Zdravstvena njega ONKOLOKIH bolesnika skripta za srednje medicinske kole

FILIP KNEZOVID, medicinski tehniar

2

POJAVNOST MALIGNIH BOLESTI

- nakon bolesti srca i k.. zlodudni tumori po uestalosti drugi uzrok smrti

- Hrvatska dijagnosticira

o dnevno 65 novih sluajeva

o godinje 24 000 novih sluajeva

- porast stope smrtnosti /podaci za Europu 20 g./

1. MAARSKA

2. HRVATSKA

- godinje umire 13.000 osoba,od svih umrlih u Hrvatskoj 23,3% umire zbog raka

PRIMORSKO GORANSKA UPANIJA (2000 god.)

Ukupno umrlih od malignih bolesti 817 osoba

20 59 godina 164 osobe

iznad 60 godina 653 osobe

Ukupno umrle u dobi od 20 59 godine 453 osobe,od raka 36,2%!

Uestalost kod ena: Uestalost kod mukaraca:

1. DOJKA 1. PLUDA

2. vrat MATERNICE 2. ELUDAC

3. DEBELO CRIJEVO 3. PROSTATA

PROBLEM NEIZLJEIVE BOLESTI

ONKOLOGIJA znanost o malignim bolestima

o interdisciplinarno podruje ostalih znanstvenih disciplina

genetike

patologije

citologije

kirurgije

nuklearne medicine

radijacijske fizike

ostale eksperimentalne i klinike medicine

TUMORI NEOPLAZME NOVOTVOREVINE izmjenjene stanice koje pokazuju

nepravilan i progresivan rast

o prognoza bolesti je vrlo ozbiljna

o oteklina, povedanje organa,tkiva ili dijelova tijela

3

TUMORI benigni (dobrodudni)

maligni (zlodudni)

KARAKTERISTIKE BENIGNI MALIGNI

RAST spor brz DIFERENCIJACIJA

STANICA dobra loa

LOKALNI RAST ekspanzivan (samo se iri) infiltrativan (prodire u okolno tkivo)

UAHURENJE prisutno nema ga RAZARANJE TKIVA neznatno jako izraeno METASTAZA nema esto prisutna RECIDIV nema vrlo est KAHEKSIJA nema esta

SVOJSTVO MALIGNOSTI tumor je maligni kada

- razara okolno tkivo

- stvara udaljene metastaze u organizmu

- kao posljedicu dovodi do smrti

RAK (cancer) naziv za zlodudnu novotvorevinu

NASTANAK TUMORA proces dugotrajnih promjena u organizmu

1) kao posljedica vanjskih kancerogenih initelja (kemijski,fizikalni,mehaniki,virusi)

2) kao posljedica promjena u genima

o stanice s novim biolokim osobinama maligni fenotip

o diobom tih stanica stvaraju se potomci koji tvore tumorsku masu

o nove stanice specifine zbog nekontrolirane diobe

METASTAZE sekundarno nastale promjene koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i

nalaze se u udaljenim tkivima

IRENJE TUMORA

- LIMFOGENO carcinoma (maligni tumor epitelnog tkiva)

- HEMATOGENO sarcoma (maligni tumor vezivnog tkiva)

VRSTE TUMORA

- ADENOMI dobrodudni tumori graeni od dobro diferenciranih stanica

- KARCINOMI novotvorevine epitelnih stanica

- ADENOKARCINOMI tumori u kojem tumorske stanice stvaraju ljezdanu tvorbu

4

- CARCINOMA IN SITU tumorska tvorba u samom poetku svog razvoja,

mikroskopske debljine,nalazi se samo u epitelnom sloju,moe se potpuno kirurki

odstraniti

- SARKOMI tumori koji nastaju iz mezenhima (vezivno tkivo koje se javlja jo u

embrionalnom razvoju)

- PAPILOMI dobrodudni epitelni tumor,resiaste tvorbe

- POLIPI tumori koji se izdiu iznad povrine sluznice

ODNOS DRUTVA PREMA OBOLJELIMA OD MALIGNIH BOLESTI

- problemi odnosa oboljelog sa svojom uom i irom okolinom obitelj,radna okolina

- psihosocijalni pristup

- strah od smrti depresija,potitenost,tjeskoba,agresija,

- psiholoka pomod struna,obitelj,zdravstveno osoblje

o poticati samopotovanje,sigurnost,druenje

o ostaviti nadu,mogudnost lijeenja,alternativne medicine

RANO OTKRIVANJE MALIGNIH TUMORA

- EUROPSKI KODEKS

- PRIMARNA PREVENCIJA sprijeiti pojavu maligne bolesti

o nepuenje

o umjereno pijenje alkohola !!!!

o izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu

o kontrola zdravlja mjere zatite na radu

o konzumiranje svjeeg voda i povrda

o izbjegavanje pretilosti

- SEKUNDARNA PREVENCIJA to ranije otkrivanje bolesti

o odlazak lijeniku im se primijeti npr. novo zadebljanje, promjene u

madeima, neprirodno krvarenje, otekline, promuklost, nakaljavanje,

promjena stolice, iscjedak,

- SAMO ZA ENE

o redovita kontrola cervikalnog kanala (PAPA test)

o mamografija nakon 35. godine

RAK DOJKE

- kod ena najedi zlodudni tumor, godinje su u Hrvatskoj dijagnosticira 2000

zlodudnih tumora dojke

IMBENICI RIZIKA

- povedanje tjelesne teine

- izostanak dojenje

- alkoholizam

5

- postojanje raka dojke u obitelji

- neraanje

- starija ivotna dob

- raniji tumori u ivotu bolesnika

- rana menstruacija (prije 12. godine)

- kasna menopauza (nakon 50. godine)

- hormonska terapija nakon menopauze

SIMPTOMI

- vor u dojci

- crvenilo, upala koe

- iscjedak iz bradavice, uvlaenje bradavice

- osjetljivost dojke

- promjena oblika dojke

- suenje koe na dojci

RAK DEBELOG CRIJEVA

- najvedi broj oboljelih iznad 50. godine

Izloeni visokom riziku:

1. osobe s podacima oboljelih od raka debelog crijeva u obitelji

2. osobe s polipom debelog crijeva

3. oboljeli od upalnih bolesti debelog crijeva (ulcerozni kolitis)

- samom dijagnostikom lijeenje je vrlo uspjeno

- razvija se sporo, mogude ga je otkriti mnogo ranije nego se pojave simptomi

METODE DIJAGNOSTIKE

1. testiranje okultnog krvarenja

2. digitorektalni pregled

3. kolonoskopski pregled

4. RTG pregled

- umjerena tjelesna aktivnost

- namirnice sa vie vlaknastih tvari (kupus, kelj, prokulica, cvjetaa, mekinje, limun,

narana, grejp)

- redovito pranjenje crijeva

- u dobi iznad 50. godine starosti testirati stolicu na nevidljivo krvarenje svake godine

tri puta

6

RAK VRATA MATERNICE

- drugi najedi rak u ena

- pojavnost u svim dobnim skupinama

- u svijetu svake 2 minute umire jedna ena od raka vrata maternice

- niti jedna druga vrsta raka nema tako vrstu uzrono posljedinu vezu s nekim

danas znanim uzrokom kao to imaju HPV i rak vrata maternice

ZNACI BOLESTI

- kontaktna krvarenja

- krvarenja tijekom ciklusa

- iscjedak

- bolovi u trbuhu

Sekundarna prevencija, mogudnost ranog otkrivanja uzimanjem stanica vaginalnog

epitela, PAPANICOLAU TEST KLASIFIKACIJA PO BETHESPA SUSTAVU. Optimalno

razdoblje izmeu 8. i 15. dana menstrualnog ciklusa.

Prvi PAPA test uiniti nakon prvog spolnog odnosa, a za ene u reproduktivnoj dobi

jedanput godinje, prestanak menstruacije menopauza nisu razlog za prestanak

izvoenja PAPA testa-

TERAPIJA

- kirurka

- konizacija (dijagnostika + terapija)

- u kasnijem stadiju bolesti radikalna operacija, kemoterapija i zraenje

Otedenje epitela visokog stupnja osobito rak vrata maternice povezana su s

infekcijom tzv. papiloma virusima HPV16 i HPV18

Razvoju raka cerviksa prethode promjene koje se histoloki stupnjuju od lagane do

teke displazije. Promjene se danas obuhvadaju kraticom CIN cervikalna

intraepitelna neoplazija.

Prema jaini promjena stupnjuju se 3 stadija:

CIN 1 blaga displazija

CIN 2 srednje teka displazija

CIN 3 teka displazija ili carcinoma in situ

To nisu razliite promjene, ved stupnjevi iste bolesti.

