40
#195 OD 19. OKTOBRA DO 22. NOVEMBRA 2020. CITYMAGAZINE.RS

#195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

#195OD 19. OKTOBRA DO 22. NOVEMBRA 2020.

CITYMAGAZINE.RS

Page 2: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

„Inovativnost“ je jedna od onih reči sa ko-jom se sve češće susrećemo, a možda i ola-ko preko nje prelazimo ne udubljujući se dovoljno u njenu suštinu. Njeno pravo zna-čenje možda se može najbolje sagledati kroz citat pionira globalne kompjuterske in-dustrije, Stiva Džobsa, koji je rekao: „Inova-tivnost je sposobnost da promenu vidimo kao mogućnost, a ne pretnju“.U poslovnom okruženju inovativnost pred-stavlja nezamenljiv alat za uspešno prona-laženje novih, originalnih i savremenih od-govora na stalne promene na tržištu, što je čini neophodnim preduslovom za konkuren-tnost na lokalnom i globalnom nivou. Pored toga, inovativnost je neizostavni deo jed-nog šireg koncepta – održivog razvoja, koji

podrazumeva princip čuvanja i zaštite ži-votne sredine uz istovremeni ekonomski rast i razvoj.Ovakav pristup poslovanju neguje sve veći broj velikih uspešnih kompanija širom sveta, a u našoj zemlji najbolji primer predstavlja kompanija NIS, koja svoje poslovanje temelji na principima održivog razvoja implementira-jući 12 od 17 ciljeva UN. U okviru cilja „Indu-strija, inovacije i infrastruktura“, NIS kontinui-rano ulaže napore kako bi svojim potrošačima, pored proizvoda i usluge vr-hunskog kvaliteta, pružio mogućnost da uži-vaju u pogodnostima savremenih globalnih trendova koje donosi digitalna transformacija u kompaniji. Naime, NIS je ove godine imple-mentirao mobilnu aplikaciju Drive.Go koja

potrošačima pruža novu mogućnost – plaća-nje za gorivo na benzinskim stanicama bez odlaska na kasu. Time NIS prati globalne trendove, štedi vreme potrošača i omoguća-va im brzu i bezbednu kupovinu goriva. Digitalizacija, a pre svega inovativnost, ne-izostavni je element uspeha u savremenim tržišnim uslovima. Imajući to u vidu, kom-panija NIS modernizacijom jača konkuren-tnost na tržištu, želeći da svojim primerom i odgovornim poslovanjem bude uzor drugim kompanijama.

Inovativnost ili zašto uspešni promenu vide kao mogućnost

Predstavljamo

Page 3: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

Sadržaj

IMATE INFORMACIJU KOJU ŽELITE DA OBJAVIMO? PIŠITE NAM NA

[email protected]

ILI NAS POZOVITE NA+381 11 328 60 88,

+381 11 218 82 12

!

Reč uredniceBESPLATNI MAGAZIN ZA URBANI ŽIVOTNI STIL / IZDAVAČ: CITY MAGAZINE ROULARTA D.O.O. / ADRESA REDAKCIJE: KAPETAN MIŠINA 8, 11000 BEOGRAD - [email protected] / DIREKTOR: IVAN BEVC - [email protected] / GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: ANA RUSANOV VRAČEVIĆ - [email protected] / PRODA-JA OGLASNOG PROSTORA: JASNA JOVANOVIĆ - [email protected], WEB UREDNICI: FILIP MILOSAVLJEVIĆ - [email protected], MARIJA ARSIĆ - [email protected]/ GRAFIČKI UREDNIK: MILORAD MITIĆ - [email protected] / SARADNICI: LJUBICA SLAVKOVIĆ, ZORAN JANKOVIĆ, ANA VUČKOVIĆ, IVAN TOKIN, IVANA MUNIŠIĆ JOVANOVIĆ, ĐORĐE BAJIĆ,ALEKSANDAR S. JANKOVIĆ, IVAN JOVANOVIĆ, ZORICA KOJIĆ, IVAN ŠULETIĆ, TATIANA MLADENOVIĆ, BOJAN CVEJIĆ / LEKTURA I KOREKTURA: MILJA LUKIĆ / DISTRIBUCIJA: PEĐA KRESOJEVIĆ - [email protected] / TIRAŽ: 60.000 PRIME-RAKA / ŠTAMPA: ROTOGRAFIKA D.O.O., SEGEDINSKI PUT 72, 24000 SUBOTICA / IZDAVAČ NE ODGOVARA ZA SADR-ŽINU OBJAVLJENIH OGLASA

NepristajanjeKad kao mlad čovek, na primer za lektiru, pročitaš grčke tragedije, Kafkin Proces ili neku od Remarkovih knjiga ili već tako neku klasičnu literaturu, postane ti jasno da bunt i nepristajanje nema mnogo efek-ta protiv jačeg neprijatelja, ali da daje smisao životu. Onda ti se ti procesi dese i u stvarnom životu, više njih, pa ljudi ne samo što izgube želju za buntom nego i počnu da pristaju na sve i svašta, jer znaju da je svaka borba besmislena. A onda iz-gube i smisao i otuđe se od sebe i počnu da žive u nekom simulakrumu, jer se bez nekog „smisla” ipak ne može. Živimo u specifičnim trenutku, koji možda nije mogo različit po svojoj prirodi od dru-gih specifičnih trenutaka kojih je istorija puna. On je specifičan zato što je naš i što

04 - 05 / AGENDA

DOGAĐAJI KOJE PREPORUČUJEMO

11 / DOGAĐAJI

BEOGRADSKA FILHARMONIJA SVUDA!

14 - 17 / PERWOL FASHION WEEK

PERWOLL FASHION WEEK DIGITAL

12 - 13 / INTERVJU

GORAN BOGDAN

18 - 19 / MODA

S ETIKETOM IZ NOVOG SADA

23 / INTERVJU

MIODRAG MAJIĆ

ANA RUSANOV VRAČEVIĆglavna urednica

[email protected]

CITY MAGAZINENA EKO PUMPAMA

CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd79CITY magazine/ glavna i odgovorna urednica Ana Rusanov Vračević. - Beograd (Kapetan Mišina 8) :City Magazine Roularta, 2008 - .- 30 cmMesečnoISSN 1820 - 9556 = City magazineCOBISS.SR - ID 152269580

je baš nama zapalo ovo parče istorije. Sva-ka generacija ga dobije. Zato mi je drago-cena svaka inicijativa koja priziva ono što nam je bilo normalno, život koji će se vratiti, dragoceni su mi ljudi koji bez obzira na ruž-nu stvarnost biju te bitke za normalnost, koji se ne valjaju u blatu dominantne ružne svakodnevnice, koji imaju dovoljno snage za osmeh, koji veruju da će sve biti ok i za to će da se potrude. Zato nepristajanje znači da uključite mozak, razmišljate o svom životu i ne prestanete da se borite.

Page 4: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

Agenda

/ KO N C E R T I

THE FRAJLESreda, četvrtak & petak 21, 22. i 23/10.

The Frajle trebalo je da održe tri koncerta u beogradskoj Kombank dvorani u maju ove godine, koji su odloženi zbog novonastale si-tuacije pojavom korona virusa, kao i saveta nadležnih institucija koje uključuju zabrane okupljanja u zatvorenom prostoru koji prima više od sto ljudi. Novi termini kon-cerata zakazani su za 21, 22. i 23. oktobar u Kombank dvorani.

Kombank dvorana / Beograd / www.kombankdvorana.rs

/ M A N I FES TAC I JA

PERWOLL FASHION WEEK DIGITALPetak 30/10.

Predstojeći 47. po redu Perwoll Fashion Week održava se od 30. ok-tobra do 7. novembra. Obuhvataće emitovanje različitih video formata dizajnerskih revija posebno snimljenih za ovu priliku u produkciji Mod-nog studija Click, a tokom dva dana u Belexpocentru biće organizova-ne i modne revije sa ograničenim prisustvom publike. Fokus projekta ostaje na promociji kolekcija domaćih modnih dizajnera, dok će zna-čajan deo programa biti posvećen društveno odgovornim – humani-tarnim, kao i edukativnim i umetničkim sadržajima.

belgradefashionweek.com

/ KONCERT

4 MALJČIKAPetak 30/10.

Projekat pod nazivom Nebeska Rusija – Četiri Maljčika, posvećen je sećanju na Vladu Divljana, i u njemu učestvuju pijanista Aleksandar Šandorov koji u klavirskom duetu s Nemanjom Nikolićem povezuje muziku omiljenog kompozitora svih učesnika projekta, Sergeja Pro-kofjeva, tačnije njegov Koncert za klavir i orkestar br 3, s autorskom muzikom Vlade Divljana. Koristeći citate Prokofjeva i Divljanove autorske kompozicije, stvaraju autentično i novo muzičko delo maksimalno poštujući notne zapise koje koriste.

Kolarčeva zadužbina / Beograd / www.kolarac.rs

/ KO N C E R T I

DŽEZ ZA DŽSubota & subota 24. i 31/10.

Dom omladine Beograda nastavlja koncept upoznavanja publike sa savremenom srpskom džez scenom, kroz seri-jal besplatnih koncerata „Džez za Dž”. Program će 24. oktobra biti posvećen stogodišnjici rođenja čuvenog američkog džez saksofoniste i kompozitora Čarlija Parke-ra (1920-1955). U završnici osmog koncertnog serijala „Džez za Dž”, u subotu, 31. oktobra, nastupiće neki od najtalentovanijih domaćih mladih džez nada, studenti Katedre za džez i popularnu muziku na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Koncerti se održavaju subotom od 13 časova, na Platou Milana Mladenovića ispred Doma omladine Beograda, a u slučaju loših vremenskih uslova, nastupi će biti u Centralnom holu DOB. Ulaz je slobodan.

Dom omladine / Beograd / www.domomladine.org

OK

TO

BA

R

OKTOBAR

OKTOBAR

21

30

24

OK

TO

BA

R30

4

Page 5: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

/ KO N C E R T

PERPETUUM JAZZILESubota 31/10.

Perpetuum Jazzile, jedna od najspektakularnijih i najvećih vokalnih grupa na svetu, ponovo dolazi u Beograd. Beogradska publika će u Sava Centru ponovo uživati u snažnim ritmovima, bogatim har-monijama, pozitivnoj energiji koju vrsni vokali iz Slovenije reprodukuju samo lјudskim glasom. I ovog puta spremaju bogat repertoar različitih žanrova muzike, od popa, roka, džeza, diska, bos-sa nove, gospela... Predstaviće, u svom aranžma-nu, čuvene muzičke hitove Abbe, Majkla Džekso-na, Queen, Dejvida Gete, Lejdi Gage, Eart, Wind and Fire, Bee Gees, Toto...

Sava Centar / Beograd / www.savacentar.net

/ I ZLOŽBA

UROŠ ĐURIĆ: POSLEDNJA IZLOŽBA SAVREMENE UMETNOSTI

Do četvrtka do 5/11.

Poslednja izložba savremene umetnosti predstaviće beogradskoj publici po prvi put Đurićeve radove iz ciklusa Umetnost za klasno društvo, započetog 2012, zajed-no sa najnovijim radovima. Intrigantan na-ziv izložbe pokreće brojna pitanja o feno-menu savremenog i kontradiktornosti koju termin savremena umetnost nosi u sebi.

Likovna galerija KCB / Knez Mihailova 6

/ MANIFESTACIJA

BEOGRADSKI FESTIVAL IGREDo nedelje do 8/11.

Sedamnaesto izdanje Beogradskog festi-vala igre održava se do 8. novembra na

/ KONCERT

MARKO LOUISČetvrtak 12/11.

Zbog vanrednog stanja koncert Marka Louisa zakazan za 29. april pomeren je na 12. novembar. Posle uspešnih konce-rata po celom regionu, Marko Louis će održati veliki koncert u beogradskoj Kombank Dvorani u sklopu treće sezone Be-skraj Tour by Barcaffe.Posle tri studijska albuma i jednog „Live” albuma, Marko je nedavno objavio prvi singl – Ninana, koji najavljuje njegov četvrti album. Markova verzija pesme Rockabye, pod nazi-vom Svet je u nama, u saradnji sa Clean Bandit i Tuborgom, privukla je veliku pažnju u celom regionu.

Kombank dvorana / Beograd / www.kombankdvorana.rs

NO

VE

MB

AR

NO

VE

MB

AR

OKTOBAR

0812

31N

OV

EM

BA

R

05

nekoliko lokacija u Srbiji. Reč je o dešavanju koje privlači veliki broj posetilaca, odno-sno strastvenih zaljubljenika u igru i muziku. Čista senzacija je slogan pod kojim će gosti predstaviti svoje performanse, a koji su ujedno krajnje neobični i autentični. Be-ogradski festival igre u ovogodišnjem programu sadrži brojne senzacije. Organizatori posebno izdvajaju nastup prvaka i solista Njujork siti baleta, koji će pored Beograda posetiti i Novi Sad. Balet džez Montreal iz Kanade će 5. novembra na muziku Leonar-da Koena izvesti koreografiju vrednu pamćenja koja iza sebe ima veliki broj osvojenih domaćih i internacionalnih priznanja.

belgradedancefestival.com

5

Page 6: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

6

Dragana Tomić Pilipović pre deset godina je osnovala Centar za društveno odgovorno preduzetništvo (CDOP). Od tada, Dragana je pokrenula žene sela Vrmdža, osnovala Rural Hub, plasirala društvenu igru TriP, priredila priručnik za život na selu, pokrenula brend i napravila iskorake na brojnim poljima koji jačaju, pomažu i osnažuju za kreiranje boljih zajednica i preduzetništva, ali društveno od-govornog

T E KST: L J U B I CA S L AV KOV I Ć

Dragana Tomić Pilipović se prvi put susrela s konceptom upravljanja ljud-skim resursima još 1996. godine na Ekonomskom fakultetu. Od tada ta tema prožima čitavo njeno delovanje, u različitim formama i uspešnoj kari-jeri koja jača u domaćim i inostranim kompanijama. Međutim, iz ljubavi ka edukaciji i radu s ljudima, Dragana dolazi na ideju za osnivanje CDOP-a, izlazi iz velikih poslovnih sistema i sa svojom porodicom se seli u selo Vrm-dža nadomak Sokobanje. U selu Vrd-mža razvija centar za društveno pre-duzetništvo, ali i samo selo.CDOP je osnovan pre punu deceniju, a danas je kroz rezultate svojih proje-kata i aktivnosti prepoznat kao orga-nizacija koja ima tri ključna stuba ak-

KAD STASA DRUŠTVENO ODGOVORNO PREDUZETNIŠTVO

Tema

info\\

cdop.rs

www.ruralhub.rs

DrustvenaigraTrip

MrezaJezgro

azdajka/

tivnosti: socijalno preduzetništvo, ruralni razvoj i rural hub. Logo CDOP-a predstavlja čovek-zvezda koji simboliše veru u to da je svaki čovek zvezda neizmernog potenci-jala i ujedno predstavlja i misiju or-ganizacije: da pomogne pojedinci-ma da prepoznaju svoj lični potencijal, i da ga uz podršku i po-moć prevedu u realizaciju. Draga-na ističe da zato podržava predu-zetništvo i ljude od ideja, ali ne bilo kakvih, već onih koje su društveno odgovorne, doprinose boljem druš-tvu i čuvaju našu prirodu i planetu Zemlju. Smatra da je ljudima naj-potrebnija pomoć na početku, i upravo kroz rad CDOP-a, gde se okupljaju ljudi sličnih ubeđenja i

uverenja, ta pomoć se gradi. U selu Vrmdža vrmdžaju se dobre ideje, okupljaju ljudi dobre volje i ruralne inicijative koji žele da spoje urbano i ruralno znanje na rurban način. Mentorskim radom Dragana i CDOP pre svega podržavaju žene na selu u njihovim predu-zetničkim inicijativama, ali i dru-

Page 7: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

7

ge žene koje su u potrazi za svojim ličnim potencijalom. Iz tih razloga Dragana pokreće mrežu JEZGRO za ruralno mentorstvo „Žena ženi”, koja okuplja više od 20 žena spre-mnih da pomognu ženama sa sela svojim znanjem i iskustvom. Pored toga kreira i razvija, uz podršku stručnih ljudi, brend „Vrmdža do-maća radinost” sa ciljem da pomo-gne boljoj promociji i plasmanu proizvoda žena iz ovog sela. Tu je i lik „Aždajke Vrmdžić” koja spaja decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo-dič za decu čija promocija tek predstoji. Pokrenuta sopstvenim iskustvom života i rada u selu, Dragana je ove godine počela da vodi radionicu „U potrazi za ličnim potencijalom – Iskorak”, koja je osmišljena tako da spajajući prirodu i istoriju Vrmdže vodi učesnike od njihove lične proš-losti do potencijalne budućnosti. Sve se ovo dešava tako što učesnici prate specijalno dizajnirane zadat-

ke i putokaze po skrivenim stazama sela Vrmdža. U tome je interaktivna mapa „Kroz Vrmdžu i vekove” za-hvalni digitalni asistent jer pomaže ne samo učesnicima radionice i tu-ristima ovog sela, nego i samim meštanima jer imaju jedinstven tu-ristički prikaz svog mesta na srp-skom i engleskom, što umnogome olakšava komunikaciju sa stranci-ma i nedostatak kancelarije turi-stičke organizacije u selu. Pritom, kao privatna inicijativa autora po-reklom iz sela Vrmdža nastaje i mo-nografija sela u dva toma, u napo-rima da sačuvaju ovo mesto od zaborava.

