14 M3 Suvremeni Drveni Mostovi

7/25/2019 14 M3 Suvremeni Drveni Mostovi

1/93

MOSTOVI III

Suvremeni drveni mostovi


2/93

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Uvod

Uz kamen, drvo je najstariji koriteni materijal za gradnju mostova.

Trajnost drva manja je od trajnosti kamena Mali broj sauvanih objekata

ovjek je po uzoru na postojee strukture u prirodi premoavaoprepreke.

Deblo premoeno preko rijeke pogodno za male raspone.Problem premoavanja veih raspona pojava vertikalnih nosivihelemenata (stupova)


3/93


Povijesni pregled

Razvoj prvih logikih konstruktivnih sustavaPrvi sustavi GRENDI SUSTAVI

Gredni sustav nadopunjuje a kasnije i zamjenjuje konzolni sustav (obalni stupovi

formiraju se od niza konzola koje svojim prepustima tee sredini prepreke.


4/93


Povijesni pregled

Primjeri konzolnegradnje


5/93


Povijesni pregled

Cezarov most preko RajneMost je 55.g. prije nove ere dao sagraditi Julie Cezar za prijelaz svojih trupapreko Rajne u pohodu na Germane.

Most je imao 56otvora, duine oko 430 m i irine 8,3 m.Drveni okvirni stupovi nalaze se na razmaku od 7,7m.


6/93


Povijesni pregled

Trajanovmost preko DunavaRekonstruiran s povijesno postojeih crtea


7/93


Povijesni pregled

Poetkom XVI st. javljaju sezaeci dananjih koncepatalunih i reetkastih sustava.

Graditelji:Andrea Palladio (1518-1580)

Philbert Delorm(Delormovilukovi)

U spojevima drvenih elemenatakoriteni su drveni klinovi

(podatljivi spojevi i konstrukcije ucjelini)


8/93


Povijesni pregled

U 17. stoljeu grade se drveni luni mostovi velikih raspona i vrlo sloenihkonstrukcija.

esta se koristi krovna konstrukcija za zatitu od atmosferilija)

Grubenmannovmost(119,0 m) rijekaLimat (vicarska,

1778.g.)

Pjeaki most preko velikog

kanala u Veneciji.


9/93


Povijesni pregled

Pojavom i primjenom eljeza i elika za konstrukcije mostova, prestala jeizgradnja drvenih mostova velikih raspona, a pojava betona istisnula je drvo ikao materijal za gradnju malih raspona.

U novije doba drvo zauzima sve znaajnije mjesto pri gradnji pjeakih icestovnih mostova.

Podjela drvenih mostova:

Tradicionalni

Suvremeni


10/93


Tradicionalni drveni mostovi

Graeni od piljenih i tesarskih elemenata sa drvenim pomostom(zacestovni i pjeaki promet) ili drvenim pragovima poloenim preko drvenihsmodenih grednih nosaa u osima ina (eljezniki promet)

Nosivi sustavi su gredni i reetkasti Spajala su avli, vijci, modanici (drveni i elini), trnovi i skobe

Donji ustroj mosta je esto drven

esto velik broj elemenata i nejasna nosiva struktura.


11/93



Tradicionalni drveni mostOdra (ika Poljana).

Tradicionalni drvenimost

Odra (Kue).


12/93




13/93




14/93


Popreni presjeci tradicionalnih drvenih mostova


15/93




16/93




17/93




18/93


Detalji


19/93



Reetkasti most Sneek za teke tereteNizozemska, 2008

Raspon: 32 m

irina mosta: 12 m

Visina drvene konstrukcije: 15 m


20/93


Suvremeni drvenih mostovi

Leonardovmost, Norveka, 2001.g.

Pjeaki most duljine oko 120 mRaspon lukova mosta 40 m

Visina mosta iznad ceste: 8 m

Most ima tri prostorno stabilizirana

luna nosaa koji podupiru pjeakustazu.

Nosai su raeni posebnomtehnologijom (lamelirani blok nosai) .

Materijal konstrukcije je ari.


21/93



Razni oblici i konstruktivni sustavi pruaju nove mogunostioblikovanja i premoivanja velikih raspona.

