VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

5. POTROŠAČI, PROIZVOðAČII UČINKOVITOST TRŽIŠTA

V. pred. mr. sc. Neven Garača 1

Da li ste ikada kao potrošač bili razočarani cijenom odojaka za božićne blagdane ?

Uzgajivači odojaka takoñer su razočarani cijenom ?

Kupci uvijek žele platiti manje, a prodavači uvijek žele biti plaćeni više.

Cijena odojaka se prilagoñava kako bi se osiguralo da

2

Cijena odojaka se prilagoñava kako bi se osiguralo da ponuñena količina bude jednaka onoj koja se potražuje.

Ekonomija blagostanja → proučava kako alokacija resursa utječe na ekonomsko blagostanje

☺načelo: tržišta su obično dobar način organiziranja ekonomske aktivnosti.

Proučavanje ekonomije blagostanja odgovara na pitanje ispravne cijene odojaka →

cijena koja uravnotežuje ponudu i potražnju za

3

cijena koja uravnotežuje ponudu i potražnju za odojcima je najbolja jer ona maksimizira ukupno blagostanje potrošača i proizvoñača odojaka

1. POTROŠAČEV VIŠAK

- želite prodati rijedak album poznatog pjevača i održavate dražbu

- na dražbi se pojave četiri obožavatelja, ali postoji ograničenje iznosa koji je svaki od njih spreman platiti

4

SPREMNOST PLAĆANJA = maksimun svakog kupca i mjeri koliko taj kupac vrednuje dobro

Svaki kupac:- želi kupiti po nižoj cijeni- odbija kupiti po cijeni većoj od njegove

spremnosti plaćanja- indiferentan je prema cijeni koja je jednaka

njegovoj spremnosti plaćanja

5

- licitacija prestaje kad John ponudi 80 dolara (ili nešto više)

- album je otišao kupcu koji najviše vrednuje album, a ostali su ispali iz natjecanja

- John je voljan platiti 100 dolara, ali platio ga je samo 80

- John je ostvario potrošačev višak od 20 dolara

Potrošačev višak je iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro minus iznos kojeg kupac stvarno i plaća za to dobro.

Potrošačev višak mjeri korist koju kupci imaju od sudjelovanja na tržištu.

6

Paul, George i Ringo nisu ostvarili potrošačev višak jer su ostali bez albuma, ali nisu ništa ni platili.

Pretpostavimo da imamo dva indentična albuma na prodaju, a ni jedan kupac nije zainterisiran za kupnju više od jednog albuma.

- licitacija prestaje kad John i Paul ponude 70 dolara (ili nešto više)

- John ostvaruje potrošačev višak 30 dolara, a Paul 10 dolara

- ukupni potroščev višak na tržištu inznosi 40 dolara

7

- granični kupac = kupac koji bi prvi napustio tržište ukoliko bi cijena bila neznatno viša

- potrošačev višak povezan je s krivuljom potražnje za proizvodom

8Mankiv, G., “Osnove ekonomije”, Mate d.o.o.m Zagreb, 2006. str. 140.

9

Izvor: ibid. str. 141.

Potrošačev višak je onaj kojeg smo ranije izračunali

POUKA:

Područje ispod krivulje potražnje i iznad cijene mjeri potrošačev višak na tržištu.

- visina krivulje potražnje mjeri vrijednost koju dobro ima za kupce, mjereno njihovom spremnošću plaćanja

- razlika izmeñu spremnosti plaćanja i tržišne cijene je

10

- razlika izmeñu spremnosti plaćanja i tržišne cijene je potrošačev višak svakog kupca

- ukupno područje ispod krivulje potražnje i iznad cijene je suma potrošačevog viška svih kupaca na tržištu roba i usluga

11

Izvor: ibid. str. 142.

- kupci oduvijek žele platiti manje za dobro koje žele kupiti, a niža cijena tog dobra čini kupca tog dobra imućnijim

1. Kupci koji su kupovali Q1 po cijeni od P1 sada plaćaju još manje i njihov potrošački višak porastao je za BCED.

12

2. Novi kupci koji ulaze na tržište jer je sada cijena niža, ostvaruju potrošačev višak CEF.

Potrošačev višak = iznos koji su kupci spremni platiti za neko dobro, minus iznos koji stvarno plaćaju za isto dobro, mjeri korist koju kupci prime od dobra vrednovanog sukladno preferencijama samih kupaca.

