If you can't read please download the document
Upload
esmer-aahil
View
33
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
Diplomski rad
UTJECAJ KREATIVNIH INDUSTRIJA NA
TURIZAM NA PRIMJERU MODNE INDUSTRIJE
Mentor: Student:
prof. dr. sc. Petri Lidija bacc.oec. Kundievi Daria
br. indeksa: 2112906
Studijski program: Turizam i hotelijerstvo
Split, lipanj 2013.
2
3
SADRAJ:
1. UVOD ................................................................................................................................ 5
1.1. Problem istraivanja ......................................................................................... 6
1.2. Predmet istraivanja ......................................................................................... 8
1.3. Istraivake hipoteze ......................................................................................... 9
1.4. Cilj istraivanja ................................................................................................. 9
1.5. Metode istraivanja .......................................................................................... 10
1.6. Doprinos istraivanju ....................................................................................... 11
1.7. Sadraj diplomskog rada ................................................................................. 12
2. KREATIVNE INDUSTRIJE - POJAM I SADRAJ .........................................,....... 14
2.1. Kreativna industrija i problematika njenog definiranja .............................. 14
2.2. Razvoj kreativne industrije i kreativni gradovi ............................................ 17
2.3. Vrste i podjele unutar kreativne industrije ................................................... 21
2.4. Kreativne industrije u odabranim ekonomijama svijeta .............................. 23
2.5. Kreativne industrije u Hrvatskoj .................................................................... 30
3. MODNA INDUSTRIJA KAO SEGMENT KREATIVNE INDUSTRIJE ................ 33
3.1. Moda i razvoj modne industrije ...................................................................... 33
3.2. Uinci modne industrije u odabranim dravama ......................................... 36
3.3. Modna industrija / tekstilna industrija u Hrvatskoj .................................... 44
3.3.1. Povijest razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj ................................. 45
3.3.2. Aktualno stanje tekstilne industrije u Hrvatskoj ................................. 49
4. UTJECAJ MODNE INDUSTRIJE NA TURIZAM .................................................... 56
4.1. Utjecaj modne industrije na turistiku privlanost destinacije .................. 56
4.2. Moda kao nositelj branda destinacije ............................................................ 61
4.3. Shopping turizam i njegove dimenzije ........................................................... 64
5. MODA I TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................. 67
5.1. Hrvatska modna industrija kao faktor turistike privlanosti .................... 67
5.2. Hrvatski brandovi kao privlana snaga u turizmu ....................................... 70
5.3. Projekti koji e promijeniti Hrvatsku modnu industriju ............................. 72
5.4. Rezultati empirijskog istraivanja .................................................................. 74
5.4.1. Cilj istraivanja ................................................................................. 74
5.4.2. Rezultati istraivanja ........................................................................ 74
5.4.3. Provjera postavljenih hipoteza ........................................................ 83
4
5.5. Smjernice i preporuke u cilju postizanja sinergije modne i turistike
industrije u Republici Hrvatskoj ....................................................................................... 84
6. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 86
LITERATURA .................................................................................................................... 88
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFOVA
PRILOZI
SAETAK
SUMMARY
5
1. UVOD
Turizam danas biljei stalnu ekspanziju, a njegovo irenje uzrokovano je stalnim mijenjanjem
i razvojem turistikih potreba, ali i razvojem ponude koja se prilagoava novim zahtjevima
suvremenih putnika.1 Inovativne ponude i inscenacije, koje pored osnovnih standarda
omoguuju i neobina iskustva, iznenaenja i poticaje, sve su prisutnije u turizmu. Turisti
time dobivaju posebnu atmosferu ili emotivnu dodatnu korist (ambijent, doivljaj, zabava,
avantura, druenja s domainima i drugim gostima itd.).2
Kreativnost se izraava drugaije u svakom segmentu ljudske djelatnosti. Kreativne industrije
odnose se na niz gospodarskih aktivnosti koje se bave proizvodnjom ili eksploatacijom znanja
i informacija. One su vrlo esto povezane sa kulturnim industrijama (posebno u Europi) ili
kreativnim gospodarstvom. Prema Howkinsu "kreativno gospodarstvo" obuhvaa
oglaavanje, arhitekturu, umjetnost, obrt, dizajn, modu, film, glazbu, umjetnosti, izdavatvo,
softver, igrake i igre, TV, radio i video igre.3 Talijanski sociolog i psiholog Alberto
Meluccini identificira pak est podruja kreativne industrije: umjetnost, oglaavanje,
komunikacija, organizacija, poslovno upravljanje, subkulture mladih i kolektivni pokreti.4
Kreativne industrije postaju sve vanije za ekonomsko blagostanje, a zagovornici kreativnih
industrija ukazuju kako je "ljudsko stvaralatvo ekonomski resurs"5 te da e "industrije u 21.
stoljeu uvelike ovisiti o generaciji znanja kroz kreativnost i inovativnost".6
Odjel britanske Vlade za kulturu, medije i sport (DCMS) definira kreativne industrije kao:
"industrije koje imaju svoje podrijetlo u individualnoj kreativnosti, vjetini i talentu, a imaju
potencijal za stvaranje bogatstva i novih radnih mjesta kroz proizvodnju i eksploataciju
intelektualnog vlasnitva".7 Odjel trenutano priznaje postojanje jedanaest kreativnih sektora:
arhitektura, oglaavanje, umjetnost, zanati, komunikologija, modni dizajn, film, video i
1 Rudan, E. (2012.), Razvojne perspektive kreativnog turizma Hrvatske, Ekonomska misao i praksa, 2012, br. 2., str. 713-730, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=138626 (09.02.2012) 2 Gei, S., (2011.), Menadment selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, str. 211 3 Howkins, J. (2001.), Creative Economy: How people make money from ideas, Penguin, str. 88-117 4 Landry, C.; Bianchini, F., (1995.), The Creative City, Demos, str. 20 5 Florida, R. (2002.), The Rise of Creative Class and how it's transforming work, leisure and everyday life, Basic
Books, str. 13 6 Landry, Charles; Bianchini, Franco (1995.), The Creative City, Demos, str. 4 7 DCMS (2001.), Creative Industries Mapping Document, II.ed, London, UK, Department of Culture, Media and
Sport retrieved 2007-05-26
6
fotografije, softveri, raunalne igre i elektroniko izdavatvo, glazba, vizualne i izvedbene
umjetnosti, izdavatvo, televizija i radio.
Manifestacija globalizacije je i moda. Moda se esto spominje kao fenomen koji ini neke
regije vrlo popularnim meu turistikim regijama. Informacija je faktor koji distribuira modu,
a mladi ljudi koji imaju pristup informacijskim sustavima i znaju kako ga koristiti najvie e
biti osjetljivi na modne trendove.8
U ovom radu biti e rije o utjecaju kreativne industrije, prvenstveno modne industrije kao
njenog segmenta, na turizam kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Uinci modne industrije biti e
praeni na temelju BDP-a, razine zaposlenosti u navedenoj industriji u odnosu na ostale
industrije u gospodarstvu, udjela u gospodarstvu i izvozu. Takoer, njena veza s turizmom e
se pratiti kroz brojke turista u destinacijama koje imaju snano razvijenu modnu industriju.
1.1. Problem istraivanja
Rijetko koji fenomen, kao turizam, ve samom svojom pojavnou, odnosno nainom
manifestiranja zasluuje epitet "globalne" pojave. "Globalni" karakter turizma esto se
objanjava sasvim jednostavnim primjerima u kojima se istie izrazita globalna mobilnost
suvremenog turizma i turista, potaknuta brzim transportnim sredstvima i relativno sve
povoljnijim cijenama raznih oblika paket aranmana.9 Suvremene kompjutorske tehnologije
promijenile su nain poslovanja u turizmu; postavi medij informacija i rezervacija znatno su
utjecale na nain poslovanja turistikih poduzea kao i cijelih destinacija. Turistima su
dostupne najrazliitije informacija i to u relativno kratkom roku tako da je i njihovi
predkupovno ponaanje postalo drugaije u odnosu na ranija vremena.10
Pojam kreativan se esto upotrebljava posljednjih godina, kao npr. kreativan grad, kreativna
industrija. Razlog tome lei u injenici da se tom prostoru o kojem se govori (gradu, mjestu,
ak i destinaciji) daje nova dimenzija i nova uloga u kreiranju nove ekonomije prostora
8 Holowiecka, B., Grzelak-Kostulska, E., Kwiatkowski, G., (2011.), Impacts of Globalization on Tourist
Preferences and Activity, In The Scale of Globalization, Think Globally, Act Locally,Change Individually in the
21st Century, 55-62, University of Ostrava, str. 56 9 Petri, L., (2013.), Osnove turizma, Sveuilite u Splitu, Ekonomski fakultet, str. 205 10 ibidem, str. 109
7
(umjetnosti i kultura) i pritom se ostvaruje mogunost jaanja ekonomskog razvoja, ali i
promjena u prostoru.11
Perini objanjava da su svi ljudi kreativni, a ako im drutvo dozvoli
da izraze svoju kreativnost, njegova ekonomska, ali i demografska mo e porasti.
Kreativnost je, dakle, novi oblik kapitala koji drutvo ulae u svoj razvoj, a ujedno i
najisplativiji.12
Ideja kreativne ekonomije je primjenjiva na gospodarstvo gradova to je
dovelo do stvaranja pojma "kreativni grad". Pojam opisuje urbanu cjelinu u kojoj su kreativne
aktivnosti raznih vrsta sastavni dio gospodarskog te drutvenog funkcioniranja grada. Upravo
ti gradovi imaju snano izgraenu drutvenu i kulturnu infrastrukturu, visok stupanj
zaposlenosti u kreativnim industrijama i atraktivni su ulagaima zbog dobro razvijenih
kulturnih sadraja. (Creative economy report 2008, UN)
Moda je nain kreativnosti koju mnogi ljudi odbacuju kao trivijalnu i prolaznu. To je, ipak,
polusvijet slavnih, visokog drutva, supermodela. Modni dizajn je takoer jedan od
najvanijih i istaknuti kreativni sektor naeg vremena, sa zaradom koja znatno premauje onu
od glazbe ili filmske industrije.13
Uzmimo za primjer Veliku Britaniju koja je znatno poveala
percepciju svoje zemlje kao shopping destinacije, a modna industrija vrijedi ak preko 3
milijardi funti za ekonomiju zemlje. Istraivanja pokazuju kako turisti, lanovi shopping
klubova, potroe vie od 3 milijardi funti svake godine, stoga shopping turizam stvara velike
doprinose ekonomiji. Istraivanja pokazuju i kako vie od milijun ljudi u godini posjeti
Veliku Britaniju iskljuivo radi kupovine.14
Veza izmeu mode i turizma oituje se npr. u oznakama poput "Made in Italy", "Parisan
Chic", "American Sportswear", stavljajui time odjevnim predmetima kontekst kvalitete,
sofisticiranosti i aspiracije. Oni djeluju kao identifikatori i pokazatelji odreene veze izmeu
odjee i mjesta.15
11 Rudan, E. (2012.), Razvojne perspektive kreativnog turizma Hrvatske, Ekonomska misao i praksa, 2012, br.
2., str. 713-730, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=138626
(09.02.2012.) 12 Perini, L. (2010.), Kreativni gradovi - uzroci i posljedice, str. 111, dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=97560 (09.02.2012.) 13 Bollier, D., Racine, L., (2005.), Ready to Share: Creativity in Fashion & Digital Culture, str. 6 14 http://www.fashionunited.co.uk/fashion-news/fashion/fashion-tourism-worth-over-3-billion-to-uk-economy-
2011110313289 (13.02.2013.) 15 http://www.nadabea.com/page16.htm (09.02.2013.)
