23.09.10

Tunicata – Urochordata (Plaštaši)

Podtip:

Tunicata – Urochordata

(Plaštaši)

23.09.10

• Plaštaši su hordati koji su ili pričvršćeni za podlogu ili slobodno plivaju.

• Tijelo obično ima oblik bačvice sa trajanim tjelesnim omotačem - tunika, plašt.

• Plašt štiti tijelo – živo tkivo sa malim brojem ćelija.

• Apendicularia - repnjaci nemaju plašta.

23.09.10

• Odrasle jedinke većine plaštaša nemaju rep ni hordu.

• Izuzetak su Apendicularia, koji imaju i rep i hordu.

• Ždrijelo je veoma dobro razvijeno i ima funkciju u ishrani i respiraciji.

• Nervna ganglija se nalazi na dorzalnoj strani. Plaštaši su hermafroditi.

• Kod njih nije izražena metamerija.

23.09.10

• Celom je redukovan - svodi se na perikardijalnu i perivisceralnu duplju.

• Krvni sistem je otvoren.

• Krv kreće po krvnim sudovima ali se razliva i po krvnim lakunama.

• Odlikuje ih koncentracija vanadija (23V) u posebnim kvnim ćelijama.

• Plašt je izgrađen od materije tunicina koja je po hemijskom sastavu vrlo bliska celulozi (C6H10O5) i mikrohemijski joj odgovara.

23.09.10

• Plašt može biti galertan, hrskavičav, itd.

• U plaštu se nalaze uklopljena i strana tijela. Ispod plašta - spoljašnji epitel, slijedi sloj galertnog veziva pa mišićno tkivo.

• Imaju uzdužne i poprečne mišiće koji grade neku vrstu kožnomišićne čahure koja podjeća na čahuru anelida.

23.09.10

• Na tijelu razlikujemo toraks – u kome se nalazi ždrijelo;

• abdomen – u kome se nalaze naredni dijelovi digestivnog trakta i drugi organi

• kod nekih postoj i postabdomen gdje se nalaze organi za bespolno razmnožavanje – stoloprolifer za pupljenje kod ascidija ili polne žlijezde kao kod apendikularija.

23.09.10

• Na kraju tijela se nalazi rep.

• Plaštaši su morski organizmi.

• Hrane se planktonom ili detritusom.

23.09.10

• Tjelesni otvori su često snabdjeveni sifonima ili se oko njih nalaze tentakule.

• Kroz ingestioni otvor u tijelo ulazi voda koja dospijeva u ždrijelo.

• Na zidovima ždrijela se nalazi veći ili manji broj škržnih otvora – stigmi - respiracija.

• Respiracija se obavlja preko respiratornog epitela, smještenog na škržnim pregradama.

23.09.10

• Čestice hrane ostaju u ždrijelu, a voda kroz stigme dolazi u peribranhijalnu (atrijalnu) duplju koja obavija skoro čitavo ždrijelo jer je ždrijelo samo na ventralnoj strani pričvršćeno za tjelesni zid.

• Na medioventralnoj liniji ždrijela se nalazi jedna brazda naročite građe.

• U njoj se nalaze ćelije sa trepljama i ćelije koje luče sluz.

• To je endostil ili hipobranhijalna brazda.

23.09.10

• Čestice hrane padaju na endostil obavija ih sluz, a treplje ih pokreću u pravcu usnog otvora.

• Blizu usnog otvora se nalaze dva luka preko kojih čestice hrane prelaze na dva druga luka koja se nalaze na mediodorzalnoj liniji i zove se epibranhijalna brazda ili epistil.

• Preko epibranhijalne brazde se čestice hrane kreću od usnog otvora na dnu ždrijela, zatim dospijevaju u jednjak, pa u želudac i crijevo.

23.09.10

• Crijevo se izliva u peribranhijalnu duplju u blizini drugog tjelesnog otvora – egestioni ili kloakalni otvor (atrijalni otvor).

