2. Greoloski odnosaji podrucja izmedju Delnicah i doline Kupé.

(Izvjestaj za god. 1913.)

Napisao: Dr. V ik t o r V o g l .

(Sa 2 slikama u tekstu.)

Kad sam prvih dana mjeseca lipnja god. 1914 zapoceo kartirati list 1:75.000 Rijeka-Delmice, drzao sam za sigurno, da cu od lanjske go- dine preostali jós nesnimljeni dió öve godine svrsiti. Radi nesigurnosti, koja je uslijed buknulog rata nastala, izjalovile >su se, na zalost, moje nade; pocetkom kolovoza bio sam prisiljen prestati s poslom, bez da sam zeljeni cilj postigao. Pomenuti list ostao je uslijed nastalili poteskoca i nadalje nesvrsen, prem bi za posvemasnju obradbu istoga nekoliko tjedana dostajalo.

Putujuci u térén zaustavio sam se u Zagrebu, da se s nasim hrvats- kim drugovima — kojima u Krsu vec godine u susjedstvu radim, kojima se ali sve do sada nijesam imao prilike sastati — upoznam. Tóm zgodom imao sam srecu, da dozvolom i uz susretljivu pratnju gosp. dvorskog savjetnifea, sveuc. profesora Dra D r a g u t i n a G o r j a n o v i c a - K r a m b e r g e r a

pregledam geolosko-paleontoloski odjel hrvatskog narodnog muzeja, koji je — uslijed krapinske zbirke — svijetski glas postigao. Jedno poslije podne posao sam u drustvu s gospodom J. P o l j a k o m i Dr. M. S a l o p e k o m

u Podsused, gdje >smo pregledali na zagrebackoj lomnoj zoni otkrite slojeve gornjotriadickog dolomita i ovdje izviruce tektonicko toplo vrelo.

Odputiv se prvih dana mjeseca lipnja u Delnice, zapoceo sam kar- tiranje onih vapnenaoa, kője sam vec u proslogodisnjem izvjestaju kao liasicke vapnence opisao.1) Potonje nalazimo juzno i jugoistocno od Del- nicah, i onda osobito prama sjevero-zapadu, gdje su vrlo raznolicni. To su vecinom tamnosivi vapnenci gusce istrukture, koja se medutim mjesti- mice mijenja, medu ovima nalazimo nadalje i svijetlijih vapnenaca, koji cesto prelaze u tanke posve bijele vapnence. Ovakovog bijelog vapnenca i)

i) Prilog geologiji podrucja izmedu Lokva, Cruog Inga i Delnica. (Izvjestaj za god. 1913, str. 609.)

621 IZVJEŐTAJ. (2)

nasao sam juzno od Delnicah, sjeverno od mjesta Presika, po prilici tamo, oxlje zeljeznicka pruga sijece pút u Presiku, zatim tu i tamo uz sumski pút, koji vodi iz Delnica.il u Crni lúg, sjevero-zapadno od Jablonskog vrha.

Ali nije samo bója i struktúra razlicita u ovom kompleksu. vec tu ima i raznih, cesto dosta omasnih medutaka dolomita. Ovi su dolomiti cesto raznolicniji od sam.ih vapnenaca. Tako sam n. pr. jugoistocno od Delnicah oko tocke Zingerle (835 m) nasao tanko uslojeni dolomit, koji je isto tako ruzicast, staniöast i vapnenast kao onaj kod Benkovac-Brda— juzno od Fuzinah — na granici liasickog vapnenoa i triadickog dolo­mita. Na drugim mjestima opazamo u vapnenac utisnute slojeve dolo­mita, koji je posve slic-an gornjotriadickom dolomitu, opet imádé mjesta— kao n. pr. kod Presike, zatim na juznoj strani Starog Drgomelja itd.— gdje u vapnencu crne, listicave, bijelim kalcitickim ziljem isprepredene dolomité nalazimo.