8
1.2. Predmet istraivanja
Istraivaki rad e na teorijskoj razini obraditi kreativne industrije te utjecaj modne industrije
kao jednog od segmenta kreativne industrije na turizam. Definirat e kreativne industrije te
analizirati razvoj modnog dizajna u velikim svjetskim gradovima. Rad e dati i pregled
mogunosti razvoja modne industrije u Republici Hrvatskoj u odnosu na modnu industriju u
drugim zemljama, pozitivne i negativne strane te industrije te potencijal kojeg modna
industrija ima u Hrvatskoj kako bi mogla privui potencijalne turiste / posjetitelje.
Shvaamo li modu kao dinamiki in kratkog trajanja, skloniji smo pojavu mode smjestiti u
kontekst preobrazbi okvira ivota i drutva tijekom 19. stoljea, koja je uvjetovana razvojem
industrijalizacije. Tim su preobrazbama i stvorene osnovne pretpostavke za uspon, razvoj i
difuziju mode, koja postupno prelazi granice okvira odijevanja i uvlai se u pore suvremenog
ivota. Ona takoer, zahvaljujui ubrzanom razvoju sredstva komuniciranja, omasovljenjem
proizvodnje, postupno uspijeva pomaknuti, prijei, a potom i izbrisati sve one granice:
geografske kao i drutvene, individualne i regionalne. Sama moda danas ima funkciju medija.
Modna je odjea nositelj znaenja, poruka, obavijesti, informacija (putem simbola i znakovlja,
modnih dodataka, ukrasa, minke, boja i njihove simbolike, oblika, frizure...).
Europski velegradovi i glavni gradovi, prije svega Pariz, istiu se kao sredita snane i
neprekidne drutvene aktivnosti. Ukratko, moda se u javnosti zabavlja sama sa sobom do
krajnjih granica, te u skladu s tim zarana i izravno upotrebljava sve masovne medije: dnevne
novine, asopise, ilustrirane tjednike, film, televiziju. da bi paradirala pred oima cijele zemlje
i, konano, itavog svijeta.16
16 Povijest i teorija dizajna, dostupno na:
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-
news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-
2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=
hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhs
Nc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-
ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQ (09.02.2013.)
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQ9
1.3. Istraivake hipoteze
Na temelju definiranog problema i predmeta istraivanja, definiraju se sljedee hipoteze:
H1: postizanja konkurentnosti destinacije na
H2: Modna industrija, kao segment kreativne industrije, uv kroz
shopping turizma
H3: Modna industrija, kao segment kreativne industrije, je nedovoljno zastupljena u
destinacije
Navedene hipoteze e se prihvatiti ili odbaciti nakon analize kreativnih industrija te posebno
modne industrije kao segmenta kreativne industrije te njenog utjecaja na turizam. Dati e se
pregled stanja modne industrije i njenog utjecaja na turizam u svijetu te posebno u Hrvatskoj.
Prikazat e se i podaci koji pokazuju koliki je zapravo utjecaj modne industrije, kao segmenta
kreativne industrije, u BDP-u, na razini zaposlenosti, udjela u gospodarstvu te koliko ona
pridonosi izvozu. Tijekom analize biti e takoer utvrene mogunosti razvoja modne
industrije (tekstilne industrije) u Hrvatskoj.
1.4. Ciljevi istraivanja
Osnovni cilj ovog istraivanja je utvrditi utjecaj kreativnih industrija, na primjeru modne
industrije, na turizam u svijetu i u Hrvatskoj. Cilj je takoer utvrditi na koji nain modna
industrija moe utjecati na turizam te njeni pozitivni i negativni uinci na turizam.
Iz navedenog cilja potrebno je i definirati istraivake ciljeve. Oni su:
teorijski istraiti te definirati pojam kreativnih industrija,
teorijski istraiti i definirati pojam modne industrije u svijetu sa usporedbom sa
Hrvatskom,
10
ukazati na koji nain modna industrija utjee na turizam,
istraiti postoji li osnova za razvoj takve industrije i u Hrvatskoj,
istraiti mogunosti i znaaj navedene industrije na hrvatski turizam,
analizirati podatke koji kvantificiraju vezu izmeu modne industrije i turizma.
1.5. Metode istraivanja
Kako bi se dolo do potrebnih spoznaja i iz njih izveli odgovarajui zakljuci u svrhu
dobivanja odgovora na postavljene hipoteze, u teorijskom dijelu rada koristiti e se dostupne
knjige, znanstveni lanici te studije i internetski izvori, a obrada e se vriti kombinacijom
veeg broj znanstvenih metoda:
Metoda deskripcije
- Metodom e biti opisane kreativne industrije, trenutano stanje istih te procesi koji se
dogaaju u njima. Takoer e biti opisana modna industrija kao sektor kreativne
industrije i njen utjecaj na turizam.
Metoda komparacije
- Ovom e se metodom uoiti veze izmeu modne industrije i turizma te usporedba
istih.
Metoda analize i sinteze
- Metoda analize je postupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti putem
ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zakljuaka) na njihove
jednostavnije sastavne dijelove i elemente; i izuavanje svakog dijela za sebe i u
odnosu na druge dijelove, tj. cjeline.
- Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti putem
spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenih u jo
sloenije, povezujui izdvojene elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu
cjelinu u kojoj su njezini dijelovi uzajamno povezani.
11
Metoda indukcije i dedukcije
- Induktivna metoda je primjena induktivnog naina zakljuivanja s ciljem otkrivanja
ili dokazivanja istine. To je zakljuak od pojedinanog i posebnog na ope.
- Deduktivna metoda je misaoni postupak suprotan indukciji - izvoenje posebnog iz
opeg. 17
U empirijskom dijelu istraivanja biti e napravljen intervju sa tri modna dizajnera te etiri
turistika djelatnika. Isti e se prezentirati uz pomo polustrukturiranog intervjua.
Polustrukturirana anketa putem intervjua
- Ovakav intervju je kombinacija strukturiranog i nestrukturiranog intervjua. Intervjuer
slijedi odreeni orijentacijski vodi - plan rada, kojega moe prilagoavati.
Polustrukturirani intervju podrazumijeva unaprijed odreeno podruje o kojem e se
govoriti, no ne i pitanja koja e se postavljati.18
U istraivanju se koristi meta analiza koja se temelji na sekundarnim podacima. Podaci su
prethodno objavljeni u znanstvenim ili strunim asopisima, zbornicima, konferencijama i
slino. Podaci obuhvaaju razliite izvore, te podatke u razliitim vremenskim trenutcima, a
koji e u ovom radu biti spojeni i povezani tako da se postigne nova znanstvena i struna
informacija.19
1.6. Doprinos istraivanja
Cilj ovog istraivakog rada jest istraivanje uinka kreativnih industrija, posebno modne
industrije kao segmenta kreativne industrije, na turizam. Istraivanjem e se analizirati razvoj
kreativnih industrija i povezanost sa turizmom kako u svijetu tako i u Hrvatskoj kroz utjecaj
na BDP, zaposlenost, izvoz, te privlanost destinacije, koje imaju razvijenu modnu industriju,
za posjetitelje. Doprinos istraivanja e biti u shvaanju kako modna industrija kao segment
17 http://web.efzg.hr/dok/MGR/cavrak/mzsr/mgr_MZSR_t6.pdf (09.02.2013.) 18 http://www.fond.hr/index.php?option=com_k2&view=item&id=126:razgovor-za-posao-
intervju&tmpl=component&print=1 (22.02.2013.) 19 Tkalac Veri A., Sini ori, D., Ploki Voki, N., (2010.), Prirunik za metodologiju istraivakog rada,
Kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i struno istraivanje, str. 91
12
kreativne industrije moe doprinijeti razvoju turizma u Hrvatskoj kroz shopping turizam, kroz
odravanje velikih manifestacija.
Kao modne prijestolnice u svijetu najee se navode: Milan, Pariz, London i New York. Ti
gradovi obiluju dizajnerskim trgovinama, a gotovo svakodnevno se odravaju i najprestinije
revije. Moda je uglavnom globalizirana, iako je inspiracija preuzeta od strane mnogih
nacionalnih i lokalnih kultura.; meutim, veina posjetitelja koji su motivirani modom pratit
e najbolje dizajnere.20
U naoj modnoj industriji danas postoje veliki problemi u pogledu
istraivanja trita, praenja konkurencije, ulaganja u razvoj, stvaranja originalne kreacije i
pristupa uvoenja modnih proizvoda na trite.21
Na kraju rada e se dati pregled koritene literature, izvora, tablica, slika i grafikona.
1.7. Sadraj diplomskog rada
Diplomski rad podijeljen je u pet cjelina.
U uvodu se definira problem i predmet istraivanja, navode se istraivake hipoteze te ciljevi
koji se ele postii radom, metode istraivanja i znanstveni doprinos.
U drugom dijelu rada objasnit e se pojam kreativnih industrija i problematika definiranja
industrije te njihov povijesni razvoj. Dati e se takoer i podjela kreativnih industrija kao i
usporedba tih industrija u odabranim ekonomijama svijeta sa Hrvatskom.
U treem dijelu opisat e se modna industrija kao segment kreativne industrije. Biti e
usporeene modne manifestacije u svijetu koje privlae velik broj posjetitelja te koje imaju
obiljeje shopping turizma kao rezultata razvijene modne industrije. U ovom dijelu dati e se i
povijest razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj te aktualno stanje tekstilne industrije.
20 Smith, M., (2009.), Issues in Cultural Tourism Studies, Second Edition, Routledge, str. 163 21 Inenjering proizvodnje i usluga: primjeri iz prakse: zbornik radova; dostupno na:
http://books.google.hr/books?id=JKHbbfa_cmoC&pg=PA151&dq=modna+industrija&hl=hr&sa=X&ei=iaUbUf
P1F8Sl4gTaroDgBw&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=modna%20industrija&f=false (13.02.2013.)
13
etvrti dio obuhvaa utjecaj modne industrije na turizam kroz BDP, izvoz, zaposlenost,
turistiku privlanost kao destinacije u kojoj je razvijen shopping turizam, zatim, ekonomski
poloaj tekstilne industrije u Hrvatskoj te nain na koji bi modna industrija mogla utjecati na
privlaenje potencijalnih turista.