Suvremeni drveni mostovi osim za cestovna (lokalne prometnice),

pjeaka i biciklistikaoptereenja projektiraju se i za izrazito velikaoptereenja koja se mogu pojaviti na modernim prometnicama.

SUVREMENA DRVENA MOSTOGRADNJA Primjenalameliranih drvenih elemenata i patentiranih sustava spojeva.

Tvornika proizvodnja (duljina elemenata ograniena na 30-45 m)Danas na cijenu mosta najvei utjecaj ima vrijeme izvedbe (novetehnologije moraju skratiti vrijeme izvedbe).

Cilj Napraviti most vijeka trajanja veeg od 100.g.


22/93


Preduvjeti graenja suvremenih drvenih mostova

Upotreba sintetikih ljepila dovela je do pojave suvremenih materijala od drva i na bazidrva

Razni tipovi tvorniki proizvedenih nosaa

Lijepljeni lamelirani nosai (GLULAM)

Furnirski nosai (SVL) Razni tipovi ploa

Nove vrste spajala i prikljuaka

Novi tipovi avala

Suvremeni modanici Novi tipovi vijaka za drvo

Sustavi s elinim ploama (Greim, VB sustav)

Patentirani sustavi selinim nazubljenim ploama (Gang-Nail, Twinaplate, Menig)

Primjena Eurokodnormi pri projektiranju drvenih mostova

Spoznaje o postizanju to bolje trajnosti drvenih konstrukcija

Novi sustavi zatite drvenih konstrukcija


23/93


Prednosti i nedostaci drvenih mostova

Prednosti:

Povoljan omjer nosivosti i mase

Estetska svojstva i uklapanje u okoli

Jednostavna i brza izvedba (mali utroak energije pri proizvodnji)

Predgotovljeni dijelovi

Mala vlastita teina Povoljan utjecaj na donji ustroj

Laka mogunost ojaanja konstrukcije

Velika trajnost elemenata koji se nalaze stalno u vodi

Pozitivna energetska ravnotea-emisija C02

Drvo je ekoloki i obnovljivi prirodni materijal

Nisu osjetljivi na kloride iz soli za odleivanje

Nedostaci:

Veliki trokovi odravanja

Nisu prikladni za velika prometna optereenja

Mala trajnost elemenata u dodiru s tlom ili vodom

Brzo smanjenje vrstoe s vremenom

Gotovo nikakva otpornost spojeva na dinamika djelovanja


24/93


Primjena EN propisa u graenju drvenih mostova

Djelovanja koja je potrebno razmatrati prilikom projektiranja drvenog mostamogu se uzeti prema EN 1991:

EN 1991-1-1Gustoe, vlastite teine i dodatna stalna djelovanja

EN 1991-1-3 Snijeg EN 1991-1-4 Vjetar

EN 1991-1-5 Temperatura

EN 1991-1-6 Izvedba EN 1991-1-7 Izvanredna djelovanja

EN 1991-2 Prometno djelovanje na mostovima

Proraun drvenih konstrukcija treba provesti postupkom graninih stanja (EN1995-1-1)


25/93


1. Drvo i materijal na osnovi drvaOsnovne provjere

Puno drvo M=1,3

Lamelirano drvo M=1,25

LVL, OSB (perploe, iverice) M=1,2

Zamor M=1,0

2. Spojevi

Osnovne provjere M=1,3

Zamor M,fat=1,0

3. elik kao konstrukcijski materijal M,s=1,15

4. Beton kao konstrukcijski materijal M,c=1,5

5. Spajala kod spregnutih konstrukcijaOsnovne provjere M,v=1,25

Zamor M,v,fat=1,0

6. elik za prednapinjanje M,s=1,15

Primjena EN propisa u graenju drvenih mostova


26/93


Materijal za izradu suvremenih drvenih mostova

Puno drvo

Crnogorica (bor, ari i duglazija)

Bjelogorica (hrast)

Tropska drva (ekki, iroko, opepe)

Podjela drva u klase:

Meko drvo: C14 C40

Tvrdo drvo: D30 D70

Dimenzija piljenjaograniena dimenzijamastabla.