PAPA razmaz tekuda citologija

cervikalnog kanala

porcije

stranjeg forniksa

7

LIJEENJE I PREVENCIJA

- cjepivo GARDASIL titi od infekcije s etiri stupnja virusa HPV 16 i 18 koji su uzrokom

70% karcinoma vrata maternice, te tipova HPV 6 i 11 koji uzrokuju oko 90% spolnih

bradavica

- redovita kontrola PAPA testa

- nii stupnjevi displazije, interferon dva ciklusa kroz 21 dan (podie imunoloke snage,

nije specifian lijek)

- ponovljeni nalaz displazije uz HPV

- KOLPOSKOPIJA

- histoloka dijagnoza, biopsija, konizacija (komadid tkiva sa vrata maternice u dg i

terapeutske svrhe kod Ca in situ)

ZADADE MEDICINSKE SESTRE TEHNIARA U OTKRIVANJU TUMORA

Odgovornost pojedinca odgovornost za svoje zdravlje

Upoznavanje populacije sa ETIKIM KODEKSOM protiv raka

o puenje

o alkohol

o izlaganje suncu

o prekomjerna konzumacija jela

PROGRAM ZDRAVSTVENOG PROSVJEDIVANJA

- kolskoj djeci i mladei

- bolesnicima i njihovim obiteljima

- odraslima

- predkolske ustanove

- kole

- zdravstvene ustanove

- tidenikova kuda

PREHRANA BOLESNIKA S MALIGNOM BOLEDU

UZROCI

- razvoj bolesti

- period citostatske i radioterapije

SPECIFINOST

- individualni pristup

- navike bolesnika

- stupanj samostalnosti

8

CILJANA PREHRANA

sprjeavanje gubitka tjelesne teine i miidne mase KAHEKSIJA

sprjeavanje razvoja infekcije zbog nedostatka gradivnih, energijskih i zatitnih

tvari

PREPORUKA uzimati raznovrsnu hranu bogatu vitaminima, vlaknima, proteinima, a

oskudnu mastima

ZDRAVSTVENA NJEGA

- smanjiti ili ukloniti simptome, nus pojave, potekode u prehrani

- sestrinske intervencije u dogovoru s bolesnikom

- zdravstvena njega (toaleta usne upljine)

Intervencije medicinske sestre / tehniara kod problema s prehranom u bolesnika oboljelih od

malignih bolesti

PROBLEMI PREHRANE PREPORUKE RJEAVANJA

ANOREKSIJA, GUBITAK TEKA Zadovoljiti elje vezane uz prehranu, vie manjih obroka, izbjegavati mirise, aa piva ili vina, poticati kretanje i hrabriti bolesnika

OSJEDAJ SITOSTI Tekudina pola sata prije jela hranjivi napitci (Ensure)

RANA SITOST (elja za jelom, ali nakon nekoliko zalogaja osjedaju se sitim)

- javlja se kod malog volumena eluca zbog gastrektomije i pritiska na eludac (zbog ascitesa)

SUHA USTA (moe dovesti do krvarenja)

Osvjeavanje ledom ili krikom limuna, smrznutim sokom

METALNI OKUS U USTIMA Jelovnik po dogovoru

GAENJE, MUNINA, POVRADANJE Kratka etnja prije jela, suhi meuobrok i aj, izbjegavati mirise; pomau hladna jela i gazirana pida

PROLJEV Mnogo tekudine, manje vlakana u hrani, banane

OPSTIPACIJA Mnogo tekudine, vlakana, kompot od ljiva, suhe ljive

LIJEENJE BOLESNIKA S MALIGNOM BOLEDU

LIJEENJE timski

INDIVIDUALNI PRISTUP

- ovisi o:

o tipu i smjetaju tumora

o stadiju bolesti

9

o dobi

o bolesnikovom opdem stanju

KIRURKO LIJEENJE TUMORA

- moe izlijeiti od tumora (u nultoj fazi maligne bolesti)

1. Radikalno lijeenje u potpunosti odstranjenje tumora i okolnih dijelova

2. Dijagnostika biopsija

3. Prevencija irenja palijativni zahvati, modificiranje hormonalnog stanja

4. Funkcionalna rekonstrukcija

TERAPIJA ZRAENJEM RADIOTERAPIJA

RADIOTERAPIJA je medicinska disciplina koja prouava i lijei bolesti primjenom ionizacijskog

zraenja (malignih i benignih tumora).

- visokoenergetski izvori

o telekobaltni

o akceleratori

Oznaava se planirani volumen odreenom dozom uz potedu okolnog tkiva.

Radioterapija moe biti:

KURATIVNA RADIOTERAPIJA rezultira unitenjem tumora tj. produljivanjem

ivota

PALIJATIVNA RADIOTERAPIJA rezultira prevencijom simptoma (smanjenje boli,

uspostavljanje funkcije i integriteta organa)

Radioterapija traje priblino 4 7 tjedana.