Peti dio rada obuhvaa dijelove poput hrvatske modne industrije kao faktora turistike
privlanosti, zatim, modne manifestacije koje se odravaju u Republici Hrvatskoj te projekti
koji bi trebali promijeniti Hrvatsku modnu industriju. Ovaj dio rada obuhvaati e i
polustrukturirani intervju sa modnim dizajnerima i turistikim djelatnicima.
Na kraju rada se nalaze rezultati istraivanja te provjera postavljenih hipoteza i smjernice te
preporuke u cilju postizanja sinergije modne i turistike industrije u Republici Hrvatskoj.
14
2. KREATIVNE INDUSTRIJE - POJAM I SADRAJ
Kreativnost je mentalni proces koji ukljuuje stvaranje novih ideja, pojmova, ili rjeenja
problema, ili novih poveznica izmeu postojeih ideja ili pojmova.22
Ulaskom u novo doba,
21. stoljee, kreativnost postaje od velike vanosti. Globalna ekonomska kriza dovela je do
krize proizvodnih djelatnosti i izazvala strukturalne probleme vezane uz nezaposlenost koji su
najoitiji u urbanim sredinama. Istovremeno, zbog ogromnog porasta broja stanovnika,
gradovi se suoavaju s brojnim ekolokim, prostornim i socijalnim problemima. Stoga e
gradovi morati razmisliti o novim modelima koji bi im pomogli u obnovi i diversifikaciji
njihove gospodarske sile. U okviru razvojnih strategija, kulturne i kreativne djelatnosti sve se
vie prepoznaju kao kljuni sektor rasta u procesu urbane i regionalne regeneracije. 23
2.1. Kreativna industrija i problematika njenog definiranja
Glavnu os kreativne ekonomije na svjetskoj razini ine tzv. kreativne/kulturne industrije koje
se - prema posljednjim (predrecesijskim) pokazateljima te podacima UNCTAD-a iz 2008.
godine - ubrajaju u europske i svjetske industrije s najbrom stopom rasta. Kulturna je
globalizacija otvorila nove prostore kulturnom razvoju, a upravo su kulturne/kreativne
industrije meu glavnim pokretaima tog razvoja.
Termin "kreativne industrije" prvi je put upotrebljen 1994. godine u Australiji u stratekom
dokumentu "Creative Nation" (Commonwealth Government, 1994.). Neki ga autori
sagledavaju kao "jasno proirivanje termina "kulturne industrije" ukljuivanjem novih
tehnologija (multimedije, softvera itd.)". Velika zasluga za promociju samoga koncepta
kreativnih industrija pripisuje se britanskom utjecaju, tj. laburistikom projektu Cool Britania
i osnutku Ureda za kreativne industrije Odjela za kulturu, medije i sport (DCMS) 1997.
godine.24
Kreativne industrije su, zapravo u tom sluaju, bile alternativna strategija za razvoj
22 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kreativnost (02.02.2013.) 23 Petri, L., Mikuli, D., Uloga kulturnog turizma u procesu urbane regeneracije, lanak dostupan na:
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:NhzHEu1c4jwJ:hrcak.srce.hr/file/67713+&hl=hr&gl=hr&pid=bl
&srcid=ADGEEShpJpRrzwYPsfe6aJUjeQjD26SvVVdp0hpJRvUCPNItF19X0k4vWIwcBg1cNkDvRw2kfMK
WqbZVengvaXUBuPiJRKVoQE7SqiMXAuVwXtbkCh5dFQni--
BG11YX2j3qNZC_rtB_&sig=AHIEtbTznVDp4cxr1AJA-latIxdrc9LXow (25.02.2013.) 24 Primorac, J., Promjena strukture rada u kreativnoj ekonomiji: kultura, tranzicija i kreativna klasa, 2010., str. 46
15
Londona koji je u tom periodu uao u fazu recesije, a kasnije i za odreene regije u Velikoj
Britaniji (kotska, Wales, Jugoistona Engleska). Tokom 2000. godine, Gradska uprava
Londona prepoznala je znaaj kreativnih resursa i mogunost da kroz investiranje u kreativne
djelatnosti uvea ekonomsko blagostanje Londona. Proaktivnom politikom koja je bila
fokusirana na razvoj kreativnih industrija i stvaranje povoljne klime za razvoj kreativnih
industrija i stvaranje povoljne klime za razvoj poduzetnitva, londonska ekonomija je iz faze
recesije, u koju je ula krajem devedesetih, vrlo brzo ula u fazu prosperiteta.25
Postavljeni su brojni modeli koji pokuavaju objasniti i sistematizirati strukturalne
karakteristike kreativnih industrija. Svaki model racionalno objanjava svrhu i nain na koji te
industrije u praksi postoje te naglaava potekoe u definiranju kreativnosti i kreativnih
industrija. Modeli su (UNCTAD, 2010.):
UK DCMS model - model koji ima uporite u odlukama Vlade Velike Britanije iz
1997. godine koje objanjavaju kreativne ekonomije kao vodei pokreta inovacija
u modernom kompetitivnom svijetu. Kreativne industrije su definirane kao one
koje zahtijevaju kreativnost i talent te zajedno s radom i iskoritavanjem vlastitog
intelektualnog vlasnitva donose veliki napredak u budunosti. Meutim, ovaj
model ne definira jasno razliku izmeu kreativnih i kulturnih industrija, to se
smatra njegovim najveim nedostatkom. (DCMS, 2001.)
"Simbolic text model" - temelji se na kulturnim industrijama koje su ukljuene u
studije koje financira Vlada Velike Britanije. Ovaj model stavlja naglasak na
umjetnost koja predstavlja i politiki i socijalni napredak Europe kroz godine,
umjesto jaanja pop kulture koja je trenutno na vrhuncima popularnosti. Model
smatra da se mora utjecati na budui razvoj ljudske svijesti i to upravo kroz
kreativne industrije, ali na paljiv i pomno planiran nain.
"Concentric circles model" - temelji se na injenici da su kulturne vrijednosti i
kulturna dobra ono to razlikuje kreativne industrije od ostalih grana industrije.
Model sugerira da se kreativne ideje kao jezgra kreativnih umjetnosti u obliku
teksta, zvuka ili slike ire poput koncentrinih krugova te zahvaaju sve sfere
kreativnih industrija koje na odreenom prostoru postoje. Ovaj je model koristila i
Europska komisija u klasifikaciji kreativnih industrija.
25 Livingstone, K., (2002.), Creativity: London's Core Business, str. 3 , dostupno na:
http://www.london.gov.uk/mayor/economic_unit/docs/create_inds_rep02.pdf (18.02.2013.)
http://www.london.gov.uk/mayor/economic_unit/docs/create_inds_rep02.pdf16
"WIPO copyright model" - model baziran na industrijama koje su direktno ili
indirektno ukljuene u stvaranje, proizvodnju i distribuciju intelektualnog
vlasnitva. Postavlja jasnu razliku izmeu industrija koje stvaraju intelektualno
vlasnitvo te onih koje omoguavaju da taj proizvod doe do kupaca.26
Tablica 1.: Modeli objanjavanja kreativnih industrija
Izvor: UNCTAD, Creative Economy Report, str. 37; dostupno na:
http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf
U tablici 1. prikazana su sva etiri modela te razlike meu njima. Prvi model ne pravi razliku
izmeu kreativnih industrija, dok ostali definiraju jezgru kreativnih industrija a koja se
razlikuje od modela do modela. Ne postoji "pravi" ili "krivi" model za objanjenje ovog
fenomena ve postoje samo razliiti aspekti interpretacije strukturnih karakteristika kreativne
26 Creative Economy Report 2010., United Nation 2010., str. 6, dostupno na:
http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf (18.02.2013.)
http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf17
ekonomije. Atraktivnost razliitih modela moe biti razliita, ovisno o analitikoj svrsi. Sa
stajalita statistiara set definicija i klasifikacija mora postojati kao baza za sva budua
istraivanja na ovom polju.
Prekretnica u prihvaanju koncepta kreativnih industrija kao nositelja moderne ekonomije
dogodila se na XI. UN-ovoj Konferenciji ministara 2004. godine.
Kreativne industrije su prema definiciji UNCTAD-a:
ciklusi stvaranja, proizvodnje i distribucije robe i usluga koje koriste kreativnost i
intelektualni kapital kao primarni input,
usluge
27
Jedinstvena definicija ne postoji, a termin kreativne industrije prate brojne alternative. Na
primjer, ameriki analitiari sve vie koriste termin industrije autorskih prava (copyright
industries ili copyright based industries) i industrije zabave (entertainment industries), a u
europskim politikim i akademskim krugovima najee se koriste termini kreativne
industrije (creative industries) i kulturne industrije (cultural industries). Pored toga,
moemo govoriti i o industrijama slobodnog vremena (leisure industries) (u koje spadaju
sport i turizam), medijskim industrijama ili industrijama sadraja (content industries).
Meu onima koji promoviraju razvoj kreativnih industrija, postoji ope slaganje oko toga da
su kulturne industrije pretea koncepta kreativnih industrija.28
27 UNCTAD, Creative Economy Report, str. 37; dostupno na: http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf
(19.02.2013.) 28 Jovii, S, Meunarodni okvir za razvoj kreativnih industrija, str. 240., dostupno na:
http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/10/14/download_ser_lat (19.02.2013.)
http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdfhttp://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/10/14/download_ser_lat18
2.2. Razvoj kreativne industrije i kreativni gradovi
Meunarodne okvire za razvoj kreativnih industrija ine brojni, meusobno povezani,
strateki dokumenti meu kojima su najvaniji Esenska deklaracija, UNESCO-va Univerzalna
deklaracija o kulturnoj raznovrsnosti, UNESCO-va Konvencija o zatiti i promociji
raznovrsnosti kulturnih izraza, Rezolucija Europskog parlamenta o kulturnim industrijama te
Miljenje Europskog ekonomskog i drutvenog komiteta o europskim kreativnim
industrijama.29
Za razvoj kreativnih industrija najvanija su dva UNESCO-va dokumenta: Univerzalna
deklaracija o kulturnoj raznovrsnosti i Konvencija o zatiti i promociji raznovrsnosti kulturnih
izraza. U ovom prvom dokumentu, UNESCO, na indirektan nain, nacionalnim vladama daje
preporuke u pogledu tretmana kreativnih industrija.
