16_psihologija

Nastavni program iz predmeta

NOVOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA MEDRESE

PSIHOLOGIJA

CILJ

Cilj nastavnog predmeta Psihologija je da uenici ovladaju osnovnim saznanjima psihologije kao znanstvene discipline, da pomogne u sagledavanju ovjeka kroz njegovu psiholoku i duhovnu dimenziju i ukae na puteve i mogunosti primjene saznanja iz psihologije u svakodnevnom ivotu.

ZADACI

da omogui uenicima da shvate linost u njenoj sloenosti, interakcijskim odnosima i njenom totalitetu;

da uenike potie na aktivan odnos prema steenim znanjima radi ostvarivanja prihvatljivih oblika ponaanja, vanih za intelektualni, emocionalni, duhovni i socijalni razvoj;

razvija kod uenika radoznalost i motivaciju za psiholokim spoznajama;

razvija kod uenika svijest da su psiholoke injenice znaajne pretpostavke odgoja i obrazovanja;

da kod uenika razvija sposobnost uoavanja i prepoznavanja znakova najeih psihikih poremeaja, posebno onih koji se javljaju kao posljedica psihosocijalne traume;

da uenike upozna sa znaajnim mogunostima primjene psihologije u savremenom svijetu.


PSIHOLOGIJA

III razred

(1 sat sedmino - 35 sati godinje)

Red. BrojNaziv programskih sadrajaSati

1.UVOD U PSIHOLOGIJU

Pojam, definicija, predmet prouavanja, zadaci i znaaj psihologije, razvoj psihologije, psiholoke discipline.

Metode i tehnike psiholokih istraivanja.

Psihiki ivot i tjelesni sistem (receptori, efektori, nervni sistem)

Funkcionisanje nervnog sistema (sinapsa, refleksni luk, uvjetni refleksi) 5

2.SPOZNAJNI I VOLJNI PSIHIKI PROCESI

Osjeti, opaanje, panja.

Pamenje i uenje.

Miljenje (definicija, vrste miljenja, misaone operacije, produktivno miljenje).

Inteligencija, vrste i klasifikacija inteligencije, mjerenje inteligencije. Volja i svijest, budnost, spavanje, snovi. 7

3.EMOCIJE I MOTIVACIJA

Emocije, vrste emocija, ispoljavanje emocija, emocionalna inteligencija.

Motivi ljudskog ponaanja.

Seksualni nagon, kontrola seksualnog nagona. Brak i porodica.

Frustracije i konflikti, reagovanje na frustraciju, mehanizmi odbrane linosti. Stres.6

4.LINOST: INDIVIDUACIJA I SOCIJALIZACIJA

Definicija linosti, osnovne smjernice za procjenu linosti (struktura linosti, crte linosti, temperament, karakter, sposobnosti, tjelesne osobine, tipologija).

Faze ovjekovog psihikog razvoja i njihove osnovne psihofizike karakteristike.

Adolescencija i njene specifinosti. Adolescent u savremenom durtvu.

Determinante psihikog razvoja, zrelost linosti.

Socijalizacija linosti: stavovi, vrijednosti, moral i njihov utjecaj na ponaanje.

Linost u interakciji: interpersonalno i grupno ponaanje. Liderstvo.

Verbalna i neverbalna komunikacija. Umijee sluanja. 10

5.RELIGIOZNOST KAO PSIHOLOKI FENOMEN

Psiholoki pristup religioznosti, intrinsena i ekstrinsena religioznost.

Psiholoke dimenzije religioznosti, zrela religioznost, spiritualna inteligencija.3

6.PSIHOLOGIJA U PRAKSI

Psihologija u slubi odgoja, porodinog i institucionalnog.

Psihologija u funkciji propagande i proizvodnje.

Psihologija i duevno zdravlje. Prevencija psihikih poremeaja. Psihoterapijski pristup i empatija.4

UKUPNO35

LITERATURA:1. Refik ati: Psihologija za 3 razred ope gimnazije, Sarajevo, 2003.

