2 OSNOVNA OBILJEŽJA OSJEĆKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Program zaštite okoliša za podru je Osje ko-baranjske županije

16

2 OSNOVNA OBILJEŽJA OSJE KO-BARANJSKEŽUPANIJE35

Ovo poglavlje daje pregled osnovnih obilježja (položaja u prostoru, administrativnog ure enja, prirode, stanovništva, gospodarstva, infrastrukture) Osje ko-baranjske županije. Osim što daje op enitu sliku o prostoru na koji se ovaj Program odnosi, prikaz sadrži i veliki broj konkretnih podataka / pokazatelja, zna ajnih za kasnija razmatranja o temama zaštite okoliša.

2.1 OSNOVNI PODACI I POLOŽAJ U PROSTORU

Osje ko-baranjska županija, s površinom od 4.149 km2 (7,3% kopnenog teritorija) i 330.506 stanovnika (prema popisu iz 2001., to predstavlja oko 7.45% ukupnog stanovništva Hrvatske), jedna je od prostorno ve ih i naseljenijih hrvatskih županija36. Slika 2. prikazuje položaj Osje ko-baranjske županije u kontekstu cjelokupnog prostora RH.

Slika 2. Položaj Osje ko-baranjske županije u RH

U okvirima administrativnog i prostorno-planskog ure enja RH, Osje ko-baranjska županija smještena je u isto nom dijelu37 Republike Hrvatske. Grani i na sjeveru s Ma arskom, na istoku sa Srbijom i Crnom

35 U izradi ovoga kratkog prikaza korištene su informacije i podaci iz Prostornog plana Osje ko-baranjske županije (razli itiosnovni podaci o prostoru županije); podaci HGK – Županijska komora Osijek (gospodarstvo); podaci DZS (demografija); te brojne druge službene sektorske podatkovne podloge (Turisti ka zajednica, Lova ki savez, HV, HŠ, razne NVU); i dr. 36 Usporedbe radi, prema popisu stanovnika iz 2001., „prosje na RH županija“ ima površinu 2.695 km2 i 211.307 stanovnika. I prema gusto i naseljenosti, Osje ko-baranjska županija, sa skoro 80 st./km2, nešto je iznad RH prosjeka, koji iznosti 78.5 st./km2.37 U kontekstu predlaganog regionalnog ustrojstva RH kroz etiri regije: 1) Zagreb (Zagreb sa Zagreba kom županijom); 2) središnja regija („prsten“ županija oko Zagreba kog prostora, uklju uju i Karlova ku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Me imursku, Koprivni ko-križeva ku, Bjelovarsko-bilogorsku, Sisa ko-moslava ku županiju); Isto no-hrvatska regija (županije


17

Gorom, na zapadu s Viroviti ko-podravskom i Požeško-slavonskom županijom, na jugu sa Brodsko-posavskom, a na jugoistoku s Vukovarsko-srijemskom županijom.

Ovakav geopoliti ki položaj na zna ajan na in odre uje i komparativne prednosti, ali i razvojne izazove Osje ko-baranjske županije. O itije prednosti su: 1) brojni prirodni resursi (položaj u plodnoj Panonskoj nizini, s dvije velike rijeke, odnosno velike površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, šume i vodni resursi); 2) uloga središta šire regije Isto ne Hrvatske; 3) zna ajno lokalno tržište (grad Osijek etvrti je grad po veli ini u RH, najve i grad i razvojno središte Isto no-hrvatske regije), 4) dobra prometna povezanost s obzirom na glavne postoje e i planirane paneuropske prometne koridore [koridor X (... – Salzburg – Zagreb – Beograd – Istanbul) i njemu paralelni Dravski koridor; koridor Vc (spoj središnje Europe, preko Budimpešte, BiH (Sarajevo), sa Jadranskim morem u luci Plo e); Dunavski rije ni put; zra na luka Osijek]; 5) grani ni položaj koji olakšava regionalnu razmjenu u okviru šire europske panonske regije. S druge strane, grani ni i prostorno-periferni položaj županije unutar RH ima i potencijalne nedostatke, koji su se, nažalost, u zna ajnoj mjeri ispoljili u razdoblju od uspostave RH do danas. Grani ni položaj koji potencijalno predstavlja prednost u regionalnoj prekograni noj trgovinskoj razmjeni, u uvjetima potpuno ili zna ajno narušenih prekograni nih odnosa predstavlja samo problem, a ne prednost. Prostorno-periferni položaj OBŽ u okviru RH (vidi Slika 2), koji je u modelu policentri nograzvoja RH predodre uje za ulogu središta Isto no-hrvatske regije, u uvjetima pretežno centralisti kograzvoja kao posljedicu ima „razvojno-periferni“ položaj i status.

2.2 POLITI KO-TERITORIJALNI USTROJ

Slika 3. prikazuje teritorijalno administrativnu podjelu županijskog prostora na jedinice lokalne samouprave (op ine i gradove).

Osje ko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Viroviti ko-podravska), te Jadranska regija (županije Istarska, Primorsko-goranska, Li ko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitska, Dubrova ko-neretvanska).


18

Slika 3. Gradovi i op ine Osje ko-baranjske županijeIzvor: baza podataka DGU

Podru je županije trenutno ini 7 gradova i 35 op ina, s ukupno 264 naselja (PPOBŽ). Tablica 1. daje osnovne podatke (površinu, broj stanovnika, broj i imena naselja) o gradovima / op inama (JLS – jedinicama lokalne samouprave) na podru ju Osje ko-baranjske županije.

Tablica 1. Administrativna podjela OBŽ i osnovni podaci o njenim JLSIME GRADA / OP INE

POVR.[KM2]

BROJSTAN.

BR.NAS.

NASELJA NA PODRU JU GRADA / OP INE

GRADOVI OSIJEK 169,74 114.616 Briješ e, Brijest, Josipovac, Klica, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja,

Tvr avica, Višnjevac Beli Manastir 54,86 10.986 Beli Manastir, Branjin Vrh, Še erana, Šumarina Beliš e 68,75 11.786 9 Beliš e, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpova ka, Kitišanci, Tiborjanci,

Veliškovci, Vinogradsci Donji Miholjac 153,55 10.265 7 Donji Miholjac, Golinci, Miholja ki Pore , Podgajci Podravski, Radikovci,

Rakitovica, Sveti uraakovo 170,04 30.092 9 Budrovci, akovo, ur anci, Ivanovci Gorjanski, Kuševac, Novi Perkovci,

Piškorevci, Selci akova ki, Široko Polje Našice 200,32 17.320 19 Brezik Naši ki, Ceremošnjak, Crna Klada, Gradac Naši ki, Granice, Jelisavac,

La anska, Lila, Londžica, Makloševac, Markovac Naši ki, Martin, Našice, Pulubaše, Ribnjak, Rozmajevac, Velimirovac, Vukojevci, Zoljan

Valpovo 142,66 12.327 8 Harkanovci, Ivanovci, Ladimirevci, Marjan aci, Nard, Šag, Valpovo, Zel inOP INE Antunovac 57,05 3.559 2 Antunovac, Ivanovac Bilje 343,52 5.480 8 Bilje, Kopa evo, Kozjak, Lug, Podunavlje, Tikveš, Vardarac, Zlatna Greda Bizovac 85,65 4.979 8 Bizovac, Bro anci, Cerovac, Cret Bizova ki, Habjanovci, Novaki Bizova ki,

Samatovci, Selci eminac 72,31 2.856 4 eminac, Grabovac, Kozarac, Mirovac epin 105,69 12.901 6 Beketinci, epin, epinski Martinci, okadinci, Livana, Ov ara

Darda 86,75 7.062 4 Darda, Mece, Švajcarnica, Uglješ Donja Moti ina 51,67 1.865 3 Donja Moti ina, Gornja Moti ina, Seona Draž 149,84 3.356 6 Batina, Draž, Duboševica, Gaji , Podolje, Tupolje Drenje 106,51 3.071 12 Borovik, Bra evci, Bu je Gorjansko, Drenje, Ku anski akova ki, Mandi evac,

Paljevina, Podgorje Bra eva ko, Potnjani, Preslatinci, Pridvorje, Slatnik Drenjski ur enovac 121,01 7.946 14 Beljevina, Kr evina, Bokši Lug, Bokši , ur enovac, Gabrilovac, Kloko evci,

Li ko Novo Selo, Lipine, Naši ko Novo Selo, Pribiševci, Sušine, Saptinovci, Teodorovac

Erdut 157,78 8.417 4 Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj, Erdut Ernestinovo 85,79 2.225 3 Divoš, Ernestinovo, Laslovo Feri anci 45,89 2.418 4 Fero anci, Gazije, Valenovac, Vu jak Feri ana ki Gorjani 53,38 1.832 2 Gorjani, Tomašinci Jagodnjak 104,90 2.537 5 Bolman, Jagodnjak, Majške Me e, Novi Bolman, Novi eminac Kneževi Vinogradi 183,20 5.186 9 Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Mirkovac, Sokolovac,

Suza, Zmajevac Koška 122,32 4.411 10 Andrijevac, Branimirovac, Breznica Naši ka, Koška, Ledenik, Lug Suboti ki,

Niza, Normanci, Ordanja,Topoline Levanjska Varoš 135,56 1.266 11 Borojevci, Breznica akova ka, enkovo, Levanjska Varoš, Majar, Milinac,

Musi , Ov ara, Pau je, Ratkov Dol, Slobodna Vlast Magadenovac 112,06 2.239 6 Beni anci, Ku anci, Laci i, Magdenovac, Malinovac, Šljivoševci Marijanci 65,72 2.719 7 Bo kinci, Brezovica, amagajevci, rnkovci, Kunišinci, Marijanci, Marjanski

Ivanovci Petlovac 93,14 2.743 9 Baranjsko Petrovo Selo, Lu , Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Sudaraž,

Širine, Torjanci, Zeleno Polje


19

IME GRADA / OP INE

POVR.[KM2]

BROJSTAN.

BR.NAS.

NASELJA NA PODRU JU GRADA / OP INE

Petrijevci 69,87 3.068 2 Petrijevci, Satnica Podgora 130,84 3.314 9 Bijela Loza, Budimci, Kelešinka, Kršinci, Oštrošinci, Podgora , Poganovci,

Razbojište, Stripanovci Podravska Moslavina

44,46 1.451 5 Gezinci, Kr enik, Matrinci Miholja ki, Podravska Moslavina, Orešnjak

Popovac 60,04 2.427 3 Branjina, Kneževo, Popovac Punitovci 39,34 1.850 4 Josipovac Punitova ki, Jurjevac Punitova ki, Krndija, Punitovci Satnica akova ka 44,71 2.572 2 Gašinci, Satnica akova ka Semeljci 56,86 4.858 5 Kešinci, Koritna, Mrzovi i, Šemeljci, Vrbica Strizivojna 36,29 2.759 2 Merolino Sikireva ko, Strizivojna Šodolovci 78,32 1.955 7 Ada, Koprivna, Pala a, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Silaš, Šodolovci Trnava 82,78 1.900 6 Dragotin, Hrkanovci akova ki, Kondri , Lapovci, Svetoblažje, Trnava Viljevo 93,34 2.396 7 Blanje, Bockovac, Cret Viljevski, Ivanovo, Kapelna, Krunoslavlje, Viljevo Viškovci 44,25 2.060 3 Forkuševci, Viškovci, Vu evci Vladislavci 36,74 2.124 3 Dopsin, Hrastin, Vladislavci Vuka 34,91 1.312 3 Hrastovac, Lipovac Hrastinski, Vuka

Izvor: PP OBŽ.

Slika 4. pokazuje položaj ve ih naselja na podru ju županije.

Slika 4. Ve a (br.st. > 1000)naselja na podru ju Osje ko-baranjske županijeIzvor: baza podataka DGU.

Iz navedenih podataka (Tablica 1.), vidljivo je da je me u 35 op ina, 8 op ina sa manje od 2.000 stanovnika, a njih 21 sa manje od 3.000 stanovnika, što je zna ajan podatak ako se uvaži pretpostavka da je broj stanovnika u pravilu dobar indikator financijskih i institucionalo-kadrovskih mogu nosti JLS-a. Situaciju dodatno organizacijski i infrastrukturno složenijom ini ve i broj naselja na podru ju tako malobrojnih JLS.


20

Relativno veliki broj op ina i gradova u konktekstu sektora zaštite okoliša predstavlja i mogu nost i izazov38. Mogu nost se vezuje uz injenicu da je zaštitu okoliša lakše konkretizirati i provesti na participativan na in, kroz aktivnosti same lokalne zajednice, budu i da se radi o manjim podru jima i manjem broju stanovnika koji je izravnije vezan i bolje upoznat sa svojim podru jem, nego što je to slu aju velikim administrativnim jedinicama. Izazovi se vezuju uz injenice da veliki broj JLS otežava osiguravanje kvalificiranog kadra i/ili poskupljuje sustav; te da ve i broj manjih jedinica kreira ve i broj okolišnih problema koji prelaze granice jedinica lokalne samouprave, pa je za njihovo rješavanje potrebno osigurati uvijek upitnu i esto deficitarnu volju za „prekograni nom“ suradnjom39.

2.3 PRIRODNA OBILJEŽJA40

2.3.1 Reljef

Slika 5. prikazuje reljefnu kartu Osje ko-baranjske županije.

Slika 5. Reljefna karta Osje ko-baranjske županije Izvor: Digitalni model terena rezolucije 1:100.000. (Baza podataka OIKON d.o.o.).

38 Gdje se pod „izazovom“ podrazumijeva problem, ali i naša spremnost da ga suo imo i prevazi emo.39 Op enito, kada se govori o zaštiti okoliša i administrativnim podjelama, treba imati na umu da okolišni problemi ne prepoznaju granice, te da je stoga za u inkovito i efikasno rješavanje problema u okolišu neophodno osigurati trajnu, blisku i, po mogu nosti, institucionaliziranu prekograni nu suradnju. Najbolji primjeri uspješne suradnje ovoga tipa u koji je uklju ena i Osje ko-baranjska županija, odnosno akteri s podru ja županije, inicijative su vezane uz zaštitu velikih rije nih tokova koji prolaze županijom: Dravska liga u vezi sa zaštitom prirodne i kulturne baštine Podravlja, te brojne me unarodne inicijative vezane uz zaštitu Dunava, najve e rijeke Crnomorskog sliva.40 Najzna ajnija stru na podloga korištena pri izradi ovoga kratkog prikaza osnovnih prirodnih obilježja bio je Prostorni plan OBŽ, me utim, korišteni su i razli iti drugi postoje i izvori (npr. OGK RH, Karta staništa RH, Pedološka karta RH, Vode RH, RH karta korištenja zemljišta prema Corine standardu).


21

Prostor Osje ko-baranjske županije pretežno je nizinski, a u formiranju današnjeg reljefa važnu su ulogu imali rije ni tokovi Dunava, Drave i Save, te njihovi pritoci. Zbog tokova dviju rijeka, posebno Dunava, koji povremeno svoje visoke vode prelijeva u korito Drave, nastalo je i specifi no mo varno podru jeKopa kog rita.U nizinskom reljefu županije od geomorfoloških oblika izdvajaju se: 1) naplavne (aluvijalne) ravni; 2) rije ne terase; 3) fluvio-mo varne nizine; 4) lesne zaravni; te 5) prigorsko podru je.Nadmorske visine terena naplavnih ravni su na oko 93-94 m, dok je najniža to ka na uš u Drave u Dunav na 82 m n.v. Povišenija podru ja lesnih zaravni ( akova ki ravnjak, Baranjska lesna zaravan i Erdutsko brdo) agrarno su najvrjednija podru ja, te stoga i prostori tradicionalno najve e naseljenosti. Najviši vrh županije je na Krndijskom prigorju, na podru ju Metrsko brdo, visine 606 m.

2.3.2 Geološka obilježja

Slika 6. prikazuje Geološko-litološku kartu Osje ko-baranjske županije, izra enu na temelju Osnovne geološke karte RH (1 : 100.000).

Slika 6. Geološko-litološko karta Osje ko-baranjske županije Izvor: Osnovna geološka karta RH (OGK RH) mjerila 1:100.000

Glavninu prostora županije ine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u ve im dubinama. U strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. Procesima zamrzavanja i odmrzavanja trošeno je površinsko tlo i nastao je pokrov koji je u doba otapanja klizio prema nižim krajevima. Takve naslage


22

karakteriziraju podnožja gora prema Pridravskoj ravnici. Posebno su važne naslage prapora ili lesa, karakteristi nog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske ravnice. Debele naslage (i do 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, npr. Bansko brdo, Jabu ku kosu i Erdutsko brdo. Praporom je pokriven i Ðakova ki ravnjak. Znatni su dijelovi prapornog pokrova sprani i pretaloženi, te ine nižu stepenicu, odnosno višu naplavnu ravnicu, koja je glavna obradiva površina. U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeke su usjekle prostrane i znatnim dijelom mo varne nizine. To je najmla i element u sastavu podru ja.

Promatrano hidrogeološki, unutar podru ja se izdvajaju sljede e tri sastavnice. Prvi su brdski predjeli gra eni na sedimentnim, magmatskim i metamorfnim paleozoiskim i mezozoiskim stijenama, prekrivenim slabopropusnim naslagama (dominantno pješ enjaci, lapori, sitnozrni pjesci, konglomerati, uz rubove prapori, a uz manje vodotoke i plitke aluvijalne naslage), koji su u sušnim razdobljima deficitarni izvorima. Drugi je aluvijalni vodnosnik Drave i Dunava, debljine uglavnom preko 150 m, prekriven prašinastim i glinovitim slojem debljine uglavnom preko 10 m41, u kojemu se izmjenjuju dominantni slojevi srednje do sitnozrnog pijeska i slojevi gline i praha. Tre a hidrogeološka sastavnica su duboki vodonosnici tercijarne depresije Dravske potoline (dubine i do 5000 m), gdje su heterogeno izmiješani slojevi propusnih (pijesci i pješ enjaci) i nepropusnih (gline i lapori) naslaga, a propusne naslage su saturirane slanom vodom temperature iznad 100°C (npr. voda u Bizova kim toplicama).

U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (predjeli oko Zagreba i obala), seizmi ka, a i tektonska aktivnost na podru ju županije slabije je izražena. Ipak, na podru ju županije nalazimo i zone poja aneseizmi ke aktivnosti (Dilj gora i podru je sjeverno od Osijeka, prema Belom Manastiru)42, pa ako se tome pribroje i relativno loši uvjeti tla s obzirom na djelovanje seizmi kih sila (rastresta tla u dolinama rijeka i visoka razina podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmi kih sila na tlo i gra evine može biti znatan i treba ga uvažavati kod planiranja namjene prostora.

2.3.3 Klima

Klima podru ja Osje ko-baranjske županije odre ena je mješavinom utjecaja euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. Prema Koeppenovoj klasifikaciji, radi se o umjereno toploj, kišnoj klimi, bez zna ajnijih sušnih razdoblja, s oborinama jednoliko raspodijeljenim tijekom godine (klimatsko podru jeCfwbx).