Danas, deset godina nakon osniva-nja CDOP-a i pet godina nakon osnivanja Rural haba, Dragana kaže da je ova godina pokazala da svi oni koji su bili spremni da iskora-če na početku, kad je sve ovo bila samo ideja u njenoj glavi i nije se znalo gde će ih sve odvesti, ovu go-dinu su u selu dočekali spremno po pitanju plasmana i promocije svojih ličnih proizvoda i usluga. Ideja je stasala i spremna je da se dalje sa-mostalno i zajedno razvija. Sada, posle pet godina izgradnje infra-strukture i pet godina rada na ra-zličitom sadržaju u zajednici, lično je i sama pronašla šta za nju znači „edukacija u prirodi”, i za nju lično ova godina predstavlja iskorak ka novoj staroj ideji Centra za eduka-ciju u prirodi.U osvrtu na prvih deset godina, Dragana primećuje da ju je život i rad u selu oplemenio i obogatio na poseban način koji nije ni mogla da pretpostavi, i doveo do spoznaje da ne možemo živeti kvalitetno u priro-di ako nemamo taj kvalitet u sop-stvenoj prirodi. Ono što tražimo spolja mora biti pre svega u nama samima.

Više pročitajte na www.citymagazine.rs

Page 8: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

8

Kolumne

ANA VUČKOVIĆ

StaklarijaMama moje drugarice svakog meseca menja raspored nameštaja i farba zid u drugu boju. Ja nisam takva, mrzi me da se bavim tim, ali kada to konačno uradim – oduševim se. Nešto kao šišanje, zapitam se zašto to ranije nisam radila. Trebalo je ubaciti novi ormar, a izbaciti stari. I onda sam promenila raspored komodi, fotelji, polici za pića, i otkrila uglove za koje nisam znala da postoje. Konačno sam mogla da priđem i fotografiji koja je stajala visoko iznad komode, toliko da sam do nje mogla da dođem samo pajalicom. Sada sam je uzela da je izbrišem i otkrila da na zadnjoj strani, tamo gde je paspartu malo iscepan može da se vidi i zadnja strana fotografije, gde je flomasterom napisano 2.2. 1985. Na fotografiji sam ja kao beba, a ova fotografija stajala je iznad babinog i dedinog kreveta. Kad su otišli i kad smo prodali njihov stan, uzeli smo uspomene. Pomerila sam policu sa pićima. Dugačke vinske elegantne čaše, kabaste krigle, različite male rakijske, staklene gondole za sladoled i banana-split, keramičke šolje – svi su tu. A ispod arsenal alkohola – uzo koji je mama donela iz Grčke, a još ga nismo ni otvorili, a ima i male čaše sa motivima sa Halkidikija, brutalni konjak, koji smo dobili za venčanje i hrpa alkohola kada se Filip rodio. Sedim na podu, brišem čašu po čašu i razmišljam kako bi trebalo svu staklariju da operem. Ali to ću neki drugi dan, kad budem imala samo to – da mi baš bude gušt. Tad ću da otvorim neko od ovih pića i proslavim rođenje svog deteta onako kako nisam mogla kad se rodio, i proslavim onu malu sa fotografije koju sada konačno mogu da dohvatim.

IVAN TOKIN

SušenjeČim sam otvorio oči osetio sam koliko je sparno. Kapljica znoja mi se s leve strane čela, preko čela, po dijagonali, skotrljala u desno oko. Tako sam se probudio. Taj dan bio je pun obaveza koje mi nisu bile mile, a nisam mogao da ih izbegnem, a nisam ni hteo. Jurcao sam kroz grad kolima koja mi se ne sviđaju i čekao sam na semaforima van svake razumne mere. Muzika je bila loša, a ja sam se kuvao, možda i bukvalno. Ko zna, da me ostavi neko na toj temperaturi 48 sati, i eventualno da posle toga zatvori prozore i parkira me na suncu, na pola sata, ne mora duže, samo da uhvatim koricu...Onda peške, ljudi su mi se suviše približavali pa sam počeo da nosim masku i po ulici. Guraju se, deru se, samo mi fali da mi neko kine u lice. Onda čekanje na tim mestima na koja sam išao. Znojenje i ljudi bez pameti. Za kraj sam ostavio najgore, trebalo je da odem do jednog tipa, da mu nešto ostavim i da mi on nešto objasni.Ja sam njemu predao paket, a onda je on krenuo meni da objašnjava, sve vreme pokušavajući da me dodirne, jer on se tako izražava, mora da pipa čoveka dok mu priča. Ja mu ovog puta nisam dozvolio da me dodirne ni jedanput i to mora da je zabavno izgledalo sa strane, ako je neko gledao kroz izlog njegove radnje.A onda sam se nekako izvukao, sjurio se nizbrdo do kola i na potpuno neverovatan način uleteo u zeleni talas skoro do kuće. Kući sam stigao oko pola pet, očekivao sam ostatak porodice s gostima za pola sata i mislio kako ću da izdržim do trenutka kad se ide na spavanje.

Međutim.

Izašao sam na terasu i u tom trenutku sunce se prvi put probilo kroz oblake, seo sam, zapalio cigaretu i pušio. Zatvorio sam oči i više nisam bio nervozan, sunce me nije peklo, ono me je sušilo i iz mene je isparilo sve što mi nije bilo potrebno. Otvorio sam oči da proverim da li sam ipak možda još uvek nervozan kao pas. Nisam bio. Neverovatno, i ostalo je tako do kraja dana. Svašta može da se desi živom čoveku.

Page 9: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

9

/ Festival

UMETNOST I LJUDSKA PRAVADAH Teatar u saradnji s partner-skim organizacijama realizuje prvi festival Umetnost i ljudska prava u Srbiji. Festival počinje 23. oktobra, a zamišljen je kao platforma za pokretanje i predstavljanje ideja i koncepta koje u prvi plan stavljaju i povezuju umetnost i ljudska pra-va, zalažu se za jednaka ljudska prava i izgradnju mira u regionu, kao i razvoj te ideje u Srbiji. Do 28. oktobra posetioci će moći

da uživaju u programu festivala koji čine performansi, predstave, koncerti, umetničke instalacije, radionice, debate i susreti, raz-govori umetnika, aktivista i pu-blike, konferencija, kao i premije-ra predstave DAH Teatra o dečjim pravima Za tvoje dobro.Program će se održavati uživo na nekoliko lokacija u Beogradu: UK Stari grad, CZKD, Malo po-zorište „Duško Radović”, Kuća ljudskih prava i Zadužbina Ilije M. Kolarca uz pridržavanje svih zdravstvenih mera i dozvoljenog broja okupljanja.

U okviru festivala će se predsta-viti niz događaja koji su besplat-ni i otvoreni za sve, osim koncer-ta u Zadužbini Ilije M. Kolarca. Donacije su dobrodošle, a sav prikupljeni novac će se donirati u Fond solidarnosti za najugro-ženije nezavisne umetnike.Zbog ograničenog broja mesta, organizatori mole sve zaintere-sovane posetioce da potvrde svoje učešće putem mejla naj-manje dan ranije na adresu [email protected]

dahteatarcentar.com

Urbane vesti

SIGURAN IMUNITET

PM-RS-2020-2-137

KVALITET – 60 godina kliničkih ispitivanja

BEZBEDNOST - odnos alkilglicerola po modelu iz majčinog mleka

EFIKASNOST - kombinacija alkilglicerola iz ulja jetre tri vrste ajkula

/ Jesen je vreme za knjige

SAJAM KNJIGA KREATIVNOG CENTRA Kreativni centar će od 23. oktobra do 2. novembra organizovati Sajam knjiga na svom sajtu i u svojim knjižarama u Beo-gradu. U tom periodu čitaoce očekuju poseban sajamski popust, nagradne igre, preporuke za sve uzraste, kao i podsećanje na pojedina starija izdanja uz koja su odrastale mnoge generacije. Za sve one koji tokom sajamskih dana naruče knjige preko sajta www.kreativnicentar.rs dostava će biti besplatna i važiće za porudžbine na te-ritoriji Srbije.Sve akcije važe na sajtu www.kreativnicentar.rs i u knjižarama:Klub knjižara Kreativni centar, TC Euro-centar, Make-donska 30, Be-ogradKlub knjižara Kreativni cen-tar, Uroša Mar-tinovića 12 (ulaz iz Omladinskih brigada), Novi Beograd

Page 10: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

10

Urbane vesti

/ Od oktobra u domaćim bioskopima

DVA NOVA ARTHOUSE FILMA

Five Stars Film Distribution predstavlja dva nova arthouse filma koje će pub-lika moći da pogleda u bioskopima ši-rom Srbije. Dobitnik preko 30 nagrada na festi-valima širom sveta Telo Hristovo vide-lo je, samo u Poljskoj, preko 1.400.000 gledalaca. Ovo je priča o dvadeseto-godišnjaku Danijelu koji doživljava duhovnu transformaciju u pritvoru za mlade. Zločin koji je počinio sprečava ga da pristupi formalnom izučavanju

hrišćanstva. Međutim, Danijel ne odu-staje od svog sna i odlazi u mali grad da oproba sreću u onome što zaista voli. Roj Anderson u svoj filmski opus doda-je osvrt na ljudski život u svoj svojoj lepoti i okrutnosti. Film O beskonačnosti je inspirisan Šehereza-dinim pričanjem, u pozadini se čuje ženski glas kako povezuje scene koje su kao bajke – otuda je i narator vila koja ih priča i uz čije nežno vođenje ćemo lutati i sanjariti 78 minuta.Oba filma su podržana od MEDIA pro-grama Kreativne Evrope.

/ Najstariji aktivni beogradski bioskop

PONOVO RADI DKCDvorana Kulturnog centra Beograda ponovo širom otvara vrata za posetioce. U proteklom periodu DKC je ulepšan i obnovljen, tako da najstariji aktivni beo-gradski bioskop očekuje posetioce u novom, os-veženom izdanju. Bioskop je dobio nov ulazni blok, a temeljno dubinski je očišćen i dezinfikovan svaki njegov kutak, kako biste se, uz pridržavanje prop-isanih mera predostrožnosti, u njemu osećali dobro i bezbedno. Novina je i onlajn prodaja ulaznica. U Filmskoj galeriji, u foajeu DKC-a, posetioce očeku-je izložba Majstori, majstori, posvećena kultnom ost-varenju Gorana Markovića, koju je priredila Maja Medić. Mnoštvo upečatljivih fotografija sa snimanja nostalgično osvetljavaju proces nastanka nezabora-vnog filma punog glumačkih bravura, koji slavi četr-desetogodišnji jubilej.

NEUTROGENA - HYDRO BOOST LINIJA

LEPOTA POČINJE ZDRAVOM KOŽOMHydro Boost linija proizvoda za negu kože koristi kombinaciju patentirane/inovativne tehnologije, hidratantnih sredstava i hijaluronske kiseline koja pruža aktivnu hidrataciju kože, zadr-žava mladolik izgled i ostavlja kožu hidriranom, elastičnom i čvrstom. Der-matološki testirana, Hydro Boost linija proizvoda vam pruža kompletan režim hidratacije.Hydro Boost® - dobro je znati:

• sadrži hijaluronsku kiselinu i glice-rin; dva sastojka koja dokazano vežu vlagu

• zadržava vlažnost kože• proizvodi se zbog specifične tek-

sture brzo resorbuju bez zaostale masnoće na koži

• bez parfema• za normalnu i mešovitu kožu

Svakodnevna nega za ak-tivnu hidrataciju kože i kompletnu negu prime-nom Neutrogena® Hydro Boost® linije proizvoda, podrazumeva 4 koraka:

1. Priprema kože - Hydro Boost Trostru-ka - 3 u 1 micelarna voda

2. Nega oko očiju - Hydro Boost Eye-awa-kening gel krema za područje oko očiju

3. Hidratacija kože - Hydro Boost hidra-tantna krema za lice za sve tipove kože- Gel krema za nor-malnu / suvu kožu- Vodeni gel za nor-malnu / mešovitu kožu

4. UV zaštita kože - Hydro Boost City shield hidratantni losi-on za lice SPF 25

Page 11: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

DogađajiPoruka nove sezone 2020/21 Beogradske filharmonije jeste Muzika svuda! Ako ste se u septembru slučajno zatekli u Knez Mihailovoj ulici i uživali u iznenadnom koncertu fil-harmoničara pod upravom šefa-dirigenta Gabrijela Felca, znajte da će to od sada biti uobičajena stvar. Beogradska filharmonija rešila je da jesen oboji klasičnim muzičkim bojama, i to ne samo u Sali Filharmonije, nego bilo gde u gradu čije ime ovaj orkestar uostalom nosi. A to je od nje i očekivano. Muzika unutra i napolju, za sve ljude i svakog čoveka, ma kuda se zaputio. Sjajna ideja!

T E KST: ZO R I CA KO J I Ć

Polovinom septembra stigla je dugoočekivana vest – ponovo radi Filharmonija! Za sve ovi-snike o ’živim’ klasičnim muzič-kim programima filharmonij-skog tima svakog petka uveče, koji su možda bili i najpogođeniji prolećnim lockdownom, ovo je bio pravi melem na ranu. Par-don, na sluh. Već same prve tri koncertne večeri u Sali Filhar-monije, protekle u znaku be-smrtnog Mocarta, čiji se nepro-lazni zvuk prelio zatim i na centralnu gradsku ulicu, bile su sasvim dovoljne da u publiku uđe novo ohrabrenje, dašak tako neophodnog svežeg vazduha nakon sušnog perioda isključivo online užitaka. A ta ra-dost da Beogradske filharmo-ničare čujemo uživo, tik uz nas sugrađane, toliko blizu da mo-žemo da ih dodirnemo, zapleše-mo, uradimo sve ono u čemu nas ponekad možda i sprečava stroga etikecija koncertnih dvo-rana... neprocenjiva je.Najavljujući novu muzičku avan-turu, pod nazivom Muzika svu-da, Beogradska filharmonija otkriva pregršt kreativnih mo-gućnosti za zajedničko uživanje u muzici tokom naredne sezone. Filharmonija, rečju, nudi reše-nje i prevazilazi ograničenja usled limitiranog broja publike u koncertnoj dvorani, tako što svaki koncert u svojoj Sali sni-

Beogradskafilharmonijasvuda!

ma je Filharmonija već nadale-ko znana.Tako će 22. i 23. oktobra u Sali Filharmonije fagotisti Nenad Janković, Sava Đurić, Dušan Petrović i Aleksandar Popović pokazati svoje skupno umeće na delu, da bi već sledeće sed-mice – tokom dve večeri, 29. i 30. oktobra – stalni gostujući dirigent Danijel Rajskin poveo publiku na čudesno putovanje muzikom Ludviga van Betove-na, sa koncertmajstorom Miro-slavom Pavlovićem kao solistom u Romansama za violinu i orke-star. Plus Simfonija br. 7 (u aran-žmanu za duvače), delo koje je Vagner nazivao Apoteozom igre. Primamljivo, zar ne?Narednog produženog filhar-monijskog vikenda (5-7. novem-bar) maestro Gabrijel Felc na solistički tron stavlja koncertmaj-storicu Tijanu Milošević u Vival-dijevim Godišnjim dobima, izvo-deći pride i Sibelijusov Tužni valcer, te čuveni Barberov Ada-đo. A onog sledećeg petka, 13. novembra, flautistkinja Snježa-na Pavićević pojaviće se kao vođa kamernog projekta Pikolo i prijatelji, da demonstrira muzič-ku snagu ovog malog-velikog instrumenta.„Beogradska filharmonija uz novu zamisao i hashtag #muzi-kasvuda razbija sve konvencije uvođenjem alternativnih lokaci-

ma, a potom se taj re-pertoar sluša na sasvim novim i neočekivanim mestima. Uzbudljiva za muzičare-filharmoničare, kao i za vernu publiku, ova sezona uključuje specijalna orkestarska izvođenja, ali i fine ka-merne dragulje, po koji-

ja slušanja muzike, i to ne samo u Beogradu, već i celoj Srbiji“, kazao je direktor Ivan Tasovac, do-dajući da „tokom narednog perioda, Filharmo-nija može da obeća da će biti stroga, ali nepo-slušna. Prvo se odnosi na poštovanje propisanih mera, a drugo na probijanje svih dosadašnjih navika kad je slušanje klasične muzike u pitanju“.U konceptu sezone Muzika svuda, Beogradskoj filharmoniji pridružuju se brojni partneri: Delez Srbija, Pošte Srbije, Telekom Srbija – MTS, Erste banka i CarGo technologies, na taj način što će snimci orkestarskih koncerata iz Sale Filharmoni-je moći da se narednih dana čuju u njihovim prodavnicama, poštama, poslovnicama, kol centrima, vozilima ...Muzika Beogradske filharmonije stvarno dos-peva svuda.