Potrošačev višak je dobra mjera ekonomskog blagostanja ukoliko nositelji ekonomske politike žele poštivati preferencije kupaca. (Neke ne žele - droga )

13

poštivati preferencije kupaca. (Neke ne žele - droga )

Ekonomisti pretpostavljaju da su kupci racionalni u donošenju odluka i da bi se njihove preferencije trebale poštivati.

2. PROIZVOðAČEV VIŠAK

- analiza blagostanja prodavača slična je analizi blagostanja kupaca

- pretpostavimo: vlasnik ste kuće koju treba oličiti i održavate dražbu na kojoj ste spremni dati posao onom tko će posao obaviti za najnižu cijenu

14

- svaki ličilac preuzet će posao ako cijena koju prima za posao premašuje trošak posla

- trošak uključuje sredstva za ličenje kao i vrijeme koje vrednuje ličilac (oportunitetni trošak)

- trošak je majniža cijena i mjera spremnosti na prodaju usluge

- svatko želi prodati uslugu po cijeni višoj od troškova

15

- svatko želi prodati uslugu po cijeni višoj od troškova

- odbili bi prodati uslugu po cijeni nižoj od troškova

- bili bi indiferentni prema prodaji usluga po cijeni koja je točno jednaka troškovima

- početna je cijena visoka, ali u natjecanju Grandma ponudi cijenu od 600 dolara

- ona dobija posao i ostvaruje proizvoñačev višak od 100 dolara

Proizvoñačev višak je iznos koji se plati prodavaču minus trošak proizvodnje.

16

Proizvoñačev višak mjeri korist koju prodavač ostvaruje sudjelovanjem na tržištu.

Ukoliko zaposlite na dvije kuć Georgiu i Grandma po cijeni od 800 dolara, ukupan proizvoñačev višak će biti 500 dolara → 300 + 200

17

Izvor: ibid. str. 144.

Trošak marginalnog prodavača - koji bi prvi napustio tržište ukoliko bi cijena bila niža

18

Mjerenje proizvoñačevog viška krivuljom ponude

Izvor: ibid. str. 145.

POUKA:

Krivulja ispod cijene i iznad krivulje ponude krivulje ponude mjeri porizvoñačev višak na tržištu.

Visina krivulje mjeri troškove prodavača, a razlika izjmeñu cijene i troška proizvodnje je proizvoñačev višak svakog pojedinog prodavača.

19

Ukupno područje je suma proizvoñačeva viška svih prodavača.

20

Viša cijena povećava proizvoñačev višakIzvor: ibid. str. 146.

1. Prodavači koji su otprije prodavali količinu Q1 po nižoj cijeni sada imaju zbog povećanja cijene povećanje proizvoñačevog viška za - BCED.

2. Novi prodavači koji su ušli na tržište zbog povaćanja cijene povećanjem ponuñene količine sa Q1 na Q2 sada ostvaruju proizvoñačev višak za - CEF.

Proizvoñačev višak koristimo da bismo izmjerili

21

Proizvoñačev višak koristimo da bismo izmjerili blagostanje prodavača. Potrošačev višak koristimo za mjerenje blagostanja potrošača. Prirodno je ove mjere koristiti zajedno.

3. UČINKOVITOST TRŽIŠTA

- potrošačev i proizvoñačev višak su osnovni alati kojima se ekonomisti služe za proučavanje blagostanja kupaca i prodavača na tržištu

- temeljnjo ekonomsko pitanje: Je li raspored resursa

odreñen djelovanjem slobodnih tržišta na bilo koji

22

odreñen djelovanjem slobodnih tržišta na bilo koji

način poželjan ?

Dobrohotni društveni planer = sveznajući, svemogući, dobronamjerni diktator koji želi maksimizirati blagostanje svih u društvu.

Treba li dobrohotni društveni planer ostaviti kupce i prodvače u ravnoteži koju su sami postigli ?

Mjera za blagostanje društva je suma potrošačevog i proizvoñačevog viška, koja se naziva ukupni višak.

UKUPNI VIŠAK = = vrijednost za kupce - trošak prodavača

23

= vrijednost za kupce - trošak prodavača

Ako alokacija (raspored) resursa maksimizira ukupni višak, tada kažemo da da je alokacija učinkovita.

