Embed Size (px)
Citation preview
1
SADRŽAJ
1. UVOD
1.1. Uvodna riječ...................................................................................................3-51.2. Trgovačko društvo Brod-plin d.o.o. ..............................................................61.3. Organizacijska shema.....................................................................................7
2. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2008. GODINU
2.1. Osvrt na financijsko poslovanje od 2000.g. do 2008.g. ................................8-122.2. Usporedni prikaz plana i ostvarenja financijskih pokazatelja za 2008.g. .....132.3. Financijski izvještaji .....................................................................................14-41
2.3.1. Račun dobiti i gubitka za 2008.g.2.3.2. Bilanca stanja na dan 31.12.2008.g.2.3.3. Prijava poreza na dobit za 2008.g.2.3.4. Novčani tijek za 2008.g.2.3.5. Bilješka uz financijska izvješća za 2008.g.2.3.6. Revizijsko izvješće za 2008.g.
3. DISTRIBUCIJA I OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM
3.1. Pregledne karte plinske mreže .........................................................................42-463.2. Izgradnja plinske mreže i plinskih priključaka.................................................47-493.3. Tehnička kontrola.............................................................................................50-513.4. Distribucija prirodnog plina ............................................................................52-54
3.4.1 Područje distribucije, dužina i vrijednost plinovoda3.4.2. Gubitak dijela distributivnog područja3.4.3. Distribuirana količina prirodnog plina3.4.4. Gubici prirodnog plina3.4.5. Nadzor, kontrola i hitne intervencije na distributivnom sustavu
3.5. Opskrba prirodnim plinom...............................................................................55-563.5.1. Dobavljač prirodnog plina3.5.2. Opskrba prirodnim plinom krajnjih kupaca
3.5.2.1. Broj kupaca prirodnog plina3.5.2.2. Raspodjela kupaca prirodnog plina
3.6. Cijena prirodnog plina za krajnjeg kupca.........................................................57-583.7. Naplata potraživanja za isporučeni prirodni plin..............................................593.8. Kvaliteta i sigurnost opskrbe prirodnim plinom ..............................................603.9. Budućnost distribucije i opskrbe prirodnim plinom.........................................60
4. PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM
4.1. Ulaganja u toplinski sustav...............................................................................62-704.1.1. Investicije u toplinski sustav do 2008.g.4.1.2. Investicije u toplinski sustav u 2008.g.
4.2. Obračun toplinske energije ..............................................................................71-774.2.1. Broj kupaca toplinske energije4.2.2. Cijena toplinske energije4.2.3. Naplata potraživanja za isporučenu toplinsku energiju
2
4.3. Uređaji za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije........................78-804.4. Ishođenje nepovratnih sredstava.................................................................814.5. Alternativni izvori energije.........................................................................82-834.6. Tekuća problematika ..................................................................................84-854.7. Kvaliteta i sigurnost opskrbe toplinske energije.........................................86
5. ZAKLJUČAK
3
1. UVOD
4
1.1. UVODNA RIJEČ
Poštovane dame i gospodo.
Namjera Brod-plina sastavljajući ovo izvješćeje da Vama pokuša približiti probleme i zahtjeve koji su sepred nama pojavljivali kroz proteklu godinu, te koji će sepojavljivati u narednim godinama.
Kao što je većini poznato, Brod-plin je prošlegodine, a kao nastavak preuzimanja kotlovnica od prijašnjegdistributera toplinske energije započetog još u ljeto2006.godine, preuzeo ostatak kotlovnica na tekuće gorivo i tose radilo o najvećim do sada preuzetim kotlovnicama. Prvizadatak Brod-plina bio je zamjena starih kotlovnica novimmodernijim plinskim kotlovnicama sa pripadajućim toplovodima i toplinskim stanicama, asve u svrhu osiguranja uredne isporuke toplinske energije svojim kupcima, kao i u svrhuglobalne politike smanjenja emisija štetnih plinova u atmosferu jer se radilo o postrojenjimakoje kao energent koriste prirodni plin koji je daleko ekološki prihvatljiviji nego mazut. Osimtoga, trošak tekućeg goriva koji su koristile kotlovnice bio je veći od ukupnih prihoda pa savnovac od toplinarstva nije mogao biti dostatan za kupovinu samo goriva što bi značilopropast.
Nadalje, zamjenom modernijim i plinskim kotlovnicama Brod-plin postaje diopolitike koja se provodi u svijetu, koja se počela provoditi i kod nas, a to je politikaenergetske učinkovitosti i efikasnosti, a što Brod-plin postiže baš ugradnjom kotlovnicatakvog tipa.
Naime, efikasnost je pojam koji se izuzetno često koristi kako svakodnevnomživotu, tako i u različitim djelatnostima, od ekonomije do energetike. Općenito se može rećida je efikasnost sposobnost postizanja željenih rezultata uz najmanje moguće gubitke(vremena, novca, energije). Prema tome, efikasno upotrebljavati energiju znači upotrebljavatije uz najmanje moguće gubitke, odnosno ostvariti željeni rezultat uz najmanji utrošakenergije.
Energija je osnova tehnički visokorazvijenog svijeta. Opseg današnjegiskorištavanja energije i značaja energije zorno ilustrira činjenica da je u posljednjih tridesetakgodina iskorišteno više energije nego tijekom cijelog povijesnog razdoblja prije toga. Štoviše,potrošnja energije nikako ne stagnira, već bilježi stalan porast, a ovakav će se trend nastaviti iu budućnosti.
Potrošnja energije diktira njezinu proizvodnju, a proizvodnja energije, posebiceiz fosilnih goriva, ima značajan negativan učinak na okoliš. Danas su klimatske promjenejedan od najprepoznatljivijih globalnih problema, čiji uzrok leži u prekomjernoj emisijistakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida.
5
Energetska efikasnost svakako je jedan od načina brige za okoliš. Naime, nepobitna ječinjenica da je pristup energiji po prihvatljivim cijenama ključan preduvjet gospodarskog isocijalnog razvoja svakog društva. No, proizvodnja energije i njezina uporaba značajno utječuna okoliš, uzrokujući zagađenja lokalnog i regionalnog karaktera (smog, kisele kiše isl.), ali isvjetske probleme poput globalnog zagrijavanja i rezultirajući klimatskih promjena.
Stoga je jasno da se energetski sustavi moraju razvijati na način koji će omogućitisigurnu opskrbu energijom budućih generacija, a istovremeno minimalno negativno utjecatina okoliš. Upravo je poboljšanje efikasnosti i učinkovitosti potrošnje energije prepoznato kaoključan i ekonomski najefikasniji mehanizam za postizanje navedenih ciljeva. Osim toga,poboljšanje efikasnosti i učinkovitosti potrošnje energije smanjuje troškove upravljanja, tetako doprinosi i konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.
Pravno zakonodavstvo u RH također je kroz svoje zakonske propise podržalo globalnupolitiku energetske učinkovitosti i efikasnosti jer npr. Zakon o energiji propisuje da su glavnezadaće Nacionalnih energetskih programa osiguravati dugoročne razvojne ciljeve, usmjeravatienergetski sektor, osigurati ulaganje u obnovljive izvore energije i objekte za njihovokorištenje, te osigurati efikasno trošenje energije.
Što se tiče distribucije plina od samog preuzimanja iste pa do danas možemo samo rećikao da je jučer bilo da je Slavonski Brod ostajao bez plina svake ogrjevne sezone zbognepodmirenja tekućih obveza za plin , a od tada smo što izgradili što kupili 200 kilometaraplinske mreže.
U budućem razdoblju prethodi nam potpuna liberalizacija tržišta i samonajkonkurentniji će uspjeti opstati upravo i upravo za te promjene dugoročno priprema se iBrod-plin.
Iz gore navedenog jasno se može zaključiti da Brod-plin svoje poslovanje energetskimdjelatnostima upravo gura u smjeru kako je gore opisano, te se time vidi namjera Brod-plinada uvijek ide prema naprijed, tražeći nove načine učinkovitosti energije, a sve u okvirimadomaćeg zakonodavstva.
Direktormr.sc.oec.Dalibor Pudić, dipl.ing.stroj.
6
1.2. TRGOVAČKO DRUŠTVO BROD-PLIN d.o.o.
TD Brod-plin d.o.o. osnovano je 11. svibnja 1995.godine temeljem Izjave o osnivanjuod 22. ožujka 1995.godine. Osnovano je za izgradnju i održavanje plinske mreže, prijenos idistribuciju zemnog plina.