11

Page 12: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

12

Tokom ove jeseni Gora-na Bogdana gledamo najpre u premijernoj srpskoj seriji „Močvara” autora Milene Marković i Olega Novkovića, kao i u filmu „Otac” Srdana Golubovića, koji se vra-tio na repertoare ovdaš-njih bioskopa, a uskoro će i srpska premijera filma „Oaza” Ivana Iki-ća, prvobitno prikaza-nog i nagrađenog u zva-ničnom programu Venecijanskog filmskog festivala. Goran Bogdan trenutno radi na dve nove televizijske serije, u Srbiji i u Hrvatskoj, ali je ipak praktično u letu našao vremena za raz-govor za ovaj broj City Magazina

T E KST: ZO R A N JA N KOV I Ć

Dotiču li te, zamaraju ili možda i zabavljaju polemike i kontroverze i kontroverzice koje Močvara ovih sedmica i meseci pokreće u jav-nosti?

Ha-ha-ha. Sve. Dotiču, zamara-ju i zabavljaju. Šalim se, ne mogu reći da se baš zabavljam oko toga. Naravno, dođu i do mene svi ti glasi. Neka, i to neka nije nimalo bahato i oholo, na-suprot. Smatram da je dobra svaka polemika. Smatram da živimo u dosta jednosmjernom i jednokanalnom društvu, što je nevjerojatno kad vidimo u kom dobu komunikacije živimo. Dok je svuda buka, dobro, buka je i kod nas, al’ buka jednosmjerna, ona koja svojom glasnoćom nadglašava komunikaciju i po-lemiku. Ona od koje krvave uši i od koje od neizdrža samo kli-mnemo glavom ne bi li što prije prestala. Polemika je s te strane dobra. Sviđanje i nesviđanje su legitimne kategorije onog kraj-njeg oka na kraju katodne cijevi koji je i razlog (dobro, ne ulti-mativni, zadržavam bunt umjet-

Intervju Goran Bogdanznam, meni je recept za lijep i okepljujući san. Ja sam sretan i zadovoljan našim portretira-njem.

Kako se (s glumačke tačke gledišta) brani jedan tako suštinski ne previše simpatičan lik kakav je inspektor Ni-kola iz Močvare?

Nije vam njega teško branit. Kao i u životu, pamtimo više i ljepše one teške ljubavi, više se suza nekako sjetimo. Dobar je on, malko mangup, al’ dobar. Volim njegovu hrabrost da se ne boji mraka, svog mraka. On je time na višem podestu od nas. On ne žmuri kad mu pogled biju vjetro-vi. Nekome je simpatičan, neko-me je težak, kao i svatko od nas i svugdje oko nas.

Kako si gradio odnos s uvek osobenim tek-stom Milene Marković i u smislu načina govora njenih junaka?

Pih. Ništa lakše. On je mene obuzeo i građevni materijal se samo sipao. Posle je lako kad imaš od čega graditi. S takvom građom bi se, bome, svaki vuk dobro naduvao. Plus, ja sam imao Milenu i Olega uz sebe. Genijalne arhitekte. Ti stanovi bi otišli prije nego Beograd na vodi. Možda nisu toliko osunča-ni, više su u sjeni. Al’ idu ko halva.

Kako je izgledala ta transgeneracijska sa-igra u više pravaca – s Janom Bjelicom, na jednom polu, a s Bori-som Isakovićem i Sve-tlanom Bojković, reci-mo, na drugom, pa i sa Stefanom Trifunovi-ćem, Dejanom Dedi-ćem i drugima?

Đe sam ja tu? Gle, s dosta kole-ga iz podjele sam već radio i veći ih mogu nazvat prijatelji-ma, s nekima se to prijateljstvo dogodilo i trajat će Bog d’o zdravlja. A s nekima sam odav-no htio i priželjkivao raditi pa mi se to i ostvarilo. Uglavnom, što se glumačke saigre tiče, bilo je to čisto zadovoljstvo, kao neki džez kad se sinusoide i frekven-cije poklope, pa te obuzme har-monija koja titra skupa s to-

nosti) zašto sve ovo radimo. To oko je oko gledaoca tj. publike. Nismo tu s druge strane mi da podilazimo, daleko od toga, al’ ne bi ni trebali ostati gluhi na te glasove. Stoga, nek se malko slegnu, pa ćemo vidjeti za dalje što usvojiti, a što lagano zabo-raviti, Je l’ OK?

Kako si osetio i doživeo lik Nikole i čitavu priču Močvare?

I prije prvog čitanja sam, kao i inače kad bih pred sobom ugle-dao novo djelo Milene Marković, pomirisao stranice sa željnim iščekivanjem literarnog blaga koje me mjerka iz ruku. Ni ovaj put ne da se nisam razočarao, ko sam ja tu pred tim genijal-nom piscem, nego sam se opet pomakao i izmakao. Osupnut, mogao sam samo biti zahvalan što su mene izabrali. Kasnije, iščitavajući, mislim da nismo puno odstupili. Tako vam je to. Teška literatura, al’ u smislu kako je i stari jorgan kod bake i dede u grdnoj zimi težak, da vas sačuva od lakoća koje viju vani. Nona Milana i Nono Oleg. Ne

Kod nas vlada jednosmerna buka

Page 13: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

13

bom. Takvih smo momenata imali podosta. Ono kad se uju-tro, nimalo rano budiš i jedva čekaš. Bilo je i trenutaka kad je takve likove bilo teško nositi u sebi. Ne krijem da mi je Nikola tu i tamo dobrano sjeo na leđa i izorio me. Al’ uz takve partnere je lakše nositi svaki teret. Hvala im i ovim putem.

Još pre početka emito-vanja Močvare, uz ovu novu srpsku seriju ne-kako je išla i odrednica ovdašnjeg ekvivalenta nordic noir-a; s tim u vezi, po tvom mišljenju, da li ima dovoljno os-nova da zaživi i srpski noir ili balkanski noir kao zaseban odeljak, talas...

Ja mislim da prvo treba da za-živi srpska ili balkanska umet-nička homogena konstanta prije nego bismo mogli maštati o cjepkanju na žanrove. Niko sret-niji od mene ako je moguće da

smo već tamo da razmišljamo o žanrovski određenoj kinemato-grafiji. Možda kao neki bljesak ili inat ili kao performans. Mislim da je prirodno da se prvo uspo-stavi ta kinematografija na sta-bilne noge, pa da onda vidimo ima li snage i za žanrovski odre-đenu.

Često te viđamo i u se-rijama (Vere i zavere, Senke nad Balkanom, Uspjeh, Močvara, usko-ro i Vreme zla); da li na osnovu stečenog isku-stva na tom polju mo-žeš da pronikneš u ra-zlog i ovdašnjeg buma serijskih sadržaja u od-nosu na film, a da objašnjenje ne bude veća demokratičnost kod TV ili kablovskog emitovanja?

Ne znam, drugačije je moje glumačko iskustvo od produ-centskog. Iako s moje točke krajnjeg korisnika i gledaoca

Goran Bogdan (1980) je hrvatski i regionalni glumac s međuna-rodnim postignućima, a sve če-šće viđan u filmovima i serijama u našoj zemlji. Glumio je u filmo-vima: The Show Must Go On, Sonja i bik, Svećenikova djeca, Broj 55, Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa, Takva su pravila, Biće-mo prvaci sveta, Naša svakod-nevna priča, Sve najbolje, Go-ran, Mrtve ribe, Agape, Glumim, jesam, Koja je ovo država, Glas, Otac, Tereza37, Oaza... Igrao je i u serijama: Na terapiji, Poslednji panteri, Vere i zavere, Jutro će promeniti sve, Fargo, Čuvar dvorca, Uspjeh, Senke nad Bal-kanom, Strike Back, Močvara... Trenutno snima film Budi Bog s nama! u režiji Slobodana Šijana, Područje bez signala reditelja Dalibora Matanića (po romanu Roberta Perišića) i Vreme zla po prozi Dobrice Ćosića.

Promocija 12 meseci po 1 dinar važi u periodu od 15.9.2020. do 31.12.2020. za sve nove korisnike mts usluga, kao i postojeće korisnike isključivo usluge mts fiksne telefonije, koji uvedu optičku infrastrukturu uz bilo koji BOX paket, uz ugovornu obavezu od 24 meseca. Nakon isteka 12 meseci korisnici plaćaju regularnu cenu odabranog BOX paketa. Više informacija pronađite na mts.rs

mislim prvo da je to dobro za sve, a pored potražnje koja ge-nerira ponudu mislim da malko ima i marketinške borbe za pretplatnike kabelskih opera-tera kao pozadina u tome. No, nisam upućen do kraja i ne že-lim kao takav ništa insinuirati. Bilo bi i licemjerno jer ide nama glumcima u prilog. Sre-tan sam da se puno radi jer iz kvantitete će se prije roditi kvaliteta.

Pomenimo i sunce i Mediteran, kao kontra-punkt – prošlo je dese-tak godina od Sonje i bika, filma koji te je možda najubedljivije preporučio široj javno-sti. Misliš li da bi regio-nalnim kinematografi-jama morao uskoro da se desi neki tako vedar i poletan, pa još i ro-mantičan film?

Ja bih rado. Zaželio sam se ne-čega takvoga. info\\

Page 14: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

14

Prvi Fashion Weeku jugoistočnoj Evropi,prvi i u promociji novogDigital koncepta!

Predstojeći Perwoll Fashion Week odr-žava se u periodu od 30. oktobra do 7. novembra 2020. Obuhvataće emitova-nje različitih video formata dizajnerskih revija posebno snimljenih za ovu prili-ku u produkciji Modnog studija Click, a tokom dva dana u Belexpocentru biće organizovane i modne revije sa ograničenim prisustvom publike, u skla-du sa zvaničnim propisima i preporuka-ma Kriznog štaba. Fokus projekta ostaje na promociji ko-lekcija domaćih modnih dizajnera, dok će značajan deo programa biti posve-ćen društveno odgovornim – humani-tarnim, kao i edukativnim i umetničkim sadržajima.Lista imena sjajnih dizajnera solidno je velika te ćemo u ovom tekstu pokušati da damo samo delimičan pregled i po-zvati vas da se lično, putem digitalnih kanala, a zatim i u njihovim radnjama uverite u kvalitet modela koji će nam biti predstavljeni.DRAGANA OGNJENOVIĆ će pored uvek sjajnih odevnih kolekcija, dosled-nih njenom minimalističkom stilu, koji nakon korone postaje dominantan modni stil u svetu, predstaviti i novu ko-lekciju aksesoara. MARIJA TARLAĆ, jedna od trenutno najzaposlenijih beo-gradskih dizajnerki, prikazaće modele koji odgovaraju na zahteve aktuelne se-zone. ANA TROŠIČ TRAJKOVIĆ istraja-va u konceptu održive mode i kroz svoju novu kolekciju Game Changer podseća na godinu u kojoj smo uspeli da uspori-mo, na Sporu modu, koja kao pokret ima sve više pristalica i među stvaraoci-ma i među konzumentima. Dizajnerka Nevena Ivanović nam ispred svog brenda NEO DESIGN prezentuje Trans-collection Clash of the NEO worlds.

Društveno odgovorni aspekt BFWBelgrade Fashion Week godinama unazad veliku važnost pridaje projektima koji utiču na unapređenje kvaliteta života naših su-građana. Trudi se da svaka od tih akcija, pored značajnog podizanja svesti dovede i do konkretnih rezultata, podjednako na po-lju zaštite životne sredine, prevencije opakih bolesti, razvoju preduzetništva sa akcentom na ženskom preduzetništvu. Nedelja mode u saradnji sa Udruženjem žena obolelih od kancera dojke se i ovaj put uključuje u aktivnosti u okviru projekta JAČI

OD STRAHA koji ima za cilj da poruke ohra-brenja stignu do onih koji se bore sa kance-rom. Specijalno za ovu reviju modele će pri-premiti Daniela Glišić, Svetlana Jaćović, Vesna Kracanović, Tijana Milutinović, Aleksandra Lalić, Sonja Jocić, Valentina Obradović, Igor Todorović. U cilju plasira-nja važnih poruka što širem auditorijumu modele će nositi poznate ličnosti Mirjana Karanović, Marija Bergam, Duška Jova-nić, Brana Antović, Jelena Gavrilović, Marija Ratković.... #jaciodstraha

Fotograf: Miša ObradovićStyling : Adela DamjanovićFashion: Vesna Kracanović,Iva Šumilov Jovana MarkovićObuća: Lilu shoes by Danijela BiškupModeli: Marina Krtinić i Jovana ČebžanovićŠminka: Zlata Blagojević i Mina AbramovićFrizura: Tijana Ilić Lokacija: Dim, Cetinjska 15

Perwoll Fashion Week Digital

Page 15: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

15

info\\

Zapratite fb event i u realnom vremenu ispratite sve događaje na manifestaciji:

Društveno odgovorni aspekt BFWIzložba maski u Dorćol Platzu – POKRIVALICE – predstavlja presek rezultata spontane akcije građanske solidarnosti sa-moorganizovanih tekstilnih i modnih stvaralaca. Akcija je realizovana u martu i aprilu, inspirisana pojavom Korona vi-rusa koja je u jednom trenutku izazvala nestašicu zaštitnih maski. Cilj akcije bilo je volontersko i neprofitno stvaranje pokrivača za lice, odnosno pokrivalica, kako bi se podigla svest o važnosti društvenog distanciranja i lične higijene. Sašiveno je preko 20.000 maski i distribuirane su širom Srbije. Kao rezultat nesebičnog zalaganja oko dvadeset dizajnera dobili smo sjajne, kreativne, pa i unikatne maske koje će biti deo postavke na izložbi u Dorćol Platzu.

BOŠKO JAKOVLJEVIĆ predstavi-će kolekciju muške mode pod nazi-vom Candy Shop. Kao i svaki put do sada Boško će predstaviti ne-svakidašnje komade, koristeći mo-derne forme, eksperimentišući sa materijalima.

LalicA, višestruko nagrađivana di-zajnerka Aleksandra Lalić, prikaza-će few seasons kolekciju My Sweet Girl, So Scared You Forgot About Death, skup odevnih predmeta na-stalih kao komentar simulakruma recentne stvarnosti. LalicA promovi-še mogućnost modne priredbe u doba pandemije, kao profesionalno – životni paradoks.

Foto Svetlana Jovanović

Foto J

ovana Mladenović

Zanimljivu kolekciju predstaviće nam BUDISLAVA Keković inspiri-sana konceptom Ajnštajnove teori-je relativnosti. Ripples in the fabric of space-time/ Nabori u prostor-no-vremenskoj tkanini, prikazano je kao fizičko, vidljivo nabiranje i talasanje materijala u modelima, svetlucanje dalekih objekata iz du-bokog svemira i prelamanje svetla na podlozi večite tame beskraja.

www.budislava.com

BELI DAN BELI DAN je projekat u kom je nematerijalno kulturno na-sleđe inspiracija, a koji se pokazao i kao odličan primer kulturne diplomatije. Nakon nastupa u Galeriji Progres i izložbe u Parizu u Kulturnom centru Srbije, projekat je dobio i nagradu za najbolji projekat na Ljubljanskom mesecu dizajna u okviru festvala BIG SEE AWARD

2020 !U projektu učestvuju višestruko nagrađivane modne diza-jnerke Sonja Krstić, Aleksandra Lalić, Nevena Ivanović, Ana Trošić Trajković baveći se interpretacijom nemateri-jalnog kulturnog nasleđa Srbije kroz savremeni modni um-metnički izraz. Radovi pomenutih dizajnerki u okviru Perwoll Fashion Weeka sada će biti izloženi u Francuskom insti-

tutu u Beogradu od 30. oktobra do 9. novembra.

GET UP Jasmina Vujović pred-stavlja kolekciju. Višeslojnost, kao suština tajnovite i misteriozne ženske energije, kombinovana je sa oklopnim detaljima koji simbo-lizuju čeličnu snagu. Ova dvojna uloga obitava kao večita interak-cija unutar svake žene koja kao kolevka života u sebi nosi ceo svet, potencijal da se bude i jedno i drugo, oba ili - Dyada.

www.facebook.com/getupdesignstore

Perwoll Fashion Week Digital

Page 16: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

16

MARIJA HANDMADE uvek naglašava spori pristup modi koji, izme-đu ostalog, znači pro-misao o samom proiz-vodu pre kupovine. Kolekcija SENKA nas podseća na lepotu upr-kos prolaznosti i neizve-snosti dok nas vraća prirodi i njenim tonovi-ma. Vrednuje se ručni rad. Osnovna ideja brenda je odeća od pri-rodnih materijala na-stala pletenjem i tka-njem na razboju.

IVANA VORGUCA kolekcijom Koraci i putokazi predstav-lja vizuelni doživljaj ljudske potrebe da se kreće, napredu-je i stvara. Nekada je to jedan korak, nekada je pređen ceo put. Koraci, putevi, linije. Vreme koje prolazi i ono koje dolazi. Se-kund, minut, sat.Trajanje. Razgovor, signal, eho. Linija aviona - trag. Pri-

Modni brend SISTERS CODE ATELIER, napra-vio je saradnju sa modnom dizaj-nerkom Danicom Tonšić - Dana Li-ght i brendom obuće Kamije. U vreme pandemije kada je podrška vrlo bitna udružili smo snage i krei-rali kapsula ko-lekciju jesen/zima

PREDRAG ĐUKNIĆ predstavlja ko-lekciju The mirror / ogledalo kojom pokazuje ono što žena jeste. Svaka žena je savršena na jedinstven način. Dizajner ističe minimalizam i svedenost forme kroz neobarokni koncept nosi-vog luksuza.