KEMOTERAPIJA

- lijeenje raka kemijskim sredstvima koja unitavaju zlodudne stanice na nain da

zaustavljaju njihov rast i razmnoavanje

- nuspojave kemoterapije pogaaju i zdrave stanice

- citostatici, antitumorski, antineoplastini lijekovi

- duini plikavac 1943. Hodgkinova bolest

- danas 50-ak citostatika lijei preko 200 razliitih zlodudnih tumora

CILJEVI KEMOTERAPIJE:

1. Lijeenje raka

2. Kontrola raka

3. Ublaavanje simptoma prouzroenih rakom palijativna kemoterapija

Kemoterapija se daje u ciklusima, ovisno o:

o vrsti raka

o ciljevima lijeenja

o lijekovima koji se koriste

10

o tome kako bolesnik reagira na terapiju

Kemoterapija se moe davati:

peroralno tbl, kapsule, u tekudem obliku

parenteralno intravenozno, intravenozno pomodu katetera, pont (otvor) i

pumpe, intramuskularno, subkutano, intralezionalno (direktno)

u podruje zahvadeno rakom (u kou) lokalno, nanosi se na povrinu koe

POLIKEMOTERAPIJA daju se dva ili vie lijeka u isto vrijeme, citostatici na razliite

naine zaustavljaju stanini ciklus

o hormonska polikemoterapija spreava stanice da dobiju hormon koji im je

potreban za rast

o imunoloka polikemoterapija koristi imunoloki sustav organizma u borbi

protiv raka, prepoznaje zlodudne stanice i eliminira ih iz tijela

PRIMJENA KEMOTERAPIJE

NEO-ADJUVANTNA TERAPIJA prije operacije, smanjuje tumor

ADJUVANTNA TERAPIJA vidljiv tumor odstranjen mikropresadnice unutar

mjesec dana nakon kirurkog zahvata

KEMORADIOTERAPIJA = kemoterapija + zraenje

SESTRINSKA SKRB ZA BOLESNIKA S NUSPOJAVAMA POSLJEDICAMA

LIJEENJA CITOSTATICIMA

11

12

13

14

15

HOSPICIJ I PALIJATIVNA SKRB

Pallium pokriva za ljude ili predmete

Hospitium mjesto gdje gosti budu gostoljubivo primljeni

U godinama oko 1600. Vinko Paulski, francuski svedenik osniva njegovateljskog rada

Sestre milosrdnice, koje se brinu za bolesne i umirude

Cicely Saunders otvara 1967. samostalan Hospicij sv. Kristofora u junom dijelu Londona.

Definirala je novi pristup simptomima TOTALNA BOL, fizika, psiholoka, socijalna i duhovna

TOTALNA BOL totalna briga

Pionir primjene oralnih opioida na sat, umjesto po potrebi.

Zapadna kultura razvija ideju DOBRE SMRTI

- smrt bez boli i drugih simptoma

- uz svijest i prihvadanja onoga to dolazi

- uz rjeavanje psiholokih i socijalnih problema

HOSPICIJ je danas naziva za filozofiju skrbi za umirude, modernu zdravstvenu ustanovu s

nizom mogudnosti pruanja pomodi ljudima na kraju ivota. Ona pomae i njegovateljima i

obiteljima u alovanju.

PALIJATIVNA SKRB medicinsko lijeenje simptoma (bez agresivnih postupaka)

Psihosocijalna podrka bolesnicima i njihovim njegovateljima.

RJEAVANJE ETIKIH PROBLEMA VEZANIH UZ KRAJ IVOTA

Lijenici, medicinske sestre, socijalni radnici, fizikalni terapeuti, psiholozi, duhovnici,

izobraeni dobrovoljci

CILJ:

- poboljanje kvalitete preostalog ivota

- naputanje besmislenog lijeenja

KURATIVNO LIJEENJE

Bolesnikovo se tijelo odjeljuje od duha i analiziraju se organi.

Smrt je zadnji neuspjeh.

16

PALIJATIVNO LIJEENJE

Bolesnik se prihvada kao kompleksno bide, koje se sastoji fizikih, psiholokih, drutvenih i

duhovnih sastavnica.

Smrt koja nastupa, iza koje je bolesnikova patnja olakana, je uspjeh.

Palijativna skrb u Hrvatskoj zapoinje 2000. u Zagrebu, a obuhvada:

- kudne hospicijske posjete

- ambulantu za bol i palijativnu skrb

- dnevni boravak

17

Zdravstvena njega ONKOLOKIH bolesnika

~ vjebe ~

18

RANO OTKRIVANJE RAKA

KOA

o samopregled svaki mjesec

o pregled lijenika specijaliste kod povedanog broja madea

TESTISI

o samopregled svaki mjesec

o pregled lijenika specijaliste svake tri godine

DOJKA

o samopregled svaki mjesec

o pregled lijenika specijaliste svake tri godine

MATERNICA

o ginekoloki pregled svake godine uz PAPA test

PROSTATA

o nakon 50. godine digitalni pregled

o krvni test na prostatini specifini antigen PSA (1 3 godine)