• Nemaju pravih organa za ekskreciju.

• Ekskreciju vrše pojedine ćelije koje se nalaze u krvnim sudovima ili zidu crijeva.

23.09.10

• Srce se nalazi u perikardijalnoj duplji (vesica pericardia) ventralno od crijeva.

• Može imati oblik žljeba čija se šupljina zatvara tako što ono naliježe na želudac kao kod apendikularija.

• Otvoreno je kao cijev na obje strane, a od njega polaze krvni sudovi sa svake strane po jedan.

• Srce periodično peristaltičkim stezanjem šalje krv u jednom, a nakon izvjesnog vremena u drugom pravcu.

23.09.10

• Centralni nervni sistem je sveden na moždanu gangliju.

• Ona se nalazi dorzalno od crijevnog trakta i od nje polaze nervi.

• Izuzetak su apendikularije, kod kojih se od cerebralne ganglije nazad duž tijela pruža jedno vezivno uže i pruža se i u repu duž horde.

23.09.10

• čulni organ su pigmentske ćelije i statocisti.

• receptor mirisnih draži je trepljiva jama u zidu ždrijela ispred ganglije.

• kao čulo dodira funkcionišu integumentni nastavci kakvi su tentakuli oko tjelesnih otvora kao i senzitivne epitelne ćelije koje se nalaze po tijelu.

23.09.10

• Tunikati su većinom hermafroditi.

• Polne žlijezde jajnici i sjemenici su jedni uz druge i obično uz crijevo.

• Ako postoje gonodukti onda se oni otvaraju u kloakalnoj duplji.

• U većini slučajeva kod tunikata ne dolazi do samooplodnje jer polni produkti sazrijevaju u različito vrijeme.

23.09.10

Tunicata – Urochordata (Plaštaši)

Podtip: Tunicata

1.Klasa: Ascidiacea

2.Klasa: Thaliacea

3.Klasa: Larvacea

23.09.10

• Klasa Ascidiacea

• Ascidije (askos - cijev) su sesilni hordati vrećastog oblika, kod kojih je stalno prisutan plašt.

• Na tijelu imaju dva otvora: ingestioni i egestioni

23.09.10

23.09.10

• Razmnožavaju se polno i bespolno - pupljenjem.

• Oplođeno jaje je okruglasto sa galertnim ovojem, a oko njega su ćelije folikula koje mu omogućavaju da lebdi.

• Jaja se totalno brazdaju, a iz njih se razvija larva koja podsjeća na onu kod apendikularija; ima hordu u repu i obavijena je plaštom.

• Larva se slobodno kreće i ima bolje razvijen nervni sistem nego odrasla jedinka.

23.09.10

• Na prednjem kraju larva ima tri naročita izraštaja – tzv. adhezivne žlijezde, pomoću kojih se, nakon što se spusti na dno, pričvršćuje za podlogu.

• Nakon toga se skraćuje njen rep sve dok ne iščezne, a sa njim iščezava i horda.

23.09.10

• Ingestioni i egesationi otvor se u početku nalaze uz pol pričvršćivanja jedinke, a onda se postepeno pomiču duž dorzalne strane na suprotni pol, sve dok ne dođu tamo gdje se nalaze kod odrasle jedinke - regresivna metamorfoza.

23.09.10

• Razmnožavanje poprečnom diobom ili pupljenjem često dovodi do formiranja kolonija.

• Pojedinčane Ascidije se zovu solitarne ascidije.

• Klasa Ascidiaceae se dijeli u četiri reda, a podjela je izvršena na osnovu građe unutrašnje površine ždrijela.

23.09.10

• Red Aplousobranchiata – imaju nabore epitela u ždrijelu.

• Tijelo im je podijeljeno toraks, abdomen i eventualno postabdomen.

• Kolonijalni su oblici.

23.09.10

• Familija Clavellinidae sa vrstom Clavellina lepadiformis.

• Polycitor cristallinum ima masivno tijelo, a Polycitor adriaticus živi u Jadranu.