Osnivač TD Brod-plin d.o.o. je Grad Slavonski Brod.
Adresa sjedišta društva je Tome Skalice 4, Slavonski Brod, Republika Hrvatska.
Matični broj društva: 01080911.
MBS : 050000030
Šifra djelatnosti : 3522 – izgradnja i održavanje plinske mreže, prijenos i distribucijaprirodnog plina, proizvodnja, distribucija i opskrba toplinskom energijom.
Osnovne djelatnosti:- izgradnja i održavanje plinske mreže i plinskih priključaka,- distribucija i opskrba prirodnim plinom,- proizvodnja, distribucija i opskrba toplinskom energijom
Financijska izvješća za 2008. godinu sastavljena su sukladno odredbama Zakona oračunovodstvu, a pri njihovu sastavljanju primijenjeni su Hrvatski standardi financijskogizvještavanja (HSFI).
U razdoblju izvješćivanja Upravu je predstavljao mr.sc.oec. Dalibor Pudić,dipl.inž.stroj.
Nadzorni odbor TD Brod-plin d.o.o. čine:1. Vjenceslav Draženović - predsjednik2. Vanja Krnić - član3. Mile Nikšić - član4. Željko Marić - član5. Ljiljana Tominović – član (ispred radnika društva)
Temeljni kapital društva iznosi: 2.919.747,00 kn.
7
1.3. ORGANIZACIJSKA SHEMA
8
2. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2008.GODINU
Uku
pni p
rihod
200
7.
Uku
pni p
rihod
200
8.
Uku
pni r
asho
d 20
07.
Uku
pni r
asho
d 20
08.
Pore
z na
dob
it 20
07.
Pore
z na
dob
it 20
08.
Dob
it fin
.god
ine
2007
.
Dob
it fin
.god
ine
2008
.
0
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
70.000.000
80.000.000
90.000.000
FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA ZA 2007.g. I 2008.g.
Ukupni prihod 2007. Ukupni prihod 2008.Ukupni rashod 2007. Ukupni rashod 2008.Porez na dobit 2007. Porez na dobit 2008.Dobit fin.godine 2007. Dobit fin.godine 2008.
9
2. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2008.GODINU
2.1. Osvrt na financijsko poslovanje od 2000.g. do 2008.g. ..............................................8-412.2. Usporedni prikaz plana i ostvarenja financijskih pokazatelja za 2008.g.2.3. Financijski izvještaji
2.3.1. Račun dobiti i gubitka za 2008.g.2.3.2. Bilanca stanja na dan 31.12.2008.g.2.3.3. Prijava poreza na dobit za 2008.g.2.3.4. Novčani tijek za 2008.g.2.3.5. Bilješka uz financijska izvješća za 2008.g.
2.3.6. Revizijsko izvješće za 2008.g.
10
2.1. OSVRT NA FINANCIJSKO POSLOVANJE OD 2000.G. DO 2008.G.
11
12
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
DOBIT
RASHODPRIHOD
0
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
70.000.000
80.000.000
90.000.000Kn
PRIKAZ PRIHODA, RASHODA I DOBITI ZA RAZDOBLJE OD 2000.g. DO 2008.g.
DOBIT RASHOD PRIHOD
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
TOPLINARSTVODISTRIB. I OPSKRBA PLINOM
0
2.000.000
4.000.000
6.000.000
8.000.000
10.000.000
12.000.000
14.000.000
16.000.000
18.000.000
20.000.000
Kn
PRIKAZ ULAGANJA U DUGOTRAJNU IMOVINU U RAZDOBLJU OD 2000.g. DO 2008.g.
TOPLINARSTVO DISTRIB. I OPSKRBA PLINOM
13
2.2. USPOREDNI PRIKAZ PLANA I OSTVARENJA FINANCIJSKIH POKAZATELJA ZA 2008.GODINU
Tablica 3.RAČUN DOBITI I GUBITKA
PLAN 2008.ODSTUPANJE OD
PLANAPoslovni prihodi 91.567.000 82.883.717 8.683.283Financijski prihodi 270.000 1.038.847 -768.847Izvanredni prihodi 400.000 5.481 394.519Ukupni prihodi 92.237.000 83.928.045 8.308.955Poslovni rashodi 87.742.000 78.694.706 9.047.294Financijski rashodi 712.000 3.243.997 -2.531.997Izvanredni rashodi 20.000 0 20.000Ukupni rashodi 88.474.000 81.938.703 6.535.297Dobit prije oporezivanja 3.763.000 1.989.342 1.773.658Porez na dobit 770.000 412.371 357.629
Dobit nakon oporezivanja 2.993.000 1.576.971 1.416.029
Tablica 4.BILANCA NA DAN31.12.
PLAN 2008.Nematerijalna imovina 100.000 285.952 -185.952Materijalna imovina 96.135.000 96.192.672 -57.672Financijska imovina 108.545 86.327 22.218Dugotrajna imovina 96.343.545 96.564.951 -221.406Zalihe 420.000 1.296.317 -876.317Potraživanja 27.940.517 31.990.628 -4.050.111Financijska imovina 1.600.000 1.600.000 0Novac na računu 350.000 100.793 249.207Kratkotrajna imovina 30.310.517 34.987.738 -4.677.221Plaćeni troškovi budućegrazdoblja 0 181.870 -181.870UKUPNA AKTIVA 126.654.062 131.734.559 -5.080.497Upisani kapital 2.919.747 2.919.747 0Zadržana dobit 15.861.513 14.284.542 1.576.971Dobit tekuće godine 2.993.000 1.576.971 1.416.029Kapital i rezerve 21.774.260 18.781.260 2.993.000Dugoročna rezerviranja zarizike i troškove 0 0 0Dugoročne obaveze 41.037.842 34.680.631 6.357.211Kratkoročne obaveze 14.760.000 20.274.414 -5.514.414Odgođeno plaćanje troškovai prihod budućeg razdoblja 49.081.960 57.998.254 -8.916.294UKUPNA PASIVA 126.654.062 131.734.559 -5.080.497
Odstupanje na poziciji poslovni prihodi odnosi se na prihode od toplinske energije zakotlovnicu Slavonija I, buduću da je preuzimanje iste uslijedilo dana 01.08.2008.godine,samim time izostali su i poslovni rashodi. Odstupanje na poziciji financijski rashodi odnosi sena negativne tečajne razlike za kredite preko leasinga-svođenje na tečaj 31.12.2008.godine.Tečajne razlike su glavni uzrok smanjenja dobiti financijske godine.
Odstupanje na poziciji potraživanja u bilanci odnosi se na povećanje potraživanja sa31.12.2008.godine od pravnih osoba za plin i toplinsku energiju.