Srednja godišnja temperatura je 10°C. Srednja mjese na temperatura varira od –1 do 21 °C, s najhladnijim razdobljem u sije nju, kada minimalne temperature mogu biti i ispod – 25°C, te najtoplijim razdobljem u srpnju i kolovozu, kada maksimalne temperature prelaze 40°C.

Prosje na mjese na relativna vlažnost zraka kre e se od 73 do 90%, s maksimumom u sije nju i minimumom u srpnju. Prosje ne godišnje koli ine oborina variraju na podru ju OBŽ, a kre u se od 609 mm (na podru ju Dalja) do 792 mm (na podru ju Feri anaca). Oborine tijekom godine imaju maksimum u lipnju, sekundarni maksimum u studenome, bez izrazito sušnih mjeseci. Za županiju, ali i Hrvatsku u cjelini, od izrazite je važnosti raspored oborina u vegetacijskom razdoblju, koji je gotovo optimalan, uz uobi ajena odstupanja. Koli ina padalina u ljetnom razdoblju glavni je limitiraju i faktor u poljoprivrednoj proizvodnji (i s obzirom na prinos, i s obzirom na mogu nost izbora uzgajane poljoprivredne kulture).

41 Ponegdje i do 50 m. Tanji je (ispod 5 m, pa i manje) samo u nekim dijelovima Baranje, inundacijskim podru jima i oko Naši ke Brezice. 42 U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7, odnosno intenziteta u epicentralnom podru ju oko VIII stupnjeva MCS ljestvice.


23

Srednji broj dana sa snježnim pokriva em je izme u 30 i 40, te sa maksimalnom debljinom snježnog pokrova oko 50 cm. Zna ajan podatak za poljoprivrednu proizvodnju je da razdoblje bez mraza traje od lipnja do rujna.

Vjetrovi su u prosjeku slabi, a njihovi smjerovi promjenjivi.

Na podru ju Osje ko-baranjske županije, odnosno na širem podru ju isto ne Slavonije, može se godišnje o ekivati prosje no 1.800 do 1.900 sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju od 1.290 do 1.350 sati.

2.3.4 Tlo

Tla na podru ju Osje ko-baranjske županije ine ovo podru je najkvalitetnijim dijelom hrvatske panonske žitnice43. U studiji iji su rezultati korišteni kao stru na podloga pri izradi PP Osje ko-baranjskežupanije, vrednovanje tala za obradu izvršeno je prema modificiranim kriterijima procjene zemljišta (FAO 1976., Vida ek, Ž. 1976), gdje se, osim klju nih zna ajki tala (dubina, skeletnost, kiselost, slanost/alkali nost, mati nost, kapacitet za vodu), u obziro uzimalo i stjenovitost, nagib terena, poplave i/ili stagniraju e površinske vode i dranaža - režimi vlažnosti tala. Tako er je procijenjen stupanj osjetljivosti tala na kemijske polutante. Vrednovanjem su tla na podru ju županije, sukladno Pravilniku44,razvrstana na sljede i na in.

Tla klase P-1, dobro obradiva tla, rasprostranjena su u sjeverozapadnom i središnjem dijelu Baranje, te isto nom dijelu županije, jugoisto no od Osijeka.

Tla klase P-2, umjereno obradiva tla, rasprostiru se na podru ju Baranje, tj. na podru ju Baranjskog brda, središnjeg dijela Baranje (Jagodnjak, Kozarac), te isto no od naselja Lug i Vardarac, zatim južnije od toka Drave - od sjeverozapada prema jugoistoku, na podru ju Erdutskog brda, te središnjeg dijela županije, na podru ju akova kog ravnjaka i naši kom prostoru.

Tla klase P-3, ograni eno obradiva tla, rasprostiru se uglavnom u zapadnom dijelu županije, od manjih površina na sjeveru, do ve ih površina na jugozapadu, na podru ju prigorskog reljefa, te manjih površina južno od Drave, na potezu od Valpova prema Petrijevcima, te južnije od Petrijevaca.

Privremeno nepogodna tla (N-1) za obradu protežu se od sjevera županije prema jugu i istoku do Dunava (podru je Kopa kog rita), te na prostorima sjeverno i južno od vodotoka Drave u cijeloj dužini toka, kao i na manjim površinama na zapadu županije, pa do središnjih i isto nih dijelova županije.

Trajno nepogodna tla (N-2), prema ovoj procjeni, mogu se izdvojiti na zapadnom podru južupanije, i to na dvije površine: na podru ju bivše op ine D. Miholjac - njen zapadni dio, jugoisto no od Viljeva; te na podru ju bivše op ine Našice, na potezu jugoisto no od Feri anaca i D. Moti ine.

Slika 7. prikazuje pedološku kartu, odnosna tla na podru ju Osje ko-baranjske županije.

43 Vrijedna referenca za op i pregled vrsti tala na podru ju OBŽ je monografija Tla Slavonije i Baranje (A. Škori i sur., 1977.). 44 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98).


24

Slika 7. Pedološka karta Osje ko-baranjske županije (izrez iz OPKH) Izvor: Husnjak, Bogunovi ; Agronomski fakultet Zagreb.

2.3.5 Vode

Slika 8. prikazuje površinske vode Osje ko-baranjske županije, me u kojima se svojom veli inom i zna ajem isti u Dunav i njegova najve a pritoka na podru ju županije – Drava. U Baranji, na uš u Drave u Dunav, nalazi se inundacijsko i mo varno podru je Parka prirode Kopa ki rit, ukupne površine 17.700 ha.

Glavni faktori u oblikovanju vrlo složenog postoje eg režima površinskih voda svakako su reljef i klimamorfološki procesi u prošlosti, no izrazito zna aju ulogu imaju i noviji antropogeni zahvati (izvedba velikoga broja rasteretnih, odvodnih i dovodnih kanala) koji su vršeni uglavnom s ciljem melioracije poljoprivrednog tla (odvodnja i zaštita od poplava), odnosno u svrhu društveno-gospodarskog razvoja45.

45 Vidi poglavlje 2.6.4 o vodnoj infrastrukturi.


25

Slika 8. Površinske vode Osje ko-baranjske županijeIzvor: Hrvatske vode, 2003

Dunav – druga po veli ini rijeka u Europi, na podru ju Osje ko-baranjske županije velika je nizinska rijeka prosje ne širine 500-800 m, dubine od 5 do 15 m, prosje ne brzine toka nešto manje od 1m/s. Režim voda je karakteriziran s dvije visoke vode, jednom u prolje e i drugom u rano ljeto, a protoci, koji su u prosjeku oko 2200 m3/s, variraju od 1000 m3/s do 7000 m3/s.

Pritoke Dunava, iji se sliv djelomi no nalazi i na podru ju Osje ko-baranjske županije, uklju uju:Karašicu (u Baranji, koja odvodi vode s dijela podru ja Baranje); Dravu; Vuku (koja prikuplja vode isto nih ogranaka Dilja i sjeverne strane akova ko-vukovarske praporne grede/zaravni), te Bosut s Bi em (koji nije pritoka Dunava, ali kao pritoka Save pripada njegovom slivu, a sliv mu djelomi noobuhva a i OBŽ – južne padine akova ko-vukovarske grede).

Slivno podru je Karašice dio je (sektor) unutar slivnog podru ja „Baranja“, a glavni ustavama i crpnim stanicama spojeni vodotoci unutar sektora su potok Karašica, odvodni kanal Karašica, potoci Hatvan, Travnik i Topoljski Dunavac. Druga dva dijela (sektora) slivnog podru ja Baranja su: Dravski sektor sa odvodnim kanalima Barbara i Toplica, ije se vode preko crpnih stanica prepumpavaju u Dravu; te Dunavski sektor sa svojim podsektorima Dunavski rit, Brestova ko-Jasenova ki rit, Podunavski rit, ijese vode preko crpnih stanica prepumpavaju u Dunav.

Pritoci Vuke (koji odvode površinske vode s oko 12% površine OBŽ) su: kanal Loncija, kanal Glavni, kanal Mala Granica, kanal Kreketnjak, kanal Stara Vuka I, kanal Plandište-Kešina ka Bara, kanal Gorjan-Punitovci, kanal Maksim, kanal Koritnjak, te kanal Veliku Osatinu (s pritocima kanal Udovac, kanal Stara Vuka II, kanal Veliki Medvedeš, kanal Brana) i Bobotski kanal (s pritokama Glavni Tenjski kanal, kanal Borik, kanal Orlovnjak, kanal Luka evi , kanal Seleš, kanal br.1, kanal Salaj-Duga Bara, kanal Mitl, kanal Paljevina, kanal Šljivik, kanal Matica, kanal Valko, kanal Vrbik, kanal Pumpa, kanal Amalijino polje, kanal Kereš, kanal Korpaš).


26

Glavni vodotoci sliva Bosuta s Bi em razvrstavaju se u državne vodotoke (Bi i Zapadni lateralni kanal), te kanale I reda (Kaznica, Breznica, Jošava, Brezovica), kanale II reda (Crna Bara, Ribnjak, Blatna voda, Bu kovac, Gašnica, Svržnica) i kanale III reda (Satni ki Rit, Franjeva ki Rit, Mlaka, Svinjarevo, Jošavica, Burenica, Gradina-Orano, ur ana ki, Batur, Brana, Duboki, Beravac, Bazovac).

Drava je na podru ju Osje ko-baranjske županije tako er nizinska rijeka, ali znatno manjeg protoka od Dunava – srednji protok na uš u u Dunav je 555 m3/s. Za razliku od gornjeg dijela svoga toka u RH, gdje je relativno brza rijeka, na podru ju OBŽ (zadnjih 104 km prije uš a u Dunav) Drava je izrazito nizinska rijeka, sa srednjom brzinom te enja oko 0,7 m/s (tek kod maksimalnih protoka brzina se diže do oko 1,5 m/s) i puno meandara (vidi Slika 8). Kvartarne šlju ano-pjeskovite naslage u dravskoj depresiji, u kojima se formira korito Drave, vodonosnik su sa zna ajnim zalihama podzemnih voda. Dubina vode u koritu kre e se od 4 do 7 m. Režim voda je sli an kao kod Dunava ( esto se velike vode poklope u vremenu, što uzrokuje uspor toka Drave kroz županiju), osim što Drava ima dodatni, tre i, sporedni maksimum u jesen. Prirodni režim te enja utjecan je radom uzvodnih HE, na na in da je protok no u kada se pune uzvodne akumulacije manji, a danju kada se voda iz akumulacija ispušta radi proizvodnje elektri ne energije, ve i.Pritoke Drave na podru ju Osje ko-baranjske županije uklju uju: potok Toplicu i kanal Barbaru (koji se nalaze na podru ju Baranje, te se crpnim stanicama prepumpava u Dravu ili ispušta u Kopa ki rit), kanal Karašica-Drava kod Viljeva, Gatski kanal Karašica-Drava, Vu icu, Poganova ko-Kravi ki kanal, kanal Crni Flok, kanal Pal i . Zbog relativno male vodnosti, ove pritoke nemaju zna ajniji utjecaj na ukupni vodni režim Drave. Najzna ajnije su: 1) Karašica (koja je postala pritoka nakon što je sa Dravom spojena dvama rasteretnim kanalima) sa svojim pritocima (desnim) Bogdinci, Putna, Kloko evac i Jelas Skakavac; te 2) Vu ica sa svojim pritocima (desnim) Donja Karašica, Strug, Stara Vu ica, Pištanac, Nova rijeka, (i lijevim) Poznanovac, Donja Jasenovica, Breznica, Naši ka rijeka, Bukvik, Iskrica, Crnac i Marjanac.

O podzemnim vodama na podru ju OBŽ ve je bilo rije i u kontesktu hidrogeoloških karakteristika podru ja. Iako se radi o izrazito heterogenoj strukturi vodnosnika, okvirno se može re i da se vodonosni slojevi pove avaju od zapada prema istoku. Za razliku od Središnje Hrvatske, gdje se voda u podzemlju kre e slobodno, u podru ju Isto ne Hrvatske ona je uglavnom pod manjim (subarteškim) ili ve im (arteškim) tlakom. S aspekta korištenja, vrijedi dodatno istaknuti da prvi vodonosni sloj naj eš e nije pogodan za pi e, te se za vodoopskrbu iskorištavaju dublji horizonti46.

2.3.6 Krajobrazna i biološka raznolikost

2.3.6.1.Osnovne krajobrazne cjeline Osje ko-baranjske županije

Prema Strategiji prostornog ure enja RH, Hrvatska je podijeljena u 4 prirodno-geografske regije, odnosno 16 osnovnih krajobraznih jedinica. Osje ko-baranjska županija cijela spada u prirodno-geografsku regiju isto ne Hrvatske, a na njenom prostoru razlikujemo dvije osnovne krajobrazne jedinice: 1) nizinska podru ja sjeverne Hrvatske i 2) Panonska gorja, pri emu se ve i dio prostora županije svrstava u krajobraznu jedinicu nizinska podru ja sjeverne Hrvatske, dok krajobraznoj jedinici Panonska gorja pripada samo podru je Krndije na jugozapadnom rubu županije.

Tablica 2. navodi osnovne karakteristike ovih osnovnih krajobraznih jedinica Osje ko-baranjske županije.

Tablica 2. Osnovne karakteristike osnovnih krajobraznih jedinica OBŽ.NAZIV OSNOVNE KRAJOBRAZNEJEDINICE

OSNOVNA FIZIONOMIJA NAGLASCI, VRIJEDNOSTI,IDENTITET

UGROŽENOST I DEGRADACIJE

Nizinska podru ja sjeverne Agrarni krajobraz s Rubovi šuma, Mjestimi ni manjak šume u isto noj Slavoniji,

46 Više o korištenju resursa podzemnih voda re eno je kod opisa vodnogospodarske, odnosno vodoopskrbne infrastrukture u poglavlju 2.6.4.


27

NAZIV OSNOVNE KRAJOBRAZNEJEDINICE

OSNOVNA FIZIONOMIJA NAGLASCI, VRIJEDNOSTI,IDENTITET

UGROŽENOST I DEGRADACIJE

Hrvatske kompleksima hrastovih šuma i poplavnim podru jima

fluvijalno-mo varni ambijenti (npr. Kopa ki rit)

nestanak živica u agromelioracijskim zahvatima, geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipi nih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta, ugroženost zašti enih podru ja ljudskom djelatnoš u

Panonska gorja Izolirani, šumoviti gorski masivi bez dominantnih vrhova, postupni reljefni prijelazi

Raznolikost šumskih vrsta, o uvane poto nedoline

Lokacijski neprikladna gradnja na spojevima šuma i brežuljaka, manjak proplanaka i vidikovaca

Unutar krajobrazne jedinice „nizinska podru ja sjeverne Hrvatske“ uo avaju se etiri cjeline: a) nizinski prostor unutar kojega dominira agrarni krajobraz ispresijecan s ve im ili manjim kompleksima poplavnih šuma; b) blago brežuljkasti prostor (s nadmorskim visinama od 100 do 130 m) akova i okolice u južnom dijelu županije u kojemu se oranice izmjenjuju s vo njacima i vinogradima; c) prostor Daljske planine na južnoj obali Dunava u kojemu dominiraju usitnjene parcele s dominantnim vinogradima i vo njacima; te d) prostor Banske planine u Baranji, lesna uzvišenja sa šumarcima i vinogradima, te osebujnom graditeljskom baštinom.

Slika 9. ilustrira reljefnu komponentu krajobraza Osje ko-baranjske županije, na kojoj se jasno uo avajupodru ja koja pripadaju pojedinim navedenim cjelinama.

Slika 9. Reljefna komponenta krajobraza Osje ko-baranjske županije

Slika 10. prikazuje drugu najzna ajniju komponentu krajobraza – zemljišni pokrov, odnosno korištenje zemljišta na podru ju Osje ko-baranjske županije.


28

Slika 10. Zemljišni pokrov – korištenje zemljišta (zna ajna komponenta krajobraza) na podru ju OBŽ

Jasno se vidi da je osnovna fizionomija doista odre ena „agrarnim krajobrazom s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim podru jima“, gdje poljoprivredne površine zauzimaju oko 64%, površine pod šumom oko 27%, a od poplavnih podru ja, samo podru je PP Kopa ki rit zauzima oko 4.3% površine županije47.

Južno od Drave izražen je smjer pružanja šumskih kompleksa (vidi Slika 10.) sjeverozapad-jugoistok, sa tri usporedna niza šumskih kompleksa: šuma brdskog podru ja Krndije; nizinskih poplavnih šuma u porje ju Karašice i Vu ice (taj je niz u porje ju Vuke prekinut i vidljiv je samo u obliku izdvojenih šumskih površina); te poplavnih šuma uz rijeku Dravu. U Baranji je situacija zna ajno druga ija, jer su šumski kompleksi smješteni u poplavnom podru ju Dunava.

Osim šumama, fizionomija krajobraza odre ena je i kanalskom mrežom (vidi Slika 10.). U središnjem, nizinskom dijelu županije, ta je mreža pravilna i gusta, dok je na brežuljkastim podru jima (podru je

akova na jugu, središnja Baranja na sjeveru i Podunavlje na istoku), ta mreža mnogo rje a i nepravilnija, jer prati reljefne oblike.

47 Prema podacima HGK, obradive poljoprivredne površine iznose 58%, a površine pod šumom 20% ukupne površine županije.


29

Slika 11., Slika 12., Slika 13. i Slika 14. prikazuju satelitske snimke Osje ko-baranjske županije, podijeljene, radi jasno e prikaza, u etiri kvadranta.

Slika 11. Isje ak Landsat ETM satelitske snimke SZ kvadranta OBŽ (komb. kan. RGB = 321)


30

Slika 12. Isje ak Landsat ETM satelitske snimke SI kvadranta OBŽ (komb. kan. RGB = 321)

Slika 13. Isje ak Landsat ETM satelitske snimke JZ kvadranta OBŽ (komb. kan.RGB = 321)

Slika 14. Isje ak Landsat ETM satelitske snimke JI kvadranta OBŽ (komb. kan. RGB = 321)

PP Osje ko-baranjske županije kao osobito vrijedne izdvaja sljede e krajobrazne cjeline: 1) poplavne doline Drave (uz cijeli tok na podru ju OBŽ, pa i dalje uzvodno) i Dunava (od granice s Ma arskom do


31

Dalja); 2) poplavne šume („potez“ od a avice do Poganovaca koji predstavlja jedan od ve ih šumskih bazena (oko 10.000 ha) u RH uop e) i ribnjaci (najve i i najzna ajniji su „Podunavlje“, „1905“, „Donji Miholjac“, „Grudnjak“); 3) predjel oko Mandi evca (Drenje), te 4) predjel Erdutski vinogradi.