SAMOPREGLED DOJKE

- metoda ranog otkrivanja raka dojke

- promatranje u dobro osvijetljenom prostoru ispred ogledala

- palpacijom

- jednom mjeseno nakon menstruacije

19

RANO OTKRIVANJE KARCINOMA DOJKE

- rano otkrivanje Ca dojke daje najvedu mogudnost lijeenja

- danas u RH od Ca dojke oboli oko 1400 ena na godinu (svaka 16. ena)

mogudnost izljeenja velika ako se bolest pravodobno otkrije i lijei

- znanje i pozitivan stav prema osobnom zdravlju najbolji su naini zatite od Ca

Zadade medicinske sestre tehniara:

provoditi zdravstveno prosvjedivanje i zdravstveni odgoj djevojaka i ena zbog

o stjecanja znanja u ranom otkrivanju Ca dojke samopregledom dojke

o razvoja pozitivnih stavova prema osobnog zdravlju

Cilj zdravstvenog odgoja da djevojka/ena zna i redovno provodi:

samopregled dojke najmanje jednom na mjesec

ivi zdravo (ne pui, pravilno se hrani, provodi tjelesne aktivnosti)

suzbije stid

odlazi lijeniku na pregled dojki svake 2 3 godine (ovisno o dobi)

odlazi na mamografiju prema ordiniranju lijenika

odlazi lijeniku pri uoavanju odstupanja od zadnjeg samopregleda (vorid, iscjedak iz

dojke)

SAMOPREGLED DOJKE

- provoditi jednom na mjesec nekoliko dana nakon mjesenice (dojke su tada

najmeke i nisu osjetljive, a dojke su prije i za vrijeme menstruacije povedane,napete

i bolne)

- samopregled se obavlja inspekcijom i palpacijom

- tijekom pregleda treba obratiti pozornost

o ima li promjena u veliini jedne od dojki (u 40% ena obje dojke nisu iste

veliine ili u istoj visini na grudnom kou to je normalno!)

o ima li udubljenja ili smeuranosti na dojkama ili bradavicama

o ima li iscjetka iz bradavice (bjeliasti, udkasti, smei ili krvavi)

o jesu li vene na dojkama ispupenije nego obino

20

POSTUPAK SAMOPREGLEDA DOJKI

INSPEKCIJA

- svucite se do pojasa i stanite pred ogledalo

- spustite ruke niz tijelo i promatrajte dojke u ogledalu uz dobro osvjetljenje

gledajte da li ima promjena u veliini, poloaju i obliku ili smeuranost dojke

(u 40% ena obje dojke nisu iste veliine ili nisu u istoj visini na grudnom kou, to

je sasvim normalno)

- podignite ruke iznad glave i okredite se s jedne na drugu stranu kako biste dojke

vidjeli u zrcalu (promatranje dojke iz svih poloaja uoavanje da li ima promjena

od prolog pregleda)

PALPACIJA

- legnite udobno na krevet (ili na neku tvrdu podlogu)

- glavu stavite na jastuk

- mali jastuid ili savijeni runik stavite pod lopaticu one strane koju dojku pregledavate

(stavljanjem malog jastuida ili runika ispod lopatice omogudava se da se tkivo dojke

jednolino rastegne i olaka pregled)

- palpaciju obavljajte jagodicama ispruenih prstiju, itavu dojku u smjeru kazaljke na

satu

- koristite desnu ruku za pregled lijeve dojke (i obrnuto!)

- zamislite dojku kao krug podijeljen na etiri dijela

- pregledajte gornju unutranju etvrtinu dojke

- jo uvijek dredi ruku iznad glave, pregledajte i donju unutranju etvrtinu dojke

- spustite lijevu ruku niz bedro i pregledajte donju vanjsku etvrtinu dojke

- pregledajte i gornju vanjsku etvrtinu dojke (tu se najede otkriju promjene ili

kvrice)

- opipajte podruje pazuha

- pregled (palpaciju) zavrite palpacijom bradavice

(sada se postupak ponavlja lijevom rukom za desnu dojku)

Postupak ako se promjena nae

- zapamtiti gdje se u dojci nalazi promjena koju ste uoili

- to prije otidi lijeniku, koji de dati daljnje upute i odrediti dopunsku obradu i

preglede (mamografija, ultrazvuk)

- u meuvremenu ne treba kvricu opipavati kako bi se utvrdilo da li je narasla ili

nestala

- prednost ranog odlaska lijeniku je IZLJEENJE RAKA MOGUDE AKO SE NA VRIJEME

OTKRIJE (SVI SMO DUNI SNOSITI BRIGU ZA SVOJE ZDRAVLJE!!!)