Neučinkovita alokacija:

- ako dobro nije proizvedeno kod prodavača sa najinižim troškom

- ako dobro ne troše kupci koji ga najviše vrednuju

Društveni planer mogao bi voditi računa i o jednakosti - pravednosti raspodjele blagostanja.

24

jednakosti - pravednosti raspodjele blagostanja.

- učinkovitost da li je torta onoliko velika koliko može biti

- pravednost da li je torta podijeljena pravedno

Usredotočeni smo na učinkovitost, iako stvarni nositelji ekonomske politike brinu i o jednakosti.

25

Izvor: ibid. str. 149.

- kupci koji vrednuju dobro više od njegove cijene (AE) odlučuju se na kupnju dobra

- kupci koje vrednuju dobro manje od cijene (EB) ne odlučuju se za kupnju

- prodavači čiji je trošak niži od cijene (CE) odlučuju prodati dobra

26

- prodavači čiji su troškovi više od cijene (ED) ne odlučuju se prodati dobro

Zaključak:

1. Slobodna tržišta alociraju ponudu dobara kupcima koji, mjereno njihovom spremnošću plaćanja, ista najviše vrednuju.

2. Slobodna tržišta alociraju ponudu dobara prodvateljima koji ih mogu proizvesti uz najniže troškove.

27

troškove.

3. Slobodna tržišta proizvode onu količinu dobara koja maksimizira sumu potrošačevog i proizvoñačevog viška.

Dobrohotni društveni planer može ostaviti tržišni rezultat onakvog kakvog je i zatekao.

Laissez-faire politika → doslovni prevod: pusti ih da rade

“Nevidljiva ruka” Adama Smitha → doborhotni društveni planer ne treba mijenjati ishode zato što je nevidljiva ruka već vodila kupce i prodavače prema

28

nevidljiva ruka već vodila kupce i prodavače prema alokaciji resursa u ekonomiji koja maksimizira ukupni višak.

29

Izvor: ibid. str. 150.

4. UČINKOVITOST TRŽIŠTA I TRŽIŠNI NEUSPJEH

Pretpostavke za učinkovitost tržišta:

- tržišta su savršeno konkurentna → na nekim tržištima kupac ili prodavač mogao bi biti u mogućnosti kontrolirati tržišne cijene (tržišna moć)

30

- ishod tržišta zanima samo kupce i prodavače → odluke kupaca i prodavača ponekad utječu na ljude koji nisu sudionici tržišta (zagañenje)

- eksternalije = popratni učinci uzrok su činjenici da blagostanje na tržištu ovisi i o drugim fakotirma osim vrijednosti za kupce i troškove pordavača

- kada pretpostavke ne stoje, ne stoji ni zaključak da je tržišna ravnoteža učinkovita

Tržišna moć i eksternalije su primjeri općeg fenomena zvanog tržišni neuspjeh.

Tržišni neupsjeh = nemogućnost nekih nereguliranih tržišta da učinkovito alociraju resurse.

31

Kada tržišta ne uspiju, javna politika može ukloniti problem i povećati ekonomsku učinkovitost.

5. PRIMJENA: TROŠKOVI OPOREZIVANJA

- porezi su izvor političkih debata

- godine 1776. američke kolonije zbog britanskih poreza pokrenule Američku revoluciju

32

- Ronald Regan izabran je za predsjednika SAD-a na temelju programa smanjenja poreza na osobni dohodak

- Bill Clinton izabran je za predsjednika (djelomično) zbog toga što njegov prethodnik Geroge Bush nije ispunio obećanje “Čitajte mi s usana: nema novih poreza”.

- u prethodnom poglavlju → kako porez na odreñeno dobro utječe na cijenu i na količinu prodaje

- država nameće poreze da bi povećala prihod, a taj prihod mora doći iz nečijeg džepa

- kad je dobro oporezovano kupci i prodavači dolaze u lošiji položaj → porez podiže cijenu koju kupci plaćaju i snižava cijenu koju prodavači dobivaju

33

snižava cijenu koju prodavači dobivaju

- za razumijevanje djelovanja poreza potrebno je usporediti smanjeno blagostanje kupaca i prodavača s iznosom prihoda kojeg država ubire

- alati potrošačevog i proizvoñačevog viška omogućuju usporedbu

MRTVI TERETI OPOREZIVANJA

- zbog pojednostavljenja u nastavku se na grafovima ne prikazuju pomaci krivulje ponude i potražnje kad je porez nametnut (iako se jedna krivulja mora pomaknuti)

- porez je prikazan kao razlika (površina razlike na grafikonu je poput klina) izmeñu cijene koju plaćaju

34

grafikonu je poput klina) izmeñu cijene koju plaćaju kupci i cijene koju primaju prodavači

- zbog poreznog nameta prodana količina pada ispod razine koja bi bila prodana bez postojanja poreza

- porez na neko dobro uzrokuje smanjenje veličine tržišta tog dobra

35

Izvor: ibid. str. 160.