Kao osobito vrijedni krajobrazni elementi koje treba uvati, prepoznati su: 1) raznolikost poljoprivrednih kultura; 2) vizualna kvaliteta smjenjivanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama; 3) prelasci s ravni arskog krajobraza na brežuljkaste predjele prekrivene šumama i vinogradima; 4) podru ja s karakteristi nim uzorcima naselja; 4) pojedina ni „markeri“ (kulturno-povijesne i graditeljske baštine).

2.3.6.2. Biološka raznolikost Osje ko-baranjske županije

Biološka raznolikost Osje ko-baranjske županije primarno se ovdje ocjenjuje na temelju prostorne razdiobe glavnih tipova staništa, prema rezultatima nedavno dovršenog projekta Kartiranje staništa RH (izvor podataka: Državni zavod za zaštitu prirode). Imaju i na umu da detaljne prostorne razdiobe pojedinih bioloških vrsta na podru ju županije nisu sustavno izra ivane (s izuzetkom ornitofaune Kopa kog rita), kao i injenicu da su za razli ite tipove staništa vezane razli ite biološke vrste (koje se naj eš e koriste kao indikatori u definiranju stanišnih tipova), takav se postupak doima optimalan za zadanu svrhu. Slika 15. prikazuje prostornu razdiobu glavnih tipova staništa u županiji prema spomenutom izvorniku. S karte su ispušteni oni staništni tipovi koji zauzimaju previše male površine da bi bili prikazivi u ovakvom, generaliziranom obliku.

Slika 15. Prostorna razdioba osnovnih staništa na podru ju OBŽ Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Ve na prvi pogled uo ava se dominacija intenzivno obra ivanih oranica unutar kojih je uklopljena ve ina naselja. Razli iti tipovi šuma najve im dijelom zauzimaju me usobno nepovezane, homogene površine, prvenstveno uz Dunav i Dravu, te na Panonskom gorju, uz jedan ve i kompleks (od a avice


32

do Poganovaca) koji se sa sjeverozapadnih granica županije proteže u njezin središnji dio. Tablica 3. prikazuje sve tipove staništa koji su u navedenom izvorniku zabilježeni za Osje ko-baranjsku županiju (dakle, i one koje Slika 15. ne navodi), pri emu treba istaknuti da na podru ju županije zacijelo postoji i ve i broj stanišnih tipova nego ih prikazuje Tablica 3, ali one nisu zabilježene u spomenutom projektu Kartiranja staništa, jer zauzimaju površine manje od minimalne površine kartiranja.

Tablica 3. Prostorna zastupljenost tipova staništa na podru ju OBŽNKS -KOD NKS - IME STANIŠNOG TIPA POVRŠINA (ha) POVRŠINA (%) I31 Intenzivno obra ivane oranice na komasiranim površinama 245457 59,19 E31 Mješovite hrastovo-grabove i iste grabove šume 45691 11,02 C22 Vlažne livade Srednje Europe 26646 6,43 E11/E12 Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola 25683 6,19 J11 Aktivna seoska podru ja 13537 3,26 E32 Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka 8472 2,04 E22 Poplavne šume hrasta lužnjaka 7358 1,77 J22 Gradske stambene površine 6070 1,46 E45 Mezofilne i neutrofilne iste bukove šume 4911 1,18 A23 Stalni vodotoci 4516 1,09 A11 Stalne staja ice 4514 1,09 C23 Mezofilne livade Srednje Europe 4383 1,06 J11/J13 Aktivna seoska podru ja / Urbanizirana seoska podru ja 2601 0,63 I21 Mozaici kultiviranih površina 1881 0,45 D11/E11 Vrbici na sprudovima / Poplavne šume vrba 1487 0,36 A12 Povremene staja ice 1453 0,35 E93 Nasadi širokolisnog drve a 1384 0,33 E21 Poplavne šume crne johe i poljskog jasena 1340 0,32 I53 Vinogradi 1236 0,30 A41 Trš aci 1177 0,28 C24 Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci 923 0,22 J21 Gradske jezgre 799 0,19

I21/J11/I81 Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska podru ja / Javne neproizvodne kultivirane zelene površine 759 0,18

A27/A22/A11 Neobrasle i slabo obrasle obale teku ica / Povremeni vodotoci / Stalne staja ice 511 0,12

I81 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine 320 0,08 J13 Urbanizirana seoska podru ja 283 0,07 A13/A41/J44 Neobrasle i slabo obrasle obale staja ica / Trš aci 267 0,06 D12 Mezofilne živice i šikare kontinentalnih 259 0,06 I51 Vo njaci 207 0,05 J41 Industrijska i obrtni ka podru ja 195 0,05

C33 Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima 128 0,03J44 Infrastrukturne površine 83 0,02 J43 Površinski kopovi 80 0,02 J45 Uzgajališta životinja 61 0,01 E92 Nasadi etinja a 11 0,003

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

No, ve na temelju ovdje prikazanih podataka može se ocijeniti da je biološka raznolikost u županiji relativno velika ukoliko se promatra u cijelosti (ukupna raznolikost županije), ali i relativno mala ukoliko se promatra u jedinicama prostora (homogena, jasno odvojena šumska i orani na podru ja, bez posebno izražene mozai nosti, odnosno este prostorne izmjene razli itih kontrastnih tipova). Ovo je dodatno ilustrirano vrlo malim udjelom stanišnog tipa I21 (mozaici kultiviranih površina), koji je i uveden u


33

Nacionalnu klasifikaciju staništa za potrebe kartiranja ruralnog prostora ija mozai nost ne može biti prikazana u zadanom mjerilu u kojemu se kartira ve e površina. Prikladno je istaknuti da je u drugim dijelovima Republike Hrvatske (posebice npr. u Hrvatskom zagorju) udio tog stanišnog tipa višestruko ve i. Lokalnu mozai nost zacijelo donekle pove avaju prije spomenuta staništa koja nisu uzeta u razmatranje jer im je površina manja od minimalne površine kartiranja.

Slika 16. prikazuje prostornu razdiobu lokalne prostorne varijabilnosti staništa (izvedeno iz satelitske snimke Landsat ETM+), osrednjene za poligone kartiranih površina, koje prikazuje Slika 15.

Slika 16. Prosje ni broj razli itih glavnih tipova staništa unutar kartiranih poligonaKomentar: Parametar je izra unat iz broja staništa unutar fragmenata površine 0.8 ha. Izvor: Državni zavod za

zaštitu prirode.

Usporedbom tih dviju slika, može se uo iti da orani na podru ja imaju toliko malu lokalnu varijabilnost da se njeno postojanje gotovo može zanemariti, dok su lokalno znatno varijabilnija podru ja pod šumama.

Razli iti biotopi na prostoru županije pogodovali su razvoju raznolike i brojne faune. Iako fauna podru jaOBŽ nije sustavno obra ivana, poznato je da na ovom podru ju obitavaju predstavnici ve inesrednjeeuropskih vrsta, me u kojom je i ve i broj zašti enih vrsta.

Bioraznolikost Kopa kog rita, koji ima bogatu faunu, vrlo je velika i vrijedna, a uklju uje: 44 zabilježene vrste riba (najve e prirodno mrijestilište riba na srednjoeuropskom dijelu toka Dunava); 11 vrsta vodozemaca; 10 vrsta gmazova; 55 vrsta sisavaca (64 % od ukupno zabilježenih vrsta sisavaca na teritoriju Hrvatske), me u kojima i jelen obi ni, te niz rijetkih i ugroženih vrsta sisavaca, poput obi nevidre i šišmiša; 285 (do danas) zabilježenih vrsta ptica (me u kojima i stabilne populacije ve eg broja


34

ugroženih i rijetkih vrsta, uklju uju i: orla štekavca, patku njorku, malog vranca, crnu rodu, stepskog sokola, i dr.)48.

Osim PP Kopa ki rit, posebnom se biološkom raznolikoš u (stanište brojne i raznolike ortofaune – mjesto gnijež enja, prehrane i odmora) isti e i podru je "Podpanj" kod Donjeg Miholjca, zašti eno kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat49, kao i još neka podru ja unutar OBŽ (npr. poplavne nizine Dunava i Drave, te ribnjaci „1905“, „Podunavlje“, „Grudnjak“, „Donji Miholjac“), koja svojim karakteristikama zadovoljavaju kriterije Ramsarske konvencije o mo varnim podru jima.

Kao „zeleni koridori“ kojima je zašti eno podru je Kopa kog rita spojeno sa Nacionalnim parkom Dunav-Drava u Ma arskoj, posebno su zna ajne poplavne šume uz Dunav i Dravu50.

U osobito vrijedne dijelove prirode svakako spadaju i do sada ne spomenuti šumski kompleksi, uklju uju u (vidi Slika 10.): bazen izme u a avice i Poganovca, šumski kompleks na Krndiji, te podru je jugoisto no od akova.

2.4 STANOVNIŠTVO

Prema popisu stanovnika iz 2001., ukupan broj stanovnika na podru ju OBŽ iznosi 330.506. Tablica 4. daje podatke o broju stanovnika po gradovima/op inama OBŽ, dobivene popisom stanovnika iz 2001., uklju uju i podatke o brojnosti radnog kontigenta, te udjelu poljoprivrednog (aktivnog i ukupnog) stanovništva.

Tablica 4. Broj stanovnika po gradovima /op inama OBŽs UKUPNI BROJ

STANOVNIKARADNI KONTINGENT Ž (15-59) + M (15-65)

POLJOPRIV. STANOVN. (AKT. + PAS.)

AKT. POLJOPR. STANOVN.

PROSJE NASTAROST

OSJE KO-BARANJSKA ŽUPANIJA OBŽ 330.506 210.882 21.105 12.723 38,7

GRADOVIOSIJEK 114.616 75.211 1.031 716 39,5

Beli Manastir 10.986 7.135 219 168 40,1Beliš e 11.786 7.645 213 132 37,6

Donji Miholjac 10.265 6.619 676 308 38,2akovo 30.092 18.800 1.496 770 36,4

Našice 17.320 11.198 846 514 36,4Valpovo 12.327 8.007 457 307 37,7

OP INE Antunovac 3.559 2.310 136 93 37,2

Bilje 5.480 3.588 509 289 38,8Bizovac 4.979 3.150 282 163 39,0eminac 2.856 1.828 231 153 39,3

epin 12.901 8.521 511 316 36,7Darda 7.062 4.541 412 269 38,3

Donja Moti ina 1.865 1.122 274 135 34,9Draž 3.356 1.969 485 271 44,9

48 Na žalost, fauna na ovom podru ju uklju uje i „mo nu i stabilnu“ populaciju komaraca, koji u pojedinim dijelovima godine predstavljaju zna ajno ograni enje za razvoj turisti ke ponude.49 Na žalost, ovo podru je je gotovo posve devastirano naraslim raznim vrstama antropogenih pritisaka, dvama nedavnim požarima i posvemašnjim zakazivanjem mjera zaštite. 50 Zašti ena podru ja prirode obra ena su kao dio teme Biološka i krajobrazna raznolikost, u petom poglavlju, kao jedan od „instrumenata zaštite“.


35

UKUPNI BROJ STANOVNIKA

RADNI KONTINGENT Ž (15-59) + M (15-65)

POLJOPRIV. STANOVN. (AKT. + PAS.)

AKT. POLJOPR. STANOVN.

PROSJE NASTAROST

Drenje 3.071 1.819 1.223 754 39,6ur enovac 7.946 5.031 827 582 38,7

Erdut 8.417 5.366 878 552 41,2Ernestinovo 2.225 1.369 52 35 39,8

Feri anci 2.418 1.496 254 181 39,2Gorjani 1.832 1.098 218 125 39,4

Jagodnjak 2.537 1.621 639 434 41,1Kneževi Vinogradi 5.186 3.145 789 458 41,4

Koška 4.411 2.651 622 391 38,9Levanjska Varoš 1.266 653 423 310 42,4

Magadenovac 2.239 1.264 451 277 41,1Marijanci 2.719 1.651 335 145 38,2Petlovac 2.743 1.709 379 190 40,5Petrijevci 3.068 1.949 143 83 39,9Podgora 3.314 1.917 1.006 672 41,1

Podravska Moslavina 1.451 820 235 97 37,8Popovac 2.427 1.513 318 212 40,9Punitovci 1.850 1.164 429 261 37,7

Satnica akova ka 2.572 1.585 250 125 35,6Semeljci 4.858 2.795 1.143 754 37,0

Strizivojna 2.759 1.623 364 145 34,6Šodolovci 1.955 1.147 639 356 43,7

Trnava 1.900 1.080 577 344 38,2Viljevo 2.396 1.358 485 226 40,8

Viškovci 2.060 1.271 371 242 37,3Vladislavci 2.124 1.298 149 91 39,5

Vuka 1.312 845 128 77 36,6Izvor: Popis stanovništva iz 2001., DZS

Broj stanovnika se, uslijed ratnih zbivanja i uvjeta pora a, zna ajno (gotovo 10%) smanjio u odnosu na 1991. godinu, kada je na podru ju Osje ko-baranjske županije bilo ukupno 367.193 stanovnika. U nekoliko popisa prije rata bilježio se pozitivan demografski trend (vidi Tablica 5.).

Tablica 5. Demografska dinamika na podru ju OBŽ u razdoblju 1961. – 2001. GODINA 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. BR. STANOVNIKA 328.634 351.164 356.286 367.193 330.506

Izvor: PP OBŽ, DZS

Slika 17. prikazuje okvirnu raspodjelu stanovništa, a Slika 18. gusto u stanovništva po op inama i gradovima Osje ko-baranjske županije.


36

Slika 17. Okvirna distribucija stanovništva po op inama/gradovima OBŽ

Slika 18. Gusto a stanovništva [br.st./km2] po op inama / gradovima OBŽ

Ve na prvi pogled uo ljiva je nehomogena raspodjela stanovništva, sa glavninom stanovništva u gradskim ili prigradskim podru jima (gradovi Osijek, akovo, Našice, Beli Manastir, Beliš e, Valpovo,


37

Donji Miholjac, te Osijeku susjedne op ine epin i Erdut), te velikim izrazito slabo naseljenim podru jima (Levanjska Varoš, Trnava, Satnica akova ka, i dr.).

Život stanovništva na bilo kojem podru ju (samo)ure en je tzv. urbanim sustavom ili sustavom središnjih naselja toga podru ja, odnosno sustavom gradova i naselja koji su nositelji sustava proizvodnje, razmjene i potrošnje materijalnih dobara i uslužnih funkcija, ne samo za svoje stanovništvo, nego i za prostor koji svakome od njih prirodno gravitira, te izme u kojih postoji stalan protok ljudi, roba i informacija razli iteu estalosti, jakosti i trajanja, koji ih povezuje u funkcionalnu cjelinu, odnosno urbani sustav. Iz distribucije stanovništva na podru ju OBŽ, o ito je da urbani sustav OBŽ ine Grad Osijek sa svojim dvjema susjednim op inama, te ostali županijski gradovi.

U Strategiji prostornog ure enja RH, podru je županije u ve em je dijelu razvrstano u podru ja koja imaju pretežito seoska obilježja ili prijelazna obilježja izme u urbaniziranog prostora i sela, i po tome se razlikuju od zagreba ke, rije ke i splitske makroregije. Razlog tome dijelom je i u prirodnim osobitostima i gospodarskoj strukturi podru ja županije s razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Udio gradskog stanovništva u županiji, u razdoblju od 1961. do 1991., pove ao se sa 32,3 % na 45,3 %. Odnos gradskog stanovništva grada Osijeka i ostalih gradskih naselja na podru ju županije iznosi 63,0 : 37,0 %.

Prema izvorima iz 2001. g., udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu (vidi Tablica 6.) je manji od hrvatskog prosjeka (75,77%), što se djelomi no može protuma iti i teškim poratnim stanjem.

Tablica 6. Udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu: usporedba OBŽ i RH Ukupan broj st. AktivnI (zaposleni + nezaposleni) Zaposleni (% aktivnog) Nezaposleni (% aktivnog) OBŽ 330.506 137.948 104.521 (75,77%) 33.427 (24,23%) RH 4.437.460 1.952.619 1.553.643 (79,56%) 398.976 (20,44%)

Izvor: DZS, Popisu stanovnika iz 2001.

Mogu e razvojno ograni enje županije, s obzirom na stanovništvo, relativno je niža obrazovna razina (koja, doduše, ne odska e od državnog prosjeka). Tablica 7. sadrži usporedne podatke o razini obrazovanja u Osje ko-baranjskoj županiji sa RH prosjekom i Gradom Zagrebom kao referencom.

Tablica 7. Obrazovna struktura stanovništva OBŽ starijeg od 15 godina Bez

škole 1-3 raz. OŠ

4-7raz. OŠ

Osnovna škola

Zanat,KV, VKV

Srednjaškola

Gimnazija VŠS VSS Mr.sc. Dr.Sc.

RH 2,9 4,5 11,2 21,8 27,2 15,0 4,8 4,1 7,3 0,3 0,2 OBŽ 3,0 4,3 13,0 25,5 25,7 14,6 4,2 3,0 6,0 0,2 0,1 Zagreb 1,1 2,2 5,3 16,3 24,8 18,9 8,3 5,8 14,9 1,0 0,7

Izvor: Popis stanovništva 2001. (DZS 2001). Komentar: podaci za RH i Grad Zagreb dani su kao reference za usporedbu.

2.5 GOSPODARSTVO

Zaštita okoliša, ukoliko želi biti u inkovita, ne može biti izdvojena djelatnost, ve element u cjelini procesa održivog razvoja. Posljedi no, gospodarske prilike i planovi u nekom podru ju važan su kontekst za promišljanje i osmišljavanje odgovaraju eg programa zaštite okoliša, a program zaštite okoliša e, u svom analiti kom aspektu, biti ujedno i Strateška procjena utjecaja na okoliš51 regionalnog razvojnog programa. U tom smislu, u sljede em kratkom pregledu gospodarstva naglasak je stavljen na one djelatnostni koje se ili na zna ajniji na in ti u korištenja prirodnih resursa, ili predstavljaju zna ajnijipotencijalni one iš iva .

51 Engl. termin je Strategic Environmental Assessment, a njegova izrada je donošenjem tzv. SEA direktive (2001/42/EC) unutar EU postala obavezna za sve razvojne strategije / planove / programe.


38

2.5.1 Op a gospodarska situacija

Današnje stanje gospodarstva Osje ko-baranjske županije je teško, relativno i prema predratnom stanju i prema stanju u trenutno najrazvijenijim dijelovima RH, kojima je i ovo podru je nekada pripadalo. Iako postoje e stanje neke uzroke vu e još iz predratnog razdoblja (gospodarska struktura / radno-intenzivna proizvodnja, nedovoljno investiranje, zastarjela tehnologija, pad konkurentnosti), najpogubniji utjecaj na razvoj županije u svim djelatnostima imao je rat – što izravnim štetama koje su onesposobile privredne kapacitete, što relativno dugim poslijeratnim razdobljem karakteriziranim izoliranoš u, te odlaskom kapitala i kvalificirane radne snage. Svu težinu situacije uzrokovane ratom i tranzicijom ilustriraju Tablica 8. i Tablica 9., koje prikazuju kretanje zaposlenosti u devedesetim godinama u Osje ko-baranjskoj županiji, usporedno s podacima za cijelu RH.

