i ostaci negdašnjih tokova poput mrtvica. U nji-ma se razvija mo varna vegetacija, od trš aka do tipi nih vodenih biljaka, poput lopo a. Na-staju mnogobrojne biljne zajednice te stani-šta za životinje. U Kopa kom ritu se pojavljuje ak 285 vrsta ptica od kojih oko 140 gnijjezdi.

Najbrojnije su aplje, patke, žli arke, vran-

SLIKE

Goran Šafarek

I 131 I


Kopa ki rit u suhoj fazi

Poplava u Kopa kom ritu

I 132 I


Rika jelena u Kopa kom ritu

Divlje svinje

Žli arke

Poplavna šuma bijele vrbe

Divlje svinje

I 133 I


Dunavci u Kopa kom ritu u suhoj fazi

Lonjsko polje za poplave

Siva aplja

Bjelouška

I 134 I


Šuma gledana iz poplavne vode

I 135 I


Udolina Vela Draga - okomite i visoke „skulpture“ vapnenca

ci, urlini, rije ni galebovi. Poplava pogoduje i brojnim ribama. Šarani, somovi, smu evi, štuke, jeze, deverike iz rijeka dolaze ovamo da bi polagale jaja u mirno stanište s mnogo vegetacije, što pogoduje razvoju jaja. Krajem poplavnog razdoblja mlada riba se vra a u vo-dotokove. Upravo zbog ovakvih prirodnih mri-jestilišta okolne rijeke obiluju ribom. Fauna beskralježnjaka tako er je iznimno razvijena kao što su vodeni kornjaši, od onih koji stalno žive u vodi, onih kojima je dio životnog ciklusa vezan za vodu, poput vretenaca te onih koji žive uz vodu.

Iza poplave u Kopa kom ritu ostaju trš aci i šašici te bare, no dobar dio Lonjskog polja su pašnjaci. Ovakvo korištenje prostora „prilago-eno“ je poplavama te se ne mora niti inten-

zivno braniti. Tako er, kvaliteta mesa je bolja uslijed prirodnog hranjenja stoke, ali i manjeg korištenja umjetnih gnojiva i pesticida kao površine pod intenzivnom poljoprivredom. Ovakva ekstenzivna poljoprivreda pozitivno utje e i na prirodu. Sa uvane su travnja ke zajednice s velikom biološkom raznolikoš u, ali i tradicionalne hrvatske pasmine konja po-put posavca i hladnokrvnjaka, te goveda sla-vonsko-srijemskog podolca.

Lonjsko polje te neka druga poplavna pod-ru ja još su po ne emu jedinstvena: njegovi ljudi su uspjeli sa uvati svoju kulturnu bašti-nu. Dovoljno je samo pogledati stare drvene ku ice kao važan dio tradicijske arhitekture. Primjer je to suživota ovjeka s poplavnim po-dru jem, koji je gradnju svojih nastamba znao prilagoditi povremenom plavljenju poštivaju i prirodne zakone. Potvrda tomu je i dobra veza ovjeka i prirode u tim podru jima, koju izra-

žava napoznatiji stanovnik naselja uz rijeku Savu – bijela roda, prigrlivši Lonjsko polje i njegove stanovnike. Gnijezde se na krovovi-ma, u neposrednoj blizini ljudi. Cijeli ciklus od dolaska, parenja, ležanja na jajima do podiza-nja mladunaca odigrava se pred o ima ljudi, na svega nekoliko metara od njihovih soba.

Osim o uvanja prirodne i kulturne baštine, jedna od glavnih zada a ovih podru ja je i razvoj ekološkog turizma te održivi razvoj. Nedavna Studija o vrednovanju usluga slat-kovodnih ekosustava na rijeci Dravi pod vod-stvom Državnog zavoda za zaštitu prirode, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Pro-grama Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pokazuje na znanstven na in gospodarske ko-risti o uvane poplavne nizine.