U proslogodisnjem izvjestaju usporedio sam ovaj kompleks sa tam- nosivim liasickim vapnencem nalazecim se juzno od Fuzinah, zatim s onim oko Lickog polja i s onim na Risnjaku. S ovom tvorevinom upoznao sam se slucajno najprije na takovim tockama, gdje se je ista sa od prije poznatim liasickim vapnencima petrograficki posve dobro podudarala. Nakon detaljnog snimanja postala je ta slicnost sve nejasnija, a radi gore navedenih petrografickih razlicitosti, le radi ceste izmjene sa svijetlim vapnencem i dolomitom sve vise nesigurnijom. U tim slojevima nasao sam la ni tek nesto tragova neopredjelivih gasteropoda, koji su doduse podsjecali na stanovite kod Brda i na Risnjaku nadene istrosene okamine, koji su ali uslijed promjenjenih prilika izgubili svaku vaznost. I tako sam dvostrukim marom poceo traziti bolje okamine, sto mi je, djel.omice uz pripomoc delnickog ljekarnika gosp. D r a g u t i n a J e l i n e k a doskora i uspjelo, nasavsi okamine, kője su liasicku starost pomenute tvorevine nesumnjivo potvrdile. Öve su okamine djelom u tamnom, a djelom u s\i- jetlom vapnencu nadene tako, da stratigraficka jedinstvenost petrografski toli razlicite tvorevine stoji sada izvan svaké 'sumnje. Nalaziste okamma lezi neposredno u okolici Delnicah; juzno od mjesta u okolisu kamenoloma na síi smo sa gosp. ljekarnikom J e l i n e k o m koli u tamnom, toli u svijetlom vapnencu slijedece vrsti:

Terebratula punctata Sow.Terebratula Renieri Lima sp.Veden sp.Megalodus pnmilus B e n .

itd. One tri tocno opredijeljene vrsti poznate su i u alpinskom sivom rotzo- vapnencu, a one dvije terebratule karakterisu srednji lias. Dók pojediní

5 2 2 DK. V IK T O R V O G L (3 )

zastupnici gore navedene faunule tek pojedinacno nastupaju, dotlem su terebratule, u prvom redu Terebratula punctata Sow., u vécém broju zastupane tako, da bi u neku ruku ovdje o brachiopodnom faciesn mogli govoriti, nasuprot onom u Fuzinama, u kojem opet molluski prevladuju; moram medutim spomenuiti, da su oni u okolici Fuzinah kod Zvirjaka nadeni neopredjelivi prerezi od „ Nerinea atava“ vrsti slicnih puzeva i u vapnencu delnickih kamenoloma vrlo cesti.

Na temelju mojih ovogodisnjih istrazivanja moglo se je nedvojbeno ustanoviti, da je delnicki vapnenasti-dolomiticki kompleks takoder lias i da je isti u glavnome sa prije kartiranim liasickim vapnencem ist odoban. Detaljna stratigraficka- razvrstba opisanih naslaga mogla bi se tek na temelju pomnijeg studija okamina i u slucaju novijih sretnih paleonto- loskih otkrica provesti.

Od dosele opisanih tvorevina mnogo su slabije rasirene tvorevine starije od liasa, u prvom redu dolomit gornjeg triasa, koji je juzno od Delnicah, prama Skradu donjeklé razvijen, docim je na slijedecem listu opet rasirenije. Jós je slabije razvijen crveni raibl-skriljavac, isti se ovdje u vrlo uskim zonama, cesto samo pedalj debelim naslagama, medu gornjo- triadiöki dolomit i crni skriljavac utiskuje. Raibl-skriljavac najdeblje je razvijen istocno od Delnicah, u gornjem dijelu Delnickog jarka, odavle prelazi u okolis Resnjak-tunela i juzno na Lujzinsku cestu.

Pod navedenim skriljavcima lezi na cesti iz Delnicah u Brod na Kupi vrlo tvrda, iz raznovrsnog materijaja sastavljena breca, kakovu na mojem podrucju dosele nigdje nijesam vidio; u njoj nalazimo: razno- bojne, jedva zaobljene svijetlosmede, sive, svijetlo ruzicaste, tamno crvene, dapace crne vapnence i bolje zaobljene bijele, svijehlo ruzicaste komádé kremena, a sve to vrlo cvrsto veze kremeni cement. Napadna je zaoblje- nost pojedinih komada vapnenca i kremena: komadi kremena mnogo su vise zaobljeni, nego manje tvrdi komadi vapnenca, to se jedino tako moze tnmaciti, da je zaobljeno zrnje kremena za vremena stvaranja konglo- merata vec gotovo bilo ili da od kojeg starijeg klasitickog kamenja potice (po svoj prilici iz konglomerata tarnnih skriljavaca). Ivoturinje vapnenca potice od kamena, kojeg na mojem terenu jós nigdje nijesam dosele nasao, najveci dió potice valjda od triadickog vapnenca, crni komadi mogli bi biti paleozoicki.