2. Maria Frst: Psihologija, kolska knjiga, Zagreb, 1995.

3. Nikola Rot: Opta psihologija. Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd.

4. Vlado Andrilovi i Mira udin-Obradovi: Osnove ope i razvojne psihologije, kolska knjiga, Zagreb, 1994.

5. Sulejman Hrnjica: Opta psihologija sa psihologijom linosti, Nauna knjiga komerc, Beograd, 2000.

6. imun ito ori: Psihologija religioznosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

7. Elharun Selimovi: Opa psihologija udbenik za srednje kole, Fojnica, 2001.

IZBORNA NASTAVANastavni program iz predmeta

PSIHOLOGIJA

III razred

(2 sata sedmino - 70 sati godinje)


1.PSIHOLOGIJA KAO NAUKA

Prouavanje fenomena psiholokog kroz historiju. Predznanstvena i znanstvena era.

Psihologija u okvirima filozofije (Platon, Aristotel, El-Kindi, El-Farabi, Ibn Sina, Ibn Tufail, El-Gazali, Ibn Arebi, Dellaludin Rumi, Ibn Hazm, Rene Dekart, Karl Jaspers).

Kulturoloke i religijske dimenzije poimanja psihikog. Istona i zapadna psihologija. Psiholoko u islamskom uenju.

Psihologija i druge znanosti. Psihologija i islamske znanosti (akaid, fikh, ahlak, tesavvuf i dr.). Psihologija i umjetnost.

Graditelji psihologije (Vilijem Dems, Ivan Pavlov, Sigmund Frojd, Karl Gustav Jung, Erih From, an Pijae, Frederik Skiner, Gordon Olport, Abraham Maslov i dr.). kole i pravci u psihologiji (strukturalni, getaltistiki, bihevioristiki, psihodinamski, humanistiki pravac)

Eksperimentalna psihologija (teoretska pretkoncepcija, variranje uvjeta, kontrola ometajuih uvjeta, kontrola izbora, statistika kontrola, statistiko zakljuivanje, vjerovatnoa).

Mozak i psiha. Novija znanstvena otkria.11

2.IVOTNI CIKLUSI (15+ 5)

Razdoblja u razvitku pojedinca.

Prenatalni period, dob novoroeneta, dojenaka dob.

Rano djetinjstvo (od 2. do 7. godine).

Djetinjstvo od sedme do desete godine.

Preadolescencije (od 10. do 13. godine).

Adolescencije (shvaanje i podjela adolesecencije).

Tjelesni razvoj u adolescenciji.

Psihosocijalni razvoj u adolescenciji.

Porodini odnosi u adolescenciji.

Odnosi sa vrnjacima u adolescenciji.

Samopoimanje u adolescenciji.

Oblikovanje identiteta u adolescenciji.

Ljubav i seksualnost u adolescenciji.

Problemi u adolescenciji.

Doba zrelosti, doba starosti. Smrt.20

3.TEORIJE LINOSTI

Psihoanalitika teorija linosti (S. Frojd).

Analitika teorija linosti (K. G. Jung).

Sociopsiholoke teorije linosti (Adler, From, Hornaj i Saliven).

Personalistika teorija linosti (G. Olport).

Holistiko-dinamska teorija (A. Maslov).

Fenomenoloka teorija linosti (K. Roers).

Faktorsko-analitike teorije linosti (R. Katel, H.J. Ajzenk).

Bihevioristika teorija linosti (F.B. Skiner, J.B. Votson).

Religijsko poimanje linosti.

Psihometrijska procjena linosti. 14

4.PSIHIKI RAZVOJ OVJEKA

Emocionalni razvoj.

Kognitivni razvoj.

Psihoseksualni razvoj.

Psihosocijalni razvoj.

Moralni razvoj.

Religiozni razvoj.

Spiritualni razvoj. 10

5.ODABRANA POGLAVLJA IZ SOCIJALNE PSIHOLOGIJE

Socijalizacija: proces koji traje cijeli ivot.

Stavovi, predrasude.