Tablica 8. Kretanje zaposlenosti u OBŽ i RH, 1990.-1998. UKUPNO ZAPOSLENI ZAPOSLENI U GOSPODARSTVU PODRU JE

1990.g. 1998.g. Index 98./90.g. 1990.g. 1998.g. Index 98./90.g. Hrvatska 1.490.187 1.077.931 72,3 1.225.361 776.956 63,4 OBŽ 114.254 66.916 58,6 97.222 52.157 53,6 Udio županije % 7,7 6,2 7,9 6,7

Izvori: PPOBŽ, Statisti ki godišnjak RH 1991., str. 120, 388-390, Statisti ki ljetopis 1999., str. 114, Ured za statistiku Osje ko-baranjske županije

Tablica 9. Promjene u strukturi gospodarstva u OBŽ i RH, po sektorima, 1990.-1998. HRVATSKA OSJE KO-BARANJSKA ŽUPANIJA

1990. 1998. 1990. 1998. ZAPOSLENI U GOSPODARSTVU 100,0 100,0 100,0 100,0

PRIMARNI SEKTOR 6,1 4,2 17,5 10,5 SEKUNDARNI SEKTOR 54,0 48,7 53,1 47,6 TERCIJARNI SEKTOR 40,0 47,1 29,4 41,8

Izvori: Statisti ki godišnjak RH 1991., str. 120, 388.-390.; Statisti ki ljetopis 1999., str. 114.; Ured za statistiku Osje ko-baranjske županije, PPOBŽ

Jasno je vidljivo da su svi negativni trendovi koji su u tom razdobljuu karakterizirali gospodarstvo RH bili još izraženiji na podru ju OBŽ. Podaci o padu ukupne zaposlenosti od ak 41.4%, i još ve i pad zaposlenosti u gospodarstvu od 46,4%, ne zahtijevaju dodatne komentare. I strukturne promjene u gospodarstvu županije, gdje su najuo ljiviji trendovi zna ajno smanjivanje zaposlenih u sektorima poljoprivrede i industrije, te porast u kategoriji "ostalih gospodarskih djelatnosti", tako er nisu razlog zadovoljstvu, jer je porast tercijarnog sektora najve im dijelom posljedica rasta sektora trgovine, koja nema osnova u lokalnoj proizvodnji i posljedi no uzrokuje deficit u razmjeni s drugim tržištima52.

Ako se kao indikator uzme postotak nezaposlenih, može se ustvrditi da se stanje u gospodarstvu ni u proteklih 7 godina nije popravilo, budu i da su najrecentniji53 podaci o zaposlenosti kako slijedi: ukupni broj zaposenih je 86.577 (od toga: 69.835 zaposlenih kod pravnih osoba, 8.741 kod fizi kih osoba, 4.116 obrtnika, 3.283 poljoprivrednika, a 602 u samostalnim profesionalnim djelatnostima); dok je broj nezaposlenih djelatnika (evidentiranih u Zavodu za zapošljavanje Osijek) krajem 2004. g. iznosio 32.941 (stopa nezaposlenosti od ak 27,56%), sa trendom pogoršanja, jer je po etkom 2005. g. (kraj velja e) broj nezaposlenih bio 34.449, što odgovara stopi nezaposlenosti od skoro 29%!54 Ostali simptomi 52 Vjerojatno najtužniji pokazatelj je da deficit robne razmjene postoji ak i u sektoru poljoprivrednih proizvoda, za ijuproizvodnju na podru ju OBŽ doista postoje izuzetni uvjeti, tradicija i izgra ena infrastruktura! 53 podaci HZZMO iz prosinca 2004. i velja a 2005. 54 Podatak je posebno indikativan kada ga se usporedi s prosjekom RH koji iznosi 19%, ili još gore, s gospodarski „najbolje stoje im“ regijama RH, gdje se stopa nezaposlenosti kre e znatno ispod 10% (6,1% u Istri, odnosno 7,8% u Zagrebu).


39

zaostajanja u razvoju uklju uju: nekonkurentnost postoje ih proizvoda i relativno nisku razinu novih investicija, što upu uje na injenicu da novi investicijski ciklus još nije ni zapo eo.

Zaklju no, promjene su nužne i izvjesno mogu e. Postoje a tradicija, prirodni i ljudski resursi osnova su na kojoj se može i mora graditi. U nastavku se nešto detaljnije opisuje stanje, mogu nosti i planovi u razli itim sektorima gospodarstva Osje ko-baranjske županije.

2.5.2 Poljoprivreda

S ukupnim udjelom od 8,4 % poljoprivrednog zemljišta RH (što je nadprosje ni udio poljoprivrednog zemljišta, jer udio OBŽ u površini RH iznosi 7,3%), ali još više s proizvodnjom pšenice, kukuruza i industrijskog bilja koja predstavlja 25-30% ukupne proizvodnje u RH, OBŽ o ito predstavlja dio najzna ajnijeg poljoprivrednog prostora u RH. Poljoprivredna zemljišta jedan su od glavnih resursa OBŽ, a poljoprivreda i uz nju vezana prera iva ka industrija ine najzna ajniji element županijskog gospodarstva55. Na žalost, to ujedno zna i da je OBŽ i izrazito osjetljiva na ve duže vrijeme prisutnu nesre enu situaciju u tom sektoru gospodarstva u cijeloj RH.

Osnovna komparativna prednost sektora poljoprivrede na podru ju OBŽ je velika površina kvalitetnog56

poljoprivrednog tla. Tablica 10. prikazuje recentne podatke o vrsti i vlasništvu nad poljoprivrednim57

površinama na podru ju OBŽ.

Tablica 10. Struktura poljoprivrednih površina na podru ju OBŽVRSTA POLJOPRIVREDNE POVRŠINE [površina u ha]

ORANICE I VRTOVI

VO NJACI VINOGRADI LIVADE PAŠNJACI UKUPNO

Ukupna površina 231.273 3.171 2.707 5.257 15.238 257.646 Površina u privatnom vlasništvu 125.940 2.887 1.282 3.803 963 134.875

Izvor: HGK, Stanje u gospodarstvu OBŽ, 2004.

Druga potencijalna komparativna prednost – relativno obilje vode, ijim bi se korištenjem u svrhu navodnjavanja pove ao prosje ni prinos i smanjio rizik od suša – trenutno se gotovo uop e ne koristi, no svijest o potrebi korištenja toga važnog resursa ponovno se probudila nakon nedavnih katastrofalnih suša. Preliminarne analize predvi aju da bi se izgradnjom potrebne infrastrukture (kombinacija brdskih akumulacija i VS) moglo navodnjavati ak oko 80% obradivih površina!

Na najviše površina sije se kukuruz i pšenica (npr. u godini 2004. pšenica na 53.931 ha, a kukuruz na 75.340 ha), a potom suncokret (14.530 ha), krmno bilje (14.480 ha), soja (11.530 ha), še erna repa (10.080ha), je am (9.512 ha), povr e (5.035 ha), uljana repica (2.768 ha), krumpir (3.222 ha), duhan (260 ha), zob (309 ha) i raž (64 ha). Vinogradi i vo njaci nalaze se uglavnom na podru jima pobr a Dilja i Papuka, Erdutskom brdu i Dalj planini, te Baranjskom brdu.

Temeljno na kvalitetnim resursima biljne proizvodnje, ponovno se razvija (ratom desetkovan) sektor sto arske proizvodnje (potencijalno, a trenutno na žalost vrlo esto i u stvarnosti, zna ajan one iš ivaokoliša). Tablica 11. prikazuje strukturu sto arske proizvodnje u OBŽ (podaci za 2004. g.).

Tablica 11. Struktura sto arske proizvodnje u OBŽ VRSTA STOKE GOVEDA SVINJE OVCE KONJI PERAD

55 Tijekom nekoliko posljednjih godina poljoprivreda predstavlja oko 25% BDP-a Osje ko-baranjske županije. Sektor poljoprivrede i šumarstva zapošljava oko 5.500 ljudi, a prosje na neto pla a iznosi oko 2.700 kn. 56 Prema bonitetnoj vrijednosti prevladavaju visoko i srednje vrijedna tla. 57 Poljoprivredne površine uklju uju obradive površine (oranice i vrtovi, vo njaci, vinogradi, livade) i ostale poljoprivredne površine (pašnjaci i ribnjaci). Ribnjaci u OBŽ imaju površinu od oko 9.000 ha.


40

PRAVNI SUBJEKT 19.541 117.320 3.801 214 237.590 OBITELJSKO GOSPODARSTVO 27.405 164.364 62.611 695 557.240 UKUPNO 46.946 281.684 66.412 909 794.830

Komentar: Goveda uklju uju junice, steone junice i krave; svinje uklju uju krma e, nazimice i suprasne nazimice, neraste, odojke (do 20kg), svinje do 50 kg i preko 50 kg.

U kontekstu zaštite okoliša, kao pozitivan može se primijetiti trend pove anja interesa za ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Iako još uvijek vrlo malobrojni, proizvo a i u ovom segmentu poljoprivredne proizvodnje ve se organiziraju u interesne udruge (npr. Udruga za organsko-biološku proizvodnju Biopa), s ciljem informiranja, educiranja, savjetovanja, i u kona nici, daljnjeg širenja ekološke proizvodnje hrane.

Važno je uo iti (prema podacima HGK) da se sve ve i broj malih gospodarstava po inje baviti i seoskim turizmom. Ovo je naro ito važno u kontekstu trendova u EU, gdje se sve eš e, umjesto o poljoprivredi, govori o ruralnom razvoju, pod ime se podrazumijeva održivi razvoj u ruralnim, dominantno poljoprivrednim podru jima, na na in da se gospodarska osnova proširi i oja a u svim poljoprivredi komplementarnim djelatnostima, me u kojima je ruralni turizam jedna od osnovnih.

Na podru ju županije (u Osijeku) postoje i zna ajni znanstveno-stru ni resursi, razvijani oko Poljoprivrednog faktulteta Sveu ilišta u Osijeku58 i Poljoprivrednog instituta Osijek.

Na žalost, usprkos brojnim komparativnim prednostima u resursnoj osnovi, zbog raznih oblika nesre enosti cjelokupnog sektora poljoprivrede u RH, gospodarski rezultati županijskog sektora poljoprivrede su loši do te razine da cijeli sektor posluje sa zna ajnim gubitcima59. Vjerojatno najporazniji rezultat ti e se uvozno-izvoznog salda, gdje izvoz konstantno pada, uvoz raste (trenutni negativni saldo u razmjeni iznosi oko 9 milijuna USD), a sve to u uvjetima 29% nezaposlenosti i postojanja svih prirodnih preduvjeta proizvodnje!

Mjere koje se planiraju ili se ve i poduzimaju s ciljem unapre enja ovakvog stanja uklju uju: trenutno aktualnu privatizaciju državnoga poljoprivrednog zemljišta; konsolidiranje, restrukturiranje i privatizaciju velikih poljoprivrednih sustava / bivših kombinata; razvijanje sto arske proizvodnje; dogradnju sektora u sustav s višom razinom finalizacije proizvoda (uspostava lanca dodane vrijednosti, ili konkretnije – proizvodnja smrznute hrane, proizvodnja sušene hrane, ...); uspostavu sustava poticaja koji e omogu itiosnovne uvjete za postizanje konkurentnosti doma e proizvodnje na liberaliziranom globalnom tržištu; standardiziranje proizvodnje i uspostavu efikasnog sustava otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda; izradu marketinške strategije, odnosno tržišno prepoznatljivih županijskih poljoprivrednih proizvoda – brandova (specijaliteti,...); plasiranje doma e proizvodnje kao dio turisti ke ponude u turisti ki aktivnijim podru jima RH; poticanje okolišno prihvatljivije i tržišno atraktivnije ekološke poljoprivredne proizvodnje; izgradnju sustava navodnjavanja koji e omogu iti kako pove anje prinosa trenutno uzgajanih vrsta nasada, tako i – još važnije – ve u mogu nost izbora uzgojnih kultura (npr. profitabilniji uzgoj povr a, i sl.); te kona no, u kontekstu ovog programa posebno interesantna mjera, unapre enjeokolišne prihvatljivosti postoje e proizvodnje (zbrinjavanje otpadnih voda, manja primjena kemijskih sredstava, i dr.).

Upravna tijela OBŽ nastoje aktivno doprinijeti razvoju ovoga važnog županijskog sektora s velikim razvojnim potencijalom, a o tome svjedo e i razvojni projekti koje ukratko opisuje Tablica 12., a koje su zajedno, kao ideju/ponudu potencijalnim ulaga ima, ali i okvir za županijske programe poticaja, definirali HGK – komora Osijek i Županijski UOPG.

58 U kontekstu ovog programa naro ito je zanimljiv Zavod za agroekologiju, koji je proveo ve i broj projekata iz šireg podru jaokolišno prihvatljivije poljoprivredne prakse (npr. optimizacije gnojidbe, ispitivanja i zaštite tala, i sl.). 59 Npr. u u 2003., poljoprivreda i šumarstvo zajedno, imali su 1.651.501.000 kn prihoda i 1.929.301.000 kn rashoda, što zna iukupni gubitak od oko 280 milijuna kn.


41

Tablica 12. Razvojni projekti u poljoprivredi predlagani od strane OBŽ i HGK – Osijek Opis projekta Broje zaposlenih Lokacija 1. Farma muznih krava (200 kom) 1 obiteljsko gosp. Naselje Novi Bolman 2. Farme muznih krava (15.000 kom) 390 Orlovnjak, M.Branjevina, Dalj, Klisa, Josipin Dvor,

Ov ara, Hrastovac, Bara, Marijanci, Šljivoševci, Magadenovac, Malinovac, Krnjak, Kapelna, Moslavina

3. Svinjogojske farme (20.000 kom) 20 11 obiteljskih gospodarstava u Podunavlju 4. Farma mlje nih krava 7 Podru je cijele županije 5. Svinjogojska farma 7 Podru je cijele županije 6. Klaonica papkara i prerada mesa Gospodarska zona Harkanovci 7. Tvornica za dehidraciju povr a, vo a i krmnih

smjesa 15 Slobodna zona Osijek

8. Tvornica za proizvodnju kukuruznog škroba 15 Slobodna zona Osijek 9. Industrijski objekt za utilizaciju Podru je cijele županije 10. Zatvoreno skladište, kamionski terminal, lu ka

dizalica (Tranzit) Osijek

11. Ekološka poljoprivreda (ratarstvo i sto arstvo) 26 obiteljskih gosp. Podru je op ine Bilje 12. Tvornica za preradu pivarskog slada 20 Slobodna zona Osijek 13. Tvornica za preradu korjenastog povr a, ljekovitog

bilja i krmnih smjesa 176 Slobodna zona Osijek

14. Tvornica za preradu i duboko smrzavanje povr a 211 Slobodna zona Osijek 15. Gradska kafilerija 50 Podru je op ine Viljevo

Izvor: PP OBŽ (2002.)

Na žalost, ve i dio navedenoga još uvijek je u sferi želja i planova: privatizacija se odvija relativno sporo; slobodni uvoz ne poti e konkurentnost, ve guši doma u proizvodnju; planovi nadovnjavanja relativno su nisko na razini prioriteta (relativno prema npr. cestogradnji), pa u uvjetima oskudnih financijskih sredstava ne dolaze na red za financiranje. Nedostatak financijskih sredstava, odnosno financijske institucije (razvojne banke – agrobanke) koja bi financijski servisirala provedbu navedenih razvojnih mjera / programa, jedna je od osnovnih prepreka njihovom ostvarenju. Zaklju no, cijelom sektoru su vrlo potrebne reforme (restrukturiranje, dokapitalizacija, bolja organizacija), ali istovremeno mu nedostaju resursi za njihovu provedbu.

2.5.3 Šumarstvo

Šumom je pokriveno oko 27% prostora županije. Iako je to 17 % manje od državnog prosjeka (44%), šume su vrlo važan prirodni resurs, a šumarstvo i na njega naslonjena prera iva ka industrija tradicionalno su važne gospodarske djelatnosti na podru ju OBŽ60.

Prostorno najbogatija šumom su podru ja uz Dunav i Dravu, te podru je Panonskog gorja na zapadu županije (koje je i reljefno najrazvedenije). Zbog raznolikosti biofizi kih uvjeta (nadmorska visina, mati ni supstrat, makroklima i topoklima, mikroreljef kao modifikator utjecaja poplava i podzemne vode, hidrološki uvjeti) koji odre uju vrstu šumske vegetacije, unutar podru ja županije nalazimo ve i broj temeljnih tipova šuma, koje su nabrojane u poglavlju o biološkoj raznolikosti, gdje je istaknut i stupanj njihove prostorne zastupljenosti. U nizinskom vegetacijskom pojasu dominantan je ekološki faktor dopunsko vlaženje podzemnom i/ili poplavnom vodom. U tom pojasu pridolaze tipovi staništa E11 i E12 (vidi Tablica 3.) na esto plavljenim površinama uz recentne vodotoke, tip E21 u mikrodepresijama s u estalim poplavama i/ili trajno visokom razinom podzemne vode dalje od recentnih vodotoka, te tip E22 na nešto višim terenima (nizama), na kojima je još uvijek prisutno intenzivno vlaženje pedosfere u zoni korijenovog sustava svih dominantnih vrsta drve a. Dominantne vrste drve a u ovom su vegetacijskom pojasu hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha, vrbe i topole. Na povišenim terenima do kojih poplava

60 Cijela naselja (npr. Beliš e, ur enovac) formirala su se upravo oko ove proizvodne grane.


42

gotovo nikada ne dopire (grede) javljaju se hrastovo-grabove šume koje su visoko produktivne. Te šume pripadaju stanišnom tipu E31, koji je po površini koju zauzima drugi najzastupljeniji tip u županiji (Tablica 2.). Na ovim površinama javljaju se lužnjakovo-grabove šume koje zauzimaju polovicu površine ovog stanišnog tipa. Druga polovicu ine kitnjakovo-grabove šume u brežuljkastom pojasu. U brežuljkastom pojasu, u kojemu su dominantni ekološki uvjeti makroklima, topoklima i mati ni supstrat, i gdje dominiraju tipovi staništa E31 i E32, nalazimo hrast kitnjak, grab, bukvu, brezu i cer. Kako je ovo podru je vrlo pogodno i za život ovjeka, ove šumske zajednice tijekom povijesti esto su devastirane, posebno u zoni kontakta s ranije spomenutim nizinskim pojasom, gdje one u prirodi gotovo više da i ne postoje, ve su zamijenjene poljoprivrednim površinama i ljudskim naseljima. U brdskom pojasu najzastupljeniji je tip staništa E45, u kojemu je dominira bukva (najzna ajnija gospodarska vrsta u RH), koja se u nižim podru jima miješa s hrastom, kestenom i brezom, a na višima (izvan granica županije) s jelom.