Breca je vrlo tanka, slojevi su joj najvise jedan-dva metra debeli,. pod njom lezi slojni kompleks crnih skriljavaca, kojima smo se kod Fu- zinah i Mrzle Vodice upoznali. Ovi su upravo ovdje, kod Delnicah i Broda na Kupi najrasireniji. Pocinju juzno od Marije Trosta te se od ovud pro- tezu uzduz desne strane Delnickog jarka prama sjeveru do doline Kupé, dók na istok sve do zone, koja se iza Podstenah nalazi, dosize. Ovaj je

(4) IZ VJESTAJ. 523*-

kompleks skriljavaca prilicno jedinstven, samo ga tu i t-amo po koji otocic dolomita prekida, kao n. pr. trupina Ivupjaka. Podrucje skriljavaca opeto- vano sam pomno prosao, da vidim iz kakovih stratigrafickih elemenata sastoji ovaj kompleks tvorevina. Jer, da ovaj iz skriljavaca i pjescenjaka sastavljeni skup iz vise stratigrafiöki razlicitili clanova sastoji, imádé — kako sam to vec u lanjskom izvjestaju natuknuo — nedvojbenih dokaza. Óva sedimentacija pocevsi od raibl-skriljavaca pa sve do na temelju oka- mina utvrdenog paleodiasa, nalaz okain ina, kője na werfenske slojeve upucuje itd., sve to daje naslucivati, da se u ovom kompleksu skriljavaca pocam od srednjeg triasa pa sve do najdonjeg perma, a moguce i dalje, do gornjeg karbona, vise tvorevina nalazi. Posto u gore opisanom terenu öve godine nigdje nijesam nasao spomena vrijednih paleontoloskih poda- taka, nijesam mogao ovo pitanje vec sada konacno rijesiti, vec sam se lila na to ogranicio, da unutar pomenutog skupa u glavnome neki petro-

Slika 1. Profil izmedu Starog Drgomelja i doline Kupé.

1 . Tamni skriljavci. 2. Dolomit gornjeg triasa. 3. Liasicki vapnenac.

grafski slijed ustanovim. Ispostavilo se je naime, da u gornjem dijelu naslaga svijetlije i pjescenjasto kamenje prevladuje, docim u donjem dijelu slojeva tamniji, finiji, glineni materijal nastupa. Razlika medutim nije ostra, jer se kraj raznih tektonickih prilika, kője po svoj prilici ovdje utjecu, slijed sedimentacije kod ovih bujnu vegetaciju nosecih slojeva na duljim linijama neda posvema tacno ustanoviti.

Cián jenje skriljavaca najocitije je izmedu Marije Trosta i Delnicah, gdje slijedece elemente opazamo: na gornjem kraju Delnickog jarka lezi pod crvenim raibl-skriljavcem spomenuta breca, iza öve slijedi zuckasti, tinjcasti pjescenjak kao gospodujuói cián, koji je dosta debelo uslojen ili ploöast. Tu i ta.mo — ponajprije podredeno, kasnje sve gusce — nastu- paju jós uvjek tinjcasti, pjeskoviti, tanji skriljavi elementi; to se tako nastavlja gotovo do gornjeg Turnja, gdje ovi svijetliji sedimenti gotovo sasvim iscezavaju. Ovdje i dalje oko Marije Trosta, kao sto i od ovud sjeverno slijede crni, glineni skriljavci bez tinjca, u kojima mjestimice-

52 4 D l i . Y J K T O I Í Y O G L(5 )

zeljeznih ul^lopina nalazimo. Medutim i ovclje se izmjenjuju svijetliji, tamnosmedi, tinjcasti skriljavci.

Slicne prilike opazamo i na drugim mjestima tako, da u glavnome za kompieks skriljavaca vrijedi nstanova: u gornjim slojevima susricemo sv ijetlije, tinjcaste, u donjim nasuprot tamnije ili posvema crne. glinene skriljavce bez tinjoa. Naravski ovo opazanje ne ovlascuje nas nato, da öve skriljavce u gornjem sraislu i stratigraficki razlucimo, jer narn zato manj- kaju potrebne okamine.

Preostali dió vremena proveo sam u Brodu na Kupi. Óva rijeka tece ovdje u prilicno uskoj dolini, koja se je 300— 400 m duboko u gorje urezala.