14
2.3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
2.3.1. Račun dobiti i gubitka za 2008.godinu
2.3.2. Bilanca stanja na dan 31.12.2008.godine
2.3.3. Prijava poreza na dobit za 2008. godinu
2.3.4. Novčani tijek za 2008.godinu
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
3. DISTRIBUCIJA I OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM
43
3. DISTRIBUCIJA I OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM
3.1. Pregledne karte plinske mreže .........................................................42-603.2. Izgradnja plinske mreže i plinskih priključaka3.3. Tehnička kontrola3.4. Distribucija prirodnog plina
3.4.1 Područje distribucije, dužina i vrijednost plinovoda3.4.2. Gubitak dijela distributivnog područja3.4.3. Distribuirana količina prirodnog plina3.4.4. Gubici prirodnog plina3.4.5. Nadzor, kontrola i hitne intervencije na distributivnom sustavu
3.5. Opskrba prirodnim plinom3.5.1. Dobavljač prirodnog plina3.5.2. Opskrba prirodnim plinom krajnjih kupaca
3.5.2.1. Broj kupaca prirodnog plina3.5.2.2. Raspodjela kupaca prirodnog plina
3.6. Cijena prirodnog plina za krajnjeg kupca3.7. Naplata potraživanja za isporučeni prirodni plin3.8. Kvaliteta i sigurnost opskrbe prirodnim plinom3.9. Budućnost distribucije i opskrbe prirodnim plinom
44
3.1. PREGLEDNE KARTE PLINSKE MREŽE
45
46
47
3.2. IZGRADNJA PLINSKE MREŽE I PLINSKIH PRIKLJUČAKA
Tablica 5.IZGRAĐENA PLINSKA MREŽA
GODINA DUŽINA PLINSKE MREŽE (m)VRIJEDNOST
(kn)1995. 12.500,00 4.946.098,77
1996./1997. 59.818,00 16.909.806,061998. 41.642,00 7.735.198,441999. 8.020,00 1.082.744,032000. 6.100,00 821.205,182001. 4.330,00 584.873,672002. 15.000,00 2.031.410,052003. 7.450,00 1.080.250,002004. 41.024,00 4.187.077,062005. 8.048,00 945.873,832006. 12.868,00 2.407.371,522007. 25.876,50 3.955.021,812008. 52.715,50 9.036.937,37
UKUPNO 295.392,00 57.094.123,77
KUPLJENA PLINSKA MREŽA
GODINA DUŽINA PLINSKE MREŽE (m)VRIJEDNOST
(kn)2006. 18.100,00 2.350.002,002007. 15.200,00 2.086.430,42
UKUPNO 33.300,00 4.436.432,42
PLINSKA MREŽA (IZGRAĐENO + KUPLJENO)
GODINA DUŽINA PLINSKE MREŽE (m)VRIJEDNOST
(kn) 1995.-2008. 295.392,00 57.094.123,77
2006.-2007. 33.300,00 4.436.432,42UKUPNO 328.692,00 61.530.556,19
UNAJMLJENA PLINSKA MREŽAOPĆINA DUŽINA PLINSKE MREŽE (m)
Gornja Vrba 26.000,00Klakar 18.000,00Vrpolje 32.000,00Velika Kopanica 31.000,00VTČPStrizivojna- Sikirevci 16.000,00
UKUPNO 123.000,00
UKUPNOIZGRAĐENO+KUPLJENO+UNAJMLJENO 451.692,00
48
Tablica 5.a.IZGRAĐENI KUĆNI PLINSKI PRIKLJUČCI
GODINA BROJ PL. PRIKLJUČAKA VRIJEDNOST (kn)1995.-2007. 9.024 30.874.250,91
2008. 987 4.112.856,09UKUPNO 10.011 34.987.107,00
PLINSKI PRIKLJUČCI U OPĆINAMA U NAJMUGODINA BROJ PL. PRIKLJUČAKA
2003. - 2008. 1.802UKUPNO 1.802
SVEUKUPNO PLINSKI PRIKLJUČCI 11.813
Tablica 6.IZGRAĐENA PLINSKA MREŽA U 2008.g. m kn- SLAVONSKIBROD ULICA: produžeci J. Runjanina,Dravska,Županjska,Fajerbahova,Osječka, Industrijska zona Bjeliš,Tropoljska,S.Vraza,B.Mihanovića,Reljkovićeva 2.392,00- OPĆINAPODCRKAVLJE Tomica - Vinogradska 60,00- PODVINJE ULICA: Čavlički kraj 120,00- OPĆINABUKOVLJE ULICA: Vinogradska,Sv.Josipa,A.M.Reljkovića, Domobranska,D.Rakovca,D.Mataića,B.Bušića 2.756,00- BRODSKOVINOGORJE ULICA: Papučka 282,50- OPĆINA KLAKAR Ruščica,Lj.Gaja (Spiroflex) 423,00- OPĆINAGORNJA VRBA ULICA: Firova ulica,Brodska ulica 511,00- OPĆINA SIBINJ Sibinj,G.Andrijevci,Gromačnik,Bartolovci,Slobodnica 45.872,00- OPĆINAGUNDINCI ULICA: Zagrebačka 299,00UKUPNO 52.715,50 9.036.937,37
IZGRAĐENI PLINSKI PRIKLJUČCI U 2008.g. kom kn- GRAD SLAVONSKI BROD I OPĆINE 987 4.112.856,09
UKUPNO PLINSKA MREŽA I PLINSKI PRIKLJUČCI 13.149.793,46
3.3. TEHNIČKA KONTROLA
Definiranje kućnog priključka, izrada troškovnika i energetske suglasnosti, te kontrolaizvođenja i snimanje izvedenog stanja jedni su od redovitih poslova Službe tehničke kontrolekoji su se počeli obavljati od 2003. godine.
Sukladno zakonskim propisima glede sigurnosti i mjeriteljstva Brod-plin vršiperiodičke preglede plinskih instalacija korisnika. Pri tome se kontrolira nepropusnost plinskeinstalacije, stanje plinovoda i eventualni naknadni radovi, eventualno priključenje novihtrošila, ukupna instalirana snaga u odnosu na dopuštenu, smještaj trošila, dovod zraka zaizgaranje i odvod dimnih plinova.
Distributer plina dužan je ispitati na ispravnost i nepropusnost plinsku instalaciju oduličnog priključka, odnosno spremnika plina do trošila vlasnika stana ili dijelu građevinenamijenjene za stanovanje, najmanje jednom u 10 godina prilikom promjene, odnosnoumjeravanja plinomjera, ako drugim propisom nije određen kraći rok.
Tablica 7.
MOLBE ZA PRIKLJUČENJE2008 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Σ
Realizacija 73 108 88 104 105 108 128 166 195 108 174 42 1399
U gornjoj tablici prikazan je broj zaprimljenih molbi za priključenje u 2008.godini zasvaki mjesec posebno.
Tablica 8.
PRIJAVE PL. INSTALACIJA2008 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Σ
Realizacija 52 45 43 101 49 60 102 96 160 130 153 147 1138
Tablica 9.Mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Σ
Propuštanje 1-5 l/h 0 1 0 2 3 4 0 2 3 0 0 1 16
Propuštanje > 5 l/h 0 0 1 1 0 1 0 0 0 0 0 1 4
Sukladno zakonskim propisima glede sigurnosti i mjeriteljstva Brod-plin vršiperiodičke preglede pl. instalacija korisnika. Pri tome se kontrolira nepropusnost plinskeinstalacije, stanje plinovoda i eventualni naknadni radovi, eventualno priključenje novihtrošila, ukupna instalirana snaga u odnosu na dopuštenu, smještaj trošila, dovod zraka zaizgaranje i odvod dimnih plinova.
Tablica 10.
TEHNIČKI PREGLEDI ZA UPORABNU DOZVOLU2008 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Σ
Realizacija 0 0 0 2 2 0 2 0 2 1 2 0 11
Tablica 11.
IZMJENA ORMARIĆA ZA SMJEŠTAJ MRS-A
2008 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Σ
Realizacija 12 23 0 10 32 16 15 5 28 0 1 5 147
3.4. DISTRIBUCIJA PRIRODNOG PLINA
3.4.1. Područje distribucije, dužina i vrijednost plinovoda
Tablica 12.IZGRAĐENA PLINSKA MREŽAGODINA PODRUČJE DISTRIBUCIJE PLINA DUŽINA PL. MREŽE (m)
Grad Slav.Brod,prigradska naselja1995.-2008. Brodski Varoš,Brodsko Vinogorje, 295.392,00
Podvinje, Općina Podcrkavlje,Općina Sibinj
KUPLJENA PLINSKA MREŽAGODINA OPĆINA DUŽINA PL. MREŽE (m)
2006. Općina Gundinci 18.100,002007. Općina Bukovlje 15.200,00UKUPNO 33.300,00
UNAJMLJENA PLINSKA MREŽAOPĆINA DUŽINA PL. MREŽE (m)
Općina Gornja Vrba 26.000,00Općina Klakar 18.000,00OpćinaVrpolje 32.000,00Općina Velika Kopanica 31.000,00VTČP Strizivojna - Sikirevci 16.000,00UKUPNO 123.000,00
UKUPNOIZGRAĐENO+KUPLJENO+UNAJMLJENO 451.692,00
0,0050.000,00
100.000,00150.000,00200.000,00250.000,00
300.000,00350.000,00 m
IZGRAĐENA PL.MREŽA KUPLJENA PL.MREŽA UNAJMLJENA PL.MREŽA
3.4.2. Gubitak dijela distributivnog područja
Brod-plin d.o.o. distribuciju prirodnog plina preuzelo je 01.10.2003.god. U trenutkupreuzimanja bilo je 7.136 korisnika fizičke osobe i 487 pravne osobe i obrtnici. Prviproblem nastaje kada Općine Donji Andrijevci i Garčin koncesiju za distribuciju plinadodjeljuju trgovačkom društvu Plin-projekt d.d. iz Nove Gradiške. Tada sa danom01.02.2004.godine Brod-plin ostaje bez 1020 korisnika.
Nakon dodjele koncesije za distribuciju plina od strane gore navedenih općina Brod-plin je podnio tužbu Upravnom sudu RH protiv odluke o davanju koncesije za svaku općinuposebno. Upravni sud je nakon provedenog postupka presudom uvažio tužbe Brod-plina, te suobje odluke o davanju koncesije poništene.