27/93



Materijali na osnovi drva: LLD (lijepljeno lamelirano drvo)

LVL (lijepljeno lamelirano drvo od furnira)

Furnirskeploe perploe, iverice, OSB ploe

Ploe vlaknatice

PSL (lijepljeno drvo s paralelnim vlaknima)

M t ij l i d ihd ih t


28/93



Lijepljeno lamelirano drvoLijepljeno lamelirano drvo je graevinski materijal koji se sastoji od tankihparalelno lijepljenih lamela meusobno slijepljenih odreenim vrstama ljepila pododreenim uvjetima i predstavlja najee tapasti element konstrukcije,prizmatinog poprenog presjeka praktiki neogranienih dimenzija poprenogpresjeka i duine.

Mogunost izvedbe ravnih, trapeznih i zakrivljenih nosaa.

M t ij l i d ihd ih t


29/93



Kompozitni spregnuti sustavi na osnovi drva

Drvo armirani ili prednapeti beton

Drvo drvo

Drvo - elik

Novi (mikro) kompoziti na osnovi drva

Vlane zone lameliranih nosaa ojaane su karbonskim ilipolimernim vlaknima

FRP FibreReinforcedPolymer

CFRP Carbon FibreReinforced Polymer

GFRP Glas FibreReinforcedPolymerAFRP AramidFibreReinforcedPolymer

P dj l d ih t j i


30/93


Podjela drvenih mostova prema namjeni

Parkovni pjeaki mostovi

Pjeaki i biciklistiki promet (interventno vozilo)

Cestovni promet

eljezniki mostovi

Primjena u ruralnim i urbanim podrujima, nacionalnim parkovima,

na autocestama i biciklistikim stazama.Koriste se kod manjih prijelaza vodotoka, za nesmetan prometpjeaka u ruralnim podrujima i za odvajanje cestovnih tokova brzih

cesta ili autocesta.eljezniki mostovi se danas vie ne izvode od drva i materijala naosnovi drva.

Pjeaki i biciklistikipromet


31/93


Pjeaki i biciklistiki promet

esta kombinacija pjeakog i biciklistikog prometaUglavnom jednostavni gredni mostovi kao lamelirani blok nosai ili reetke

Raspon od 15 30 m

Velik broj inovativnih rjeenja Most Essing (Njemaka),

1992 .g.

Preko kanala Dunav-Majna-Rajna

Raspon 73 m

Ukupna duina mosta je 192 m

Pjeaki i biciklistikipromet


32/93


Pjeaki i biciklistiki promet

Pjeaki most Lardal (Norveka) 2001 .g.

Lamelirani gredni most preko 3 raspona (13+91+13 m)

Srednji raspon poduprt elinom zategom (Langerovagreda)

Problem s dinamikom mosta

Cestovnimostovi


33/93


Cestovni mostovi

Velika veina drvenih mostova za obian cestovni promet (raspona 5 20 m),ploastog i rebrastog poprenog presjeka.

Vrlo esto se koristi spregnuti popreni presjek drvo beton.

U posljednjih nekoliko desetljea drvo postaje zanimljiv materijal za gradnjucestovnih mostova veih raspona.

Na sljedeim slikama je prikazano nekoliko suvremenih cestovnih drvenih

mostova.

Cestovnimostovi


34/93


Cestovni mostovi

Most Wennerbrckepreko Mure u mjestu Murau, Austrija, 1993 .g.Glavnu nosivu konstrukciju ine 4 paralelna trozglobna luka raspona 45 m. Oblikluka je parabola.

Jedan od prvihsuvremenih drvenihmostova izgraen uEvropi namijenjen zacestovni promet.

Cestovnimostovi


35/93


Cestovni mostovi

Lamelirani lukovi zajedno s lameliranimstupovima podupiru 4 masivna grednalamelirana nosaa koji podupiru predgotovljenu prednapetukolniku plou.

Ukupna duljinamosta iznosi 85 m.

Vana karakteristikaovog mosta jekolnika ploa kojase nalazi iznadglavne nosive

konstrukcije i stvaraefekt krova.

Cestovnimostovi


36/93


Cestovni mostovi

Most Vihantasalmi, Finska, 1999.g.Raspon mosta 21+42+42+42+21 m. Ukupna duljina mosta 182 m. Korisna irinamosta je 11 m.