Prema UNCTAD-u, u mnogim modernim ekonomijama kreativni sektor je priznat kao vodei
sektor u generiranju ekonomskog rasta, zaposlenosti i trgovine. U Europi, kreativne
ekonomije su generirale 654 milijarde eura u 2003., to predstavlja porast od 12% u odnosu
na ukupnu ekonomiju te zaposlile 4,7 milijuna ljudi. Razvijene zemlje svijeta promicanje i
razvoj kreativnih i kulturnih industrija prikazuju unutar Milenijskih ciljeva razvoja. Postoji
osam ciljeva koje bi trebali ispuniti do 2015 godine: (1) iskorijeniti ekstremno siromatvo i
glad, (2) postii univerzalno osnovno obrazovanje, (3) promicanje ravnopravnosti spolova, (4)
osnaivanje ena, (5) poboljanje zdravlja majki, (6) borba protiv AIDS-a, malarije i drugih
ozbiljnih bolesti, (7) osiguravanje odrivosti okolia i (8) razvoj globalnog partnerstva za
razvoj.30
Ciljevi obuhvaaju cjelovit pristup razvoju modernih koncepata kao to su "ljudski
razvojni indeks"31
i "bruto nacionalna srea32
". Potpuno ostvarenje ovih ciljeva zahtijeva
inovativan i povezan meusektorski pristup razvoju koji sadri kulturne, socijalne i okoline
aspekte. Upravo zbog toga kreativni sektor ima znaajan potencijal kojim moe doprinijeti
ostvarenju sljedeih milenijskih ciljeva:
29 Jovii, S., Meunarodni okviri za razvoj kreativnih industrija - preporuke za zemlje u tranziciji; dostupno na:
http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/10/14/download_ser_lat (08.04.2013.) 30 Creative Economy Report, 2010., dostupno na: http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf, str. 33 31 HDI ili Indeks ljudskog razvoja - broj se izraunava izmeu 0 i 1 uzimajui u obzir najvanija mjerenja: BNP
po glavi stanovnika, stopu pismenosti odraslih, stopu kolskog upisivanja i oekivanu dob. HDI izmeu 1 i 0.8 se
smatra visokim, 0.8 do 0.6 srednjim, a od 0.6 do 0.4 niskim. Izvor:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Razvojna_geografija 32 "Bruto nacionalna srea (BNS) predstavlja indeks sree koji predstavlja alternativni indikator razvoja. BNS je
uspostavljen u cilju mjerenja drutvenog blagostanja, a sastoji se od etiri komponente: kulturna dimenzija,
dobro upravljanje, uravnoteen ekonomski razvoj te zatita ivotne sredine."; iz Husnjar, I., (2011.), Financijska
kriza i ekonomija sree: utjecaj recesije na sreu, str. 30
http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/10/14/download_ser_lathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Razvojna_geografija19
(1) Iskorjenjivanje siromatva i smanjenje nejednakosti. Kulturne manifestacije, obiaji,
ritualni, predmeti, glazba, proimaju svakodnevni ivot i predstavljaju znaajan element u
postizanju sree i blagostanja. Svaka strategija koja koristi kulturu kao sredstvo za
gospodarski razvoj i osnaivanje ima sposobnost doprijeti do svih lanova zajednice i utjecati
na njihove ivote na neki nain, bez obzira na socioekonomski status. Iz toga slijedi da je
odrivi razvoj kreativnih industrija na lokalnoj razini, posebno ako se cilja na njene kulturne
aspekte i rast malih poduzea, vaan faktor u iskorjenjivanju siromatva i smanjenju
nejednakosti. Kreativne industrije, dakle, predstavljaju uinkovito sredstvo za ciljane razvojne
inicijative usmjerene iskorjenjivanju siromatva.
(2) Ravnopravnost spolova. Kreativni proces prua mnoge mogunosti da se i obrazovne i one
ene koje to nisu zaposlene. Razvojne strategije ukljuuju projekte za poveanje kreativnih
sposobnosti naroito u podrujima izrade rukotvorina i modnog dizajna. Od toga ima korist
velik broj ena koji je zaposlen u tim sektorima i time generiraju prihod za svoje obitelji.
Jedan od najuspjenijih projekata u tom smislu je Aarong projekt u Bangladeu, koji je razvio
Odbor za promicanje ruralnog razvoja u suradnji s nevladinim organizacijama. Projekt
zapoljava desetke tisua ena koje svojim radom uvaju tradiciju tog podruja, a istovremeno
i stvaraju prihod.
(3) Strategija odrivog razvoja. Kako bi osigurale odrivi razvoj zemlje, u razvoju moraju u
razvojne politike ugraditi kulturu i zatitu okolia. Mnogi se naini ivota, jezici i oblici
kulturnih raznolikosti u svijetu nepovratno gube, a bioloka raznolikost je, zbog prekomjernog
iskoritavanja biolokih resursa, svakim danom sve manja i manja. Bioloka raznolikost nije
bitna za poljoprivredu i farmaceutske industrije, kreativni sektor a posebno umjetnost takoer
koristi njihove resurse. Etiki konzumerizam je trend kojeg su uvele kreativne industrije, a na
njemu se treba i dalje raditi, pokuati ga proiriti, iriti svijest ljudi u tom smjeru. Jedan od
glavnih atributa kreativnog sektora je u ovom sluaju mogunost da se stvore znaajne
ekonomske nagrade za potivanje i ouvanje kulturnih, ekolokih i biolokih raznolikosti.
(4) Globalna partnerstva za razvoj. Meunarodna suradnja je kljuna komponenta u pruanju
pomoi zemljama u razvoju kako bi ostvarile to vie milenijskih ciljeva, a kreativna
ekonomija moe biti jedan od kljunih alata. Globalno partnerstvo moe kroz konkretne
inicijative poboljati razvoj i proizvodnju unutar kreativnog sektora kako bi omoguili iri
pristup na globalno trite, olakali mobilnost dionika irom svijeta, olakali prijenos novih
20
informacijskih i komunikacijskih tehnologija i drugih alata za kreiranje i distribuciju
digitaliziranog kreativnog sadraja, privukli investitore i olakali pristup financiranju.33
Koncept "kreativnog grada" relativno je nov fenomen kojim se naglaava da je ljudski kapital
bit svega, a ne infrastruktura niti arhitektura samog mjesta. Ovo je dinamian koncept koji se
fokusira na stvaralatvo, razvoj zajednice i kulturu kao glavne pokazatelje dinaminog, ivog
i ugodnog grada, iji je razvoj odriv, a to e ostati i za budue generacije.34
Ideja o "kreativnom gradu" nastala je kasnih 1980-ih godina. Ideja je zapravo bila odgovor na
borbu koju gradovi vode na globalnoj razini, na kojoj se oni bore i restrukturiraju zbog
globalnih uvjeta trgovanja koje se pomie prema istoku. Kada je pojam "kreativni grad" javno
uveden ranih 1990-ih, smatralo se kako uvijek postoji vei potencijal mjesta (grada) od onoga
to se zapravo vidi na prvi pogled. Smatralo se da obini ljudi mogu napraviti neto
izvanredno te ako bi oni bili samo 5% vie matovitiji nego to jesu, utjecaj bi bio dramatian.
U "kreativnom gradu" ne bi samo umjetnici i oni koji su ukljueni u kreativne industrije bili
kreativni. Kreativnost moe doi od bilo koga tko se bavi pitanjima na inventivan nain, bilo
da se radi o socijalnom radniku, poslovnom ovjeku, inenjeru, znanstveniku ili javnom
slubeniku. "Kreativni grad" predstavlja zapravo mjesto koje je cjelovitije matovito. Takav
grad ima kreativnu birokraciju, kreativne pojedince, organizacije, kole, sveuilita i jo
mnogo toga. Kreativna infrastruktura predstavlja kombinaciju izmeu "hard" i "soft"
infrastrukture te mentalne infrastrukture.
"Soft" infrastruktura treba ukljuivati: vrlo vjetu i fleksibilnu radnu snagu, dinamike
mislioce, kreatore, prevoditelje, jake komunikacijske veze sa svijetom te ukupnu kulturu
poduzetnitva bez obzira da li se ona primjenjuje za ekonomske ili socijalne ciljeve.35
Ovaj termin opisuje urbani kompleks gdje su kulturne aktivnosti razliitih vrsta sastavni dio
gradskog ekonomskog i socijalnog funkcioniranja. Takvi gradovi imaju tendenciju
samoizgradnje na jakim drutvenim i kulturnim infrastrukturama, imaju relativno visoku
koncentraciju kreativnog rada i privlani su za unutarnja ulaganja zbog svojih etabliranih
kulturnih objekata.36
33 Creative Economy Report, 2010., dostupno na: http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf, str. 34-35 34 Petri L., Mikuli D., Uloga kulturnog turizma u procesu urbane regeneracije, (2009.), dostupno na:
https://docs.google.com/document/d/1w6IZhfrFYcJWiGCYfxsXv_upxr7ZnZ__nDcvqR4r6qs/edit (03.02.2013.) 35 UNCTAD, Creative Economy Report, (2008.), dostupno na: http://unctad.org/fr/Docs/ditc20082cer_en.pdf,
str. 19 36 UNCTAD, Creative Economy Report, (2010.), dostupno na: http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf,
str. 10;
https://docs.google.com/document/d/1w6IZhfrFYcJWiGCYfxsXv_upxr7ZnZ__nDcvqR4r6qs/edithttp://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf21
"Mrea kreativnih gradova" uspostavljena 2004. godine od strane UNESCO-a, odraava
promjenu percepcije o kulturi i njenoj ulozi u drutvu, ali i kao dio gospodarstva. Ideja za
stvaranje ove mree temelji se na promatranju naina na koje kreativne industrije u gradovima
diljem svijeta mogu imati puno veu ulogu u svojim lokalnim gospodarskim i socijalnim
razvojnim planovima, no gradovi ne vide jasno kako upregnuti taj potencijal ili kako da
ukljue odgovarajue aktere u tom razvoju. Glavni cilj je obiljeavanje i odravanje kulturne
raznolikosti, u kojem lanovi - gradovi dijele svoja iskustva u promoviranju lokalnog
naslijea. U ovoj mrei nalazi se 29 gradova koji su lanovi mree a koji su razvrstani u 7
kategorija:
1. Literatura -
i Reykjavik (Island)
2. Film - Bradford (Velika Britanija) i Sydney (Australija)
3. Muzika -
4. Umjetnost -
5. Dizajn - Buenos Aires (Argentina)
-Etienne
(Francuska) i Graz (Austria)
6. Mediji - Lyon (Francuska)
7. Gastronomija - Popayan (Kolumbija), Chengdu (Kina) i Oste37
2.3. Vrste i podjele unutar kreativne industrije
UNCTAD-ov pristup kreativnim industrijama oslanja se na proirenje koncepta kreativnosti iz
aktivnosti koje imaju snanu i prevladavajuu umjetniku komponentu prema gospodarskim
aktivnostima koje proizvode simbolike proizvode oslanjajui se na intelektualno vlasnitvo
znaajno irei svoje trite. Pravi se razlika izmeu "glavnih" i "sporednih" aktivnost. Glavne
aktivnosti predstavljaju tradicionalne kulturne aktivnosti kao to je likovna umjetnosti, dok
sporedne aktivnosti predstavljaju trine aktivnosti poput oglaavanja, izdavatva, odnosa s
medijima.
37 http://en.wikipedia.org/wiki/Creative_Cities_Network (08.02.2013.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Creative_Cities_Network22
Slika 1.: Model kreativne industrije
Izvor: SC Istria - Sector Creativus Istria - rija u Istri; dostupno na:
http://www.turnmastertim.com/SC_ISTRIA_Croversion.pdf
UNCTAD klasifikacija dijeli kreativne industrije na etiri bazne skupine: nasljee, umjetnost,
mediji i tzv. "funkcionalne kreacije".