Ovakav spoj ovjeka i prirode je krhak. Stoga su mnoga poplavna podru ja zašti ena, Lonj-sko polje na 50.650 hektara, a Kopa ki rit na 17.000 hektara kao parkovi prirode. Lonjsko polje tako er ima dva ornitološka rezervata, to su Krapje ol i Rakita, a u sastavu Kopa -kog rita je strogi zoološki rezervat. Oba su po-dru ja i na Ramsarskom popisu me unarodno

Poplava u Kopa kom ritu

Lonjsko polje po povla enju vode

Dunavci u Kopa kom ritu u suhoj fazi

I 136 I


Odransko polje za suhe faze

I 137 I


važnih mo varnih podru ja. Tu su i ostala po-dru ja: Odransko polje je zna ajni krajobraz uz rijeku Odru, Gajna zna ajni krajobraz na Savi, Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut na Dravi itd.

Poplavna nizina je i u fokusu revitalizacije mnogih rijeka, odnosno ponovno spajanje ri-jeke sa svojom poplavnom nizinom. Otvaraju se rukavci, mjestimice lateralna erozija, pro-širuje korito i udaljuju nasipi od obala rijeke. Integrirano upravljanje vodama mora uzeti u obzir njihovu složenu hidrologiju i ekosustave poplavnih nizina, spajaju i najbolje od tradi-cionalne vodoprivrede s novim znanstvenim spoznajama, povratak ekstenzivnog sto arstva gdje je to mogu e uz stalno modeliranje i so- sticirani inženjering u korištenju prostora.

I 138 I

VODA I PRIRODA I Revitalizacija rijeke Drave − doprinos obrani od poplava

Tomislav Šolić Prekograni ni rezervat biosfere Mura - Drava – Dunav

Rijeka Drava u dijelu toka kojim protje e Hrvat-skom jedna je od posljednjih velikih europskih nizinskih rijeka koje su velikim dijelom uspjele sa uvati svoja vrijedna prirodna obilježja. Time je zaslužila da bude prozvana hrvatskom, ali i europskom Amazonom. Vjerojatno najve e priznanje Dravi kao posebno vrijednom dijelu prirode dodijeljeno je 2012. godine proglaše-njem UNESCO-vog prekograni nog rezervata biosfere Mura - Drava – Dunav u Hrvatskoj i Ma arskoj. No ovo nije i jedino, a kamo li i po-sljednje, priznanje ovom jedinstvenom rije -nom sustavu. Me u ostalim nalistima našao se i rezervat Mura – Drava – Dunav za dodje-lu „IRF European Riverprize“ koju je prvi put 2013. g. dodijelio Me unarodni fond za rijeke (International River Foundtion). Me unarodni fond za rijeke prepoznaje i nagra uje najbolje provedene projekte revitalizacije i najbolje pri-mjere iz prakse održivog upravljanja rijekama diljem svijeta. Ipak, brojni dijelovi toka rijeke Drave nisu izbjegli ljudskim aktivnostima ije se posljedice u prošlosti nisu smatrale važnim, problemati nim niti od ve eg utjecaja za nor-

nova korita, ostavljala iza sebe mrtvice, pla-vila poplavne nizine, erodirala obale i taložila sprudove dolazi do gubitka vrijednih rije nih staništa, do potenciranja vodene energije kon-centrirane u glavnom koritu rijeke, odnosno pove ane opasnosti od poplava i do degradaci-je rije nog korita.

Radna skupina projekta

Od strane svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode WWF, a temeljem pozitivnih iskustava na gornjem toku Drave u Austrijskoj pokrajini Karintiji krenula je inicijativa da se apliciranjem na natje aj LIFE+ program – eu-ropskog fonda za okoliš, osiguraju sredstva za pilot-projekt revitalizacije dijela rijeke Drave kojim se ona proteže Varaždinskom, Kopriv-ni ko-križeva kom, Viroviti ko-podravskom, a dijelom i Osje ko-baranjskom županijom. U tu svrhu od ožujka 2013. g. na razli itim lokacija-ma diljem navedenih županija, pa i u Austriji, organizirano je niz sastanaka radne skupine za razvoj i pripremu projektnog prijedloga. Prvi sastanak održao se u Koprivnici, a drugi u Au-striji tijekom kojeg je organiziran posjet revita-liziranim dijelovima gornjeg toka Drave.