Uloga i ponaanje u skladu sa ulogom.

Propaganda, reklama, potronja, javno mnjenje.

Masovna komunikacija.

Utjecaj elektronskih medija na ljudsku psihu.

Grupa, struktura grupe, ponaanje u grupi.

Grupna dinamika, interakcije u grupi. Brak, struktura porodice, rodbinske veze. Psiholoki aspekti porodinog prava. Poremeaji ponaanja u savremenoj porodici, prevencija i lijeenje.

Rukovoenje i tipovi rukovoenja, linost voe, efikasnost grupe.

Religioznost i sekularizam. Logika demokratije.

Globalizacija. 15

UKUPNO70


PSIHOLOGIJA

IV razred

(2 sata sedmino - 60 sati godinje)


1.ODABRANA POGLAVLJA IZ PSIHOLOGIJE KOMUNICIRANJA

Komunikacija: definicija, modeli, funkcije, oblici, opi principi.

Razine komunikacije: intrapsihika, itrapersonalna, transcendentna, interpersonalna. Empatija, transfer, kontratransfer.

Prepreke uspjenoj komunikaciji. Etika i komunikacija.

Verbalna i neverbalna komunikacija: neverbalna izraajnost i neverbalna osjetljivost.itanje neverbalnih znakova. Sluanje: tehnike aktivnog sluanja. Umijee parafraziranja. Vjetina voenja intervjua.

Komunikacija i sukob: produktivne i neproduktivne strategije rjeavanja, posredovanje u rjeavanju sukoba. Tehnika stres menadmenta.

Uspjena verbalna prezentacija i dranje govora.11

2.ODABRANA POGLAVLJA IZ PSIHOPATOLOGIJE

Normalno i patoloko.

Poremeaji opaanja, panje i pamenja.

Poremeaji miljenja i inteligencije.

Poremeaji afektiviteta i motivacije.

Poremeaji svijesti i volje.

Neurotski poremeaji, poremeaji linosti, psihotini poremeaji.

Zdravlje i stres. Posttraumatski stresni poremeaj.

Bolesti ovisnosti (alkoholizam, narkomanija i druge ovisnosti).

Nasilniko ponaanje, nasilje u porodici.

Religija, moral i prevencija psihikih poremeaja.

Lijeenje duevnih poremeaja. Psihoterapija. 15

3.ODABRANA POGLAVLJA IZ PSIHOLOGIJE RELIGIOZNOSTI

Glavne psiholoke interpretacije religioznosti.

Religioznost kroz ivotne cikluse.

Normalno i patoloko u religioznosti.

Psiholoka mjerenja religioznog iskustva.

Psiholoki aspekti molitve, mistini doivljaj.

Religioznost i psihiko zdravlje.8

4.ODABRANA POGLAVLJA IZ ISLAMSKE PSIHOLOGIJE

Sklop i dinamika linosti u islamu: nefs, kalb, ruh, akl.

Kognitivno-bihevioralne dimenzije islama: islam kao nauka o ponaanju.

Psiholoki aspekti temeljnih imanskih, islamskih i ihsanskih principa.

Linosti Muhammeda, alejhi-s-selam. Znaaj uzora za psihiki i duhovni razvoj.

Fenomen namaza, njegov utjecaj na razvoj i sazrijevanje linosti

Psiholoki efekti dodatnih pobonosti.

Tesavvuf kao islamska psihologija odgoja i obrazovanja (pojam, definicija, predmet prouavanja, znaaj, kole i pravci).

Islamske metode oblikovanja linosti (ibadet, druenje, uitelj kao uzor, zikr, fikr).

Odlike zrele linosti u islamu (pokajanje, samoobraun, strah i nada, istinoljubivost, iskrenost, strpljivost, suzdrljivost, sustezanje, zadovoljstvo, oslanjanje na Boga).