Rasponskakonstrukcijaovjeena preko dva glavna idva sporedna kosnika.

Kosnici su lamelirani nosai,

dok je kolnika konstrukcijaspregnuta (lamelirani nosaispregnuti s betonskomploom)

Cestovnimostovi


37/93


Cestovni mostovi

Glavni nosai kolnike konstrukcije su dimenzija 1350265 mm.Elementi kosnika su dvodijelni, dimenzija 990265.

Cestovnimostovi


38/93


Cestovni mostovi

Most Tynset, Norveka, 2001

Nosivu konstrukciju glavnog raspona ine dva lamelirana reetkasta dvozglobnaluka raspona 70 m.

Pristupni rasponi su premoeni sa po dva lamelirana trozglobna luka.

Na lukove su ovjeeni elini popreni nosai preko kojih je poloena poprenoprednapeta lamelirana ploa.

Ukupna duina mosta iznosi 124 m.

Cestovnimostovi


39/93


Cestovni mostovi

Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova


40/93



GREDNI SUSTAVI GREDNI PODUPRTI SUSTAVI

GREDNI PODUPRTI SUSTAVI SA ZATEGOM

REETKASTI SUSTAVI LUNI SUSTAVI

OKVIRNI SUSTAVI

SUSTAVI S VISULJAMA SUSTAVI OVJEENIH MOSTOVA

SUSTAVI VISEIH MOSTOVA



41/93


Izbor najpovoljnije strukture mosta ovisi o nekoliko parametara: Topografiji terena i krajoliku

Duini prepreke

Optereenjima na most (cestovni pjeaki) Zahtijevanim slobodnim profilima ispod i iznad mosta

Nosivosti tla

Arhitektonskim znaajkama

Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova - GREDNI


42/93


Statiki sustavi suvremenih grednihmostova:

Prosta greda

Konzolne grede Virendel

Sustavi s vie prostih greda

Kontinuirani sustavi Poduprti sustavi

Greda sa zategom

Gerberovi nosaiStatiki sustavi grednih mostova mogubiti lagano zakrivljeni ali ne kao luninosai.



43/93


Popreni presjeci glavnih nosaa: Puno drvo (meko ili tvrdo)

Popreno prednapete lamelirane ploe

Krino lamelirane ploe Lamelirani nosai raznih oblika

Mehaniki lamelirani nosai

Lamelirani blok nosai

Popreni presjeci grednih mostova mogu biti izvedeni s kolnikom konstrukcijom

iznad glavnih nosaa, u blizini osi glavnih nosaa i na dnu glavnog nosaa.



44/93


Granini rasponi:Tip konstrukcije Raspon

Slobodno oslonjene grede (Ravne ili lagano zakrivljene). 4 m (puno drvo)28 (lamelirani nosai)

Popreno prednapete ploe, konstrukcije od vertikalnopostavljenih lamela spojenih avlima, LVL nosai, krinolamelirane ploe i spregnute konstrukcije.

12 -26 m

Gredni sustavi poduprti kosnicima 7 m (puno drvo) 29 m (lameliraninosai)

Kontinuirani gredni sustavi 18-42 m

Greda sa zategom 40 m

Obiajne dispozicije manjih cestovnih mostova (rasponi 10 -15 m) koriste se drvene

lamelirane ploe u nekoliko varijanti izvedbe.Kolnika i nosiva konstrukcija u jednom elementu.

Drvene lamelirane ploe koriste se kao kolnike konstrukcije i kod ostalih statikih sustava.



45/93


Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova - LUKOVI


46/93


Pogodni za prijelaze pjeaka i biciklista preko autocesta i brzih cesta.Statiki sustavi suvremenih lunih mostova:

Oblici lukova: Kruni segment

Parabola (najbolje slijedi tlanuliniju)

Segment elipse

Parabola i krunica najeekoriteni oblici.

Luk s kolnikom iznad tjemena Luk s uputenim kolnikom

Luk iznad kolnike konstrukcije



47/93




48/93


U sva tri dispozicijska rjeenja vertikalna optereenja, vlastita teina i prometna optereenjaprenose se na luk preko vertikalnih elemenata (stupova ili zatega) koji optereenje uglavnomaksijalnoprenosi do temelja.