21

Tablica 1. Vodi za redovni pregled dojke radi ranog otkrivanja raka dojke

IVOTNA DOB

SAMOPREGLED DOJKE

FIZIKALNI PREGLED LIJENIKA

MAMOGRAFIJA NAPOMENA

20 40

najmanje jednom na

mjesec

svake druge godine

mamografija Pozitivan nalaz ide na obradu Suspektan nalaz ide u skupinu povedanog rizika Negativni nalaz ide u pradenje UZV i fizikalnim pregledom Potrebu, vrstu i vrijeme ostalih pregleda odreuje lijenik

35 40

40 50

svake godine

prema uputi lijenika

sve ene iz skupine

s vedim rizikom

svake godine

22

BOL, PROCJENA BOLI I LIJEENJE BOLI KOD MALIGNIH BOLESTI

Definicija boli prema zdravstvenoj njezi: Bol je to god osoba koja je doivljava kae da jest i

postoji kad god ona kae da postoji.

- BOL kasna intenzivna u malignih bolesti

Zadade medicinske sestre tehniara vezane uz pacijentovu bol (individualni dogovor oko

zdravstvene njege s bolesnikom!):

procjenjivati bolesnikovo stanje (prikupljati procjene bolesnike i dr. podatke o boli)

uspostaviti i voditi dokumentaciju o boli (lista PROCJENE BOLI u sklopu procesa

zdravstvene njege)

primjenjivati propisane analgetike i prepoznati njihove neeljene uinke

pradenje redovitosti i kontrola kod uzimanja Th (kontrola da li pacijent sam uzima

fentanil)

poduiti bolesnika o boli

pruati bolesniku psiholoku pomod usmjerenu primjerenom sueljavanju s boli

primjenjivati nemedikamentne postupke za ublaavanje boli (psihoterapija, fizikalne

terapija,), pomodi pacijentu u odabiru fizikalnih metoda

pratiti uspjenost ublaavanja boli

planirati i provoditi njegu uzimajudi u obzir postojanje boli

Procjena boli subjektivna procjena!

- kod chr. boli nakon nekog vremena osjedaj manje boli nego to ona stvarno jest

- kod bolesnika s malignom boledu u sklopu procesa zdravstvene njege uvedena je

obvezna procjena boli

o teina boli

0 bez boli

1, 2, 3 podnoljiva bol

4, 5, 6 jaka bol

7, 8, 9 vrlo jaka bol

10 neizdriva bol

o poetak (vrijeme poetka) boli

o opis boli

o vrijeme javljanja boli stalno je prisutna, ali koja je jaina u odreenim

situacijama, o vremenu javljanja boli ovisi Th

o reakcija na bol

o trajanje i uestalost (kontinuitet) boli

o primijenjeni analgetici (i ostali postupci)

o evaluacija postupaka

23

Terapija boli

- prije Morfin u kapima znatno smanjenje boli!

- bolesnici u terminalnoj fazi osobe ija se bol tretirala narkoticima nema straha

od ovisnosti, pa treba dati sve to de smanjiti bol

- daju se u poetku blaa sredstva narkotici (nus pojave povradanje, munina,

kaheksija, teko podnoenje peroralne i i.m. Th, zbog citostatske Th razorene krvne

ile vene)

- nikad se lijekovi ne daju p.p. nego se daju kontinuirano

- kod pojave boli konstantna Th boli (analgetici u odreenom nivou stalno u krvi)

- primjena NARKOTIKA TRANSDERMALNO (preko koe) putem flastera (razlikuju se po

djelovanju i vremenu kada se moraju skidati!) FENTANIL

ISPRAVNO POSTAVLJANJE TRANSDERMALNOG NALJEPKA FENTANILA

1. odaberite pogodno mjesto na gornjem dijelu tijela prsima, gornjem dijelu

lea, nadlaktici, mogude i na natkoljenici (mjesta s.c. injekcija + natkoljenica,

nadlaktica)

o naljepak se stavlja na istu, nemasnu, neozlijeenu i neobraslu povrinu koe

o dlake odstranite karama, a nikako brijanjem (koa se ozljeuje)