Faze duhovnog razvoja linosti u islamu (dua sklona zlu, dua koja sebe kori, dua nadahnuta, dua smirena, dua zadovoljna, dua koja zadovoljava, dua usavrena). 15

5.ODABRANA POGLAVLJA IZ ISLAMSKE PSIHOLOKE MEDICINE

Osnovni principi islamske psiholoke medicine.

erijatski propisi kao kognitivno-bihevioralni obrasci.

Formalni i sutinski aspekti fizikog i psihikog ienja u islamu. Moralni konflikt i stres, pokajanje i molitva.

Seksualnost u islamu. Odgoj seksualnog nagona.

Normalno i patoloko u islamskom poimanju seksualnosti. Islamski pristup prevenciji i lijeenje poremeaja seksualnosti.

Tradicionalna psiholoka medicina u bonjakoj kulturi.

Lijeenje Kur'anom: dometi i mogunosti.11

UKUPNO60

PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKANastavu psihologije mogu izvoditi nastavnici koji su zavrili filozofski fakultet, odsjek psihologija ili odsjek pedagogija-psihologija i nastavnici koji su zavrili medicinski fakultet sa zavrenom specijalizacijom iz neuropsihijatrije ili psihijatrije.

PREGLED LITERATURE ZA NASTAVNIKE:

1. Nikola Rot: Opta psihologija. Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd.

2. Vlado Andrilovi i Mira udin-Obradovi: Osnove ope i razvojne psihologije. kolska knjiga, Zagreb, 1994.

3. Sulejman Hrnjica: Opta psihologija sa psihologijom linosti, Nauna knjiga komerc, Beograd, 2000.

4. Vlado Andrilovi i Mira udin-Obradovi: Psihologija uenja i nastave, kolska knjiga, Zagreb, 1996.5. Ivan Furlan: ovjekov psihiki razvoj. kolska knjiga, Zagreb, 1988.

6. Dragan Krsti: Psiholoki rjenik. IRO Vuk Karadi, Beograd, 1988.

7. imun ito ori: Psihologija religioznosti. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

8. Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu. Tuzla, Odbor Islamske zajednice, 1998.

9. Refik ati: Psihologija 3 - udbenik za srednje kole, Sarajevo.

10. Maria Frst: Psihologija, kolska knjiga, Zagreb 1995.

11. Lionel Bellenger. Umijee komuniciranja. IP Svjetlost D.D. Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1992.

12. Elharun Selimovi: Opa psihologija udbenik za srednje kole, Fojnica, 2001.

13. O. Sinanovi, R. Hafizovi i I. Pajevi: Duhovnost i mentalno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 2002.

14. Ante Fulgosi: Psihologija linosti, kolska knjiga, Zagreb, 1997.15. Osman Sinanovi (urednik): Ovisnost o drogama, Behram-begova medresa, Tuzla 2001.

16. Slobodan Loga: Sudska psihopatologija, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo, 1999.

17. Seid Hava: Na duhovni odgoj, Behram-begova medresa, Tuzla, 2003.

18. Ibn-Kajim el-Devzije: Poslanikova medicina, Libris, 2001.

19. Ibn-Kajim el-Devzije: Bolest i lijek, ID El-Kelimeh, Novi Pazar Bookline d.o.o., Sarajevo, 2003.

20. Delaluddin es-Sujuti: Vjerovjesnikova medicina, Libris, 2003.

KRATKA UPUTA ZA IZVOENJE PROGRAMA

Nastavni program psihologije koncipiran je tako da su nastavni sadraji raspodijeljeni na tematske cjeline, koje se meusobno uvjetuju i ine organsku cjelinu.

Zavisno od obima i sloenosti pojedinih tematskih cjelina, nastavnik e shodno vlastitoj procjeni operacionalizirati nastavni sadraj.

Treba koristiti savremene nastavne metode, prvenstveno demonstraciju, a da se kroz vjebe, seminarske radove i prezentacije (powerpoint) potie kreativnost uenika.

U realizaciji programskih sadraja ostvariti korelaciju sa filozofijom, sociologijom, pedagogijom, logikom i drugim prirodnim, drutvenim i duhovnim disciplinama.

Documents

16_psihologija