KAKO POREZ UTJEČE NA SUDIONIKE NA TRŽIŠTU ?

- da bismo na ovo odgovorili treba uzeti u obzir kako porez utječe na kupce, prodavače i državu

- korist kupaca mjeri se potrošačevim viškom = izsnosom kojeg su kupci spremni platiti za dobro umanjenim za iznos kojeg su zapravo platili

36

- korist prodavača mjeri se proizvoñačevim viškom = iznos kojed prodavatelji dobiju za svoje dobro umanjeno za njihove troškove

- ako je T veličina poreza i Q prodana količina dobra, ukupan porezni prihod je T x Q

- država koristi porezni prihod za pružanje usluga: ceste, policija, javno obrazovanje, zdravstvo, za pomoć onima kojima je to potrebno

- u analizi gospodarskog blagostanja, porezni prihod je mjera koristi države od poreza

37

je mjera koristi države od poreza

- treba imati na umu: ova korist nije usmjerena na državu, već na one na koje je prihod od poreza potrošen

38

Izvor: ibid. str. 161.

39

Izvor: ibid. str. 162.

BLAGOSTANJE BEZ POREZA

- bez poreza cijena i količina su odreñene sjecištem krivulja ponude i potražnje, cijena je P1, a prodana količina je Q1

- potrošačev višak je A+B+C- proizvoñačev višak je D+E+F- porezni prihod je nula

40

BLAGOSTANJE S POREZOM

- nakon što je porez nametnut cijena koju plaćaju kupci raste s P1 na Pb → potrošačev višak sada je površina A- cijena koju primaju prodavatelji pala je sa P1 na Ps → proizvoñačev višak sada je površina F- prodana količina smanjuje sa sa Q1 na Q2 →država ubire porezni prihod, površina B+D

PROMJENE BLAGOSTANJA

- potrošačev višak smanjen je za površinu B+C (negativna)- proizvoñačev višak smanjen je za površinu D+E (negativan)- porezni prihod povećan za površinu B+D (pozitivan)- kada se sve zbroji = ukupan višak na tržištu smanjen je za površinu C+E

41

smanjen je za površinu C+E

Gubici potrošača i proizvoñača zbog poreza veći su od prihoda kojeg ubire država.

Smanjenje ukupnog viška koje je rezultat poreza (ili neke druge mjere) naziva se “mrtvi teret”.Površina C+E označava veličinu “mrtvog tereta”.

ODREDNICE MRTVOG TERETA

Što odreñuje je li mrtvi teret uzrokovan uvoñenjem poreza velik ili malen ?

Cjenovna elastičnost ponude i potražnje, koja mjeri koliko količine ponude i potražnje reagiraju na promjene u cijeni.

42

Porez povećava cijenu koju plaćaju kupci pa oni manje troše. Porez smanjuje cijenu koju dobivaju prodavatelji pa oni manje proizvode.

Što su elastičnosti ponude i potražnje veće, veći je i “mrtvi teret” od poreza.

43

Izvor: ibid. str. 165.

MRTVI TERET I PRIHOD OD POREZA KAD POREZI VARIRAJU

- porezi rijetko ostaju isti tijekom dužeg vremenskog razdoblja

- vlade (nositelji ekonomske politike) razmatraju povećanje jednog i smanjenje drugog poreza

44

- “mrtvi teret” od poreza povećava se brže od povećanja veličine poreza → “mrtvi teret” je površina trokuta koja ovisi o kvadratu svoje veličine → ako udvostručimo porez, mrtvi teret će se povećati za četiri puta, ako utrostručimo veličinu poreza mrtvi teret će se povećati za devet puta

45Izvor: ibid. str. 169.

Godine 1974. ekonomist Arthur Laffer smatrao je da su porezne stope u SAD-u toliko visoke da bi njihovo smanjenje zapravo povećalo porezne prihode.