3.4.3. Distribuirana količina prirodnog plina
Tablica 13.
Tablica 14.
Ukupne distribuirane količine prirodnog plina kroz godine se konstantno povećavaju,te je u 2008.g. iznosila 32.265.942 m3 prirodnog plina.
3.4.4. Gubici prirodnog plina
Gubici prirodnog plina na plinskoj mreži su ispod zakonom dozvoljenog minusa (4%),a što se i vidi iz donje tablice.
Tablica 15.
3.4.5. Nadzor, kontrola i hitne intervencije
Za nadzor, kontrolu i hitne intervencije, te održavanje distribucijskog sustavazadužena je Služba distribucije prirodnog plina. Aktivnosti službe se prate u više vidova, nonajbitnija podjela je na redovno i interventno djelovanje.
Tijekom 2008.godine, a mimo interventnih djelovanja, izvršena je zamjena 27 kom.plinomjera, zatim 25 kom. regulatora, te 170 kom. plinskih ormarića, a svi su elementimjerno-regulacijskog seta (MRS – a). Ukupno u interventnim i redovnim aktivnostimazamijenjeno je 51 kom. plinomjera, 67 kom. regulatora, te 173 kom. plinskih ormarića.
Ukupno je od 2003.godine zaključno sa 2008.godinom izmijenjeno 446 kom. plinskihormarića.
Distributer plina odgovoran za održavanje distribucijskog sustava i dužan je radoveodržavanja, popravaka i rekonstrukcije distribucijskog plinskog sustava izvoditi tako da sesmanjenje ili prekid isporuke plina svede na najkraće vrijeme.
3.5. OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM
3.5.1. Dobavljač prirodnog plina
U Republici Hrvatskoj jedini dobavljač prirodnog plina je INA d.d. Zagreb. Ukupnodobavljena količine prirodnog plina u 2008.god. je 32.911.107 m3 prirodnog plina.
3.5.2. Opskrba prirodnim plinom krajnjih kupaca
3.5.2.1. Broj kupaca prirodnog plina
Tablica 16.
Kao što je vidljivo iz grafikona broj kupaca se iz godinu u godinu povećava.
3.5.2.2. Raspodjela kupaca prirodnog plina
Od ukupno 11.813 kupaca prirodnog plina koliko je bilo zaključno sa danom31.12.2008.godine fizičkih osoba je 10.871 kupac, a pravnih osoba i obrtnika ukupno je 942kupca.
Bitno je za napomenuti da pravni osobe kao kupci prirodnog plina mogu isti nabavitibilo gdje na tržištu od 01.siječnja 2009.godine.
3.6. CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KRAJNJEG KUPCA
Cijene prirodnog plina za krajnje kupce na distributivnom području Brod-plina bila jekonstantna od 01.02.2006.godine. kada je iznosila 2,04 kn/m3 plina sa PDV-om i nije semijenjala sve do 01.01.2009.godine, odnosno do donošenja Odluke Vlade RH o visinitarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenihkupaca, bez visine tarifnih stavki, a od tada ona iznosi 2,40 kn/m3 plina sa PDV-om.
Tablica 17.CIJENE DISTRIBUTERA PLINA U RH od 01.01.2009.g.
Red.br. TRGOVAČKO DRUŠTVO TARIFNAGRUPA
TARIFNE STAVKE (kn/m3 )
bez PDV-a sa PDV-om
1. PAPUK d.o.o. - Orahovica kućanstvo TG1 1,860 2,27
2. HEP-PLIN d.o.o. - Osijek kućanstvo TG1 1,890 2,31
3. TERMOPLIN d.d. - Varaždin kućanstvo TG1 1,930 2,35
4. IVKOM d.d. - Ivanac kućanstvo TG1 1,940 2,37
5. DARKOM d.o.o. - Daruvar kućanstvo TG1 1,950 2,38
6. ELEKTROMETAL d.d. - Bjelovar kućanstvo TG1 1,950 2,38
7. KOMUNALAC d.o.o. - Koprivnica kućanstvo TG1 1,950 2,38
8. MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. - Čakovec kućanstvo TG1 1,960 2,399. BROD-PLIN d.o.o. - Slavonski Brod kućanstvo TG1 1,965 2,4010. TERMOPLIN NOVI MAROF d.d. - Novi Marof kućanstvo TG1 1,970 2,4011. ENERGO METAN d.o.o. - Samobor kućanstvo TG1 1,970 2,4012. KOMUNALNO PITOMAČA d.o.o. - Pitomača kućanstvo TG1 1,970 2,4013. VIRKOM d.o.o. - Virovitica kućanstvo TG1 1,970 2,4014. PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE d.o.o. - Vinkovci kućanstvo TG1 1,980 2,4215. KOMUNALIJE d.o.o. - Đurđevac kućanstvo TG1 1,990 2,4316. METALPRODUKT d.d. - Šandrovac kućanstvo TG1 1,990 2,4317. PRVO PLINARSKO d.o.o. - Vukovar kućanstvo TG1 1,990 2,4318. GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. kućanstvo TG1 1,995 2,4319. KOMUS d.o.o. - Donje Stubice kućanstvo TG1 2,005 2,4520. ZELINSKE KOMUNALIJE d.o.o. - Sv.Ivan Zelina kućanstvo TG1 2,010 2,4521. KOMUNALAC d.o.o. - Pakrac kućanstvo TG1 2,020 2,4622. RADNIK d.d. - Križevci kućanstvo TG1 2,020 2,4623. ZELENJAK d.o.o. - Klanjac kućanstvo TG1 2,040 2,4924. IVAKOP d.o.o. - Ivanić Grad kućanstvo TG1 2,050 2,5025. ZAGORSKI METALAC d.o.o. - Zabok kućanstvo TG1 2,050 2,5026. HZMKOM d.o.o. - Hum na Sutli kućanstvo TG1 2,060 2,5127. DUKOM d.o.o. - Dugo Selo kućanstvo TG1 2,070 2,5328. KOMUNALAC VRBOVEC d.o.o. - Vrbovec kućanstvo TG1 2,070 2,5329. GRADSKA PLINARA KRAPINA d.o.o. - Krapina kućanstvo TG1 2,080 2,5430. MONTCOGIM-PLINARA d.o.o. - Svete Nedjelje kućanstvo TG1 2,080 2,5431. MOSLAVINA PLIN d.o.o. - Kutina kućanstvo TG1 2,120 2,5932. KOMUNALAC KONJŠČINA d.o.o. - Konjščina kućanstvo TG1 2,126 2,5933. KOMUNALAC d.o.o. - Garešnica kućanstvo TG1 2,130 2,6034. PLIN PROJEKT d.o.o. - Nova Gradiška kućanstvo TG1 2,140 2,6135. AMGA ADRIA d.o.o. - Kraljevica kućanstvo TG1 2,170 2,6536. ENERGO d.o.o. - Rijeka kućanstvo TG1 2,170 2,6537. KOMUNALIJE d.o.o. - Čazma kućanstvo TG1 2,180 2,6638. PLINARA d.o.o. - Pula kućanstvo TG1 2,210 2,70
3.7. NAPLATA POTRAŽIVANJA ZA ISPORUČENI PRIRODNI PLIN
Naplata potraživanja prirodnog plina redovnim postupkom bila je vrlo dobra. Da biista dosegla izvrstan nivo (preko 99 %) bilo je potrebno poduzimati dodatne mjere naplate( 4.240 - opomena, 500 - radnih naloga za isključenje, 110 - ovrha, 10 - privremenih mjera ).
Tablica 18.
3.8. KVALITETA I SIGURNOST OPSKRBE PRIRODNIM PLINOM
Kvaliteta i sigurnost opskrbe plinom, koja se ogleda u prvom redu s nesmetanim ineprekidnim radom svih plinskih sustava za distributivno područje Brod-plina bila je naiznimno visokom nivou. U prilog tome ide podatak da u 2008.godini zaprimili smo svegačetiri reklamacije potrošača vezane uz distribuciju plina i kvalitetu usluge, koje su riješene naobostrano zadovoljstvo.
3.9. BUDUĆNOST DISTRIBUCIJE I OPSKRBE PRIRODNIM PLINOM
Obzirom da je sada svima poznato da je prirodni plin jedan od najviše ekološkiprihvatljivijih i čišćih energenata, te da je sa svojom cijenom dostupan gotovo svim slojevimadruštva, jasno je da će se iz godine u godinu sve više povećavati broj zahtjeva za priključenjena plinsku mrežu, te samim time i potreba za izgradnjom novih kilometara plinske mreže, ana koji zahtjev je Brod-plin spreman odgovoriti.