• Familija Didemnidae obuhvata rod Didemnius sa više vrsta u Jadranu.

• Familija Polyclinidae ima više rodova u Jadranu: rodovi Polyclinum i Amarantium.

23.09.10

Clavellina lepadiformis

23.09.10

Polycitor adriaticus

Polyclinum sp.

Didemnium sp.

23.09.10

• Red Phlebobranchiata – u ždrijelu imaju uzdužne nabore ždrijelnog epitela.

• Obuhvata familiju Ascididae sa vrstama Ascidia mammilata, Ascidia mentula.

• Familija Cyonidae sa vrstom Cyona intestinalis.

23.09.10

Ascidia mentula

23.09.10

• Red Stolobranchiata – čitava površina ždrijela je naborana.

• Ovdje pripada Familija Molgulidae sa vrstom Molgula inpura, zatim familija Cyntidae sa vrstama Cynthia papilosa i Microcosmus microcosmus.

• Familija Styelidae – Styela plicata.

23.09.10

Styela plicata

23.09.10

• Red Octonemida – nemaju jasan sistematski status, a obuhvata mali broj vrsta među kojima su najpoznatije Octonemus bitius i Octonemus patagoniensis.

23.09.10

Klasa: Larvacea

• Apendikularija su plaštaši koji slobodno plivaju.

• Imaju trajnu hordu u repu koji im služi za plivanje, a imaju ga tokom čitavog života.

• Predstavljaju izuzetak jer nemaju plašt niti branhijalnu duplju.

• To su male životinje do 8,5 cm, a izgledom podsjećaju na larve ascidija.

• Njihov trup ima jajast oblik, a sa njega na ventralnoj strani polazi rep.

23.09.10

23.09.10

• Rep je zaokrenut za 900 pa izgleda da je dorzoventralno spljošten, mada je bočno spljošten.

• Pokretanje repa omogućavaju mišići metamerne građe, koji se nalaze u dvije grupe sa obje strane horde.

• Tijelo se može diferencirati na toraks, abdomen i postabdomen.

23.09.10

• Usta su na prednjem dijelu tijela i vode u dobro razvijeno ždrijelo.

• U ždrijelu se nalazi endostil i trepljavi luci.

23.09.10

• Iza njega slijedi jednjak, želudac i crijevo koje se završava analnim otvorom, koji se, s obzirom na to da nemaju peribranhijalnu duplju otvara na samoj površini tijela sa ventralne strane.

• Imaju samo dva škžna otvora sa svake strane po jedan i otvaraju se na površini tijela.

23.09.10

• Srce je u obliku žljeba i kuca i do 250 puta u minuti.

• Nadždrijelna ganglija koja je u vezi sa statocistom i trepljavom jamicom ce nalazi iznad ždrijela, a od nje polazi nervna vrpca i pruža se iznad horde u repu.

• Na nervnoj vrpci se nalaze ganglije.

23.09.10

• Pri osnovi repa se nalazi jedna veća, a duž repa više manjih ganglija i od svih polaze bočni nervi.

• Postabdomen je proširen i u njemu se nalaze gonade.

• U postabdomenu je jedan jajnik, a sa dvije njegove strane po jedan sjemenik.

23.09.10

• Sjemenici imaju po jedan sjemevod, a otvaraju se na dorzalnoj strani postabdomena dok jajnik nema odvodnih kanala pa se jaja oslobađaju pucanjem zida jajovoda i postabdomena.

• Nakon odlaganja jaja životinja ugiba.

• Većina su hermafroditi sa nakim izuzecima

23.09.10

• Razviće je direktno i nikada nema bespolnog razmnožavanja.

• Broj ćelija koje tijelo je strogo određen.

• Sva apendikularija luče oko tijela galertnu kućicu, ali to nije plašt.

• Spoljašnji epitel luči pihtijasti materiju koja u vodi bubri, širi se, odvaja se od tijela i gradi kućicu.