Visoki porezi obeshrabruju rad. Smanjenje poreznih stopa usmjereno na poticanje ljudi da povećaju količinu rada koju nude, poznato je kao ekonomika ponude.

46

ponude.

Hoće li smanjenje poreznih stopa uvijek dovesti do povećanja poreznih prihoda?

Kreatori ekonomske politike ne slažu se oko ovih tema iz razloga što se ne slažu sa veličinama bitnih elastičnosti. Što je elastičnost veća, veća je i vjerojatnost da će smanjenje poreza povećati prihode.

47

Izvor: ibid. str. 170.

6. PRIMJENA: MEðUNARODNA TRGOVINA

- analiza koja slijedi promatra tržište čelika → pogodno je za analizu dobitaka i gubitaka od meñunarodne trgovine jer se čelik proizvodi u mnogim zemljama svijeta i njime se trguje u svijetu

48

- tržište čelika je jedno od onih tržišta na kojima nosioci ekonomske politike provode trgovinska ograničenja da bi zaštitili domaće proizvoñače

Tržište čelika u zamišljenoj zemlji Izoland

- nitko ne smije uvoziti ili izvoziti čelik- tržište čelika sastoji se od izolandskih kupaca

i prodavatelja

Nova predsjednica uvodi promjene i traži od tima ekonomista odgovore na pitanja:

49

1. Što bi se dogodilo sa cijenom i količinom čelika da se odobri uvoz i izvoz čelika ?

2. Tko bi imao koristi, a tko gubitke od trgovine čelikom, te da li bi koristi bile veće od gubitaka ?

3. Trebaju li carine ili kvote biti dio nove trgovinske politike ?

Hoće li Izoland kupovati ili pordavati čelik na svjetskom tržištu ovisi o cijeni u svijetu.

Svjetska cijena = cijena koja prevladava u svijetu.

Ako je svjetska cijena viša od domaće cijene → izvoznik

Ako je svjetska cijena manja od domaće cijene → uvoznik

50

uvoznik

Niska domaća cijena = komparativna prednost u odnosu na ostatak svijete

Visoka domaća cijena = strane zemlje imaju komparativnu prednost

Trgovina meñu nacijama temelji se na komparativnoj prednosti, a trgovina je korisna jer dopušta svakoj naciji da se specijalizira u onome što radi najbolje.

Izoland je malo gospodarstvo u usporedbi s ostatkom svijeta, pa će njegovi potezi imati zanemariv učinak na svjetsko trtžište.

Izolanñani su prihvatioci cijena u svjetskom

51

Izolanñani su prihvatioci cijena u svjetskom gospodarstvu.

Pretpostavka male zemlje pojednostavljuje analizu, a temeljni zaključci ne mijenjaju se u složenijim slučajevima velikog gospodarstva.

52Izvor: ibid. str. 176.

Dobici i gubici za zemlju izvoznika

- domaća ravnotežna cijena je ispod svjetske cijene

- kada je dopuštena trgovina domaća cijena raste dok se ne izjednači sa svjetskom cijenom

- nijedan prodavatelj neće prihvatiti nižu cijenu od svjetske i nijedan kupac neće platiti više od svjetske

53

svjetske i nijedan kupac neće platiti više od svjetske cijene

- kako je domaća ponuda veća od domaće potražnje, Izoland prodaje čelik drugim zemljama

- krivulja je savršeno elastična, jer Izoland kao malo gospodarstvo po svijetskoj cijeni može pordavati čelik koliko god želi

54

Izvor: ibid. str. 179.

- prodavatelji imaju koristi jer se proizvoñačev višak povećava za površinu B + D

- kupci gube jer se potrošačev višak smanjuje za površinu B

- dobici prodavatelja su veći od gubitaka kupaca za površinu D

55

Ključni zaključci:

1. Kada zemlja postaje izvoznik dobra, domaći proizvoñači dobra imaju koristi, a domaći potrošači dobra imaju gibitke.

2. Trgovina povećava blagostanje nacije na način da su koristi dobitnika veće od gubitaka gubitnika.

Dobici i gubici za zemlju uvoznika

- domaća cijena veća je od svjetske, i domaća cijena se izjednačava sa svjetskom

- domaća ponuda manja je od domaće potražnje, a razlika se kupuje iz drugih zemalja i Izoland postaje uvoznik

56

- ponuda ostatka svijeta je savršeno elastična jer je Izoland malo gospodrstvo i može kupovati čelik koliko god želi po svjetskoj cijeni

57

Izvor: ibid.str. 1841.