2. naljepak zalijepite na suhu kou ako je potrebno mjesto na koje dete

postaviti naljepak prethodno operite istom vodom bez uporabe sapuna i

potom lagano obriite

o kou ne trljati

o ne mazati kreme, losione, ulja ili pudere kako bi se naljepak dobro zalijepio

3. u svakoj zatitnoj vredici nalazi se po jedan naljepak vredicu otvorite

neposredno prije uporabe na zarezanom rubu

o paljivo rastvorite du perforiranih rubova pazedi da se naljepak ne oteti

4. rastvorite vredicu i izvadite naljepak

5. skinite zatitnu foliju sa stranje strane naljepka kako biste foliju lake

odstranili i zadignite naljepak na nastavku

o ne dodirivati ljepljivu stranu naljepka

6. zalijepite naljepak na kou lagano ga pritiskajudi dlanom 10 30 sekundi

o provjeriti je li naljepak dobro zalijepljen, pogotovo na rubovima

o nakon stavljanja naljepka oprati ruke

7. nakon 72 sata (3 dana) skinite naljepak

o najprije odlijepiti rubove, a potom se naljepak potpuno odstrani

o nakon to se stari naljepak skine, stavlja se u omot novog kojeg stavljamo

o blago crvenilo na koi gdje je bio naljepak uobiajena je pojava i u pravilu

nestaje nakon nekoliko sati

8. nakon skidanja starog stavlja se novi naljepak

o novi naljepak se postavlja na drugo mjesto na koi

o na isto mjesto naljepak se moe staviti tek nakon 7 dana

24

9. ako vam je lijenik povedao dozu, moda dete morati nanijeti vie naljepaka

odjednom sve naljepke treba postaviti i odstraniti istodobno

10. prije nego to naljepak bacite, preklopite ga i stisnite tako da se ljepljivi krajevi

slijepe

o nakon uklanjanja naljepka treba oprati ruke

- FENTANIL jaki opioidni analgetik za lijeenje jake kronine boli

o postupno i ravnomjerno otputanje lijeka tijekom 72 sata te preko koe

prodire u krvni optok i CNS sustavno ublaavanje boli

o naljepci razliitih veliina, ovisno o jaini boli koja se lijei (lijenik odreuje

veliinu naljepka tj. dozu koja je potrebna)

o ako i nakon postavljanja postoji bol obvezno obavijestiti lijenika

o doza se nikada samostalno ne povedava i uvijek se primjenjuje tono prema

lijenikovim uputama

o ne bi se smio izlagati toplini jer se onda bre oslobaa

o sa naljepkom se pacijent moe kupati i tuirati, ali ne smije sapunati podruje

naljepka

o kod otedenja naljepka, otedeni se skida i stavlja se novi

o ako pacijent ima temperaturu treba kontrolirati primjenu naljepka

o upisivanje dana i sata kada se stavlja fentanil oznaavanje dana u tjednu

kada je stavljen i izraunati kada ga treba mijenjati (uvijek u isto vrijeme!!!)

ako je naljepak ved jedanput postavljen istog dana u tjednu, oznaava

se sljedede slobodno polje

o nus pojave su vrlo rijetke (ako se jave manifestiraju se u vidu munine,

usporenosti, pospanosti, depresije disanja, )

o daje se na recept pod strogom kontrolom

- FIZIKALNE METODE terapije boli poloaji koji ublaavaju bol, grijai, hladni oblozi,

ajevi

- PALIJATIVNA RADIOTERAPIJA znaajno smanjenje boli pomodu zraenja (bol se

gotovo sva ukloni)

- EPIDURALNA ANALGEZIJA vrlo se rijetko koristi (prije bilo prisutno samodoziranje i

samodavanje) jer je limitirana bol prestaje na odreenom mjestu epiduralno do

nogu

25

26

KEMOTERAPIJA

KEMOTERAPIJA ili CITOSTATSKO LIJEENJE zlodudnih tumora oblik sistemnoga lijeenja,

to znai da je citostatiku izloena svaka stanica bez obzira gdje se nalazila

- djelovanje i na zlodudno promijenjene i na zdrave stanice gotovo nemogude

odstraniti samo tumorske stanice kombinacija od vie sredstava s razliitim

mehanizmom djelovanja

- u lijeenju uznapredovale, metastatske bolesti citostatici zbog postizanja potpunog

nestanka svih pokazatelja bolesti ili djelominog smanjenja tumorske bolesti

- primjenjuje se i kao pomodna terapija u kombinaciji s kirurkim lijeenjem u svrhu

eradikacije mikrometastaza nakon radikalnog kirurkog lijeenja pretpostavka da

su prisutne metastaze te posjedujemo aktivne citostatike za tu vrstu zlodudnog

tumora

- aplikacija citostatika per os, i.m., i.v. (u obliku bolusa ili kratkotrajnih, dugotrajnih

infuzija), intraarterijski, intrakavitarno, intratekalno

Podjela citostatika prema kemijskom sastavu i mehanizmu djelovanja:

1. ALKILIRAJUDA SREDSTVA dovode do vezivanja alkilirajudih skupina na DNK, djeluju

citostatiki i mutageno

o najede se upotrebljavaju ciklofosfamid (Endoxan), mekloretamin

(Mustragen, Antimit), cisplatin (Plationol), derivati nitrozoureje (CCNU,

BCNU), melfalan (Alkeran), busulfan (Myleran), klorambucil (Leukeran),

ifosfamid (Holoxan),

2. ANTIMETABOLITI oteduju stanicu ireverzibilno ili inhibiraju njezin rast

o najede se upotrebljavaju Metrotreksat, 5 fluoroacil, Citarabin, Hidroksi-

ureja, 6 merkaptopurin, 6 tiogvanin

3. ANTITUMORSKI ANTIBIOTICI velika primjena u svakodnevnoj praksi

o najede se upotrebljavaju doskorubicin (Adriamycin), epirubicin

(Farmorubycin), bleomicin (Bleocyn), mitomicin (Mitomycin C), aktinomicin

(Dactinomycin),

4. BILJNI ALKALOIDI vezuju se s proteinom tubolinom, koji je vaan za stvaranje

diobena vretena u stanici

o najede se upotrebljavaju vinkristin (Oncovin), vinblastin (Velbe), vindezin

(Eldesine), etopozid (Etopol), Tenipozid (Vumon)

5. OSTALI CITOSTATICI razliita struktura i nain djelovanja od spomenutih

o najpoznatiji su prokarbazin (Natulan), dakarbazin (Deticene), mitoksantron,

amsakrin,

Odabir citostatika za odreenu polikemoterapijsku shemu temelji se na etiri naela:

u pojedinanoj su uporabi pokazali jasnu antitumorsku aktivnost

manje su toxini

27

primjenjuju se u optimalnim dozama

u odreenim vremenskim intervalima

Zadade medicinske sestre tehniara pri pripremi i podjeli citostatske terapije

parenteralnim (i.v., i.m) putem:

- citostatike priprema dobro educirana VMS

o mora poznavati citostatike, nain pripreme i primjene, djelovanje, nuspojave,

komplikacije

- u prostoriji za pripravu i primjenu citostatika NE smiju boraviti osobe mlae od 18

godina, trudnice i dojilje

Postupak:

1. pripremiti bolesnika

- psiholoki bolesnika o nainu lijeenja obavjetava lijenik, sestra de uputiti

bolesnika u vanost i nain primjene terapije, vrijeme trajanja primjene, odgovoriti na

postavljena pitanja, pruiti psiholoku potporu

- fiziki (kao pri davanju i.v. infuzije)

2. pripremiti prostor

- posebna prostorija dobro izolirana s optimalnom mogudnodu provjetravanja, slui

samo za pripremu citostatika

- digestor prozirni zatvoreni prostor s otvorima za ruke, sustavom za filtriranje i

prozraivanje povrine glatke i od materijala koji se moe dezinficirati

3. pripremiti pribor

- pribor za primjenu injekcija, i.v. infuzija

4. osobna priprema

- obudi zatitnu odjedu za jednokratnu upotrebu (odijelo ili ogrta dugih rukava), kapu,

masku, rukavice, naoale

5. pripremiti lijek

- pripremiti potrebne citostatike, otapala, infuzijske otopine

- pripremiti ostale lijekove (antiok terapija, antiemetici, sedativi)

- ukljuiti digestor (sestra odjevena u zatitnu odjedu)

- pripremiti propisani lijek/lijekove (injekcija), infuzijsku otopinu, prema uputi

proizvoaa (vrsta, koliina otapala)

- zatititi od svjetla fotoosjetljive citostatike (omotati bocu alu folijom)

- provoditi zatitne mjere (ako doe do kontakta lijeka s koom ili sluznicom oka,

isprati ih to vedom koliinom vode, postupiti prema uputama proizvoaa)

28

6. izvesti postupak

- primijeniti antiemetik (ako je propisan)

- izvesti postupak uvoenja kao kod i.v. infuzije

- davati lijekove slijedom prema protokolu, izmeu pojedinih citostatika dati 20 30

mL fizioloke otopine

- prilagoditi brzinu istjecanja lijeka (na infuzomatu, injektoru) prema protokolu

(koliina lijeka u satu)

- promatrati bolesnika (pratiti lokalne promjene paravenska infiltracija, ghematom

na mjestu venepunkcije, upala vene), uoiti pojavu opdih komplikacija (anafilaktiki

ok, aritmija, bol na mjestu davanja lijeka, munina i povradanje, tresavica)

7. odloiti upotrijebljeni pribor

- odloiti kontaminirane igle i trcaljke u nepropusnu posudu otpornu na udarce

- odloiti kontaminirani pribor sisteme, boce, lagene, ampule, i ostali jednokratni

pribor u obiljeene vrede/posude za otpad kontaminiran citostaticima

8. oistiti i dezinficirati i/ili organizirati

- mehaniko idenje i dezinfekciju radnih povrina, digestora, injektora, infuzomata

9. skinuti i odloiti zatitnu odjedu

- u posebne vrede koje su oznaene za otpad kontaminiran citostaticima

10. organizirati i nadzirati: idenje, pranje, dezinfekciju i provjetravanje prostorije

29