Realizam sredine i 2.pol.19.st.

Jean François Millet, Sijač, 1849. – 1850.

Jean François Millet, Angelus, 1857-59.

Jean François Millet, Sakupljačice žita, 1857.

Honoré Daumier, Ustanak, 1860.

Honoré Daumier, Vagon trećeg razreda, 1860. – 1863.

Gustave Courbet, Autoportret s crnim psom, 1844.

Gustave Courbet, Kamenolomci, 1849.

Gustave Courbet, Sprovod u Ornansu, 1849-50.

Gustave Courbet, Slikarev atelje, 1854-55.

Gustave Courbet, Sastanak, 1854.

Gustave Courbet, San, 1866.

Jean-Léon Gérôme (1824. – 1904.), Trgovanje robljem, oko 1866.

Jean-Léon Gérôme (1824. – 1904.), Kairski krznar, 1869.

Edouard Bernard Debat-Ponsan (1847. – 1913.), Kćeri Jephtine, 1876.

William-Adolphe Bouguereau, Grozd, 1868.

William-Adolphe Bouguereau, Proljeće, 1866.

William-Adolphe Bouguereau, Rođenje Venere, 1879.

William-Adolphe Bouguereau, Mlada žena koja se brani od Erosa, 1880.

William-Adolphe Bouguereau, Večernje raspoloženje, 1882

William-Adolphe Bouguereau, Elegija, 1899.

Jules Joseph Lefebvre, Marija Magdalena u groti, 1876.

Alexandre Cabanel, Nimfa i satir, 1860.

Alexandre Cabanel, Rađanje Venere, 1863.

Ferdinand Georg Waldmüller, Poslije škole, 1841.

Ferdinand Georg Waldmüller, Povratak s crkvenog goda, 1859. – 1860.

John Everett Millais, Ophelia, 1852.

1

John Everett Millais, Krist u kući svojih roditelja, 1852.

Dante Gabriel Rossetti, Ecce Ancilla Domini 1850.

Rossetti, Prosperine (Persephone), 1874.

Burne-Jones, Kolo sreće 1877-83.

Adolf Menzel, Ljevaonica željeza, 1872.-75.

Adolf Menzel, Bal u operi, 1878.

Ilja Jefimovič Rjepin, Uskršnja procesija u Kursku, 1881. – 1890.

Ilja Jefimovič Rjepin, Zaporoški Kozaci, 1880. – 1891.

Hans Makart, Kleopatrin lov na Nilu, 1876.

Mihaly von Munkácsy, Golgota, 1884.

Impresionizam

Edouard Manet, Lola de Valence, 1862.

Edouard Manet, Doručak na travi, 1863.

Edouard Manet, Olympia, 1863.

Manet, Pogubljenje Maksimilijana od Meksika, 1868.

Jean-Léon Gérôme, Napoleon Bonaparte s vojskom u Egyptu, 1863

Meissonier, Bitka za Francusku, 1864.

Manet, Portret Emila Zole, 1868.

Edouard Manet, Balkon, 1869.

Manet, Chez le Pére Lathuille, 1879.

Edouard Manet, Bar u Folies Bergereu, 1881.-82.

Sisley, Aleja stabala kod jednog gradića, 1866.

Claude Monet, Impresija zalazak sunca, 1872.

Claude Monet, Boulevard des Capucines, 1873.

Monet, Ulica prema Vétheuil u zimu, 1879.

Monet, Stanica St-Lazaire, 1877.

Monet, Žena sa suncobranom, 1875.

2

C. Monet (1840 – 1926) Zapadno pročelje katedrale u Rouenu, 1892. – 1894.

Claude Monet, Katedrala u Rouenu

Claude Monet, Lopoči, oko 1900.

Monet, Stogovi sijena, 1891.

Monet, Jablani, 1891.

Monet, Irisi, 1914.

Edgar Degas, Enterijer 1868.

Edgar Degas,Primabalerina, oko 1876.

Edgar Degas, Proba, 1873-78.

Edgar Degas, La classe de danse 1873-75.

Edgar Degas, Čaša apsinta 1876.

Degas, Place de la Concorde, 1875.

Degas, Žena sjedi pored vaze s cvijećem

Berthe Morisot, Na balkonu, 1872

Berthe Morisot, Ljetni dan, 1879.

Auguste Renoir, La Grenouillère, 1869.

Renoir, Veliki bulevari, 1875.

Renoir, Place Clichy, 1880.

Auguste Renoir, Le Moulin de la Galette, 1876.

Renoir, Ručak mornara, 1881.

Renoir, Madame Charpentier sa svojom djecom 1878.

Renoir, U loži, 1874.