REVITALIZACIJA RIJEKE DRAVE − DOPRINOS OBRANI OD POPLAVA

Projekt revitalizacije dijelova toka rijeke Drave mogao bi uvelike doprinijeti obrani od poplava s ijim posljedicama se posljednjih godina na žalost suo avamo sve više

Radna skupina za revitalizaciju Drave u sklopu Life + programa

malno funkcioniranje rijeke odnosno bogatog rije nog ekosustava kojeg Drava tvori zajedno sa svojim obalama, poplavnom nizinom i šu-mama. Tako je rijeka s vremenom ostajala bez svojih rukavaca, meandara i poplavne nizine, a njezin prirodno razgranati tok sve više bivao stiješnjen u glavno korito rijeke. Postepenim gubitkom prirodne dinamike rijeke kojom je Drava zatrpavala i napuštala stara i probijala

Radnu skupinu ine predstavnici Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, WWF-a iz Austrije i Hrvatske, tvrtke REVITAL iz Austrije, javnih ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima i Zavoda za prostorno planiranje Koprivni ko-križeva -ke i Viroviti ko-podravske županije, Turisti -ke zajednice Viroviti ko-podravske županije, te predstavnici nevladinih udruga: Hrvatskog

I 139 I


društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslov-nog društva Drava i udruge BAOBAB (Slika 1). Na prva dva sastanka razmatrane su mogu -nosti prijavljivanja na LIFE program te potenci-jalni dijelovi toka Drave za restauraciju, a neke od lokacija pregledane su i na terenu. Tijekom ljeta 2013. prikupljani su podaci, a stru njaci iz REVITAL-a obilazili su Dravu od uš a Mure do Barcs-a u Ma arskoj.

Smjernice projekta

Tijekom do sada održanih sastanaka djelatnici REVITAL-a prezentirali su smjernice za revita-

lizaciju rijeke Drave u Hrvatskoj s ciljem po-ve anja njene prirodne dinamike i poboljšanja uvjeta staništa. Naime, hidrotehni kim zahva-tima poduzimanim u prošlosti glavni tok rijeke sveden je u jedno (glavno) korito, blokiran je protok vode rukavcima, presijecani su meandri i onemogu ena je bo na erozija. Kao posljedi-ca toga, poja ana je dubinska erozija u glav-nom koritu, te dolazi do njegove degradacije i snižavanja nivoa podzemnih voda. Smjerni-ce za revitalizaciju rijeke Drave u Hrvatskoj podrazumijevaju niz tehni kih mjera poput omogu avanja bo ne erozije uklanjanjem oba-

Sastanak radne skupina za revitalizaciju Drave u Varaždinu

Shema mjera za revitalizaciju vodotoka

Aktualna situacija Revitalizirani dio vodotoka

Otvaranje rukavaca

Osiguravanje max. prostora za dinamiku rijeke

Osiguravanje max. prostora za zaštitu obala

Prostora isklju ivo za ekstenzivnu poljoprivredu

Punktovi za posjetitelje (socio-ekonomska korisit)

Izmještanje nasipa i uspostava interventne linije (minimalni razmak 1,2 km)

Prostora za intenzivnu poljoprivredu (izvan nasipa)

I 140 I

VODA I PRIRODA I Revitalizacija rijeke Drave − doprinos obrani od poplava

Stara Drava kod Formina

Prokopavanje inicijalnog kanala

loutvrda, otvaranja blokiranih rukavaca ukla-njanjem pregrada, formiranja novih rukavaca prokopavanjem inicijalnih kanala, izmicanja postoje ih nasipa s ciljem proširivanja slobod-nog rije nog pro la, uspostavljanje interven-tne linije u slu aju poplava i njeno osiguranje „skrivenim“ hidrotehni kim perima i osigura-nje nasipa hidrotehni kim perima (Slika 2). Osim tehni kih mjera smjernice za revitaliza-ciju Drave predvi aju izmještanje intenzivne poljoprivrede izvan rije nog koridora s ciljem poboljšanja uvjeta staništa. Tako er kao do-prinos turisti kom razvitku lokalnih zajednica trasirale bi se i uredile staze, šetnice i punktovi za posje ivanje rijeke.