Tlana sila u luku daje znaajnu horizontalnu silu (horizontalni potisak).

Kod lunih mostova s kolnikom dolje horizontalni potisak je mogue neutralizirati sa zategom kodnedovoljne nosivosti temeljnog tla.

Kod druga dva sluaja to nije mogue i potrebno je kompletnu horizontalnu reakciju luka prenijetina temeljno tlo to moe biti problem kod nedovoljno nosivog tla ili neprikladnog oblika terena.



49/93




50/93


Odnos raspona L i visinestrelice luka h nalazi se ugranicama od 4-8.

Za raspone do 50 m koriste se lamelirani popreni presjeci (lamelirani blokovi), dok se za veeraspone koriste reetkasti lukovi.



51/93


Popreni presjeci: Lamelirano drvo (najee) dvostruki presjeci

Mehaniki lamelirano drvo


Promjenjivi presjeci (po irini ili visini) lako se postiu lameliranjem.

Reetkasti lukovi su promjenjive visine sa zakrivljenim pojasevima i ispunamaod lameliranogdrva.

Zatega moe biti elina ili od lameliranogdrva.



52/93


Statiki sustavi suvremenih lunih mostova: Trozglobni

Dvozglobni

Upeti

Mogue forme lukova:

Luni nosaizveden kao reetka

Zakrivljena prednapeta lamelirana ploa Lukovi s malom visinom tjemena iznad kolnike konstrukcije zajedno s

kolnikom konstrukcijom ine reetku (lukovi esto poligonalni)

Proizvodnja i transport ograniavaju maksimalne veliine elemenata mostova(maksimalni raspon transporta je oko 30 m). Iz toga slijedi da je velik broj

drvenih lunih mostova trozglobni.



53/93


Tip konstrukcije Raspon

Kolnika konstrukcija iznad tjemena luka do 45 m (cestovni mostovi)

Uputeni luk 50 m

Luk iznad kolnike konstrukcije do 70 m

Izvedeni rasponi od 12 70 m

Izbor pojedine varijante uvelike ovisi o uvjetima terena i oslanjanja mosta(prijenos tlane reakcije iz luka direktno u temelj ili preuzimanje zategom).



54/93


Prednosti mostova s kolnikom iznad glavnih nosaa: Kolnika konstrukcija slui kao krov glavnoj nosivoj konstrukciji

Mogue primijeniti vei broj lukova

Poprena stabilnost lukova i stupova lako ostvariva

Lukovi iznad kolnika mogu imat problema s osiguravanjem stabilnosti izvan

ravnine luka.Gdje postoji dovoljna visina luka iznad kolnika moe se postaviti vjetrovni spregkoji zajedno s lukom ini reetku u poprenom smjeru (primijeniti gdje jemogue)

Preostali dio luka izmeu sprega i oslonca je ne pridran to moe traitidodatne zahtjeve u pogledu stabilnosti.



55/93


Kod lukova s malom strelicom luka, visina slobodnog profila ne doputapostavljanje vjetrovnog sprega.

Kod manjih raspona to se moe rijeit odabirom poprenog presjeka glavnog

nosaa koji

e zadovoljit provjere stabilnosti.Kod veih raspona mogue je formirati kruti okvir od poprenog nosaa i

vjealjki (U oblik) koji e popreno ukrutit lukove.



56/93


Preko vertikalnih elemenata (vjealjki ili stupova) velike koncentrirane aksijalnesile od realnih ili imaginarnih tekih vozila definiranih propisima za optereenjemostova uzrokuju znaajne momente savijanja i poprene sile u lukovima koje uinterakciji s uzdunom silom mogu dodatno zakomplicirati dimenzioniranje.

Izgled dijagrama reznih sila uvelike ovisi o nainu postavljanja vjealjki.Network archPuno manje vrijednosti momenata savijanja i poprenih sila uz

skoro iste vrijednosti uzdunih sila.



57/93


Moment savijanja mjestu sidrenja vjealjkeuzrokovan koncentriranim prometnimoptereenjem u blizini spomenute vjealjkeuzrokuje vlana naprezanja nakonkavnoj strani to uzrokuje vlana naprezanja okomito na smjer pruanjavlakanaca.