Auguste Renoir, Žena za klavirom, 1875.

Auguste Renoir, Djevojke razgovaraju, 1878.

Renoir, Kišobrani 1883.

Camille Pissarro, Sivi dan na obalama Oise kod Pontoisea, 1878.

Camille Pissarro, Žetva, 1882.

3

Gustave Caillebotte, Most Europe, 1876.

Caillebotte, Paris, Kišni dan 1877.

Caillebotte, Pogled na snježne krovove 1879.

Caillebotte, Muškarac na balkonu 1880.

Caillebotte, Na balkonu 1880.

Caillebotte, Mladić pred prozorom 1876.

James Whistler, Portret majke, 1871.

Skulptura 2.pol.19.st.

Jean Joseph Perraud, Lirska drama, 1860-69.

Jean Baptiste Carpeaux, Ples, 1860 – 1869.

Edgar Degas, Plesačica, 1881.

Auguste Rodin, Brončano doba, 1877.

Auguste Rodin, Građani Callaisa, 1884-86.

Auguste Rodin, Vrata pakla 1880-1917

Auguste Rodin, Poljubac,1886.

Postimpresionizam

Paul Gauguin, Jakob se hrve s anđelom, 1888.

Gauguin, Žuti Krist, 1888.

Paul Gauguin, Tahićanke, 1891.

Paul Gauguin, Arearea (Sreća), 1892.

Vincent Van Gogh, Kafić noću 1888.

Vincent Van Gogh, Kafić Terrace na Place du Forum, Arles, 1888.

Vincent Van Gogh, Van Goghova soba u Arlesu, 1889.

Vincent Van Gogh, Zvjezdana noć, 1889.

Paul Cezanne, Mrtva priroda s košarom jabuka, 1890-94.

Cezanne, Mrtva priroda sa zavjesom, 1895..

Cezanne, Kuće u Provence Blizu Estaque, oko 1880.

4

Cezanne, Kuća s crvenim krovom, Jas de Bouffan, 1885. – 1886.

Cezanne Kamenolom kod Bibemusa, oko 1895.

Cezanne, Kuće pored Bellevuea, 1890. Cezanne, Pejzaž kod Bellevuea, 1892. – 1895.

Paul Cezanne, Mont St. Victoire, 1885-7.

Paul Cezanne, Mont st. Victoire 1897.

Cezanne, Mont St. Victoire, 1902. – 1906.

Cezanne, Mont Sainte-Victoire, 1904. – 1906.

Cezanne, Vrt u Les Lauves, 1906.

Georges Seurat, Nedjeljno popodne na otoku La Grande Jatte, 1884-86.

Georges Seurat, Chahut, 1889-90.

Henry Touluse Lautrec, Yvette-Guilbert pozdravlja publiku, 1894.

Henri de Toulouse-Lautrec, Reine de Joie, 1892.

Toulouse Lautrec, Moulin Rouge, La Goulue, 1891.

Simbolizam

Gustave Moreau, Phaethon, 1878-9.

Gustave Moreau, Prikaza (Salomin Ples), 1876.

Odilon Redon, Kiklop, 1895-1900.

James Ensor, Kristov ulazak u Bruxelles, 1888.

James Ensor, Intriga, 1911.

Edvard Munch, Krik, 1893.

Edvard Munch, Krik, grafika 1893.

Edvard Munch, Večer na ulici Karla Johana, 1893.

Arnold Böcklin, Otok mrtvih, 5. verzija, 1886.

Klinger, Otmica iz Parafraza o nalasku rukavice, 1881.

Aubrey Beardsley, Isolde, Ilustracija u časopisu Pan, Berlin, 1899-1900.

Gustav Klimt, Poljubac, 1907. – 1908.

5

Heinrich von Ferstel

• na Akademiji učio od Sicarda vonSicardsburga i Rösnera;

• furao se na romanticizam, da bi se u Italiji zaljubio u renesansu

– PALAIS FERSTEL (1860) 1

• rani rad, pod snažnim utjecajem talijanske renesanse

• “najmodernija građevina u Beču”, uvela orijentalni pasaž (Freyung passage) u europsku arhitekturu; središnji prostor natkriven staklenom kupolom; skulptura (također Ferstelova) žene (=dunavska nimfa)

– VOTIVKIRCHE (1879) 2

• Franju Josipa nožem napao mađarski ekstremist dok se špancirao gradom - preživio ubod nožem u vrat jer je uvijek nosio uniformu s visokim i čvrstim ovratnikom, a na mjestu atentata dao podići zavjetnu crkvu

• na natječaju pobijedio Ferstel svojom interpretacijom francuske gotike, posvećena 1879.