Cijene plina s vremenom postaju sve veće pa se količina plina po jedinici stanasmanjuje.
Nadalje, štednja energija jedna je od pretpostavi energetske održivosti, pa je ubudućnosti predviđena i štednja prirodnog plina, a opet da se ne uskraćuje isti potrošačima.Štednja tog tipa predviđena je putem nominacija. Naime, kroz par godina svaki veći potrošačće morati svom distributeru dostavljati količinu plina koji će mu biti potreban za sljedeći dan,tako da bi sam distributer mogao znati koju količinu prirodnog plina će morati naručiti zasljedeći dan kako bi mogao svim potrošačima isporučiti dovoljnu količinu plina, a opet sdruge strane ne naručiti više nego što je potrebno, kako bi se na taj način osigurao jedanstabilni sustav.
Odnosno, već od sljedeće godine će distributer prirodnog plina morati naručivatikoličinu plina koju će potrošiti svakih sat vremena ovisno o vremenskim uvjetima. Usuprotnom će plaćati ili penale ili neće dobiti dovoljnu količinu plin što može utjecati nasigurnost opskrbe ili na financijski rezultat samog društva, čime se postavlja ogroman zahtjevpred distributera.
U svakom slučaju Brod-plin će odgovoriti na sve izazove koje će sa sobom donijetinovi zakonski propisi i uredbe po pitanju distribucijskog sustava i same opskrbe prirodnimplinom.
4. PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM
4. PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM
4.1. Ulaganja u toplinski sustav .......................................................................62-864.1.1. Investicije u toplinski sustav do 2008.g.4.1.2. Investicije u toplinski sustav u 2008.g.
4.2. Obračun toplinske energije4.2.1. Broj kupaca toplinske energije4.2.2. Cijena toplinske energije4.2.3. Naplata potraživanja za isporučenu toplinsku energiju
4.3. Uređaji za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije4.4. Ishođenje nepovratnih sredstava4.5. Alternativni izvori energije4.6. Tekuća problematika4.7. Kvaliteta i sigurnost opskrbe toplinske energije
4.1. ULAGANJA U TOPLINSKU SUSTAV
4.1.1. Investicije u toplinski sustav do 2008. godine
Brod-plin d.o.o. je započeo sa obavljanjem energetskih djelatnosti proizvodnjom,distribucijom i opskrbom toplinske energije 2006.godine kada su od prijašnjeg distributeraToplina d.o.o. odlukom Grada preuzeli 7 plinskih kotlovnica u naselju A.Hebrang, tekotlovnice na Trgu I.B.Mažuranić, u naselju Vatrenka, u ulici N.Zrinskog, te na Cipelarskomtrgu. Osim kotlovnica u naselju A.Hebrang, ostale gore navedene kao energent koristile sutekuće gorivo (lož ulje-ekstra lako, mazut).
U sljedećoj 2007.godini Brod-plin d.o.o. je nadalje, preuzeo kotlovnicu u UliciP.Krešimira IV (2,4,6), u Badalićevoj ulici 1,2, te u naselju Lutvinka, a koje se takođerkoristile kao energent tekuće gorivo.
Obzirom da je distributer prema zakonskim propisima koji reguliraju obavljanjeenergetskih djelatnosti dužan svojim kupcima osigurati sigurnu i pouzdanu isporuku toplinskeenergije, te da energent koji su većina kotlovnica koristile više nije mogao ispunjavati kriterijevezane za zaštitu okoliša, kao i radi podatka da je iskoristivost tih kotlovnica bila od 60-70 %,Brod-plin d.o.o. je nakon preuzimanja svake kotlovnice krenuo u zamjenu tih starih idotrajalih postrojenja novim i modernijim kotlovnicama koji kao energent koriste prirodniplin, a koji je daleko ekološki prihvatljiviji nego prijašnji energent.
Brod-plin d.o.o. je za zamjenu gore navedenih dotrajalih kotlovnica novim i ekološkiprihvatljivijim kotlovnicama uložio 14 milijuna kuna.
4.1.2. Investicije u toplinski sustav u 2008. godini
U 2008.godini Brod-plin d.o.o. od prijašnjeg distributera preuzima kotlovnice unaselju Jelas, te samostojeće kotlovnice u naselju Kralj Tomislav, Mikrorajon i Slavonija I.
Praćenjem svjetskih, a i domaćih, trendova zaštite okoliša, a temeljem postignutihpozitivnih rezultata dosadašnjih izvedenih projekata zamjene dotrajalih energetskihpostrojenja Brod-plin d.o.o. nastavlja zamjenom dotrajalih kotlovnica na tekuće gorivo saekološki prihvatljivijim modernim plinskim postrojenjima.
Gore navedene kotlovnice sa pripadajućim toplovodima stare su i dotrajale, starost istihkretala se oko 25 godina, a koristile su kao energent tekuće gorivo. U prilog starosti idotrajalosti kotlovnica i pripadajućih toplovodima navesti ćemo primjer kotlovnice u naseljuKralja Tomislava koja je u mjerenom vremenskom razdoblju proizvela 20,5 MWh, a prekočetiri podstanice isporučeno je svega 14 MWh, što znači da je prilikom distribucijeproizvedene toplinske energije, odnosno u toplovodima, izgubljeno 6,5 MWh ili 46 % odukupno proizvedene toplinske energije, a ako se u tome uzme i učinkovitost postrojenjamožemo procijeniti uštedu energije od najmanje 100%.
Vodeći se nastojanjima poboljšanja uredne i pouzdane isporuke toplinske energijesvojim korisnicima, a s druge strane gledajući i na zaštitu okoliša, sredinom 2008.godineizvršena je zamjena stare kotlovnice novom plinskom kotlovnicom otvorenog tipa u naseljuJelas za koji projekt zamjene uloženo 3,6 milijuna kuna.
Temeljem istih nastojanja paralelno sazamjenom kotlovnice u naselju Jelas vršeni su radovizamjene dotrajalih samostojećih kotlovnica na tekućegorivo i pripadajućih toplovoda u naseljima KraljTomislav i Mikrorajon novim plinskim kotlovnicamakoje su postavljene u istom objektu u kojem su senalazile stare kotlovnice, a za čiju zamjenu je uloženootprilike 12 milijuna kuna (za Mikrorajon 5,3milijuna kuna, za Kralj Tomislav 6,7 milijuna kuna).
Od preuzimanja kotlovnica u naselju A.Hebrang pojavljivali su se učestali tehničkinedostaci na starim plinskim postrojenjima uslijed čega je bila narušena uredna i sigurnaisporuka toplinske energije grijanja i tople vode korisnicima tog naselja, te se uslijed togapovećavao i broj primjedbi korisnika na isporuku toplinske energije u istom naselju.
Uvidjevši da je narušena uredna isporuka toplinske energije u naselju A.HebrangBrod-plin d.o.o. odlučeno je da se tokom 2008. godine izvrši modernizacija tri kotlovnice utom naselju i to na bloku IV sjever, bloku V jug i V sjever. Osim pripreme tople vode, u te trikotlovnice kompletno se modernizirao i sustav grijanja. Tokom razrade projekta odlučeno jeda će se nova postrojenja sastojati od modularnih plinskih apsorpcijskih dizalica topline zrak -voda za vanjsku ugradnju, plinskih kondenzacijskih kotlova za vanjsku ugradnju, solarnihkolektora, bivalentnih spremnika sanitarne vode i nove pumpne stanice što je u konačnicirezultiralo većom uštedom energije, urednom i pouzdanom isporukom toplinske energije,zatim manjim troškovima održavanja, te upravljanja obzirom da je upravljanje istimaautomatsko vanjski vođenom temperaturom.
Nove kotlovnice predviđene su za vanjskuugradnju i kompletno su zaštićene i otporne nasve uvjete atmosfere (sunce, kiša, hladnoća,snijeg, led, itd.).
Također, postrojenje je predviđeno zaautomatski rad, bez ljudske posade samo uzpovremeni nadzor. Nadzor postrojenja također seobavlja daljinski putem telemetrije a nadzornoračunalo se nalazi u prostorijama korisnika.
Naime, prosječna godišnja potrošnja vode na svakoj navedenoj kotlovnici kretala seoko 6 000 m3. Za pripremu te vode do modernizacije se trošilo oko 90 000 m3 /god prirodnogplina. Ukupna potrošnja plina za grijanje i pripremu sanitarne vode bila je oko 260 000 m3
/god prirodnog plina. Primjenom novog tehnološkog rješenja smanjila se potrošnja plina za tetri kotlovnice za oko 45 % za isti efektivni učinak.