Lokacije i mjere revitalizacije pilot-podru ja

Odabir lokacija pilot-podru ja na kojima e se provesti predvi ene mjere revitalizacije rijeke Drave rezultat je analiza prioriteta, potreba i mogu nosti provedbe. Mogu a rješenja plani-rana su prema kriterijima koji proizlaze iz mje-ra zaštite od poplava, spre avanja degradacije korita, bioloških, ekoloških i aspekata zaštite prirode (Direktiva o pticama i Direktiva o sta-ništima), vlasništva zemljišta i troškova pro-vo enja zahvata. Od svih razmatranih lokacija radna skupina do sada je odabrala slijede e lokacije na kojima bi se pristupilo detaljnoj ra-zradi potrebne tehni ke dokumentacije i isho-enju dozvola za izvo enje zahvata: Stara Drava kod Formina Stara Drava kod Varaždina Nova ka Most u Botovu Donja Dubrava – Legrad Nekoliko lokacija od rkm 96 do rkm 112 (Osi-jek)

Jedna od tehni kih mjera predvi ena koncep-tom za revitalizaciju pilot-podru ja rijeke je prokopavanje inicijalnih kanala odnosno otva-ranje novih tokova (rukavaca) rijeke. Prokopa-vanjem inicijalnih kanala smanjuje se pritisak rijeke na suprotnu obalu. Rijeka se iz jednog glavnog korita grana na više ime se smanjuje dubinska erozija. Mobilizira se sediment i otva-ra se prostor za nova staništa.

Posebna pažnja posve ena je otvaranju pre-gra enih rukavaca. Razmatrano je ak 10-tak predloženih lokacija za otvaranje pregra enih rukavaca rijeke na dionici rijeke od Varaždina do Osijeka. Kako bi se ove aktivnosti mogle planirati, kako bi se moglo projektirati i izvoditi tehni ka i druga rješenja u sklopu predvi enih aktivnosti potrebno je prikupiti mnoštvo poda-taka poput uzdužnih i popre nih pro la rijeke, digitalnih snimaka terena, hidrološke i hidra-uli ke podatke o sedimentu i druge podatke. Naravno, za provedbu opsežnijih zahvata po-trebno bi bilo otkupiti dovoljno privatnog ze-mljišta u poplavnoj nizini, pa bi u tom smislu bilo potrebno prikupiti i podatke o vlasništvu zemljišta.

Posje ivanje, edukacija i sudjelovanje javnosti

U sklopu projekta predvi eno je i veliki dio ak-tivnosti posvetiti razradi strategije posje iva-nja pojedinih revitaliziranih dijelova Drave. U tu svrhu prikupljat e se i obra ivati podaci o postoje im pristupnim putevima i cestama, bi-ciklisti kim stazama i drugi podaci. Na temelju prikupljenih podataka pristupit e se de nira-nju i lociranju rekreativnih zona i punktova za posje ivanje. U tom smislu razmatraju se mo-gu nosti za smještanje eko edukativnog pun-kta kod Legrada, osnivanje „Škole na rijeci“ i ure enje informativnog centra u Noskova koj Dubravi.

Ve tijekom realizacije projekta potrebno je uklju iti javnost. Sustavno e se provoditi ak-tivnosti na kontinuiranom informiranju javno-sti u svim fazama provo enja projekta (izlož-be fotogra ja, javne rasprave, okrugli stolovi i sastanci s lokalnim stanovništvom i drugom zainteresiranom javnoš u). Projekt e imati svoju mrežnu stranicu, u planu je izdavanje knjižice, brošura, razglednica i plakata sa sadr-žajem vezanim uz projekt, njegove aktivnosti i o ekivane rezultate koji proizlaze iz njegove provedbe. Na temelju pozitivnih iskustava sa prijašnjih projekata predvi eno je i snima-nje dokumentarnog lma. Obaveza, sukladno uvjetima dodjele sredstava je i izrada izvješ a o provedbi projekta, kao i postavljanje infor-mativnih tabli na terenu.