Modni koncept NINAMILÁN studio čine zasebne kolekcije – business wear, street wear, shape wear i desi-gner wear. Kolekcija I’M MORE, MUCH MORE, SO MUCH MORE, kroz bogatu paletu boja i printova i kom-binacije muških formi i ženstvenih de-talja, daje novu dominantnu i odvaž-nu žensku siluetu i simbolično prikazuje činjenicu da su žene mnogo više od onoga kako ih drugi vide.

@ninamilanstudio

ANA VASILJEVIĆ, srpska dizajnerka koja poslednjih go-dina živi i radi u Barseloni prikazaće kolekciju „Re-worn heritage” nastalu kao deo naučnog rada „Uloga kultur-nog nasledja u si-stemu samodržive mode” objavljenog u okviru doktorskih studija i okviru

ĐORĐE BAŠČAREVIĆ u svojoj novoj kolekciji za jesen/zimu akcenat stavlja na volumenu, figura se gubi u slojevima odeće, osnovne karakteristike udob-nost, svedenost u kroju i pomerenost u načinu stilizacije.

Učesnici #perwollfashionweekMARKO GLAVINIĆ svoj rad predstavlja kroz mušku modu, ali ne isključivo naziv nove kolekcije Je suis comme je suis, i rađena je za sezonu jesen-zima 2020-21. Muškarac za kog kreira je Preverov ju-nak. Dalijeva senka. Miroova igra boje i oblika.

Foto aleksandarcelar_com

roda, zemljani put, oblik, ljudski korak. Nebo i zemlja. Linija spajanja. Povratak prirodi.

www.instagram.com/vorguca_clothing

2020/2021 pod nazivom Sisters Code Atelier & Dana Light i Kamije. Naša poznata novinarka i pisac Duška Jovanić fotografisala se u mode-lima iz aktuelne kolekcije, čiji je stil odevanja donekle i inspirisao dizajnerke.

www.sisters-code.com

zbornika i konferencije Tekstilna Industri-ja Savez Inženjera i Tehničara Tekstilaca Srbije.

www.instagram.com/marko_glavinic_wear

www.marijahandmade.com

Posebnu atrakci-ju događaju daće i nova ko-lekcija brenda BULKA iza kog stoji dizajnerka Nina Bogosav-ljev, a koja je pri-kazana u sep-tembru na istorijskom, pr-vom online iz-danju London-ske nedelje mode u okviru programa u or-ganizaciji Fashi-on Scoute-a.

www.instagram.com/bulka.babeswww.facebook.com/bulka.babes

www.facebook.com/DordeBascarevicDesign

Page 17: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

Belgrade Fashion Week je svojevremeno bio prvi događaj ovog tipa u jugoistočnoj Evropi, a biće pionir i u realizaciji koncepta hibridnih događaja koji će se reali-zovati i live i online. Digitalni kanali BFWa – sajt, FaceBook, Instagram, You-Tube, kao i najpopularniji portali, pružiće mogućnost mnogo većem broju modne publike da prati manifestaciju uživo a „privilegija“ prvog reda je sada dostupna svi-ma. Modni sladokusci će atraktivne i kvalitetne modne sadržaje, uz vrhunsku video i foto produkciju, moći da prate u društvu bliskih osoba, uz čašu omiljenog pića, iz topline svoga doma, kafića, ili ambijenta po sopstvenom izboru.

IzložbamodnihdetaljaC&G Classy Gloves

C&G Classy Gloves dizajniraju i proizvo-de male serije ženskih modnih rukavica unikatnog dizajna i visokog kvaliteta.www.classygloves.comwww.instagram.com/classy_gloveswww.facebook.com/classygloves

Gordana PerenčevićKolekcija nakita: „Ritam“Tehnika: Mixed media

Hota Hota www.hotahota.com

Iskra nakitwww.facebook.com/srebro.iskra

Kika Woowww.facebook.com/kikawoo/ Instagram @kika_woo

LILU shoesdesigner: Danijela Biškupinstagram: #lilushoesbydanijelabiskup

Loola’s torbe IG: @Loolas_torbe FB: Loola’s Torbe www: www.loolas.rs

RARAwww.facebook.com/weavingrara www.instagram.com/weavingrara

REDA Milanowww.redamilano.rs

Učesnici #perwollfashionweekPODRŠKA MLADIM DIZAJNERIMAUNIVERZITET METROPOLITAN predstaviće digitalnu reviju „Vidi-mo se na proleće“, diplomaca Je-lena Nedeljković, Marina Živković, Strahinja Tabaković i studenata četvrte godine Modnog dizajna Marijana Stepanović, Sofija Stan-ković, Tamara Vojnovski, Dino Pu-ljić, Bogdan Mrša –Studenti su imali slobodu da u okviru svojih kreacija predstave viđenje – mode, umetnosti, načina života, ali i trenutnih dešavanja u svetu. Mentori su im docenti MA Katarina Samardžič i MA Tijana Pavlov, kao i vanredni prof. MA Aleksandar Protić.Za video produkciju je zadužen vanredni prof. MA Nikola Majdak.www.metropolitan.ac.rs

BFW INSTASHOTPromovisanje neafirmisanih umet-nika nastaviće se u Dorćol Platzu kroz izložbu fotografija RISE UP, Nemanje Vojnovića (Sky Photo-graphy), pobednika konkursa BFW Instashot održanog tokom prethodnog Perwoll Fashion Week-a.

Pobednici Mionetto Style Aca-demy Melanija Vasić, Mina Cve-tinović, Bogdan Mrša dobili su predstavljanje na Perwoll Fashion Weeku, novčani iznos od 100 000 dinara i materijale za izradu kolek-cije, kao i titulu brend ambasado-ra i saradnju tokom čitave godine.

MIONETTO STYLE ACADEMY je bila zamišljena kao dvonedeljna modna edukacija mladim dizajne-rima sa realizacijom modela kao finalnim proizvodom. Akademiju vode Nenad Radujević i Boško Ja-kovljević, a predavači su bili brojni eminentni stručnjaci iz sfere mode i modnog biznisa.Poseban segment akademije bila je radionica na temu održive mode i mladi dizajneri su dobili zadatak da urade redizajn jednog odevnog predmeta pod mentorstvom Ane Trošić Trajković. Svi oni će uče-stvovatii u finalnoj reviji na Perwoll Fashion Weeku, a pobednik će dobiti Noizz Fashion Award.

17

Page 18: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

18

DOLAZAK NOVOG GODIŠNJEG DOBA DONOSI ŽELJU DA SVOM GARDEROBERU PRIDODAMO NEKI NOVI KOMAD… ZA ONE KOJI VOLE DA ODEĆOM KOMUNICIRAJU I VIDE JE I KAO NA-ČIN DA IZRAZE STAV, SENZIBILITET ILI RAZ-MIŠLJANJE, SIGURNO NIJE DOVOLJNO DA TAJ NOVI PREDMET ZAŠTITI OD VETRA I UGREJE U HLADNIJIM DANIMA. ZA TAKVE PERSONE OD STILA MOŽE SE ŠTOŠTA PROBRATI NA NO-VOSADSKOJ DIZAJNERSKOJ SCENI KOJOM GOSPODARE KREATORKE

T E KST: I VA N A M U N I Š I Ć J OVA N OV I Ć

S ETIKETOM IZ NOVOG SADA

Moda

MArtMArt, modni brend koji postoji šest godina, prepoznatljiv je po svom ručnom radu, i to je zvezda vodilja pri izradi svake kolekcije, a podra-zumeva ručno oslikavanje i izradu detalja. Inspirisana arhitekturom, kreatorka Nina Kranjčević je napra-vila pregršt modela geometrijskih krojeva oslikanih gradovima. Sad je u romantičnoj fazi u kojoj je inspiri-sana prirodom, posebno cvećem.Materijali MArt-a su raznovrsni – od prirodnih i pretežno pamučnih do tila i nežne čipke. Kad je u pitanju oslikavanje, izbor materijala je su-ženiji zbog karakteristika neophod-nih za slikanje.Za sledeće proleće su u pripremi modeli visoke mode prilagođeni svakodnevnim potrebama, a u pri-premi je i nova kolekcija venčanica i svečanih haljina – sve i dalje u pre-poznatljivom MArt stilu ručnog rada, ali ipak drugačije.

mart.by.nina

HRIDAHrida style brand postoji tek dese-tak meseci, ali je već zavredio pa-žnju, posebno dama koje se, poštu-jući dres-kod formalnije, poslovne garderobe, ne odriču note auten-tičnosti i kreativnosti. Ideja dizaj-nerke Daniele Hristić je da tokom dugih dana koji počinju izjutra a završavaju se u predvečerje ili se produže u noć, s nekoliko detalja svedenu dnevnu garderobu preto-čimo u primećenu večernju varijan-tu. Iz tog razloga koristi kvalitetne mešavine materijala koje deluju otmeno, ali se ne gužvaju, i zato jednako dobro izgledaju na počet-ku i na kraju dana. U tom smislu Hrida style je klasika i alternativa, elegancija i ležernost… Stroga i ra-zigrana, istovremeno.

hrida_style

MArt

HR

IDA

HR

IDA

Page 19: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

19

SHOLAYACLOTHINGIza brenda Sholayaclothing koji po-stoji od 2009. godine stoje sestre Jana i Jovana Šolaja. One se svo-jim urbanim modelima obraćaju samouverenim damama koje znaju šta žele, imaju izgrađen stil i ne do-zvoljavaju sebi da slepo prate tren-dove. Osim garderobe, veoma su traženi i kupaći kostimi koji su na zgodnim Novosađankama obišli ra-zne egzotične detinacije.„Generalno, kakve god ideje da imamo, one moraju da se uklope u koncept da se naša odeća i kupaći kostimi izrađuju za žene koje to nose. Trudimo se da koristimo pri-rodne materijale i da to budu rele-vantni komadi koji mogu dugo i sa zadovoljstvom da se konzumiraju. Mislim da je to veoma bitno u doba klimatskih promena i ugrožene ži-votne sredine. Smatramo da je naš posao brak između umetnosti i ko-mercijalnosti”, poručuju sestre Šo-laja.

sholayaclothing

BOJANA UGREŠIĆThe Pearl kolekcija je priča o ljubavi, lepoti i transformaciji koja donosi re-fleksiju vremena u kome se trenutno nalazimo sa svim njegovim potreba-ma i izazovima. Ovog puta kolekcija ima tri segmenta – bridal, re-ady-to-wear i basic.Posebna energija bridal dela kolekcije rezervisana je za simboliku bisera. The Pearl predstavlja putovanje duha i duše do svoje veličanstvenosti, što bi zapravo bila transformacija kroz put u najbolju verziju sebe i pročišćenje kroz ljubav u svim svojim oblicima.Kombinovanjem svile, satena, tilova u slojevima, najfinije i pažljivo probrane čipke s detaljima – dizajn reflektuje svežinu, slobodu i moderni glamur. Nežni i snažni elementi su prepoznat-ljIvi u detaljima i samoj priči, kao i imenima modela, i reflektuju priču koja se prožima kroz kolekciju.

www.bojanaugresic.com

MILENA BOJIĆ ATELIERBrend Milena Bojić Atelier nastao je iz želje da se u današnjem svetu unifor-misanosti savremenoj ženi pruži ose-ćaj jedinstvenosti. Ta želja postala je stvarnost 2018. godine u Novom Sadu zahvaljujući ogromnoj želji diza-jnerke Milene Bojić.Baza su uvek prirodni materijali, s povremenim blendovima elastina i ostalih veštačkih materijala u ma-njem procentu. Prva kolekcija je bila inspirisana military ravnim linijama i detaljima, a naredni modeli modifiko-vani su romantičnim notama.Za jesen Milena predlaže mantile, ra-zne modele midi-suknji i zvoncare u raznim bojama, kao i novu kolekciju odela i haljina koja će uskoro biti pre-zentovana. Jedva čekamo!

milena_bojic_atelier

Više pročitajte na www.citymagazine.rs

SHO

LAYACLO

THIN

G

SHO

LAYACLO

THIN

G

BO

JAN

A UG

REŠ

BO

JAN

A UG

REŠ

IĆM

ILENA B

OJIĆ

ATELIER

Page 20: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

20

Staro je moderno! Možda zato što vraća u neka prohujala vremena kad je ritam života, sudeći iz ove perspektive, bio lepršaviji i laganiji i zato što nosi notu nostalgije i romanti-ke. Možda i naprosto – jer pojedine modne epohe zaslužuju da se ponove

T E KST: I VA N A M U N I Š I Ć J OVA N OV I Ć

Ako su vam se mame i bake odavno rešile starih stvari i ako nemate str-pljenja za preturanje po gomilama na buvljacima, predlažemo da za-plovite vremeplovom zvanim Vinta-ge Club. Reč je o novootvorenoj pro-davnici u Novom Sadu gde je takva garderoba uredno sortirana.„Ideja je potekla iz ljubavi prema modi, muzici i samom načinu života prošlog veka. Oduvek uživam u lista-nju albuma svojih roditelja, baka i deka, i zamišljam se u tom dobu. Zbog toga su, kad god otputujem u inostranstvo, vintage radnje na listi posete. Poželela sam da sličan kon-cept dovedem i u svoj rodni grad”, kaže mlada vlasnica Jovana Belak.Puni garderoberi skoro nenošene odeće u Jovaninom domu potpomo-gli su ovu ideju koja se brzo s insta-grama pretočila u prostor s dosta

zanimljivih detalja u kome devojke mogu i sve da isprobaju. „Enterijer je osmislila moja veoma ta-lentovana sestra Ivana Vojinov, koja se upušta u vode dizajna enterijera. Prostor odiše duhom vintage radnji, uz sve boje i detalje, ali je u isto vre-me prilagođen modernom dobu u kome živimo. Niko nije ostao ravno-dušan na izgled radnje”, s ponosom ističe Jovana.Na dva nivoa Vintage Club nudi sek-tor porodične odeće, vintage garde-robe iz EU tj. Holandije, ali i Jovanin autorski sektor.„Nisam želela da se pretenciozno odmah predstavim samo kao dizaj-ner, jer želim da se polako gradim. Svojom kolekcijom sam htela da po-vežem pomenutu ljubav prema proš-lom vremenu s ovim modernim. Ma-terijali su pažljivo birani, kao i boje i

VINTAGE CLUBNOVA PRODAVNICA STARIH STVARI

Stil

svi detalji. U ponudi imamo oversized sakoe, elegantne sakoe s puf ruka-vima, kao i crop top sakoe, u kombi-naciji s dubokim pantalonama i re-tro suknjama”, kaže Jovana.U ovom klubu možete malo i posede-ti i porazgovarati o modi. Jovana obožava da komunicira sa svim svo-jim kupcima, koji, kako kaže, čine za-jednicu predivnih devojaka i žena. A za one koji nisu blizu, funkcioniše i onlajn prodaja.

Vintage club se nalazi na adresi Veselina Masleše 14 u Novom Sadu, a možete ga potražiti i na instagra-mu (vintage_club_offical).

info\\

Page 21: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

21

Libresse p

redsta

vlja

Da li čekala mesecima, pa čak i go-dinama taj trenutak, ili je on možda došao iznenada, kao grom iz vedra neba neočekivano, tek, trenutak kad sazna da je trudna, za svaku ženu je veoma poseban događaj. A šta se sve krije iza i ispred te rečeni-ce „ja sam trudna”, žene nekad rado i s lakoćom pričaju. Nekad mogu s osmehom da pričaju o stvarima koje su im teško pale. A nekad je to bolan i gorčinom ispu-njen trenutak. Da su trudnoća i po-rođaj mnogo komplikovaniji od idi-ličnih slika srećnih mama i onda kad je sve u redu, zna svaka žena u sebi. Ali, da li se o tome i otvoreno priča? Jer, kao što govori nova Li-bresse kampanja – nikad nije jed-nostavno.Reč je o stvarnim iskustvima koje žene prolaze svaki dan u vezi sa

svojim polom i svojim telom. A veli-ka i važna tema je trudnoća, i po-sebno porođaj. Naše društvo je po-dešeno tako da vrlo lako osuđuje žene za njene izbore, za njeno po-našanje, neosetljivo je za ono što žene po svojoj prirodi prolaze. Po-kušaji da svoja iskustva, pa i trau-me kroz koje su prošle podele s drugima, često se završavaju reče-nicom „nisi ni prva ni poslednja”, time direktno govoreći da iskustva kroz koja su prošle žene jednostav-no – nisu bitna. To je duboko po-grešno, ali, nažalost, veoma uvre-ženo mišljenje. I to treba da se pro-meni. Zato je važno da žene o svo-jim iskustvima pričaju. Zato što nikad nije jednostavno, žene znaju da, iako je trudnoća že-ljena, osećaju strah i nesigurnost, neizvesnost oko toga kako će izgle-

dati njihov novi život. Sve će se pro-meniti: svakodnevica, karijera, od-nosi s partnerom ili partnerkom. Šta ako je trudnoća došla posle meseci i godina pokušaja začeća, bolnih procedura i brojnih neuspe-ha. Istraživanja pokazuju da 42 od-sto žena drži u tajnosti i ne priča o borbi kroz koju prolazi za potom-stvo. Ispostavlja se da najbliža okolina nema jasnu, pa čak ni pri-bližnu sliku o tome kroz šta žene prolaze kako bi dobile potomstvo. Šta ako se trudnoća završi sponta-nim pobačajem, i svi planovi i sreća rasprše se u jednom bolnom trenut-ku? Čak 37 odsto žena koje su proš-le kroz spontani pobačaj reklo je da nisu mogle otvoreno da pričaju o svom bolnom iskustvu plašeći se da ne budu pogrešno shvaćene ili osuđivane što otvoreno dele svoja intimna i bolna iskustva.I na kraju, šta je sa ženama koje nikad ne žele da izgovore rečenicu „ja sam trudna”, koje se odluče da nemaju decu? Čak polovina njih nailazi na otvoreno osuđivanje okoline, a isto toliko je suočeno s konstantnim pritiskom okoline kako bi svoju odluku promenile.