Potrebno je zadovoljiti uvjet interakcije posmika i vlaka okomito na vlakanca.

Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova - OVJEENI


58/93


Ovjeeni mostoviDanas ee izvoeni statiki sustavi od viseih mostova.

Karakteristike:

Jedan ili dva pilona

Zatege u jednoj ili dvije ravnine

Nagnuti ili lomljeni piloni

Kombinacija elik - drvo i beton - drvo

Ravne ili lagano zakrivljenegrede

Grede promjenjive visine Zaobljeni popreni presjeci

(otporniji na djelovanje vjetra)

Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova OVJEENI


59/93


Popreni presjek: Lamelirani blok nosai za zakrivljene strukture

Sanduasti lamelirani nosai

Ploasti lamelirani nosai

Piloni od sanduastih lameliranih nosaa, elini i betonski.

Potrebno osigurati dovoljnu krutost grede radi preuzimanja djelovanja vjetra idjelovanja uslijed bonog izvijanja grede

Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova - REETKE


60/93


Reetkasti mostovi openito mogupodnijeti vea optereenja od grednihrjeenja.

Najee izvoeni sustavi reetkastih

mostova: Modificirani Warren(vertikale i

dijagonale optereene tlano i vlano)

Pratt (dijagonale optereene vlano avertikale tlano)Mogue varijante:

Howesustavi reetkastih nosaa

Osnovna karakteristika Howesustavaje da su dijagonale stalno optereenetlano dok su vertikale optereenevlano.



61/93


Osnovni nedostatak tradicionalnih drvenih reetaka bila je tehnologija spajanjaelemenata reetke.

U graenju suvremenih drvenih reetkastih nosaa za rjeavanje detalja koristese utisnute eline ploe koje daju veu krutost spojeva a time i veu nosivostreetkastog sustava od tradicionalnih rjeenja.

Horizontalni spregovi zapreuzimanje horizontalnihdjelovanja i djelovanja od bonogizvijanja glavnog nosaa stavljajuse u ravnini gornjih i donjih

pojaseva glavnih nosaa.



62/93


Karakteristike reetkastih sustava: Kolnika konstrukcija ispod ili iznad glavnog nosaa (reetke)

Pojasevi reetkastog nosaa mogu biti ravni ili lagano zakrivljeni.

Izvode se kao proste grede ili kontinuirani nosai Normalni rasponi reetkastih nosaa kreu se izmeu 9 45 m

Minimalno dva glavna reetkasta nosaa u poprenom presjeku

Materijal: Puno drvo (meko, tvrdo)

Lamelirani nosai

Okrugli lamelirani nosai Mehaniki lamelirani nosai (tvrdo drvo)

Najvei do sada izvedeni raspon je 70.3 m



63/93


Kod mostova veih raspona obiajno je da donji pojas bude zakrivljen ako seglavni nosanalazi ispod kolnika, a kod mostova s kolnikom u razini donjegpojasa obiajno je da gornji pojas bude zakrivljen.



64/93


Prednosti reetkastih mostova u odnosu na lukove: Nema velikih horizontalnih reakcija nad osloncima

Nema ogranienja u pogledu proizvodnje i transporta jer elementi reetke

mogu biti proizvedeni u manjim segmentima (dijelovima) i sastavljeni nagradilitu (viedijelni pojasevi montani nastavci u vorovima ili na mjestimanultoakamomentnih dijagrama

Nedostaci

Velik broj spojeva poskupljuje proizvodnju a time i samu cijenu mosta, apostaje i svojevrstan izazov za projektanta i izvoditelja.

Kod mostova s glavnim nosaima iznad kolnika i nedovoljnom visinomglavnog nosaa javlja se problem osiguravanja stabilnosti gornjeg pojasaglavnog nosaa.



65/93


Poprene dispozicije suvremenih drvenih mostova


66/93


Po poloaju kolnika u odnosu na glavni nosarazlikujemo mostove sa: Kolnikom gore

Kolnikom dolje

Uputenim kolnikom

Broj i razmak glavnih nosaa ovisi o nizu faktora:

Rasponu Statikom sustavu

Optereenju

Tipu nosaa



67/93


Dispozicija s kolnikom goreUobiajena poprena dispozicija rasponske konstrukcije koja je iz aspektatrajnosti i zatite rasponske konstrukcije puno bolja od dispozicija s uputenimkolnikom.