- kupci imaju koristi jer se potrošačev višak povećava za površinu B+D

- proizvoñačev višak se smanjuje za površinu B

- dobici kupaca su veći od gubitaka prodavatelja za površinu D

Ključni zaključci:

58

Ključni zaključci:

1. Kada zemlja postane uvoznik dobra, domaći potrošači dobra imaju koristi, a domaći proizvoñači dobra gubitke

2. Povećava se gospodarsko blagostanje nacije jer dobici dobitnika nadmašuju gubitke gubitnika.

Učinci carine

- uvedena je carina = porez na uvezenu robu

- carina povećava cijenu uvezenog čelika iznad svjetske cijene za iznos carine

- domaći ponuñači mogu prodavati svoj čelik po svjetskoj cijeni uvećanoj za iznos carine

59

svjetskoj cijeni uvećanoj za iznos carine

- cijena čelika, domaćeg i uvezenog raste za iznos carine

60

Izvor: ibid. str. 183.

- carina smanjuje količinu uvoza i približava domaće tržište ravnoteži bez trgovine

- carina povećava domaću cijenu, domaćim prodavateljima je bolje, a domaćim kupcima lošije, a država prikuplja prihod

Učinci carine:

61

- promjena potrošačevog viška negativna- promjena proizvoñačevog viška pozitivna- promjena državnog prihoda pozitivna

- ukupan višak na tržištu smanjuje se za površinu D+F, ovo smanjenje naziva se “mrtvi teret carine”

- carina odmiče alokaciju resursa dalje od optimuma

- podiže cijenu iznad svjetske cijene i potiče povećanje proizvodnje čelika

- podiže cijenu koju domaći kupci moraju platiti i potiče ih da smanje potrošnju

- površina D “mrtvi teret” od prevelike proizvodnje

62

- površina D “mrtvi teret” od prevelike proizvodnje čelika

- površina F “mrtvi teret” od premale potrošnje

Učinci uvozne kvote

- uvozna kvota = ograničenje količine uvoza → vlada izdaje ograničen broj dozvola za uvoz čelika

- uvozna kvota sprečava da se kupuje onoliko čelika iz inozemstva koliko se želi, a ponuda čelika više nije savršeno elastična

63

- ukupna ponuda čelika u Izolandu jednaka je domaćoj ponudi plus iznos kvote

64

Izvor: ibid. str. 186.

- učinci kvota i carina su identični

I carine i uvozne kvote podižu domaću cijenu dobra, smanjuju blagostanje domaćih potrošača, povećavaju blagostanje domaćih proizvoñača i uzrokuju “mrtvi teret”.

Razlike: carina povećava prihod države, dok uvozna kvota stvara višak za vlasnika dozvola.

65

uvozna kvota stvara višak za vlasnika dozvola.

ARGUMENTI ZA OGRANIČAVANJE TRGOVINE

Argument radnih mjesta

-trgovina sa drugim zemljama uništava domaća radna mjesta

- kada kupujemo dobra od druge zemlje, ta zemlja dobiva sredstva za kupnju drugih dobara od nas

66

dobiva sredstva za kupnju drugih dobara od nas

- prestrukturiranje industrije čelika u one industrije u kojima imamo komparativnu prednost

Argument nacionalne sigurnosti

- kad prijeti konkurencija drugih zemalja, protivnici trgovine navode da je ta njihova industrija od značaja za nacionalnu sigurnost

- zaštita ključnih interesa može biti primjerena kada postoji opravdan razlog

67

- ovi razlozi se mogu zloupotrebljavati → američka industrija satova dugo je dokazivala da je nužna za nacionalnu obranu

Argument nove industrije

- nove industrije zalažu se za privremena ograničenja koja bi im pomogla da započnu s poslovanjem

- starije industrije traže zaštitu da se prilagode novim uvjetima

- argument je teško primjenjljiv u praksi → teško je

68

- argument je teško primjenjljiv u praksi → teško je odlučiti koje će industrije biti profitabilne u budućnosti

- ako industrija nije profitabilna sada, može biti profitabilna na duži rok → snositi privremene gubitke kako bi se ostvarila dobit u budućnosti