Svaka trudnoća, a posebno poro-đaj, specifični su, žene i njihovo telo prolaze kroz velike preobraža-je, nekad bolne nekad lake, a to su sve priče koje treba ispričati.

TRUDNOĆA I POROĐAJ NIKADA NIJE JEDNOSTAVNODA SU TRUDNOĆA I POROĐAJ MNOGO KOMPLIKOVANIJI OD IDILIČNIH SLIKA SREĆNIH MAMA I ONDA KADA JE SVE U REDU, ZNA SVAKA ŽENA U SEBI. ALI DA LI SE O TOME I OTVORENO PRIČA?

Page 22: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

Aleksandra Jovanović, studentkinja master studija dramaturgije na Fa-kultetu dramskih umetnosti u Beo-gradu, za svoj poetski rad dobila je Nagradu Mladi Dis, a nedavno je napisala i knjigu namenjenu mladi-ma, ali i odraslima. Crna ptica, u iz-danju Kreativnog centra, je njen prvi roman.

bi da se podsete prošlosti, imaju sumnje ili su nekoga izgubili. Znam da sam često u detinjstvu, ali i sada, pomišljala kako nešto nije fer, kako je nepravedno i zato strašno. Uvek bi mi knjige pomogle da shva-tim kako dobre stvari uvek ostaju sa nama nakon što ih proživimo, a loše vremenom razumemo, oprosti-mo i zaboravimo. Volela bih da ova knjiga to učini za nekoga.

Roman je prožet ele-mentima fantastike. Zbog čega ste se opre-delili za to?

Još od detinjstva sam htela da na-pišem neki fantastični roman. Neg-de usput shvatila sam da više nagi-njem realizmu, pa je ovo neka vrsta omaža detetu koje sam bila. Dosta su uticale knjige Nila Gejmena, Knjiga o groblju i posebno njegova Koralina. U tim romanima je posti-gnut pravi balans između stvarnog i čudesnog, bajke i jeze. Često se u bajkama stvari mnogo bolje obja-sne, one su divna metafora.

Rešenje za korice uradio je Dobrosav Bob Živko-vić. Da li mislite da je po-godio atmosferu koju ste želeli da prikažete?

On je uradio i mnogo više. Korice ne samo što pogađaju atmosferu romana već i njegovu srž. Teško mi je da opišem koliko sam srećna što je baš on uradio rešenje za korice i koliko sam zahvalna na tome. Od-malena posmatram njegove ilu-stracije, a sada sam deo toga. To je neopisivo.

Svaki dobar scenario je propuštena ideja za roman

Intervju Aleksandra Jovanović

tvrdnju. Tako se rodila Crna ptica. To je priča o gubitku i odrastanju. Govori o onom dobro poznatom trenutku u životu kada bezbrižnost detinjstva prestaje i započinje neko novo doba. Tada su deca još uvek deca, ali su ipak spoznala deo stvarnog sveta. Takva promena, nažalost, najčešće dolazi kroz neku vrstu gubitka. U Crnoj ptici to je smrt oca dvanaestogodišnje devoj-čice Želje, ali ne mora uvek gubitak da znači smrt. To može biti prekid prijateljstva, početak u novoj školi, drugom gradu, razvod roditelja, ra-zočaranje u prijatelja, neuzvraćena ljubav. U romanu junakinja misli kako joj život nikada neće biti isti i u neku ruku je u pravu. Ono što osnažuje jeste saznanje da, iako su neki gubici nenadoknadivi, nikako nisu i nepremostivi.

Kome je knjiga namenje-na?

Svoj deci koja imaju neku muku, ko-liko god se ona činila mala. Deci koja se osećaju nesigurno, zapo-stavljeno, nevidljivo, ljuto, razoča-rano ili tužno. Svima koji to osete i na trenutak. Takođe, odraslima koji

Uvek bi mi knjige pomogle da shvatim kako dobre stvari ostaju sa nama nakon što ih proživimo, a loše vremenom razumemo, oprostimo i zaboravimo. Volela bih da ova knjiga to učini za nekoga

Kako je nastao roman Crna ptica i o čemu go-vori?

Roman je nastao na fakultetu, samo u formi diplomskog scenarija. Na preporuku profesora, od koga sam čula izreku „Svaki dobar sce-nario je propuštena ideja za ro-man”, odlučila sam da testiram tu

Ceo intervju pročitajte na na www.citymagazine.rs

Foto: Đurđ

ina Tom

22

Page 23: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

Miodrag Miša Majić, sudija Ape-lacionog suda u Beogradu i au-tor čitanog bloga (www.misa-majic.com), nakon velikog uspeha koji je doživeo njegov prvenac „Deca zla” (Vulkan, 2018), publici predstavlja svoj novi roman. Majić „Ostrvom pelikana” (Vulkan, 2020) potvr-đuje status jednog od najčitani-jih srpskih pisaca današnjice, a u razgovoru koji sledi čitaocima City Magazine-a otkriva poje-dinosti svog novog dela

Nekih godinu i po dana nakon „Dece zla”, u knji-žare je stigao tvoj drugi roman. Šta je to što „Ostrvo pelikana” razli-kuje u odnosu na prve-nac, a šta je ono što po-vezuje ova dva romana?

Reč je o sasvim različitim temama, stilovima i žanrovima. Ovog puta to je pre psihološka drama nego triler. Tim pre me raduje što vidim da, uprkos promeni žanra, čitaoci opet reaguju uzbuđeno. Ono što pove-zuje obe priče jeste oslonjenost na realni slučaj iz prakse, koji je kasnije izmaštan i prenet u fikciju. Pored

toga, oba romana povezuje druš-tveni kontekst u koji je radnja uro-njena. U oba slučaja reč je o priča-ma koje oslikavaju različite slojeve nekroznog tkiva savremenog srp-skog društva.

„Ostrvo pelikana” je, kao što si rekao, inspirisano slučajem iz tvoje sudske prakse. Zašto baš ovaj slučaj? Šta te je to u nje-mu podstaklo da ga pre-točiš u roman?

Nikad me nisu interesovale priče za jednokratnu upotrebu. Verujem da je jedina priča vredna pričanja ona

Nikad me nisu interesovale priče za jednokratnu upotrebu

Intervju Miodrag Majić

T E KST I F OTO : Đ O R Đ E BA J I Ć

koja ima univerzalni potencijal, koju će razumeti i čitalac u Nju Delhiju kao i onaj u Vankuveru ili Oslu. Mi-slim da ovo jeste jedna takva priča, jer otvara duboka pitanja našeg odnosa prema pravu i pravdi, mo-ralu, istini, trpeljivosti spram različi-tih kultura i licemerju. A to su večne teme. Ajša i Gabriel, siguran sam, postoje u svakom društvu. Zbog toga sam poverovao da bi takav slučaj bio pogodan da ove teme pokrene.

Verujem da je bio veliki izazov da na pravi način isprepleteš stvarni doga-đaj i fikciju. Kako si se snašao u tom obilju mo-gućnosti i pronašao pra-vu meru?

Kao i kod prvog romana, stvarni slučaj je bio isključivo nukleus pri-če, nešto poput semena koje sam u svojoj spisateljskoj laboratoriji zasadio i čekao da vidim šta će iz njega izrasti nakon kalemljenja maštom, iskustvom i fantazijama. Tako je iz tog početnog zasada niklo ovo što je sada pred nama. To u punom smislu više nije ni stvarnost ni fikcija i teško je utvr-diti gde počinje jedno, a gde pre-staje drugo. Zbog toga čitaocima savetujem da moja pisanja sagle-davaju neopterećeni ovom pode-lom, koju smatram nebitnom za čitalačko iskustvo. Nema ničega u književnosti čega prethodno nije bilo u stvarnom svetu, makar pod tim podrazumevali i procese koji se odvijaju u piščevom umu.

info\\

Želite da saznate još pojedinosti o „Ostrvu pelikana”? Dužu verziju intervja s Miodragom Majićem možete da pročitate na portalu

www.citymagazine.rs

23

Page 24: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

Čarobnjak //Džon Faulz

Šta: Mladi Englez Nikolas Urfe prihvata mesto nastav-nika na jednom grčkom ostrvu. Ubrzo po dolasku upoznaje Markusa Končisa, vlasnika najlepšeg ostrv-skog imanja. Prijateljstvo s ovim neobičnim čovekom, gospodarom zaboravljenih moći i zabranjenih želja, po-lako se pretvara u noćnu moru. Dok se stvarnost i fantazija mešaju inscenira-nim smrtima, senzualnim susretima i zastrašujućim nasiljem, Urfe postaje oča-jan čovek koji se bori da sa-čuva zdrav razum i svoj ži-vot.Zašto: Ovo je nepobitni kla-sik svetske književnosti 20. veka, i već samo kao takav zavređuje pažnju čitalaca koji će tek da ga otkriju i za-vole. Čarobnjak (u prevodu Đurđine Toporaš Dragić i iz-danju Lagune) sa zadivljuju-ćom elegancijom tka i nijan-sira svet u kome se susreću stvarnost, egzotika, mit, pri-tajena zlokobnost, a nada-sve potreba da se što dublje i temeljnije doživi i razume svet i dalje prepun enigmi i začudnosti.

Svaki dan u godini 1 – Iz života Gezine Krespal //Uve Jonzen

Šta: Gezina Krespal, rođe-na 1933. u gradiću Jerihovu na severu Nemačke, već še-stu godinu živi na Menhetnu zaposlena kao prevoditeljka u velikoj banci. Detinjstvo je provela pod nacizmom, mladost u Istočnoj Nemač-koj, iskusila je život u Zapad-noj Nemačkoj i odbacila ga, a u Njujork je stigla s jednim ciljem: da zarađuje dovoljno za podizanje maloletne ćer-ke Mari. Obeležena svojom prošlošću, mlada Nemica ne može da se prilagodi američkom svetu s istom la-koćom kao i njena deseto-godišnja ćerka.Zašto: Jednostavno – jer ovaj roman (u prevodu Drin-ke Gojković i izdanju La-gune) pokazaju da je i dalje izvodljivo stvoriti veliki i zna-čajan, pa još i maestralno konstruisan roman, koji u sebi miri upečatljiv prikaz ličnih i duboko intimnih pre-viranja, i širi, društveni fon. U neku ruku, ovo je i vratolo-man eksperiment na temu koliko je daleko savremena književnost spremna da ode kako ne bi pala u zamku sa-modovoljnosti i izgubila svo-ju bit i svoju svrhu.

Mali dečak //Lorens Ferlingeti

Šta: U knjizi Mali dečak Ferlingeti opisuje svoj bo-gati i uzbudljiv život de-teta, dečaka i odraslog čoveka kroz gotovo ceo 20. vek i dve decenije 21. veka. Tu su, pod malo iz-menjenim imenima, po-red Ginzberga, Džek Ke-ruak, Nil Kesidi, Vilijam Barouz…Zašto: Naprosto, jer Fer-lingeti Malim dečakom (preveo Vladimir Kopicl, objavila Geopetika) pod-seća na značaj mašte i razigranosti čak i kad je polazna tačka (auto)bio-grafska građa. Sve je do-pušteno, sloboda je im-perativ, pa i interpunkcija ima biti shvaćena tek kao prepreka koja se ipak dâ premostiti. Ovo je roman koji pleni nepatvorenom modernošću, a napisan je i objavljen u stotoj go-dini života ovog autora.

Ubistva pod cvetnim mesecom //Dejvid Grin

Šta: Dvadesetih godina XX veka najbogatiji narod na svetu bili su Indijanci pleme-na Osejdž u Oklahomi. Na-kon što je nafta otkrivena is-pod njihove zemlje, Osejdži su vozili skupe automobile, gradili vile i slali decu u evropske škole. A onda je neko počeo da ubija Osej-dže, jednog po jednog. Po-rodica Moli Berkhart posta-la je prva meta, a onda su i ostali pripadnici plemena počeli da umiru pod tajan-stvenim okolnostima. Nisu preživeli ni oni koji su se od-važili da istraže ova ubistva na Divljem zapadu.Zašto: Ubistva pod cvet-nim mesecom (prevela Bra-nislava Radević-Stojiljković, objavila Laguna) s podna-slovom koji glasi Ubistva u narodu Osejdž i rađanje FBI-ja, u svom ruhu vrsne dokumentarne proze za-pravo kriminalističku prozu i trilere vraća prapočetku, odnosno temeljne, pregled-ne, ritmične proze koja iza-ziva jezu, opisuje jedan znakovit slučaj, a, uz to, i stvara moćnu sliku društva koje sve više srlja u ogolje-nu surovost i nasilje.

Tes od D’Ubervilovih //Tomas Haris

Šta: Roman prati potre-san životni put Tes, „či-ste žene“ koja živi u sa-glasju i dosluhu s prirodom i sopstvenom naravi, a koja najpre biva puki zalog svog oca u jalovom i gramzi-vom pokušaju da nje-nom udajom povrati status plemića svojih davnih predaka, da bi ubrzo postala plen be-zobzirnosti uzurpacije ženskog tela i žrtva društvene nepravde.Zašto: Tes od D’Urber-vilovih (sada u prevodu Abdelrahima Keirauija i izdanju kuće IPC Media) prevazilazi krute okvire književnosti i stila jed-noga doba, jer s vidnom lakoćom dobacuje do tačke univerzalnog, pri-tom se baveći i skliskom temom sudbinskog, a zadivljuje i Hardijev hu-manizam u toj srčanoj a mudroj osudi suštinske neravnopravnosti polo-va i užasa života pod amom strogo kodiranog društva.

Deset knjiških preporukaza neke lične sajmove knjiga

24

Knjige

Page 25: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

KnjigeOve jeseni Sajma knjiga iz razumljivih razloga neće biti, ali knjiga uvek ima, nova izdanja i dalje pristižu, u naletu su manje ili više ubedljivi popusti bezmalo svih većih izdavača. S tim u vezi, evo deset preporuka za neke tamo lične sajmove knjiga, a koncept odabira je posve jednostavan – samo friška izdanja, na jednom tasu nova ili premijerna izdanja potvrđenih klasika, a na drugom novija proza

T E KST: ZO R A N JA N KOV I Ć

Crni leopard, crveni vuk //Marlon Džejms

Šta: Tragač je nadaleko po-znat kao vešt lovac. „On ima nos”, kažu za njega. Kad ga unajme da pronađe tajan-stvenog dečaka koji je ne-stao tri godine ranije, Tragač krši svoje pravilo da uvek radi sâm i postaje deo spa-silačkog tima sačinjenog od neobičnih članova, od kojih svaki ima svoje tajne. Među njima je i čovek-životinja po-znat kao Leopard. Tragač prati dečakov miris – od jed-nog drevnog grada do dru-gog, kroz guste šume i preko dubokih reka – dok mu put presreću stvorenja rešena da ih sve ubiju. Kako potra-ga odmiče, Tragač počinje da se pita ko je zapravo ne-stali dečak.Zašto: Stoga jer je Crni leo-pard, crveni vuk (prevela Eli Gilić, objavila Laguna) izni-mno je ubedljiv dokaz da sloboda u pristupu naraciji i u ovom našem upadljivo po-vršnom dobu ipak postoji i opstaje; Džejms je bogom-dan pripovedač, njegovo pripovedanje je virtuozno, svet koji stvara pred očima čitalaca je vibrantan i goto-vo pa zbunjujuće maštovit, a pleni i iskrena emocija čita-vim tokom na tih oko 700 stranica izvrsnog teksta.