Nasljee, kao polazna toka ove klasifikacije, definira se kao izvor svih oblika
umjetnosti i jezgra resursa kreativnih industrija. To je batina koja okuplja
kulturne, povijesne, etnike, estetske i drutvene stavove i utjecaje, a dijeli se u
dvije podskupine: tradicionalne kulturne ekspresije (umjetnost, obrti, festivali,
slavlja) te kulturna mjesta, arheoloki lokaliteti, knjinice, izlobe itd.
Umjetnost ukljuuje kreativne industrije koje se temelje iskljuivo na kulturi i
umjetnosti koja je inspirirana batinom, osobnim vrijednostima i simbolikim
znaenjima. Ova grupa dijeli se na vizualne umjetnosti (slikarstvo, fotografija,
itd.), te izvedbene umjetnosti (glazba uivo, kazalite, ples, opera, lutkarstvo itd.).
http://www.turnmastertim.com/SC_ISTRIA_Croversion.pdf23
Funkcionalne kreacije obuhvaaju stvaranje onih dobara za kojima je potranja u
stvarnosti najvea. Dijele se u podskupine: dizajn (unutranji dizajn, grafiki,
modni dizajn itd.), zatim novi mediji (software, video igre, digitalizirani kreativni
sadraji itd.) te kreativne usluge (arhitektura, kreativno izraavanje i razvoj itd.).38
Grafikon 1.: Klasifikacija kreativnih industrija prema UNCTAD-u
Izvor: UNCTAD, 2010.
2.4. Kreativne industrije u odabranim ekonomijama svijeta
(Velika Britanija, Francuska, Italija, SAD)
Tijekom 1990-ih, razvoj i primjena novih digitalnih tehnologija, kao i politika deregulacije na
nacionalnom, regionalnom i meunarodnom planu, doveli su do dramatine reorganizacije u
strukturi kreativnih industrija. Zahvaljujui ovim faktorima, dananji meunarodni tok
38 UNCTAD, Creative Economy Report, (2008.), dostupno na: http://unctad.org/fr/Docs/ditc20082cer_en.pdf,
str. 14
24
kulturnih dobara, usluga i investicija je radikalno izmijenjen. Kreativne industrije prole su
kroz proces internalizacije, pregrupiranja i progresivne koncentracije. Na tim osnovama je
stvoreno nekoliko svjetskih konglomerata koji posluju na globalnom tritu. Ujedno iri se
raznovrsnost, kreativnost i inovacija, zbog ega specifina lokalna kulturna trita postaju sve
vanija. Globalni kulturni proizvodi i usluge ne mogu zadovoljiti takva trita, i to je svakako
velika ansa za kreativne industrije malih zemalja. Isto tako nastaju i nove industrije, ali ne
samo zbog primjene novih tehnologija, ve i zbog toga to se razvijaju novi oblici kreativnosti
i vjetina. Ukoliko usporedimo trita kulturnih industrija, Europa je na drugom mjestu, iza
SAD-a.
Tablica 2.: Svjetski izvoz kreativne industrije (roba i usluga), po podskupinama za
razdoblje 2002. i 2008. godine
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 126
25
U 2008. godini ukupan izvoz svih proizvoda kreativne industrije ostvario je oko 592 milijarde
dolara, dok je brzina rasta kreatine industrije od 2003. godine do 2008. godine bila 14%.
Izvoz robe iz zemalja s razvijenom kreativnom industrijom prevladava na svjetskim tritima.
Istodobno, izvoz iz zemalja u razvoju se vie nego udvostruio, sa 76 milijarde dolara na 176
milijarde dolara u istom periodu, od 2002. godine do 2008. godine. Vrijednost izvoza
kreativnih usluga porasla je sa 62 milijarde dolara na 185 milijarde dolara, te je rasla prema
godinjoj stopi od 17% u navedenom razdoblju.39
Tablica 3.: Izvoz prema ekonomskoj skupini, u 2002. i 2008. godini (u milijardama
dolara)
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 128
Tablica 3. pokazuje kako razvijene zemlje jo uvijek imaju glavnu ulogu kada je rije o
izvozu proizvoda i usluga kreativnih industrija, no izvoz zemalja u razvoju se u 2008. godini
pribliio broju ukupnog izvoza razvijenih zemalja. Od navedenih kreativnih industrija, najvie
se izvozio dizajn. Kada se govori o dizajnu, misli se iskljuivo na robu, npr. interijer, nakit,
igrake, staklo, moda i sl. to se tie uvoza prema ekonomskoj skupini, podaci su prikazani u
tablici 4. Najvie uvoze razvijene zemlje (u 2008. godini uvoz je iznosio 317 058 milijuna
dolara, dok je uvoz u zemljama u razvoju tri puta manji od uvoza razvijenih zemalja (u 2008.
godini uvoz je iznosio 93 721 milijuna dolara).
39
UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 126
26
Tablica 4.: Uvoz prema ekonomskoj skupini, u 2002. i 2008. godini (u milijunima
dolara)
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 131
VELIKA BRITANIJA, FRANCUSKA, ITALIJA I SAD
U 2011. godini u Velikoj Britaniji registrirano je 106 700 kreativnih poduzea to iznosi
5,1% svih britanskih poduzea. Izmeu 2009. godine i 2011. dolo je do malog porasta
kreativnih poduzea i to u apsolutnim i relativnim terminima. U 2011. godini, najvie
poduzea u kreativnoj industriji bilo je u glazbi i scenskoj umjetnosti (30 500, 1.5% svih
poduzea u Velikoj Britaniji). Poduzea koja se odnose na oglaavanje, arhitekturu, dizajn i
film te video i fotografiju bilo je izmeu 10 000 i 16 000 (0.5% - 0.8% svih poduzea u
Velikoj Britaniji). Izmeu 2009. i 2011. godine, najvei rast imala su poduzea koja su se
bavila oglaavanjem, i to od 13 930 do 16 010 (0.65% do 0.77%). Takoer je dolo do rasta
broja poduzea koja su se bavila arhitekturom, dizajnom, TV i radiom. Izdavatvo je jedini
sektor iji broj poduzea se smanjio i to za vie od 0.1% od svih poduzea u Velikoj Britaniji
(sa 10 820 na 9 700 poduzea).40
40
Creative Industries Economic Estimates, Full Statistical Release, 08.12.2011., str. 22;
dostupno
na:https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/77959/Creat
ive-Industries-Economic-Estimates-Report-2011-update.pdf (23.03.2013.)
27
Slika o kreativnim industrijama u Francuskoj jo uvijek je nepotpuna kada je rije o tome to
sve one ukljuuju. Studije su uglavnom usmjerene prema kulturi, tradicionalnom dijelu
kreativne industrije. Na nacionalnoj razini, glavni izvjetaji dolaze od strane francuskog
Ministarstva kulture. Izvjetaji ukljuuju sektore izdavatva, filmsku i video djelatnost,
scensku umjetnost, arhitekturu, muzeje, arhive, knjinice i veliki broj kulturnih proizvoda.
Zakljuak izvjetaja je da u kreativnim industrijama Francuske postoji vie od 400 000
zaposlenih (2% od ukupnog broja zaposlenih).
Tablica 5.: Top 20 izvoznika kreativnih dobara u svijetu, 2002. i 2008. godina (u
milijunima dolara)
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 132
U top 20 izvoznika kreativnih dobara u svijetu pri samom vrhu su u 2008. godini bile i
navedene etri zemlje Sjedinjene Amerike Drave, Italija, Velika Britanija te Francuska. Iz
tablice je vidljivo kako najvei trini udio dri Kina i to s visokih 20.8% naspram Sjedinjenih
Amerikih Drava koje dre drugo mjesto sa trinim udjelom 8.6%.
Kada je rije o izvozu kreativnih dobara iz razvijenih zemalja u 2008., Sjedinjene Amerike
Drave zauzimaju prvo mjesto, a slijede ju Njemaka na drugom mjestu, te Italija na treem,
28
Velika Britanija odmah iza nje te Francuska na petom mjestu kao to to prikazuje dolje
navedena tablica 6.
Tablica 6.: Top 10 izvoznika kreativnih dobara meu razvijenim zemljama u 2008.
godini (u milijunima dolara)
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 132
Tablica 7.: Uvoz svih kreativnih usluga (UK, SAD, Francuska, Italija) za razdoblje od
2002. do 2008. godine (u milijunima dolara)
GODINA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Francuska 2,061 2,344 2,624 2,821 2,687 3,156 3,671
Italija 3,808 4,444 5,449 6,155 5,669 7,228 6,636
UK 1,198 1,396 1,619 1,515 1,577 1,907 2,033
USA 137 206 409 959 1,520 1,552 1,878
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 320-322
Tablica 8.: Izvoz svih kreativnih usluga (UK, SAD, Francuska, Italija) za razdoblje od
2002. do 2008. godine (u milijunima dolara)
GODINA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Francuska 1,524 1,864 2,298 2,158 1,743 1,963 2,240
Italija 4,284 4,511 5,085 5,434 6,41 7,484 6,328
UK 2,410 3,086 3,928 4,082 3,932 3,759 4,220
USA 6,534 7,137 7,549 6,958 12,823 14,422 13,598
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 320-322
29
Tablica 9.: Procjena doprinosa kreativnih industrija u BDP-u za Francusku, Veliku
Britaniju i Sjedinjene Amerike Drave
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 32
Iz tablice 9. vidljivo je kako je udio BDP-a kreativnih industrija Francuske iznosio 2,80% ,
od ega je najvie ostvareno u oglaavanju i izdavatvu, dok je dizajn ostvario 413 milijuna
eura. U Ujedinjenom Kraljevstvu udio BDP-a kreativnih industrija iznosio je 5,80%, od ega
je najvie ostvareno u izdavatvu te radiu i TV-u, dok je dizajn ostvario 500 milijuna eura.
Udio BDP-a kreativnih industrija u ukupnom gospodarstvu SAD-a iznosi 3,30%. Najvie je
ostvareno u izdavatvu te u trgovini antikvitetima, dok je dizajn ostvario 195 milijuna eura.
2.5. Kreativne industrije u Hrvatskoj
Nove tehnologije, posebice Internet, mijenjaju kontekst i karakter hrvatske kulture. Digitalne
tehnologije i mree mijenjaju tip kulturne kreativnosti, omoguavajui brzo irenje novih
30
ideja i stilova; stimuliraju ubrzani razvoj kulture i kreativnih industrija, ime mijenjaju naine
kulturne potronje.41
Kreativna industrija u Hrvatskoj jo je nepoznanica pa tako i injenica da moe otvoriti
podosta radnih mjesta i donijeti dobit. Rije je o konstantno rastuem sektoru globalnog
gospodarstva koji stvara i koristi proizvode intelektualnog vlasnitva i kreativnih usluga.42
Voditeljica projekta Kreativne i inudstrije znanja u tranzicijskim zemljama na Institutu za
meunarodne odnose, Nada vob oki, objanjava kako je od toga koliku financijsku korist
kultura donosi dravi lake procijeniti koliko je zaposlenih u kreativnim industrijama. Smatra
se da je 2006. godine u tom sektoru bilo oko 9% ukupnog broja zaposlenih, to je za 2% vie
nego u 2000. godini. Oekivano, broj zaposlenih najvie raste u raunalnim industrijama koje
su 2006. godine zapoljavale ak oko 50% zaposlenih u svim kreativnim podrujima zajedno.
