8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

1/13

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

2/13

Uloga i podela mostovskih

stubova primaju i prenose na tlo sve sile i uticaje koji na

njih deluju, kako sa mostovske konstrukcije, takoi od okoline

ukoliko most ima vie od jednog otvora stubovimogu biti: krajnji srednji

krajnji stubovi, sem navedene uloge, povezujumost sa terenom u neprekidnu celinu

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

3/13

Krajnji stubovi - uloga

most moe biti reen i bez krajnjih stubova(kada?)

takvo reenje me utim treba izbegavati jerje veza mosta s nasipom jedno jakoosetljivo mesto pri dananjim uslovimasaobra aja

krajnji stub je pravo reenje veze mosta sterenom

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

4/13

Prate i elemeti krajnjih stubova

krilni zidovi mogu biti delovi stuba ili

nezavisne konstrukcije uloga krilnih zidova je

prihvatenje kosina nasipa Po svom poloaju u

osnovi oni mogu biti: paralelni krilni zidovi

kosi krilni zidovi upravni krilni zidovi

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

5/13

An eoska' krila

ako nije potrebnavelika visina krilnihzidiva, ona seprojektuju kaooslolonjena o stub

Tada nemaju svoje

temelje iine sastavnideo krajnjeg stuba

~ 1.0

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

6/13

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

7/13

Konstrukcija krajnjeg stuba

stub je evoluirao izmasivnog potpornogzida i suprotstavlja sepritisku zemljesvojom masom

nearmiran je izuzevgornjeg dela koji ine

leina greda sa eonim zidom ikrilnim zidovima

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

8/13

Armirano betonski krajnji stub

stabilnost se postieangaovanjem teinesamog nasipa radi ega se

temeljna stopa podvlaipod nasip

telo stuba je oja anokontraforima

radi smanjenja

nepovoljnih uticajapritiska tla koji rastu saporastom visine stubanastaju reenja sadelimi nim proputanjemnasipa kroz stub

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

9/13

Visoki krajnji stubovi

Deava se da krajnji stubovibudu izuzetno visoki ako setei o uvenju jedinstvaukupne konstrukcije

rade se paralelna krila dugakoliko treba da slobodnoformirana kosina nasipaizme u njih dopre dopodnoja eonog zida i na

ova krila se oslanjakolovozna konstrukcija krajnij stub je gotovo

potpuno oslobo en pritiskazemlje

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

10/13

Optere enja i uticaji koji deluju na

krajnje stubove vertikalna optere enja

sopstvena teina stuba zajedno sa teinom krilnih zidova ako su sastavnideo stuba

reakcija od sopstvene teine konstrukcije mosta odnosno stalnogoptere enja

reakcija od pokretnog optere enja na mostu uzgon u slu aju da se donja ivica temeljne stope nalazi ispod kote

podzemne vode horizontalno optere enje u pravcu ose mosta

sila ko enje u slu aju nepokretnog leita, odnosno sila trenja u leitu uslu aju pokretnog leita

pritisak zemlje seizmi ke sile u slu aju nepokretnog leita

horizontalno optere enje upravno na osu mosta pritisak vetra pritisak zemlje ( lokalno na krilne zidove) seizmi ko optere enje

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

11/13

Provera stabilnosti krajnjih

stubova sam stub bez nasipa i bez reakcije mosta stub bez konstrukcije mosta ali sa nasipom i

korisnim optere enjem od 10 kN/m 2

celokupno stalno optere enje zavrenog mosta sapritiskom zemlje ili bez pritiska zemlje

ukupno stalno optere enje mosta, najnepovoljnijakombinacija pokretnog optere enja sa pritiskomzemlje u punom iznosu i horizontalnom silomreakcije

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

12/13

Srednji mostovski stubovi od zna aja je da li se nalaze u

vodotoku ili ne Re ni stubovi :

naruavaju reim vodotoka smanjuje se proticajni profil stvara se uspor uzvodno od mosta pove ava se brzina toka u

domenu samog mosta i nizvodnood njega

erozija re nog dna je posledica mogu da budu masivni ili vitki :

masivni re ni stubovi suindicirani za reke koje supodlone zale ivanju ilikretanju leda ve ih razmera

masom se suprotstavljauudarima i pritiscima leda

8/14/2019 15donji Stroj Grednh Mostova

13/13