Otadžbina //Fernando Aramburu

Šta: Priča počinje u neveli-kom baskijskom seocetu ne-daleko od San Sebastijana, kada se, nakon vesti da su pripadnici ETA konačno od-bacili oružje, Bitori vraća u praznu kuću gde je nekada živela: muž joj je davno ubi-jen, a deca otišla svojim pu-tem. Na suprotstavljenoj strani je njena nekadašnja najbolja prijateljica Miren, koja živi s mužem i paralizo-vanom ćerkom, dok joj je sin u zatvoru zbog terorističkih napada.Zašto: Izvedena u dosled-nom realističnom pristupu, Otadžbina (u prevodu sa španskog Vesne Stamenko-vić i izdanju beogradske De-rete) pruža ozbiljno promi-šljenu i upečatljivo ispripovedanu društvenu hroniku, krcatu zanimljivim likovima u intrigantnim situ-acijama, a našlo se prosto-ra i za osvrt na stalne opči-njenosti takozvanih neznatnih civila pitanjima i uplivima fatuma u njihovu svakodnevnu borbu ovog ili onog tipa.

Grčki mitovi //Stiven Fraj

Šta: „Kad sam bio prilično mali, imao sam sreće da mi do ruku dođe knjiga Priče iz stare Grčke. Bila je to ljubav na prvi susret. Mada sam voleo mitove i legende dru-gih kultura i naroda, bilo je nešto u tim grčkim pričama što me je prosto opilo. Od prvog trenutka su me oča-rali njihovi energija, humor, strast, originalnost i uverlji-vost detalja kojima su opisi-vale svoj svet. Nadam se da će i vas. Da biste čitali ovu knjigu, ne morate ništa da znate – ona počinje pra-znim univerzumom.”Zašto: Kako smo već utvrdili na osnovu uzorka i kod nas prevedenih mu romana, Fraj je izvanredan, ali i strastven pripovedač vrhunske intuici-je i oka i uma za detalj; Grčki mitovi (prevela Branislava Erak, objavio Studio Leo) u ogromnoj meri se zadržava-ju na podsećanju na sadržaj pomenutih povesti o bogovi-ma, boginjama, pratnjama i epizodista im, i onima koji im se nađu na putu. Međutim, Fraj ih osnažuje svežinom i možda i posve očekivanim britkim humorom koji svako malo strpljivo vreba iz pri-krajka i izbija na površinu u pravom trenutku.

Pozajmljivači //Meri Norton

Šta: U pitanju je moderni klasik engleske književnice Meri Norton o malim ljudima koji se kriju u domovima i ,,pozajmljuju” stvari od ogromnih ljudskih bića. Ro-man Pozajmljivači prva je knjiga sage o ovim simpa-tičnim junacima.Zašto: Meri Norton je s Po-zajmljivačima (prevela San-dra Bakić Topalović, objavi-la Odiseja) odvažnim korakom stigla do one teško osvojive tačke književnosti za decu koja može da očara i starije. Nasuprot nužnoj žo-vijalnosti srećemo pritajenu zaumnost, a priča nas, pri-tom, sugestivno podseća i na važnost održavanja i ne-govanja plamena vedrine i igre uvek i svugde. Tome dodajmo i diskretne a oku ugodne ilustracije Ljiljane Grbić u ovom izdanju.

Lolita (kritičko izdanje) //Vladimir Nabokov

Šta: Ako je uopšte po-trebno bilo kakvo pojaš-njenje ili podsećanje, ovo je priča o Hambertu Hambertu, sredovečnom perverznjaku i esteti, koji je zaljubljen u koketnu dvanaestogodišnju de-vojčicu Dolores Hejz.Zašto: Lolita je opštepo-znata stavka i unisono prihvaćeno remek-delo književnosti i u svetskim okvirima, a ovo izdanje (prevod Branka Vučićevi-ća, u izdanju kuće Dere-ta) obuhvata redigovani prevod i napomene, tu-mačenja i izdašan i po-droban pogovor profeso-ra Zorana Paunovića, koji ukazuje na skorije otkri-vena značenja i tek po-mnijim čitaocima vidljive slojeve ovog znamenitog romana.

25

Page 26: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

26

Novi Sad

/ Festival umetničke muzike

BETOVEN I HEROINE NA NOMUSUJubilarno, 40. izdanje najznačajnijeg Međunarodnog festivala umetničke mu-zike u našoj zemlji – Novosadskih muzič-kih svečanosti, održaće se od 21. do 28. oktobra.Ovogodišnji Nomus obeležiće, s jedne strane, izvođenja kapitalnih dela jednog od najvećih kompozitora svih vremena – Ludviga van Betovena – povodom 250 godina od njegovog rođenja, a s druge, učešće značajnog broja umetnica. Pod motom „Betoven i Heroine” festival će obuhvatiti deset programa i ugledne izvođača iz Austrije, Belgije, Rusije, Jer-menije, Litvanije i naše zemlje. Među učesnicima su pijanistkinja Jasminka Stančul, sopranistkinja Svetlana Akse-nova, čelistkinja Irena Josifoska, violini-stkinja Dijana Adamjan i pijanistkinja Sanja Lukovac. Jedini recital prirediće perkusionistkinja Aleksandra Šuklar. Na festivalu će biti premijerno izvedena kompozicija „Pesme Morskog ranča” kompozitorke Aleksandre Vrebalov, kao i delo „Četiri nove sezone” jermenskog kompozitora Vaše Šarafjana, u čijem izvođenju će, pored ženskog orkestra Al-mazjan Simfoni predvođenog violini-stom Hačaturom Almazjanom, učestvo-vati i glumica Sloboda Mićalović, sopranistkinja Svetlana Aksenova, bale-rina Tatjana Tatić i svetska zvezda Ukra-jinka Ksenija Simonova. Programi će se održavati u Sinagogi, Svečanoj sali Matice srpske i Srpskom narodnom pozorištu. Organizator festi-vala je Muzička omladina Novog Sada, a generalni pokrovitelj Grad Novi Sad.

www.muzickaomladina.org/nomus/

„Kulturni centar Rumenka postaje kulturna stanica pre svega u smislu programske platforme. Udruživanjem i razmenom resursa, kako tehničkih i organizacionih, tako i kreativnih, podižemo kapacitete. Verujemo da će to dati dodatni kvalitet, sve i dalje u svetlu bogatstva naše različitosti. U susret godini kad će Novi Sad biti Evropska prestonica kulture

T E KST: I VA N A M U N I Š I Ć J OVA N OV I Ć

pripremamo novu letnju scenu, budući da se takav vid prostora pokazao kao poželjna alternativa tokom epidemije koronavirusa”, kaže direktorka KC Rumenka Dragana Milošević.Kulturni centar Rumenka kao jedna od najmlađih ustanova kulture brojnim sadržajima opravdala je tezu da postoji potreba za izmeštanjem kulture iz cen-

tra tj. njenom decentral-izacijom, a oktobar će biti u znaku bajki i filma.Od 23. do 25. oktobra Ru-menka će biti domaćin međunarodnog festivala posvećenog bajci „Verujete li u bajke?”. Reč je o jedinst-venom projektu u ovom delu Evrope. Ideja je da instituci-je kulture svoj umetnički senzibilitet predstave u radu s najmlađima kroz lutkarske predstave s temom bajki ili drugih narativnih tradicio-nalnih okvira. Osim trodnev-nog lutkarskog programa, festival će obuhvatiti i pre-davanja stručnjaka za

/ Novi Sad Evropska prestonica kulture

KULTURNA STANICA RUMENKAMREŽI KULTURNIH STANICA POKRENUTIH U SUSRET TOME ŠTO ĆE NOVI SAD BITI EVROPSKA PRESTONICA KULTURE, PRIKLJUČIO SE I KULTURNI CENTAR RUMENKA, ŠTO ĆE DODATNO AKTIVIRATI OVU USTANOVU OSNOVANU 2017. GODINE

narodnu književnost, jezičke radionice kao i radionicu za izradu lutaka namenjenu deci.Počevši od 17. oktobra u ve-likoj sali Kulturnog centra, a u saradnji s Fondacijom „Novi Sad 2021”, svake druge subote od 20 sati biće organizovano filmsko veče, što znači da će biti prikazan po jedan od kultnih domaćih filmova (31. 10. „Balkan ek-spres”, 14. 11. „Pop Ćira i pop Spira”, 28. 11. „Bal na vodi”, 5. 12. „Otpisani”, 12. 12. „Kako je propao rock ‘n’ roll”). Ulaz je slobodan.

Page 27: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

27 Gagarin (igrani, r. Fanny Liatard & Jérémy Trouilh, Francuska, 2020)U oficijalnoj selekciji ovogodišnjeg filmskog festivala u Kanu, našao se i film Gagarin. A Gagarin „sle-će“ i na Slobodnu zonu. Možda se čini da su u filmu dva glavna juna-ka – šesnaestogodišnji Jurij, koji je ime dobio upravo po ruskom kosmonautu, i kompleks stambe-nih zgrada pred rušenjem, takođe imenovan po Gagarinu. I kao vezivno tkivo, motiv prvog čoveka u svemiru, otvara čitav je-dan novi svet prikazan kroz tinej-džera jer, što je za istorijskog Ga-garina bio kosmos, to je za filmskog Jurija stambeni kompleks „Gagarin“. Čitav kosmos je stao u zgrade pred rušenjem iz kojih tinej-džer ne želi da ode, a i nema kuda. Taj stambeni kompleks je dom, dom njegovih emocija i sanjarenja, a tu mu se desila i prva ljubav. Šta biva sa srušenim snovima i koliko mladost ume da sanja, saznaćete u 97 minuta u koje je stao čitav svemir.

Događaji

Ako je i vama jedan od omiljenih rituala uzimanje pro-grama filmskih festivala sa blagajni bioskopa i zatim olovkom obeležavanje onog što ćete gledati, došlo je i vreme da izaberete filmove za ovogodišnje šesnaesto po redu, izdanje Filmskog festivala Slobodna zona

Ove godine, festival će se odr-žati od 5. do 10. novembra, a pored standardnog izdanja u bioskopima u Beogradu, No-vom Sadu i Nišu imaće i svoje online izdanje na platformi www.kinokauch.com kako bi svi širom Srbije mogli da uživa-ju u filmskom programu. Kao i svake godine, festival će obilovati najboljim angažova-nim, dokumentarnim i art hou-se filmovima, a mi vam pred-stavljamo dva, čija zajednička nit su sanjarenja i dometi lju-bavi. Više o programu ovogodišnjeg festivala pogledajte na sajtu: www.slobodnazona.rs.

U slavu ljubavi (dokumentarni, r. Tamara Drakulić, Srbija, 2020)Ako tražite film u čije kadrove ćete se odmah zaljubiti, obratite pažnju na novi film Tamare Drakulić. U slavu ljubavi, kako i sam naslov kaže donosi večnu ali neprolaznu priču o ljubavi i pričanju. Prepliću se Šekspir, usmena predanja, sećanja, susreću se prošlost i budućnost, ujedinjene oko potrebe ljudi da upoznaju sami sebe ali i druga bića. Kadrovi siromašnog pustinjskog sela su istovremeno i metafora ali i scenografija za sve one priče koje su ak-teri filma tu da nam prenesu, a zajedničko im je da će ljubav uvek opstati. Naš vodič kroz ovaj neobični svet je lokalac Beto, i on nas iskreno šarman-tno vodi do poruke ovog poetičnog dokumentarnog filma: briga o sebi nera-skidivo je povezana sa brigom o drugim bićima.

Dođite lično, dođite digitalno16. Slobodna zona!

Page 28: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

28

___ INTERNACIONALNA KUHINJA /

MESOŽDERApsolutni „must eat“ za sve gurmane i gastronome, gastronaute i mesoljupce, nalazi se na pomalo neočekivanoj lokaciji u samom srcu grada, a nadomak ključnih gradskih tačaka. Čim pređete Brankov most dolazeći sa Novog Beograda, u grotlu gradske gu-žve u Brankovoj ulici sa desne strane smestio se Mesožder: oaza magičnih američkih sendviča koji vas nikako neće ostaviti ravno-dušnim. Lucidno osmišljen ambijent, sa nizom retro detalja i muzi-kom koja se pušta sa ploča/gramofona, neobična je pozornica na kojoj nastupaju glavne zvezde: ubedljivi i uzbudljivi, sočni i moćni sendviči među kojima je zaista teško napraviti izbor, pa je više-struki obilazak ove lokacije obavezan. Sjajni Philly cheesesteak sa provalone sirom i ramstekom sa jedne, odnosno volšebni pulled beef sa sporom pečenom junetinom sa druge strane, bili su naš savršen izbor, izdašni, izražajnog i bogatog ukusa, naravno u „ve-ćoj verziji“. Alfredo chicken i pulled pork, NYC chopped cheese (Mesožderov burger u kifli), iznenađujuća ćuretina pulled turkey, inspiracija su za sledeći dolazak, dok pohovani luk i paprika, criss cros pomfrit i džem od luka zaokružuju doživljaj. Naravno, sve se priprema pred vama, sastojci su zaista vrhunski, a priča se da iza svega stoji baš američki kuvar što se baš oseti. Moćno!

Brankova 19 | 066/422 442 | www.mesozder.rs

___ INTERNACIONALNA KUHINJA /

ŽIRAFA 23Prepoznatljivo i omiljeno mesto za sve ljubitelja piva i piva i mesa i mesa, nakon inicijalne i sada već čuvene novobeo-gradske lokacije, dobilo je još dve pozicije. Dakle, Žirafa 23 nalazi se i na mestu bivšeg restorana Bled u Bulevaru Despota Stefana, kao i u podnožju nove zgrade na uglu Strumičke i ulice Vojislava Ilića. Respektabilna podugačka selekcija od preko 50 vrsta piva, uz poznate i brendove koji tek čekaju da budu otkriveni, takva je i tolika da će se naći ukus i za one koji se oslanjaju na tradiciju i klasiku, kao i za one koji bi da probaju nešto sasvim novo. Nikako samo kao podrška „karti piva“, ovdašnji jelovnik itekako pruža motiv i povod da probate sjajne mesne specijalitete. Na ćevape su ponosni i to s pravom, kobasice sa sirom su ovdašnji klasik, a jedan od noviteta su odlična karamelizo-vana rebra, juneća i svinjska. Burger je priča za sebe i po-sebna preporuka, krompir kao prilog stiže u nekoliko opci-ja, a po bavarskim perecama atraktivno serviranim su posebno poznati. Sjajna atmosfera i dobro društvo ovde se podrazumevaju, a ukoliko sačuvate mesta za dezert, čokoladni tart sa kremom od lešnika i neobična Pasiflora sa vanila nadevom sa marakujom naša su preporuka. Tri lokacije i tri sjajna povoda za Žirafu 23: pivo, klopa i atmosfera, dovoljni su za pozitivnu, iskrenu i toplu prepo-ruku sa naše strane.

Ugao Vojislava Ilića i Strumičke, 069/232 33 00

Budimska 2

Gastro T E KST: P E ĐA K R ES O J E V I Ć

Page 29: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

29

Maslac najbolje iz francuske kulinarske tradicije

Maslac je u potpunosti prirodan pro-izvod, napravljen od prirodnih sasto-jaka izdvajanjem mlečne masti iz sve-žeg m leka , odnosno od pavla ke. Svilenkaste teksture, zlatno žute boje i vrhunskog kvaliteta. Président ma-slac dobija se iz pavlake na potpuno prirodan način. Pakovan u alumini-jumsku foliju, Président maslac vrlo se lako otvara i zatvara i tako se du-gotrajno zadržava sva aroma i sveži-

na maslaca. Président maslac od sad je dostupan

i u pakovanju od 100g.Président maslac - zadovoljstvo u sva-

kom zalogaju!

Da li ste znali... da se President maslac pravi od najkavlitetnije pavlake a sama tradicionalna receptura potiče iz malog seoceta na zapadu Francuske. Zato President maslac odlikuje visok kvalitet kao i bogat i svež ukus koji se prepoznaje svuda u svetu.