Nije jednostavno procijeniti koliko tei kreativna industrija u Hrvatskoj, u kojoj je kulturno
naslijee vaan dio nacionalnog identiteta.
Procjenu ukupnog broja zaposlenih u granicama kreativne industrije u Hrvatskoj treba uzeti s
rezervom. Rije je o sektoru za koji je karakteristino samozapoljavanje, privremena ili
povremena zaposlenost, honorarni rad. No unato takvom nainu zapoljavanja, ako ve
radno vrijeme nije odreeno, barem su plae neto vie od prosjenih. Prema procjenama
Instituta za meunarodne odnose doprinos kreativne industrije u Republici Hrvatskoj iznosi
oko 2% vrijednosti.
41 http://www.imo.hr/hr/node/854 (27.02.2013.) 42 http://www.moj-posao.net/Vijest/61421/Kreativna-industrija-adut-za-buducnost/6/ (27.02.2013.)
31
Tablica 10.: Prosjene mjesene bruto plae u 2011. prema NKD-u 2007.
Izvor: D
Tablica 11.: Uvoz i izvoz kreativne industrije u Hrvatskoj (u milijunima $)
Godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
UVOZ 296 379 488 537 615 645 737
IZVOZ 247 334 413 441 498 595 841
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 320-322
Tablica 11. prikazuje ukupan uvoz i izvoz kreativne industrije u/iz Hrvatske prema
UNCTAD-u. Uvoz se od 2002. godine stalno poveava, dok je izvoz u svim godinama osim u
2008. uvijek manji do uvoza.
32
Grafikon 2.: Doprinos kreativne industrije u BDP-u odabranih drava i Hrvatske
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 180
Niti u EU nisu zadovoljni odnosom prema kreativnim industrijama. Vodei strunjak iz tog
podruja Andy C. Pratt, profesor u London School of Economics, kae da i EU na kreativnu
industriju jo gleda kao na neto u razvitku, eksperimentalno, unato injenici da su je mnoge
zemlje u tom podruju ve pretekle.43
Kreativne industrije vezane su uz trite i esto masovne proizvodnje (dizajn, arhitektura,
moda, teatar, likovna umjetnost...). Sintagme kulturna industrija, kulturni proizvod ili
kulturno trite izazivaju nelagodu pa se pojedine vrste industrije (osobito se to odnosi na
teatar, batinu i likovnu umjetnost) opravdavaju time da ne pripadaju sektoru kreativnih
industrija. Kao protuargument tome moemo navesti meunarodno prihvaene kategorizacije
kreativnih industrija koje i te vrste umjetnosti svrstavaju u svoju domenu.44
43 http://www.mundimitar.it/matica/matica_2010/matica_2010_5.htm (27.02.2013.) 44 Jelini, A.D., Car kulture ipak je gol, dostupno na:
http://bib.irb.hr/datoteka/528166.Car_kulture_ipak_je_gol_final.docx (07.02.2013.)
http://bib.irb.hr/datoteka/528166.Car_kulture_ipak_je_gol_final.docx33
3. MODNA INDUSTRIJA KAO SEGMENT KREATIVNE INDUSTRIJE
3.1. Moda i razvoj modne industrije
Moda (od lat. modus - nain) je naziv za nove i prolazno prihvaene oblike ivota. Termin se
obino primjenjuje na odijevanje, frizuru, pokustvo, nakit, pravila javnog ponaanja, naine
zabavljanja, ali i na tendencije i kriterije koji vladaju u knjievnosti, likovnim umjetnostima,
glazbi itd.
Opstanak mode, njezine stalne promjene, razvoj i pad, njezina povezanost s povijesnim
dogaajima (ratovi, revolucije, znanstvena otkria, promjene obiaja, procvat umjetnosti)
pokazuju njenu vanost. Iako postoje mnoge definicije mode, generalno se ona odnosi na
prolaznost naina ivota u svim podrujima ljudske djelatnosti u odreenom vremenskom
razdoblju, kao to je znanost, politika, umjetnost, ponaanje, zabava i slino. Moda se, kao
estetska kategorija, prvi put pojavila kada se ovjeku, uz egzistencijalne potrebe i potrebe za
sigurnou, pojavljuju i estetske potrebe, esto rezultirajui potrebom da bude drugaiji od
ostalih, a kasnije i kako bi njom pokazao kojem drutvenom statusu pripada. Ukraavanje
tijela vidljivo je ve u doba peinskih ljudi i to s ciljem seksualnih potreba i u tom smislu,
moda je imala egzistencijalnu vanost za prirodne, bioloke motive za opstanak vrste.
Istraivanja pokazuju kako dananja moda ima podrijetlo iz vie drutvene klase od antikih
vremena do srednjeg vijeka, te je ona oblikovana prema Laverovoj hijerarhiji. James Laver
bio je engleski knjievnik, povjesniar i kustos, no zapamen je po svom doprinosu u
podruju mode. Laver je u svojim knjigama definirao vezu izmeu dizajniranja odjee i ostale
primijenjene umjetnosti, a raspravljao je i o utjecaju ekonomskih i socijalnih imbenika na
razvoj modnog ukusa. Laver je svojom hijerarhijom odnosno zakonom o modi htio pokazati
kako je kod odjee potreban ciklus od pedeset godina da se ta odjea ponovno vrati u modu.
Laverova45
hijerarhija; zakon o modi:
10 prije njegovog vremena: nemoralna
5 godina prije njegovog vremena: besramna
1 godina prije njegovog vremena: odvana
trenutna moda: pametna
1 godina nakon njegovog vremena: neuredna
10 godina nakon njegovog vremena: grozna
34
20 godina nakon njegovog vremena: smijena
30 godina nakon njegovog vremena: zabavna
50 godina nakon njegovog vremena: udna
70 godina nakon njegovog vremena: armantna
100 godina nakon njegovog vremena: romantina
150 godina nakon njegovog vremena: lijepa.
Modni luksuz i rasko pripadaju najistaknutijim statusnim simbolima u prolosti pa sve do
sredine 18. stoljea, a to potvruju i luksuzne haljine koje su noene u dvorcima, javnim,
vjerskim i politikim sveanostima.
Prava moda, ona koju mi znamo danas, pojavila se u doba prosvjetiteljstva, proboja
buroazije. Vladajua klasa uvijek je diktirala modne trendove u prolosti te nije bilo
autentine mode; ljudi su uglavnom morali nositi narodnu nonju. Danas se narodna nonja
nosi samo u posebnim prilikama poput festivala folklora i slino.
Tablica 12.: to sve ukljuuje modna industrija prema definiciji Oxforda Economics
Izvor: The Value of the UK Fashion Industry, British Fashion Council, Oxford Economics
35
Tekstilna industrija kao jezgra modne industrije se od davnina razvijala kao obrt sve do 18.
stoljea. Tvornice su se poele naglo otvarati i unapreivati na sjeveru Engleske, a
industrijska revolucija, pogotovo izmeu 1760. i 1815. godine znatno je ubrzala rast
tvornikih sustava. U 20. stoljeu, razvojem elektronike i raunala, dolazi do izvanredne
primjene znanosti u tekstilnoj industriji u razvoju umjetnih vlakana, novih tekstilnih
materijala to dovodi do primjene novih procesa na tradicionalnim vlaknima ime se
osigurava bri rad i uvoenje novih tehnika.
Tri su velika razdoblja u razvoju suvremene modne, napose tekstilne industrije, koja se istiu
od 1950-tih godina. U pedesetim godinama bilo je vano nositi modernu odjeu, ivjeti u
moderno namjetenom stanu, odnosno ispunjavati odreeni model kako bi bili prihvaeni.
ezdesete su oznaile razmak izmeu vrijednosti mladih i ve utemeljenih vrijednosti.46
U
ranim ezdesetima modna ikona bila je Jacqueline Kennedy, prva dama i olije elegancije. Te
godine svakako obiljeava Mary Quant koja prva kreira mini suknju, dok su sedamdesete bile
godine kada mladi odbacuju tradicionalnu odjeu, a moda se svodi na sve prolazi, to
vrijedi jo i danas.
Moda 20. stoljea obiljeila je dananju modu. Ne moemo rei da danas inovacija nema, ali
sve se pojavljuje kao reinkarnacija temeljena na dvadesetom stoljeu. Ono to je napredovalo
jest svakako tehnologija koja prua puno vee mogunosti pri stvaranju dezena to vrlo dobro
moemo vidjeti u McQueenovim kreacijama. Trendovi se mijenjaju brzinom svjetlosti, a na
pojedincu je hoe li pojedini trend prihvatiti ili ne.47
46 Vranesevic, T., Vignali, C., (2006.), Retail fashion marketing The complete strategic guide, str. 7-10 47 http://moda.pushitmagazine.com/blog/moda-kroz-povijest/ (08.02.2013.)
36
Slika 2.: Trendovi za proljee 2013.
Izvor: http://sheandstyle.com/wp-content/uploads/2013/01/Paris-Fashion-Week-Spring-2013-Trends.jpg
U novije vrijeme ulogu "modnih diktatora" sve vie preuzimaju utjecajni ljudi s filma ili iz
svijeta sporta. Vaan dio promoviranja mode je objavljivanje lanaka i priloga o modi u
medijima poput asopisa, novina, na televiziji, modnim internetskim stranicama i sl.
Slika 3.: Modni asopisi
Izvor: www.google.hr - slike
37
3.2. Uinci modne industrije u odabranim dravama
Dizajn se uklapa u one funkcionalne kreacije koje se navode u definiciji kreativnih
industrija UNCTAD-a. One su rezultat kreativnosti izraene kroz gospodarsku aktivnost
temeljenu na znanju, a koja proizvodi robu ili usluge s kreativnim sadrajima. Modna
industrija ukljuuje irok spektar proizvoda, ukljuujui parfeme, nakit i accessories poput
alova, torbica i remena.
Globalna modna industrija najvie je izraena u zemljama oznaenim zvjezdicom na slici.
Upravo te zemlje imaju i najbolje razvijenu kreativnu industriju.