Prema strukturi vlasništva, 91,43 % površine u vlasništvu je države, a 8,57 % u privatnom vlasništvu. Upravljanje državnim šumskim resursima na podru ju OBŽ povjereno je poduze u Hrvatske šume d.o.o., odnosno njegovim upravama (Osijek, Našice, Vinkovci, Požega), od kojih je samo Uprava šuma Osijek u cijelosti na podru ju županije, Uprava šuma Našice nalazi se ve im dijelom na podru ju županije i ima središte unutar županije, dok Uprave šuma Vinkovci i Požega samo manjim dijelom zahva aju podru ježupanije, sa sjedištima izvan nje (vidi Tablica 13.). 61

Tablica 13. Popis uprava šuma i pripadnih šumarija u OBŽ UPRAVA ŠUMARIJA POVRŠINA (ha) UPRAVA ŠUMARIJA POVRŠINA (ha) 1. Osijek Baranjsko Petrovo Selo 5346,23 9. Našice eralije 10,75 2. Osijek Batina 4592,40 10. Našice Donji Miholjac 8231,42 3. Osijek Darda 11151,93 11. Našice ur enovac 5802,78 4. Osijek akovo 10672,37 12. Našice Koška 7969,53 5. Osijek Levanjska Varoš 7713,38 13. Našice Našice 2488,93 6. Osijek Osijek 8257,67 14. Vinkovci Mikanovci 251,22 7. Osijek Tikveš-Bilje 11279,98 15. Vinkovci Strizivojna 1442,75 8. Osijek Valpovo 5292,20 16. Požega aglin 776,34

UKUPNO 91.279,88 Komentar: Kurzivom su nazna ene šumarije koje pripadaju upravi ije je sjedište izvan granica županije.

Privatnim šumama gospodare njihovi vlasnici, na temelju programa gospodarenja. Osnove i programe gospodarenja odobrava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a nadzor nad regularnoš u provo enjaobavlja Šumarska inspekcija Državnog inspektorata.

Najve i dio privatnih šuma nastao je zapuštanjem poljoprivrednih površina koje se nalaze uz komplekse šuma i sukcesijom šumske vegetacije na tim površinama. To je osobito izraženo u brdskim dijelovima županije, u kojima se nalazi gotovo 60 % privatnih šuma. Te su šume slabije kvalitete od državnih šuma, jer se u njima naj eš e niti ne provodi gospodarenje. Samo manji dio privatnih šuma u nizinskom podru ju županije ine šume koje su ostaci nekadašnjih ve ih šumskih kompleksa i kojima vlasnici gospodare. Struktura i kvaliteta tih šuma je vrlo sli na državnim šumama. Poseban slu aj ine šume gospodarske jedinice „Trumbetaš“ (oko 230 ha). Te su šume privatne i njima gospodri udruga vlasnika prema programima gospodarenja koji se izra uju redovito svake desete godine prema Pravilniku za

61 Osim toga, trenutno oko 6.048 ha šuma i šumskog zemljišta (4.113 ha obraslo, 60 ha neobraslo, 1.875 ha neplodno – podaci iz 1990.g.) uz lijevu obalu Dunava, na teritoriju koji katastarski pripada OBŽ odnosno RH, nije pod ingerencijom RH, te njima upravljaju šumarije s podru ja Srbije i Crne Gore. Istovremeno, Hrvatske šume (šumarije Batina i Tikveš) gospodare sa 634 ha šuma i šumskog zemljišta (Zmajeva ke podunavske šume 603 ha, od ega 515 ha obraslo, Tikveške podunavske šume 8 ha, Kopa evske podunavske šume 24 ha), koje su katastarski u vlasništvu Srbije i Crne Gore, a nalaze se na podru ju Baranje, Ovo predstavlja veliki problem za OBŽ, i posljedi no bi trebala biti jedna od prioritetnih tema u kontekstu bilateralnih / me unarodnih odnosa izme u RH i Srbije i Crne Gore.


43

ure ivanje šuma (do sada je izra eno ukupno pet programa). Za ostale privatne šume ne postoje programi gospodarenja62, pa se svi ovdje izneseni podaci o šumama odnose na državne šume.

Šume su od velike i višestruke vrijednosti na podru ju OBŽ i svakako ih treba barem održati na sadašnjim površinama, a po mogu nosti te površine i pove ati, naro ito u vodozaštitnim podru jima. Iako su šume najve im dijelom gospodarske namjene, na cijelom podru ju županije imaju i druge op ekorisne funkcije. Tako 2,25 % šuma jesu šume posebne namjene (sjemenske šume, vojne šume, te šume za rekreaciju) i zaštitne šume. U tim šumama cilj gospodarenja nije proizvodnja drveta. Osim toga, 42% ukupne površine šuma u županiji pripada tipovima staništa koja su prepoznata europskom direktivom Flora and Fauna habitats. Tomu treba dodati i injenicu da su prirodne poplavne šume vrba, topola i hrasta lužnjaka, kojih u županiji ima na velikim površinama, me u zadnjim takovim šumama na podru ju Europe, te se njihov genofond može smatrati iznimno važnim i u me unarodnim razmjerima.

2.5.4 Lov i ribolov

Velike površine pod šumom, razmjerno velik udio zašti enih površina, obilje vode, raznolikost staništa, relativna o uvanost okoliša i veliki dijelovi ruralnih podru ja, ine dobru osnovu za uzgoj divlja i,odnosno razvoj lovstva na podru ju OBŽ. Posljedi no, lovstvo, odnosno njegovi resursi, predstavljaju znatan potencijal za dodatni razvoj ekonomski isplativog lovnog turizma, koji je na ovim prostorima veod ranije prisutan63. Donošenjem Programa unapre enja lovstva na podru ju OBŽ (UOPG OBŽ, 2004.), županija je napravila važan korak u sustavnom ostvarenju ove razvojne mogu nosti. Programom se u narednom petogodišnjem razdoblju, me u ostalim, predvi a i projekt razvoja lovnog turizma, te izrada digitalnog kataloga lovišta.

Na podru ju OBŽ uspostavljeno je: 14 državnih lovišta, ukupne površine 103.731 ha (25% OBŽ); te 83 zajedni ka lovišta, ukupne površine 274.554 ha (66% OBŽ). Državna lovišta su uglavnom u privatnom zakupu, osim nekih koja su povjerena na upravljanje JP HŠ (lovišta ur enica, Tikveš, Podunavlje-Podravlje, te uzgajališta divlja i Ma kovac, Kujnjak i Nabr e), te nekih kojima upravljaju lokalna lova ka društva (npr. "Vidra" Levanjska Varoš, LD "Sokol" Koška i LD "Vidra" Donji Miholjac) – lanice Lova kog saveza OBŽ (koji okuplja 92 lova ka društva, sa 3093 registrirana lovca i 268 lovna

pripravnika). Zajedni kim lovištima uglavnom (93%) upravljaju lanice Lova kog saveza.

Slika 19. prikazuje prostorni raspored državnih lovišta u OBŽ. O ito je poklapanje podru ja lovišta sa šumskim podru jima (vidi za usporedbu Slika 10.).

62 Više o mogu nostima unapre enja razine gospodarenje i na podru ju privatnih šuma re eno je u poglavlju 5.13. 63 Osim toga, lovozakupnine koje se ubiru davanjem lovišta u zakup predstavljaju nezanemarivi prihod u Županijskom prora unu, odnosno izvor sredstava za provo enje mjera potrebnih za kvalitetno upravljanje ovim podru jima. Prihod od lovozakupnina (sredstva kojima se pla a pravo gospodarenja lovištem) raspore uje se na sljede i na in: 80% vlasnicima, odnosno korisnicima zemljišta za oduzeta prava lova, a 20% ostaje Županiji za potrebe provo enja Zakona o lovstvu.


44

Slika 19. Državna lovišta u Osje ko-baranjskoj županiji

Za lovišta OBŽ zna ajna je velika gusto a populacija krupne papkaste divlja i64 (jelen, srna, divlja svinja), posebno divlje svinje (zbog velike reprodukcijske sposobnosti, nepostojanja prirodnih neprijatelja i parazita, maloj izbirljivosti prema vrsti prehrane, te sve eš em izostanku golomrazica, niskih temperatura i dugotrajnog snijega). Pored papkaste divlja i, staništa su dobro popunjena i sitnom pernatom i dlakavom divlja i (fazan, šljuka, prepelica, tr ka, divlja patka, divlja guska i zec). Tablica 14. sadrži osnovne informacije o rasprostranjenosti najvažnijih vrsta divlja i u OBŽ.

Tablica 14. Rasprostranjenost najvažnijih vrsta divlja i u OBŽVRSTA DIVLJA I RASPROSTRANJENOST U OBŽ Jelen obi ni (Cervus elaphus) Na podru ju županije rasprostranjen u Baranji (ritski jelen), te u nizinskim šumama ( ur enica, Našice,

D. Miholjac). Divlja svinja (Sus scrofa) Prisutna je i u zajedni kim i u državnim lovištima na podru ju županije. Ve a koncentracija divljih svinja je

u podr jima Baranje i slavonskim nizinskim i brdskim šumama. Srna (Capreolus capreolus) Rasprostranjena na cijelom podru ju županije. Fazan (Phasianus sp.) Rasprostranjen na podru ju cijele županije i glavna je lovna divlja u zajedni kim lovištima. Budu i da

prirodna reprodukcija ne zadovoljava potrebe lovaca za ovom divlja i, društva lovišta napu uju iz umjetnog uzgoja (najve i proizvo a ove divlja i na podru ju županije je LD "Fazan" Darda).

Divlje patke (Anatidae) Rasprostranjene su na podru jima koja obiluju vodom i vodenim površinama (Baranja, Naši ki i Miholja ki ribnjaci te uz tokove rijeka: Drava, Karašica, Vu ica).

Zec obi ni (Lepus europeus) Rasprostranjen je na cijelom podru ju županije, no brojno stanje je daleko ispod onoga propisanog lovno-gospodarskim osnovama, prvenstveno zbog sve ve e industrijalizacije i sve modernije poljoprivrede.

Lisica (Vulpes vulpes) Rasprostranjena na lovnim, kao i na nelovnim površinama županije. Brojno stanje je preveliko, a kako nema dovoljno hrane, ulazi i u naselja, a u zapuštenijim dijelovima naselja i obitava. Minirane površine lisice koriste kao stanište koje im služi kao idealan zaklon i mjesto reprodukcije.

Izvor: Lova ki savez Osje ko-baranjske županije

64 Prema l. 2. Zakona o lovstvu (NN 140/05) pojam divlja podrazumijeva "zakonom odre ene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja".


45

Lovištima se gospodari na temelju lovno-gospodarskih osnova (LGO), a sukladno principima održivog gospodarenja fondom divlja i na upravljanom prostoru. O tom na elnom opredjeljenju svjedo i i suradnja LS OBŽ s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku na projektu zajedni kog istraživanja populacije zeca obi nog u lovištima OBŽ, ponukana injenicom da je u posljednjih desetak godina uo en stalan trend pada brojnog stanja populacije i ambicijom da se taj trend, ukoliko je mogu e, promijeni.

Osim lova, OBŽ obiluje vodotocima i jezerima / ribnjacima, na kojima je vrlo razvijen i ribolov – manjim dijelom kao gospodarska djelatnost, jer se slatkovodna riba uglavnom uzgaja u brojnim ribnjacima, a prvenstveno kao rekreacijska djelatnost, te kao dio turisti ke ponude. Neke poznatije lokacije uklju uju:„Naši ki Ribnjak 1905“ (kojega je 1905., na površini od 1.500 ha, ustanovio grof Peja evi ), ribnjak Blanje, Karašica, jezera Borovik, Mlinca, Jošava, Fami-Rakitovica, Tupoljski Dunavac, prakti no cijeli tok Drave, i dr.

2.5.5 Eksploatacija mineralnih sirovina

Na podru ju OBŽ od mineralnih sirovina eksploatiraju se ugljikovodici, geotermalne vode, te sirovine za gra evinske materijale i gra evinsku industriju (tehni ko-gra evni kamen, opekarska glina, gra evinskipijesak, cementni lapori). Tablica 15. daje osnovne informacije o eksploatacijskim poljima na podru juOBŽ.

Tablica 15. Eksploatacijska polja na podru ju OBŽ VRSTA MINERALNE SIROVINE EKSPLOATACIJA NA PODRU JU OBŽ TEHNI KO-GRA EVNI KAMEN Podru je Krndije. Utvr ene zalihe mramoriziranog vapnenca na istražnom polju Oštra Glava.

Eksploatacija bazalta na eksploatacijskim poljima Torine i Stari Gradac. Kamenolom HŠ Jovac. OPEKARSKA GLINA Eksploatacijska polja: Kukljaš (IGM Našice), Grabovac (Cetera- akovo), Sarvaš i Vladisavci (Opeka-

Osijek), Bizovac (Bizova ka ciglana). Eksploatacija je napuštena na eksploatacijskim poljima na podru ju Belog Manastira, Kneževih Vinograda, Radikovaca i Dalja.

GRA EVINSKI PIJESAK Eksploatacija vu enog nanosa iz korita rijeke Drave – primarno ne kao eksploatacija mineralne sirovine, ve kao hidrotehni ka mjera ure enja vodotoka.

CEMENTNI LAPORI Eksploatacijsko polje Bukova Glava (vapnenci i laporoviti vapnenci starijeg panona) (Našice cement); eksploatacijsko polje Vranovi i (lapori mla eg panona) (Našice cement).

GEOTERMALNE VODE Prilikom traženje ugljikovodika, utvr ena mogu nost eksploatacije na lokalitetima: Bizovac, Bokši ,Ernestinovo, akova ka Breznica. Eksploatacija se vrši jedino u Bizovcu u sklopu lje ilišta i hotela Terme.

UGLJIKOVODICI Eksploatacijska polja nafte: Bizovac, Števkovica, Obod, Obod-Laci i, Ku anci-Kapelna, Bokši -Kloko evci, Crnac. Eksploatacijsko polje plina: Bokši .

Izvor: Katastar eksploatacijskih polja OBŽ; Udred državne uprave u OBŽ, Služba za gospodarstvo

Postoje a eksploatacija mineralnih sirovina osnova je industrije graditeljskih materijala i graditeljstva (tehni ki kamen, opekarska glina, gra evinski pijesak, cementni lapori), turisti ke ponude (geotermalne vode), te energetike (nafta i plin), a s obzirom na ovisnost tih djelatnosti o postojanju sirovine u blizini mjesta proizvodnje65, djelatnost eksploatacije dobija daleko ve i zna aj u kontekstu ukupnog županijskog gospodarstva u odnosu prema onome koji bi se mogao ocijeniti samo na osnovi pokazatelja o toj djelatnosti.

Najneiskorištenija vrsta mineralne sirovine, s obzirom na postoje e potencijale i koristi od eksploatacije, su geotermalne vode, koje predstavljaju vrlo prihvatljiv i upotrebljiv alternativni izvor energije. U vezi s eksploatacijom ugljikovodika, stanje se smatra kona nim, i ne o ekuje se daljnje širenje eksploatacijskih polja ili izgradnja transportne infrastrukture (naftovoda).

65 Transport kamenih materijala prestaje biti ekonomi an (jer jedini na cijena transporta doseže jedini nu cijenu transportirane robe) na udaljenostima od 50 do 100 km, za geotermalne vode, udaljenost je još i daleko manja – 4 km.


46

2.5.6 Industrija

U Osje ko-baranjskoj županiji postoji duga tradicija industrijske proizvodnje, sa zna ajnim industrijskim potencijalima, raspore enim (prema izvješ u Gospodarske komore) u sljede ih sedam osnovnih grana industrije: prehrambena, drvna i papirna, tekstilna i odjevna (i kožarsko-prera iva ka), prerada kemijskih proizvoda, metalno-prera iva ka, te industrija graditeljskih materijala i graditeljstvo.

Me u njima je najzastupljenija djelatnost proizvodnja hrane i pi a (oko 30 % udjela u industrijskoj proizvodnji županije), a na drugome je mjestu proizvodnja celuloze, papira i papirnih proizvoda, s udjelom od oko 18%.

Prehrambena industrija podržana je tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom županije, te danas pokriva proizvodnju ulja, tjestenine, še era, slatkiša, vina, ajeva i ljekovitog bilja, sto ne hrane, piva, mlijeka, te sto arstvo i mlinarsko-pekarsku proizvodnju. Prema izvorima HGK (Osijek), od 65.740 stanovnika zaposlenih u razli itim granama industrije, 23.7% zaposleno je u prera iva koj industriji kojoj je izvor sirovina poljoprivreda, a oko 8% u poljoprivrednim poduze ima. Uz veliki broj poduze a(najpoznatija su: Pivovara d.d. Osijek, Lura keksi d.d., IPK Kandit d.d. Osijek, Tvornica še era, Tvornica ulja epin, MIA Osijek, akovština d.d.), na podru ju županije nalaze se i tri agroindustrijska kompleksa sa zaokruženim proizvodno-tehnološkim cjelinama: IPK Osijek dd, Belje dd, PPK Valpovo.

Drvna i papirna industrija ima dugu tradiciju izvoza (na inozemna tržišta plasira se oko 70% proizvodnje). Djelatnoš u se bavi oko 30 poduze a, a najzna ajnije je Beliš e d.d. (proizvodnja celuloze, papira i kartona) iz Beliš a, te DIK ur enovac (šumarska indurstrija).

U ostalim granama stanje je sljede e. Kemijska industrija danas radi sa smanjenim kapacitetom (uzroci: rat, tranzicija), ali još uvijek zapošljava 1.420 radnika i predstavlja zna ajnu izvoznu granu. Najve etvornice su Saponija d.d. Osijek i Meteor d.d. akovo.

Metalno-prera iva ka industrija (najvažniji subjekti su “MIO" i "OLT", sa tradicionalnom proizvodnjom poljoprivrednih strojeva i priklju aka) danas radi sa 70% predratnog kapaciteta.

Tekstilna industrija, nekad najja a grana u Županiji, bilježi stalan pad proizvodnje, ali je još uvijek zna ajan izvoznik.

Industrija gra evinskog materijala tako er ima dugu tradiciju. Najve a je u tom segmentu Nexe grupa, gdje se na moderan na in proizvode opeka i crijep (kvalitetna glina u županiji služi kao sirovina), cement i betoni, a bavi se i graditeljstvom.

Kona no, graditeljstvo kao gospodarska djelatnost, s obzirom na postoje e uvjete poslijeratne obnove, tako er zna ajno doprinosti zaposlenosti u OBŽ.