Argument nepoštene konkurencije

- slobodna trgovina poželjna je samo ako sve zemlje igraju po istim pravilima

- što ako neka vlada subvencionira svoju industriju dajući proizvoñačima velike subvenicije

- proizvoñači zemlje bez subvencije mogu biti

69

- proizvoñači zemlje bez subvencije mogu biti oštećeni, ali potrošači u toj zemlji mogu imati koristi od niske cijene → porezni obveznici zemlje koja daje subvencije su ti koji snose teret

Zemlja može odabrati dva pristupa u postizanju slobodne trtgovine:

Unilateralan pristup = ukloniti svoja trgovinska ograničenja na svoju ruku

→ Velika Britanija u 19. stoljeću i Čile i Južna Koreja posljednjih godina

70

Multilateralan pristup = smanjiti svoja trgovinska ograničenja kada to učine i druge zemlje (pregovarati sa svojim trgovinskim partnerima)

North American Free Trade Agreement - NAFTA → SAD, MEKSIKO, KANADA

General Agreement on TarifFs and Trade - GAT → serija pregovora mnogih svjetskih zemalja sa ciljem promoviranja slobodne trgovine.

Pravila utvrñena u sklopu GAT-a sada se provode kroz meñunarodnu instituciju Svjetska trgovinska organizacija - World Trade Organization - WTO.

WTO-u su se pridružile 144 države, a organizacija

71

WTO-u su se pridružile 144 države, a organizacija regulira 97% svjetske trgovine.

Što očekujete od članstva Hrvatske u EU ?Da li je i prije toga Hrvatska trebala unilateralno ukinuti trgovinska ograničenja ?

LEKCIJE ZA TRGOVINSKU POLITIKU

1. Ako je svjetska cijena veća od domaće, domaća će se cijena povisiti. Viša cijena će smanjiti količinu koja se troši i povećati količinu koja se proizvodi. Zemlja će postati izvoznik

2. Ako je svjetska cijena niža od domaće, domaća će cijena pasti. Niža cijena će povećati količinu koja se

72

cijena pasti. Niža cijena će povećati količinu koja se troši i smanjiti količinu koja se proizvodi. Zemlja će postati uvoznik.

3. Ako se cijena povisi, proizvoñači dobivaju, a potrošači gube. Ako cijena pada, potrošači dobivaju, a proizvoñači gube. U oba slučaja dobici su veći od gubitaka.

4. Carina, kao i većina poreza, ima “mrtvi teret”: prikupljeni prihod bit će manji od gubitaka kupaca i prodavatelja. Uvozna kvota djeluje slično kao carina i

73

prodavatelja. Uvozna kvota djeluje slično kao carina i uzrokuje sličan “mrtvi teret”.

Najbolja politika sa točke gledišta ekonomske učinkovitosti, bila bi dozvola trgovine bez carina ili uvoznih kvota.

Pitanja:

1. Što je potrošačev višak i kako se mjeri ?

2. Grafički prikažite i objasnite kako cijena utječe na potrošačev višak.

3. Što je proizvoñačev višak i kako se mjeri ?

4. Grafički prikažite i objasnite kako cijena utječe na proizvoñačev višak ?

74

višak ?

5. Grafički prikažite i objasnite potrošačev i proizvoñačev višak u tržišnoj ravnoteži.

6. Kako slobodna tržišta alociraju resurse u ekonomiji blagostanja?

7. Što je tržišni neuspjeh i što ga uzrokuje ?

8. Grafički prikažite i objasnite “mrtve terete” kod uvoñenja carine.

9. Kako elastičnost ponude i potražnje utječe na “mrtve terete” ?

10. Kako se ponašaju “mrtvi tereti” kada porezi variraju ?

11. Grafički prikažite i objasnite Lafferovu krivulju ?

12. Grafički prikažite i objasnite kako slobodna trgovina utječe na blagostanje: a) zemlje izvoznika i b) zemlje uvoznika

75

na blagostanje: a) zemlje izvoznika i b) zemlje uvoznika

13. Grafički prikažite i objasnite učinke carine.

14. U čemu su sličnosti, a u čemu razlike izmeñu carina i uvoznih kvota ?

15. Koji su najčešći argumenti za ograničavanje trgovine ?

16. Koja su dva pristupa postizanju slobodne trgovine ?