Slika 4.: Globalna modna vorita
Slika 4.: Globalna modna vorita
Izvor: The Global Fashion Industry Growth in Emerging Markets, September 2009., dostupno na:
http://www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pd
f
U daljnjem tekstu usporedit e se modna industrija u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji te
Sjedinjenim Amerikim Dravama. Dizajn je vodea podgrupa na svjetskom tritu u
kreativnim dobrima. Izvoz dizajna se gotovo udvostruio sa 115 milijardi dolara na 242
milijarde dolara od 2002. do 2008. godine, s godinjom stopom rasta od 12.5%. (Tablica 13.)
http://www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdfhttp://www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf38
Tablica 13.: Izvoz kroz gospodarske regije, 2002.-2008.
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 158
Tablica 14.: Top 10 izvoznika dizajna meu razvijenim zemljama, 2008. godina (u
milijunima dolara)
Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 158
39
Broj modnih dogaanja odranih u SAD-u znatno je vei nego u bilo kojoj drugoj dravi na
svijetu. Meutim, za razliku od ostalih razvijenih zemalja, veina velikih modnih dogaaja
pokrenuta su u posljednjih nekoliko godina. 2008. godine, SAD su ugostile najmanje 44
velika modna dogaaja u odnosu na njih 11 u 2004. godini, za usporedbu, Francuska i Italija
su imale mnogo manje modnih dogaaja (2 i 4, u 2004. i 2008. godini). Ovo poveanje u
broju modnih dogaaja potaknuto je od strane mnogih gradova/regija koje su pokrenile
vlastite modne tjedne u posljednjih nekoliko godina (npr. Chicago Fashion Week u 2007.
godini, Virginia Fashion Week u 2007. godini te Fashion Week San Diego u 2008. godini).48
SAD New York
Modna industrija, kao i ostale industrije, suoava se s mnogim izazovima zbog globalne
financijske krize. Od 2008./2009. godine iznimno teko maloprodajno okruenje, te nastavak
pada proizvodnje dovelo je do smanjenja zaposlenosti u modnoj industriji u New Yorku
(7,3%), kao i irom zemlje (6,9%). Unato tim problemima, modna industrija je i dalje jedna
od najveih i najuglednijih sektora u New Yorku. Upravo ova industrija zapoljava 165 000
ljudi, to ini 5,5% radne snage u New Yorku, ostvaruje 9 milijardi dolara te 1,7 milijardi
poreznih prihoda, a slui i kao sjedite za preko 900 modnih poduzea.
Fashion Week, polugodinji dogaaj koji se odrava u Lincoln centru te diljem grada,
ukljuuje vie od 250 modnih revija i privlai, prema posljednjim podacima, oko 232 000
posjetitelja. Dogaaj generira 466 milijuna dolara od posjetitelja godinje.
FRANCUSKA
Kao to je prikazano u tablici 13. Francuska se nalazi meu top 10 zemalja izvoznika dizajna i
zauzima etvrto mjesto s trinim udjelom od 4.49% u 2008. Te godine ostvarila je izvoz oko
10,871 milijuna dolara. Francuska je 2005. godine izvozila najvie u ove zemlje:
Europska Unija: 61,3%
- Njemaka: 14,9%
- Belgija: 17,0%
48 The Global Fashion Industry Growth in Emerging Markets, September 2009., dostupno na:
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Globa
l_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd
7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2
QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvg
(01.03.2013.)
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvghttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvghttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvghttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvg40
- Velika Britanija: 16,4%
- panjolska: 16,7%
- Italija: 14,5%
- Nizozemska: 4,9%
Jugoistona Azija: 11,5%
Sjeverna Amerika: 7,0%
Ostale Europske zemlje: 5,7%
Afrika: 4,8%.
2005. godine Francuska je najvie uvozila iz:
Afrika: 19,6%
o Tunis: 56,4%
o Maroko: 43,1%
Europska Unija: 31,0%
o Italija: 31,5%
o Belgija: 17,8%
o panjolska: 10,0%
o Njemaka: 11,6%
o Portugal: 5,9%
o Velika Britanija: 5,9%
Jugoistona Azija: 23,6%
o Kina: 70,7%
o Indonezija: 5,9%
o Hong-Kong: 6,9%
Potronja domaeg tekstila i odjee u Francuskoj iznosila je 26 milijardi eura, i time je
Francuska zauzela etvrto mjesto u odjevnoj industriji u Europi.49
49 France's textile and clothing Industry, Leonardo-da-Vinci Project, Phase II, dostupno na:
http://portale.parma.it/fashion-net/allegato.asp?ID=458190 (23.03.2013.)
http://portale.parma.it/fashion-net/allegato.asp?ID=45819041
ITALIJA
U prolosti, modna industrija Italije rasla je bez velikih dravnih ulaganja, meutim, aktualna
gospodarska kriza primorala je vladu da osigura financijsku potporu. Talijanska vlada najavila
je svoje planove koje ukljuuju financijsku pomo modnoj industriji.
Kao to je prikazano na ispod navedenoj slici Italija je, nakon Kine, drugi izvoznik u svijetu.
Udio Italije u globalnoj tekstilno-modnoj trgovini iznosi 6,2%.
Grafikon 3.: Glavni izvoznici u 2008. godini
Izvor: http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf
Grafikon 4.: Tekstilna/Modna industrija Italije: izvoz u pojedine zemlje u 2008. godini
Izvor: SMI on ISTAT, dostupno na:
http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf
http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdfhttp://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf42
Grafikon 4. prikazuje kako je izvoz Italije u 2008. godini bio najvie orijentiran na Njemaku,
Francusku te panjolsku.
Grafikon 5.: Tekstilna/Modna industrija Italije: uvoz iz pojedinih zemalja u 2008.
godini
Izvor: SMI on ISTAT, dostupno na:
http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf
to se uvoza tie, Italija je, vidljivo na grafikonu 5., najvie modnih proizvoda uvozila iz
Kine.
VELIKA BRITANIJA
Modna industrija u Velikoj Britaniji doivjela je blagi porast u broju velikih modnih revija
koje se odravaju u toj zemlji (od pet 2004. godine do 7 u 2008. godini). The Graduated
Fashion Week odrava se svake godine, od 1991., i predstavlja jedini veliki modni dogaaj
koji promie studente iz cijelog svijeta, koji su diplomirali modni dizajn.
http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf43
Grafikon 6.: Vrijednost modne industrije u Velikoj Britaniji
Izvor: The Value of the UK Fashion Industry, British Fashion Council, Oxford Economics, dostupno na:
http://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-
Industry.pdf
U 2009. godini, procjenjuje se da je modna industrija Velike Britanije izravno doprinijela
gospodarstvu zemlje sa oko 20.9 milijardi funti, ili 1.7% od ukupnog BDP-a Velike Britanije.
Procjenjuje se kako je modna industrija izravno ostvarila 6.6 mlijardi funti bruto dodane
vrijednosti ili 0.5% ukupnog BDP-a u 2009. godini. Znaajni doprinos ostvaren je kroz
marketing (241 milijun funti), modne medije (205 milijuna funti) te kroz obrazovanje za
modni dizajn (16 milijuna funti).
to se tie zaposlenosti u modnoj industriji u Velikoj Britaniji u 2009. godini, procjenjuje se
kako je bilo oko 816 000 ili 2.8% od ukupnog broja zaposlenih. Veina radnih mjesta bilo je u
maloprodaji. Aktivnosti u podrujima kao to je modno obrazovanje, modno novinarstvo te
kreativne usluge kao to je fotografija, generirale su 3700 radnih mjesta.
http://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-Industry.pdfhttp://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-Industry.pdf44
Veliku Britaniju posjeuje mnotvo posjetitelja iz vie razloga. Neki su privueni time to je
ta zemlja poznata kao sredite globalne mode, ali i zbog opsega i raznolikosti mnogih modnih
shopping mogunosti koje se pruaju. Turisti privueni shoppingom u Velikoj Britaniji
takoer e troiti novac na druge robe i usluge poput hrane, trokova prijevoza i smjetaja a
koji nisu ukljueni u ove procjene. Ta potronja ini dodatni izvor koristi gospodarstvu Velike
Britanije. Pravi primjer su:
shopping putovanja istraivanje VisitBritain pokazuje na to da je 242 000 turista
imalo kupovinu kao glavni razlog posjeta Velikoj Britaniji u 2008. godini. U
kombinaciji s podacima o potronji koja ne ukljuuje kupovinu tih turista, turisti
su potroili oko 42 milijuna funti.
London Fashion Week istraivanja British Fashion Council pokazala su da je
neizravna potronja povezana s Fashion Weekom iznosila 33 milijuna funti u
2009. godini
modni muzeji i izlobe (npr. Victoria & Albert muzej) broje oko 1 milijun
meunarodnih posjetitelja u 2008. godini. U kombinaciji s procjenama
svakodnevnih posjetitelja, potronja je iznosila 23 milijuna funti u 2008. godini.
Kombinirajui te brojke dolazi se do prihoda od 98 milijuna funti u 2009. godini ili 0.5%
potronje od ukupnih meunarodnih posjetitelja.50
3.3. Modna industrija / tekstilna industrija u Hrvatskoj
U ovom dijelu teksta govorit e se o tekstilnoj industriji u Republici Hrvatskoj, njenoj
povijesti i razvoju te njenom aktualnom stanju. Najznaajnija svojstva proizvoda u industriji
tekstila i odjee su: moda i dizajn, kvaliteta proizvoda, asortiman proizvoda, cijena, marka
proizvoda i ostala obiljeja (imid, pakiranje, prodajne usluge). Najee koritene aktivnosti
pri promociji tekstilnih i odjevnih proizvoda su: modne revije, razna dogaanja, modni video i
oglaavanje u asopisima.51
50 The Value of the UK Fashion Industry, British Fashion Council, Oxford Economics, dostupno na:
http://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-
Industry.pdf (12.04.2013.) 51 Grilec Kauri, A., (2009.), Marketing mode u inudstriji tekstila i odjee, Tekstilno-tehnoloki fakultet, asopis:
Trite: asopis za trinu teoriju i praksu, 2; 219-234
http://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-Industry.pdfhttp://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-Industry.pdf45
3.3.1. Povijest razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj
Ve pri koncu 18. stoljea seljaci u graanskoj Hrvatskoj kupovali su suknena odijela,
kabanice i eire od trgovaca i obrtnika. Velikai, plemii i graani nosili su odijela od finog
takoer kupovnog sukna. Od vremena Marije Terezije dvor odluuje o nonji gospode, a od
1780. g. razvila se u velikom opsegu i graanska moda. Gospoda se odijevaju po modi, a
modu odreuje Pariz ili Be, pa tamonja proizvodnja ugaa "modi", ali je i odreuje. Bilo je
dakle razmjerno dovoljno konzumenata u hrvatskim krajevima. Pored toga veliku mogunost
za razvoj tekstilne industrije pruala je naroito vojska. Graniari ine vojsku od 60 000 do 80
000 konzumenata, i snabdijevanje uniformama bio je velik zadatak, pogodan za razvoj
tekstilne manufakture. No bez obzira na sve pogodnosti, razloga zbog koji se tada
manufaktura nije razvijala je vie:
sprjeavanje razvoja manufakture tekstila u Hrvatskoj je direktna politika
austrijskih careva od Marije Terezije, koja favorizira razvoj manufakturnih
poduzea u Hrvatskoj. Da sprijee konkurenciju, oni ne daju privilegije za njihovo
osnivanje,
za tekstilnu industriju nema dovoljno raspoloive radne snage. Radna je snaga u
Hrvatskoj vezana feudalno-kmetskim i graniarskim sistemom zadruge. A
tekstilna manufaktura trai velike i jeftine radne snage.
radna je snaga u plodnim krajevima Hrvatske zauzeta procesom intenzifikacije
agrikulture, koja se vri upravo na raun poveanja rada, dok je u brdskim
krajevima stanovnitvo rijetko naseljeno.52
Tekstilna i odjevna industrija zauzimaju zapaen udio tek u industrijskom i privrednom
razvoju Jugoslavije. One ine znaajan segment jugoslavenske nacionalne ekonomije.