2.5.7 Turizam

Turizam je gospodarski sektor OBŽ koji, iako trenutno nije sumjerljiv nekim drugim, prije spomenutim gospodarskim aktivnostima, u promišljanju razvoja županije sve eš e dobija vrlo zna ajno mjesto,shva en i u užem smislu, s obuhvatom koji uklju uje gospodarske djelatnosti kojima je turisti ka usluga osnovni i jedini proizvod (npr. hotelijerstvo, ugostiteljstvo), ali još više u širem smislu, u kojemu je turizam složena gospodarska djelatnost i društveni fenomen, koji na puno više na ina utje e na život podru ja u kojemu se odvija, me u ostalim, kreiraju i dodatno tržište za niz drugih gospodarskih djelatnosti (npr. poljoprivreda, promet, trgovina, razne vrste intelektualnih usluga, kultura, komunalne djelatnosti, zdravstvo i sl.).

Osnova takvim razmišljanjima je postoje a turisti ka atrakcijska osnova OBŽ koja uklju uje: 1) bogatstvo voda (rijeke, akumulacije, ribnjaci, jezera, bare, rukavci), 2) termalne izvore, 3) šume i šumska podru ja s bogatim i relativno o uvanim ekološkim sustavima flore i faune, 4) o uvan fond divlja i, 5) zašti ena podru ja prirode, 6) vrijedan ruralni prostor, 7) bogata kulturno-povijesna i graditeljska baština,


47

koja zajedno sa relativno dobrim geoprometnim položajem predstavlja kvalitetnu resursnu osnovu za razvitak brojnih oblika selektivnog turizma, uklju uju i: izletni ki, edukacijski, znanstveni, ekoturizam, avanturisti ki, lovni, ribolovni, rekreacijski, zdravstveno-preventivni, lje ilišni, seoski, nauti ki turizam na rijekama Dravi i Dunavu, poslovni, kongresni, tranzitni, pa i stacionarni turizam.

Slika 20. prikazuje turisti ku kartu OBŽ, gdje su popularno nazna eni dijelovi atrakcijske osnove podru ja županije (graditeljska baština, lovna i ribolovna podru ja, atraktivna prirodna baština, ergela Lipicanera, toplice, jezera, šumski kompleksi, i dr.)

Slika 20. Turisti ka karta OBŽ (Izvor: TZ OBŽ)

Trenutna situacija iskorištenosti postoje ih potencijala, dijelom kao posljedica ratnog razdoblja, a dijelom i kao posljedica dominantnog dosadašnjeg modela razvoja turizma u kojemu je kontinentalni turizam bio neopravdano zanemaren66, ocijenjena je (ocjena HGK Komore Osijek, 2004.) kao „vrlo nezadovoljavaju a“, no veliki broj pojedina nih inicijativa (me u ostalim: seoski turizam na ve em broju obiteljskih gospodarstava, pomaci u turisti koj ponudi Kopa kog rita, daljnji razvoj lovnog turizma, ponovno uklju enje OBŽ u odredišta u sklopu višednevnih turisti kih krstarenja Dunavom), ali i sustavnog osmišljavanja mogu nosti unapre enja postoje e situacije, daje razloga za umjereni optimizam.

66 Kao argument za neopravdanost takvog zanemarivanja može uvijek poslužiti npr. jezero Balaton u Ma arskoj, ili druge sli ne„kontinentalne lokacije“ koji su prihodom od turizma ravne najatraktivnijim lokacijama na Jadranskoj obali. Trend zanemarivanja se, me utim, (barem deklarativno) mijenja, o emu svjedo i nedavna (ožujak 2005.) najava Vlade o pripremi „posebnih programa za oživljavanje turisti kih potencijala unutrašnjosti, baziranih na ekološkom i seoskom turizmu, lovu i ribolovu, pa i kopnenom nauti kom turizmu i krstarenjima uz Dunav.“


48

Strategija i Program prostornog ure enja RH OBŽ prepoznaju kao kontinentalni turisti ki prostor, a kao osnovnu turisti ku atrakciju i središta razvoja turizma prepoznaju: 1) Kopa ki rit (mo varno podru jezašti eno kao Park Prirode), 2) Bizova ke toplice (termalna voda, „aquapolis“), 3) turisti ko mjesto regionalnog zna aja – Osijek (središte šire regije, Tvr a, blizina Kopa kog rita i svih drugih turisti kihatrakcija); te 4) turisti ka mjesta subregionalnog zna aja – akovo (katedrala, ergela, vinski podrumi, lovno i ribolovno podru je, gastroponuda, akova ki vezovi), Donji Miholjac (dvorac Prandau s parkom (10 ha) - hortikulturnim spomenikom, lovno i ribolovno podru je, vina i gastroponuda, Miholja kosijelo), Valpovo (Dvorac Prandau Normann, valpova ki perivoj s park-šumom (25 ha) - hortikulturni spomenik prirodne i vrtne arhitekture, lovno i ribolovno podru je, vina i gastroponuda, Valpova ko ljeto).

Vjerojatno najsustavniji pregled i valorizacija atrakcijske osnove OBŽ provedena je u sklopu izrade PP OBŽ, kao stru na osnova za odre ivanje zona od posebnog zna aja za razvoj cjeline županijske turisti keponude. Tablica 16. prikazuje kriterije i podkriterije korištene u identifikaciji i valorizaciji turisti keatrakcijske osnove OBŽ.

Tablica 16. Kriteriji i podkriteriji za identifikaciju i valirozaciju turisti ke atrakcijske osnove OBŽ KRITERIJ PODKRITERIJI 1. Kvaliteta turisti kog

prostora – temeljnog prirodnog resursa

i) zašti ena podru ja (kategorija zaštite); ii) vodena površina (ribolov, rekreacija); iii) šume (lov, rekreacija); iv) vinogradarska podru ja (vinski podrumi); v) prostor za izlete, kampiranje, boravak u prirodi

2. Postoje i turisti ko-ugostiteljski sadržaji

i) smještajni kapacitet (hotel, motel, pansion, ostalo); ii) ugostiteljski kapacitet (restoran, ostalo); iii) rekreacijski sadržaji (bazen, ure eno kupalište, trim-staze, biciklisti ke staze, sportski tereni); iv) kulturno-povijesni sadržaji (dvorac, crkva, muzej, arheološko nalazište, utvrda, spomen-obilježje)

3. Specifi ni sadržaji u službi turizma

i) manifestacije (folklorne, športske, likovne, gastronomske); ii) ergele; iii) vinski podrumi; iv) vjerski sadržaji (hodo aš a); v) ruralni elementi (graditeljstvo, na in života, izgled naselja, stari zanati); vi) ekološki programi (znanstveni, promatranje ptica, edukativni sadržaji, proizvodnja zdrave hrane)

4. Prometna dostupnost i) cestovna; ii) željezni ka; iii) rije na; iv) aerodrom; v) blizina emitivnih centara; vi) grani ni prijelazi 5. Planirani sadržaji i) postoje planovi razvoja; ii) ne postoje planovi razvoja; iii) planirani smještajni kapaciteti; iv) planirani

ugostiteljski kapaciteti; v) planirani rekreacijski sadržaji; vi) ostali planirani sadržaji Izvor: Prema PP OBŽ (2002.)

Tablica 17. prikazuje prostore i zone odre ene na osnovi navedenih kriterija, kao podru ja koja ineokosnicu razvoja županijske turisti ke ponude.

Tablica 17. Zone razvoja turizma u OBŽ s opisom planiranih sadržaja ZONA PLANIRANI SADRŽAJ KOPA KI RIT I turisti ka djelatnost bit e detaljnije definirana Planom upravljanja i PPPPO-om za Park prirode. Osnovne sastavnice

plana ine: 1) ulaz u PP „Mali Sakadaš“ sa infocentrom, ponudom obilska, ugostiteljskim objektom; 2) unutar posebnog rezervata – kontrolirane i ograni ene posjete, promatranje ptica i ostale flore i faune, znanstveni, edukativni, ekološki programi; 3) rubne zone PP na podru ju Bilja, Kopa eva, Luga, Vardarca – podru ja budu e turisti ko-ugostiteljske ponude, izletni ko-rekreacijskih i sportskih sadržaja – povezivanje u mrežu biciklisti kih staza (prekograni no i mikroregionalno); 4) izgradnja rekreacijskog centra Cinota uz Biljsko jezero (etapno – kroz izgradnju panonskog sojeni kog naselja, športskih terena (košarka, odbojka na pijesku, mali nogomet, tenis, jaha e staze, ...); 5) obnova restorana ingi-lingi- arda; 6) Razvoj ruralnog turizma (smještaj u objektima tradicijskog graditeljstva, razvitak agriturizma i ekopoljoprivrede – naro ito op ina Bilje; 7) integracija postoje e kulturno-povijesne i graditeljske baštine u turisti ku ponudu: dvorac u Bilju, dvorac u Tikvešu – središta rezidencijalnog turizma (jahanje, golf,...), znanstveno-nastavno središte za lovstvo; zoološki muzej Kopa evo; etnografske radionice starih zanata - op inaBilje; etnografska muzejska zbirka u Lugu.

BIZOVA KETOPLICE

Zdravstveno-lje ilišni i turisti ko-rekreacijski kompleks: hotelsko-ugostiteljski sadržaji, bazenski kompleks, sportski sadržaji, atrakcije na vodi – aquapolis, infrastruktura za kongresni turizam, dijagnosti ko-terapijski centar preventivu i rehabilitaciju. Razvitak ruralnog turizma kroz povezivanje s okolnim podru jem. Prostorna poveznica tako er ispunjena turisti kim sadržajem (biciklisti ka staza, park, vidikovac, kiosk, vodena površina sa šetnicom, ...).

IVANDVORAKOVO

Podru je uz ergelu Lipicanaca: 1) uži prostor sa zatvorenom jahaonicom, prostornom za konje, prodavaonicom jaha eopreme, ugostiteljsko-smještajnim kapacitetima, gledalištem ; 2) prostor na 520 ha sa jaha im centrom, hotelom sa bazenom, golf i tenis igrališta, botani ki vrt.

ŠRC Jezero Vesla ke regate, ribolov, kupanje. Izgradnja prate ih ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta (motel, restoran, planinarski


49

ZONA PLANIRANI SADRŽAJ LAPOVAC II (Našice)

dom, ribi ki klub, vidikovac); športskih sadržaja (tenis, mali nogomet, odbojka na pijesku); ure enje plaža, šetnica i ribi ke staze.

ZELENI OTOK (Dunav – Batina)

Izletni ko-vikend i ribolovno podru je. Obnova postoje ih ugostiteljsko-rekreacijskih-smještajnih sadržaja, razvijanje dodatnih, integracija spomen podru ja Batinske bitke, odredište rije nog turisti kog prometa Dunavom.

Potez Aljmaš-Erdut-Dalj

Izletni ko i ribolovno podru je oko uš a Drave u Dunav. Obnova predratnih kapaciteta i imidža destinacije ribolovno-izletni kog turizma. Uspostava vinske ceste (Erdutsko vinogorje). Element ponude vjerskog turizma oko tradicionalnog hodo a š a u Aljmaš.

Jezero BOROVIK ( akovština)

Turisti ko-rekreacijski kompleks na površini od 573 ha. Višenamjensko korištenje jezera (osim kao vodoprivredni objekt) za sportove na vodi (veslanje, jedrenje, skijanje); izgradnja sadržaja na obali: golf, tenis, bazeni, a u kasnijoj fazi i smještajni kapaciteti. (Obavezno voditi ra una o prihvatnom kapacitetu jezera za navedene sadržaje!)Integracija u šire vrlo atraktivno podru je zapadne i jugozapadne akovštine, karakterizirano bogatom šumom, blagim brežuljkastim reljefom, obiljem gorskih rje ica/potoka, te (planiranih) akumulacija na njima.

Veliki RIBNJAK sa ornitološkim rezervatomPODPANJ (Donji Miholjac)

Podpanj (65,5 ha) - izrazito važna lokacija za ptice selice, a i za gnjezdarice, uvrštena na listu Ornitološki zna ajnihpodru ja u Europi. Ograni eni posjeti i prvenstveno znanstveni, edukativni i ekološki programi definirat e se programom mjera zaštite i na ina gospodarenja rezervatom. Veliki ribnjak kao znanstveno-nastavno središte za ribarstvo, s proširenom ponudom ribolovnog turizma, uzgojem žaba i puževa (kao specifi nog elementa gastroponude), uzgojem vodenih ptica (divlje patke i guske kao pretpostavka za intenzivniju ponudu lovnog turizma. Obavezno voditi ra una o blizini rezervata! ).

Podru je Drava: obje obale Drave od uš a Karašice do Osje ke zimske luke.

Osmišljavanje i uspostava jedinstvenog rekreacijskog podru ja, na prostoru na kojem trenutno postoje izdvojeni sportsko-rekreacijski sadržaji (ku e za odmor na uš u Karašice, kupalište Pampas, Hipodrom i strelište Pampas), koji koriste atraktivnost tog prostora (šumom obrasle obale Drave, pješ ane plaže i sprudovi, obilje ribe). Razvoj e se usmjeriti izradom jedinstvenog PPPPO-a za cijelo podru je.

ŠRC Kneževi Vinogradi

Obnova i dopuna postoje ih sadržaja. Izletni ki, kupališni i rekreacijski centar sa bazenima i sportskim terenima (tenis igrališta, bo alište, trim staze, prostor za jahanje, ribnjak) i ugostiteljskim objektima. Integracija sa vinskim podrumima u Kneževim Vinogradima, te sadržajima na podru ju PP Kopa ki Rit.

Izvor: Prema PP OBŽ (2002.)

Osim podru ja navedenih u prethodnoj tablici, na podru ju županije evidentirani su i brojni drugi lokaliteti pogodni za izletni ke i sportsko-rekreacijske aktivnosti, uklju uju i: baranjska Karašica, Tupoljski Dunavac, Puškaš, stara Drava - Bijelo Brdo, rukavac Drave kod Donjeg Miholjca, Drava kod Podravskih Podgajaca, jezera Milinac i Jošava u akovštini, Ribnjak 1905 kod Našica, obale Drave i Karašice, Emaus na Karašici (izme u Satnice i Petrijevaca), Stara Drava, Satni ki ribnjak, ribnjak Blanje, jezero Fami-Rakitovica, ŠRC Ladimirevci, šuma Zokovica67.

Kona no, predlaže se i niz programa kojima bi se na cijelom podru ju županije poticali odre eni oblici turisti ke ponude, uklju uju i: 1) program potpunije integracije kulturno-povijesne graditeljske baštine(osje ka Tvr a; dvorci i perivoji u Donjem Miholjcu, Valpovu, Našicama, Bilju, Dardi, Bizovcu, Kneževu, Tikvešu, Osijeku; sakralna arhitektura u akovu, Osijeku, Belom Manastiru, emincu,...); 2) program razvoja „vinskih cesta“ koji integrira poznata županijska vinogorja (erdutsko, baranjsko,

akova ko, naši ko); 3) program razvoja turisti ke ponude vezane uz uzgoj konja, jahanje (ergela Lipicanaca kod akova, ali i manji uzgoji rašireni kao tradicija po obiteljskim gospodarstvima – element ruralnog turizma); 4) Program razvoja lovnog turizma (središte u Tikvešu; uzgoj divlja i, razvoj fotosafarija,...); 5) Program razvoja ruralnog turizma (posebno na podru jima Bilja, Bizovca, akova,Aljmaša, Petrijevaca i Ivanovca)68.

Nosioci svih ovih programa trebale bi biti turisti ke zajednice na podru ju OBŽ (TZ u svim gradovima, te u op inama Draž, Bilje, Erdut, Bizovac), u suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom, privatnim sektorom (poduzetnici – nosioci razli itih programa turisti ke ponude, turisti ke agencije – trenutno njih

67 Za potpuniji popis i opis vidi PP OBŽ, str. 242.-243. Lokaliteti su uvršteni u ovaj program prvenstveno s namjerom da se prenese dojam o velikim mogu nostima razvoja raznovrsne turisti ke ponude u OBŽ.68 Svakako bi bilo smisleno inicirati i programe za razvoj EKOTURIZMA, PROMATRANJA PTICA (u brojnim ornitološki izrazito bogatim podru jima), ribolovnog turizma, nauti kog turizma na rijekama, i dr.


50

29 na podru ju županije – od kojih desetak aktivnije osmišljava i nudi programe na podru ju OBŽ) i lokalnim stanovništvom.

2.6 INFRASTRUKTURA

2.6.1 Promet

Isto na Hrvatska i Osje ko-baranjska županija imaju povoljan položaj prema glavnim europskim prometnim koridorima. Glavni koridori koji prolaze kroz županiju – posavski, podravski i podunavski koridor – geografski su odre eni pružanjem glavnih rije nih tokova (i njihovih aluvijalnih nizina), a sva tri predstavljaju i europske koridore. Svi navedeni koridori integriraju cestovni, željezni ki i rije nipromet, te ine okosnicu sustava kombiniranog prometa promatrane regije. Slika 21. prikazuje cestovnu i željezni ku infrastrukturu na podru ju Osje ko-baranjske županije.

Slika 21. Prometna (cestovna i željezni ka) infrastruktura na podru ju OBŽ Izvor: Baza podataka Oikon d.o.o. Komentar: crno-crvenom linijom je ozna en okvirni smjer pružanja koridora

VC.

Cestovnu mrežu županije ine državne (480 km), županijske (628 km) i lokalne (544 km) ceste, a njima dnevno (ne ra unaju i svakako nezanemariv tranzitni promet) prometuje nešto manje od 100.000 registriranih motornih vozila. Postoje a cestovna mreža gusto om (oko 0,4 km/km2, što je površinska gusto a kvadrati ne mreže stranice kvadrata od 5 km) zadovoljava. Ono što ne zadovoljava i što zahtijeva zna ajnija unapre enja je stanje postoje e cestovne mreže – u prvom redu županijske i lokalne – kako po pitanju izgra enosti ( ak 31% nema suvremeni kolnik – asfalt, beton, kocka; prosjek RH je 21%!), tako i po pitanju održavanost (oko 20% asfaltnih kolnika je lošem stanju koje zahtijeva hitnu sanaciju). Uvjeti za sigurno prometovanje i odgovaraju i tehni ki zahtjevi zadovoljeni su na svega oko 750 km cesta u županiji, što nužno treba unaprijediti boljim održavanjem i modernizacijom cesta (u prvom redu širenjem


51

kolnika). Problem koji e se donekle (ovisno o broju i položaju pristupnih cesta) riješiti nakon izgradnje autoceste (Vc) je i nepostojanje obilaznica naseljenih mjesta na postoje im državnim cestama.

Željeznica, koja je, uz pomorsko-rije ni transport, ekološki najpovoljniji oblik prijevoza ljudi i roba, nažalost trenutno gubi utrku s cestovnim prijevozom na podru ju OBŽ. Brojni problemi – uklju uju i:nesanirane posljedice ratne devastacije na oko 180 km tra ne mreže, zastarjelu infrastrukturu (pruge, signalizacija, kolodvori, elektrificiranost,...), nedostatak interesa (i „posrnule“ industrije i stanovništva koje se preorijentiralo na cestovni promet) te nedostatak sredstava (na državnoj razini) za unapre enjestanja – ine željezni ki transport na podru ju OBŽ-a trenutno zanemarivim. Me utim, željezni kitransport i iz okolišnih i iz ekonomskih razloga svakako treba biti uvršten u svaku viziju dugoro nograzvoja županije, kao komplement cestovnom i rije nom transportu, u kontekstu integralnog regionalnog transportnog sustava. Prvi korak u tom smjeru bilo bi obnavljanje pruge Osijek-Vinkovci, ime bi se preko vinkova kog vorišta županija ponovno povezala s Europskom željezni kom mrežom.