• U životu apendikularija ta kućica ima višestruk značaj.

23.09.10

• Kućica može imati različit oblik i može biti prosta i kombinovana.

• Na njoj postoje dva otvora.

• Na leđnoj strani na prednjem kraju postoji dupli otvor na kome se nalazi rešetka.

• Ta rešetka je tako gusta da u kućicu sa vodom propušta najsitnije čestice planktona – nanoplankton, a neki od tih organizama po prvi put su nađeni na tim mrežicama.

23.09.10

• Sa donje strane na zadnjem kraju se nalazi drugi otvor kroz koji voda izlazi iz kućice i zahvaljujući tom se pokreće u suprotnom pravcu.

• Sa donje strane nalazi se stanjeni dio kućice kroz koji u nekim slučajevima apendikularija napušta kućicu, što se dešava u slučaju opasnosti ili u slučaju zapušenosti ulazne rešetke.

23.09.10

• Životinja je u kućici postavljena zadnjim krajem naprijed a prednjim nazad.

• Zamasima repa proizvodi strujanje vode kroz kućicu.

• U kućici se nalazi jedna lovna mrežica koja koncentriše te organizme, a usni otvor apendikularija je okrenut prema toj mrežici tako da joj hrana dolazi pravo u usta.

23.09.10

• Razmnožavaju se samo polnim putem.

• Pri izlasku iz jajeta, malda jeinka je okružena galertnim omotačem i tada nema otvora na tijelu.

• Obično žive pri površini mora, a ima ih i dubinskih.

23.09.10

• Pripadnici familije Apendicularidae, imaju srce, endosil i trepljive lukove.

• Ovdje spada Apendicularia sicula koja je široko rasprostranjena; Oicopleura longicauda, Oicopleura dioica koje žive u mediteranu.

23.09.10

• Oikopleura dioica (duga do 4,5 mm) se razlkuje od drugih po tome što su odvojenih polova.

• Bathocordeus živi u južnom Atlantiku i dostiže do 8,5 cm? Dužine.

• Rodovi Megalocerus, Fritilaria, Stegosoma žive u Mediteranu kao dubinski oblici.

23.09.10

• Pripadnici familije Kowalewskidae nemaju srca, endostila niti trepljavih lukova.

• Kowalewskia tenuis živi u Atlantiku i sredozemnom moru.

23.09.10

Klasa Salpae (Thaliacea)

• Salpe su slobodnoplivajući hordati.

• Žive na površini mora ponekad u velikim skupinama.

• Obično imaju oblik bačvice ili vrećice.

• Plašt im je tanak i proziran, a muskulatura je predstavljena mišićnim trakama.

23.09.10

• Za razliku od Ascidija, njihovi mišići su sagrađeni od poprečno – prugaste muskulature.

• Te mišićne trake grade mogu graditi zatvorene mišićne obruče ili na ventralnoj strani mogu biti otvorene.

23.09.10

23.09.10

• Na osnovu te odlike salpe se dijele na dva reda: Desmomyarya kod kojih su mišićni obruči ventralno otvoreni i red Cyclomyarya kod kojih su mišići u obliku obruča.

• Peristaltičkim skupljanjem i širenjem mišića od prednjeg ka zadnjem kraju proizvodi se struja vodebkroz tijelo salpe, a upravo zbog toga one se kreću na račun proizvedenog mlaza.

• Ingestioni i egestioni otvor se nalaze na suprotnim stranama.

23.09.10

• Ingestioni otvor ima ingestioni otvor koji ima sfinkter i on vodi ujedno veliko ždrijelo.

• U ždrijelu se nalazi endostil naventralnoj strani, zatim dva trepljiva luka koji koji opkoljavaju ulaz u ždrijelo, a na dorzalnoj se nalazi epistil koji vodi do jednjaka.

23.09.10

• Iza jednjaka se nalazi valjkasti želudac, a iza njega crievo koje se u kloakalnoj duplji završava analnim otvorom.