Instruktivnu sliku dobivamo motreói ovaj predjel s kojeg viseg nijesta na kranjskoj strani. Hrvatski Ivrs strmo se spusta u dolinu Kupé. elán jenje górja postaje jednoliko, a cijela juzna trupina cini utisak viso-

Slika 2. Profil górja jugoistocno od Delnicah.1 . Tamni skriljavci. 2. Crveni raibl-skriljavéi. 3. Dolomit gornjeg triasa. 4. Liasiéki

vapnenac.

ravni, iz kője se samo najvisi djelovi, kao delniöki Drgomelj, nesto dalje na zapadu Risnjak itd., vide. Sjeverna strana ovog platou slicnog górja prilieno se je primakla rijeci. izmedu Broda i Podstenah povuklo se je gorje natrag te tvori ovdje prosirenu dolinsku kotlinu. kojoj je polozena juzna strana iz skriljeva srednjeg triasa (?) paleodiasa sagradena, docim trupina u pozadini strseceg Kupjaka triadickom dolomitu i liasickom vap- nencu pripada. Óva je kotlina tektoniöki prilicno poreraecena. Detailnija tektonicka istrazivanja nioci ce se tek onda provesti, kad list Stari Trg— Ogulin dode na red. Iz dojakosnjih studija moze se medutim vec sad ustanoviti, da ovdje isprekidanim i vrlo stlacenim terenom imamo posla.

Mán ja pőrém ecenja opazamo takoder zapadno od Broda, na rubu platoa. U okolisu Gustog laza vuce se uz Ivupu uska zóna skriljavog pjescenjaka, koji sa skriljavcem u kotlini Brod-Podstene u savezu stoji. Ovaj se janiacno uslijed loma dotice sa u pozadini strsecom stijenom gornjo-triadickog dolomita i ma.lo vise stojeceg* liasickog vapnenca, jer izmedu njega i triadickog dolomita manjkaju raibl-slojevi.

(6) IZVJESTAJ. 5 2 5

Kod Gerbaelna ulazi kratki jarak sa vrlo strmim stijenama u do- 1 inu Kupé, isti je bez dvojbe tektonskog porijetla. Ovaj je jarak posve asimetrieno graden, njegova jugoistocna strana i gornji kraj jednoliko iz triadickog dolomita sastoji, docim su na sjeverozapadnoj strani trias- dolomit. raibl-slojevi i dublje lezeci skriljavci utisnuti. Sirina doline iz- nasa tek nekoliko km. U mnogo duljoj dolini <tece prama Kupi potok Velika Belica. u cijem podrucju takoder naslucujem poremecenja. Za proucavanje ovog kraja nijesam, na zalos.t, vec imao vremena.

Gorje izmedu Delnicab i doline Kupé, u suglasju s onorn slikom, koju sam na sjevernom podrucju uocio, razmjerno je normalno ostalo. Ovdje sam poglavito skupinu Drgomelja (Stari, Yeliki i Mali Drgomelj) Ijetos detailno prosao, te sam tu svagdje, za cudo, vrlo polozene, cesto na poduljim linijama, got ovo vodoravne naslage liasickog vapnenca opa- zao. Upadanje gotovo je svagdje sjevero-zapadno, tek prama rubu doline Kupé pocevsi ad okolisa Glavice skrece upadanje najprije na sjever, onda na zapad, zatim na jugozapad, te napokon na jug. Stratigraficku gradu dosele opisanog predjela predocuje nam prilezeci 1.. profil, koji naslage u smjeru brazdenja sijece.

Juzno i jugoistosno od Delnicab, u okolisu mjesta Presika, te odavle sjeveroistocno do tűnél a Resnjak dobivamo profil, koji u velike sjeca na prije spomenuti. I ovo je térén liasickog vapnenca, gdje je vapnenac upravo tako kao u okolici Drgomelja, sa dolomitnim talozinama ispremje- san. Upadanje je juzno od Presike prama Sungari sjeverozapadno pod kutem od 25°, docim je nesto vise u okolici Lucickog vrha i Jezera vrlia vec jugozapadno, a cesto i zapadno-jugozapadno. Ovdje, ali osobito jós sjevernije, sjeveroislocnije, u okolisu Zingerle brda upadanje je njesto strmije (40°). Prama lezecim slojevima slijedi vec spomenuti ruzicasti, stanicasti dolomit, koji jós dalje prama istoku i sjeveroistoku u okolici Susice i Skrada k vécém kompleksu dolomita vodi, koji jamacno vec gornjem triasu pripada. Sjeverno od okolice Zingerla, dakle skoro u smjeru brazdenja, slijede raibl-skriljavci, a za ovima ostali skriljavci prikljucujuc se vapnencu; potonji upadaju prama zapadu i jugozapadu. Granica izmedu vapnenca i skriljavaca — kako to iz upadanja slijedi — oznacuje jamacno lom.

Stratigraficke prilike sada opisanog podrucja predocuje 2. profil* koji u svom sjeveroistocnom djelu do skriljavca gore spornenute dolinske kofline size. Prilike talozenja ovoga dijela dosta su zamrsene, njihov detailni studij pridrzan je buducim istrazivanjima.