Tekstilna industrija je 1980. godine predstavljala ak 10,7% drutvenog proizvoda cjelokupne
industrije!
52 Biani, R., (1951.), Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji, JAZU Zagreb, str.142-147
46
Tablica 15.: Uee tekstilne i odjevne industrije u privrednom i industrijskom razvoju
SFRJ
U tablici 15. prikazano je uee tekstilne i odjevne industrije u privrednom i industrijskom
razvoju SFRJ. to se tie drutvenog proizvoda u privredi, on je iz godine u godinu rastao,
dok je zaposlenost stagnirala. Izvoz se sa 7,2% u 1979. godini poveao na 9,8% u 1981.
godini. Uvoz se od 1979. godine smanjio sa 2,6% na 2,3% u 1981. godini.
U tablici 16. prikazana su kretanja izdataka stanovnitva za odjeu u razdoblju od 1971. -
1980. Izdaci su se od 1971. godine poveali za vie od 5 puta i to sa 12 302 kn na 69 973 kn.
Dohodak stanovnitva rastao je takoer iz godine u godinu i to sa 184 492 na 1 693 107 kn.
Tablica 16.: Izdaci za odijevanje i dohodak stanovnitva; 1971.-1980.
to se tie tehnolokih faktora u doba Jugoslavije, oni su imali primarnu ulogu u daljnjem
usmjeravanju ove industrijske grane. Tekstilna industrija, uz relativno mala investicijska
ulaganja naglo se irila i time zapoljavala velik broj radnika, i to uglavnom ena. To je
47
nerazvijenim krajevima rjeavalo probleme nezaposlenosti. ivai stroj zamijenio je runi rad
i time u proizvodnju odjee uveo mehanizaciju. Strojevi su se sve vie usavravali.
Tekstilna industrija se u Jugoslaviji dobrim dijelom koristila imitacijama, iako to nije bila
orijentacija koja daje odreenu poslovnu sigurnost, no spretno se i struno vodila pa je
donosila pozitivne poslovne efekte. Proizvode jugoslavenske konfekcije mogao je nositi vei
broj potroaa u zemlji, ali i svijetu, da se vie vodilo rauna o njihovoj prilagodljivosti
zahtjevima trita. I u ono vrijeme bilo je potrebno budno pratiti i poznavati ukuse i elje
potroaa kako bi se uspjeno planirao program proizvodnje proizvoda koje e trite
prihvatiti. Modne linije, dizajn, vrste tkanina i dr. nisu na svim dijelovima trita na isti nain
i u isto vrijeme bili prihvatljivi. Ve tada su proizvoai shvatili kako sredstva masovnog
informiranja u velikoj mjeri doprinose razvoju mode (tampa, radio, televizija, sajmovi, film,
izlobe...).
Pravi primjer iz prakse u tom razdoblju je "Varteks" iz Varadina koji se moe uzeti kao
primjer uspjenog poduzea. "Varteks" je veoma rano shvatio da se, pored domaeg, mora
probijati i na inozemno trite. Svoje proizvode je prodavao na domaem (oko 55%) i
inozemnom tritu (oko 45%). Preteni dio robe na domaem tritu prodavao se u vlastitoj
maloprodajnoj trgovinskoj mrei koja je obuhvaala 187 prodavaonica i robnih kua. 53
Problematina povijest hrvatske tekstilne i odjevne industrije poinje poetkom 90-ih godina
20. stoljea raspadom bive Jugoslavije i gubitkom trita zatienog protekcionistikim
mjerama s vie od 22 milijuna potroaa.54
Predugo poslovanje u socijalistikom i planskom
umjesto u trinom gospodarstvu rezultiralo je pomanjkanjem vlastitog dizajna i marki. S
porastom plaa i istovremenim otvaranjem trita Srednje i Istone Europe ija je cijena rada
nia, odjevna industrija preselila se iz Hrvatske u Poljsku, eku, Maarsku i Rumunjsku.55
53 Dragani, I., (1986.), Tekstilna konfekcija Jugoslavije i njeno mjesto u zadovoljenju drutvenih potreba sa stajalita proizvoaa, Zagreb, doktorska disertacija, str. 315-333 54 www.vlada.hr (12.03.2013.) 55 Grilec Kauri, A., Zelenika, R., (2011.), Ocjena ekonomskog poloaja tekstilne i odjevne industrije u
Republici Hrvatskoj, dostupno na:
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:NEk9lQ8OyicJ:hrcak.srce.hr/file/112289+&hl=hr&gl=hr&pid=bl
&srcid=ADGEESiE4dqEk0jF6fPY2xd4rNmr9L8SGkH-1a8K8xlK9WsSSPC7Wur3Am8kid-
dEW9LfMUJ_fUiGjPXxOvvfEg6eZhDxaM6gy--
9hLNuAg6GpXgmFqPCHYG6dqa3f4LHHxb2f40X3TM&sig=AHIEtbRH3S572BLPHAhN9DmBcH7CdVt8V
w (12.03.2013.)
48
Tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj su u poetnim fazama razvoja hrvatske drave
meu najvanijim industrijskim granama. Unato mnogim promjenama i tekoama
izazvanim smanjenjem trita, tekstilna i odjevna industrija zadrale su vrlo vano mjesto u
hrvatskom gospodarstvu. Osobito veliku vanost za hrvatsko gospodarstvo imale su u doba
borbe za neovisnost. Tekstilna i odjevna industrija postale su daleko najvei izvoznici. Istina,
najvei je dio izvoza od tzv. uslune prerade, koja bi u normalnim uvjetima bila jedva
zadovoljavajue profitabilna, ali u tekim ratnim prilikama kroz koje je Hrvatska prolazila,
poslovanje tih industrija bilo je od iznimne vanosti. Slobodno se moe rei da su upravo te
industrije dale najvei doprinos uravnoteenju platne bilance Hrvatske. Posebno je potrebno
istaknuti da je najvei izvoz roba bio na konvertibilno trite, a jo je vanije da je razlika
izvoz/uvoz pozitivna, a i to u vrijeme kada ukupna industrija i rudarstvo imaju negativnu
razliku u robnoj razmijeni s inozemstvom to se vidi u tablici 17.
Tablica 17.: Izvoz i uvoz roba iz Hrvatske i u Hrvatsku u milijunima USD (1992.-1997.)
Poetkom 1990-tih tekstilna i odjevna industrija zajedno su zapoljavale oko 120 000 radnika
na podruju Republike Hrvatske. U Zagrebu je u to vrijeme radilo oko 28 500 radnika u ovim
djelatnostima. Danas u Zagrebu radi jo jedino Jadran tvornica arapa d.d., a u Zagrebakoj
upaniji Gorianka Nova d.o.o.. U Zagrebu je i uprava drutva Estare Culto, dok je najvei
dio proizvodnje ove tvrtke organiziran u pogonu u Velikom Trgoviu, gdje je relocirao i
Tekstilni kombinat d.d. Zagreb. Svi ostali su nestali u steajevima, iji se uzroci veu uz
pretvorbu i privatizaciju, kao npr. NIK, Vesna, Endi international (biva Nada Dimi),
Kamensko, Tvornica svile, Modna konfekcija, Predionica, Megatex i dr. U pet upanija
sredinje i sjeverozapadne Hrvatske tekstilna i odjevna industrija uvijek je obuhvaala oko
76% svih radnih mjesta u ovim djelatnostima u Hrvatskoj. Time je imala isti znaaj koji se
pripisuje brodogradnji u jadranskom dijelu Hrvatske.56
56 http://zg-magazin.com.hr/samo-u-tekstilnoj-industriji-do-danas-izgubljeno-vise-od-100-000-radnih-mjesta/
(31.03.2013.)
http://zg-magazin.com.hr/samo-u-tekstilnoj-industriji-do-danas-izgubljeno-vise-od-100-000-radnih-mjesta/49
3.3.2. Aktualno stanje tekstilne industrije u Hrvatskoj
Suvremena Hrvatska tekstilna industrija karakterizirana je prvenstveno malim, nezavisnim
poduzeima. Od ukupno 757 tvrtki, ak njih 714 spada u kategoriju malih firmi, 37 je tvrtki
srednje veliine i 6 velikih firmi. Meu stranim investitorima u sektoru tekstila i odjee istiu
se posebice austrijski proizvoa Boxmark, talijanski Calzedonia te Benetton koji u Hrvatskoj
zapoljava 500 ljudi, to u prodaji, to u proizvodnji.
Tablica 18.: 10 najveih proizvoaa tekstila i odjee prema ukupnom prihodu 2009.
DESET NAJVEIH PROIZVOAA TEKSTILA I ODJEE PREMA UKUPNOM
PRIHODU 2009.
Proizvodnja tekstila/poduzee Proizvodnja odjee/poduzee
1. Bulgari Filati d.o.o. 1. Benetton tekstil d.o.o.
2. ateks d.d. 2. Varteks d.d.
3. Prevent Zlatar d.o.o. 3. Ytres d.o.o.
4. Predionica Klanjec d.d. 4. Tubla d.o.o.
5. Regeneracija d.d. 5. Com-Prom d.o.o.
6. Kelteks d.o.o. 6. Benetton Croatia d.o.o.
7. Tvornica tekstila Trgovie d.o.o. 7. Amadeus M.A.J. d.o.o.
8. Unitas d.d. 8. MT tvornica arapa d.d.
9. Tvornica mrea i ambalae d.d. 9. Jadran d.d.
10. Ravnica d.o.o. 10. Galeb d.d.
Izvor: Fina - Zagreb; Obrada: HGK, dostupno na: http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/tekstil_2010_web.pdf
Stranim investitorima Hrvatska je zanimljiva zbog niih trokova radne snage. Za usporedbu,
u Hrvatskoj radnik u tekstilnoj industriji zarauje u prosjeku izmeu 30 i 70 posto manje nego
u Italiji. Tekstil i odjea pokrivaju 8% ukupnog izvoza, odnosno 5% uvoza 27 zemalja lanica
EU. Trenutno u hrvatskoj tekstilnoj industriji radi oko 20 tisua graana, to je bitno manje
nego u devedesetim godinama, kada je zabiljeena rekordna brojka od 83 tisue zaposlenih u