Dobrim projektiranjem i izvedbom kolnike konstrukcije dobivamo dobru zatituglavnih nosaa rasponskekonstrukcije.



68/93


Karakteristike: Moguodabir veeg broja glavnih nosaa.

Broj glavnih nosaa ovisan o tipu pomosta.

Smanjenje broja glavnih nosaa izvedbom poprenih nosaa. Jednostavna izvedba horizontalne stabilizacije.

Visina glavnih nosaa uvjetovana slobodnim profilom ispod mosta iniveletom mosta.



69/93


Dispozicija s uputenim kolnikom i kolnikom doljeKarakteristike:

Glavni nedostatak ovih dispozicija je da

glavni nosaostaje izloen i nezatien. Problemi sa stabilizacijom glavnognosaa (potrebno osigurati slobodan profilna mostu).

Kod dispozicija s kolnikom dolje malaslobodna visina za izvedbu poprenihnosaa (esto se izvodi elini okvir koji

ujedno slui kao i poprena stabilizacija). Horizontalni spreg se izvodi ispodkonstrukcije kolnika.



70/93


Tipovi kolnikih konstrukcija (poprenih dispozicija) Kolnika konstrukcija izvedena od punog drva

Kolnika konstrukcija od popreno prednapetih lameliranihploa

Kolnika konstrukcija od vertikalno postavljenih lamela spojenih avlima Krino lamelirane ploe

Krino armirane lamelirane ploe

Lamelirani sanduasti i T-presjeci Lamelirani blok nosai

Spregnute kolnike konstrukcije



71/93


Kolnika konstrukcija od punog drva:Osnovni tip poprene dispozicije drvenog mosta su mosnice postavljene nasekundarne uzdune ili glavne nosae.

Ovisno o irini mosta razlikujemo dispozicije sa ili bez poprenih nosaa

5 mm do max. 20 mm

Preporuka 10 mm

Sekundarni

uzduni nosa

l~500 mm do 1000 mm

Preporuka 800 mm

Element kolnike konstrukcije-

mosnica- min. h=50 mm

Mosnice mogu bitipostavljene u vieslojeva paralelno ilikrino.

Glavni i popreninosai od punog ili

lameliranog drva.



72/93



Kolnikakonstrukcijaod lameliranih prednapetih ploa


73/93


Kolnika konstrukcija od lameliranih prednapetih ploa

Ploe sastavljene od lamelapostavljenih sjekomice ilipljotimice spojene meusobnoprednapinjanjem.

Najeesekaokolnika ili hodna ploha koristi popreno prednapeta drvena



74/93


Najee se kao kolnika ili hodna ploha koristi popreno prednapeta drvenalamelirana ploa koja moe biti: Samo prednapeta

Lijepljena i prednapeta

Lamele su dimenzija 48223 duine do 6 m



75/93


Lamele su dimenzija 48223, duine do 6 m,impregnirane kreozotnimuljem.ipke za prednapinanesu iste kao i ipke zaprednapinjanje betonskih konstrukcija

(Dywidag ili sl.).Obiajni razamakipki je 600 mm.

Plou je potrebno prednapinjati u vie faza

zbog gubitaka tokom vremena (puzanje drvapod optereenjem, promjena vlanosti drva)

Sovakvim nainomprednapinjanjakolnike ploe i visinom lamelaod223mm



76/93


S ovakvim nainom prednapinjanjakolnike ploe i visinom lamela od 223 mmmogue je premostiti raspone do 5 m (ovisno o statikom sustavu).Dobra odvodnja vode s kolnike ploe i valjana zatita drvenih lamela ima velikuulogu u ouvanju razine sile prednapinjanja.

Prednapete lamelirane ploe se ponaaju kao ortotropne ploe i EC5-2 predlaeda se raunaju kao takve.

Modeliranje ploe mreom elemenata (rotiljnodjelovanje)Pojednostavljeni proraun je zamjenom ploe jednim ili vie fiktivnih grednihnosaa. Propis definira karakteristike materijala i efektivne irine fiktivnih gredakoje bi se trebale koristiti kod ovakvog naina prorauna.