Sukladno obavezama koje proizlaze iz pro-vedbe Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i staništima i klju nih elemenata Di-rektive o poplavama, Republika Hrvatska je u obavezi uspostaviti sustav kojim e se planirati i izvoditi aktivnosti na revitalizaciji rijeka. Kori-štenje EU fondova poput primjerice LIFE+ pro-grama, predstavlja mogu nost da se obaveze preuzete pristupanjem Europskoj uniji velikim dijelom nanciraju iz raspoloživih sredstava EU. Tako er, revitalizirani dijelovi toka rijeka mogli bi uvelike doprinijeti obrani od poplava s ijim posljedicama se posljednjih godina na žalost suo avamo sve više.

SLIKE

Tomislav Šolić

Brojni su primjeri maraka u svijetu koje svjedo e o pomaganju unesre enim od poplava

I 141 I


POMAGANJE U POPLAVAMA

Izdava ima poštanskih maraka, motivi po-plava i njihovih spasilaca (vojnici, vatro-gasci) nisu nepoznanica, koji ve više od jednog stolje a skre u pozornost javnosti na preventivno djelovanje zaštite od popla-va, hrabrost i humanitarni rad spasilaca ali i na izravan na in pomažu žrtvama popla-va putem poštanskih maraka s nadoplatom. Vjeruje se kako e nezapam ene poplave u svibnju 2014. na podru ju Hrvatske, Bosne

i Hercegovine i Srbije odnosno vodnog po-dru ja rijeke Save potaknuti Povjerenstva koja odlu uju o motivima na markama i iz-dava e maraka (ne samo sa ovih podru ja) o trajnom zapisu ovoga doga aja kako bi se pomoglo unesre enim ljudima ali i edu-kativno djelovalo na šire mase ljudi iji je glas vrlo važan kada je u pitanju dugoro na strategija obrane od elementarnih nepogoda kao što su poplave.

Ivo Aščić

Motivi poplava i njihovih spasilaca (vojnici, vatrogasci) nisu nepoznanica izdava ima poštanskih maraka

I 142 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

Vodi prikazuje smjernice koje se odnose se na izradu karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava, a govore o organizacijskim aspektima, poput odgovor-nosti, koje poplave razmatrati, koje karte izraditi. U okvi-ru ovog vodi a razmatrat e se podaci koji se trebaju pri-kupiti kao i to nost tih podataka. Novi aspekt smjernica je zahtjev izvješ ivanja Europske komisije i kako se to može organizirati u Hrvatskoj.

SMJERNICE U VEZI S TEHNI KIM ASPEKTIMA IZRADE KARATA OPASNOSTI OD POPLAVA I KARATA RIZIKA OD POPLAVA

Procjena razine rizika od poplava je korak izme u pret-hodne procjene razine rizika od poplava koja rezultira od-vajanjem podru ja s potencijalno zna ajnim rizikom od poplava i programa mjera i kona nog plana upravljanja poplavnim rizicima. Hrvatska je ozna ila oko 2000 pod-ru ja s potencijalno zna ajnim rizikom od poplava. Vodi prikazuje smjernice koje opisuju transparentnu metodu kako do i od podru ja s potencijalnim rizikom do podru -ja s tzv. neprihvatljivim rizikom, gdje se moraju poduzeti mjere za smanjenje štetnih posljedica rizika. Dokument opisuje razli ite na ine odre ivanja prioriteta podru ja izloženih rizicima i rangiranje mjera za smanjenju tih rizi-ka na transparentan na in. Tako er, to pomaže u odlu i-vanje o raspore ivanju sredstava budu ih projekata.

SMJERNICE U VEZI S PROCJENOM RIZIKA OD POPLAVA I ŠTETNIM POSLJEDICAMA POPLAVA

Vodi je dostupan na:http://twinning.voda.hr/Documents/Guidance_documents/Guidances_HR/HR_4.1_Guidance%20document%20hazard%20and%20risk%20mapping_ nal.pdf

Vodi je dostupan na:http://twinning.voda.hr/Documents/Guidance_documents/Guidances_HR/HR_4.2_Guidance%20document%20on%20the%20assessment%20of%20f lood%20r isks%20and%20adverse%20consequences%20of%20 oods_ nal.pdf

I 143 I


U Smjernicama u vezi s izradom planova upravljanja rizicima od poplava, objašnjavaju se mogu i koraci za odabir mogu ih mjera i odre ivanje njihovih prioriteta. Ove smjernice detaljnije se bave gra evinskim mjerama i odre ivanjem njihovih prioriteta, opisuju i tehni ke i gra evinske mjere koje se mogu provesti za smanjenje negativnih efekata poplava na ljudsko zdravlje, gospo-darsku aktivnost, kulturno naslje e i okoliš.