Tablica 19.Potrošnja prirodnog plina
Potrošnja plina UštedaPotrošnja goriva (postojeće) 260.000 m3 0 m3Potrošnja goriva (samo modernizacija) 208.000 m3 52.000 m3Potrošnja goriva ( modernizacija +kondenzacija) 187.200 m3 72.800 m3Potrošnja goriva (modernizacija+kondenzacija+ plinske apsorpcijske dizalicetopline)topline 145.600 m3 114.400 m3Potrošnja goriva uz solar 140.600 m3 119.400 m3
Iz tablice je vidljivo da se postojeća potrošnja od 260 000 m3/ god smanjuje na 140600 m3/god odnosno postiže se ušteda od oko 46 % plina.
Osim financijskih ušteda bitno se smanjuje i emisija štetnih tvari u okoliš što jevidljivo u sljedećoj tablici.
Tablica 20.Količina emisije štetnih tvari
Kotlovnica PRIJE POSLIJE RAZLIKABlok IV sjever A. Hebrang prirodni plin prirodni plinNormalizirana potrošnja primarneenergije [kWh/god] 3.033.333 1.640.333 1.393.000
Potrošnja primarne energije[kg/god] 254.902 120.613
Emisija u gramu po kg goriva prirodniplin g/kg kg/god kg/god kg/god
CO2 kg/god 2760 703.529 332.891 370.638SO2 kg/god 0,1 25 12 13Noxkg/god
1 255 121 134
COkg/god
0,01 3 1 1
Za realizaciju navedenog projekta modernizacije je do sada uloženo 8,8 milijunakuna.
Brod-plin d.o.o. je za zamjenu dotrajalih kotlovnica u naselju Jelas, Kralj Tomislav iMikrorajon, te u blokovima IV sjever, V sjever i V jug naselja A.Hebrang uložio ukupno 24,4milijuna kuna.
Povrat uloženih investicija Brod-plin d.o.o. planira vratiti kroz uštedu. Naime, jednaod velikih stavki koja je utjecala na rashode je bila cijena tekućeg goriva, odnosno troškovikoji su odlazili na kupnju energenta su bili veći od ukupnih prihoda, pa je nastao problemkako osigurati kupcima urednu isporuku toplinske energije kada posluješ u početku sagubitkom. Iz tog razloga bilo je neophodno zamijeniti stare kotlovnice novima koji koristeprirodni plin kao energent. Postojali i veliki troškovi održavanja i upravljanja pa se može rećida je prije za plin i toplinarstvo prije 5 godina radilo 90 radnika dok danas sa puno višeobveza i imovine će se upravljati sa 45 radnika.
U dolje navedenim tablicama navodimo primjer povrata investicija za kotlovnice kojesu preuzete prošlih godina.
Tablica 21.
U Tablici 21. vidi se koliko je uloženo u zamjenu 4 kotlovnice.
Tablica 22.
Tablica 23.
Iz tablica 22. i 23. jasno se vidi kalkulacija načina povrata uloženih sredstava krozmodernizaciju kotlovnica, te se to isto može vidjeti i iz dolje navedenih tablica.
Investicija Cipelarski trg Zrinska Vatrenka IBM ukupnopriključak 55.020 49.820 56.170 37.400 198.410naknada 5.081 5.081 5.081 5.081 20.324projekt 17.100 17.100 14.900 14.200 63.300uređaji, kalorimetri, ventili, pumpe i ostala krupna oprema 597.658 471.458 597.658 418.594 2.085.368građevni, strojarski i elektro radovi te ostala sitna oprema 174.021 141.406 196.263 151.642 663.332ukupno 848.880 684.865 870.072 626.917 3.030.734
Cipelarski trg Zrinska Vatrenka IBM Ukupno1 potrošnja plina m3/god 74.260 57.056 82.036 45.824 259.1762 kaskadno vođenje (-25% m3/god) 55.695 42.792 61.527 34.368 194.3823 trošak plina 1,67 kn/m3 93.010 71.463 102.750 57.395 324.6184 potrošnja goriva- lit/god 68.759 52.830 75.959 42.430 239.9785 trošak goriva uz cijenu od 3,565 kn/l 245.126 188.339 270.794 151.263 855.5226 ušteda (5-3)-samo trošak goriva 152.116 116.876 168.044 93.868 530.9037 prijašnji fiksni troškovi (7 ložača) 130.000 130.000 130.000 130.000 520.0008 sadašnji fiksni troškovi (bez ložača) 31.250 31.250 31.250 31.250 125.0009 ukupna ušteda fiksnih troškova 98.750 98.750 98.750 98.750 395.000
10 ukupna ušteda 6+9 250.866 215.626 266.794 192.618 925.903
Investicija 3.030.734uk. ušteda na 4 kotlovnice + etažirana kotlovnica 925.903 136.454 1.062.357
Povrat (godina) 2,85
4.2. OBRAČUN TOPLINSKE ENERGIJE
Obračun toplinske energije od 01.01.2008.godine vrši se prema Odluci VladeRepublike Hrvatske o visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskihdjelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom koja je objavljena uNarodnim novinama broj: 115/07 dana 07.11.2007. godine i ispravak u istima broj: 127/07dana 12.12.2007. godine.
Izvadak iz Odluke Vlade RH o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za usluge energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbetoplinskom energijom NN/115 od 07.11.2007. i NN/127 od 12.12.2007.
BROD-PLIN d.o.oSlavonski Brod
Industrija i poslovnipotrošači na područnimtoplanama (zasebnimkotlovnicama)zajedničko mjerilo
(kn/kWh) 0,37
(kn/kW) 417,61
kućanstva na područnimtoplanama
(zasebnim kotlovnicama) zajedničko mjerilo
(kn/kWh) 0,23
(kn/kW) 263,50
Obračun toplinske energije se sastoji od fiksnih troškova- obračun snage (plaća sesvaki mjesec) i varijabilnih troškova odnosno stvarno utrošene toplinske energije zazagrijavanje prostora i stvarno utrošene toplinske energije za zagrijavanje tople vode.
Radeći razne analize i simulacije utvrdili smo da su korisnici na pojedinimkotlovnicama plaćajući toplinsku energiju prema novom načinu obračuna primjenom tarifnogsustava na bazi jedne godine platili od 4-14 % manje u odnosu na prethodne godine, a dok jošnisu bili u Brod-plinu.
Troškovi toplinske energije tijekom 2006.godine bili su veći za 15 % u odnosu na2009.godinu, iako su troškovi poslovanja (energent, struja, radna snaga) porasli cca 20% uzadnje 3 godine.
Ugradnjom uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije trošak grijanjase kod pojedinih potrošača smanjuje i za duplo u odnosu na 2006.godinu.
U ovom dijelu Izvješća bitno je za napomenuti da je Hrvatska energetska regulatornaagencija (HERA) dana 12.svibnja 2009.godine obavila Nadzor o primjeni tarifnog sustava ivisine tarifnih stavki, te je uslijed toga dana 05.06.2009.godine donijela Mišljenje kakoenergetski subjekt Brod-plin d.o.o. na propisani način primjenjuje Tarifni sustav za uslugeenergetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez visinetarifnih stavki, te Odluku o visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskihdjelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom. U daljnjem nastavkutekstu nalazi se gore navedeno Mišljenje HERA-e.
4.2.1. Broj kupaca toplinske energije
Preuzimanjem preostalih kotlovnica od prijašnjeg distributera sredinom 2008.godineukupni broj kupaca toplinske energije iznosi 3.767 kupaca.
Tablica 28.
4.2.2. Cijena toplinske energije
Prema tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije iopskrbe toplinskom energijom cijenu donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlogMinistarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a uz prethodno mišljenje Hrvatskeenergetske regulatorne agencije (HERA) temeljem upućenog zahtjeva distributera zaodobrenje cijene toplinske energije.
Velikih problema izazvalo je Rješenje gospodarskog inspektora Područne jediniceOsijek, ispostava – Odsjek inspekcijskog nadzora u Slavonskom Brodu, KLASA: UP/I-336-02/08-01/27 , URBROJ 556-14-14/03-08-51 OD 18. kolovoza 2008.godine, kojim je TDBrod-plin d.o.o. naređeno vraćanje više naplaćenih iznosa za isporučenu toplinsku energiju uukupnom iznosu za centralno grijanje od 9.675.822,28 kuna i tople vode od 1.820.138,14kuna. Na isto smo uložili žalbu, sa konkretnim pokazateljima da naprijed navedeno Rješenjenije zakonski utemeljeno.