Page 30: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

30

Film

VIKEND SA ĆALETOM

Miroslav Momčilović je voćka čudnovata već duže od dve decenije. Kako je jedan od retkih scenarista koji su uspeli da se izbore i za rediteljsku stolicu, zanimljivo je posmatrati filmove koji manje-više imaju potpunu kre-ativnu kontrolu stvorioca. Tako da svet „antihrista”, „če-kanja”, „smrdiljivih priča” i „smrti čoveka na Balkanu”, iako spolja nihilistički i mizantropski, poseduje veličan-stveni lokalni Weltschemrtz i duh vremena ostvaren uz živopisne karaktere. Ovaj film stankovićevsku maksimu „žal za mlados’” kroz kriminalca Kašiku i susret s malo-letnim sinom iz prvog braka tretira kao generacijski obračun sa svim devijantnim distorzijama postpetook-tobarske Srbije. To je svakako ne samo Momčilovićeva priča, nego i celokupne generacije X koja ne može da

JEDAN SASVIM NORMALAN DEČKO (A.S. 25)

U trenutku kad nam se novi talas kovida-19 cereka u lice s izvesnim restrikcijama, vreme je da se pono-vi gradivo domaćeg filma na doma-ćem jeziku i posebno da se obrati pažnja na jedan novi. Za početak – „A.S. 25”, debitantski film mlade i talentovane Milene Grujić uklapa se u niz usuda epohe. Globalno, sineasta ženskog roda koja potpi-suje i scenario i režiju o lokalno ge-neracijskim egzistencijalnim stran-p u t i c a m a s m e š t e n i m u scenografiju betonskih bespuća. Priča inspirisana istinitim događa-jem u kojoj dva musava dvadeseto-godišnjaka opljačkaju lokalnu me-njačnicu i upadnu u stan poljske studentkinje koju uzimaju za (stok-holmskog) taoca, može da se uklo-pi u bilo koji recentni domaći film nihilističke i mizantropske estetike. Međutim, iako debitant, Grujićeva je pre svega erudita, a onda i elo-kventni i samouveren reditelj koji svoj svet tka u jedva sedamdeset minuta, i u kome se prepliću i najcr-nji delovi crnog talasa ali i estetike Kasovic-Noa, koje u blokovskom okolišu uvek aktuelnog Novog Beo-grada dobija potpuno novu dimen-

ziju. Budžetski ovaj film leluja izme-đu low i no budget, međutim, uz pomoć stalnog saradnika Grujiće-ve, snimatelja Luke Trajkovića, ovaj film ispada prilično drugačiji od aktuelne ponude rezanja i šavova, i stvara osećaj kad naličje genera-cije i svih naših života postaje lice. Da je muzika, ovaj film bi bio ono magnovenje prelaska Warsaw u Joy Division. Što se tiče filmova koji nisu imali svo-ju priliku, obratiti pažnju na debi Gordana Kičića „Realna priča”, ne-običnu dramediju za lokalne uslove, šarmantnu kao i glavni glumac. Sva-kako dodati oneobičenu fantazma-goriju „Asimetrija” Maše Nešković i jedan od retko istinski autentičnih filmova, „Moj jutarnji smeh” Marka Đorđevića, i dobijamo Oktobarski ringišpil debitanata.Tu treba dodati i „Grudi” Marije Pe-rović i „Vojnu akademiju 5” Dejana Zečevića da utisak bude potpun. Kao da srpski film nikad nije bio ver-satilniji i sadržajniji. Avaj.

FAME solutionsPočetak prikazivanja: 14. oktobar

film

se uklopi u toktokersku realnost. Izvanredni Nenad Jezdić i briljan-tni Bane Vidaković koji nam je nedostajao u ovakvim filmovima, s malim Vasom Vrane-šom tvore pre svega zabavan i duhovit film, a tek onda zadire u socijalne i duhovne stranputice i posrnuće naciona.

MCFPočetak prikaziva-nja: 29. oktobar

P I Š E : A L E KSA N DA R S. JA N KOV I Ć

Page 31: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

muzikaJAKARTA

„LETIM”, MASCOM 2020.

Sem toga što je nedavno pretvoren i u književnost, Igoru Popoviću nije ostalo ništa drugo nego da uradi ono što su njegovi angloamerički is-pisnici uradili odavno – da se muzički reaktivira. Kako Jakarta spada u polumitski korpus bendova postnovog talasa poput U škripcu ili Slo-mljena stakla, i kako je ovaj zvuk postao novopronađena zlatna žica svetske produkcije, prirodno je da bend ima još nešto da kaže. Sudbina je htela da to budu osnivači, Popović i Parđovski. S obzirom na to da je tzv. rana Jakarta više bila Classix Nouveaux, Visage ili rani Ultravox ili Human League, tj. adekvatni beogradski odgovor na novi romantizam u Britaniji, tako je kasnija Jakarta bila komercijalnija poput Big Country ili Simple Minds. Kako su bolje ostarile pesme s „Maske za dvoje” nego s „Bomba u grudima” govori da su bila dva relativno različita benda. Popović je posle 35 godina odlučio da snimi album koji je sonično u drugom, a duhovno u prvom albumu. „Letim” ima nekoliko zanimljivih i manje prepoznatljivih obrada iz epohe kad je pop muzika nešto značila, a tu je i original, „Tamna strana meseca”. Popović nije zaboravio da bude pretenciozan i bombastičan (ha!), takvi su mu i prepevi, a i aranžmani. Glas je izgubio mladalački angst, ali je dobio finu patinu i jasno je da su ovaj manirizam kasnije prihvatili bendovi Fit i Laufer. Možda bi bilo mnogo lakše da je Popović izabrao recept kojim je Tom Džons krajem devedesetih revitalizovao svoju karijeru, međutim, ostao je veran sop-stvenom Weltschmertzu, pa ko zaista bude hteo, pronaći će obrade Pitera Gebrijela (prvi singl „Selo banja”), Fleetwood Mac ali i „Shine On” od House of Love, koji je najhrabriji potez na albumu. Sveobjašnja-vajuća i otvarajuća „Letim” energična je obrada „Someone, Somewhere in Summerime”, pa je analogija sa Džimom Kerom i njegovim bendom paradigmatična kad je ovaj projekat u pitanju. Jakarta i onda i danas spada u retke bendove koji nisu imali korene u lokalnom miljeu, pa njihov ondašnji uspeh može da izazove nevericu kod mladih. Međutim, ovo je poželjan povratak, pogotovo posle kompilacije „San je jak” iz 2014.

BAJAGA I INSTRUKTORI

„OVAJ SVET SE MENJA”, PGP RTS/CRO REC

Definitivno najpoznatiji i najčuveniji rok muzičar jugosfe-re, s preko 40 godina poslovnog iskustva koji zaslužuje pet boračkih penzija, pojavio se s novim albumom, koji je delimice inspirisan fizičkom distancom i izolacijom zbog pandemije. Kako je Bajaga svoju karijeru započeo of-pro-jektom/albumom kozerskih pesama, koji je u njegovom slučaju bio stilska vežba, trebalo je samo pola decenije da postane najveća muzička jugoslovenska zvezda čiji je kanon definitivno definisan osamdesetih. Trideset godina kasnije, Bajaga s Instruktorima snima sporadično ubed-ljive albume, međutim, uvek profesionalno besprekorne. Zahvaljujući kulturi sećanja i jugonostalgiji, aktuelnost ovog muzičara nije jenjavala ni među ispisnicima ni među njihovom decom. Posle odličnog blu-ray izdanja „U Puli lom”, izvanredno emotivno balansiranog materijala iz svih faza rada, Bajaga nas je iznenadio svojevrsnim zi-cer-projektom, pesmama koje je pisao za druge izvođa-če (Zdravko Čolić) i za pozorište, film i televiziju. Nova, naslovna pesma, tipična je brzalica inspirisana novom realnošću, tako da je Bajaga i prvi muzičar koji je kapitali-zovao opor trenutak u kome se nalazimo. Ostatak mate-rijala leluja između prepoznatljivih, melanholičnih balada („Moja draga”), koje prizivaju zaboravljene epohe, stan-darda poput „Ja sam se ložio na tebe” ili tzv. „primenje-nih” momenata kao što je špica za TV seriju „Otvorena vrata”. Nedovoljno eksploatisan hit duet Biković-Bajagić priziva sentiment „Mojih drugova” dok se sveobjašnja-vajuća „Mladost” referiše kako na Arsena Dedića tako i na sva prohujala i zanesena vremena koja se više nikad vratit’ neće. Ali će sigurno postati budući kafanski klasik. „Ovaj svet se menja” više je kao lični dnevnik gde su svi opisani događaji dobili još po jednu fusnotu.

31

Page 32: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

Art/ U LU S

GEOGRAFIKA U ULUSUU galeriji ULUS posetite izložbu Milana Staševića pod naslovom „Geografika”.Milan Stašević (1946) je svoju osobenu poetiku odnegovao u slici i grafici, pri-marnim medijima svog umetničkog izra-za. U galeriji ULUS premijerno izlaže ciklus grafika pod nazivom „Geografika”, koji je nastao u poslednje dve godine. Celoku-pno Staševićevo stvaralaštvo, a samim tim i izložene grafike, karakteriše prepo-znatljiv motivski repertoar koji ujedno predstavlja i idiom njegove poetike. Nje-gov vizuelni kodeks se temelji na citatima iz istorije umetnosti, počevši od pećinskih slika i crteža, preko Vizantije, završno s postmodernom. Prezentovani radovi u sebi sublimiraju iskustvo prošlog, stvar-nost sadašnjeg i viziju budućeg.

Traje do 27. oktobra / Knez Mihailova 37 / ulus.rs

/ I ZLOŽBA

INTER/AKCIJA u Domu omladineOd 3. novembra u galeriji Doma omladine Beograda posetite izložbu koja je nastala u okviru projekta Inter/Akcija.Sada već tradicionalni projekat Inter/Akcija predstavlja proizvod saradnje između stu-denata Fakulteta likovnih umetnosti u Beo-gradu i studenata Filozofskog fakulteta u Beogradu (Katedra za istoriju umetnosti). Cilj projekta je da buduće umetnike (stu-dente FLU) i kustose (studente IU) uvede u galerijski prostor i pruži im početno isku-stvo neophodno za dalji rad nakon studija.Mentorke na projektu: Olivera Parlić (FLU), Biljana Đurđević (FLU) i Ana Bogdanović (Istorija umetnosti).

Traje do 20. novembra / Makedonska 22 / domomladine.org

/ KC B

TRI IZLOŽBE U KCBUDo 5. novembra u tri izložbena prostora Kultur-nog centra Beograda pogledajte sledeće izložbe:U galeriji Artget Hrvoje Slovenc (Zagreb, 1976) otvara izložbu fotografija „Kućni bioskop”. U prostoru Likovne galerije KCB-a otvara se „Poslednja izložba savremene umetnosti” Uroša Đurića. Kao umetnik koji već tri decenije aktivno uče-stvuje na sceni, Đurić (Beograd, 1964) kontinui-rano uspeva da ostane izvan svih ustaljenih pra-vila, umetničkih okvira i pravaca. „Poslednja izložba savremene umetnosti” pred-staviće beogradskoj publici prvi put Đurićeve ra-dove iz ciklusa „Umetnost za klasno društvo”, za-početog 2012, zajedno s najnovijim radovima. Sâm umenik kaže: „Savremena umetnost u sebi sadrži klicu sopstvene smrti, ali pošto nema ništa bolje na vidiku, ona se obnavlja. Slično kapitaliz-mu, prolazi kroz cikluse rasta i propasti koji služe kao mehanizam autokorekcije koji obezbeđuje trajni opstanak sistema.”U galeriji Podroom otvara se izložba video-rado-va „Zenit” Siniše Radulovića (Podgorica, 1983).

Knez Mihailova 5 / www.kcb.org.rs

/ U M E T N I Č K I P R O S TO R U 10

UNUTAR SEIZMOGRAFAOd 22. oktobra pogledajte projekat „Unutar seizmografa”, koji istražuje seizmograf kao tehnički instrument, društvenopolitičku meta-foru i, pre svega, kao referencu u kontekstu umetničke prakse. Izložba pokušava da po-stavi niz pitanja o fenomenu seizmografije kao što su: Kakva je uloga umetnika u društvu i da li se stvaranje umetnosti može opisati kao „seizmografska praksa”? Koliki poetički ili analitički potencijal imaju geološke metafore u kontekstu opisivanja društva? Šta se doga-đa kad se geologija, društvo i politika sretnu? Radovi predstavljeni na izložbi nude različita čitanja predmeta kroz određene strategije: od prisvajanja estetike seizmografskih podataka, tumačenja geonaučne metodologije, do poet-skog prikazivanja seizmografije u odnosu na fragmentarna iskustva svakodnevnog života.Autori projekta: Katrin Keler (Švajcarska), Mia Ćuk (Srbija), Fokus grupa (Hrvatska)

Traje do 7. novembra / Kosovke devojke 3 / u10.rs

P I Š E : I VA N Š U L E T I Ć

32

Page 33: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

BDP počinje novu sezonu s tri premijere na čije izvođenje se čekalo još od pre izbijanja pandemije izazvane korona-virusom. Prva premijera je „Ružni, prljavi i zli”, ra-đena po motivima filma Etore Skole i u adaptaciji Slobodana Obradovića i režiji Lenke Udovički. „Ružni, prljavi i zli” je cr-nohumorna priča o ljudima s margine, o ogromnoj porodici koja živi u pretrpanoj straćari, u nehigijenskom naselju na obo-du Rima. Siromaštvo izaziva najgore u porodičnim odnosima glavnih junaka i, po elementima fimskog podžanra „neo-realizma”, opšti lični, moralni i emocio-nalni pad.

P I Š E : I VA N J OVA N OV I Ć

TRI PREMIJERE U BEOGRADSKOM DRAMSKOM POZORIŠTU

PIKASO U ATELJEU 212Za kraj dolazimo do najaktivnijeg pozorišta u ovoj sezoni – Ateljea 212. Posle dve premijera o kojima ste mogli da čitate u prošlom broju i praizvedbom komada Filipa Grujića na početku meseca, okto-bar zatvara „Jedan Pikaso”, duodrama Džefrija Hačera o slavnom slikaru u režiji Erola Kadića. Radnja je smeštena u okupirani Pariz 1941. i bazi-ra se na ukronijskom susretu velikog umetnika i obrazovane i privlačne žene, predstavnice naci-stičkog režima.

BAJAGA U POZORIŠTU NA TERAZIJAMA

Publika će konačno imati priliku da vidi dugoočekivani mjuzikl nastao po hit-pe-smama Momčila Bajagića „S druge strane jastuka” u adaptaciji Stevana Koprivice i režiji Juga Radivojevića na sceni Pozorišta na Terazijama. Ljubavnu priču dvoje mladih nastalu po sti-

hovima koje svi znamo, Stevan Koprivica vešto transformiše u odu Beogradu u kojoj, jednako, učestvuju svi članovi ansambla – glumci, hor, balet i orkestar – bivajući sve vreme na sceni u jedinstvenom spoju Baja-ginih hitova prošlog vremena i sadašnjeg Beograda i njegovih mladih generacija.

Pozorište u oktobru

Uloge tumače Ozren Grabarić, Nađa Sekulić, Nataša Marko-vić, Ivana Nikolić, Iva Ilinčić i drugi. Premijera je održana 8. oktobra na Velikoj sceni „Olive-ra i Rade Marković”

U predstavi igraju Selma Alis-pahić, Maja Salkić, Emina Muf-tić, Amila Terzimehić i drugi.

Uloge tumače Tihomir Stanić i Sofija Juričan. Premijera je 25. oktobra, na Pikasov rođen-dan, na sceni „Mira Trailović”, a repriza dan kasnije.

Veliki glumački ansambl pred-vode Slaven Došlo, Milena Živanović, Žar-ko Stepanov, Igor Damnjano-vić i Elizabeta Đorevska. Pre-mijera je bila 9. oktobra, a re-prize su 21, 24, 25, 28, 30. i 31. oktobra.

Uloge su poverene Mirjani Karanović, Jadranki Selec, Slobodanu Bodi Ninkovi-ću, Marku Grabežu, Milici Zarić i Ivanu Tomiću. „Čitač” ima premijeru na Velikoj sceni 24. oktobra, a repriza je 25. okto-bra.

Druga nova predstava na Crve-nom krstu je „Nije to to, studije Fausta” u režiji Tomija Janežiča i koprodukciji sa sarajevskim SARTR-om, festivalom MESS i Zetskim domom sa Cetinja. Komad je baziran na studi j i „Fausta” Simone Semenič, koja se bavi ponovnim ispisivanjem dobro poznatih scena Geteovog remek-dela kroz prizmu odnosa mita i savremenih okolnosti na Balkanu u kontekstu uspostav-ljanja mosta između Istoka i Za-pada.

Poslednja premijera je „Čitač”, po romanu Ber-narda Šlinka, u dramati-zaciji Fedora Šilija i reži-j i B o r i s a L i j e š e v i ć a . Roman nemačkog knji-ževnika i pravnika, iz 1995. godine, analiza je konflikta posleratne ge-neracije s Holokaustom i koncentracionim logori-ma, te postavlja moralna pitanja o ispravnosti su-đenja nacistima u posle-ratnoj Nemačkoj.