Rije ni promet Republike Hrvatske integriran je u europski prometni koridor upravo preko koridora VII, odnosno dunavskog koridora. Osim Dunava (u ukupnoj duljini od 86 km na podru ju OBŽ), i rijeka Drava je od uš a do grada Osijeka (23 km) me unarodna rijeka, a Drava je plovna i na sljede ih uzvodnih 82 km – što ukupno ini 190 km rije nih plovnih puteva, od ega 95 me unarodnih. Položaj Osijeka (sa lukom na 13. km rijeke Drave – od uš a u Dunav) predstavlja odli nu osnovu za (ponovni) razvoj rije nog prometa, koji je ekonomsko-ekološki izuzetno prihvatljiv i omogu uje regionalno otvaranje i gospodarski rast. Iako je trenutno brodarstvo kao djelatnost gotovo u potpunosti zapušteno, u razmišljanju o mogu im razvojnim perspektivama vrijedi se prisjetiti da je osje ka luka, u vremenu prije domovinskog rata, poslije Rije ke, bila druga najve a hrvatska luka za prekrcaj tereta!

Zra ni promet, iako ekološki izuzetno nepovoljan (na globalnoj razini zbog štete koju atmosferi stvaraju emisije zrakoplova, a na lokalnoj razini zbog buke), sastavni je dio svakog modernog transportnog sustava, a pojavljivanjem tzv. low budget zra nih kompanija postat e sve zna ajniji i lokalno i na europskoj razini. OBŽ je u europski zra ni promet uklju ena preko Zra ne luke Osijek, u Klisi, 13 km od Osijeka, koja nakon obnove (2003. godine) raspolaže sa zgradom za prijem i otpremu putnika, te cargo terminalom s otvorenim i zatvorenim skladišnim prostorima69.

Kada se govori o prometnoj infrastrukturi, vrlo je važno razmotriti i pitanje kombiniranog (integralnog) prometa – kombinacija cestovnog, željezni kog i vodnog prometa – koji je prepoznat kao velika mogu nost u optimiziranju troškova transporta – kako ekonomskih, tako i okolišnih. OBŽ koja je u sva tri navedena prometna podsustava spojena s europskim transportnim mrežama, ima doista idealne uvjete da njihovom kombinacijom u ini dodatni pomak u optimizaciji prometovanja unutar i/ili preko svoga podru ja. Važan element sustava kombiniranog prometa su robno-transportni centri / terminali, koji su spojne to ke me u povezanim prometnim podsustavima, s osnovnom funkcijom prijema, privremenog skladištenja, prekrcaja i distribucije roba. Na podru ju OBŽ robno-transportni centar razvija se po etapama na lokaciji nove rije ne luke u Nemetinu, odnosno osje ke luke „Tranzit“.

2.6.2 Pošta i telekomunikacije

Poštanski i telekomunikacijski promet osiguran je na podru ju OBŽ kroz etiri osnovna segmenta sustava: 1) javne komunikacije u nepokretnoj mreži, 2) javne komunikacije u pokretnoj mreži, 3) sustava radiokomunikacija i 4) sustava poštanskog prometa.

Važni trendovi u sustavu nepokretnih mreža su: prijelaz na integralni sustav koji pruža sve tri vrste usluga, dakle prijenos govora, slike i podataka u jednom; te postupna zamjena bakrenih kabela opti kim vodovima znatno ve eg kapaciteta, ime se podiže kvaliteta usluge. Mobilne mreže i radio-veze izuzetno se brzo razvijaju, a ulaskom više operatera na hrvatsko tržište pove ava se i kvaliteta usluge, pokrivenost

69 Zra na luka Osijek – epin više je regionalnog zna aja (nema grani ni prijelaz).


52

signala (koja je ve danas na ve ini teritorija države dobra), te se smanjuju cijene. Kona no, cijelo podru je županije pokriveno je poštanskom mrežom (80 poštanskih ureda, koji osiguravaju dostavu „5 puta tjedno“ za preko 92% stanovništva), odnosno sustavom distribucijskih jedinica poštanske mreže, smještenih u gradovima, op inama i ve im naseljima. Op enito, svi sustavi su zadovoljavaju e razvijeni, a i dalje se brzo razvijaju, u skladu s RH i svjetskim trendovima.

2.6.3 Energetika

Nafta se crpi iz osam polja na podru ju Osje ko-baranjske županije, a plin se eksploatira na jednome polju. Dva su zna ajna naftovoda na podru ju županije. Prvi ide od otpremne stanice u Beni ancima do Ruš ice (isto no od Sl. Broda) (51 km) – odakle se rije nim tankerima dalje prevozi do rafinerije u Sisku. Drugi je me unarodni naftovod JANAF (uz željezni ku prugu Vinkovci - Zagreb, u dužini od oko 11 km) koji služi za transport nafte od luke Omišalj prema rafinerijama u Sloveniji, Ma arskoj, BiH, te Srbiji.

Sustav plinovoda pokriva ve i dio županije, ali nije dovršen (npr. u Baranji trenutno nema instalacija za korištenje plina). Uglavnom postoji magistralna (veledistribucijska) mreža, a razvoj distribucijske mreže tek se treba intenzivirati.

Elektri na energija proizvodi se samo u Osijeku (TE-TO Osijek, ukupno 95 MW el. snage), te u industrijskoj energani kombinata Beliš e, uglavnom za potrebe kombinata. Posljedi no, ukupna potrošnja elektri ne energije na podru ju OBŽ (nešto ispod 1TWh) daleko nadilazi proizvodnju na podru južupanije (oko 235 GWh), odnosno pokrivenost potrošnje regionalnom proizvodnjom je manja od 25%.70

Prijenosni sustavi dalekovoda (400kV, 220kV, 110kV) u ratu su dosta ošte eni, no osnovni dijelovi sustava (400/110 kV TS Ernestinovo, i pridruženi sustavi) nedavno su u potpunosti sanirani.

Centralni toplinski sustav izgra en je u gradu Osijeku, a u drugim gradovima se koriste blokovske ili nezavisne kotlovnice.

Alternativni energetski izvori71, me u kojima za ve i broj njih na podru ju županije postoji znatan potencijal, trenutno se koriste vrlo slabo. Najzastupljenije je korištenje ogrjevnog drva, drvnog otpada (s oko 6-8%), te biljnog otpada i biomase. Daleko ispod mogu nosti koristi se geotermalna energija,potencijali za ije korištenje su utvr eni na ve em broju lokacija na podru ju OBŽ (Ðakova ka Breznice, Bizovac, Madarinci i Ernestinovo). Hidropotencijal za male hidroelektrane, solarna energija, energija vjetra gotovo se uop e ne koriste, iako i tu postoje nezanemarive mogu nosti. S obzirom na zonu u kojoj se nalazi OBŽ, procjenjuje se da je korištenjem postoje ih tehnologija sun anih kolektora mogu euštedjeti i do 40% energije za zagrijavanje ku anstava, te znatno više za zagrijavanje vode. Planirane akumulacije u brdskim dijelovima županije mogu se izvesti kao višenamjenski objekti, koji su dijelom i male HE. Kona no, vjetroelektrane, iako trenutno vrlo skupe, kao okolišno prihvatljiv izvor energije, ijeg energenta (vjetra) ima najviše upravo u zimskom razdoblju (kada su potrebe za energijom najve e),

tako er može biti upotrebljiv dopunski izvor energije, koji pravilno lociran može i doprinijeti krajobraznoj atraktivnosti podru ja72. Svakako nezanemariv, a trenutno gotovo u potpunosti neiskorišteni potencijal, ijim bi se korištenjem zna ajno smanjio i pritisak, odnosno negativni utjecaj na okoliš, je eksploatacija bioplina koji nastaje iz sto nih ekskremenata, poljoprivrednih otpadaka, ostataka hrane, šumske biomase i otpadaka mesne industrije.

70 Postoje planovi kojima bi se gradnjom dviju VS na Dravi (kod Donjeg Miholjca i kod Osijeka) iskoristio njen hidroenergetski potencijal, ime bi se dobilo dodatnih 680 GWh godišnje. 71 U alternativne oblike energije spadaju tzv. održivi oblici proizvodnje energije (svi koji nisu temeljeni na fosilnim izvorima),poput malih hidroelektrana koje zadovoljavaju potrebe doma instava ili naselja, sun eve energije, energije vjetra, geotermalne energije, te ogrjevnog drva i biomase. 72 Jasno, pri pozicioniranju treba voditi ra una da se izbjegnu osobito vrijedni prirodni krajobrazi, te koridori ptica selica, budu ida je upravo utjecaj na ptice (prepreka u prostoru), osim buke koja se rješava izmicanjem iz urbanih zona, osnovni zna ajannegativni utjecaj na okoliš od ovakvih objekata.


53

2.6.4 Vodno gospodarstvo

Vodnogospodarski sustav je složen skup aktivnosti, odluka i mjera, kojima se na cjelovit na in gospodari vodnim resursima nekog prostora. Djelatnosti iz sfere vodnog gospodarenja standardno se dijele na podru ja 1) vodoopskrbe, 2) odvodnje, 3) zaštite voda od zaga enja, 4) korištenje voda, te 5) zaštite od štetnog djelovanja voda, no važno je istovremeno naglasiti da se u osnovi radi o jedinstvenom sustavu73,kojim treba i gospodariti na integralni na in. U nastavku e ukratko biti opisana navedena podru javodogospodarenja, s izuzetkom zaštite voda, koja je obra ena u sklopu poglavlja koje se bavi temom voda u kontekstu zaštite okoliša (vidi poglavlje 5.). Valja pri tome naglasiti da je upravljanje vodama naro ito važno u županiji u kojoj je trenutno najzna ajnija gospodarska aktivnost (poljoprivreda) izravno ovisna o režimu voda.

2.6.4.1 Vodoopskrba

Prema relativno recentnom Planu razvitka vodoopskrbe na podru ju OBŽ (Hidroing d.o.o. 1999.), stanje s vodoopskrbom na podru ju županije je kako slijedi. Vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava je pokriveno oko 70% stanovništva županije, što je na razini RH prosjeka. Uprosje eni podatak skriva, me utim, injenicu da je mreža nejednoliko razvijena na površini županije, s pokrivenoš u koja varira od 89% na podru ju Osijeka, do 32% na podru ju Donjeg Miholjca74. Pokrivenost podru ja vodoopskrbnom mrežom – koja je u OBŽ organizirana kroz sedam vodoopskrbnih (distribucijskih) podru ja (Baranja, Beliš e, Donji Miholjac, akovo, Našice, Osijek, Valpovo), unutar kojih gospodare komunalna poduze as koncesijama za korištenje vodnih resursa – sve je slabija kako se udaljavamo od glavnih (uglavnom gradskih) naselja i podru ja uz glavne pravce distribucije. Usprkos postoje im sustavnim (HV, komunalna poduze a, JLS) naporima oko unapre enja vodoopskrbe na podru ju OBŽ, još uvijek 168 od 264 naselja na podru ju OBŽ (uglavnom se radi o manjim i udaljenijim naseljima) nema razvijenu javnu vodoopskrbnu mrežu. Osnovna prepreka bržem unapre enju stanja je postoje om gospodarskom situacijom uzrokovan nedostatak financijskih sredstava. Osim nedovoljne razvijenosti, zbog starosti i nedovoljnog održavanja i postoje a infrastruktura „curi“, što generira gubitke mreže koji se procjenjuju na oko 40%. Mreži tako er nedostaju „rezervoari“ kojima bi se amortizirale varijacije u optere enjumreže – nedostatak koji se negativno o ituje na kvaliteti vode i eksploatacijskom vijeku crpilišta.

Maksimalno optere enje vodoopskrbne mreže (u vrijeme dnevnih satnih maksimuma potrošnje) je oko 1,8 m3/s. U ukupnoj potrošnji vode pretpostavlja se da na stanovništvo otpada 45%, a na industrijsku potrošnju 55%. Procijenjena potrošnja vode po stanovniku – koja se koristi u procjenama i projekcijama potražnje – je izme u 100 i 290 l/dan u urbanim podru jima, odnosno izme u 100 i 180 l/dan u ruralnim podru jima.

Voda se uglavnom (96%) osigurava iz zahvata podzemnih voda, dok se manji dio (4%) osigurava zahvatom na površinskom vodotoku (Drava). Tablica 18. daje podatke o glavnim postoje im i planiranim crpilištima / izvorištima na podru ju OBŽ. Osim navedenih zahvata, postoji ve i broj zahvata lokalnog zna enja.

Tablica 18. Glavna postoje a i planirana crpilišta / izvorišta na podru ju OBŽVODOOPSKRBNISUSTAV

IZVORIŠTE / CRPILIŠTE

TRENUTNIKAPACITET (l/s)

PLANIRANIKAPACITET (l/s)

KVALITETA VODE (prije prerade na ure aju za kondicioniranje), odnosno neželjene tvari u njoj

Osijek Vinogradi 600 600 željezo, mangan, amonijak, arsen epin epin 50 80 Nitrati, arsen

73 Npr. gradnja HE, koja se percipira prvenstveno kao energetski objekt, važan je dio sustava zaštite od poplave; mjere za sprje avanje erozije važne su i za obranu od poplava, jer erodiranim materijalom zatrpana retencija gubi funkciju; akumulacije koje se napune u vrijeme visokog vodostaja služe spremanju vode za vrijeme niskog vodostaja, a zbog ispusta otpadnih voda mora se osigurati neki minimalni protok; i sl. 74 Pokrivenost drugih podru ja je kako slijedi: Baranja – 49%; Beliš e – 69%; akovo – 72%; Našice – 39%; Valpovo – 64%.


54

VODOOPSKRBNISUSTAV

IZVORIŠTE / CRPILIŠTE

TRENUTNIKAPACITET (l/s)

PLANIRANIKAPACITET (l/s)

KVALITETA VODE (prije prerade na ure aju za kondicioniranje), odnosno neželjene tvari u njoj

Dalj-Erdut Dalj 10 50 Željezo, arsen Našice Velimirovac 120 250 Željezo, mangan Našice Seona 5 10 - Našice Moti ina 10 10 -

ur enovac u enovac 50 100 Željezo (+ ugroženo urbanizacijom) akovo* Trslana 70 150 - akovo Pašin bunar - - Arsen

Semeljci Semeljci 25 25 Željezo, mangan, arsen Valpovo Jar evac 40 480 Željezo, mangan, (fosilni) amonijak, arsen Donji Miholjac Donji Miholjac 50 250 Reduktivna sredina, željezo, mangan, amonijak Beli Manastir Livada 50 60 Zadovoljava bez prerade Beli Manastir Brdo 5 5 - Derda-Belje Mece 80 160 Željezo, mangan, organska tvar (!) Vodonosnik

otvorenog tipa, s polupropusnim pokrovom 3-7m Kneževi Vinogradi Prosine 25 25 - Beliš e Beliš e (DRAVA) 56 56 Ovisno o kvaliteti vode u Dravi, koja vrlo varira Osijek Pampas (DRAVA) 600 600 Koristi se povremeno – zamjenjeno Vinogradima (planirano) Zlatna Greda 0 500 strateško crpilište kapaciteta 1000l/s, u inudacijskom

podru ju Dunava (planirano) Topolje 0 200 Strateško dugoro no crpilište za Baranju

* akova ki vodovod, osim navedenih, u svoj sustav uklju uje i ve i broj manjih crpilišta, uklju uju i: Strizivojna, ur anci, Gorjani, Ivanovci, Viškovci, akova ka Bistrica, Trnava, Široko Polje.

Iz podataka je vidljivo da se crpljena voda gotovo svuda – uglavnom zbog prisutstva teških metala (arsen, željezo, mangan), organskih tvari, nitrata, amonijaka – treba obra ivati, te da postoje planovi za zna ajno pove anje trenutnog opskrbnog kapaciteta.

Treba naglasiti da se sva / ve ina navedenih crpilišta, odnosno njihovi vodonosnici, napajaju / obnavljaju infiltracijom oborina kroz polupropusni, naj eš e glinovito-prašinasti pokrov, ijadebljina varira od slu aja do slu aja, ali uglavnom premašuje 15 m. Zdencima se uglavnom zahva a voda s dubina od 15 do preko 200 m, iako dubina varira ovisno o specifi nim svojstvima pojedinog vodonosnika.

Sukladno opisanom trenutnom stanju, ciljevi razvoja ovog sektora su popravak postoje eg i izgradnja novih distribucijskih sustava, kojima bi se pove ala pokrivenost podru ja i cjelovitost sustava, što je važno za podizanje razine sigurnosti opskrbe vodom. Važan strateški smjer razvoja je i povezivanje postoje ih manjih lokalnih sustava u regionalni vodoopskrbni sustav.

2.6.4.2 Odvodnja otpadnih voda.

Zbog velike osjetljivosti podzemnih vodnih zaliha na zaga enje s površine, kvalitetno rješavanje odvodnje (konvencionalni pristup s kanalizacijskom mrežom i centralnim ure ajima za pro iš avanjeotpadnih voda, ali i neki od sve zagovaranijih alternativnih decentraliziranijih pristupa rješavanju odvodnje) – od velike su važnosti za o uvanje vrijednih vodnih resursa županije. Osobito je poželjno da se sustav odvodnje i sustav vodoopskrbe razvijaju skladno i paralelno, jer ako vodoopskrba prednja i, što je u Hrvatskoj naj eš e slu aj75, vodoopskrbom potaknuta ve a potrošnja vode, u odsustvu odgovaraju egsustava odvodnje, vodi ka nekontroliranom izlijevanju otpadnih voda u okoliš, što ima niz negativnih posljedica, od sanitarnog rizika, do one iš enja zaliha ionako sve siromašnijih rezervi pitke vode.

75 Trenutno je na razini države pokrivenost vodoopskrbom 75%, a kanalizacijskom odvodnjom 40%.


55

Okvirno, trenutna situacija sa sustavom odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda u OBŽ, sa sektorom odvodnje koji zna ajno zaostaje za sektorom vodoopskrbe, ne zadovoljava.

Razvijena kolektorska mreža postoji samo u gradskim središtima i nekolicini op inskih središta ( ur enovac i Darda). Ure aji za pro iš avanje – uglavnom slabo održavani, nedovršeni ili potpuno neoperativni – postoje samo u Beliš u (u kombinatu Beliš e), Belom Manastiru, Donjem Miholjcu i Našicama, a i tamo vrijedi op a ocjena da postoje i sustavi „ne doprinose zna ajnijem smanjenju ukupnog tereta zaga enja i zaštiti recipijenata na podru ju županije“, iako su definitivno, u podru jima gdje postoje, nužan element u osiguravanju zadovoljavaju ih sanitarnih uvjeta. Situacija u manjim naseljima, gdje razvoj vodoopskrbe i postupni prelazak sa tradicionalnih (suhih, kompostnih) zahoda na suvremene ku ne sanitarne vorove nije pra en adekvatnim rješenjem odvodnje i obrade otpadnih voda, svuda je pogoršana76.