Povjerenstvo za žalbe Državnog inspektorata RH dana 06.listopada 2008.godineURBROJ:556-18-07-02/V.A. donijelo je Rješenje kojim je poništilo pobijano rješenje ipredmet vratilo na ponovni postupak . Nakon toga 21.listopada 2008. godine gospodarskiinspektor, Područne jedinice Osijek, Ispostave Slavonski Brod donosi zaključak kojim seobustavlja upravni postupak.
4.2.3. Naplata potraživanja za isporučenu toplinsku energiju
Navedeni događaju vezani uz sporno Rješenje izazvali su velike probleme i u naplatiredovnih rata.
Naplata potraživanja toplinske energije je na zadovoljavajućoj razini. Potreban jedodatan angažman i rad kako bi naplata bila zadovoljavajuća. U 2008.godini poslano je 6.840opomena pred ovrhu za neizmirena dugovanja za toplinsku energiju. Pokrenuto je 219 ovrhačija je naplata realizirana ili je u tijeku. Veliki problem predstavljaju dužnici kojima su plaćeili mirovine već opterećene, te naplata i realizacija naših ovrha ide sporo ili čeka u redu zanaplatu.
Bitno je napomenuti da kod dužnika toplinske energije nije moguće izvršitipojedinačnu obustavu toplinske energije, odnosno isključenje i time spriječiti daljnjegomilanje dugovanja, jer se nalaze u zajedničkom sustavu.
Tablica 29.
I uslijed svih problema prilikom naplate potraživanja postotak naplate je vrlo dobar.
4.3. UREĐAJI ZA LOKALNU RAZDIOBU ISPORUČENE TOPLINSKE ENERGIJE
Energetski sektor u Republici Hrvatskoj,Europskoj uniji, ali i diljem svijeta danas je suočen sizazovom održivog razvoja-razvoja koji omogućavasigurnu opskrbu energijom, a istovremeno smanjujenegativne utjecaje na okoliš.
Poboljšanje energetske učinkovitosti jedan je odnajvažnijih stupova moderne energetske politike, te jeključan i ekonomski najučinkovitiji mehanizam zapostizanje ciljeva održivog razvoja energetskog sektora.Osim toga poboljšanjem efikasnosti potrošnje energijesmanjuju se troškovi upravljanja čime se doprinosikonkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Dakle,energetska efikasnost znači trošiti manje energije za istukoličinu proizvoda ili usluge.
Politika održivog razvitka energetskog sektorasamo je prvi korak prema prihvaćanju i primjeni dostupnih mjera i saznanja o poboljšanjuefikasnosti uporabe energije u svakodnevnom životu.
Isporučena toplinska energija do donošenja Tarifnog sustava plaćala se u 12 jednakihmjesečnih rata zbog čega se stvorila navika „rasipanja“ toplinske energije jer je kupac kolikogod potrošio uvijek je platio isto, a možda je, recimo, potrošio dvostruko više toplinskeenergije nego što je platio.
Prvi korak ka sprečavanju „rasipanja“ toplinske energije bio je mjeriti potrošnju iste.U skladu s tim Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom propisao je daje distributer dužan ugraditi o svom trošku uređaje za mjerenje potrošnje toplinske energije(zajedničko mjerilo) u svim toplinskim stanicama (kotlovnicama i toplinskim podstanicama).
Do donošenja Pravilnika o obračunu i načinu raspodjele troškova za isporučenutoplinsku energiju koji je objavljen u Narodnim novinama u prosincu 2008.godine, a odprimjene Tarifnog sustava obračun potrošnje toplinske energije radilo se prema očitanjima nazajedničkom mjerilu.
Drugi korak ka obračunu potrošnje toplinske energije prema individualnoj potrošnjimogao je nastupiti kada je stupio na snagu navedeni Pravilnik koji svojim odredbama reguliraugradnju i očitanje uređaja za lokalnu razdiobu toplinske energije, kao i modele raspodjele iobračuna troškova isporučene toplinske energije.
Stupanjem na snagu navedenog Pravilnika ostvarili su se i zakonski uvjeti za ugradnjutih uređaja.
Ugradnjom uređaja za lokalnu potrošnju toplinske energije kupac ima mogućnostkontrole potrošnje toplinske energije, a time i uštede. Bitno je napomenuti da uređajeugrađuju i održavaju vlasnici stanova i poslovnih prostora o svom trošku.
Također, je bitno za napomenuti da ušteda i efikasnost samih uređaja najviše dolazido izražaja kada iste ugrade u svoje stanove ili poslovne prostore svi kupci toplinske energijena jednom zajedničkom mjerilu.
U ljeto 2008.godine Mjesni odbor Naselja“A.Hebrang“ pokrenuo je inicijativuugradnje uređaja za lokalnu razdiobu toplinske energije, te je povodom toga oko 80% kupacatoplinske energije u navedenom naselju ugradilo uređaje, no međutim kako smo već naveli,obračun prema istima nije se mogao vršiti dok nije stupio na snagu navedeni Pravilnik kojiuređuje način obračuna prema očitanjima s tih uređaja.
Također, u zgradi 5 naselja Mikrorajon iste godine svi kupci toplinske energije najednom zajedničkom mjerilu su ugradili uređaje za lokalnu razdiobu.
Bitno je istaknuti da se sa uvođenjem uređaja za lokalnu razdiobu neće stati jer sukupci toplinske energije na primjerima naselja i zgrada koji su uveli iste uvidjeli da ipakdolazi do štednje toplinske energije, a samim time i manjim iznosima na računima, te jeuslijed sve veći broj predstavnika suvlasnika koji dolaze u Brod-plin radi dobivanja potrebnihinformacija vezanih za zakonsku proceduru koja se mora poštivati prilikom ugradnje uređaja.
Sljedeći korak plaćanja isporučene toplinske energije i potrošne tople vode premaindividualnoj potrošnji bio bi uvođenje mjerenja potrošnje toplinske energije potrebne zazagrijavanja potrošne tople vode za svaki stan posebno.
Izgled zgrade gdje su ugrađeni razdjelnici za preraspodjelu energije od 100%
U dolje navedenoj tablici može se vidjeti koliko dolazi do uštede toplinske energije uslučaju kada su svi kupci na jednom zajedničkom mjerilu ugradili uređaje za lokalnurazdiobu.
Tablica 30.Usporedba potrošnje za 3 jednake zgrade u naselju Mikrorajon na zajedničkom mjerilu
Tablica 31.Ušteda po stanu za prosječnu potrošnju stana
Iz gore navedenih tablica jasno se može zaključiti da ugradnjom uređaja za lokalnurazdiobu toplinske energije postoji znatna ušteda, ali ako uređaje ugrade svi kupci nazajedničkom mjerilu. Postoji ušteda i ako ne ugrade svi, ali ne u tolikom postotku.
4.4. ISHOĐENJE NEPOVRATNIH SREDSTAVA
U lipnju 2008.godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjemtekstu: Fond) objavio je natječaj za korištenje sredstava Fonda radi financiranja programa iprojekata u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.Sredstva Fonda dodjeljivala su se putem zajma, subvencija kamate i financijske pomoći, s timda su se zajmovi i subvencije kamata dodjeljivale, između ostalog, trgovačkim društvima.
Brod-plin d.o.o. se prijavio na natječaj sa nekoliko projekata da bi Upravni odborFonda prihvatio u konačnici dva projekta.
Prvi projekt koji je prihvaćen je „Rekonstrukcija postojećih dislociranih kotlovnica unaseljima Kralj Tomislav, Mikrorajon i Jelas u Slavonskom Brodu“. Podsjete radi, tu se radiloo zamjeni dotrajalih samostojećih kotlovnica koje su koristile tekuće gorivo sa modernimplinskim kotlovnicama. Za taj projekt Fond je odobrio Brod-plinu d.o.o. subvenciju kamate uiznosu od 700 tisuća kuna.
Nadalje, „Zamjena dotrajalih kotlovnica za pripremu sanitarne tople vode i grijanjemodularnim plinskim kondenzacijskim apsorpcijskim dizalicama topline zrak-voda zavanjsku ugradnju, plinskim kondenzacijskim kotlovima za vanjsku ugradnju i solarnimkolektorima u naselju A.Hebrang“ je naziv drugog projekta kojeg je prihvatio Fond i za kojije odobrio subvenciju kamate u iznosu od 330.133,46 kuna.