SMJERNICE U VEZI POSTOJE IH I PLANIRANIH GRA EVINSKIH MJERA ZA OBRANU OD POPLAVA

SMJERNICE U VEZI S METODOLOGIJOM PROCJENE POTENCIJALNIH U INAKA KLIMATSKIH PROMJENA NA RIZIKE OD POPLAVA

Budu a strategija prilagodbe za Hrvatsku usredoto it e se na nekoliko sektora koji su identi cirani kao najranji-viji na utjecaj klimatskih promjena: hidrologija i vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost i pri-rodni ekosustavi, upravljanje obalnim zonama, turizam i ljudsko zdravlje. Tako er e odrediti prioritetne mjere i aktivnosti, kao i na ine integriranja mjera prilagodbe i planove razvoja po sektorima i strateške dokumente.

Vodi je dostupan na:http://twinning.voda.hr/Documents/Guidance_documents/Guidances_HR/HR_4.3_Guidance%20document%20on%20measures%20for%20flood%20protection_ nal.pdf

Vodi je dostupan na:http://twinning.voda.hr/Documents/Guidance_documents/Guidances_HR/HR_4.4_Guidance%20document%20on%20the%20adaptation%20to%20climate%20change_ nal.pdf

I 144 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

JAVNOZDRAVSTVENI SAVJETI NAKON POPLAVE

Povratak ku ama Ne planirajte povratak dok ne dobijete preporuku ovlaštenih institucija. Nikada nemojte uklju ivati ili isklju ivati ili upotrebljavati elektri ne ure aje dok stojite u vodi. Prije upotrebe plinskih i elektri nih ure aja neka ih prethodno pregleda kvali cirani stru njak. Ostavite vrata i prozore otvorene kad god je to mogu e i sigurno da bi se vaša ku a ili stan sušili. Ne upotrebljavajte benzinske ili dizelske generatore u zatvorenom prostoru. Djecu držite podalje od poplavljenih i blatnih podru ja.

iš enje ku e/stana Prilikom iš enja nosite zaštitnu opremu – rukavice za pranje, gumene izme, nao ale i masku za lice. Uklonite svježu plijesan toplom vodom i deterdžentom. Za tvrdokornu plijesan zatražite stru nu intervenciju. Odje u one iš enu poplavnom vodom perite odvojeno u vru oj vodi (60 °C) s deterdžentom. Bacite predmete zaga ene poplavnom vodom (npr. igra ke, kuhinjske aparate i sadržaj kuhinjskih i toaletnih orma-ri a) ili ih operite u vru oj vodi (60 °C ) s deterdžentom.

Voda i kanalizacija Provjerite sa Zavodom za javno zdravstvo je li voda sigurna za pi e. Za pi e, pranje zubi, pranje i pripremu sirove hrane i pranje posu a upotrebljavajte vodu iz boca, prokuhanu ili dezin ciranu. U slu aju da je vodoopskrba prekinuta, upotrebljavajte vodu iz vodospremnika koju su osigurale lokalne vlasti. Vodu iz spremnika držite kod ku e u istim i pokrivenim posudama. Brzo i pažljivo uklanjajte dje ji i izmet bolesnika. Ako kanalizacijski sustav nije u funkciji, rabiti kante, kemijske zahode ili septi ke jame. Sme e odlažite u teške kante za sme e ili u vre ice te samo u kante koje su ozna ene za tu svrhu.