Ružni, prljavi i zli Nije to to, studije Fausta Čitač

S druge strane jastuka

33

Page 34: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

T E KST I F OTO : TAT I A N A M L A D E N OV I Ć

AKO BI SE MERILA ŠTETA ZA ONO SVE ŠTO SE PLANIRALO, A NIJE SE OSTVARILO OVOG LETA, U NEKOJ OD SVETSKIH METROPOLA, ONDA BI TOKIO BEZ IKAKVIH SUMNJI ZAU-

ZEO PRVO MESTO

Kalendarski prođe još jedno leto iako se, bar što se temperature tiče, u Tokiju osećamo kao da i da-lje traje. Ovo je leto za sve bilo pri-lično neobično i nepredvidivo, sko-ro svima su putovanja bila uskraćena, a svetske metropole koje su i leti meta turista, bile su obavijene čudnom tišinom i uspo-renim ritmom koji im nikako nije po meri. Ako bi se merila šteta za ono sve što se planiralo, a nije se ostvarilo ovog leta, u nekoj od tih svetskih metropola, onda bi Tokio bez ikakvih sumnji zauzeo prvo mesto. Olimpijske igre se nisu odr-žale, horde sportista i turista, za koje je sve savršeno i na vreme bilo pripremljeno, jednostavno nisu sti-gle. Pod velikim upitom je da li će ikada te horde stići tim povodom. Sve je u Tokiju bilo pripremljeno tako da zadovolji radoznalost stranog gosta za onim najboljim što Japan i grad Tokio mogu da ponude.Sve izložbe u gradu bile su osmi-šljene tako da prikažu ono najbolje iz ove prebogate, jedinstvene po mnogo čemu, daleke kulture. Otvoreni su čak i novi muzeji, neki

stari su renovirani, neki su čekali da prođu Olimpijske igre, pa da otpočnu sređivanje.Međutim, kultura i kulturne institu-cije u Japanu takođe zbrajaju šte-tu. Ciklus izložbi koje se planiraju godinama unapred, narušen je potpuno. Ako igara i bude sledeće godine, izložbe neće moći da se ponove.Koliko god sebično zvučala izjava da obilaziti muzeje i izložbe u ova-kvim ograničenim okolnostima, bez gužvi, i te kako prija, toliko vas istovremeno hvata jeza kada ugle-date svu tu ogromnu produkciju grandiozno osmišljenih izložbi, kako na kraju ostaju bez posetila-ca i priliva novca od prodaje kara-ta, koje makar delimično, ako ne i u potpunosti, pokrivaju sve troško-ve jedne izložbe. Jer uobičajena cena karata za jednu izložbu u Ja-panu je oko 1500 dinara, a muzeji i galerije u neka normalna vremena i te kako vrve od posetilaca. U ovim novim uslovima, karte se ku-puju onlajn za određeno vreme i broj posetilaca je ograničen.Izložbe u Tokiju ovog leta, sada već jeseni, koje su znatno pomere-

IZGUBLJENI U KORONI

Pismo iz Japana

34

Page 35: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

ne zbog vanrednog stanja, koje je trajalo do kraja maja, bez obzira što im je fokus na japansku umet-nost, su prava posla-stica za svakog sa strane, ali i za doma-ćine koji svoju kulturu jako cene.

Izložba Stars u tokijskom Mori Mu-zeju, koji se nalazi na poslednjem, 53. spratu čuvenog solitera Ropo-ngi Hilsa, ponudila nam je sličnu poruku, ali isključivo kroz umetnič-ki iskaz domaćih stvaralaca.Zvezde, ili u podnaslovu ono naj-bolje što savremena japanska umetnost nudi svetu, predstav-ljaju presek šest autora: Jajojia Kusame, Lija Ufana, Tacuja Mija-đime, Takašija Murakamija, Joši-mota Nare i Hirošija Sugimota. Izložba dakle prikazuje presek posleratne japanske kulture, koja je sa ovim odabirom umetnika davno prevazišla okvire Japana. Ponovo treba istaći da u ovom kontekstu pandemije i nekih no-vih socijalnih i ekonomskih struk-tura, gde se neizostavno pitamo koja je osnovna uloga umetnosti,

kako najbolje možemo da defini-šemo uspeh u umetnosti, da li je umetnost svet kome težimo, čemu kao ljudski rod težimo, odabir ovih šest autora nudi vrlo snažne poruke prožete ne baš či-lom sadašnjicom koju živimo.Druga značajna izložba koja je još u toku, a koja je bila skrojena takođe za mnogobrojne posetio-ce Olimpijskih igara, je najveća ikada napravljena izložba koja je posvećena mangi. Izložba koja nosi naziv Manga Tokio smešte-na je na 2000 m2 u jednom od mnogobrojnih velelepnih dragu-lja bogatog tokijskog arhitekton-skog pejzaža, u Nacionalnom umetničkom centru.Ova masivna izložba nudi presek raznih mangi, animea, video igrica i tokusacu filmova (naziv za filmo-ve sa specijalnim efektima) čije radnje su smeštene u Tokiju. U pr-vom izložbenom delu na izložbi Manga Tokio je ogromna model mapa grada Tokija, koja je po-stavljena horizontalno, a iznad koje je ogroman ekran na kome se menjaju scene raznih anime ili to-kusacu filmova koje se stapaju u pejzaž grada Tokija, a deo grada gde se odvija scena na ekranu se automatski osvetli na mapi. Tokio ima i svoje „Manga hodočašće“, u okviru kojeg se obilaze lokacije na kojima se dešavaju radnje nekih mangi, animea i filmova.Izložba je podeljena u tri sekcije u kojima se mogu videti originalne strip table i ostali produkcijski do-

Nije se međutim samo Tokio pri-premao da kulturno istakne sve ono najbolje iz svoje nacionalne kulture. Nekako se potrefilo da i Trijenale u Jokohami zapadne baš na leto/jesen 2020. u okviru koga je, pored japanskih umetnika, šan-su za međunarodno isticanje dobi-lo i mnogo umetnika iz raznih većih i manjih zemalja. Umetničkog di-rektora ovogodišnjeg Trijenala u Jokohami predstavlja trio umetni-ka iz Indije koji stvara pod imenom Rags Media Collective, a samo Tri-jenale su preimenovali u Afterglow ili kako stoji u podnaslovu: na-knadni sjaj, svetlosni interval, bli-stavo iščekivanje, rasplamsan protok. Tako je 65 umetnika i umetničkih grupa iz 35 zemalja predstavljeno na ovogodišnjem Trijenalu, uz predstavljanje svoje-vrsnog puta kroz dragocene veze koje nas spajaju u „sjaju” ovog na-šeg kosmosa. Serija ovih veza i ra-znoraznih umetničkih projekata objedinjena je kroz naziv Episodo, koja želi da proširi umetničke predstave, oslobađajući je od kon-vencionalnih, geografskih i vre-menskih ograničenja.

kumenti u vezi sa nastajanjem određenog vizuelnog projekta. Prvi deo izložbe objedinjen je pod naslovom Uništavanje i Rekon-strukcija. Prikaz katastrofalnih do-gađaja i uništenja Tokija, prirodno, ili od strane nekih misterioznih bića, postala je rutina u japanskim mangama, animeima, video igri-cama ili u pomenutim tokusacu fil-movima. Razlog tome sigurno leži u istoriji samog grada, koji je više puta pretrpeo značajna razaranja i svaki put, gotovo kao u nekom naučnofantastičnom filmu, bio ponovo čarobno rekonstruisan.Drugi deo izložbe nosi naziv Život u Tokiju. Između nadrealnih i real-nih iskustava razaranja širom gra-da, uvek postoje i životi običnih lju-di koji su ovde prikazani kroz mange nastale u periodu Edo, pa onda slede one nastale od počet-ka modernizacije i stvaranja jed-nog postmodernog grada, pa do kraja ovog poslednjeg veka i sve do današnjih dana.

Treći, poslednji deo izložbe, nosi naziv Junaci vs Grad i fokusira se na jedan fenomen u obrnutom smeru, odnosno na izmišljene liko-ve prožete kroz stvarni, urbani prostor.Japan je verovatno jedina zemlja u kojoj razni fiktivni karakteri žive svoj život i u sebi nose daleko veće značenje od onog kojeg možemo da zamislimo. To su jednostavno karakteri koji sa mnoštvom nas, od krvi i mesa, dele gradski pro-stor i koji potpuno određuju i uobli-čavaju jednu kulturu na jedan sa-svim poseban, omamljujući način, čiji zavisnik olako postanete.

35

Page 36: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

36

Lifestyle

ŠKRABACHITOVI NA MAJICAMAMuzička serija je stigla! Kao ideja se krčkala za vreme karantina, kroz razne igrice i kvizove kojima smo bojili dane. Kao što je sam Škrabac brend za sve od 7 do 77, tako je i ova serija za razne muzičke ukuse. Sigurni smo da ćete se pronaći u nekoj pesmi!Pored toga, obavezno čekirajte i rubriku AKCIJA, gde vas čekaju razni popusti.Pratite Škrabac na društvenim mrežama i putem sajta:

www.skrabac.com skrabac | skrabac

Beograd: TC Rajićeva, Ušće, Delta City, Beo Mall, Ada Mall, Big Fashi-

on, Immo Centar Novi Sad: TC Big, Promenada, Trg Slobode 2; Kragujevac: TC Plaza

www.beosport.com

PEPE JEANS JESEN/ZIMA 2020 U DUHU 60ih

ROCK MENova kolekcija jesen/zima 2020 obnavlja mladalački optimizam i slobodu koji su motivaciju pronašli u muzici i izazvali kulturnu revoluciju. Ovo je priča o istraživanju i eksperimentisanju, s kultnim stilovima inspirisanim rok klasicima iz 60ih. Mini-haljine u vintidž stilu, kao i duže haljine s mini-printom obradovaće lepši pol. Paleta boja je zasnovana na tri osnovne boje 60ih: crvenoj, beloj i plavoj. Muška kolekcija koristi istu mladalačku paletu boja, samo u tamnijim, muškim nijansama. Pilotske i bejzbol jakne, polo majice i farmerke tamnog džinsa stvaraju nezaboravan izgled šezdesetih godina.

SAMSONITE PROXIS

INOVATIVNI DIZAJN ZA OTPORNU BUDUĆNOSTZapočnite novo doba putovanja viso-kih performansi s Proxisom. Izrađen od izuzetno elastičnog višeslojnog polipropilena razvijenog u Samsoni-te laboratoriji pod nazivom RoxkinTM – čini da se svako ulubljenje vraća u prvobitni oblik, nudeći izvanrednu čvrstoću, elastičnost i lakoću. Za lako i stabilno manevrisanje, Proxis ima glatke nečujne dvostruke točkove koji se kreću 360°.Kabinski kofer ima ugrađen USB pri-ključak za punjenje mobilnih uređaja u pokretu i mogućnost proširenja. Unutrašnjost kofera nudi neizmeran kapacitet za organizovano pakovanje. Svaki model je obezbeđen trocifre-nom TSA bravicom i integrisanom ID oznakom.Proizveden u Evropi. Fabrička ga-rancija 10 godina.

HOUSE OF SAMSONITEBeograd: Čika Ljubina 7, Merca-tor centar, TC Ušće, Ada MallNovi Sad: Mercator centarwww.brandpoint.rs

RETRO TREND

BRIJAČ SHOPPonovo se u modu vraća svojevrsni retro trend koji neguje starinski način brijanja vraćajući nas u vremensko razdoblje naših dedova i predaka. Ako niste upoznati sa ovom vrstom bri-jača, pitajte svog dedu ili oca. Patenti-ran je 1904. godine od strane King Gil-letta, osnivača istoimene moderne kompanije. Po tvrdnji izumitelja original-nog patenta „bezbenosni brijač je brijač za koji nije potrebno brušenje ili stropo-

vanje sečiva, te ste pošteđeni stresa i troškova vezanih za taj deo”. Uz kvalitetan sigurnosni brijač i ideal-nu kombinaciju Clubman i Proraso kozmetike, kao i Parker opreme za bri-janje iz ponude BRIJAČ SHOP-a pro-ces brijanja i održavanja brade postaće pravo uživanje.

Tel: +381 63 251 234Email: [email protected]

brijac_shop brijacshop

www.brijacshop.com

Page 37: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

37

Zdravlje

ELEMENTS OF NATURESINERGIJA PRIRODE, TRADICIJE I INOVACIJE DR. GRANDEL kozmetika svoje postojanje duguje hemičaru dr. Feliksu Grandelu koji se još 1935. bavio istraživanjem pšeničnih klica i vitamina E i tako stvorio osnovu za kozmetiku na prirodnoj bazi koju koža izuzetno dobro podnosi. DR. GRANDEL kozmetika je svoj bum doži-vela otkrićem EPIGRANA (srca linije ELEMENTS OF NATURE), multi-aktivne esencije koja se dobija upravo iz pšenične klice i koja se već 60 godina pokazuje kao „tajno oružje“u kozme-tici. Zahvaljujući vitaminima, mineralina, mikroelementima i aminokiselinama koje sadrži koža je blistava, glatka, čvršća i elastičnija.

Proizvođač: DR.GRANDEL GMBH, Nemačka | Uvoznik i distributer za Srbiju: Medica Linea Pharm d.o.o | Beograd, Brodarska 1b, 11070 Novi BeogradTel: 011/ 311-0265 | www.medicalineapharm.rs | DR.GRANDEL Srbija | dr.grandelsrb

K – BEAUTY

ALOE VERAAloe vera je jedna od najpoznajitih biljki na svetu, čiji se ekstrakt koristi za negu suve, osetljive, upaljene i de-hidrirane kože. K- BEAUTY vam predstavlja 6 novih proivoda iz svoje palete, čiji je osnov-ni hranljivi sastojak upravo ekstrakt aloe vere.

Hidratantni gel - 100% aloe vera Proizvod za lice i telo, praktičan za putovanje i celu porodicu.

Pena za umivanje lica - Blaga pena dubinski čisti i ujedno daje vlagu i elastičnost vašoj koži.

Sheet maska za lice - Tradicio-nalna korejska maska koja vraća vašoj koži vlagu i ublažava fine li-nije i bore.

Hidrogel maska za lice - Nova tehnologija u službi tradicije. Hladi kožu, vraća joj vlagu i elastičnost, i dubinski je hidrira.

Kupka za telo - Blaga kupka sa vrlo bogatom penom, učiniće vašu kožu nežnom i mekom na dodir

Losion za telo Proizvod za sve one koji vole meku, nežnu, bar-šunastu kožu koja ima divan svež miris.

www.kbeauty.rs

ZDRAVLJE

GINNEA 011 GINNEA 011 je privatna ginekološko akušerska ordinacija osnovana 2016. godine. U prijatnom ambijentu ordinacije, brigu o Vašem zdravlju u potpunosti možete prepustiti Mr.sci.med dr Gordani Pecić i njenom stručnom timu, uz maksimalno profesionalni odnos i diskreciju. Stručno osoblje učiniće da se osećate sigurno i opušteno, a savremena medicinska oprema garancija je kvaliteta usluga, kako dijagnostičkih, tako i terapijskih, o čemu najbolje svedo-če zadovoljni pacijenti.Postanite i Vi deo „zdrave porodice”.

Specijalistička ginekološko akušerska ordinacija / Gajeva br 10-12/3 (Zvezdara).Tel: 011/ 380 71 36 / Mob: 069/102 02 50www.drpecic.rs

ZDRAVLJEECOMER CARDIOEcomer Cardio preporučuje se u primar-noj prevenciji kardiovaskularnih oboljenja (povišene vrednosti holesterola i triglice-rida, visok krvni pritisak…), rekonvales-centima, osobama izloženim stresu i kod zdravih osoba za normalno funkcionisa-nje kardiovaskularnog sistema. Odnos esencijalnih, nezasićenih masnih kiselina, EPA/DHA je 1,24/1, ovaj odnos se smatra optimalnim za održavanje nor-malne funkcije kardiovaskularnog siste-ma.Zbog jedinstvene kombinacije sastojaka Ecomer Cardio ima dvostruko dejstvo, imunoprotektivno i kardioprotektivno.

Page 38: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

38

Lifestyle

/ Otvaranje prvog CCC OUTLET-a!

VELIKI IZBOR OBUĆE, TORBI I MODNIH ASESOARA SA 50% POPUSTA!CCC svoj prvi OUTLET otvara u Big Fashion Out-let-u u Inđiji.Na jednom mestu ćete pronaći veliki izbor obuće, torbi i modnih asesoara, i to uz čak 50 odsto po-pusta.Raznovrsnost modela, dizajna i stilova zadovol-jiće svačiji ukus i prilagoditi se svakoj prilici. U CCC-u svako će pronaći nešto za sebe - od ele-gantnih cipela za poseban događaj, preko kožnih neformalnih cipela do udobne sportske obuće, između ostalog poznatih i proverenih brendova kao što su Sprandi, Reebok, Puma, Adidas ili Ske-chers. Tu je, naravno, asortiman i za najmlađe - cipele sa slikama dečjih idola iz Diznijevih crtanih filmo-va.

MND DENTAL

UGRADNJA IMPLANTAUslov koji mora biti ispunjen pre same ugradnje zubnog im-planta jeste taj da su zubi i usna duplja potpuno zdravi - ka-rijesi sanirani, zubi očišćeni od konkremenata, desni mirne i bezupale. Ako je to ispunjeno, sledi potpuno bezbolna i kratka hi-ruška intervencija.Stomatolog postavlja implant u kost i njime u potpunosti za-menjuje nedostajući koren zuba. Tog trenutka započinje i treći deo procedure - proces osteointegracije, tj. srastanja implanta i okolne kosti. Prosečno vreme zarastanja kosti kreće se od 3 do 6 meseci nakon čega implant postaje jak i pouzdan nosač protetske nadoknade.

Za više informacija:www.myobrace.rs | www.hollywoodsmile.rs

FOTO

: SHU

TTERSTO

CK

Page 39: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

39

„Pravi mali dragulj. Upečatljive slike, vrcavi dijalozi, inteligentan humor, ironija utkana u samu strukturu romana, melanholičan doživljaj sveta

i vrhunsko umeće pripovedanja čine Urugvajku knjigomkoja se sa uživanjem čita i dugo pamti.“ El Periódico

Briljantan roman jednog od najboljih latinoameričkih pisaca našeg vremena

Page 40: #195 - City magazine · 2020. 10. 18. · decu iz gradova i sela kroz različit sadržaj, kao što su dečja mapa – bojanka sela Vrmdža, i turistički vo - dič za decu čija promocija

40