Tablica 19. Opis stanja postoje eg sustava odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda u OBŽ NASELJE OPIS SUSTAVA KOMENTARI Osijek Mješoviti tip, 250km mreže koja pokriva 50% izgra enih površina, svu

industriju i 90% gra anstva, 16 crpnih stanica. Pro iš avanje ne postoji (djelomi no u izgradnji) – recipijent je Drava.

Kolektorska mreža stara i propusna. Drava sre omima veliki samopro iš avaju i kapacitet, pa se narušenost kvalitete zbog ispusta uglavnom ne osje a dalje od Nemetina.

Našice U naseljima Našice i Markovac Naši ki postoji mješoviti sustav (izgradnja po ela 1975.) na koji je priklju eno preko 90% stanovnika, u okolnim naseljima (Martin i Brezik Naši ki) u izradi. Razdjelni ure aj za pro iš avanje (prva faza – mehani ki) u izradi.

Jedan od najpotpunijih sustava u OBŽ.

akovo Kolektorska mreža (izgradnja po ela prije više od 100 g.) mješovitog tipa pokriva 740ha površine, od ega 98ha industrijske zone, odnosno oko 80% gra anstva. Pro iš iva a nema, iako postoji projekt za klasi ni mehani ko-biološki ure aj.

Recipijent je kanal Ribnjak, odnosno, slijedom sustava pritoka, Jošava i Bi .

DonjiMiholjac

Planiran (1975.) je suvremeni kolektorski sustav – kombiniran (mješoviti u gradskom središtu i razdjelni na periferiji) – no izveden je pretežito mješoviti (zbog nediscipline pri gra enju / urbanizaciji). Pokriveno je 80% stanovnika i dio industrije. U vrlo lošem stanju. Ure aj za pro iš avanje nedovršen (samo mehani ki dio) i uglavnom neoperativan.

Valpovo – Beliš e – Bistrinci

Kolektorska mreža od oko 60km – postoje i mješoviti sustav u urbanim jezgrama i predvi eni razdjelni na periferiji – pokriva 90% stanovništva. Pro iš iva mehani ko-biološki u krugu poduze a„Beliš e“, a recipijent je Drava. Problemi u funkcioniranju zbog ve ihkoncentracija suspendirane tvar od projektirane – predvi ene.Trenutno se industrijske vode Beliš a dd samo djelomi no obra uju, a djelomi no se direktno ispuštaju u Dravu!

Jedan od najkvalitetnijih sustava na slivu Drave i Dunava, ali potrebna funkcionalna unapre enja,posebno u segmentu odvodnje oborinskih voda.

BeliManastir

(Predimenzionirani) mješoviti kolektorski sustav (izgra eno oko 20% planiranog) pokriva svu industriju i 10% stanovništva. Ima mehani ki pro iš iva , koji uglavnom ne radi. Recipijent je kanal Karašica (Mala Karašica, Crni kanal).

Mala Karašica, Crni kanal prokopan je za odvodnju oborinskih voda. Godine ispuštanja otpadnih voda zna ajno su degradirale kanal. Danas je ispuštanje manje, ali uzmu ivanje istaloženog mulja i njegovo izlijevanje iz kanala za velikih oborinskih istjecaja one iš ujepoljoprivredne površine i bunare iz kojih se snadbjeva vodom za pi e.

ur enovac Priklju en DIK ur enovac i preko 80% ku anstava. Mješoviti sustav. Nema pro iš iva a, osim taložnice.

Loše stanje vodotoka u podru ju – posebno u ljetnim mjesecima, jer je vode malo, vodotoci stagnantni i dodatno akumulirani radi navodnjavanja ribnjaka.

Izvor: Plan razvitka odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda OBŽ (IGH, 2003)

76 esto se kao „rješenje“ odvodnje koriste i cestovni jarci i kanali namijenjeni oborinskoj odvodnji, što je s aspekta sanitarne sigurnosti vjerojatno najneprihvatljivije rješenje. Problem su i propusne sabirne jame koje ugrožavaju sanitarnu ispravnost bunarske vode za pi e.


56

Evidentno, postoje e stanje niti omogu uje zadovoljavaju i standard življenja stanovništva, niti osigurava odgovaraju u zaštitu okoliša, te su neophodne hitne mjere – od izrade dokumentacije do implementacije ve planiranih rješenja – s ciljem njegovog unapre enja, naro ito u podru jima u blizini vodocrpilišta.Konstatacija se podjednako odnosi na komunalne, kao i na industrijske otpadne vode, u prvom redu u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom (otpadne vode sto nih farmi) i uz nju vezanom prehrambenom industrijom (npr. še erana). Pozitivno je da je nezadovoljavaju e stanje prepoznato kao takvo, te vepostoji ve i broj zna ajnih radnji na njihovom unapre enju77 – nažalost uvijek uz ograni enja nametnuta relativno teškom gospodarskom situacijom i posljedi nim nedostatkom sredstava za u pravilu velike investicije.

2.6.4.3 Ure enje vodotoka i voda

Prirodni uvjeti dviju velikih rijeka u izrazito nizinskom podru ju s jedne strane, te atraktivnost podru jaza poljoprivrednu proizvodnju, pa stoga i naseljavanje, s druge strane, razlog su zašto na podru ju OBŽ nastojanja oko ure enja voda – u prvom redu zaštite od poplava i odvodnje s potencijalno poljoprivrednih površina – ima višestoljetnu tradiciju. O tome svjedo i i trenutna zna ajna „regulacijska infrastruktura“ koja uklju uje: 1) brojne regulacijske gra evine (ustave, vodne stepenice, crpne stanice); 2) nasipe za obranu od poplava; 3) razgranatu kanalsku mrežu (kanali I, II, III, IV reda) na cijelom podru ju županije; 4) brdske akumulacije, akumulacije, ribnjaci; 5) prokopi na prirodnim rije nim meandrima, retencije; 6) protuerozijske mjere i dr. vrste regulacijskih zahvata / rješenja. Tablica 20. daje skup podataka koji donekle ilustrira kompleksnost ovog sustava78. Usporedbe radi: mreža kanala, samo onih zna ajnijih (I i II reda – dakle bez ura unatih sitnijih kanala III i IV reda), ima ukupnu duljinu od 1165 km, što je sumjerljivo s ukupnom duljinom cestovne mrežom na podru ju županije, koja iznosi79 1614 km.

Tablica 20. Vodnogospodarske gra evine i kanalska mreža na podru ju OBŽVODNOGOSPODARSKE GRA EVINE [broj gra evina] KANALSKA MREŽA [duljina u km] SLIVNO

PODRU JE Ustave Crpne stanice Stepenice I red II red III red IV red SP Baranja 7 9 ukupnog kapaciteta

24,7 m3/s8 stepenica na 2

lokacije, visine 1m 92,4 155,8 221,2 417,5

SP Vuka 3 14 ukupnog kapaciteta 29 m3/s

10 na 8 lokacija, visine 0,6-1,7 m

136,7 262,4 851,8 1456,8

SP Vu ica-Karašica

4 2 ukupnog kapaciteta 5,2 m3/s

5 stepenica od 1 do 2,2 m

142,9 236,9 2276,8 -

SP Bi -Bosut - - - 85,7 52,4 55,8 790,4 OBŽ UKUPNO 14 25, ukupnog

kapaciteta 58,9 m3/s23 stepenice od 0,6

do d,d m visine 457,7 707.5 3405,6 2664,7

Uz to, s ciljem postizanja željene razine sigurnosti i prostornog obuhvata regulacije (npr. regulacija sliva rijeke Vuke – akumulacije u brdskom dijelu sliva, lateralni kanali, itd.), dio sustava tek treba izgraditi, a i postoje i sustav – u prvom redu to se odnosi na mrežu melioracijskih kanala – potrebno je kvalitetnije održavati ( iš enje od raslinja, nakupljenog mulja,...).

77 HV u suradnji s komunalnim trgova kim društvima, sukladno Planu upravljanja vodama, sredstvima prikupljenim iz naknade za korištenje voda (0,80kn/m3) (su)financira vodoopskrbne sustave; sredstvima iz naknade za zaštitu voda (0,90kn/m3)(su)financira izgradnju objekata za zaštitu voda (kanalizacijski kolektori i ure aji za pro iš avanje otpadnih voda). HV su intenzivirale aktivnosti na izdavanju vodopravnih dozvola za ispuštanje otpadnih voda. Vodopravna inspekcija tako er nastoji nadzorom smanjiti ispuštanje opasnih i štetnih tvari u vodotoke. 78 Detaljan opis sustava regulacije voda, po etiri slivna podru ja (SP Baranja, SP Vuka, SP Vu ica-Karašica i SP Bi -Bosut) na koja se standardno dijeli podru ju OBŽ, dat je u županijskom PP-u. 79 državne + županijske + lokalne = 470 + 624 + 520 = 1614 km.


57

Kao i u slu aju prethodno opisanih podru ja vodnog gospodarenja, postaji sustavno nastojanje na unapre enju stanja, no ono je i u ovom podru ju zna ajno ograni eno relativno malim raspoloživim financijskim sredstvima80.

2.6.4.4 Drugi oblici korištenja vodnih resursa OBŽ

Osim važnosti za stabilno funkcioniranje svih ekosustava, te normalan život i opskrbu stanovništva, vodni resursi koriste se još i za: transport81, navodnjavanje, proizvodnju energije, uzgoj ribe i drugih vodnih organizama.

Navodnjavanje je dijelom ve komentirano u kontekstu opisa gospodarstva OBŽ (poljoprivrede – pog. 2.5.1.). Trenutno stanje je vrlo nezadovoljavaju e, kao i u ostatku RH, jer se ne koriste ni postoje emogu nosti. Strateški plan djelovanja s ciljem osiguravanja dovoljnih koli ina vode za navodnjavanje vezan je uz izgradnju planiranih VS na Dravi i planiranih akumulacija na brdskim vodotocima, i to, redom po slivnim podru jima: SP Baranja – VS Osijek; SP Vuka – VS Osijek i 7 brdskih akumulacija; SP Vu ica-Karašica – VS Donji Miholjac i 6 brdskih akumulacija; SP Bi -Bosut – 20 (!) planiranih akumulacija.

Zbog razmjerno velikog uzdužnog pada, rijeka Drava je pogodna za korištenje energetskog hidropotencijala, pa je na rijeci ukupno sagra eno 26 elektrana (od ega tri u Hrvatskoj, na gornjem dijelu toka). Na donjem dijelu, u Osje ko-baranjskoj županiji, planira se gradnja još dva objekta: kod Osijeka (snage 54,3 MW) i kod Donjeg Miholjca (snage 72,64 MW), s prosje nom mogu nosti proizvodnje procijenjenom na oko 680GWh godišnje. Izgradnja ovih objekata (odnosno njima generiranih vodnih akumulacija) omogu ila bi i dodatno korištenje vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina82,opskrbu ribnjaka, bolje prometovanje, te razvoj rekreacijskog turizma.

Na podru ju OBŽ nalazi se ve i broj ribnjaka s relativno dugom tradicijom ribogojstva. Manjak vode jedan je od razloga trenutnoga lošeg poslovanja ribnjaka. Ribnjaci su ujedno i atrakcijska osnova za ribolovni turizam. Op enito, sva vodna tijela (jezera, akumulacije, rije ni tokovi) važan su element turisti ke i rekreacijske atraktivnosti prostora.

Kona no, vodni režim na zna ajan na in odre uje tip staništa na nekom podru ju. Posljedi no,održavanje povoljnog vodnog režima pretpostavka je o uvanja i održivog korištenje šumskih kompleksa, biološke i krajobrazne raznolikosti.

2.6.5 Zbrinjavanje otpada

Komunalno gospodarstvo izrazito je važna djelatnost u kontekstu zaštite okoliša. Ne naro ito sretna ilustracija ove injenice je i situacija s problemima vezanim uz stanje okoliša u Osje ko-baranjskojžupaniji, gdje su najve i pritisci na okoliš (problemi uzrokovani neadekvatnim zbrinjavanjem komunalnog i tehnološkog otpada, te neadekvatnim tretmanom otpadnih vodama) posljedica upravo nemogu nosti postoje eg sustava komunalnog gospodarstva da na adekvatan na in odgovori na postavljene izazove.

80 Sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, osnovni izvor sredstava za financiranje ure enja voda i vodotaka (hidrotehni kih sustava) je slivna vodna naknada, koja se, u prvom redu iz socijalnih razloga, drži relativno niskom i sa slabom stopom naplate, pa posljedi no, prikupljena sredstva ne dostaju za podmirivanje realnog troška niti održavanja, a još manje unapre enja postoje eg sustava. Hrvatske vode su, podizanjem kredita kod Svjetske banke, osigurale sredstva i obnovila kanalsku mrežu I i II klase. Nažalost, prikupljana sredstva jedva dostaju za teku e održavanje. Održavanje kanala III i IV reda u nadležnosti je JLS, no OBŽ je tijekom 2005. pokrenula program kojim se sufinancira 50% troška ure enja kanala. HV su izradile troškovnike i imenovale nadzorne inžinjere.81 Kao što je ve napomenuto, i Dunav i Drava koriste se kao plovni putovi. Za detaljniji opis vidi 2.6.1. 82 Npr. izgradnjom VS Osijek na Dravi osigurala bi se voda potrebna za navodnjavanje središnjih povišenih platoa u Baranji.


58

Generirane koli ine komunalnog otpada na podru ju OBŽ procjenjuju se na 0,49-0,62 kg/st./dan. Trenutna obuhva enost organiziranim prikupljanjem komunalnog83 otpada u županiji je oko 67% stanovništva (oko 140 od 264 naselja!). Prikupljeni otpad se odlaže na organizirana odlagališta, dok neprikupljeni završava na nekoj od stotinjak divljih deponija (površina varira od 0,1 do 2 ha) koja se nalaze uglavnom, ali ne i isklju ivo, u naseljima koja nemaju organizirani odvoz. Iako su neka ‘službena’ odlagališta djelomi no ure ena (ogra ena, redovito „sanirana“ zatrpavanjem otpada zemljom84, sa uvarskom službom), niti jedno ne zadovoljava kriterije suvremen sanitarne deponije. Odvojeno

prikupljanje i razvrstavanje otpada u OBŽ postoji samo u nekim gradovima, me u kojima je najrazvijenije u Osijeku, gdje postoje i dva reciklažna dvorišta (za staklo, PET ambalažu, limenke, papir, glomazni otpad, akumulatore i motorna ulja), te Beliš u (posebno papir, u vezi s korištenjem papira kao sirovine u tvornici Beliš e d.d.)..

Problem je i tehnološki otpad koji se esto odlaže na komunalna odlagališta, pa se gubi kontrola nad otpadom koji predstavlja ve i rizik za okoliš i prirodu, osobito za tlo i vodne resurse.

Opasni otpad (motorna ulja, lijekovi, kemikalije, neke vrste ambalaže) se uglavnom redovito evidentira i prikuplja, iako, s obzirom na ukupnu (ne)uspostavljenost sustava, i tu ima puno prostora za nekontrolirano postupanje sa izrazito štetnim posljedicama. Specijalizirana poduze a u županiji tretiraju (spaljuju) samo motorno ulje, a ostalo se, od kada u Zagrebu više nije operativna spalionica opasnog otpada PUTO, izvozi na obradu u inozemstvo.

Tablica 21. daje osnovne informacije o organiziranim „službenim“ odlagalištima na podru ju OBŽ.

Tablica 21. Organizirana (službena) odlagališta na podru ju OBŽ ODLAGALIŠTE OTPADA GRADOVI I OP INE KOJI ODLAŽU

OTPADPO ETAKODLAGANJA

POVRŠINA(HA)

KOLI INAOTPADA (t)

1. Beli Manastir Beli Manastir, Bilje, eminac, Draž, Kneževi Vinogradi, Popovac, Petlovac, Jagodnjak

1960. 2,0 30.000

2. Darda Darda 1997. 1,5 2.000

3. Donji Miholjac ("Doroslav")

naselje Donji Miholjac 1985. 3 od 5,85 15.000

4. Drenje Drenje, Satnica akova ka, Trnava 1998. 3,8 - 5. akovo ("Vitika") akovo, Gorjani, Punitovci, Viškovci 1977. 4,5 od 6,5 150.000 6. ur enovac ur enovac 1988. 3 10.000 7. Feri anci Feri anci 1997. 2 2.000 8. Našice ("Pepelane") Našice, Donja Moti ina, Podgora 1983. 2,5 20.000 9. Osijek ("Lon arica velika") Osijek, Antunovac, epin, Ernestinovo,

Vladisavci 1995. 3,5 od 7,2 260.000

10. Osijek ("Nemetin") više se ne odvozi otpad (uz prekide odlagalo se 37 mjeseci)

1990.-1995. 6 od 37 88.000

11. Osijek ("Sarvaš") odvozi se samo zemlja od iskopa i inertni gra evinski materijal

1968.-1990. 10 850.000

12. Semeljci ("Ada") Semeljci 2001. 2 od 15 3.600 13. Valpovo ("Repnjak") Beliš e, Valpovo, Bizovac, Koška, Petrijevci 1980. 30 430.000 NERJEŠENO PRIKUPLJANJE Moslavina Podravska, Viljevo, Magenovac,

Marijanci, dio grada Donji Miholjac, Levanjska Varoš, dio op ine Koška i epin,

83 Komunalni otpad je otpad iz ku anstava, otpad koji nastaje iš enjem javnih površina i otpad sli an otpadu iz ku anstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Osim komunalnog otpada, prema kriteriju mjesta nastanka razlikujemo još: industrijski, ambalažni, gra evni, elektri ki i elektroni ki otpad, otpadna vozila i otpadne gume, itd. 84 Ponekad se za to koristi i inertni otpad, koji je jedna od kategorija otpada kada se ovaj razvrstava prema svojstvima. Ostale kategorije su: opasni i neopasni.


59

ODLAGALIŠTE OTPADA GRADOVI I OP INE KOJI ODLAŽU OTPAD

PO ETAKODLAGANJA

POVRŠINA(HA)

KOLI INAOTPADA (t)

Vuka i Šodolovci ZBRINJAVANJE IZVAN OBŽ Strizivojna, Erdut

Slika 22. prikazuje prostorni raspored najve ih registriranih odlagališta otpada na podru ju OBŽ.

Slika 22. Odlagališta otpada na podru ju Osje ko-baranjske županije Izvor: MZOPUG baza podataka

Documents

2 OSNOVNA OBILJEŽJA OSJEĆKO-BARANJSKE ŽUPANIJE