• Unutrašnji organi (crijevni trakt, gonade itd.) su zbijeni u klupko – nucleus.

• Krvni sistem je otvoren.

23.09.10

• Krv se kreće po krvnim sudovima ali se razliva i po lakunama.

• Od srca polaze dva glavna krvna suda.

• Nervnisistem i čula bolje razvijeni nego kod ascidija.

• Kod salpi postoji cerebralna ganglija koja je postavljena dorzalno iznad ždrijela.

• Od nje polaze periferni živci, a najviše ih ima oko tjelesnih otvora.

23.09.10

• Ocelus postoji kod Desmomyarya, a kod Cyclomyarya na lijevoj strani postoji statocist koji je pomoću dugog nerva spojen sa cerebralnom ganglijom.

• Taktilne ćelije su okrugle i ima ih svuda po tijelu, a najviše oko tjelesnih otvora.

23.09.10

• Sve salpe su hermafroditi, ali do samooplodnje nikada ne dolazi.

• One su protoginični organizmi – prvo sazrijevaju ženski, a kasnije muški gameti.

• Razmnožavaju se besplono pupljenjem i polno.

• Karakteristična je smjena generacija ili metageneza.

23.09.10

• Kod Dezmomyarya oozoid na ventralnoj strani ima stolon smješten u otvorenom udubljenju plašta, na kome se nastaju lanci pupoljaka novih jedinki koje su povezane prionjivim papilama.

• Izvjesno vrijeme ostaju zajedno, a onda se odvajaju.

23.09.10

• Kod Cyclosalpa pinata pupoljci su u jednom redu – blastozooidi i razlikuju se od zooida po veličini ali i drugim osobinama.

• Kod blastozooida dolazi i do polnog procesa. Kod Doliolium denticulatum – nazubljena bačvica, na ventralnoj strani se nalazi stolon na kome se sukcesivno proizvode serije pupoljaka.

23.09.10

• Pripadnici reda Cyclomyarya su bačvastog izgela sa nježnim plaštom.

• Ingestioni i egestioni otovr su terminalni.

• Mišići su im prestenasti.

• Na zadnjem dijelu ždrijela su dva niza stigmi.

23.09.10

• Ovdje spada familija Dolyolidae sa vrstom Dolyolium denticulatum dugom do 5 cm.

• Rod obuhvata više vrsta koje žive u Mediteranu i drugim morima a neke su kosmopoliti.

• Poznat je i rod Dolyopsis.

23.09.10

• Pripadnici reda Desmomyarya su valjkastog oblika.

• Egestioni otvor jepomaknut malo na dorzalnu stranu.

• Plašt im je nešto deblji nego kod Cyclomyarya.

• Cerebralna ganglija ima potkoivčast oblik.

• Na ždrijelu imaju dva škržna otvora.

23.09.10

• Ovdje pripada familija Salpidae – duge do 15 cm sa kosmopolitskim rasprostranjenjem.

• Poznata vrsta je Salpa democratica, duga je do 8 cm; na prednjem kraju je ravna a na zadnjem ima dva duga i osam kratkih nastavaka.

• Salpa maxima, duga do 15 cm; Cyclosalpa pinata duga do 7 cm.

23.09.10

Salpa democratica Salpa maxima

23.09.10

Klasa Pyrosomata

• Imaju nejasan sistematski položaj.

• Kolonijalni su oblici sa kolonijama u obliku naprstka u čijim zidovima se nalaze jedinke.

• Ingestioni otvor svake jedinke je na površini kolonije, a egestioni se otvara u šupljinu kolonije.

23.09.10

• Građa podsjeća na građu ascidija.

• Sadrže simbiontske gljivice koje prizvode svejtlost i prenose se sa generacije na generaciju.

23.09.10

• Familija Pyrosomatidae sa vrstama Pyrosoma elegans, Pyrosoma giganteum, Pyrosoma atlantica, Pyrosoma spinosum itd.