Priprema i higijena hrane Perite ruke vodom i sapunom nakon svakog iš enja, prije pripreme i konzumacije hrane, nakon rukovanja dje jim izmetom te nakon WC-a. Nemojte jesti hranu koja je bila u dodiru s poplavnom vodom. Nemojte jesti hranu pohranjenu u hladnjaku ili zamrziva u ako je prekinut dovod elektri ne energije. Pospremite u hladnjak kuhanu i lako pokvarljivu hranu (poželjno je ispod 5 °C). Pustite da se kuhana hrana zagrije (na više od 60 °C) prije posluživanja. Ne ostavljajte kuhanu hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata

Glodavci, zmije i kukci Ne uklanjajte uginule životinje, nego pozovite veterinarsku službu da to u ini. Ako ulazite u poplavnu vodu, nosite zaštitnu opremu – gumene izme, vodootporne rukavice, nao ale i masku za lice, kako biste izbjegli ugrize glodavaca ili zmija ili udisanje urina životinja. Zaštitite se od ugriza komaraca sredstvima koja odbijaju kukce te nosite odje u svijetle boje, odjevne predmete dugih rukava i duge hla e. Uklonite ustajalu vodu iz posuda, žardinjera za cvije e i rabljenih guma gdje se razmnožavaju komarci. Obratite se Zavodu za javno zdravstvo za upute o sanitaciji, kukcima, glodavcima i suzbijanju šteto ina.

Zatražite lije ni ku pomo ako ste ozlije eni; imate znakove zarazne bolesti kao što su proljev i/ili povra anje, visoka temperatura, jaka glavobolja, teški kašalj, jake i teške vrtoglavice; osje ate bol u predjelu srca; imate neku kroni nu bolest i trebate lijekove; vas je ugrizla životinja poput štakora ili zmije; se osje ate pod stresom i agresivno, imate snove o poplavi koji se ponavljaju te strahujete od ponovljene poplave; niste cijepljeni protiv dje je paralize ili ospica.

poplave;av n

Republika HrvatskaMinistarstvo zdravlja

29.

Nenad Reberšak

≈Boje vode√

Nenad Reberšak (1953. godine), umjetnički fotograf i fotoreporter, živi i radi u Zagrebu. Fotografi -

jom se bavi 40 godina. Svakodnevno objavljuje life fotografi ju u Novom listu. Uz bogatu kolekciju

portretne fotografi je domaćih i svjetskih državnika i političara, kao ≈zračni fotograf√ posjeduje i

impozantnu kolekciju oko 25.000 zračnih fotografi ja iz svih predjela Hrvatske. Autor je dvadesetak

samostalnih izložbi i sudionik više od stotinu skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Svoje radove

objavio je na mnogim naslovnicama publikacija i u knjigama te je autor nekoliko kalendara s mo-

tivima Zagreba, pejzaža Hrvatske i životinja i više stotina razglednica iz cijele Hrvatske. Dobitnik je

mnogobrojnih domaćih, stranih nagrada i priznanja. Član je ULUPUH-a, počasni član CroArt photo

Cluba Zagreb i član foto kluba Split. Od 1999. do 2007. godine obnašao je dužnost predsjednika

Zbora fotoreportera HND-a.

Izložba pod nazivom ≈Boje vode√ postavljena u zgradi Hrvatskih voda predstavila je autora u čijim

se fotografi jama razlijevaju boje u mekoći površine vode izmiješane majstorskim kistom valova i

vjetra, a u napetim zrcalnim površinama odražavaju se slike prirode i čovjeka. Izložene fotografi je

potvrda su riječi koje je izrekao autor na otvorenju svoje izložbe u ožujku 2014. godine u Galeriji

Badrov, caffe galerija Crveno & crno u Zagrebu: ≈U školi su nas učili kako voda nema mirisa, okusa

niti boje. Fotografi rajući vodu u potrazi za odrazom života u njoj, otkrio sam da je voda zapravo pre-

puna boja. Stoga sam htio ove svoje životne spoznaje predstaviti i prenijeti svima u nadi da ćemo

vodu naučiti bolje promatrati i cijeniti.√

Razvoj sustava za prognoziranje poplava

Sava podivljala na 90. obljetnicu

Desetljeće poplava u EU i svijetu

Zaštita od poplava u suradnji s prirodom

Poplave u Hrvatskoj

Rekordne oborine i vodostaji

Svibanjska poplava županjske Posavine

Veliko srce, u nevolji, ujedinilo Hrvatsku!

Aktivnosti sanacije proboja nasipa ∑

Rajevo Selo i Račinovci

Posebno izdanje

Izdvajamo...


ZAGREB I TRAVANJ/LIPANJ 2014. I BROJ 207 I GODIŠTE XXII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1