• jedna od prvih građevina na Ringu, izgrađena do još tada postojećih zidina - kako je to bilo “nežupno” područje, prigrlili je vojnici za vrijeme revolucije

– MUZEJ PRIMIJENJENE UMJETNOSTI (1871) 3

– BEČKO SVEUČILIŠTE (1884) 4

• Ferstel je zamislio kao neorenesansu građevinu (duh renesansnog vremena ...), no iz današnje perpsektive više neobarok

6

THEOPHIL HANSEN

• pobečeni” Danac, nakon studiranja sa SCHINKELOM odlazi u Atenu >>> preferira bizantinski sti; dolaskom u Beč, postaje FÖRSTEROV učenik

• Rana faza - romantičarsko-bizantinski stil

– GRKOKATOLIČKA CRKVA (1861)

– VOJNO - POVIJESNI MUZEJ ARSENALA (1856)

• kompleks započet 1848, u doba velike revolucije; Monarhija tvrdila da se gradi zbog vanjskih opasnosti - yeah right... koju bi to vojsku tanki zidovi od opeke zadržali? Siromašne revolucionare da...

• danas velikim dijelom demilitariziran (prometni tehnološki park, Telekom Austria...)

• premda isprva kritičar klasicističkog stila, priklanja mu se

– AUSTRIJSKI PARLAMENT (1883)

• prvotno zamišljen kao dvodijelni kompleks (=dvodomni parlament), no izveden kao jedinstvena građevina;

• izgrađen u otprilike isto vrijeme kad i dva velika građevinska pothvata na Ringu (Schmidtova Vijećnica 1883, Ferstelov Univerzitet 1884)

• greek revival stil- upravo zbog “atenskog duha demokracije”, sukladno tome, Vijećnica neogotikom oponaša duh sjevernoeuropskih gotičkih vijećnica, a Univeritet neorenesansom učenjački duh renesanse

• Hansen htio kolorirati zgradu (poput antičkih originala), no ostao bijeli mramor

• * usporedi greek revival prve pol. 19. st. (Peter von Nobile: Theseum, Burgtor) sa revivalom druge pol. stoljeća! - reprezentativnost, kolosalnost.

– KONCERTNA DVORANA (MUSIKVEREIN) (1870)

– BEČKA ALU (1876)

BEČKA BURZA (1877)

7

Arhitektura 2.pol.19.st.

Gottfried Semper, Dresden, opera, dovršena 1878.

Eduard van der Nüll i August Siccard von Siccardsburg, Beč, Opera, 1861. – 1869.

L. – T. – J. Visconti i H. – M. Leufel, Novi Louvre, Pariz, 1852. – 1857.

Theophil von Hansen, Parlament, Beč, 1871. – 1884.

Charles Garnier, Opera, Pariz, 1861-74.

Votivna crkva nakon dovršetka gradnje (1856. – 1879.)

Eduard Knoblauch, Nova sinagoga, Berlin, 1859. – 1866.

Christian Jank, Eduard Riedel, Julius Hofmann, dvorac Neuschwanstein Ludwiga II., 1868. – 1892.

Henry Labrouste, Bilbiotheque St. Genevieve, 1843-50.

F. – A. Duquesney, Gare de l’Est, 1847. – 1852.

François-Alexandre Duquesney, Gare de l'Est , Pariz, 1847. – 1852.

Joseph Paxton, Kristalna palača, London, 1851.

Najvažnije svjetske izložbe 19. stoljeća:

1. London, 1851.2. Pariz, 1855.3. London, 1862.

4. Pariz, 1867.5. Beč, 1873.7. Pariz, 1878.

9. Pariz, 1889.10. Chicago, 1893.11. Pariz, 1900.

Gustav Eifel, Eifelov toranj, Pariz, 1889.

Louis Sullivan and Adler, Auditorium Building, Chicago, 1887-89.

Sullivan: Carson, Pirie Scott & Comp. Robna kuća, Chicago, 1899-1904.

Sullivan: Carson, Pirie Scott & Comp., Chicago, 1899-1904.

Antonio Gaudi, Casa Mila, Barcelona, 1905-7.

Josef Maria Olbrich, Izložbena zgrada Secesije, Beč, 1898.

Otto Wagner, Prva vila Wagner, 1886. – 1888.

Otto Wagner, Stambena zgrada, Linke Wienzeile 40, 1898/99.

Otto Wagner, zgrada Poštanske štedionice, Beč, 1904-06.

8

Josef Hoffmann, Palača Stoclet, Bruxelles, 1905. – 1911.

Adolf Loos, Goldmann & Salatsch, Wien, 1909-1911.

9