77/93


Karakteristike lameliranih ploa

Tip ploe E90,mean/E0,mean G0,mean/E0,mean G90,mean/G0,mean

Lameliranjeavlima 0 0,06 0,05

Lameliranje prednapinjanjem

Piljena 0,015 0,06 0,08

Obraena 0,020 0,06 0,10

Lameliranje lijepljenjem 0,030 0,06 0,15


Odreivanje sudjelujueirine lameliranihploa


78/93


Odreivanje sudjelujue irine lameliranihploa

Vertikalno optereenje moe se raspodijeliti na referentnu povrinu u osi ploeprema sljedeoj slici:bwirina nalijeganja kotaa zamjenskog vozila na

prometnu povrinubw,middleirina rasprostiranja na referentnoj povrini (uosi ploe)

kut rasprostiranja optereenja prema tablici

Kut rasprostiranja

Kolnika konstrukcija 45

Ploe i platice 45

Lamelirane ploe

U smjeru pruanja vlakanaca 45

Okomito na smjer pruanja vlakanaca 15

perploe, iverice i krino lamelirane ploe 45


irina zamjenske grede moe se uzete prema:


79/93


irina zamjenske grede moe se uzete prema:

Parametar a za odreivanje sudjelujue irine [m]

avlima lamelirana ploa 0,1

Prednapete ili lijepljene lamelirane ploe 0,3

Krino lamelirane ploe 0,5

Spregnute konstrukcije drvo/beton 0,6



80/93


Kao kolnika ili hodna ploha koriste se i vertikalno postavljene lamele



81/93


p p jmeusobno spojene avlima.


Krino lamelirane ploe


82/93


Lamelirane ploe napravljene od slojeva lamela postavljenih u razliitimsmjerovima (okomito ili pod kutom).

Slojevi su meusobno slijepljeni ili spojeni mehanikim spajalima.

Krino lamelirane ploe



83/93


Primjeri primjene razliitih povrinskih slojeva kodlameliranjadrvenih ploastih nosaa

Krino armirane lamelirane ploe



84/93


p


Lamelirani sanduasti i T - nosai


85/93




86/93




87/93





88/93


Mogu biti zakrivljeni u oba

smjera Nisu potrebne dodatno ukrutepoprenog presjeka


Nedostaci:


89/93


Velika vlastita teina Popreni vlak nije dostojan za preuzimanje velikih optereenja Obavezna povrinska zatita s gornje strane

Velika vlastita teina moe se smanjiti primjenom sanduastih nosaa.Vlana vrstoa u poprenom smjeru moe se poveati lijepljenjem furnir ploana gornjem i donjem rubu.

Kao povrinsku zatitu treba birati pokrove po kojima se moe hodati (lijevaniasfalt)

t j i j tih k t k ij d b t K l ik ili h d



90/93


esta je primjena spregnutih konstrukcija drvo beton. Kolnika ili hodnaploha od armiranog betona ili laganog betona sa slojevima hidroizolacije iasfalta.

Glavni se nosanajee izvodi kao lamelirani ili lamelirani blok nosa

Drvo drvo

Drvo beton(lagani beton)

Drvo - elik

P b t k l di EN1992 2



91/93


Proraun betonske ploe provodi se prema EN 1992-2Potrebno je provesti proraun spojnih sredstava na posminoj plohi izmeudrva i betona prema pripadnim silama.

Sudjelujua irina betonskog dijela ploe uzima se prema sljedeem izrazu:

b irina lamelirane gredebef,1 , bef,2- efektivna irina betonske ploe. Uzima isto kao i za betonske Tpresjeke prema EN 1992-1-1.U podrujima gdje se betonski presjek nalazi u vlaku potrebno je uzeti u obzir

utjecaj pukotina na nain da se reducira krutost raspucalogpresjeka na 40%krutosti ne raspucalogpresjeka.U tim podrujima potrebno je postaviti armaturu za osiguravanje pukotina.


Neki od naina sprezanja drva i

b t


92/93


betona


Dimenzioniranje kolnikih konstrukcija prema graninim stanjima


93/93


Granina normalna i posmina naprezanja:

Documents

14 M3 Suvremeni Drveni Mostovi