Da se podsjetimo, Brod-plin d.o.o. je za zamjenu dotrajalih kotlovnica na blokovimaIV sjever, V jug i V sjever uložio otprilike 8,8 milijuna kuna.
4.5. ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE
U prethodnom poglavlju spomenut je drugi projekt za kojeg je Brod-plin d.o.o. odFonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobio subvenciju kamate. U navedenomprojektu spominje i ugradnja solarnih kolektora.
Ugradnja solarnih kolektora za pripremu sanitarne tople vode je bio pilot projekt kojije jedan od prvih takvog tipa u Hrvatskoj, a koji je započet još u 2007.godini. Iz tog projektavidi se da Brod-plin d.o.o. razmišlja uvijek o uštedi energije, ali opet ne na štetu svojihkorisnika, nego primjenom novih metoda koristeći alternativne izvore energije štiteći okoliš, uovom slučaju se radi sunčevoj svjetlosti.
Solarni kolektori
Ukupna investicija ugradnje solarnih kolektora iznosila je oko 650 tisuća kuna, a kakosmo već gore u tekstu naveli da se investicije vraćaju kroz uštedu, tako je ovdje slučaj jer ćese i ova investicija vratiti kroz nekih 6-7 godina. U donjem tekstu prikazan je izračun povratainvesticije.
Uštede plina I-V mj.14,87-5,35=9,52m3 plina/m3 t.vode
Uštede u kunama6500m3 t.vode*9,52m3 plina*1,67kn=103.000 knInvesticija je 680.000 kn (s izolacijom)
Povrat680.000/103.000=6,6 godina
Obzirom da su ugradnjom solarnih kolektora postignuti pozitivni rezultati nastavljenoje sa ugradnjom istih i u 2008.godini, ali sada kao dijela postrojenja koji se sastoji još i odmodularnih plinskih apsorpcijskih dizalica topline zrak -voda za vanjsku ugradnju, plinskihkondenzacijskih kotlova za vanjsku ugradnju, bivalentnih spremnika sanitarne vode i novepumpne stanice, a koji zajedno znači, čine jednu cjelinu.
Naime, solarni kolektori opskrbljuju objekt toplinskom energijom za pripremu toplevode, a u slučajevima kada to zbog vremenskih uvjeta nije moguće, sustav za potrošnu topluvodu napaja se iz novih plinskih grijućih kondenzacijskih modula i kondenzacijskih plinskihapsorpcijskih dizalica topline za vanjsku montažu, a na koji način dolazi do uštede plina.
Dodjela subvencija od strane Fonda govori u prilog tome da je i Fond prepoznaonastojanja Brod-plina d.o.o. da svojim korisnicima osigura urednu i sigurnu isporukutoplinske energije kroz nove metode korištenja različitih dostupnih izvora energije, ali izamjenom starih novim, ekološki prihvatljivim postrojenjima na prirodni plin, te još jednomdokazali da se brine i o zaštiti okoliša u našem gradu.
4.6. TEKUĆA PROBLEMATIKA
U ljeto 2008.godine uz preuzimanje već navedenih kotlovnica u naseljima KraljTomislav, Mikrorajon i Jelas, Brod-plin d.o.o. je i preuzeo najveću samostojeću kotlovnicu unašem gradu, a to je kotlovnica u naselju Slavonija I.
Kotlovnica sa pripadajućim toplinskim sustavom (toplovodi s pripadajućomarmaturom, toplinske stanice) izgrađena je 1974. godine. Uslijed starosti i dotrajalosticjelokupnog toplinskog sustava kotlovnice u naselju Slavonija I tijekom ogrjevne sezonedolazilo je do čestih pucanja toplovoda, kvarova na kotlovima i u toplinskim stanicama kojisu doduše na vrijeme sanirani i nije dolazilo do većeg zastoja pri isporuci toplinske energije.
No međutim, u listopadu 2008.godine, također uslijed starosti i loše tehničkeizvedivosti sustava došlo je do kvara na dijelu sustava ispred kotla, točnije na predgrijačumazuta koji tada odlazi u sve pripadajuće toplovode i toplinske stanice, te na kraju odlazi i usame stanove korisnika.
Brod-plin d.o.o. je odmah pristupio saniranju navedenog kvara, te ispiranju toplovoda.Isti je koristio razna sredstva prilikom ispiranja, te je bilo naznaka da će ispiranje trajati i donekoliko mjeseci. No međutim, dobrom organizacijom i korištenjem nekih novih metodaBrod-plin d.o.o. uspio je u svom naumu da se što prije osigura isporuka toplinske energijekorisnicima, te dobije potvrda od nadležnih institucija da se voda opet može koristiti bezopasnosti za korisnike.
Namjera Brod-plina d.o.o., a kako se isti ili slični akcidenti više ne bi mogli dogoditi,je da u što skorije vrijeme dotrajalu kotlovnicu zajedno sa pripadajućim toplinskim sustavomu naselju Slavonija I zamjeni novim, modernijim i ekološki prihvatljivijim postrojenjem, kojeće koristiti prirodni plin kao energent.
Navedeni radovi zamjene postrojenja će biti do sada najveći projekt Brod-plina d.o.o.,kako zbog opsega posla tako i zbog investicije, te je Brod-plin d.o.o. po tom pitanju većzapočeo pripremne radnje, a sve sa svrhom da svojim korisnicima koji se griju preko tekotlovnice osigura sigurnu i urednu isporuku toplinske energije.
4.6. KVALITETA I SIGURNOST OPSKRBE TOPLINSKOM ENERGIJOM
Tijekom 2008.godine zaprimili smo oko 90-ak primjedbi i dopisa naših kupacatoplinske energije što u vezi s računima, a što tehničke naravi. Tijekom ogrjevne sezone brojdopisa kupaca znatno je veći u odnosu na vrijeme kada nema potrebe za grijanjem što jerazumljivo.
Na sve dopise, primjedbe i pritužbe kupaca postupalo se što se hitnije moglo u tomtrenutku. Ukoliko se sadržaj dopisa odnosio u vezi računa za toplinsku energiju svakomkupcu je bilo pismeno odgovoreno i što jednostavnije pojašnjeno, te potkrijepljenopripadajućim dokumentima, s tim da je svakom kupcu u pismenom odgovoru navedeno daukoliko i dalje mu neke stvari nisu jasne da slobodno može doći u prostorije Brod-plina ilinazvati telefonom kako bi dobio odgovor.
Ako je bio problem tehničke naravi, a za rješavanje istog bio je nadležan Brod-plin,rješavanju istog odmah se pristupalo. A ako se pak radilo o tehničkom kvaru koji nije bio unadležnosti Brod-plina, nego u nadležnosti upravitelja ili samih kupaca, isti je prilikomrješavanja kvara uvijek davao tehničku podršku.
Također, kupci su se uvijek mogli našoj službi toplinarstva obratiti za pomoć ipojašnjenja vezanih za isporuku toplinske energije.
Bitno je za napomenuti da je Brod-plin d.o.o. uspostavio i održava dobru poslovnusuradnju sa upraviteljima i predstavnicima suvlasnika.
5. ZAKLJUČAK
Nakon svega što je u ovom izvješću navedeno i prikazano može se zaključiti da jeBrod-plin svoje poslovanje obavljao u skladu sa zakonskim propisima i aktima. Što se tičedistribucije prirodnog plina može se vidjeti da Brod-plin razvija, održava i upravlja jednimsigurnim distribucijskim sustavom, a na koji se mogu priključiti svi pod jednakim uvjetima.Obzirom na toplinsku energiju jasno se vidi namjera Brod-plina osigurati u našem gradu jedanzdrav, moderan i ekološki prihvatljiv toplinski sustav, koji će grijati kupce bez većihpoteškoća i bojazni da će usred ogrjevne sezone doći do većih zastoja u isporuci toplinskeenergije.
Nadalje, bitno je za napomenuti da se sve više otvara tržište energije u RH, u kojemprocesu svi čimbenici- od kupaca i energetskih subjekata do nadležnih državnih institucija-trebaju odgovorno obnašati dužnosti i odgovornosti propisane pozitivnim propisima, potrebnoje pravovremeno poduzimati i sve radnje, uključujući i pravovremene promjenezakonodavnog okvira, kako bi se omogućilo da se energetske djelatnosti obavljaju napoticajan način, sukladno pravilima tržišta.
Kao što se može vidjeti iz podnesenog izvješća Brod-plin u svakom slučaju možekonkurirati, i to vrlo uspješno, kada dođe do obavljanja energetskih djelatnosti premapravilima tržišnog natjecanja, a
